Hladni rat

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="hr">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>hrwiki</dbname>
    <base>https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.21</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Suradnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa suradnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor Wikipedija</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">MediaWiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Predložak</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o predlošku</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="102" case="first-letter">Dodatak</namespace>
      <namespace key="103" case="first-letter">Razgovor o dodatku</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Hladni rat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6285</id>
    <revision>
      <id>6432364</id>
      <parentid>6411303</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T00:47:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kwamikagami</username>
        <id>14305</id>
      </contributor>
      <comment>/* NATO */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93173" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2009.}}
{{Oružani sukob
|naziv  = Hladni rat
|slika  = [[Datoteka:Cold War Map 1980.svg|250px]]
|mjesto = [[svijet]]
|datum  = [[1945.]] – [[1991.]]
|ishod  = 
*[[Kineski građanski rat]]
*[[Korejski rat]] 
*[[Marshallov plan]]
*[[Invazija u Zaljevu svinja|Američka intervencija na Kubi]]
*[[Angolski građanski rat]]
*[[Bliskoistočni sukob]]
*[[Sovjetsko-afganistanski rat]]
''i ostali''
* pad real-socijalizma u ist. Europi
* propad Sovjetskog saveza 
* Jugoslavija je postala beznačajnom zemljom propašću SSSR-a
* pobjeda kapitalističkog tabora 
|sukobljeni1='''[[NATO]] članice:'''
*[[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|22px]] [[Sjedinjene Države]]
*[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|border|22px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
*Ostale zemlje [[NATO]]-a
{{Collapsible list|title=&lt;center&gt;&lt;small&gt;- (Popis članica)&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;|[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|22px]] [[Belgija]]|[[Datoteka:Flag of Canada (Pantone).svg|22px]] [[Kanada]]|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|22px]] [[Češka]]|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|22px]] [[Danska]]|[[Datoteka:Flag of France.svg|border|22px]] [[Francuska]]|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|22px]] [[Zapadna Njemačka]]|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|border|22px]] [[Grčka]]|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|border|22px]] [[Island]]||[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|22px]] [[Italija]]|[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|border|22px]] [[Luksemburg]]|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|22px]] [[Norveška]]|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|22px]] [[Portugal]]|[[Datoteka:Flag of Romania.svg|22px]] [[Rumunjska]]|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|22px]]|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|22px]] [[Španjolska]]|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|22px]] [[Turska]]}}
&lt;!-- !!! ne dodavati druge zemlje !!! --&gt;
'''Učesnici izvan [[NATO]]-a:'''
*[[Datoteka:Flag of Australia (converted).svg|border|22px]] [[Australija]]
*[[Datoteka:Flag of El Salvador.svg|border|22px]] [[Salvador]]
*[[Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|22px]] [[Etiopija]]
*[[Datoteka:Flag of India.svg|border|22px]] [[Indija]]
*[[Datoteka:Flag of Israel.svg|border|22px]] [[Izrael]]
*[[Datoteka:Flag of Kenya.svg|22px]] [[Kenija]]
*[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|22px]] [[Južna Koreja]]
*[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|border|22px]] [[Libanon]]
*[[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|22px]] [[Novi Zeland]]
*[[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|border|22px]] [[Pakistan]]
*[[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|border|22px]] [[Filipini]]
*[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|22px]] [[Južnoafrička Republika]]
|sukobljeni2='''[[Varšavski pakt]] članice: '''
*{{ZD+X/S|SSSR}}
*{{border|[[Datoteka:Flag of Albania 1946.svg|20px]]}} [[Albanija]] (naknadno istupila iz ideoloških razloga)
*{{border|{{ZD|Č|ČSSR}}}} [[Čehoslovačka]]
*{{border|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|20px]]}} [[Rumunjska]]
*{{border|{{ZD|D|DRNJ}}}} [[DDR]]
*{{border|[[Datoteka:Flag of Hungary 1949-1956.svg|border|20px]]}} [[Mađarska]]
*{{border|{{ZD|P|POLJ}}}} [[Poljska]]
*{{border|[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1946-1967).svg|20px]]}} [[Bugarska]]
|sukobljeni3='''[[Pokret nesvrstanih]] glavne članice: '''
*{{ZD|J|JUG}} [[SFRJ|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]
*{{ZD+X/I|INDN}}
*[[Datoteka:Flag of the Arab League.svg|22px|border]]&lt;br&gt;[[Arapska liga]]
*{{ZD+X/V|VIJ}}
*{{ZD+X/K|KUB}}
*{{ZD+X/J|JAR}}
*{{ZD+X/D|DR KONGO}}
''i ostali''
|zapovjednik1={{ZD|U|UK}} [[Winston Churchill]]
|zapovjednik2={{ZD|S|SSSR}} [[Josif Staljin]]
|zapovjednik3={{ZD|J|JUG}} [[Josip Broz Tito]]
}}

[[Datoteka:Cold War Map 1980 copy.png|mini|500px|[[Svijet]] u hladnom ratu. '''LEGENDA''': '''tamno plavo''' - države [[NATO]]-a; '''svijetlo plavo''' - drugi saveznici [[SAD]]-a; '''tamno crveno''' - [[Varšavski pakt]]; '''crveno''' - [[Socijalizam|socijalističke]] zemlje ujedinjene sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]]; '''svijetlo crveno''' - ostali saveznici Sovjetskog Saveza; '''tamno crvene točke''' - [[Komunizam|komunistička]] [[Gerila|gerilska]] udruženja, '''tamno plave točke''' - [[Antikomunizam|antikomunistička]] gerilska udruženja.]]

'''Hladni rat''' bio je politički sukob između [[NATO|zapadnih sila]] predvođenih [[SAD]]-om i [[Varšavski pakt|istočnih sila]] predvođenih [[SSSR]]-om koji se vodio od [[1945.]] do [[1991.]] Hladni je rat tada vođen svim mogućim sredstvima, no nikada nije prerastao u masivni [[rat|oružani sukob]] svjetskih razmjera. Hladni rat primarno je obilježen ekonomskim, političkim i propagandnim ''&quot;sukobima&quot;'' između Zapada i Istoka, radi suzbijanja utjecaja neprijateljskog bloka.

Glavno je obilježje rata [[utrka u naoružanju]], no rat je donio i znatne napretke na području kulture, sporta, znanosti i tehnologije, od kojih je najznačajnija [[svemirska utrka]] čiji je rezultat bio odlazak čovjeka u [[svemir]].

==Naziv==
[[Datoteka:Winston Churchill and Bernard Baruch talk in car in front of Baruch's home, 14 April 1961.jpg|300px|mini|[[Winston Churchill]] i [[Bernard Baruch]], dvojica ''&quot;odgovornih&quot;'' za naziv ''hladni rat'' i uvod u njega u automobilu [[14. travnja]] [[1961.]]]]

Prvi put, naziv &quot;hladni rat&quot; upotrebljava George Orwell u svom eseju &quot;[http://orwell.ru/library/articles/ABomb/english/e_abomb Atomska bomba i ti]&quot; 1945. godine. 
Naziv '''hladni rat''' upotrijebio je i [[Bernard Baruch]], savjetnik američkog predsjednika, tijekom jedne debate u američkom Kongresu [[1947.]] godine. Pojam ''hladni rat'' veže se i za britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] koji je skovao krilaticu o ''[[Željezna zavjesa|željeznoj zavjesi]]'' koju su [[komunizam|komunisti]] ''&quot;spustili&quot;'' između svog i ''&quot;slobodnog svijeta&quot;''. On je u ožujku [[1946.]] u [[Fulton]]u ([[SAD]]) pozvao na ''križarski rat'' protiv komunizma, podsjećajući na obavezu obrane atlantske zajednice i vojnog zbližavanja ugroženih država. Ta istupanja bila su znak da svijet ulazi u takozvani hladni rat.

==Povijest==

===Prije hladnog rata===
{{glavni|Korijeni hladnog rata}}

Postoje neke nesuglasice oko početka hladnoga rata. Iako većina povjesničara tvrdi da je počeo neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], neki tvrde da se uzroci hladnog rata mogu naći već nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] iako napetosti između Rusije/SSSR-a, Britanije i Amerike sežu još u [[19. stoljeće|XIX. stoljeće]]. 

Ideološki sukob između [[komunizam|komunizma]] i [[kapitalizam|kapitalizma]] počeo je [[1917.]] nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] kada se [[SSSR]] izdigao kao prva velika komunistička sila. Ovo je prvi događaj koji je rusko-američke odnose doveo u pitanje i postavio ih kao dugotrajni problem svim vođama u svijetu.&lt;ref name = &quot;Gaddis&quot;&gt;[[John Lewis Gaddis]], ''Russia, the Soviet Union, and the United States'' An Interpretive History''. 1990., str. 57&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Flag of the United States.svg|mini|200px|[[Sjedinjene Američke Države]] - država predvodnica [[kapitalizam|kapitalističkih]] sila i [[NATO]] pakta i oštra protivnica [[SSSR]]-a i [[komunizam|komunizma]]]][[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|mini|200px|[[Sovjetski Savez]] - država predvodnica [[komunizam|komunističkih]] sila i velik protivnik ''Zapadnog bloka'' i [[kapitalizam|kapitalizma]].]]
Mnogi događaji doveli su do međusobnog nepovjerenja između SAD-a i SSSR-a: 

#američka intervencija tijekom [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] u kojem su pomagali [[Bijela garda|Bijeloj gardi]],
#izlazak [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nakon potpisivanja [[Mir u Brest-Litovsku|mira u Brest-Litovsku]],
#[[Boljševizam|boljševističko]] odbacivanje kapitalizma,&lt;ref name = &quot;Halliday&quot;&gt;Halliday, Fred. &quot;Cold War&quot;. ''The Oxford Companion to the Politics of the World''. Oxford University Press Inc., 2001., str. 2e.&lt;/ref&gt;
#američko nepriznavanje [[SSSR]]-a do [[1933.]]&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot;&gt;[[Walter LaFeber]], &quot;Cold War.&quot; ''A Reader's Companion to American History'', Eric Foner i John A. Garrraty, ure. Houghton Mifflin Company, 1991.&lt;/ref&gt;

I prije Drugog svjetskog rata bilo je događaja koji su doveli do povećanja međusobnog nepovjerenja:

#britansko popuštanje [[Treći Reich|Nijemcima]],
#[[Pakt Ribbentrop-Molotov]].&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt;

===Drugi svjetski rat i poslijeratno razdoblje (1939. – 1947.)===
{{glavni|Drugi svjetski rat}}

Tijekom rata Sovjeti su mislili da će Angloamerikanci dati njima preuzeti veći teret rata i da će se oni uključiti pri kraju, kako bi utjecali na mirovne sporazume i zavladali Europom.&lt;ref&gt;Gaddis 1990., str. 151&lt;/ref&gt; Neki povjesničari, poput Johna Lewisa Gaddisa, to osporavaju navodeći druge vojne i strateške kalkulacije za vrijeme [[Dan D|napada na Normandiju]].&lt;ref&gt;Gaddis 1990., str. 151-153&lt;/ref&gt; No, kriva sovjetska percepcija o Zapadu i jednaka percepcija Zapada o SSSR-u dovele su do snažnih napetosti među [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]. 

Bilo je mnogo nesuglasica među Saveznicima o izgledu poslijeratne Europe. Obje su strane imale vrlo različite poglede o uspostavljanju sigurnosti poslije rata. Amerikanci su sigurnost shvaćali u situacijskim uvjetima, misleći da bi, ako se američki stil vlade proširi na što više zemalja, zemlje mogle svoje probleme riješiti mirno, putem međunarodnih organizacija.&lt;ref&gt;Gaddis 1990., str. 156&lt;/ref&gt; Sovjetski su vođe gledali sigurnost preko prostora.&lt;ref&gt;Gaddis 1990., str. 176&lt;/ref&gt; Ovaj način razmišljanja uvjetovan je ruskom povijesnom situacijom. Željeli su ovakav plan zbog toga što su u posljednjih 150 godina napadani dosta često.&lt;ref&gt;Id.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Yalta summit 1945 with Churchill, Roosevelt, Stalin.jpg|mini|250px|lijevo|[[Winston Churchill]] (lijevo), [[Franklin Delano Roosevelt]] (sredina) i [[Josif Staljin]] (desno) tijekom [[Konferencija u Jalti|konferencije u Jalti]]. Na ovoj su se konferenciji vođe Saveznika pokušale dogovoriti oko podjele poslijeratne Europe, no zbog snažnih nesuglasica konačan dogovor nije postignut.]]
Na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]] u veljači [[1945.]] sastali su se britanski premijer [[Winston Churchill]], američki predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] i generalni sekretar KPSS-a [[Josif Staljin]] kako bi se dogovorili oko izgleda poslijeratne Europe, no čvrst dogovor nije postignut zbog snažnih nesuglasica. Nakon pobjede Saveznika u [[Berlin]]u, Sovjeti su efikasno okupirali Istočnu Europu, a SAD je imao velik dio Zapadne Europe. U [[Saveznička okupacija Njemačke|okupiranoj Njemačkoj]] Sovjeti, Amerikanci, Britanci i Francuzi uspostavili su četiri savezničke zone dok se ne riješi konačna podjela Njemačke.
[[Datoteka:Bigthree-photofromjapanesewiki.jpg|250px|mini|&quot;Velika trojica&quot; na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]: [[Clement Attlee]] (lijevo, UK), Harry Truman (sredina, SAD) i [[Josif Staljin]] (desno, SSSR) sa svojim glavnim suradnicima iza njih: [[William D. Leahy]] (zadnji lijevo, SAD), [[Ernest Bevin]] (lijevo, UK), [[James F. Byrnes]] (sredina, SAD) i [[Vjačeslav Molotov]] (desno, SSSR). Na ovoj konferenciji saveznički vođe rješavali su problem budućnosti Njemačke i Istočne Europe.]]
[[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]], koja je počela u srpnju, prisustvovali su britanski premijer [[Clement Attlee]], američki predsjednik [[Harry S. Truman]] i generalni sekretar KPSS-a [[Josif Staljin]]. Na ovoj su konferenciji saveznički vođe rješavali ozbiljan problem budućnosti Njemačke i Istočne Europe.&lt;ref name = &quot;Byrd&quot;&gt;Peter Byrd, &quot;Cold War&quot; ''The Concise Oxford Dictionary of Politics''. Ure. Iain McLean i Alistair McMillan. Oxford University Press, 2003.&lt;/ref&gt; Osim rješavanja tog problema, predsjednik Truman obavijestio je Staljina da SAD posjeduje novo moćno oružje. Staljin je na to odgovorio: ''&quot;Drago mi je čuti za bombu i nadam se da će biti upotrijebljena.&quot;''&lt;ref&gt;[http://thoughtsonmilitaryhistory.wordpress.com/2007/11/09/why-did-truman-drop-the-bomb/ Zašto je Truman bacio bombu? « Misli o vojnoj povijesti]&lt;/ref&gt; Samo tjedan dana nakon konferencije SAD je bacio [[atomska bomba|atomske bombe]] na japanske gradove [[Hirošima|Hirošimu]] i [[Nagasaki]]. [[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]] dovelo je do jedne od najvećih katastrofa u ljudskoj povijesti i do povećanja tenzija između SAD-a i SSSR-a. Nedugo nakon napada Staljin je protestirao američkim službenicima kada je Truman Sovjetima ponudio malo utjecaja u [[Okupacija Japana|okupiranom Japanu]].&lt;ref&gt;LaFeber 2002., str. 28&lt;/ref&gt;

U veljači [[1946.]] ''[[Članak X|Dugi telegram]]'' [[George F. Kennan|Georgea F. Kennana]] iz [[Moskva|Moskve]] doveo je do veće odbojnosti Amerikanaca prema Sovjetima.&lt;ref name = &quot;Schmitz&quot; /&gt; U tom telegramu Kennan je Sovjetski Savez i komunizam proglasio neprijateljima i objavio da SSSR želi uništiti kapitalizam, te da sovjetska vlada skriva neke važne podatke o državi. Takva slika o SSSR-u kao osovini zla koja želi uništiti SAD nije dobro prihvaćena u Zapadnom bloku, što je dovelo do još većih napetosti između SAD-a i SSSR-a. Dana [[6. rujna]] [[1946.]] [[James F. Byrnes]] održao je govor u [[Njemačka|Njemačkoj]] u kojem je odbacio [[Morgenthauov plan]] i upozorio SSSR da će SAD ostati vojno nazočne u Europi na neodređen vremenski period. Sam Byrnes poslije je priznao: ''&quot;Odbijanje našeg vlastitog programa bilo je radi pridobivanja Nijemaca [...] bila je to bitka između nas i Rusa oko mozgova [...]&quot;''&lt;ref&gt;{{jezikk|eng.}} [http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html Curtis F. Morgan, Southern Partnership: James F. Byrnes, Lucius D. Clay i Njemačka, 1945. - 1947.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705193541/http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html |date=5. srpnja 2008. }}&lt;/ref&gt; Nekoliko tjedana nakon objavljivanja ''Dugog brzojava'', [[Winston Churchill]] održao je svoj poznati govor u [[Fulton]]u, u [[Missouri]]ju, naslovljen ''&quot;[[Željezna zavjesa]]&quot;''. U tom govoru Churchill poziva Angloamerikance na savez protiv Sovjeta, za koje je rekao da su spustili ''željeznu zavjesu'' ''&quot;od [[Szczecin]]a na Baltiku do [[Trst]]a na Jadranu.&quot;''&lt;ref name = &quot;Schmitz&quot;&gt;David F. Schmitz, &quot;Cold War (1945–91): Causes&quot; ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ure., Oxford University Press 1999.&lt;/ref&gt;

===Blokovi===

Blokovska je podjela učvršćena stvaranjem vojno-političkih saveza. Na jednoj je strani bio blok kojeg su predvodile [[SAD]] ([[kapitalistički sustav]]), a drugi je blok predvodio [[SSSR]] ([[socijalistički sustav]]). Mnogo država nije se željelo pridružiti nijednome bloku. Stoga su one, predvođene [[Egipat|Egiptom]], [[Indija|Indijom]] i [[SFRJ|Jugoslavijom]], 1961. godine utemeljile Pokret nesvrstanih.

====NATO====
{{glavni|NATO}}

Sjevernoatlantski savez ([[NATO]]) osnovali su [[1949.]] godine ministri vanjskih poslova [[SAD]]-a, [[UK|Velike Britanije]], [[Francuska|Francuske]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Belgija|Belgije]], [[Luksemburg]]a, [[Norveška|Norveške]], [[Island]]a, [[Kanada|Kanade]], [[Italija|Italije]], [[Portugal]]a i [[Danska|Danske]]. Njegovo sjedište bilo je u [[Bruxelles]]u a osnovna zadaća bila je spriječiti Sovjetski Savez prodrijeti u zapadnu Europu. Države na zapadu i članice NATO pakta bile su kapitalističke i vjerovale u privatnu svojinu nad posjedima i poslovima.
[[Datoteka:NATO vs. Warsaw (1949-1990).svg|300px|mini|Odnos članica [[NATO]] pakta (plava boja) i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] (crveno)]]

====Varšavski pakt====
{{glavni|Varšavski pakt}}

Iste je godine [[Sovjetski Savez]] objavio da posjeduje atomsku bombu, a u [[Kina|Kini]] su na vlast došli komunisti. Nakon [[Staljin]]ove smrti [[1953.]] malo je popustila napetost u međunarodnim odnosima, ali su ipak [[1955.]] godine SSSR i zemlje istočne Europe stvorili [[Varšavski pakt]]. SSSR i njegovi saveznici htjeli su stvoriti besklasno društvo u kojem se sve dijelilo podjednako. Njegove članice bile su [[SSSR]], [[Bugarska]], [[Čehoslovačka]], [[Istočna Njemačka]], [[Mađarska]], [[Poljska]] i [[Rumunjska]], a do 1968. i [[Albanija]]. Imao je svoje organe i jedinstven glavni stožer te svoje sjedište u [[Moskva|Moskvi]].

===Od Marshallova plana do Korejskoga rata (1947. – 1953.)===
{{glavni|Hladni rat (1947. - 1953.)}}

Trumanovi su savjetnici do [[1947.]] vjerovali da je krajnje vrijeme oduprijeti se utjecaju Sovjetskog Saveza.&lt;ref name = &quot;Schmitz&quot; /&gt; U Europi je financijska pomoć opadala, a spremnici hrane i neophodnih potrepština bili su česti. Trumanovi su se savjetnici bojali da bi SSSR mogao umanjiti moć SAD-a u poslijeratnom periodu zbunjenosti i kolapsa. 

Događaj koji je natjerao Trumana i formalno usvojiti [[Politika blokiranja|politiku blokiranja]] jest objava britanske vlade u veljači [[1947.]] da više ne može financirati grčke monarhiste u njihovu sukobu protiv komunističke vojske u [[Grčki građanski rat|građanskom ratu]]. Cilj politike blokiranja bilo je zaustavljanje [[domino efekt|domino-efekta]] približavanja zemalja komunističkom SSSR-u, a udaljavanja od američko-europskog kapitalizma. Politika je formalno usvojena jer Amerikanci [[Grčki građanski rat]] nisu shvatili kao građanski sukob nego kao pokušaj SSSR-a proširiti svoj utjecaj. No to gledište najvjerojatnije je pogrešno jer komunističkim pobunjenicima nije pomagala službena [[Moskva]] nego [[SFRJ]].&lt;ref name =&quot;LaFeber 1991&quot; /&gt; Sam rat bio je prvi primjer protukomunističke pobune. 

[[Datoteka:Truman_desk.jpg|mini|lijevo|250px|Predsjednik [[Harry S. Truman|Truman]] iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma]] 

Pobjeda antikomunističkih snaga dovela je do grčkog članstva u [[NATO]] i do definiranja ideološke ravnoteže snaga oko [[Egejsko more|Egejskog mora]] tijekom čitavoga hladnog rata. Državni tajnik [[Dean Acheson]] optužio je SSSR za urotu protiv grčkih rojalista radi proširivanja svog utjecaja na Srednji istok, Aziju i Afriku. Trumanova je administracija u ožujku [[1947.]] izdala tzv. ''&quot;[[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]]&quot;'' o zaustavljanju širenja komunizma davajući Turskoj i Grčkoj ekonomsku pomoć. Truman u doktrini kaže:

{{citat|Politika Sjedinjenih Država mora biti da pomaže slobodnim narodima koji se opiru podređivanju oružanih manjina ili vanjskih pritisaka.}}

Truman je svojom doktrinom potaknuo Amerikance dati 400 000 000 dolara pomoći Grčkoj. Radi ''&quot;mobiliziranja&quot;'' republikanskog kongresa, demokratski je predsjednik rat prikazao kao sukob između ''&quot;slobodnih&quot;'' ljudi i ''&quot;totalitarnih&quot;'' režima time dramatično podižući retoričke uloge rata.&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt; Pomažući Grcima, Truman je postavio pravilo prema kojem bi SAD pomagao režimima koji bi tražili pomoć u borbi protiv komunizma, neovisno o tome koliko su korumpirani i represivni.&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt; Ovo je očit primjer koliko su daleko Amerikanci bili spremni ići radi zaustavljanja širenja komunizma.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Gaddis 1990, str. 186&lt;/ref&gt;

Bez financijske pomoći koja je stizala iz SAD-a zapadnoeuropske države nisu se same mogle oporaviti od velikih gubitaka nakon rata. No komunističke partije sve su više pobjeđivale na slobodnim izborima u zemljama kao što su [[Italija]] i [[Francuska]]. Američka se vlast bojala da bi ekonomska kriza u Zapadnoj Europi mogla doći do te razine da komunističke partije i tu preuzmu vlast, preko izbora ili narodnih revolucija.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; Neki su se političari bojali da bi i njihova država mogla doživjeti krizu ako se ne poveća potražnja za izvozom u Zapadnu Europu.
[[Datoteka:Marshall Plan poster.JPG|mini|200px|Poster za [[Marshallov plan]] (hrv. &quot;''Kakvo god bilo vrijeme, moramo krenuti '''zajedno'''.''&quot;(u engleskoj inačici postoji rima)).]]
Godine [[1948.]] [[Komunistička partija Čehoslovačke]], uz potporu SSSR-a, preuzela je vlast izvršivši [[Komunističko preuzimanje vlasti u Čehoslovačkoj|državni udar]] i tako uspostavivši komunističku vladavinu koja je trajala više od četrdeset godina. Zapadne sile bile su šokirane ovim događajem, što je uzrokovalo užurbano usvajanje [[Marshallov plan|Marshallova plana]]. 

Za američku vlast prijetnje balansu moći u Europi nisu uvijek bile vojne, nego i ekonomske i političke.&lt;ref name = &quot;Schmitz&quot; /&gt; George Kennan sažeo je problem na sastanku [[State Department]]a u svibnju [[1947.]]: ''&quot;Komunističke aktivnosti&quot;'' nisu bile ''&quot;korijeni problema u Zapadnoj Europi&quot;'' nego ''&quot;razorni efekti rata na ekonomsku, političku i socijalnu strukturu Europe.&quot;''&lt;ref name = &quot;Kennan&quot;&gt;George F. Kennan, ''Memorirs: 1925-1950'' An Atlantic Monthly Press Book, 1967. str. 335-336.&lt;/ref&gt; Prema njemu, ''&quot;komunisti su iskorištavali krizu&quot;'' kako bi osvojili moć.&lt;ref name = &quot;Kennan&quot; /&gt; Na savjet State Departmenta Trumanova je doktrina dopunjena [[Marshallov plan|Marshallovim planom]], službenim planom SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata. Zadatak o izradi plana dobio je [[George Marshall]].

Iako je plan već donesen, generali [[Lucius D. Clay|Clay]] i Marshall su zajedno s Trumanovom administracijom shvatili da provedba plana neće biti uspješna bez obnavljanja njemačke industrijske baze o kojoj su prije ovisili.&lt;ref&gt;[http://www.usip.org/pubs/peaceworks/pwks49.pdf Ray Salvatore Jennings &quot;The Road Ahead: Lessons in Nation Building from Japan, Germany, and Afghanistan for Postwar Iraq&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031223120803/http://www.usip.org/pubs/peaceworks/pwks49.pdf |date=23. prosinca 2003. }} svibanj 2003.,  Peaceworks No. 49 str.15&lt;/ref&gt;

Jedan od prvih neprijateljskih koraka između velikih sila na samom početku hladnog rata bila je [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]] iz [[1946.]] godine.&lt;ref name=&quot;IranicaRusII&quot;&gt;{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Mamedova |ime=Nina Mikhailovna |poglavlje=ii. Iranian-Soviet Relations (1917-1991) |naslov=Russia |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/russia-ii-iranian-soviet-relations-1917-1991 |datum=6. ožujka 2009.}}&lt;/ref&gt; Neposredno nakon svršetka Drugog svjetskog rata, uspokos odredbama [[Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana|iransko-britansko-sovjetskog ugovora o savezu]] prema kojima su strane trupe bile primorane napustiti [[Iran]],&lt;ref name=&quot;IranicaRusII&quot;/&gt; Staljin je odlučio da sovjetska vojska ostane na sjeverozapadu iranskog teritorija pod izlikom kako je to područje vitalno za sovjetsku sigurnost. Razlogom Staljinove teritorijalne penetracije prema tom području smatraju se bogata nalazišta [[Nafta|nafte]] u [[Azarbajdžan (Iran)|Iranskom Azarbajdžanu]] koja su ranije iste godine istraživali upravo Sovjeti.&lt;ref name=&quot;IranicaRusII&quot;/&gt; Kako bi osnažio sovjetski utjecaj, pokušana je uspostava dvaju marionetskih [[režim]]a, [[Kurdi|kurdske]] [[Republika Mahabad|Republike Mahabad]] i [[Azeri|azerske]] [[Narodna Republika Azerbajdžan|Narodne Republike Azerbajdžan]].&lt;ref name=&quot;IranicaRusII&quot;/&gt; Nakon [[rat|oružanog sukoba]] u kojem je [[Oružane snage Irana|iranska vojska]] suzbila separatiste i političke intervencije [[SAD|Sjedinjenih Država]] u [[UN|Ujedinjenim narodima]] (rezolucije br. 3. i 5.), [[Josif Staljin]] odustao je od daljnjih teritorijalnih pretenzija i povukao ostatke [[SSSR|sovjetske]] vojske iz [[Iran]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaRusII&quot;/&gt;

U srpnju je Truman opozvao [[Morgenthauov plan]] JCS 1067 koji je naređivao američkim snagama u okupiranoj Njemačkoj ''&quot;da ne poduzimaju nijedan korak prema ekonomskoj rehabilitaciji Njemačke.&quot;'' Zamijenio ga je JCS 1779 koji je govorio da ''&quot;uredna, uspješna Europa treba ekonomske doprinose stabilne i produktivne Njemačke.&quot;''&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html Pas de Pagaille!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014043427/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html |date=14. listopada 2007. }} [[Time (časopis)|]] 28. srpnja 1947.&lt;/ref&gt;

Truman je u srpnju i reorganizirao vladu kako bi se borio u hladnom ratu. [[Akt o državnoj sigurnosti iz 1947.]], koji je [[Harry Truman|Truman]] potpisao [[26. srpnja]], stvorio je ujedinjeno [[Ministarstvo obrane (SAD)|Ministarstvo obrane]], [[CIA]]-u (''Central Intelligence Agency'') i Nacionalno sigurnosno vijeće. Ove će organizacije postati glavne birokracije SAD-a tijekom hladnog rata.&lt;ref name = &quot;Karabell&quot;&gt;[[Zachary Karabell]], &quot;Cold War (1945–91): External Course&quot; ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ed., Oxford University Press 1999.&lt;/ref&gt;

Dvojne politike Trumanove doktrine i Marshallova plana dovele su do toga da Zapadna Europa, Grčka i Turska od SAD-a prime milijarde dolara pomoći. Uz pomoć SAD-a Grčka je [[1949.]] pobijedila komunističke sile u ratu, a u [[Italija|Italiji]] su na izborima [[1948.]] demokršćani porazili snažnu komunističko-socijalističku koaliciju.

SAD je konsolidirao svoju novu ulogu kao gospodar Zapada. Kao osveta zapadnjačkim težnjama za ujedinjenjem [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]], SSSR je u [[Zapadni Berlin|Zapadnom Berlinu]] postavio blokade kako bi spriječio ulazak zapadnih sila u grad. [[Berlinska blokada]] predstavlja prvu veliku krizu hladnoga rata. No Truman je uspio zrakom ([[Berlinski let]]) osigurati opskrbu savezničkih vojnika koji su ostali zarobljeni u Berlinu tako što je redovito slao letove preko grada koji su bacali zalihe hrane vojnicima.
Godine [[1948.]] [[Josip Broz Tito]], vođa [[SFRJ]]-a i [[Josif Staljin]], vođa [[SSSR]]-a, došli su u sukob jer Tito Jugoslaviju nije želio podložiti Sovjetskom Savezu i sovjetskom načinu života. Zbog odbijanja Staljina SFRJ je [[1948.]] isključen iz [[Kominform]]a, što je uzrokovalo njegovo nepovjerenje prema SSSR-u (koje je obnovljeno za Hruščovljeva mandata). [[Josip Broz Tito]] tako je postao prvi čovjek koji se javno usprotivio Staljinu i preživio. Prema nekim izvorima Staljin je pripremao atentat na Tita, no to je zaustavljeno zbog Staljinove smrti. Većina povjesničara tvrdi da je glavni razlog [[Raskol Tito - Staljin|raskida odnosa]] Titovo odbijanje potpune podložnosti SSSR-u i želja za zadržavanjem suvereniteta Jugoslavije i boljeg života za sve u njoj.
[[Datoteka:Deutschland Bundeslaender 1949.png|200px|mini|Njemačka [[1949.]]: [[Zapadna Njemačka]] - plavo, [[DDR]] - crveno, [[Berlin]] - zeleno.]]
SAD se sa Zapadnom Europom formalno spojio [[1949.]] potpisivanjem [[Sjeveroatlantski sporazum|Sjevernoatlantskog sporazuma]] i osnivanjem [[NATO|Sjevernoatlantskog saveza]], NATO-a. Staljin je kontrirao tomu tako što je ujedinio ekonomije istočnoeuropskih zemalja sovjetskom verzijom Marshallova plana znanom kao [[COMECON]] te tako što je testirao prvu sovjetsku atomsku bombu [[1949.]] godine.&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt;

SAD je preuzeo vodstvo u stvaranju [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] iz tri savezničke okupacijske zone [[1949.]] godine.&lt;ref name = &quot;Byrd&quot; /&gt; Kako bi kontrirao Sjedinjenim Državama (koje su savezničke zone ujedinile u državu), SSSR je na području svoje okupacijske zone [[1949.]] stvorio državu znanu kao [[DDR|Istočna Njemačka]].&lt;ref name = &quot;Byrd&quot; /&gt; SAD se tijekom [[1950-ih]] zalagao za ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke, a [[1955.]] Zapadna Njemačka postala je punopravna članica NATO pakta.&lt;ref name = &quot;Byrd&quot; /&gt;
[[Datoteka:Mao1939.jpg|mini|200px|lijevo|Kineski komunistički vođa [[Mao Ce-tung]] drži govor [[1939.]] tijekom građanskoga rata. ]]
Godine [[1949.]] [[komunizam|komunisti]] [[Mao Ce Tung|Maoa Ce-tunga]] porazili su [[Čang Kaj-šek]]ov [[Kuomintang]] koji je imao potporu SAD-a u [[Kineski građanski rat|građanskom ratu]]. Građanski rat završio je kada su nacionalisti [[1949.]] godine pobjegli na [[Tajvan]], a komunisti su pod vodstvom Mao Ce-tunga proglasili narodnu republiku. Ubrzo nakon toga SSSR je sklopio savez s novonastalom [[Kina|Narodnom Republikom Kinom]]. Suočena s kineskom revolucijom i krajem američkoga nuklearnog monopola, Trumanova je administracija [[1949.]] započela širenje politike blokiranja.&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt; U tajnom dokumentu iz [[1950-ih]], znanom kao [[NSC-68]], Trumanova administracija predložila je jačanje prozapadnog saveza i četverostruko povećanje trošenja za obranu.&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt;

Američki su službenici politiku blokiranja proširili na Afriku, Aziju i Latinsku Ameriku. U isto vrijeme, revolucionarno-nacionalistički pokreti, koje su često vodili komunisti, borili su se protiv obnavljanja europskih kolonijalnih carstava u Jugozapadnoj Aziji. SAD je savez s [[Japan]]om formalizirao tijekom [[1950-ih]] što im je osiguralo velik broj dugoročnih vojnih baza. Truman je sklopio saveze i s drugim državama, kao što su [[Australija]], [[Novi Zeland]], [[Filipini]] i [[Tajland]].&lt;ref name = &quot;Byrd&quot; /&gt;

U lipnju [[1950.]] godine [[Sjeverna Koreja]] pokreće iznenadni rat protiv [[Južna Koreja|Južne Koreje]]. Nakon jednoga graničnog sukoba, sjevernokorejske snage potpomognute kineskim dobrovoljcima i uz podršku SSSR-a prelaze 38. paralelu. Na Staljinovo iznenađenje, Truman je naredio američkim trupama da natjeraju [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]] povući se i pomognu Južnoj Koreji.&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt; Sjedinjene Države traže povlačenje agresora s područja Južne Koreje. No taj zahtjev Sjeverna Koreja ignorira pa oružane snage SAD-a uime UN-a dolaze pomoći Južnoj Koreji. Naizmjenične ofenzive jednih i drugih snaga do 1952. godine nisu dale prevagu ni jednoj zaraćenoj strani. Sukob je završio [[1953.]] godine potpisivanjem primirja u [[Panmunjon]]u. Granica između dvije države ostala je na 38. paraleli (usporednici). 

Javno mišljenje u državama kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo i druge saveznice SAD-a bilo je podijeljeno: neki su željeli rat, a neki nisu. Britanski državni odvjetnik Sir [[Hartley Shawcross]] [[1951.]] godine odbacio je mišljenje onih protiv rata, rekavši:

{{citat|Znam da ima onih koji misle da bi horor i uništenje koje donosi svjetski rat sada bili toliko strašni, neovisno o tome tko pobijedi, te da bi šteta civilizaciji bila toliko dugoročna da bi bilo bolje pokoriti se komunističkoj dominaciji. Ja taj pogled razumijem, ali ga odbijam.&lt;ref&gt; Column by Ernest Borneman, ''Harper's Magazine'', svibanj 1951.&lt;/ref&gt;}}

[[Korejski rat]] završio je [[1953.]] bezizlaznim položajem, no Sjedinjene Države polako su se uplele u novi građanski rat. SAD je podupirao [[Južni Vijetnam|južnovijetnamsku]] vladu u borbi protiv [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]], koji je imao potporu SSSR-a i Kine. Ta se potpora poslije razvila u [[Vijetnamski rat]].

===Kriza i izbijanje (1953. – 1962.)===
{{glavni|Hladni rat (1953. - 1962.)}}

Godine [[1953.]] promjena u političkom vodstvu na obje strane promijenila je dinamiku hladnoga rata.&lt;ref name = &quot;Karabell&quot;&gt;[[Zachary Karabell]], &quot;Cold War (1945–91): External Course&quot; ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ed., Oxford University Press 1999.&lt;/ref&gt; U [[SAD]]-u, u siječnju [[1953.]], za predsjednika je prisegnuo [[Dwight D. Eisenhower]]. Tijekom posljednjih osamnaest mjeseci Trumanove administracije američki budžet za obranu povećao se četiri puta. Eisenhower se odlučio na smanjivanje troškova za vojsku tako što je prijetio američkom nuklearnom superiornošću nastavljajući efektivno voditi SAD kroz hladni rat.&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt; Dana [[5. ožujka]] [[1953.]] [[Josif Staljin]] umro je od posljedica [[srčani udar|srčanog udara]], a naslijedio ga je [[Georgij Malenkov]]. Staljinistički nastrojen Malenkov na vlasti je izdržao samo šest mjeseci, kada ga je naslijedio [[Nikita Sergejevič Hruščov]]. Dolaskom Hruščova na vlast u SSSR-u je počeo proces [[destaljnizacija|destaljinizacije]] i [[O kultu ličnosti i njegovim posljedicama|javnog osuđivanja Staljinove vladavine]].&lt;ref name = &quot;Karabell&quot; /&gt;
[[Datoteka:1956 Suez war - conquest of Sinai.jpg|mini|200px|Operacije tijekom Sueske krize.]]
Eisenhowerov državni tajnik [[John Foster Dulles]] predložio je ''&quot;Novi pogled&quot;'' na politiku blokiranja prema kojem je tražio da se Amerika puno više oslanja na svoje nuklearno oružje.&lt;ref name = &quot;Karabell&quot; /&gt; Dulles je objavio i doktrinu ''&quot;masovne osvete&quot;'' prijeteći Sovjetima da će SAD snažno reagirati na bilo kakav oblik agresije koji bi mogao doći s njihove strane. Zbog nuklearne superiornosti Eisenhower je zaustavljao sve sovjetske prijetnje o intervenciji tijekom [[Sueska kriza|Sueske krize]] [[1956.]] godine.&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt; Predmet krize bila je kontrola nad strateški važnim  [[Sueski kanal|Sueskim kanalom]] koji je [[Egipat]] nacionalizirao. Unatoč vojnim uspjesima, rezultat je bio blamaža i slabljenje europskih sila (Britanija, Francuska u savezu s Izraelom), jačanje [[egipat]]skog položaja na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i porast utjecaja [[SSSR]]-a u tom području.
[[Datoteka:1956 HungarianRevolution.gif|okvir|lijevo|Prizori iz Mađarske revolucije.]]
Iako je nakon Staljinove smrti došlo do blagog smirivanja tenzija, hladni rat u Europi i dalje je bio obilježen uznemirenim oružanim primirjem.&lt;ref name = &quot;Palmowski&quot;&gt;Jan Palmowski, &quot;Cold War&quot; ''A Dictionary of Contemporary World History''. Oxford University Press, 2003.&lt;/ref&gt; Američke su trupe stalno bile stacionirane po Zapadnoj Europi, a sovjetske po Istočnoj. Kako bi kontrirali ponovnom naoružanju Zapadne Njemačke, SSSR je [[1955.]] sklopio formalni savez s komunističkim zemljama Istočne Europe, znan kao [[Varšavski pakt]]. Jedina prijetnja cjelovitosti Varšavskog pakta bila je [[1956.]] u [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarskoj]]. [[Mađarska revolucija 1956.]] godine bio je spontani revolt protiv komunističke vlade Mađarske i njenih nametnutih sovjetskih patrona, koji je poveo premijer i reformist [[Imre Nagy]] uz potporu mnogih stanovnika. Trajala je od [[23. listopada]] do [[10. studenog]]. Ovo je bio prvi primjer protusovjetske revolucije u nekoj komunističkoj zemlji, a završio je sovjetskom invazijom jer SSSR nije dopuštao Mađarima svrgnuti komunizam.

U SAD-u se senator [[Joseph McCarthy]] iz [[Wisconsin]]a izdigao kao vrlo utjecaj političar tijekom hladnog rata. Iako ni [[Harry S. Truman|Truman]] ni [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] (koji je za razliku od Trumana, koji je bio u sukobu s McCarthyjem, podupirao McCarthyjeve ciljeve) nisu podupirali njegove metode, McCarthy je nastavio širiti antikomunističke parole i teoriju o velikoj zavjeri komunista za preuzimanje američke vlade. Period u vrijeme McCarthyjeva mandata doveo je do masivnog ''&quot;lova na vještice&quot;'', a znan je kao [[makartizam]].
Godine [[1957.]] objavljeno je da je [[SSSR]] lansirao u orbitu prvi svemirski satelit ''&quot;[[Sputnik]]&quot;'' i počela je [[svemirska utrka]] između SAD-a i SSSR-a, kao i [[trka u naoružanju]] koja je zaprijetila uništenjem čovječanstva. Došlo je do velikog i neočekivanog tehnološkog napretka te do američke gradnje raketa koje su mogle nositi nuklearne bojne glave. Nakon ''Sputnika'' SSSR je [[1957.]] poslao prvo živo biće, psa [[Lajka|Lajku]], u svemir, a [[1961.]] godine poslao je i prvog čovjeka u orbitu - [[Jurij Gagarin|Jurija Aleksejeviča Gagarina]]. Ovakav napredak Sovjetskog Saveza potaknuo je Amerikance [[1969.]] godine poslati ljude na Mjesec.

Tijekom [[1950-ih]] takozvani [[Treći svijet]] bio je značajno borilište za dvije glavne hladnoratovske sile. Nakon Drugog svjetskog rata SAD je izašao kao dominantnija sila u Trećem svijetu od SSSR-a i tako je popunio prostor stare carske hegemonije svojih formalnih saveznika - Velike Britanije, Francuske i Nizozemske.&lt;ref name = &quot;Hobsbawm&quot;&gt;[[Eric Hobsbawm]], ''The Age of Extremes: A History of the World, 1914-1991''. Vintage Books, 1991.&lt;/ref&gt; No, vođe [[nacionalizam|nacionalističkih]] pokreta u postkolonijalnim zemljama često su bile nesklone Zapadnom bloku.&lt;ref&gt;Hobsbawm 1991., str. 227&lt;/ref&gt; Za europske je sile prilagođavanje procesu [[dekolonizacija|dekolonizacije]] bilo jako teško, ekonomski i psihološki, a patio je i sam NATO jer je prije dekolonizacije imao sve veće sile na svijetu na svojoj strani.&lt;ref =&quot;Link&quot;&gt;William A. Link i Arthur S. Link, ''American Epoch: A History of the United States since 1990'' Volume II Affluence and Anxiety, 1940-1992. Sedmo izdanje. McGraw Hill, 1993.&lt;/ref&gt;

Nacionalistički pokreti u nekim zemljama i regijama, kao što su [[Gvatemala]], [[Iran]], [[Filipini]] i [[Indokina]], bili su često skloni komunizmu ili ih je Zapad povezivao s komunizmom.&lt;ref name = &quot;Karabell&quot;&gt;[[Zachary Karabell]], &quot;Cold War (1945–91): External Course&quot; ''The Oxford Companion to American Military History''. John Whiteclay Chambers II, ed., Oxford University Press 1999.&lt;/ref&gt; U tom kontekstu, SSSR i SAD preko svojih zastupnika borili su se za prevlast u zemljama Trećeg svijeta tijekom naglog širenja dekolonizacije [[1950-ih]] i [[1960-ih]]. Sjedinjene Države iskoristile su [[CIA]]-u kako bi uklonili antiameričke vlade i dale podršku onim proameričkim.&lt;ref name = &quot;Karabell&quot; /&gt; Pomoću CIA-e Sjedinjene Države svrgavale su vlade za koje je službeni [[Washington, DC|Washington]] mislio da postaju prosovjetske. Najpoznatiji su primjeri [[Iran]] i [[Gvatemala]]. 

Iran je [[1951.]] dobio svoju prvu demokratski izabranu vladu na čelu s [[Mohammed Mossadegh|Mohammedom Mossadeghom]]. Kada se Ujedinjeno Kraljevstvo pobunilo protiv Mossadegha i njegove politike o nafti i ulju, te njegove politike nacionalizacije, i planiralo ga svrgnuti, Mossadegh je Britaniju proglasio neprijateljem pa su počeli planovi za njegovo svrgavanje. CIA je odobrila milijun dolara za njegovo svrgavanje. Događaj znan kao [[operacija Ajax]] uzrokovao je svrgavanje Mossadegha s vlasti [[1953.]] i postavljanje novog, prozapadnog, premijera [[Fazlollah Zahedi|Fazlollaha Zahedija]].

Godine [[1951.]] na predsjedničkim izborima u Gvatemali je pobijedio socijalist [[Jacobo Arbenz Guzmán]]. On je u svom predsjedničkom mandatu započeo brojne reforme, među kojima i [[agrarna reforma|agrarnu]], koja je imala izniman značaj za njegovu zemlju. Kako je Guzmán bio prvi socijalistički vođa u zemlji koja je bila u blizini SAD-a, CIA je organizirala događaj znan kao [[operacija PBSUCCESS]]. CIA je uz pomoć multinacionalnih kompanija i domaće oligarhije nasilno svrgnula Guzmána s vlasti. Nakon njegove vladavine državu je vodila [[vojna junta]] [[Carlos Castillo|Carlosom Castillom]] koja je državu uvela u veliku krizu.

No, mnoge zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike nisu željele pritisak biranja između Istoka i Zapada. Godine [[1955.]], na [[Konferencija u Bandungu|konferenciji u Bandungu]], vođe mnogih zemalja Trećeg svijeta odlučile su da će ostati neutralne tijekom hladnog rata. Konsenzus postignut u [[Bandung]]u doveo je do potpisivanja [[Brijunska izjava|Brijunske izjave]] [[19. srpnja]] [[1956.]] o stvaranju [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Pet glavnih zagovornika i osnivača Pokreta bili su indonezijski predsjednik [[Sukarno]], predsjednik Gane [[Kwame Nkrumah]], predsjednik Egipta [[Gamal Abdel Naser]], indijski premijer [[Džavaharlal Nehru]] i vođa Jugoslavije [[Josip Broz Tito]]. U rujnu 1961., uz veliku zaslugu Josipa Broza Tita, održala se je prva službena konferencija Pokreta nesvrstanih u [[Beograd]]u.

U međuvremenu, [[Nikita Hruščov]] je proširio vidike službene Moskve i počeo je uspostavljati veze s mnogim državama Trećeg svijeta.
[[Datoteka:Berlin Wall 1961-11-20.jpg|mini|250px|Izgradnja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].]]
Dana [[15. lipnja]] [[1961.]], istočnonjemački vođa [[Walter Ulbricht]] održao je govor u kojem je pobio neke teorije o mogućoj izgradnji zida između zapadnog i istočnog dijela Berlina. Nakon što su [[12. kolovoza]] istočnonjemački vođe nazočile jednoj vrtnoj zabavi, sljedećeg dana, [[13. kolovoza]] [[1961.]] započela je izgradnja 156[[km]] dugog zida koji će biti znan kao [[Berlinski zid]]. Svrha zida je bila onemogućiti prijelaz između Istočne i Zapadne Njemačke. 
[[Datoteka:John Kennedy, Nikita Khrushchev 1961.jpg|mini|lijevo|250px|[[Nikita Sergejevič Hruščov]] i [[John Fitzgerald Kennedy]] na sastanku [[1961.]]]]
Tijekom [[1950-ih]] SSSR i SAD su započeli nuklearno naoružavanje i izradu dalekometnih nuklearnih projektila kojima bi mogli raketirati teritorije jedni drugih.&lt;ref name = &quot;Byrd&quot; /&gt; Fizičar [[Andrej Saharov]] je [[1953.]] izradio prvu sovjetsku [[hidrogenska bomba|hidrogensku bombu]] znanu kao [[Tzar bomba]]. No, nakon [[1956.]] stvari nisu išle najboljim putem za Sovjetski Savez, a najbolji primjer toga je [[Sovjetsko-kineski sukob]]. Sukob je izbio [[1950-ih]], a vrhunac je dostigao na kraju [[1960-ih]] tijekom [[Sovjetsko-kineski pogranični rat|graničnog sukoba]] [[1969.]] Najznačajniji uzrok sukoba bili su različiti nacionalni interesi dvaju zemalja i razlika u komunističkim ideologijama u zemljama. Sve do [[1964.]], kada je Hruščov bio prisiljen dati ostavku, SSSR i Kina su bili u oštrom sukobu oko toga tko će voditi komunističke zemlje. 

Utrka u nuklearnom naoružanju dovela je dvije sile do ruba nuklearnog rata. Hruščov je sklopio savez s [[Fidel Castro|Fidelom Casrtom]] nakon kubanske revolucije [[1959.]] u kojoj je Casrto došao na vlast. Kada je [[Kuba]] počela instalirati nuklearne projektile američki predsjednik [[John Fitzgerald Kennedy]] je [[1962.]] uzvratio pomorskom blokadom. Taj događaj označio je početak najveće hladnoratovske krize - [[Kubanska raketna kriza|kubanske raketne krize]]. 

Kada je [[Fidel Castro]] došao na vlast na Kubi i uveo komunizam, SAD nisu mogle prihvatiti komunističku zemlju i samu ideologiju u svojoj blizini, te su, u skladu s tim, tiho odobrile svrgavanje Castra i njegovog režima.&lt;ref&gt;[http://www.gwu.edu/~nsarchiv/bayofpigs/chron.html Department of State] Izvještaj sa susreta s Castrom - [[4. rujna]] [[1959.]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.globalsecurity.org/intell/ops/bay-of-pigs.htm Bay of Pigs] Global Security.org &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/4925262.stm Castro marks Bay of Pigs victory] BBC News &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.aarclibrary.org/publib/church/reports/ir/html/ChurchIR_0043a.htm Interim Report: Alleged Assassination Plots Involving Foreign Leaders] Originalni dokument&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9F03E3DC1F31F93BA35755C0A9659C8B63&amp;sec=&amp;pagewanted=all Profile in Courage] New York Times. [[8. lipnja]] [[2003.]] &lt;/ref&gt; Sovjetski vođa Nikita Hruščov poslao je veliku vojnu pomoć Kubi i prema njoj je poslao nuklearne rakete koje su tajno instalirane. U listopadu 1962. američki špijunski avion otkrio je jedan balistički projektil na lansirnom mjestu na Kubi. Kennedy je odmah zahtijevao da se rakete uklone i naredio pomorsku blokadu Kube. U vrijeme Kubanske raketne krize američka prednost u strateškom oružju bila je 17:1 i vojske SSSR-a i SAD-a bile su u stanju pripravnosti, pa je tako svijet tijekom dva dana 1962. godine živio na rubu nuklearnog rata. Potom je Hruščov povukao projektile s Kube, a zauzvrat dobio obećanje od SAD-a da će povući svoje projektile iz Turske i da nikada neće napasti Kubu.

Ovakvo rješenje kubanske krize uzrokovalo je mijenjanje obojice vođa. [[John F. Kennedy]] ubijen je [[22. studenog]] [[1963.]] u [[Dallas]]u kao dio zavjere jer su neki dužnosnici mislili da je preblag prema komunizmu i smetalo im je što nije želio rat. Hruščov je smijenjen kao dio urote. Među urotnicima su bili [[Aleksandr Šeljepin]], [[Vladimir Semiščasni]] i njegov nasljednik [[Leonid Brežnjev]] koji su, dok je Hruščov bio na odmoru, održali sastanak u Centralnom komitetu i, kada se Hruščov vratio, izglasali da su za to da on da ostavku. Razlozi za urotu bili su, prema njima, loše vođenje kubanske krize i odnosa s Kinom, te loša organizacija sovjetske ekonomije. Odlaskom Hruščova i Kennedyja hladni rat je polako ušao u novi etapu koja je znana kao [[detant]].

===Od konfrontacije do detanta (1962. – 1979.)===
{{glavni|Hladni rat (1962. - 1979.)}}

Tijekom [[1960-ih]] i [[1970-ih]] i SAD i SSSR su se trudili prilagoditi novoj politici prema kojoj svijet više ne bi bio podijeljen na dva bloka.&lt;ref&gt;&quot;Cold War.&quot; ''Encyclopædia Britannica''. 2006. Encyclopædia Britannica Online.&lt;/ref&gt; Odmah nakon Drugog svjetskog rata, Japan i Zapadna Europa počeli su se brzo oporavljati od destrukcije Drugog svjetskog rata i počeli dostizati SAD. Zemlje Trećeg svijeta mogle su se također razvijati zbog dominacija organizacija kao što su [[OPEC]] i [[Pokret nesvrstanih]] koje su umanjivale utjecaj SAD-a i SSSR-a. Tijekom tog perioda, službena Moskva se morala brinuti o domaćim problemima, a sovjetski vođe kao [[Aleksej Kosigin]] i [[Leonid Brežnjev]] su počeli prihvaćati politiku [[detant]]a.

No, unatoč svemu ovom i SAD i SSSR su se borili protiv izazova njihovim vođama i željeli su ojačati svoje globalno vodstvo. Godine [[1965.]], američki predsjednik [[Lyndon Johnson]] je odobrio slanje 22,000 američkih vojnika na [[Dominikanska Republika|Dominikansku Republiku]]. Uzrok za taj događaj, znan kao [[Operacija Power Pack]], je prema Johnsonu bio strah od komunističke revolucije slične onoj na Kubi. Operacija je završila u rujnu [[1966.]] pobjedom SAD-a.

Situacija na Istoku bila je drugačija. Amerika se borila protiv jačanja komunizma, a Sovjeti su se morali suočiti s pokušajima svrgavanja komunizma. Prvi takav pokušaj bio je [[1968.]] godine u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Događaj znan kao ''[[Praško proljeće]]'' bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo [[5. siječnja]] [[1968.]], a trajao do [[20. kolovoza]] iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju. Od sredine šezdesetih [[Česi]] i [[Slovaci]] su počeli pokazivati sve veću odbojnost prema postojećem režimu. Ove promjene su se odražavale u raspoloženju reformističkih elemenata unutar same Komunističke partije koji su uspjeli izabrati [[Aleksandar Dubček|Aleksandra Dubčeka]] za lidera stranke. Dubčekove reforme političkih procesa, koje je on nazivao ''&quot;socijalizmom s ljudskim licem&quot;'' nisu predstavljale potpuno odbacivanje starog režima, kao što je bio slučaj u Mađarskoj 1956. Dubčekove promjene imale su široku podršku društva, uključujući i radničku klasu. Međutim, sovjetske vođe predvođene Brežnjevom su ove reforme promatrali kao prijetnju njihovoj hegemoniji nad zemljama Istočnog bloka kao i na ugrožavanje sigurnosti samog Sovjetskog Saveza što je i bio glavni uzrok okupacije i zadržavanja starog komunističkog režima u Čehoslovačkoj koji je trajao do 1990-ih.

Same SAD su nastavile podupirati proameričke trećesvjetovne režime u Aziji. No, sukobi su se u prokomunističkim zemljama, najviše u [[Vijetnam]]u, nastavili. Iako je [[Vijetnamski rat]] izbio [[1959.]], SAD su nastavile podupirati [[Južni Vijetnam]] u sukobu protiv [[Ho Ši Min]]ovog [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] sve do [[1975.]] kada su komunisti osvojili [[Sajgon]] i službeno pobijedili i uspostavili [[Vijetnam|Socijalističku Republiku Vijetnam]]. Ovaj sukob je jako oslabio američku ekonomiju i mnogi su ga gledali kako je jednu veliku svjetsku silu sramotno porazila mala države. U međuvremenu, Brežnjev se morao suočiti s obnavljanjem sovjetske ekonomije, koja je pala zbog velikih vojnih troškova.&lt;ref name  = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt;

Još jedan sukob komunizma i kapitalizma u Aziji bio je [[Kambodžanski građanski rat]]. Rat je započeo [[1967.]] zbog krize tijekom vladavine [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]]. Tada je započelo okupljanje komunističke vojske znane kao [[Crveni kmeri]], a koju je vodio [[Pol Pot]]. Oružani sukobi kulminirali su [[1970.]] kada je počeo snažan udar Crvenih kmera na republikansku vladavinu [[Lon Nol]]a i njegove [[Kmerska Republika|Kmerske Republike]] (koja je uspostavljena nakon puča 1970.). Nakon 5 godina oružanih sukoba, Pol Potovi Crveni kmeri su u travnju [[1975.]] zauzeli [[Phnom Penh]] i time uspostavili [[Demokratska Kampućeja|Demokratsku Kampućeju]]. Zbog loše vladavine i diktature Pol Pota i Demokratska Kampućeja je ukinuta [[1979.]] tijekom [[Kambodžansko-vijetnamski rat|Kambodžansko-vijetnamskog rata]] kada je uspostavljenja [[Narodna Republika Kampućeja]] (koja je bila pod Vijetnamskom okupacijom) i tek je [[1993.]] država dobila svoj današnji naziv - [[Kambodža]].
[[Datoteka:Kissinger Mao.jpg|mini|250px|Američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] i kineski vođa [[Mao Ce Tung]] [[1972.]] U pozadini je kineski premijer [[Žu Enlai]].]]
Kineski ministar obrane maršal [[Lin Piao]] pokrenuo je veliku akciju pod parolom «čitava zemlja mora učiti od vojske», što je posebno ojačalo one snage KP Kine i u vojsci koje su se protivile daljnjoj suradnji sa SSSR-om. Godine 1964. NR Kina je, pod utjecajem ove akcije, uspješno izvršila svoj prvi nuklearni pokus. Iste te godine, kineski vođa [[Mao Ce Tung]] započinje događaj znan kao [[Kineska kulturna revolucija]]. Tijekom revolucije je smijenjeno više od 30 milijuna ljudi na vodećim položajima, a jedan je milijun poginuo u velikoj hajci tzv. revolucionara. Inspirirani i podupirani od visokih vojnih krugova i supruge Mao Ce Tunga, protagonisti kulturne revolucije su sasvim izolirali zemlju i udaljili ju od sovjetskih zbivanja, a sve to da bi održali [[autohtonost]] kineske revolucije i kineskih stajališta o borbi za socijalizam. Iako je ovaj pokret možda i zamišljen kao nešto dobro, većina povjesničara (u i izvan Kine) smatra kulturno revoluciju katastrofom koja se u budućnosti treba izbjegavati. Iako je Mao objavio da je revolucija završila [[1969.]], većina povjesničara smatra da je završila tek [[1976.]], nakon Maove smrti.

Nakon [[Sovjetsko-kineski sukob|sukoba i raskida odnosa]] između Kine i SSSR-a, [[1969.]] godine izbio je sukob između te dvije zemlje znan kao [[Sovjetsko-kineski pogranični rat|Kinesko-sovjetski granični sukob]]. Ovaj događaj se smatra vrhuncem [[Sovjetsko-kineski sukob|Sovjetsko-kineskog raskola]] koji je započeo tijekom 1950-ih. Vrhunac samog sukoba bio je oružani sukob kod otoka [[Ženbao]] koji je pripadao SSSR-u pod nazivom Damsnskij, no nakon raspada SSSR-a pripojen je Kini. Ovim događajem službeno je završen Sovjetsko-kineski sukob.

Iako su se indirektni sukobi između supersila hladnog rata i dalje trajali, tijekom [[1960-ih]] i [[1970-ih]] došlo je do zahlađenja odnosa i započela je sve veća i češća primjena [[detant]]a.&lt;ref name = &quot;Palmowski&quot; /&gt; Sam detant označavao je smirivanje tenzija i zahlađivanje neprijateljskih odnosa između dvaju supersila, te pregovore koji su trebali dovesti do kraja hladnog rata. Osim SSSR-a, i Kinezi su započeli s primjenjivanjem detanta u njihovim odnosima sa SAD-om. Godine [[1972.]], američki predsjednik [[Richard Nixon]] [[Nixonov posjet Kini 1972.|posjetio]] je Narodnu Republiku Kinu i sastao se s vođom [[Mao Ce Tung|Maom Ce Tungom]] i premijerom [[Žu Enlai]]om. Nakon sastanka Nixon i [[Henry Kissinger]] su objavili da je došlo do značajnih poboljšanja odnosa između SAD-a i Kine. Po završetku posjeta, SAD i NR Kina su izdali [[Šangajski Communiqué]], dokument koji je iznio poglede dvaju zemalja o vanjskoj politici i postao baza za kinesko-američke odnose. U priopćenju obje nacije su obećale da će težiti ka potpunoj normalizaciji odnosa dvaju zemalja. Nixon i američka vlada potvrdili su želju da se tajvansko pitanje riješi na miran način, što je poduprijela i sama Kina. Ta izjava je SAD-u i Kini omogućila da privremeno stave sa strane ''&quot;ključno pitanje koje ometa normalizaciju odnosa&quot;''&lt;ref&gt;http://www.fmprc.gov.cn/eng/ziliao/3602/3604/t18006.htm&lt;/ref&gt; oko političkog statusa Tajvana. No, SAD je nastavio diplomatske odnose s Tajvanom sve do 1979. kada je raskinuo te odnose i uspostavio potpune diplomatske odnose s NR Kinom.
[[Datoteka:Ford signing accord with Brehznev, November 24, 1974.jpg|mini|250px|lijevo|Američki predsjednik [[Gerald Ford]] i sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] potpisuju [[SALT I]] u [[Vladivostok]]u, [[23. studenog]] [[1974.]]]][[Datoteka:Carter Brezhnev sign SALT II.jpg|mini|lijevo|250px|Američki predsjednik [[Jimmy Carter]] i sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] potpisuju [[SALT II]] u [[Beč]]u, [[18. lipnja]] [[1979.]]]]
Kasnije, u lipnju iste godine, Nixon i Kissinger su otišli u Moskvu i objavili početak [[Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|pregovora o ograničenju strateškog naoružanja]] koji su trebali ograničiti proizvodnju skupih antibalističkih projektila i nuklearnih raketa.&lt;ref name = &quot;Karabell&quot; /&gt; Ovi pregovori znani su pod kraticom SALT. Kao potvrdu o dobrom tijeku pregovora, SAD i SSSR su potpisali dva dokumenta znana kao [[SALT I]] i [[SALT II]]. SALT I su [[23. studenog]] [[1974.]] u [[Vladivostok]]u potpisali novi američki predsjednik [[Gerald Ford]] i sovjetski čelnik [[Leonid Brežnjev]]. [[SALT I]] je zamrznuo broj strateških ispaljivača nuklearnih projektila na tadašnji broj, a zahtijevao je povećanje broja ispaljivača podmorskih nuklearnih projektila, ali samo nakon što se rastavi isti broj interkontinentalnih balističkih projektila.

[[SALT II]] su [[18. lipnja]] [[1979.]] u [[Beč]]u potpisali američki predsjednik [[Jimmy Carter]] i sovjetski čelnik [[Leonid Brežnjev]]. Odredbe SALT II sporazuma bile su da se ograniči proizvodnja strateških nuklearnih projektila.
[[Datoteka:Willy Brandt.jpg|mini|200px|Njemački kancelar [[Willy Brandt]]. Čovjek koji je uveo ''[[Ostpolitik]]'' i poboljšao odnose između Zapadne i Istočne Njemačke.]]
U međuvremenu su se svi ovi događaji vremenski podudarali s događanjima u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]]. Tadašnji kancelar [[Willy Brandt]] uveo je novu politiku Zapadne Njemačke znanu kao ''[[Ostpolitik]]''. ''Ostpolitk'' je predstavljao uspješan pokušaj kancelara Brandta da normalizira odnose s komunističkim zemljama Istočne Europe, a posebice s [[DDR|Istočnom Njemačkom]].

Svi ostali ugovori težili su ka stabilizaciji situacije u Europi, a kulminirali su [[Helsinška deklaracija|Helsinškom deklaracijom]] koji je potpisala [[KESS]] [[1975.]] godine.

No, detant [[1970-ih]] je bio kratkovječan. Američki Kongres je toliko ograničio ekonomski pakt između Nixona i Brežnjeva da ga je SSSR [[1975.]] i odbacio.&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt; Sukob dvaju supersila nastavio se indirektno i tijekom detanta, ponajviše u zemljama Trećeg svijeta. Najznačajnija krizna žarišta bila su u Aziji ([[Jomkipurski rat]], [[Iranska revolucija]]), Africi ([[Angolski građanski rat]], [[Građanski rat u Mozambiku]]) i u Latinskoj Americi ([[Čileanski državni udar 1973.]], [[Revolucija u Nikaragvi]]). Upravo zbog svih ovih događanja umanjena je i vrijednost SALT II pakta koji je potpisan 1979.

[[Jomkipurski rat]] je bio sukob između [[Izrael]]a i arapskih zemalja predvođenih [[Egipat|Egiptom]] i [[Sirija|Sirijom]] vođen [[1973.]] na području Sinaja. Nakon Lipanjskog rata, [[1. rujna]] [[1967.]] u sudanskom gradu Khartoumu održan je arapski samit na kojem je odlučeno da nema ''”mira,pregovora, ni priznanja Izraela“''. Rat je započeo na najveći židovski blagdan [[Yom Kippur]], a trajao je samo 20 dana, no posljedice se osjećaju i danas. Rat je završio dogovorom o prekidu vatre koji je doveo do [[Ženevska konferencija (1973.)|Ženevske konferencije]]. Jedna od glavnih posljedica rata bila je ostavka premijerke [[Golda Meir|Golde Meir]] i cijelog njezinog kabineta. Nakon intenzivnog napora predsjednika Cartera, on, egipatski predsjednik [[Anwar el-Sadat]] i izraelski premijer [[Menahem Begin]] tajno su se sastali u američkoj bazi [[Camp David]] i vodili su pregovore koji su trajali 12 dana. Dana [[17. rujna]] [[1978.]] potpisan je tzv. [[sporazum iz Camp Davida]] s kojim je [[Egipat]] priznao [[Izrael]] kao državu i time postao prva arapska država koja je to učinila. Ovaj sporazum direktno je doveo do potpisivanja [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|Egipatsko-izraelskog mirovnog sporazuma]] [[1979.]] Osim Cartera, među ključnim ličnostima koji su inicirali mir i normalizaciju odnosa između dvije zemlje bio je i sam egipatski predsjednik Sadat, no on sam nije smio ništa inicirati jer su mnoge zemlje Varšavskog pakta zaprijetile Egiptu ratom ako bi to učinio. 
[[Datoteka:Begin, Carter and Sadat at Camp David 1978.jpg|lijevo|mini|250px|Izraelski premijer [[Menahem Begin]] (lijevo), američki predsjednik [[Jimmy Carter]] (sredina) i egipatski predsjednik [[Anwar el-Sadat]] (desno) u Camp Davidu, [[7. rujna]] [[1978.]] godine. Begin i Sadat su [[1978.]] godine dobili [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] zbog njihovog zalaganja oko sklapanja mira između Egipta i Izraela, a predsjednik Carter ju je dobio [[2002.]] zbog velikog truda oko mirnog rješavanja mnogih međunarodnih kriza tijekom svog predsjedništva.]]
No, potpisivanje mira i priznavanje Izraela dovelo je do promjene gledanja arapskih zemalja na Egipat. Egipat se prije smatrao najmoćnijom arapskom zemljom, no nakon što je Sadat potpisao mir to se promijenilo, a isto to dovelo je i do suspendiranja Egipta iz [[Arapska liga|Arapske lige]] u periodu od [[1979.]] do [[1989.]] Potpisivanje mira i priznavanje Izraela dovelo je i do [[Atentat na Anwara el-Sadata|atentata]] na predsjednika Sadata [[6. listopada]] [[1981.]] godine u kojem je i poginuo. Sadata je naslijedio tadašnji potpredsjednik [[Hosni Mubarak]] koji na vlasti ostaje sve do 11. veljače 2011.

Iran je sve do [[1979.]] godine bio monarhija kojom je u tom periodu vladao [[Mohammed Reza Pahlavi]]. [[Iranska revolucija|Iranska ili islamska revolucija]] je događaj u kojem je Iran postao islamska republika. Glavni vođa revolucije, [[Ruholah Homeini]] je sve do tada bio u egzilu, no kao vođa revolucije, nakon pobjede revolucionara, Homeini je postao vrhovni vođa Irana. Revolucija je započela u siječnju [[1978.]] s prvim velikim protestima, a završila se usvajanjem novog teokratskog ustava - čime je Homeini postao vrhovni vođa zemlje - prosinac [[1979.]] U međuvremenu, Mohammed Reza Pahlavi je pobegao iz zemlje u siječnju 1979. nakon što su štrajkovi i protesti paralizirali zemlju, i [[1. veljače]] [[1979.]], [[ajatolah]] Homeini se vratio u [[Teheran]] da pozdravi nekoliko milijuna Iranaca. Konačni kraj dinastije Pahlavi se dogodio ubrzo zatim ([[11. veljače]]) kada je iranska vojska proglasila „neutralnost“ nakon što su gerilske i pobunjeničke snage nadjačale snage vjerne šahu. Iran je službeno postao islamska republika [[1. travnja]] [[1979.]] kada su Iranci u velikoj većini poduprli tu odluku na referendumu.

U Africi je bila drugačija situacija. Kako su neke zemlje tek u ovom periodu uspjele izboriti neovisnost i kako su mnoge od njih počele prihvaćati komunizam kao ideologiju koja ih može izvesti iz postkolonijalne krize, SAD je, kao oštar protivnik komunizma koji je želio što manje komunističkih zemalja, potpomagao mnogim zemljama i organizacijama u borbi protiv komunizma u njihovim zemljama. U [[Angola|Angoli]], koja je tek [[1975.]] dobila neovisnost, [[Angolski građanski rat|sukob]] se vodio između komunističkog [[MPLA]], koji je imao potporu Kube, Mozambika i SSSR-a, i antikomunističke [[UNITA]]-e, koja je imala potporu SAD-a, Južnoafričke Republikei i [[Zair|Republike Zair]] koju je vodio diktator [[Mobutu Sese Seko]]. Rat je službeno završio tek [[2002.]] i pretpostavlja se da je umrlo preko 500,000 ljudi. Ovaj građanski rat bio je jedan od najdužih, ali i najvažnijih sukoba hladnog rata jer su i SSSR i SAD ovaj sukob smatrali kritičnom za balans snaga u hladnom ratu. Rat je završio pobjedom komunista koji i danas pobjeđuju na izborima u Angoli.

Drugi značajan sukob bio je u još jednoj novonastaloj državi [[Mozambik]]u. Mozambik je, kao i Angola, neovisnost stekao [[1975.]] i već je [[1977.]] uvučen u [[Građanski rat u Mozambiku|rat]]. Uzrok je bio isti - dolazak komunista na vlast i pobuna antikomunista protiv komunista. U Mozambiku je komunističke snage predstavljala stranka [[FRELIMO]], a antikomunističke, točnije konzervativce, [[RENAMO]]. FRELIMO je vodio tadašnji predsjednik [[Joaquim Chissano]] i [[Samora Machel]], a RENAMO [[André Matsangaissa]] i [[Afonso Dhlakama]]. U rat su još bili umiješani na strani FRELIMA [[Zimbabve]] [[Robert Mugabe|Roberta Mugabea]] i [[Tanzanija]] [[Julius Nyerere|Juliusa Nyererea]]. Rat je trajao sve do [[1992.]] godine, a sa sobom je odnio preko 900,000 žrtava. Rat je završio [[Rimski opći mirovni sporazum|primirjem]] i izborima u Mozambiku. Jedna od najzaslužnijih strana za sklapanje mira između dvaju sukobljenih vođa je [[Operacija Ujedinjenih Naroda u Mozambiku|ONUMOZ]] ili Operacija Ujedinjenih Naroda u Mozambiku koja je svojim djelovanjem uspjela pomiriti dvojicu sukobljenih vođa i donijeti mir u Mozambik.
[[Datoteka:Salvador Allende.jpg|mini|lijevo|Čileanski predsjednik [[Salvador Allende]], prvi marksist koji je demokratski izabran na mjesto vođe neke države.]]
Latinska Amerika je u ovom periodu bila žarište revolucija i državnih udara. [[Čileanski državni udar 1973.]] donio je još jednu smjenu komunističkog predsjednika, [[Salvador Allende|Salvadora Allendea]], koji je i prvi marksist koji je demokratski izabran na mjesto vođe neke države. Allende je svojom politikom agrarne reforme, nacionalizacije rudnih bogatstava i pravedne raspodjele bogatstva, opasno ugrozio interese krupne buržoazije i stranih, posebno američkih kompanija. Zbog tog ugrožavanja, SAD su poduprijele i uvježbale generala [[Augusto Pinochet|Augusra Pinocheta]] koji je [[1973.]] izveo [[državni udar]] na ondašnju komunističku vladu predsjednika Allendea. Kad je prvi put pokušao, nije uspio, no samo dva mjeseca poslije drugi put pokušava i uspijeva. General Pinochet je, uz potporu SAD-a, uspio svrgnuti predsjednika Allendea. Sam Allende umro je tijekom državnog udara. Prema službenoj objavi, Allende se ubio, ali danas postoje mnoge teorije koje govore kako su Allendea zapravo ubile Pinochetove postrojbe tijekom puča. Nakon puča, general Pinochet preuzeo je vlast i uveo antikomunističku vojnu huntu koja je trajala sve do [[1990.]] godine kada je izgubio na predsjedničkim izborima.[[Datoteka:Pinochet en 1974.jpg|mini|200px|General [[Augusto Pinochet]] [[1974.]] godine. Vođa državnog udara [[1973.]] u kojem je smijenio predsjednika Allendea i uspostavio antikomunističku vojnu huntu.]]
[[Nikaragvanska revolucija]] je jedan također vrlo važan politički događaj, ne samo za Nikaragvu i američki kontinent, nego i za cjelokupni ishod hladnog rata. Ova rezolucija predstavlja osnivanje, razvoj i vrhunac nikaragvanskog revolucionarnog procesa koji je oružjem uspio svrgnuti diktatorsku dinastiju [[Dinastija Somoza|Somoza]] s vlasti, koju je država još od 1930-ih. Tri člana obitelji Somoza bili su predsjednici Nikaragve i to u nekoliko mandata: [[Anastasio Somoza García]] (prvi mandat: 1937. – 1947., drugi mandat: 1950. – 1956.), [[Luis Somoza Debayle]] (1956. – 1963.) i [[Anastasio Somoza Debayle]] (prvi mandat: 1967. – 1972., drugi mandat: 1974. – 1979.). Vodeća organizacija koje je vodila revoluciju bila je komunistička stranka [[FSLN]]. Ova revolucija i smjena vlasti predstavljala je jako važan događaj u povijesti Nikaragve, ponajviše u socijalnom smisli. Revoluciju je predvodio [[Daniel Ortega]] koji je od [[1979.]] do [[1985.]] vodio huntu, a od [[1985.]] do [[1990.]] je obnašao dužnost predsjednika. Godine [[1990.]] FSLN prvi put gubi na izborima i to od stranke UNO, no FSLN ponovo dolazi na vlast [[2007.]] godine kada Ortega ponovo postaje predsjednik.

===&quot;Drugi hladni rat&quot; (1979. – 1985.)===
{{glavni|Hladni rat (1979. - 1985.)}}
Pojam ''&quot;Drugi hladni rat&quot;'' koristili su neki povjesničari da bi opisali ponovno povećanje tenzija između dvaju hladnoratovskih supersila tijekom ranih [[1980-ih]].&lt;ref name = &quot;Halliday&quot; /&gt; Godine [[1980.]] [[Ronald Reagan]] je porazio Cartera na izborima i zalagao se za vojne troškove kako bi se mogao suočiti sa SSSR-om.&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt; I Reagan i novoizabrana britanska premijerka (jedina u povijesti) [[Margaret Thatcher]] su se odrekli sovjetske ideologije i probuduli rivalstvo koje je između tih zemalja postojalo samo tijekom ranih [[1940-ih]].&lt;ref name = &quot;Byrd&quot; /&gt;
[[Datoteka:KA Flight 007.gif|mini|lijevo|250px|Karta koja prikazuje gdje je srušen [[Let 007 Korean Airlinesa|KAL 007]].]]
Kako su tenzije ponovo porasle, NATO je, pod utjecajem Reaganovog kabineta, počeo izgradnju ''[[Pershing II]]'' raketa u Zapadnoj Europi, posebno u Zapadnoj Njemačkoj. Ova izgradnja bi rakete udaljila samo 6 minuta od središta ''&quot;zlog carstva&quot;'', kako je Reagan opisao Moskvu i SSSR. No, podrške za izgradnju je nedostajalo i mnogi nisi bili sigurni u to je li potrebno dalje podizati tenzije. No, [[1. rujna]] [[1983.]] Sovjetski Savez je srušio [[KAL 007]] dok je letio preko [[Sahalin]]a. Ovaj događaj najvjerojatnije je napravljen kao upozorenje SAD-u da obustavi postavljanje balističkih projektila u Zapadnu Europu. Predsjednik Reagan je ovaj događaj, u kojem je poginulo 269 ljudi, opisao kao masakr. Barbarnost ovog čina, koju su vidjeli SAD i njezini saveznici, uzrokovala je veću potporu za postavljanje projektila koja je stajala čvrsto sve do kasnijih razgovora između Reagana i Gorbačova. 

Reagan je potrošio $2,2 bilijuna na obrambene troškove u osam godina. U kombinaciji s ekonomskim problemima iz [[1970-ih]], SAD su od najbogatije svjetske države došle na rang države s najvećim dugom.&lt;ref name = &quot;LaFeber 1991&quot; /&gt; Tenzije su još jednom porasle tijekom [[1980-ih]] kada je Reagan u Europu postavio američke projektile koji bi mogli uništiti druge projektile u letu.Ovaj događaj označio je početak [[Rat zvijezda|Strateške obrambene inicijative]] koju su mediji nazvali i ''Zvjezdani ratovi''.
[[Datoteka:Lech walesa prezydent RP.jpg|mini|120px|[[Lech Wałęsa]] - vođa pokreta ''[[Solidarnost]]''. Wałęsa je po struci bio električar koji je vodio ''Solidarnost'' i antikomunističku revoluciju i [[1989.]] postao prvi poljski demokratski izabrani predsjednik.]]
Godine [[1980.]] u [[Poljska|Poljskoj]] počinje inicijativa za svrgavanje komunizma. Događaj u kojem je došlo propadanja komunističkog sistema znan je kao [[Poljska revolucija (1980)|Poljska revolucija]]. Sami prosvjedi započeli su u brodogradilištu u  [[Gdańsk]]u. Iz svakodnevnih protesta rodio se sindikalni pokret ''[[Solidarnost]]'' (polj. ''Solidarnošć''), koji je predvodio [[Lech Wałęsa]]. Zbog štrajkova i nemira širom zemlje, vojni vrh je izvršio državni udar [[1981.]] godine. Potom je izvršena promjena državnog i društvenog sistema, i to mirnim putem. Prvi slobodni izbori u Poljskoj, ujedno i prvi demokratski u istočnoj Europi, održani su u lipnju [[1989.]] godine. Uvjerljivu pobjedu odnijela je opozicija, a [[Lech Wałęsa]] je sljedeće godine izabran za predsjednika Poljske. Ovo je bio prvi uspješan pokušaj svrgavanja komunizma u nekoj, do tada, komunističkoj zemlji. Posljednji vođa komunističke Poljske bio je general [[Wojciech Jaruzelski]] koji je najpoznatiji po svom Bračnom zakoni iz [[1981.]] godine. 
Što se tiče samog vodstva u Americi i SAD-u tijekom ovog predzadnjeg perioda hladnog rata s jedne strane nije bilo promjena, a s druge ih je bilo dosta. Nakon pobjede nad Carterom, Reagan je osvojio dva mandata i ostao predsjednik sve do 1989. godine tj. do zadnje faze rata, ali u SSSR-u je bilo drugačije. Brežnjev je umro [[1982.]] godine, a naslijedio ga je [[Jurij Andropov]]. Andropov se općenito smatra jednim od boljih vođa jer je unatoč visokim tenzijama uspio zadržati mir, a i zbog njegovog komuniciranja s desetogodišnjim Amerikankom [[Samantha Smith|Samanthom Smith]] kojoj je odgovorio na upit o tome hoće li biti nuklearni rat. Andropov je odgovorio da će Sovjetski Savez dati sve što je u njegovoj moći da ga ne bude i pozvao je Samanthu u Moskvu. Upravo se zato Andropov smatra jednim od najpozitivnijih sovjetskih vođa jer je u svojoj kratkoj vladavini ([[1982.]] – [[1984.]]) uspio zadržati dosta dobre odnose sa SAD-om u periodu u kojem su tenzije bile jako visoke. Nakon Andropova, došao je [[Konstantin Černjenko]] koji je bio bliži Brežnjevu, no Černjenko je vladao samo godinu dana kada je umro i naslijedio ga je [[Mihail Gorbačov]], kojeg je sam Andropov jako podrupirao. Gorbačov je uvelike poboljšao odnose između dviju zemalja, a na vlasti je ostao sve do kraja hladnog rata.

U SAD-u je zabrinutost oko američke intervencije u stranim sukobima postojala još od kraja Vijetnamskog rata.&lt;ref&gt;LaFeber 2002, str. 323&lt;/ref&gt; No, Reagan se tijekom predsjedništva nije suočio s velikim problemima oko njegovih intervencija u stranim sukobima. No, Reagan se, osim nekoliko afera ([[Iran-Contra afera]]), samo jednom, tijekom svog prvog mandata, suočio s ozbiljnim problemom - [[Pokušaj atentata na Ronalda Reagana|pokušajem atentata]]. Dana [[30. ožujka]] [[1981.]] [[John Hinckley, Jr.]] pucao je na Reagana, Jamesa Bradyja i još dvojicu ljudi i zamalo pogodio Reaganovo srce, no pogodio je lijevo plućno krilo koje je kasnije utajilo. Reagan je odveden u bolnicu gdje se tijekom operacije šalio s liječnicima. No, na Reaganovu sreću, pokušaj nije bio opasan po Reaganov život i on se oporavio relativno brzo.

Tijekom [[1983.]], Reaganova administracija intervenirala je u nekoliko međunarodnih sukoba. Među te sukobe spadaju [[Libanonski građanski rat]], [[Operacija Urgent Fury|invazija Grenade]], [[Operacija El Dorado Canyon|bombardiranje Libije]], a podupirala je i srednjoameričke [[Kontraši|Kontraše]] - desničarske stranke koje su željele svrgnuti prosovjetsku [[FSLN]] s vlasti u Nikaragvi. Iako su Reaganove intervencije u Libiji i Grenadi Amerikanci smatrali dobrima, njegovo podupiranje Kontraša nije dobro prihvaćeno. Jedna od afera koja je izbila u vezi s tim kontrašima je [[Iran-Contra afera]]. Afera je izbila [[1986.]] godine kada se otkrilo da SAD tajno prodaje oružje [[Iran]]u (koji je tada ratovao s [[Irak]]om) i dobiveni novac troši kao potporu kontrašima u Nikaragvi. Otkriće tih tajnih poslova u studenom iste godine je ozbiljno uzdrmalo Reaganovu administraciju. Tome je doprinijela činjenica da je pukovnik [[Oliver North]], zajedno sa svojom sekretaricom Fawn Hall, uništavao dokumente vezane uz slučaj. Reagan je u svrhu istrage imenovao posebnu predsjedničku, tzv. [[Towerova komisija|Towerovu komisiju]]. Njeni nalazi su teretili Poindextera, Northa i tajnika za obranu Caspara Weinbergera, ali ne i Reagana. Međutim, Kongres, kojim je tada dominirala Demokratska stranka govorio je da je Reagan glavni krivac za aferu. North i Poindexter su [[16. ožujka]] [[1988.]] optuženi, a kasnije i osuđeni za ometanje pravde i slična krivična djela. Međutim, njihove presude su oborene na višim sudovima, a novi postupci su ostali nepokrenuti. Nakon svega ovoga Reagan je uspio uvjeriti Amerikance da nije znao što rade njegovi podčinjeni i povratio je popularnost.

Još jedna prihvaćena Reaganova intevrencija bila je [[Operacija El Dorado Canyon]], znana i kao američko [[bombardiranje]] Libije [[1986.]] godine. Napad je došao kao odgovor na tadašnje podupiranje terorizma libijskog režima [[Muammar al Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]]. Bombardiranje je provedeno zrakom, a glavni avion bio je [[F-111F]]. Amerikanci su pretežito bombardirali [[Tripoli]], a tijekom bombardiranja je poginulo 37 ljudi (među kojima je i bila Gadaffijeva kći), no Gadaffi je ostao neozlijeđen. 
Kako je glavni motiv bila borba protiv terorizma, SAD su se nadale da će ovime bar malo suzbiti terorizam, no čak i tijekom napada, ali i nakon njih, dogodilo se nekoliko terorističkih napada. Gadaffi je prekinuo sve odnose sa SAD-om, no kasnije je došlo do poboljšanja odnosa i priključivanja Libije u mnoge međunarodne organizcaije bez promjene vođe. Američka javnost dobro je prihvatila bombardiranje, no većina ostalih država, čak i američki saveznici su osudili napad, a SSSR je otkazao sastanak svog ministra vanjskih poslova s američkim državnim tajnikom.
[[Datoteka:Eastern Caribbean Defense Force.jpg|mini|250px|Američki saveznici s karipskih otoka tijekom invazije.]]
[[Operacija Urgent Fury]] ili američka invazija [[Grenada|Grenade]] je američka invazija koja se dogodila [[1983.]] godine. Invazija je izvedena kao odgovor na ilegalno smjenjivanje i ubijanje premijera [[Maurice Bishop|Mauricea Bishopa]]. Invazija je započela [[25. listopada]], a trajala je do [[15. prosinca]]. Amerikanci su na otoku pobijedili revolucionare s Grenade koji su imali potporu Kube i svrgnuli su vojnu diktaturu [[Hudson Austin|Hudsona Austina]]. Invazija je dobila različite reakcije, no uglavnom je dobro prihvaćena među američkom i među dijelom populacije s Grenade.

Kao i SAD, i Sovjeti su intervenirali u sukobima u drugim zemljama. Tijekom ovog perioda zbila se posljednja veća sovjetska intervencija. [[Sovjetsko-afganistanski rat]] je sukob koji je započeo [[1979.]], a trajao je punih deset godina. Iako je Brežnjev bio uvjeren da će rat biti kratak, muslimanski gerilci su pružili izrazito dug i jak otpor.&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;LaFeber 2002, str. 314&lt;/ref&gt; [[Kremlj]] je poslao oko 100,000 trupa u Afganistan kako bi pomogli komunističkom režimu, što je dovelo do toga da mnogi ovaj sukob nazivaju ''Sovjetskom Vijetnamom''.&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt; No, ovaj sukob je više štetio Sovjetima, nego što je Vijetnam Amerikancima jer je SSSR tada prolazio kroz domaću krizu. Rat je započeo nakon što je novo uspostavljena [[Demokratska Republika Afganistan]] provela marksističke promjene koje islamsko stanovništvo nije dobro primilo. Nakon 7 godina ratovanja protiv mudžahedina, komunistička vlada je smijenila predsjednika Karmala i na vlast je došao [[Mohamed Nadžibulah]] koji je uveo i novi ustav. Nakon godinu dana vlasti, Nadžibulah je započeo s podupiranjem sovjetske inicijative za povlačenje iz Afganistana. Ono je započelo [[20. srpnja]] [[1987.]], a završilo je [[15. veljače]] [[1989.]] čime je službeno i završen sovjetsko-afganistanski rat. Rat je imao snažne posljedice na politiku SSSR-a koje su naposljetku dovele i do njegovog raspada.

Još jedna značajnija posljedica ovog rata očitovala se i na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Iako su već na [[XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.|OI 1976.]] u [[Montreal]]u neke afričke zemlje bojkotirale igre zbog toga što je [[Novi Zeland]] nastavio igrati [[ragbi]] s [[JAR|Južnoafričkom Republikom]] unatoč njezinoj politici ''[[apartheid]]a'' i zabrani nastupanja na OI, [[XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.|OI 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]] i [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|OI 1984.]] u [[Los Angeles]]u dovele su prvi veliki politički bojkot. Sjedinjene Države bojkotirale su OI 1980. u Moskvi, zajedno s još 61 zemljom, kao znak protesta sovjetskoj intervenciji u Afganistanu. Sljedeće OI održale su se [[1984.]] u [[Los Angeles]]u i ovaj put je SSSR, s još 14 zemalja Istočnog bloka, bojkotirao OI kao znak protesta američkoj antikomunističkoj propagandi, te antisovjetskoj paranoji koju je širila zemljama saveznicima. Ovo su jedini primjeri kada su dvije zemlje svoje sukobe rješavale i na polju sporta.

===Kraj hladnog rata===

Tijekom [[1980-ih]], vojska SSSR-a bila je najveća na svijetu po mnogim mjerilima. Bila je najveća po kvantiteti, po broju i vrsti oružja koje su posjedovali, te po veličini i broju vojnoindustrijskih baza.&lt;ref name = &quot;Odom&quot;&gt;William E. Odom, ''The Collapse of the Soviet Military'', Yale University Press, 1998., str. 1.&lt;/ref&gt; No, ta kvantitativna nadmoć često je prikrivala polja u kojima je Istočni blok daleko zaostajao za Zapadom. To je dovelo do toga da Zapad uvelike precijeni SSSR.&lt;ref&gt;LaFeber 2002, 340&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Reagan and Gorbachev (1985).jpg|200px|mini|Reagan i Gorbačov u SAD-u [[1985.]] Ovaj posjet Gorbačova Sjedinjenim Državama označio je novi pogled na odnose dvaju hladnoratovskih velesila.]]
Iako tijekom ovog perioda nije bilo velikih vojnih intervencija, vojska je i dalje imala važnu ulogu. Na početku kraja hladnog rata ([[1985.]]), američki predsjednik Reagan je osvojio svoj drugi mandat, a preminulog Černjenka je naslijedio [[Mihail Sergejevič Gorbačov]]. Ovaj period označio je novi put u vanjskoj politici dvaju zemalja jer je sam Reagan pozvao Gorbačova u SAD, i to neslužbeno, te je time Gorbačov postao prvi sovjetski dužnosnik koji je neslužbeno posjetio SAD. 
[[Datoteka:1988 CPA 5941.jpg|mini|250px|lijevo|Sovjetska poštanska marka koja promovira ''[[glasnost]]'' i ''[[perestrojka|perestrojku]]''.]]
No, unatoč poboljšavanju odnosa sa SAD-om, Gorbačov se morao suočiti s ekonomskom krizom u svojoj zemlji. Ta kriza ponajviše je uvjetovana padom cijena nafte. Gorbačov je tada započeo s reformama znanim kao ''[[perestrojka]]'' i ''[[glasnost]]''. ''[[Perestrojka]]'' je predstavljala reformu koja je trebala podići sovjetsku privredu, koja je već od početka osamdesetih godina počela stagnirati. Plan je bio da se promjeni neefikasno vođena ekonomija i da se uvede decentralizirana, tržišno orijentirana ekonomija. Već 1990. godine, perestrojka je počela slabiti i privredna situacija je ponovo bila kritična. Godina [[1988.]] postaje vrijeme ''[[glasnost]]i'' kojom se dopušta kritiziranje partije i njenih čelnika putem javnih glasila. Također se, u nastavku ekonomskih reformi, donosi novi zakon kojim se omogućuje osnivanje privatnih kompanija. Kako bi ova drastična promjena prošla među komunističkim čelnicima, u ovaj zakon je umetnuta uredba da privatnici moraju plaćati neuobičajeno visoke poreze. Nedugo nakon prolaska zakona ovi nenormalni porezi bit će smanjeni na normalni nivo tako da se stvori ''&quot;poduzetnička klima&quot;''. U lipnju ove godine na partijskom kongresu Gorbačov objavljuje svoje daljnje želje za stvaranjem jakog predsjedničkog sistema i drastičnog smanjivanja utjecaja partije na politički život države. Ove reforme i kriza bili su jedni od glavnih razloga za kasniji [[raspad Sovjetskog Saveza]].
[[Datoteka:ReaganBerlinWall.jpg|mini|250px|lijevo|Ronald Reagan drži govor u Berlinu [[12. srpnja]] [[1987.]] u kojem je izazvao Mihaila Gorbačova da sruši Berlinski zid. Ovaj događaj bio je jedan od ključnih za sam završetak hladnog rata.]]
Dana [[12. srpnja]] [[1987.]], Ronald Reagan bio je u Berlinu na proslavi 750. obljetnice grada. Tijekom svog govora na [[Brandenburška vrata|Brandenburškim vratima]] Reagan je ''&quot;[[Srušite ovaj zid!|izazvao]]&quot;'' Gorbačova da sruši [[Berlinski zid]]:

{{citat|Podupiremo promjene i otvorenost; jer mi vjerujemo da sloboda i sigurnost idu zajedno, da uznapredovanje ljudskih sloboda može samo ojačati mir u svijetu. Postoji jedan potez koji bi Sovjeti mogli napraviti, a bio bi nezamjenjiv, koji bi dramatično unaprijedio želju za mirom. Generalni sekretare Gorbačov, ako tražite mir, ako tražite prosperitet za Sovjetski Savez i Istok, ako tražite liberalizaciju, dođite ovdje na ova vrata. Gospodine Gorbačov otvorite ova vrata. Gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid!}}

I uistinu, istočnonjemačke vlasti su dvije godine nakon dopustile ljudima iz DDR-a da prelaze u Zapadni Berlin, a sam Berlinski zid službeno je srušen [[1989.]] godine. Ovaj događaj bio je ključan za [[reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Njemačke]], te jedan od najvažnijih događaja u odnosima SAD-a i SSSR-a, a doveo je i do eventualnog kraja hladnog rata.

Godine [[1987.]] u baltičkim zemljama koje su pripadale SSSR-u započinje [[Raspjevana revolucija]]. Taj događaj odvijao se od [[1987.]] pa sve do [[1991.]] godine kada tri zemlje, [[Estonija]], [[Litva]] i [[Latvija]] dobivaju neovisnost. U Estoniji je glavni pokretač bila glazba i festivali na kojima su se masovno počele izvoditi patriotske pjesme. Nakon borbe s mnogim pokušajima državnog udara, Estonski Vrhovni Sovjet (u suradnji s kongresom) [[20. kolovoza]] [[1991.]] proglašava nastanak neovisne Estonije. U Latviji se borba za samostalnošću nije vodila preko glazbe, nego preko mnogih nevladinih organizacija koji su svojim govorima na javnim mjestima tijekom javnih događaja poticali i budili nacionalnu svijest latvijskog naroda. Na novim izborima za Latvijski Vrhovni Sovjet pobijedila je stranka za nezavisnost. Isti taj Sovjet donio je [[4. ožujka]] [[1990.]] deklaraciju nezavisnosti, a Latvija je službeno priznata nakon neuspješnog državnog udara [[6. rujna]] [[1991.]] U [[Litva|Litvi]] je bitka za neovisnost započela [[1988.]] s osnivanjem stranke [[Sąjūdis]]. Nakon snažnog zalaganja stranke. u studenom [[1988.]] parlament usvaja [[Zastava Litve|novu zastavu]] i [[Tautiska Giesme|himnu]]. Nakon trogodišnje borbe i nekoliko nasilnih sukoba ([[Krvava nedjelja (1991.)|Krvava nedjelja]]), Litva je konačno priznata u kolovozu [[1991.]] nakon neuspjelog državnog udara.

Godine [[1988.]], Gorbačovljev kabinet donosi tzv. [[Sinatrina doktrina|Sinatrinu doktrinu]] (nazvanu prema [[Frank Sinatra|Franku Sinatri]]) prema kojoj se Sovjetski Savez prestaje uplitati u pitanja unutarnjih poslova svojih saveznika. Ova doktrina otvorila je put ka svrgavanju komunizma u mnogim zemljama Varšavskog pakta i revolucijama 1989., a dovela i do eventualnog pada samog SSSR-a i kraja hladnog rata.

Samo godinu dana nakon donošenja te doktrine, započinje tzv. [[Revolucije 1989.|jesen naroda]]. Taj događaj obuhvaća revolucije u zemljama Istočnog bloka čiji je rezultat bio svrgavanje komunizma i uspostava demokratske vlade. Revolucije su se zbile u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Poljska|Poljskoj]], [[DDR]]-u, [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Revolucionarni pokret [[Solidarnost]] javio se u Poljskoj već na početku desetljeća, a u DDR-u je revolucija završila rušenjem Berlinskog zida. U Mađarskoj je revolucija provedena mirnim putem. Iako su u Mađarskoj provedene mnoge uspješne reforme, velike promjene dogodile su se nakon smjene [[János Kádár|Jánosa Kádra]] na mjestu Generalnog sekretara KPM-a. Nova vlast uvela je ''demokratski paket'', a na svojoj povijesnoj sjednici održanoj od [[16. listopada]] do [[20. listopada]] [[1988.]] prihvatila je nove zakone i time omogućila prve demokratske izbore za vladu i predsjednika. Usvajanjem ovih zakona, Mađarska je iz narodne republike prešla u političko uređenje demokratske republike. 

U Bugarskoj je situacija bila drugačija. Tadašnji vođa [[Todor Živkov]] pokušao je provesti ''glasnost'' i ''perestrojku'', no neuspješno što je izazvalo veliko nezadovoljstvo u narodu, a pogotovo među prodemokratskim organizacijama. Živkov je [[10. studenog]] [[1989.]] sišao s vlasti i time završio najdužu vladavinu pojedinca u sovjetskom bloku, vladavinu koju je obilježio nepotizam, mnoge krize i veliko nezadovoljstvo naroda. No, ni odlazak Živkova nije zadovoljio prodemokrate. Prosvjedi su se nastavili i tijekom kratkotrajne vladavine Živkovljevog nasljednika [[Petar Mladenov|Petra Mladenova]] sve do [[1990.]] godine kada su u Bugarskoj održani prvi demokratski izbori nakon [[1931.]] godine. Ovim događajem i Bugarska je napravila tranziciju iz komunizma u demokraciju. Sam Živkov je [[1991.]] osuđen, no izbjegao je smrt (za razliku od Ceauşescua).

Čehoslovačka Republika je prijelaz u demokraciju napravila događajem koji je znan kao [[Baršunasta revolucija]]. Tijekom tog događaja Čehoslovačka se mirnim putem raspala na [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]]. Kako je Čehoslovačka bila prva zemlja koja je ''skinula'' Željeznu zavjesu, a nije dobila opasku SSSR-a, nastavila je s reformama među kojima je najvažnija bila odluka KPČSSR-a da više neće držati politički monopol. Tada su započeli mirni prosvjedi u svrhu održavanja novih izbora. Na jesen [[1989.]] izbori su održani i sastavljena je prva vlada u kojoj komunisti nisu imali većinu još nakon [[1948.]] Bodljikava žica je uklonjena s granica sa Zapadnom Njemačkom i Austrijom u prosincu i [[10. prosinca]] komunistički predsjednik [[Gustáv Husák]] daje ostavku. Pisac [[Václav Havel]] postaje posljednji predsjednik Čehoslovačke 29. prosinca 1989. godine i time završava komunizam u Čehoslovačkoj. Dana [[1. siječnja]] [[1993.]] dolazi i do mirnog raspadanja Čehoslovačke i nastajanja Češke i Slovačke. Ovaj raspad znan je kao [[Baršunasti razvod]].
{{Dvostruka slika|left|Crop-Nicolae Ceaucescu 1978.jpg|181|Ion Iliescu (2004).jpg|157|[[Nicolae Ceauşescu]], posljednji vođa komunističke Rumunjske i jedini komunistički vođa koji je nasilno svrgnut i smaknut.|[[Ion Iliescu]], predvodnik antikomunističke revolucije i prvi predsjednik demokratske Rumunjske. Na tu poziciju biran je 3 puta.}}
U [[Socijalistička Republika Rumunjska|SR Rumunjskoj]] se zbila jedina nasilna revolucija i jedina revolucija koja je završila smaknućem komunističkog vođe. [[Rumunjska revolucija 1989.]] je oružani sukob koji je trajao od [[16. prosinca|16.]] do [[22. prosinca]] [[1989.]] godine, a sukobili su se pristaše komunizma i [[Securitate]] (Državna siguronosna služba) protiv antikomunista i rumunjske vojske. Revolucija je započela prosvjedima u [[Temišvar]]u koje je vodio [[Ion Iliescu]], prvi demokratski predsjednik Rumunjske, Ceauşescuov nasljednik. Prosvjedi sz započeti kao rezultat loše i diktatorske vladavine koju je vodio Ceauşescu, te represivnog komunističkog režima. Zauzeta je državna televizija iz koje su koordinirani svi ostali potezi ustanika. Nakon 6 dana ustanka, [[Nicolae Ceauşescu]] je [[22. prosinca]] izišao da održi govor s balkona predsjedničke palače u [[Bukurešt]]u, no odmah su počeli stalni zvižduci. Narod se nije moglo utišati. Diktator je pobjegao [[helikopter]]om, ali je uhićen, te mu je suđeno na prijekom sudu. Na Božić [[1989.]] pogubljen je sa suprugom ispred streljačkog voda što je kasnije prikazano i na televiziji. Rumunjska je jedina istočnoeuropska država koja je nasilno srušila komunizam i uspostavila demokraciju (koju je vodio prvi predsjednik demokratske Rumunjske [[Ion Iliescu]]).

Ovi događaji doveli su do toga da [[SSSR]] ostane posljednja zemlja (uz [[SFRJ]], no i tu je započela kampanja nastankom zasebnih republika) u Europi koja još uvijek ima koliko-toliko čvrst komunistički sustav vlasti. No, u prosincu [[1989.]] godine, na sastanku u [[Malta|Malti]], Mihail Gorbačov i novi američki predsjednik [[George Herbert Walker Bush]] potpisali su ugovor kojim su završili hladni rat,&lt;ref&gt; &quot;Cold War,&quot; A Dictionary of World History. Oxford University Press, 2000. Oxford Reference Online. Oxford University Press.&lt;/ref&gt; no ni taj događaj nije označio službeni kraj rata. Službenim krajem rata smatra se [[1991.]] godina kada je došlo do kolapsa [[SSSR]]-a.
{{Dvostruka slika|desno|Mikhail Gorbachev 1987.jpg|200|Boris Yeltsin-2.jpg|135|[[Mihail Sergejevič Gorbačov]], posljednji predsjednik i vođa SSSR-a. Njegova vladavina obilježila je [[pad komunizma]] i uvođenje demokracije u sve države koje su bile u sastavu SSSR-a, te kraj hladnog rata. Zbog svojih prodemokratskih poteza (tijekom svoje vladavine) mnogi ga smatraju jednim od najboljih sovjetskih vođa.|[[Boris Nikolajevič Jeljcin]], ruski premijer i jedan od predvodnika pokreta za uvođenje demokracije i raspada SSSR-a. Nakon što se SSSR raspao, Jeljcin je postao prvi predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]].}}
Tijekom dugog niza desetljeća razvoj SSSR-a je bio usporavan. Forsiranje teške industrije dovelo je do loše kvalitete robe i niskog životnog standarda. Unutrašnje i ekonomsko loše stanje, kao i utjecaj velikog broja revolucija u istočnoj Europi, opće slabljenje Sovjetskog Saveza, i Gorbačovljeve reforme ''glasnost'' i ''perestrojka'', doveli su i do njegovog konačnog raspada. Komunistička partija Sovjetskog Saveza odriče se monopola moći i svoje vlasti 1990. godine. Referendum, održan [[17. ožujka]] [[1991.]] na kojem je 78% glasača odabralo cjelovitost SSSR-a, [[baltičke zemlje]], [[Armenija]], [[Moldova]] i [[Gruzija]] su bojkotirale. 

Gorbačov se trudio da održi zemlje SSSR-a na jednom mjestu pa je [[20. kolovoza]] [[1991.]] trebao biti potpisan novi sporazum zemalja u kome bi zemlje prihvatile federaciju i savez koji bi imao zajedničkog predsjednika, vojsku i stranu politiku. Međutim, dan prije potpisivanja, visoki funkcionari SSSR-a su stavili Gorbačova u kućni pritvor u njegovoj rezidenciji na [[Krim]]u kako bi spriječili potpisivanje sporazuma i domogli se vlasti. Taj događaj, odnosno pokušaj puča, znan je kao [[Kolovoški puč]]. Oni su očekivali masovnu podršku naroda, ali se dogodilo upravo suprotno; narod je bio protiv njih. Poslije tri dana, [[21. kolovoza]], puč je doživio kolaps i Gorbačov se vratio na poziciju predsjednika SSSR-a. 

Ali, njegova vlast je propadala jer ga ni ruska ni sovjetska vlada nisu slušale, pa je ruska vlada, s [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] na čelu, počela preuzimati sovjetsku, ministarstvo po ministarstvo. Gorbačov nije uspio održati SSSR u cjelini jer nije uspio napraviti kompromis između želje za demokracijom i želje za starim Sovjetskim Savezom. Poslije puča, sovjetske republike ubrzavaju procese ka neovisnosti. Tako je [[6. rujna]] [[1991.]] sovjetska vlada priznala neovisnost tri baltičke države, a [[1. prosinca]] [[Ukrajina]] proglašava neovisnost poslije referenduma na kojem se 90% građana odlučilo za neovisnu i slobodnu Ukrajinu. Zatim, [[17. prosinca]] dvanaest od petnaest sovjetskih republika potpisuje u [[Den Haag|Haagu]] sporazum s 28 europskih zemalja, Europskom zajednicom i četiri neeuropske zemlje, kao da su neovisne republike. I [[25. prosinca]] [[1991.]] Gorbačov daje ostavku i sve sovjetske zemlje preuzimaju uloge kao individualne republike. 

To je predstavljalo raspad SSSR-a i kraj komunizma u Europi, kao i sam kraj hladnog rata. Sve sovjetske države osigurale su samostalnost i osnovale su [[ZND|Zajednicu Neovisnih Država]], koja postoji i danas, no za razliku od SSSR-a, sve države članice imaju svoj suverenitet.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==

&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;

* Kolb, Richard K. ''Cold War Clashes: Confronting Communism, 1945-1991'' (Hardcover - sij. 2004.)
* Ball, S. J. ''The Cold War: An International History, 1947&amp;ndash;1991'' (1998.)
* Brzezinski, Zbigniew. ''The Grand Failure: The Birth and Death of Communism in the Twentieth Century'' (1989.)
* Clarke, Bob. ''Four Minute Warning:Britain's Cold War'' (2005.)
* Clarke, Bob. ''Ten Tons for Tempelhof: The Berlin Airlift'' (2007.)
* Cowley, Robert. ''The Cold War: A Military History'' (2005.) 
* Friedman, Norman. ''The Fifty Year War: Conflict and Strategy in the Cold War''. (2000.)
* Gaddis, John Lewis. ''The Cold War: A New History'' (2005.)
* Gaddis, John Lewis. ''Russia, the Soviet Union and the United States. An Interpretative History'' (1990.)
* Gaddis, John Lewis. ''Long Peace: Inquiries into the History of the Cold War'' (1987.)
* Kort, Michael.  &quot;The Columbia Guide to the Cold War&quot; (1998.)
* LaFeber, Walter. ''America, Russia, and the Cold War, 1945&amp;ndash;1992'' (1993.)
* Lundestad, Geir. ''East, West, North, South: Major Developments in International Politics since 1945'' (1999.)
* Mcmahon, Robert. ''The Cold War: A Very Short Introduction.'' 2003.
* Powaski, Ronald E. ''The Cold War: The United States and the Soviet Union, 1917&amp;ndash;1991'' (1998.)
* Walker, Martin. ''The Cold War: A History'' (1995.)  
* Westad, Odd Arne ''The Global Cold War: Third World Interventions and the Making of our Times'' (2006.)
&lt;/div&gt;

== Vanjske poveznice ==
* {{eng icon}} [http://www.conelrad.com/ CONELRAD-ova stranica]
* {{eng icon}} [http://archives.cbc.ca/IDD-1-71-274/conflict_war/cold_war/ CBC Digital Archives - Kultura hladnog rata: Nuklearni strah 1950-ih i 1960-ih]
* {{eng icon}} [http://www.cwihp.org Međunarodni povijesni projekt o hladnome ratu (CWIHP)]
* {{eng icon}} [http://coldwarfiles.org Podaci iz hladnoga rata]
* {{eng icon}} [http://www.cnn.com/SPECIALS/cold.war/ CNN-ova arhiva podataka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081217154418/http://www.cnn.com/SPECIALS/cold.war/ |date=17. prosinca 2008. }} 
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Cold War
|commonscathr = Hladni rat
}}

{{HladniRat}}
{{Osobe hladnoga rata}}

[[Kategorija:Hladni rat| ]]</text>
      <sha1>htql7ks3msix68vyo3ejvld1mh2iiwp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Shikoku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7190</id>
    <revision>
      <id>6432207</id>
      <parentid>5900087</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:49:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.185.112.199</ip>
      </contributor>
      <comment>Brdo, ispravka u planina</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="516" xml:space="preserve">[[Datoteka:Seto-Inland-Sea-Photo.jpg|mini|Shikoku]] 
'''Shikoku''' (四国 prevedeno ''četiri zemlje'') je najmanji i najnenaseljeniji od četiri (glavna) [[japan]]ska otoka. Sastoji se od prefektura [[Ehime, prefektura|Ehime]], [[Kagawa, prefektura|Kagawa]], [[Kochi, prefektura|Kochi]] i [[Tokushima, prefektura|Tokushima]].

Ima otprilike 4,5 milijuna stanovnika, površina je 18.292 [[km²]]. Najveći vrh je planina [[Ishizuchi]] u provinciji Ehime i visoko je 1982 [[metar|m]].

[[Kategorija: Japanski otoci]]</text>
      <sha1>r9rnxlk6f93n09hvqz4rgnm35oeirr6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432208</id>
      <parentid>6432207</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:50:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.185.112.199</ip>
      </contributor>
      <comment>Visoko-visoka</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="516" xml:space="preserve">[[Datoteka:Seto-Inland-Sea-Photo.jpg|mini|Shikoku]] 
'''Shikoku''' (四国 prevedeno ''četiri zemlje'') je najmanji i najnenaseljeniji od četiri (glavna) [[japan]]ska otoka. Sastoji se od prefektura [[Ehime, prefektura|Ehime]], [[Kagawa, prefektura|Kagawa]], [[Kochi, prefektura|Kochi]] i [[Tokushima, prefektura|Tokushima]].

Ima otprilike 4,5 milijuna stanovnika, površina je 18.292 [[km²]]. Najveći vrh je planina [[Ishizuchi]] u provinciji Ehime i visoka je 1982 [[metar|m]].

[[Kategorija: Japanski otoci]]</text>
      <sha1>leaqgf3j8cj8ezd36alytt30s07bv59</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432209</id>
      <parentid>6432208</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:59:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>lektura</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="511" xml:space="preserve">[[Datoteka:Seto-Inland-Sea-Photo.jpg|mini|Shikoku]] 
'''Shikoku''' (四国 prevedeno ''četiri zemlje'') je najmanji i najnenaseljeniji od četiri (glavna) [[japan]]ska otoka. Sastoji se od prefektura [[Ehime, prefektura|Ehime]], [[Kagawa, prefektura|Kagawa]], [[Kochi, prefektura|Kochi]] i [[Tokushima, prefektura|Tokushima]].

Ima otprilike 4,5 milijuna stanovnika, površina je 18.292 [[km²]]. Najviši vrh je planina [[Ishizuchi]] u provinciji Ehime visoka 1982 [[metar|m]].

[[Kategorija: Japanski otoci]]</text>
      <sha1>0v5nqotzixf5ls6glqqqxia89ykduv6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija Oluja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10567</id>
    <revision>
      <id>6432409</id>
      <parentid>6415535</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:15:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Pravopis i gramatika na početku</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="97213" xml:space="preserve">{{Izdvojeni članak|srpanj 2006.}}
{{Infookvir bitka
|naziv        = Operacija Oluja
|sukob        = Domovinski rat
|slika        = [[Datoteka:Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg|250px]]
|opis slike   = Karta operacije Oluja&lt;br /&gt;{{legend inline|#b89835|Hrvatska}} {{legend inline|#b5666b|RSK}} {{legend inline|#628d3e|Bosna i Hercegovina}}
|vrijeme      = 4. kolovoza – 7. kolovoza 1995.
|mjesto       = [[Hrvatska]], [[Bosanska krajina]]
|povod        = 
|teritorij    = prestanak postojanja [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]
|ishod        = odlučujuća pobjeda Hrvatske&lt;ref name=&quot;Knin&quot;&gt;Leutloff-Grandits, Carolin: ''Claiming ownership in postwar Croatia: the dynamics of property relations and ethnic conflict in the Knin region.'' LIT Verlag Berlin-Hamburg-Münster, 2006, page 69. {{ISBN|3-8258-8049-4}}&lt;/ref&gt;
* kraj [[Republika Srpska Krajina|paradržave pobunjenih Srba]]
* kraj [[Samostalna autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Samostalne autonomne pokrajine Zapadne Bosne]]
* kraj opsade [[Bihać]]a&lt;ref&gt;{{cite news |title=Weary Bihac cries with joy as siege ends |url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html |work=The Independent |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom' |url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1 |work=[[The New York Times]] |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}&lt;/ref&gt;
|strana1      = {{ZD+X/H|HRV}}{{-}}{{ZD+X/R|RBIH}}
|strana2      = {{ZD+X/R|RSK}}{{-}}{{ZD+X/R|RS}}{{-}}{{ZD+X/A|APZB}}
|strana3      = 
|zapovjednik1 = {{ZD|H|HRV}} [[Zvonimir Červenko]]{{-}}&lt;small&gt;(zapovjednik operacije)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{ZD|H|HRV}} [[Ivan Basarac]]&lt;br&gt;{{ZD|H|HRV}} [[Petar Stipetić]]{{-}}&lt;small&gt;(ZP Zagreb)&lt;/small&gt;{{-}}{{ZD|H|HRV}} [[Luka Džanko]]{{-}}&lt;small&gt;(ZP Bjelovar)&lt;/small&gt;{{-}}{{ZD|H|HRV}} [[Miljenko Crnjac]]{{-}}&lt;small&gt;(ZP Karlovac)&lt;/small&gt;{{-}}{{ZD|H|HRV}} [[Mirko Norac]]{{-}}&lt;small&gt;(ZP Gospić)&lt;/small&gt;{{-}}{{ZD|H|HRV}} [[Ante Gotovina]]{{-}}&lt;small&gt;(ZP Split)&lt;/small&gt;{{-}}{{ZD|H|HRV}} [[Đuro Dečak]]{{-}}&lt;small&gt;(ZP Osijek)&lt;/small&gt;{{-}}{{ZD|H|HRV}} [[Živko Budimir]]{{-}}&lt;small&gt;(Južno bojište)&lt;/small&gt;{{-}}{{ZD|R|RBIH}} [[Atif Dudaković]]
{{ZD|R|RBIH}} [[Izet Nanić]]
|zapovjednik2 = {{ZD|R|RSK}} [[Mile Mrkšić]]{{-}}{{ZD|R|RSK}} [[Mile Novaković]]{{-}}{{ZD|R|RSK}} [[Slobodan Tarbuk]]{{-}}{{ZD|R|RSK}} Čedomir Bulat (''[[Ratni zarobljenik|POW]]''){{-}}{{ZD|R|RS}} [[Ratko Mladić]]{{-}}{{ZD|A|APZB}} [[Fikret Abdić]] 
|zapovjednik3 = 
|postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatian Defence Council.svg|border|23px]] [[Hrvatsko vijeće obrane]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatian Police.svg|border|23px]] [[Hrvatska policija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
|postrojbe2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] [[Srpska vojska Krajine]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|23px]] [[Vojska Republike Srpske]]
|jačina1      = 130 000 vojnika{{-}}350 tenkova{{-}}800 topničkih oruđa{{-}}30 zrakoplova i helikoptera
|jačina2      = 40 000 vojnika{{-}}400 tenkova{{-}}350 topničkih oruđa{{-}}22-25 zrakoplova (RS)
|gubitci1     = '''poginulih / nestalih vojnika i pripadnika MUP-a'''&lt;br&gt;196 / 15&lt;ref name=&quot;oluja&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''ranjenih vojnika i pripadnika MUP-a'''&lt;br&gt;1100&lt;ref name=&quot;oluja&quot;&gt;{{citiranje www |author=Ma. B. |naslov=200 000 sudionika, oslobođenih 10 000 četvornih kilometara, 196 poginulih... |url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/brojke-u-oluji-200-000-sudionika-oslobodjenih-10-000-cetvornih-kilometara-196-poginulih-1100-ranjenih-15-nestalih---395375.html |preuzeto=2017-08-05}}&lt;/ref&gt;
|gubitci2     =  (1) [[Human Rights Watch]]&lt;br&gt;'''poginulih vojnika'''&lt;br&gt;410&lt;ref name=&quot;hrw&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''poginulih civila'''&lt;br&gt;116&lt;ref name=&quot;hrw&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''ukupno'''&lt;br&gt;526&lt;ref name=&quot;hrw&quot;&gt;{{cite news |title=Impunity for Abuses Committed During &quot;Operation Storm&quot; and the Denial of the Right of Refugees to Return |url=http://www.unhcr.org/refworld/topic,4565c2252,4565c25f2f,3ae6a7d70,0.html |work=[[Human Rights Watch]] |date=1996-08-01 |accessdate=2010-06-17}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;(2) [[Hrvatski helsinški odbor]]&lt;br&gt;'''poginulih vojnika'''&lt;br&gt;560&lt;ref&gt;{{cite news |title=Operacija Oluja |url=http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/oluja/4246 |work=Braniteljski portal |accessdate=2010-06-17}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;'''poginulih civila'''&lt;br&gt;681&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Jug u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=4830&amp;lang=en |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |accessdate=2010-06-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Sjever u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |access-date=17. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522034256/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |archive-date=22. svibnja 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;'''ukupno'''&lt;br&gt;1241&lt;br&gt;(3) srpski izvori&lt;br&gt;'''poginulih vojnika'''&lt;br&gt;755&lt;ref name=&quot;veritas&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''poginulih civila'''&lt;br&gt;1205&lt;ref name=&quot;veritas&quot;/&gt;&lt;br&gt;'''ukupno'''&lt;br&gt;1960&lt;ref name=&quot;veritas&quot;&gt;{{cite news |title=Lajuić: tražit ćemo rješavanje problema izbjeglica |url=http://www.radio202.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=65&amp;pid=48&amp;id=8230 |work=Radio 202 |date=2008-08-04 |accessdate=2010-06-17 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; |
|gubitci3     = 
|bilješke     = 
}}

'''Operacija Oluja''' ([[4. kolovoza]] − [[7. kolovoza]] [[1995.]]) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su [[Hrvatska vojska]] i [[Hrvatska policija|policija]] oslobodile okupirana područja [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] pod nadzorom pobunjenih Srba gdje je bila uspostavljena [[paradržava]] [[Republika Srpska Krajina]] i bez kakva međunarodnoga priznanja. Operacijom je vraćen u [[Hrvatska|hrvatski]] ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije; međutim, ta i nekoliko narednih pobjeda Hrvatske vojske stvorit će uvjete u kojima je od siječnja 1996. godine započeo proces [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja]].

Oluja je, uz operaciju [[Operacija Bljesak|Bljesak]], ključna akcija koja je dovela do kraja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. U operaciji je oslobođeno 10 400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine [[Hrvatska|Hrvatske]].

U objektivnoj pripremi za Operaciju Oluja snage HV – uz suglasnost vlasti [[Bosna i Hercegovina|BiH]] – izvele su, u mjesecima koji su prethodili ''Oluji'', više uzastopnih operacija na područjima te susjedne države. One su dovodile područje [[Knin|Knina]] u poluokruženje: akcije '''[[Operacija Zima '94.|''Zima '94.'']]''', '''[[Operacija Skok-1|''Skok-1'']]''',  '''[[Operacija Skok-2|''Skok-2'']]''' i  '''[[Operacija Ljeto '95.|''Ljeto '95.'']]'''

Sa svoje su strane srpske snage tijekom [[1994.]] godine bile pokrenule aktivnosti radi ovladavanja prostorom Bihaćke krajine – ovećeg, ali izoliranog područja pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] – koji je u velikoj mjeri sprječavao izravni kontakt između područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH. Izuzev što bi ostvarivanjem takva cilja nastala humanitarna katastrofa koja bi zacijelo nadmašivala [[Genocid u Srebrenici|pokolj u Srebrenici]] izvršen krajem srpnja 1995., njime bi se zaokružio i učinio vojno održivim prostor planirane [[Ujedinjena Republika Srpska|''Ujedinjene Republike Srpske'']] sa središtem u Banjoj Luci; istodobno bi područja Republike Hrvatske koja spajaju sjeverne i južne dijelove zemlje – primjerice, kod [[Karlovac|Karlovca]] bio je pod kontrolom hrvatskih snaga pojas širine svega 10 kilometara – bila izložena topničkoj vatri sa srpskih položaja.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ &quot;Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, [[Jutarnji list]], 4. kolovoza 2015., www.jutarnji.hr&lt;/ref&gt;

Operacija Oluja za svega je jedan dan preduhitrila opsežnu operaciju vojski hrvatskih i bosanskih Srba pripremanu pod imenom [[Operacija Vaganj 95|'''Operacija ''Vaganj''''']]. Planirana srpska akcija trebala je angažirati glavne srpske snage – uključujući i one iz istočnog dijela [[Bosna i Hercegovina|BiH]] popunjene dragovoljcima iz Srbije – koje su u cijelosti bile spremne izvesti opsežni napad protiv postrojbi [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] u pravcu [[Kupres]]a i [[Livno|Livna]] (iz pravca Banje Luke) te u pravcu doline [[Neretva|Neretve]] i [[Metković]]a (iz pravca istočne Hercegovine i Podrinja), kao i protiv postrojbi [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] na području [[Republika Zapadna Bosna|Zapadne Bosne]]. Operacija Oluja posve je omela te planove, a postrojbe bosanskih Srba pripremljene za Operaciju Vaganj – koje su se naposljetku pokazale znatno inferiornima Hrvatskoj vojsci – nisu uspjele zaustaviti ni napredovanje hrvatsko-bosanskih snaga na području BiH u kasnijoj [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]]. Topništvo bosanskih Srba raketiralo je više hrvatskih gradova – od Županje do Dubrovnika.

Vojne snage [[Srpska vojska Krajine|Srpske Vojske Krajine]] do kraja su Operacije Oluja također odstupile na obližnje područje BiH pod srpskom kontrolom, a 5000 vojnika iz sastava opkoljena 21. kordunskoga korpusa SVK pod zapovjedništvom pukovnika Čede Bulata položilo je oružje pred HV.

Neposredno nakon ''Oluje'' nastavljaju snage [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]] u suradnji s [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom BiH]] napadne akcije protiv snaga bosanskih Srba u BiH ([[Operacija Maestral|Operacija ''Maestral'']] i potom [[Operacija Južni potez|Operacija ''Južni potez'']]) i dolaze nadomak [[Banja Luka|Banje Luke]] te u situaciji, kada prijeti potpuni poraz srpskih projekata zapadno od [[Drina|Drine]], sklapa se trajnije primirje uz međunarodno posredovanje. Potom, u studenome 1995. godine, rat dobiva epilog u [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]] koji uspostavlja trajniji mir.

Odmah po početku Operacije Oluja vodstvo RSK, prema Odluci Predsjednika RSK [[Milan Martić|Milana Martića]] br. 2-3113-1/96 od 4. kolovoza 1995. godine, provelo je ''plansku evakuaciju sveg za borbu nesposobnog stanovništva'' u skladu s ranije izrađenim i uvježbavanim planovima. Povratak evakuiranih civila i pripadnika vojnih snaga bio je vrlo postupan, a mnogi se nisu ni vratili u Hrvatsku. Vodstvo Republike Srbije do danas ponavlja naraciju o protjeranom stanovništvu RSK posve zanemarujući okolnost da su vlasti te paradržave same organizirale, uvježbale i provele evakuaciju; također se zanemaruje okolnost da su se etnički Srbi kasnijih godina mogli vratiti na to područje,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/poceo-parastos-u-busiju-veliki-broj-gradana-dosao-da-oda-pocast-srpskim-zrtvama-foto |title=SEĆANJE NA ŽRTVE OLUJE: Vučić &quot;Proterani ste sa svoje zemlje jer je neko mislio da će biti jači ako Srba nema&quot; |date=2018-08-04 |language=srpski |publisher=Srbija danas |accessdate=2019-07-15}}&lt;/ref&gt; a to je mnogo tisuća njih i učinilo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/1232472/unhcr-u-hrvatsku-se-vratilo-133000-srba.html |title=UNHCR: U Hrvatsku se vratilo 133.000 Srba |date=2012-12-19 |language=srpski |publisher=Radio Televizija Srbije |accessdate=2019-07-15}}&lt;/ref&gt;

Pukovnik Andrew Leslie, zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje, procjenjuje da je ''Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima''.&lt;ref name=&quot;Dunigan&quot;&gt;[https://books.google.hr/books?id=AZJtWi-zF4IC&amp;redir_esc=y Dunigan, Molly (2011). Victory for Hire: Private Security Companies' Impact on Military Effectiveness. Palo Alto, California: Stanford University Press. {{ISBN|978-0-8047-7459-8}}.], books.google.hr 28. velj 2011. Pristupljeno 24. rujna 2019.&lt;/ref&gt; Prilikom posjete ministra obrane [[Damir Krstičević|Krstičevića]] [[Pentagon]]u u srpnju [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis|Mattis]] izjavio je povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: ''Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije''.&lt;ref name=&quot;Američki ministar obrane&quot;&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/americki-ministar-obrane-hvalio-krsticevica-o-oluji-se-uci-na-nasim-vojnim-skolama/982661.aspx Američki ministar obrane hvalio Krstičevića: &quot;O Oluji se uči na našim vojnim školama&quot;], www.index.hr 14. srpnja 2017. Pristupljeno 24. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

== Sukobljene strane ==

Sukobljene su strane bile [[Hrvatska vojska]] (HV) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagalo [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] te 5. korpus [[Armija BiH|Armije BiH]]. [[Vojska Jugoslavije]] nije nikako reagirala na hrvatski napad, možda i zbog iznimne brzine kojom se operacija odvijala, te je već drugog dana akcije pao Knin, glavni grad srpske paradržave, a čitava RSK razbijena je u svega tri dana. [[Vojska Republike Srpske]] iz susjedne BiH ozbiljnije je djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na [[Sava|Savi]] i gradove [[Kutina|Kutinu]], [[Virovitica|Viroviticu]], [[Požega|Požegu]] i [[Županja|Županju]]. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u [[Baranja|Baranji]] i nije se borio.

==== Hrvatska vojska ====
[[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|right|310px|thumb|[[Hrvatska zastava]] na [[kninska tvrđava|kninskoj tvrđavi]].]]
Hrvatska vojska je u trenutku napada bila ustrojena u tri grane: [[Hrvatska kopnena vojska|Kopnenu vojsku]], [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatsku ratnu mornaricu]] i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu]]. Najbrojnija je bila Kopnena vojska, koja se sastojala od šest [[zborna područja Hrvatske vojske|zbornih područja]] i vrlo jakog postroja izravno podređenog [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|Glavnom stožeru Hrvatske vojske]]. Dalje se dijelila na gardijske (profesionalne), pričuvne i ročne brigade i domobranske pukovnije. Zborno područje se načelno sastojalo od 1-2 gardijske postrojbe, nekoliko pričuvnih brigada i domobranskih pukovnija i postrojba za potporu. Policijske su specijalne snage bile velike kao jača pješačka brigada bez potpore karakteristične za vojsku.

Snaga u vrijeme Oluje:
* 25 potpuno opremljenih brigada
* Stalna vojska: 50 000 ljudi
* Mobilizirano: više od 100 000 ljudi
* Ukupno vojnika u Oluji: 150 000 – 200 000
* Pričuva za slučaj napada iz istočne Slavonije ili Srbije: 70 000 vojnika
* 400 [[tenk]]ova
* Topništvo: oko 350 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a

U Operaciji Oluja HV je koristila&lt;ref&gt;[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.185. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]&lt;/ref&gt; snagu:
*5 gardijskih brigada,
*1. hrvatski gardijski zdrug,
*81. gardijska bojna,
*23 domobranske pukovnije,
*18 brigada (16 pričuvnih i 2 ročne),
*3 brigade protuzračne obrane,
*4 središnjice elektronskog djelovanja,
*dijelovi 16. topničko raketne brigade, dijelovi [[15.POtrbr]] Križevci, samostalni topnički i protuoklopni divizijuni, 33. inženjerijske brigade, 40. pukovnija veze,
*Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
*dijelovi Hrvatske ratne mornarice
*3100 specijalaca ministarstva unutarnjih poslova

Ostale snage HV osiguravale su Zapovjedno područje Osijek i Južno bojište od mogućih protunapada.

HV je bio organiziran uz dosta improvizacija i sa zapovjednim kadrom koji je samo malim dijelom imao sustavno vojno obrazovanje. Naoružanje je uglavnom osvojeno od bivše JNA, uz dosta lakog naoružanja i opreme istočnoeuropskog podrijetla kupljene iz vojnih viškova nakon raspada [[Varšavski ugovor|Varšavskog ugovora]] početkom 1990.-ih godina. S obzirom na to da je izvoz oružja na ratom zahvaćeno područje bivše Jugoslavije bio zabranjen, nabave oružja i vojne opreme su osiguravane u [[Prikrivena operacija|tajnim operacijama]]. Zahvaljujući takvim akvizicijama uspjelo se formirati dovoljno respektabilno [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]].&lt;ref&gt;[http://arhiva.nacional.hr/clanak/28465/prvi-put-nakon-rata-otkriveni-originalni-racuni-za-oruzje &quot;Prvi put nakon rata otkriveni originalni računi za oružje&quot;], Berislav Jelinić za &quot;Nacional&quot;, 16. listopada 2006.&lt;/ref&gt; [[Hrvatska ratna mornarica]], opremljena uglavnom plovilima oduzetima neprijatelju (na početku rata 1991. zaplijenile su hrvatske snage u Šibeniku približno četvrtinu jugoslavenskih plovila, te je u žestokim borbama taj plijen obranjen) i oslonjena na dovoljno snažne hrvatske brodograđevne i druge industrijske kapacitete, bila je dovoljno snažna da odvrati [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavensku ratnu mornaricu]] od ugrožavanja hrvatskih voda. Domaća industrija je za potrebe HV također proizvodila znatne količine oružja i vojne opreme.&lt;ref&gt;[http://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-tehnika-i-oprema-hv-a-967423 &quot;Kako smo pobijedili u domovinskom ratu (3): Vojna tehnika i oprema HV-a&quot;], Dean Čanić za &quot;Vojna povijest&quot;, 15. listopada 2014&lt;/ref&gt; U proteklom razdoblju je u praksi bilo dokazano da su postrojbe HV sposobne organizirati i izvesti opsežne operacije, a [[Zbor narodne garde|gardijske]] i postrojbe [[Specijalna policija Republike Hrvatske|specijalne policije]]–kojima su bile namijenjene najsloženije zadaće–bile su samopouzdane i već dosta iskusne.

=== Srpska vojska Krajine ===

Vojna sila pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]]–[[Srpska vojska Krajine]] (SVK)–bila je organizirana u šest korpusa kopnene vojske i Ratno zrakoplovstvo s protuzračnom obranom. Korpusi su bili slični zbornim područjima Hrvatske vojske, sastojali su se od nekoliko brigada i sredstava potpore, uglavnom divizijuna topništva. Mirnodopska Srpska vojska Krajine imala je oko 14 000 ljudi. Pored vojske, bojni dio je imalo i Ministarstvo unutarnjih poslova Krajine koje je imalo jednu specijalnu brigadu milicije.

Snaga u vrijeme Oluje:
* 40 000 vojnika u zapadnom (napadnutom) dijelu; još je oko 20 000 bilo u 11. slavonsko-baranjskom korpusu (sa 124 tenka, 18 oklopnih transportera i 195 topničkih oružja),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., izlaganje generrala VJ Nedeljka Ćopića, str. 11 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; koji nije bojno djelovao. Oko trećine tih snaga činile su lokalne straže, često sastavljene od vojnih obveznika starijih godišta.
* 200 tenkova
* Topništvo: 250 topova i neodređen broj minobacača
Među ljudstvom SVK vladala je općeraširena apatija i nevjerica u budućnost paradržave koju su branili. Osobito je [[Operacija Bljesak]] u svibnju 1995. godine potaknula rešpekt prema snagama HV i nepouzdanje u vlastite snage. Na području Sjeverne Dalmacije je bila raširena spoznaja da su akcijama HV i HVO na obližnjem području BiH tijekom 1994. i 1995. godine dovedeni u poluokruženje i da se iz svojih zapuštenih gradića pritisnutih nestašicama (čak i električne energije) objektivno ne mogu braniti pred mnogobrojnijim i dobro organiziranim hrvatskim snagama koje nastupaju osloncem na veća hrvatska urbana središta poput Zadra, Šibenika i Splita.

Kao strateška rezerva SVK služila je [[Vojska Republike Srpske]] – snage srpskih pobunjenika u BiH, koje su (s teritorijalnim postrojbama) imale oko 180 000 vojnika. Te su snage – koje su u sklopu pripreme opsežne i vrlo ambiciozne [[Operacija Vaganj 95|Operacije Vaganj]] imale u borbenom rasporedu na terenu raspoređene znatne postrojbe–doista prihvatile postrojbe SVK u njihovom povlačenju iz Hrvatske i pružile otpor napredovanju snaga HV, ABiH i HVO na teritorij BiH, koje je uslijedilo nakon potpunog uspjeha Operacije Oluja.

=== Omjeri ===

Omjeri Srpske vojske Krajine i Hrvatske vojske:
* Ljudstvo    :  1 / 3,7
* Tenkovi     :   5 / 7
* Topništvo :   5 / 4

Očita je nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu, te manja prednost u broju tenkova. Zbog podjednakog broja tenkova stvarni odnos snaga tenkovskih postrojbi moguće je odrediti jedino utvrđivanjem broja suvremenih tenkova (T-72, M-84). SVK je bila nadmoćnija jedino po broju topničkih oruđa, ali ne bitno. Tome treba dodati i jaku želju Hrvatske vojske za pobjedom, te veliko iskustvo, uvježbanost, motiviranost i opremljenost profesionalnih vojnih postrojbi (8 gardijskih brigada). Po broju vojnika i vojnih oruđa na bojnom polju kao i u pogledu morala, SVK objektivno nije imala nikakvih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom. Međutim je osloncem na znatno snažnije snage bosanskih Srba i možda snage iz Srbije mogla pružiti značajan otpor i nadati se–uz dosta uvjerenosti–da bi napad hrvatskih snaga u konačnici mogao biti odbijen.

[[Savo Štrbac]], ministar informiranja u tadašnjoj Vladi RSK, kazuje da su očito obavještajne informacije zakazale, jer on kao član vlade nije znao da se priprema opći napad na RSK–obavještajna procjena je bila da se može očekivati neki ograničeni napad, na jednom dijelu RSK. U vodstvu RSK je postojala svijest da su njihove snage slabije od hrvatskih, ali su se nadali pomoći vojnih snaga [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. S vremenske distance od 25 godine, ukazuje on da je srpsko vodstvo počinilo tešku grešku odlučivši odbiti međunarodni [[Plan Z-4|Plan Z4]] i time se posve lišiti međunarodne zaštite.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/ekskluzivni-intervju-sa-savom-strbcem-kljucna-politicka-stvar-koja-je-dovela-do-akcije-oluja-jeste-2020-08-03 |title=Savo Štrbac ekskluzivno za SD! Otkrio ključan momenat koji je doveo do &quot;Oluje&quot;: Šta se krije iza PLANA &quot;Z4&quot;? |author=Igor Maksimović |date=2020-08-04 |publisher=Srbija danas |accessdate=2020-08-14}}&lt;/ref&gt;

=== Gubici i ratni plijen ===

Ukupni hrvatski vojni gubici bili su 174 poginulih, 1.100 ranjenih (teže 572 i lakše 528) vojnika, 3 zarobljena, 15 nestalih, ukupno 1.314.

Nepovratni gubici Srpske vojske Krajine bili su znatno veći od hrvatskih. Po hrvatskim podacima, do 21. kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK.

Ratni plijen koji je zaplijenila Hrvatska: 4.112 komada pješačkog oružja, 159 ručnih bacača, 120 raznih minobacača, 98 topničkih oruđa (kalibra 76–152&amp;nbsp;mm), 6 višecjevnih lansera raketa 128&amp;nbsp;mm, 59 protuzrakoplovnih topova, 54 oklopna vozila, 22 inženjerijska stroja, 497 vojnih motornih vozila, 6 zrakoplova lovačko bombarderske avijacije i dr.

== Prije Oluje ==

Nakon teških borbi 1991. godine, Domovinski je rat početkom 1992. ušao u ''mirnu'' fazu u kojoj se s jedne strane našla tzv. [[Republika Srpska Krajina]], srpska tvorevina u okupiranim područjima Hrvatske, a s druge strane legitimna hrvatska vlast, dok su ih razdvajale mirovne snage UN-a ([[UNPROFOR]] i kasnije [[UNCRO]]). Velika je većina Hrvata na okupiranom području protjerana ili ubijena.

U toj fazi, koja je trajala do jeseni 1994., Hrvatska je vojska djelovala uglavnom u pograničnim područjima Bosne i Hercegovine. Na području Hrvatske su područja oko Dubrovnika oslobođena u [[Operacija Spaljena zemlja|Operaciji Spaljena zemlja]], [[Operacija Konavle|Operaciji Konavle]] i [[Operacija Vlaštica|Operaciji Vlaštica]] izvedenima 1992. godine, a 1993. je Hrvatska vojska izvršila dvije operacije ograničenih razmjera protiv pobunjenih Srba: u siječnju 1993. na širem području [[Zadar|Zadra]] ([[Operacija Maslenica]]), a u rujnu 1993. u okolici [[Gospić]]a ([[Operacija Medački džep]]).

Od ožujka 1994. godine je međunarodna zajednica posredovala u pregovorima radi mirnog okončanja rata, te su velike sile sačinile tzv. [[Plan Z-4]], prema kojemu bi Hrvatska postala de facto federacijom, i to takvom u kojemu bi središnja vlast imala kontrolu jedino nad vanjskim poslovima, poslovima obrane i međunarodne trgovine.

Neposredno prije Oluje, pod okriljem međunarodne zajednice provedeni su u [[Ženeva|Ženevi]] pregovori između Hrvatske i RSK, u kojima su predstavnici RSK rezolutno odbili prijedlog da se–u novim okolnostima koje je naznačila Operacija Bljesak–pristupi mirnoj reintegraciji njihove paradržave u RH, u sklopu Plana Z-4. Ni vodstvo RSK, ni međunarodna zajednica nisu vjerovali da je Hrvatska doista sposobna na bojnom polju izvojevati pobjedu i završiti epizodu s paradržavom na svojem teritoriju.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-zenevi-sam-trebao-nagovoriti-srpskog-generala-da-prijede-k-nama-1017606 &quot;U Ženevi sam trebao nagovoriti srpskog generala da prijeđe k nama&quot;] (intervju s generalom Petrom Stipetićem), Davor Ivanković za &quot;Večernji list&quot;, 4. kolovoza 2015.
&lt;/ref&gt;

=== Akcije u pripremi za Oluju ===

Oluji je prethodila akcija '''[[Operacija Zima '94.|''Zima '94.'']]''', poduzeta na području BiH u vremenu od 29. studenoga do 24. prosinca 1994. kako bi se zaustavila srpska ofenziva na [[Bihać]] te za stvaranje povoljna strategijskog prostora za oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske i BiH. Srbi su poraženi na [[Dinara|Dinari]] i oslobođen je teritorij od 200 četvornih kilometara. Veći dio [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] našao se pod nadzorom HV-a i [[HVO]]-a.

Uslijedila je jednodnevna akcija '''[[Operacija Skok-1|''Skok-1'']]''' 7. travnja 1995., kada su Srbi ponovno poraženi na Dinari. Oslobođeno je dodatnih 75 četvornih kilometara. Hrvatske su se snage proširile bočno, prema zapadnoj strani, pa je time sigurnost postrojbi na Dinari postala stabilnija, a posebice sigurnost Livanjskog polja.

Najveća akcija Hrvatske vojske prije Oluje, '''[[operacija Bljesak]]''', uspješno je izvedena u svibnju 1995. godine. Oslobodila je okupirani džep u zapadnoj Slavoniji i pokazala da se stanje na terenu promijenilo. Tom je akcijom u znatnoj mjeri skraćeno bojište i osigurana dominacija HV na području sjeverno od [[Sava|Save]].

Od 4. do 11. lipnja 1995. na Dinari je izvedena nova akcija, '''[[Operacija Skok-2|''Skok-2'']]'''. Njome je oslobođen dodatni prostor od 450 četvornih kilometara te je pod nadzor stavljeno cijelo Livanjsko polje. Otud se mogla nadzirati i [[Cetinska dolina]] te [[Vrličko polje]], kao i dio [[Glamočko polje|Glamočkog polja]] te put [[Glamoč]]-[[Bosansko Grahovo]].

Akcijom '''[[Operacija Ljeto '95.|''Ljeto '95.'']]''', opet na području BiH od 25. do 30. srpnja 1995. oslobođeni su Bosansko Grahovo i Glamoč te šira područja, ukupno oko 1600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj Dalmaciji dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaska prema BiH. Stvoreni su preduvjeti za oslobađanje [[Knin]]a, sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]].

Početkom kolovoza [[1995.]], nakon problema što su Srbi imali u [[BiH]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], gdje su u srazu s Hrvatima pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih postrojbi nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj–što nije neočekivano jer se Hrvatskoj stalno iz [[SAD|Washingtona]] prijetilo sankcijama ako se krene sama oslobađati, a baš niti jedna velika sila nije nikada izjavila da bi poduprla takav poduhvat Hrvatske. Presudno je bilo akciju završiti u manje od tjedan dana: Bljesak je vojno trajao manje od 48 sati, i reakcije iz svijeta su bile pozitivne.

S velikim hrvatskim napadom Srbi su računali od početka srpnja, a krajem mjeseca je očekivanje bilo na najvišoj razini. Ratno stanje na cjelokupnom području Krajine proglašeno je već 28. srpnja. Postrojbe za elektroničko izviđanje Hrvatske vojske–koje su intenzivno pratile radio-promet u ''Krajini''–na kraju srpnja su zaključile da svi civilni razgovori na području Like odaju strah i paniku među civilima u RSK, da su ljudi fizički i psihički iscrpljeni stalnom psihozom i očekivanjem napada, te su na rubu snaga. Pripreme za evakuaciju unutar RSK počele su više dana prije samog napada.

== Zborna područja i popis postrojbi i njihovih zapovjednika u Oluji ==
[[Datoteka:Stozer.jpg|800px|središte|Operacija Oluja&quot;–Zapovjedni stožer|alt=Operacija &quot;Oluja&quot; - Zapovjedni stožer]]&lt;ref&gt;[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.181. – 184. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]&lt;/ref&gt;

=== Zborno područje Bjelovar ===
Glavni smjer djelovanja snaga:

[[Jasenovac]] → [[Dubica]]
*zapovjednik general bojnik [[Luka Džanko]]
*načelnik stožera brigadir [[Krešo Tuškan]]
* borbena skupina [[24. domobranska pukovnija]] – bojnik [[Ivica Ivaci]]
*[[52. domobranska pukovnija]] ([[Daruvar]]) – satnik [[Freid Fazlić]]
*[[121. domobranska pukovnija]] ([[Nova Gradiška]]) – brigadir [[Željko Žgela]]
*[[125. domobranska pukovnija]] ([[Novska]]) – brigadir [[Željko Perinović]]
*[[69. satnija Vojne policije]] (Bjelovar) – bojnik [[Zdravko Heged]]
*[[505. satnija ABKO]] (Bjelovar) – [[Franjo Kukert]]
*[[265. izvidničko – diverzantska satnija]] (Bjelovar) – natporučnik [[Jadranko Petran]]
*[[255. satnija veze]] (Bjelovar) – natporučnik [[Tomislav Kravaica]]
*[[34. inženjerijska bojna]] (Čakovec) – bojnik [[Dragutin Remenar]]
* divizijun 202. trbr
*[[312. LOB]] (Varaždin) – pukovnik [[Andrija Bunić]]

=== Zborno područje Karlovac ===
Glavni smjerovi djelovanja snaga:

Ogulin → Plaški → Slunj

Karlovac → Vojnić
*zapovjednik general bojnik [[Miljenko Crnjac]]
*načelnik stožera brigadir [[Ivan Polović]]
*[[1. gardijska brigada]] Tigrovi (od 6. kolovoza) – general bojnik [[Jozo Miličević]]
*[[99. brigada HV]] (Zagreb – Pešćenica) – bojnik [[Vlado Blažinović]]
*[[104. brigada]] (Varaždin) – pukovnik [[Mladen Mikolčević]]
*[[14. domobranska pukovnija]] (Slunj) – pukovnik [[Vladimir Katić]]
*[[110. domobranska pukovnija]] (Karlovac) – pukovnik [[Josip Tomačić]]
*[[137. domobranska pukovnija]] (Duga Resa) –pukovnik [[Josip Goršić]]
*[[143. brigada HV|143. domobranska pukovnija]] (Ogulin) – brigadni general [[Mate Pađen]]&lt;ref&gt;http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&amp;id=1163455078&amp;archive=&amp;start_from=&amp;ucat=&amp; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032324/http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&amp;id=1163455078&amp;archive=&amp;start_from=&amp;ucat=&amp; |date=22. svibnja 2011. }} &lt;small&gt;Preuzeto 10. kolovoza 2010.&lt;/small&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;small&gt;http://us.mvp.hr/?mh=175&amp;mv=1030 Preuzeto 10. kolovoza 2010.&lt;/small&gt;&lt;/ref&gt;
*[[13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun]]–(Koprivnica) – bojnik [[Damir Vuković]]
*[[70. satnija Vojne policije]] (Karlovac) – bojnik [[Vladimir Sertić]]
*dijelovi 16. trb – divizijun–pukovnik [[Branko Besenić]]

=== Zapovjedno područje Zagreb === 
Glavni smjerovi djelovanja snaga:

Sisak → Petrinja → Glina

Sunja → Kostajnica
*zapovjednik general bojnik [[Ivan Basarac]]
*zapovjednik od 5 kolovoza snagama na Banovini general pukovnik [[Petar Stipetić]]
*načelnik stožera brigadir [[Damir Goršeta]]
*[[2. gardijska brigada]] Gromovi – brigadni general [[Zvonko Peternel]]
*[[57. brigada|57. brigada Marijan Celjak]] (Sisak) – brigadir [[Stjepan Grgac (brigadir HV)|Stjepan Grgac]] (poginuo prvog dana operacije) zamijenio ga je brigadir [[Matija Pavlović]]
*[[101. brigada HV]] (Zagreb – Susedgrad) – stožerni brigadir [[Joso Petrašević]]
*[[102. brigada HV]] (Zagreb – Novi Zagreb) – pukovnik [[Ivan Bionda]]
*[[103. brigada HV]] (Krapina) – pukovnik [[Žarko Miholić]]
*[[145. brigada HV]] (Zagreb – Dubrava) – pukovnik [[Bruno Čavić]]
*[[148. brigada HV]] (Zagreb – Trnje) – pukovnik [[Veljko Vičević]]
*[[149. brigada HV]] (Zagreb – Trešnjevka) – pukovnik [[Ivan Majer]]
*[[15.POtrbr]] (Križevci) – divizijun-bojnik [[Antun Radmanić]]
*[[151. brigada HV]] (Samobor) – brigadir [[Josip Mahović]]
*[[153. brigada HV]] (Velika Gorica) – pukovnik [[Dražen Bartolec]]
*[[1. domobranska pukovnija HV]] (Zagreb) – bojnik [[Fabijan Dumančić]]
*[[12. domobranska pukovnija HV]] (Petrinja) – bojnik [[Vlado Kunert]]
*[[17. domobranska pukovnija HV]] (Sunja – Dvor na Uni) – pukovnik [[Želko Krapljan]]
*[[20. domobranska pukovnija HV]] (Glina) – bojnik [[Stjepan Kostanjević]]
*[[140. domobranska pukovnija HV]] (Jastrebarsko) – bojnik [[Vilim Šeperić]]
*[[67. bojna Vojne policije]] (Zagreb) – pukovnik [[Nikica Oštrina]]
*[[202. trbr PZO]] (Zagreb) – pukovnik [[Ivica Kancir]]
*[[252. satnija veze]] (ZP Zagreb) – natporučnik [[Željko Blažić]]
* 502. mehanizirana satnija ABKO, bojna 33. inženjerijske brigade, 31. inženjerijska bojna, 36. inženjerijska pontonska bojna i 1. riječni zdrug Sisak.

=== Zapovjedno područje Gospić ===
Glavni smjerovi djelovanja snaga:

Lička Jasenica → Saborsko → Plitvička Jezera → Ličko Petrovo Selo,

Gospić → Korenica

Gospić → Udbina
*zapovjednik stožerni brigadir [[Mirko Norac]]
*zamjenik zapovjednika brigadir [[Drago Lovrić]]
*načelnik stožera brigadir [[Agim Çeku]]
*[[1. gardijska brigada]] Tigrovi – stožerni brigadir [[Jozo Miličević]]
*[[9. gardijska brigada]] Vukovi – brigadir [[Zvonko Brajković]]
*[[111. brigada HV|111. pješačka brigada]] (Rijeka) – brigadir [[Svetko Šare]]
*[[119. brigada HV]] (Pula) – pukovnik [[Mirko Vuković]]
*[[128. brigada]] HV – brigadir [[Miodrag Hečimović]]
*[[150. brigada HV]] (Zagreb – Černomerec) – pukovnik [[Ognjen Debeljak]]
*[[8. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Ivan Nekić]]
*[[118. domobranska pukovnija HV]] (Gospić) – brigadir [[Ivan Čanić]] (poginuo) zamijenio ga bojnik [[Nikola Zdunić]]
*[[138. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Miljenko Balen]]
*[[154. domobranska pukovnija HV]] – pukovnik [[Ivica Devčić]]
*[[71. bojna Vojne policije]] (Rijeka) – bojnik [[Luka Matanić]]
*(253.samostalna satnija veze pod zapovjedništvom stožernog brigadira Norca

====Specijalne postrojbe MUP-a RH na Velebitu====
Glavni smjerovi djelovanja:

Sveti Rok → Gračac (Otrić),

Sveti Rok → Počitelj → Medak i

Sveti Rok → Lovinac
*zapovjednik general pukovnik [[Mladen Markač]]

===Zapovjedno područje Split ===
Glavni smjerovi djelovanja snaga:

* Crena Zemlja → Knin
* Sinj → Knin
* Šibenik → Drniš → Knin
* Zadar → Benkovac
* Obrovac → Žegar → Ervenik

Zapovjedni stožer:

*zapovjednik general bojnik [[Ante Gotovina]]
*načelnik stožera brigadir [[Rahim Ademi]]
Ljudski i tvarivni potencijal:

*[[4. gardijska brigada]] Pauci – stožerni brigadir [[Damir Krstičević]]
*[[7. gardijska brigada]] Pume – stožerni brigadir [[Ivan Korade]]
*[[Termiti (postrojba)|2. bojna]] [[9. gardijska brigada|9. gardijske brigade]] – bojnik [[Ivica Arbanas]]
*[[1. hrvatski gardijski zdrug]] od 6. kolovoza – general bojnik [[Miljenko Filipović]]
*[[112. brigada HV]] (Zadar) – bojnik [[Ivan Ivković]]
*[[113. pješačka brigada HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Danijel Kotlar]]
*[[144. brigada HV]] (Sesvete – Zagreb) – bojnik [[Vlado Čondić]]
*[[6. domobranska pukovnija HV]] (Split) – pukovnik [[Mirko Klarić]]
*[[7. domobranska pukovnija HV]] (Zadar) – pukovnik [[Danijel Telesmanić]]
*[[15. domobranska pukovnija HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Tihomir Bandalo]] i bojnik [[Selimir Vukušić]]
*[[126. domobranska pukovnija HV]] (Sinj) – pukovnik [[Ante Podrug]]
*[[134. domobranska pukovnija HV]] (Benkovac) – pukovnik [[Josip Čerina]]
*[[142. domobranska pukovnija HV]] (Drniš) – bojnik [[Željko Nakić]]
*[[204. topničko-raketna brigada protuzračne obrane]] (Split) – brigadir [[Milan Perković]]
*14. topnički divizijun (Rogoznica) – pukovnik [[Slavko Vlahov]]
*20. topnički divizijun (Split) – bojnik [[Bruno Milin]]
*11. protuoklopni topničko-raketni divizijun (Zadar) – bojnik [[Dragan Brkljača]]
*[[Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika|Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika „Damir Tomljanović–Gavran“]] iz [[Šepurine|Šepurina]] – pukovnik [[Werner Ilić]]
*Borbena skupina dragovoljaca iz Zrakoplovnog vojnog učilišta u Zemuniku – bojnik [[Darko Banić]]
*Središte za izobrazbu izvidnika Kozarica – bojnik [[Branimir Anić]]
*Odred brodova Hrvatske ratne mornarice (za prevoženje morem u Velebitskom kanalu na ruti Ražanac-Starigrad) – poručnik bojnog broda [[Dževad Kajan]]
*40. inženjerijska bojna (Split) – bojnik [[Ante Malenica]]
*72. bojna Vojne policije (Split) – pukovnik [[Mihael Budimir]]
*264. izvidničko – diverzantska satnija (Split) – satnik [[Antonio Roca Cipal]]
*254. satnija veze (Split) – pukovnik [[Ivan Landeka]]
*Satnija taktičkih snajpera (ZP Split) – satnik [[Draženko Pervan]]
*Izvidničko-diverzantska satnija Glavnog stožera Hrvatske vojske – satnik [[Ivica Dekalić]]
*467. bitnica protuzračne obrane (Split) – natporučnik [[Josip Petani]]
*ostale podstožerne postrojbe i postrojbe logistike
 
Napomena: U ZP Split su se nalazile i postrojbe na teritoriju Bosne i Hercegovine na liniji od Grahova do Kupreških vrata:
*81. gardijska bojna Hrvatske vojske – stožerni brigadir Renato Romić
*[[1. gardijska brigada Ante Bruno Bušić|1. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir [[Antun Luburić]]
*[[2. gardijska brigada HVO-a|2. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir Stanko Sopta
*3. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane – brigadir Ilija Nakić
*Specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine – brigadir [[Zlatan Mijo Jelić|Mijo Jelić]]

== Odvijanje Oluje ==

Mirovne snage [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a koje su bile razmještene uz bojišnicu ([[UNCRO]]) unaprijed su obaviještene da će operacija početi. Oluja je počela 4. kolovoza u 5 sati ujutro, kada je najveći dio [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] zajedno s [[Hrvatska policija|policijskim]] specijalcima krenuo u napad na bojišnici od [[Jasenovac|Jasenovca]] na istoku do [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] na jugu, koja je bila duga 630 kilometara. Za obranu su se brinuli [[Zborno područje Osijek]] i [[Južno bojište]]. Prije samog napada, [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] je napalo neprijateljske centre veze i zapovjedna mjesta ([[Jelavac]], [[Petrova gora]], [[Banski Grabovac]] i [[Bunić]]). Istovremeno se topovima i raketama jako tuklo po prednjoj crti i dubini srpskih snaga.

Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] javno je pozvao vojnike Srpske vojske krajine (SVK) da se predaju i zajamčio im da će dobiti amnestiju prema hrvatskim zakonima. Svi koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni [[:s:Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti|pozvani su da ostanu kod kuće i dočekaju hrvatsku vlast]].

Prema kazivanju tadašnjeg šefa vojne obavještajne službe ([[Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane|SIS, Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane]]) admirala [[Davor Domazet-Lošo|Davora Domazeta-Loše]], u prvih pola sata su uspješno pokrenute sve akcije koje su trebale donijeti pobjedu hrvatskoj strani: avionima [[MiG-21|MIG-21]] je raketirano srpsko radio-relejno čvorište na vrhu [[Ćelavac]] na južnom [[Velebit]]u, te je napadnuto zapovjedništvo 39. korpusa u [[Grabovac Banski|Banovskom Grabovcu]] kod Petrinje, odakle se zapovijedalo raketnim sustavom [[ORKAN raketni sustav|ORKAN]] koji je mogao dosegnuti Zagreb (taj sustav doista za ''Oluje'' i nije djelovao, nakon što je ranije za trajanja [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]] raketirao civilne ciljeve u centru Zagreba); te zapovjedno mjesto u [[Bunić]]u u Lici, odakle se kontroliralo aerodrom [[Udbina]] gdje su srpske snage imale deset zrakoplova pripremljenih za borbeno djelovanje, koji su mogli ugroziti krupne industrijske kapacitete na hrvatskoj strani, poput [[Rafinerija nafte Rijeka|rafinerije nafte u Urinju]] kod Rijeke, zbog koje su mogle nastati velika kemijska zagađenja koja bi ugrozila hrvatske gradove (ti su zrakoplovi preletjeli u [[Mahovljani|Mahovljane]] kraj Banja Luke). Istodobno su pokrenuti napadi na 25 kopnenih pravaca, koje srpske snage očito nisu mogle sve zaustaviti. Važna preokupacija hrvatskog plana je bila da se ne sprječava evakuaciju civila koju je planirala i pokrenula srpska strana, jer bi stradanje većeg broja civila ugrozila međunarodni položaj Hrvatske. S obzirom na to da je na relativno plitkom bojnom polju bilo čak 180 tisuća što hrvatskih, što srpskih vojnika, opasnost za civile je očito bila velika, te se moralo povesti organizirana briga da oni ne postradaju. Dodatno je hrvatska strana nastojala okončati akciju za najviše 4 dana, jer je obavještajna procjena–utemeljena na prisluškivanju komunikacija između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i britanskih predstavnika–bila, da ako akcija potraje samo 6 dana, slijedi međunarodna intervencija koja će nastojati spasiti Srbe od potpunog poraza. Izglede za brzo okončanje akcije je povećavala činjenica da su hrvatske snage uspjele pripremiti napad s planinskih vrhova koji su na strani [[Bosna i Hercegovina|BiH]] nadvisivali Knin, a za korekciju topničke vatre i drugo izviđanje su raspolagale [[Bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama]] (dronovima), tada vrlo avangardnom vojnom tehnologijom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/hrvatska-i-svijet/admiral-loso-milosevic-je-htio-da-ubijemo-50-000-srba-anja-simpraga-danas-lamentira-a-da-nije-bilo-kolone-ne-bi-ona-bila-zastupnica-u-saboru-1036537 |title=Admiral Lošo: Milošević je htio da ubijemo 50.000 Srba. Anja Šimpraga danas lamentira, a da nije bilo kolone, ne bi ona bila zastupnica u Saboru... |author=Ivica Nevešćanin (intervju s admiralom Davorom Domazetom-Lošom) |date=2020-08-05 |publisher=Šibenski portal |accessdate=2020-08-14}}&lt;/ref&gt;

=== Sektor Banovina ===

Snage ZP Bjelovar su 4. kolovoza prešle [[Sava|Savu]] na području [[Jasenovac]]-[[Drenov Bok]] i probile srpske snage dva kilometra prema [[Hrvatska Dubica|Hrvatskoj Dubici]], koja je i oslobođena ujutro 5. kolovoza, a onda su krenule do [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]] i oslobodile je navečer 6. kolovoza, čime je Zborno područje Bjelovar osiguralo granicu i ostvarilo svoj cilj. 

Treba istaknuti da je prvi dan Oluje za Hrvatsku vojsku najkrvaviji dan čitavog Domovinskog rata: toga dana u žestokim borbama za probijanje prvih srpskih linija život je izgubio 121 hrvatski vojnik.

Snage ZP Zagreb su 6. kolovoza ujutro–suočene sa snažnim srpskim otporom–oslobodile [[Petrinja|Petrinju]] i okolicu, a u Banovinu je ušao i dio snaga [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]], koje su već riješile pravac [[Ogulin]]-[[Slunj]], a ovdje su štitile zaleđe i lijevi bok [[1. gardijska brigada|1. gardijske brigade]], koja se spojila sa snagama 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i krenula iz [[Rakovica|Rakovice]] prema [[Vojnić]]u.
[[Slika:Predaja 21.korpusa SVK 1995.jpg|mini|Predaja 21.korpusa SVK, lijevo general [[Petar Stipetić]], u sredini potpisuje pukovnik Čedo Bulat]]
Na zahtjev UNCRO-a, ujutro 7. kolovoza Hrvatska je vojska prekinula paljbu na potezu [[Vojnić]]-[[Vrginmost]]-[[Glina (grad)|Glina]]-[[Kostajnica]]-[[Dvor na Uni]] jer su srpske snage 21. kordunskog korpusa najavile da će predati oružje i otići. Međutim, Srbi nisu dolazili, pa se pokazalo da time žele dobiti na vremenu. Stipetić je zapovjedio da se napad nastavi, pa je tijekom dana oslobođeno područje između Gline, Petrinje i Dvora na Uni. Hrvatske se snage tada nisu spojile s 5. korpusom Armije BiH jer su odlučile propustiti kolonu srpskih izbjeglica na cesti od Gline do Dvora na Uni. U Dvoru na Uni srpske su snage do večeri 8. kolovoza uspjele izvući 39. banijski korpus i glavninu Korpusa specijalnih jedinica u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]].

Sjeverno od Dvora nije bilo otpora, a 21. kordunski korpus predao se 8. kolovoza. Tako je u sektoru Banovine Hrvatska vojska osigurala cijelu granicu do kraja 10. kolovoza 1995. Na [[Petrova gora|Petrovoj gori]] su policijski specijalci i snage ZP Zagreb i Karlovac do 14. kolovoza savladali preostale snage SVK.

=== Sektor Kordun ===

Na [[ogulin]]skom dijelu bojišta, snage [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]] su 4. kolovoza okružile [[Plaški]] i zauzele cestu [[Slunj]]-[[Primišlje]]-[[Perjasica]]. Na [[Karlovac|karlovačkom]] dijelu prvi napad nije uspio, ali plan je tada promijenjen, pa je vojska poslana u međuriječje [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnice]] i [[Korana|Korane]] prema selu [[Krnjak|Krnjku]] i dalje prema [[Vojnić]]u. Plaški, Primišlje te međuriječje Korane i Mrežnice oslobođeni su 5. kolovoza, dok su snage 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] iz [[bihać]]kog džepa presjekle cestu [[Slunj]]-[[Korenica]] i tako spriječile 21. kordunski korpus da krene prema [[Lika|Lici]].

Nakon što je zauzela Plitvice, [[1. gardijska brigada]] se poslijepodne 6. kolovoza kod sela [[Tržička Raštela]] spojila sa snagama 5. korpusa Armije BiH. Nakon toga je krenula na sjever i ušla u [[Slunj]] zajedno sa snagama ZP Karlovac s ogulinskog dijela bojišta. Dan kasnije oslobođeni su [[Kamensko (Vrbovsko)|Kamensko]], [[Tušilović]], [[Krnjak]], [[Veljun]] i [[Vojnić]]. Vojska [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] pobjegla je zajedno s izbjeglicama iz [[Cazin]]a prema Vojniću, gdje su je blokirale snage ZP Karlovac.

Nakon četverodnevne obrane, 21. korpus SVK je na Kordunu bio opkoljen i prisiljen na predaju. Predaja je izvršena 8. kolovoza u 19.00 sati, kad je u [[Viduševac|Viduševcu]] srpski zapovjednik hrvatskom generalu Stipetiću podnio prijavak pred strojem, čestitao na pobjedi i predao korpus. Potom su snage ZP Karlovac potpuno su oslobodile šire područje Vojnića i [[Vrginmost]]a, te osigurale granicu i [[Petrova gora|Petrovu goru]].

=== Sektor Lika ===
[[Datoteka:111 grb.jpg|mini|Pripadnici [[111. brigada Zbora narodne garde|111. brigade Zbora narodne garde]] sudjelovali su u oslobađanju [[Lički Osik|Ličkog Osika]], Urija, Polovina, Barleta, [[Vrebac|Vrebca]] i ostalih mjesta uključujući dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić.]]
Snage [[Zborno područje Gospić|ZP Gospić]] odbacile su snage 15. korpusa SVK, osvojile važne kote i presjekle ceste, da bi prvog dana osvojile [[Dabar (Otočac)|Dabar]] i veći dio važnog prijevoja [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubova]] na putu [[Gospić]]-[[Korenica]].

Zatim su 5. kolovoza hrvatske snage oslobodile [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubovo]] i okolicu, [[Lička Jasenica|Ličku Jasenicu]], [[Saborsko]], novi [[Lički Osik]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]], prekinule cestu [[Plitvička Jezera]]-[[Slunj]] i opkolile [[Vrhovine]]. Policijski su specijalci zauzeli čvor [[Gračac]].

Hrvatske su se snage spojile s 5. korpusom Armije BiH 6. kolovoza kod [[Grabovac|Grabovca]] i [[Prijeboj]]a. Oslobođeni su [[Malovan (Velebit)|Malovan]], [[Bruvno]], [[Korenica]], [[Vrhovine]], [[Plitvička Jezera]], [[Cetingrad]], [[Krbava (Udbina)|Krbava]] i [[Udbina]], [[Barlete]], [[Vrebac]], [[Mogorić]], [[Ploča]] i [[Pločanski Klanac]]. [[1. gardijska brigada]] je izašla iz ZP Gospić i krenula prema [[Slunj]]u. Kod Udbine su hrvatske snage naišle na jaki otpor, a na drugim mjestima su hrvatske snage napredovale brže, uz obzir da ne pregaze civilno stanovništo koje se evakuiralo u pravcu Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/oluja-mladen-markac-janko-bobetko-intervju-domovinski-rat-1186678 |title='Bobetkova je ideja bila da se u Oluji spustimo s planine' |author=Renata Rašović |date=2017-08-05 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-04}}&lt;/ref&gt;

Hrvatske su snage 7. kolovoza i dalje napredovale prema granici. Oko 18 sati postrojbe ZP Gospić i policijski specijalci oslobodili su [[Donji Lapac]] i došli do granice, te oslobodili [[Mazin]], [[Dobroselo]] i [[Gornji Lapac]]. Tako je ZP Gospić oslobodilo cijeli zadani prostor i ostvarilo cilj. Specijalna policija zauzela je [[Kulen Vakuf]] i okolicu.

=== Sektor Dalmacija ===

Operacija [[Zborno područje Split|ZP Split]] nije se zvala ''Oluja'' nego ''Kozjak-95'', a imala je četiri operativne skupine: Zadar, Šibenik, Sinj i Sjever. Napad je išao u tri glavna pravca: [[Bosansko Grahovo]]-[[Knin]] ([[Četvrta gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4.]] i [[7. gardijska brigada]]), [[Jasenice]]-Miškovci&lt;!-- bez wp, nije na popisu naselja --&gt; i [[Uniški Doci]]-[[Uništa]]-[[Kijevo]]. Bilo je i osam pomoćnih pravaca, gdje je djelovala glavnina vojske. Dan prije početka operacije, 3. kolovoza, napravljena je [[diverzija]]: snage [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] napale su Srbe na pravcu [[Glamoč]]-[[Vitorog]].

Kad je 4. kolovoza operacija krenula, snage ZP Split probile su crtu obrane Kninskog korpusa SVK i probile se do 4&amp;nbsp;km od polaznih položaja. Snage specijalne policije na [[Velebit]]u sa snagama [[84. gardijska bojna HV &quot;Termiti&quot;|2. bojne]] [[9. gardijska brigada|9. gardijske brigade]] zauzele su dominantne kote [[Tulove grede]] i [[Mali Alan]] gdje su već prvog dana akcije srpske snage pretrpjele teške gubitke u ljudstvu. Na kraju prvog dana operacije stvoreni su povoljni uvjeti za oslobađanje [[Knin]]a i odsijecanje 7. sjevernodalmatinskog korpusa SVK.

S izuzetkom Benkovačke brigade, snage 7. i 15. korpusa SVK, razbijene već prvim udarima, povlačile su se u neredu prema [[Banja Luka|Banji Luci]]. Jedna domobranska pukovnija izvršila je u tom sektoru obuhvat s Dinare prema Kijevu. Postrojbe specijalne policije iskoristile su još 1993. godine zauzete položaje na [[Velebit]]u i brzo su nadirale prema [[Gračac]]u, zauzele ga i zaustavile se da propuste neprijatelja koji se iz Kninske krajine, šibenskog zaleđa i iz [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]] preko Otrića povlačio prema [[Srb]]u i Lapcu i dalje u Bosnu.

Sa svojih položaja kod [[Bosansko Grahovo|Grahova]] u BiH, hrvatske su snage 4. kolovoza snažno tukle Knin i ispalile oko 2000 projektila u nekoliko sati. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni [[Knin]], što je simbolički značilo kraj Krajine.

Prema [[Vrlika|Vrlici]] i [[Drniš]]u probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija, koja je kod Drniša naišla na kratkotrajan otpor. Ubrzo su oslobođeni Vrlika, Drniš i [[Benkovac]]. Razbijene srpske snage povukle su se prema [[Lika|Lici]] i [[Bosna|Bosni]]. Do kraja dana ZP Split je praktično provelo u djelo glavninu svojih zadaća. 

Sljedeća dva dana zborno područje Split je više-manje bilo neaktivno–[[Otrić]] preko kojega su se evakuirale srpske snage i civilno stanovništvo nalazio se tek dvadesetak kilometara od Gračaca kojega su hrvatske snage uspjele zauzeti već prvoga dana ''Oluje'' te su zacijelo mogle hrvatske snage zauzeti i Otrić, pred kojega su borci Specijalne policije MUP-a RH uz okršaje također stigla već prvog dana, ili barem topničkom vatrom zapriječiti srpsku evakuaciju; ali je očita prosudba bila da bi se takvim postupkom natjeralo srpske snage na jači otpor, uz veće ljudske gubitke na obje strane, te uz ugrožavanje života civila.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sjecanja-heroja-oluje-pjesacili-smo-vise-stotina-kilometara-kako-bismo-oslobodili-gracac-i-otric-krenuli-smo-preko-velebita-6436885 |title=SJEĆANJA HEROJA OLUJE 'Pješačili smo više stotina kilometara kako bismo oslobodili Gračac i Otrić, krenuli smo preko Velebita...' |author=Ante Talijaš |date=2017-08-05 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2020-08-04}}&lt;/ref&gt; Takav zastoj s izvođenjem hrvatskih napadnih aktivnosti od skoro dva dana su pobunjeni Srbi iskoristili da preko [[Otrić]]a izvuku glavninu bojne tehnike [[7. Dalmatinski korpus|7. Dalmatinskog]] i [[15. Lički korupus|15. Ličkog korpusa]], te da organizirano evakuiraju praktično cjelokupno stanovništvo s područja koje su srpske snage do tada kontrolirale na sjeveru Dalmacije i obližnjem području LIke (to su praktično sve bili Srbi: Hrvati su s tog područja bili protjerani već početkom rata). Crta selo Otrić-[[Strmica]] dostignuta je nakon dovršetka srpske evakuacije [[7. kolovoza]], uz stanovita borbena djelovanja, a dan kasnije na pravcima Otrić-[[Srb]] i [[Knin]]-Srb snage Hrvatske vojske izbile su na državnu granicu.

=== Zrakoplovstvo ===

[[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] djelovalo je na glavnim pravcima napada, davalo potporu, izviđalo i prevozilo radi manevara i spašavanja ranjenika. Osim toga, štitilo je prostor [[Zagreb]]-[[Karlovac]]-[[Sisak]]-[[Kutina]]. U okviru priprema, letačke posade su se posebno pripremale za letenje na malim visinama i u brišućem letu.

Zrakoplovstvo je imalo 17 borbenih [[zrakoplov]]a, 5 borbenih [[helikopter]]a, 9 transportnih helikoptera, 3 transportna zrakoplova, jedan zrakoplov za elektroničko izviđanje i jedan helikopter za elektroničko-termovizijsko izviđanje.

Tijekom operacije uspješno su gađani planirani objekti (centri veze i zapovjedna mjesta srpskih postrojba), što je isprva pogrešno pripisivano NATO-ovom zrakoplovstvu. U nastavku operacije Zrakoplovstvo je izvršilo 67 borbenih letova i uništilo 26 raznih objekata. Bilo je i 50 letova za protuzračnu obranu, 7 izvidničkih letova, te 11 helikopterskih letova za prijevoz oko 480 osoba i oko 85 tona tereta.

Najslabiji dio uporabe zrakoplovstva bila je zastarjela oprema sustava zračnog motrenja i navođenja, jer nije bilo moguće osigurati motrenje zračnog prostora ispod visine 500 m, niti navođenje zrakoplova ispod visine 1000 m. Tijekom operacije oštećeno je 11 zrakoplova [[MiG-21]], ali bez gubitaka.

=== Organizirana evakuacija: Odluka br. 2-3113-1/96 od 4. kolovoza 1995. ===

Premda su preko radija i televizije opetovano prenošeni pozivi Predsjednika RH [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, koja im jamči sva građanska prava, najveći je broj Srba iz RSK na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Stanovnici mjesta najbližih bojišnici dijelom su evakuirani autobusima, ali je većina koristila vlastite automobile i traktore.

U obavještajnom izvješću procjenjuju tajne službe RSK raspoloženje među stanovništvom: ''Dana 3.8.1995. godine u kontaktima sa građanima stekao se utisak da postoji element panike, ali još uvek kontrolisane. Građani najviše optužuju vlast odnosno politički vrh RSK, te smatraju da je njihovom nebrigom i javašlukom došlo do teških posledica. Postoji nada da nismo ostavljeni i cene kao zadnja mogućnost da će pomoć dobiti od [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Građani cene da nismo u mogućnosti da se sami odbrane te ako nisu u mogućnosti dobiti značajniju pomoć SRJ da je bolje da se narod preseli na druga područja nego da dođe u okruženje i izgine.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/egzodus-srba-na-pocetku-oluje-1228077 |title=Egzodus Srba na početku &quot;Oluje&quot; |author=dr. sc. Nikica Barić |date=2018-02-22 |publisher=&quot;Vojna povijest&quot; |accessdate=2019-07-15}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Martic-order1995.jpg|mini|Zapovijed Milana Martića [[4. kolovoza]] [[1995.]] o evakuaciji srpskog stanovništva iz tzv. [[RSK]]|363x363px]]

Zapovijed o evakuaciji Srba iz RSK br. 2-3113-1/96 potpisao je predsjednik RSK [[Milan Martić]] 4. kolovoza 1995. god. u 16,45 sati, da bi 17,20 sati istog dana bila ovjeren njen primitak u vojnom zapovjedništvu. Zapovjed je komunicirana vodstvu Civilne zaštite, predstavnicima snaga [[UNCRO]] prisutnima u Kninu, te je pročitana na radiju. U prvoj fazi bila je predviđena evakuacija svog neborbenog stanovništva s područja Sjeverne Dalmacije i Gračaca (Lika), prema Srbu, Lapcu i drugim mjestima na sjeveru. Telefonske veze nisu funkcionirale, te je bilo dosta straha i konfuzije, pa su na nekim mjestima nastajale gužve i dezorganizacija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title=&quot;Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'&quot;, presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju od 15. travnja 2011., Vol. 2., str. 807-811 |language=engleski |publisher=MKSJ |accessdate=2019-07-15}}&lt;/ref&gt;

Evakuacija je provedena u skladu s unaprijed pripremljenim planovima, koji su postojali za svaku općinu u RSK.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title=presuda MKSJ &quot;Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'&quot; str. 801-802 |language=engleski |accessdate=2019-07-15}}&lt;/ref&gt;

Broj izbjeglih (evakuiranih) Srba različito se procjenjuje. Na području zahvaćenom ''Olujom'' živjelo je prije rata 168 tisuća Srba, te hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi (zacijelo ti podatci ne obuhvaćaju vojni personal SVK, koji je imao oko 40.000 ljudi), UN o 150.000, a srpski izvori učestalo govore o 200.000-250.000 izbjeglih Srba (dakle, bitno više od broja Srba koji je tamo živio prije rata, tijekom kojega je bilo dosta poginulih i pomrlih, te je bilo dezerterstva i drugog iseljavanja).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.krstarica.com/vesti/srbija/danas-obelezavanje-dana-secanja-na-stradanje-i-progon-srba/ |title=Danas se obeležava Dan sećanja na stradanje i progon Srba |date=2015-08-04 |language=srpski |publisher=Krstarica |accessdate=2019-07-15}}&lt;/ref&gt;

O toj organiziranoj evakuaciji posvjedočio je jedan od čelnika pobunjenih hrvatskih Srba [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] 9. kolovoza 1995. u izjavi za [[Tanjug]], a koji je prenijela [[Naša borba]]: {{citat|&quot;''Na mene je zaprepašćujuće djelovalo saznanje da su Glavni štab vojske RSK i predsjednik Martić naredili opću evakuaciju stanovništva i povlačenje vojske na svim crtama bojišta u Kninu, sjevernoj Dalmaciji i Lici, iako na većini crta dodira sa HV nisu bila izražena ozbiljnija borbena djelovanja, a HV se po ranijem planu trebala i mogla zadržati na prilazima Kninu najmanje mjesec dana za što su postojali svi potrebni preduvjeti''&quot;.|Izjava za Tanjug, prenijeta u Našoj borbi.[http://public.carnet.hr/mvp_news/di/Kolovoz95/080995.di.html Dnevna izvješća MVP RH, 9. kolovoza 1995.] Zaprepašćuje da su GŠ i Martić naredili evakuaciju ljudi i vojske, NAŠA BORBA, 9. kolovoza 1995., izjava Milana Babića Tanjugu}}

Tijekom Oluje hrvatske snage nisu srušile niti jedan vjerski ([[pravoslavlje|pravoslavni]]) objekt. No, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubojstva iz osvete ili koristoljublja nad većim brojem preostalih Srbima, kao i znatno paljenje napuštenih kuća i drugih objekata. Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski često iznose broj o 2.500 nestalih Srba: dr. [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], koji je u vrijeme ''Oluje'' bio ministar zdravstva i socijalne skrbi u Vladi RH, ocjenjuje tako visok broj kao očitu manipulaciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/280461/dr-hebrang-tuman-je-odlagao-lustraciju-zbog-kadrova-iz-bivseg-rezima-koji-su-se-uvukli-u-vrh-hdz-a |title=Dr. Hebrang: Tuđman je odlagao lustraciju zbog kadrova iz bivšeg režima koji su se uvukli u vrh HDZ-a |date=2015-07-20 |publisher=Slobodna Dalmacija |accessdate=2019-07-15}}&lt;/ref&gt; Na hrvatskim je sudovima optuženo 1.949 počinitelja raznih kaznenih djela prema Srbima i njihovoj imovini, dok su osuđene 1.492 osobe, od toga za ubojstvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina).

=== Srpska odmazda po hrvatskim civilnim ciljevima ===
''Napomena: (popis nepotpun)''
*4. kolovoza
Pobunjeni hrvatski Srbi napali su civilne ciljeve u Sisku, Šibeniku, Otočcu, Gospiću, Ogulinu.

*5. kolovoza
Srbi iz Bosne raketirali su Županju. Srbi iz istočne Hercegovine granatirali su dubrovačko područje. Pobunjeni hrvatski Srbi iz okupiranog hrvatskog Podunavlja raketirali su Osijek, Vinkovce i Nuštar. Pobunjeni hrvatski Srbi s Korduna gađali su Karlovac.&lt;ref&gt;[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] &quot;Operacija 'Oluja'&quot; (prema: &quot;Večernji list&quot;, &quot;Dossier Oluja&quot;)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/specijal/oluja/index.php?nav_id=174035 &quot;Hronologija akcije 'Oluja'&quot;] B92, 5. kolovoza 2005.&lt;/ref&gt;

*6. kolovoza
Iz višecijevnih bacača raketa gađano je središte grada Karlovca; u napadu je nanesena velika šteta na civilnim ciljevima, ali nije bilo ljudskih žrtava.

*7. kolovoza
Nakon što su Srbi iz BiH zrakoplovima raketirali Sisak, Županju, Požegu, Daruvar, Novsku, Orahovicu, Slatinu, te sela [[Mačkovac (Vrbje)|Mačkovac]] i [[Savski Bok]], uz znatnu materijalnu štetu i pogibiju dvije i ranjavanje 11 osoba, hrvatska protuzračna obrana srušila im je nad Slavonijom dva zrakoplova tipa ''Orao''. Iz zrakoplova su bila gađana i kemijska postrojenja u Slavonskom brodu.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu &quot;PU MO RH: Srušena dva srpska zrakoplova&quot;] HINA (kod &quot;Hrvatski informativni centar&quot;)&lt;/ref&gt;

=== Obavještajne i protuobavještajne akcije ===
[[SZUP]] i druge hrvatske obavještajne službe su kvalitetno obavile pripremu Oluje. Nakon Oluje [[akcija Zenit|akcijom Zenit]] hrvatske sigurnosne službe na temelju dokumentacije razbile su srpsku obavještajnu mrežu obavještajaca tzv. Republike Srpske Krajine na slobodnome hrvatskome teritoriju, koji su prikupljali obavještajne podatke za vojsku Jugoslavije. Neprijateljske obavještajne točke u inozemstvu bile su Kopar, Trst i Innsbruck. Nakon Oluje počele su privoditi aktere te mreže, koja je djelovala barem dvije godine.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm Hrvatski informativni centar] Hrvatski spomenar (pristupljeno 18. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hkv&quot;&gt;[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/28003-i-marijacic-smrt-je-smrt-ali.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] I. Marijačić: ''Nemogućnost identifikacije s novouspostavljenom hrvatskom samostalnom državom'' 12. studenoga 2017. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;maxportal&quot;&gt;[http://www.maxportal.hr/vijesti/smiljan-reljic-bivsi-sef-tajne-sluzbe-pratili-smo-novinare-jer-su-suradivali-s-agresorom-a-racana-lucina-i-tureka-trebalo-je-uhapsiti/ Maxportal] ''Smiljan Reljić, bivši šef tajne službe: ”Pratili smo novinare jer su surađivali s agresorom'' Razgovarao Ivica Marijačić/Hrvatski tjednik. 17. siječnja 2016. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ Hrvatska istina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201041840/https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ |date=1. prosinca 2017. }} Dogodilo se 27. siječnja (pristupljeno 18. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;

== Ishod ==
Operacija Oluja je najpoznatija i najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Iako njome nije oslobođena cijela zemlja, Oluja se računa kao kraj rata u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovini odigrala ključnu ulogu deblokiranjem dugo opkoljenog ''[[bihać]]kog džepa''. Njome se promijenio strateški odnos snaga na cjelokupnom zaraćenom području i u kojoj se Hrvatska vojska pokazala kao vojnički nadmoćna sila. Vjerojatno najvažniji rezultat je zoran poraz koncepta [[Velika Srbija|Velike Srbije]] na tlu Hrvatske i stvaranje uvjeta za svršetak rata u Bosni i Hercegovini.

Nakon operacije ''Oluja'' [[Hrvatski crveni križ]], [[Međunarodni crveni križ]] i [[Crveni polumjesec]] proveli su akciju pomoći i zbrinjavanja za oko 10.000 starijih ljudi koji su u okolici Knina ostali u svojim kućama, od kojih su oko 7.000 bili Srbi i oko 3.000 Hrvati. I tom je prilikom naglašeno da je Republika Hrvatska poštivala međunarodne konvencije.&lt;ref&gt;Jakov Gumzej, Od balvana do Daytona, Mato Lovrak, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6368-06-2}}, str. 148.&lt;/ref&gt;

Kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu i dan kada je Hrvatska vojska oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja u Hrvatskoj se svake godine 5. kolovoza slavi [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja]].

General Mile Mrkšić zapovjednik Srpske Vojske Krajine u vrijeme ''Oluje'', je kasnije dao ocjenu da su postojale realne mogućnosti da njegove snage pružaju otpor kraće vrijeme, najviše do 10 dana, a da su on i njegovi suradnici nastojali da otpor traje barem 6 ili po mogućnosti 8 dana–što bi omogućilo da Srbija osigura pomoć međunarodnih faktora ili čak sama intervenira. Ocjenjuje da bi otpor doista trajao 6-8 dana da nije izvedena evakuacija stanovništva, ali bi tada ljudske žrtve bile daleko veće; s vremenskim odmakom, ocjenjuje da međunarodna zajednica u tom času nije željela pomoći, a [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] nije bila spremna za izravni rat s Hrvatskom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kad-ga-je-martic-upitao-gospodine-predsjednice-sta-da-radim-milosevic-je-odgovorio-ubij-se-1186754 |title=Martić je upitao: Predsjedniče, šta da radim?, Milošević je odgovorio: Ubij se! |author=Žarko Ivković |date=2017-08-06 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-14}}&lt;/ref&gt; SR Jugoslavija je doista već nekoliko godina zbog agresije na Hrvatski i BiH bila pod [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnim gospodarskim sankcijama]] i iscrpljena financiranjem ratovanja u ovim susjednim zemljama, zbog čega je u skladištima Vojske Jugoslavije čak ponestajalo strjeljiva, koje se nije uspijevalo nabavljati u količinama koje su potrošene u Hrvatskoj i BiH.&lt;ref&gt;[http://centardomovinskograta.hr/?p=1114 Prezentacija edicije &quot;DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Knjiga 14 (srpanj – prosinac 1994.)&quot;], Centar domovinskog rata, 17. ožujka 2015.&lt;/ref&gt;

== Kalendarski prikaz oslobađanja hrvatskih mjesta ==
(popis dopunjavati)
Izvori za prikaz:&lt;ref&gt;[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] Oluja&lt;/ref&gt;
*4. kolovoza
Sveti Rok...

*5. kolovoza
Knin, Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, Saborsko, Plaški, Hrvatska Dubica...

*6. kolovoza
Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Korenica, Obrovac, Glina...

*7. kolovoza
Turanj, Tušilović, Vojnić, Topusko, Gornji i Donji Lapac...

== Nakon ''Oluje'': Operacija Maestral i Operacija Južni potez ==
[[Srpska vojska Krajine|Vojne snage RSK]] su se povukle s područja oslobođenog Olujom, te su predale svoje naoružanje i opremu [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.srpskioklop.paluba.info/VRSK/krajina.html |title=Oklop Vojske Srpske Krajine |language=srpski |publisher=Srpski oklop |accessdate=2018-08-13}}&lt;/ref&gt; Njene postrojbe su se raspale a ljudstvo se pridružilo svojim obiteljima koje su se nastojale dokopati Srbije.

Ubrzo nakon uspješnog okončanja Operacije Oluja 7. kolovoza 1995., krenula je 8. rujna 1995. god. [[Operacija Maestral]], protiv srpskih snaga u BiH; potom je uslijedila [[Operacija Južni potez]]. Hrvatsko vodstvo nije htjelo čekati mogući protunapad [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], nego je akcijama na čijem su težištu djelovale [[7. gardijska brigada &quot;Pume&quot;|7.]] i [[4. motorizirana gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. gardijska brigada]] HV angažirala snage VRS i potisnula ih duboko prema sjedištu srpske pobune u BiH [[Banja Luka|Banjoj Luci]], kojoj su se hrvatske snage približile na svega 23&amp;nbsp;km. Takvim napredovanjem hrvatskih snaga, te snaga ABiH i HVO bitno je promijenjena ratna situacija, što je pridonijelo pregovorima koji su rezultirali završetkom rata iste godine: u studenom 1995. godine sklopljen je [[Daytonski sporazum]], nakon kojega je uspostavljen trajniji mir.

Na sjednici Vrhovnog savjeta obrane [[Savezna republika jugoslavija|SR Jugoslavije]] održanoj 14. kolovoza 1995. godine, u prisutnosti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i drugih najviših civilnih i vojnih dužnosnika SRJ, general Blagoje Kovačević, zamjenik načelnika taba [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], iznosi ocjenu da ''stanje u zemlji, Vojsci Jugoslavije, Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini, imperativno zahteva rešenje situacije mirnim putem, jer u postojećem odnosu snaga i resursima za vođenje rata, Vojska Jugoslavije nema realnih uslova za pobedu... zbog toga, smatramo da je optimalni pravac rešenja krize–uspostava mira''. General Kovačević, očito iznoseći stajališta Generalštaba, predlaže 7 mjera koje bi što prije trebalo poduzeti, među kojima na 5. mjestu predlaže ''koordiniranim merama državnih organa i Vojske Jugoslavije podići sposobnost 11. korpusa'' (op.: [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]], na preostalom području te [[Republika Srpska Krajina|RSK]] u hrvatskom Podunavlju) ''u Zapadnom Sremu, Istočnoj Slavoniji i Baranji za samostalnu uspešnu odbranu i nanošenje hrvatskoj vojsci neprihvatljivih gubitaka'', a na 7. mjestu se predlaže ''reorganizovati Srpsku vojsku Krajine i težišno je pripremiti i angažovati za gerilsko delovanje na izgubljenim prostorima RSK''. Slobodan Milošević, kao osoba s uvjerljivo najviše autoriteta, odmah nakon tog izlaganja u cijelosti pristaje uz netom iznijeta mišljenja i prijedloge prezentirane po generalu B. Kovačeviću. [[Zoran Lilić]], tadašnji predsjednik SR Jugoslavije, konstatira na kraju sjednice da Vrhovni savjet odbrane prihvaća prijedloge iznijete po generalu Blagoju Kovačeviću ''ispred Kolegijuma Generalštaba''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., str. 15 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Odlazak Srba iz područja bivše RSK ==

Rukovodstvo RSK je odlučno i dosljedno vodilo politiku koja je isključivala bilo kakvu mogućnost da hrvatski Srbi žive kao dio Hrvatske. Njihov glavni vođa [[Milan Babić]] je već 1991. godine poručio: ''S obzirom na naše opredeljenje i odlučnost za obranu Krajine koji su apsolutni, uvjeravam vas da ćemo mi u Krajini prije izginuti ili se iseliti iz Krajine u Evropu nego što ćemo pristati na bilo kakav život u bilo kojoj državi Hrvatskoj.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=75827 |title=Kraj srpske paradržavne vlasti u Hrvatskoj kroz tjedni jugoslavenski tisak |author=Ana Holjevac Tuković |year=2009 |publisher=RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad, Zagreb, Vol. 41 |accessdate=2019-07-15}}&lt;/ref&gt;

Za slučaj da hrvatske snage ovladaju područjem ''Krajine'', planirano je potpuno iseljavanje stanovništva, uz nadu da bi to moglo naštetiti ugledu Hrvatske države, rukovodstva, vojske, da se Hrvate oboji kao okrutne i netolerantne. Isto tako je organiziranjem masovnog iseljavanja stanovništva rukovodstvo RSK htjelo zadržati svoj legitimitet kroz kasnije stvaranje vlade u progonstvu.&lt;ref&gt;http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/ovo-je-vlada-republike-srpske-krajine-u-progonstvu-uskoro-ce-rusija-ojacati-a-onda-ce-putin-urazumiti-hrvate-i-pomoci-nam-da-vratimo-u-sao-krajinu/5195447/ OVO JE VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE U PROGONSTVU 'Uskoro će Rusija ojačati, a onda će Putin urazumiti Hrvate i pomoći nam da vratimo u SAO Krajinu', pristupljeno 31. listopada 2016.&lt;/ref&gt;

Evakuacija civilnog stanovništva je bila detaljno planirana, dobro organizirana i uvježbavana u razdoblju prije Operacije Oluja, uz važnu ulogu Civilne zaštite RSK. Svaki lokalni ogranak civilne zaštite imao je svoj plan za evakuaciju. Dne 29. srpnja 1995. godine Štab Civilne zašite RSK izdao je naredbu za aktiviranje svih regionalnih Štabove Civilne zaštite. Dne 2. kolovoza 1995. Duško Babić izdao je naredbu Civilnoj zaštiti RSK da se izvrše pripreme za evakuaciju naroda iz RSK tako da se prvo evakuira arhivska građa, matične knjige, pokretna dobra, umjetnička djela i slično.&lt;ref&gt;str. 801 http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_judgement_p2.pdf, pristupljeno 31. listopada 2016.&lt;/ref&gt; Dva dana poslije masovna evakuacija je započela sukladno Odluci Predsjednika RSK Milana Martića br. 2-3113-1/96 od 4. kolovoza 1995. Na području oslobođenom Operacijom Oluja ostao je tek mali broj od 168 tisuća etničkih Srba koji su na tom području živjeli prije početka rata 1991. godine. Znatan dio se poslije ipak vratio, i živi manje-više kao i svi drugi građani RH.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/273789/Default.aspx &quot;Stanovnici Gračaca: Dvojezične ploče? Ne, hvala, dajte posao ljudima!&quot;], Predrag Opačić za &quot;Slobodnu Dalmaciju&quot;, 05. veljače 2015&lt;/ref&gt;

Po podatku koji se nalazi na službenoj stranici MKSJ-a,&lt;ref&gt;http://www.un.org/icty/indictment/english/mil-ii011008e.htm&lt;/ref&gt; etnički raspored uoči rata je bio sljedeći:

{|style=&quot;center&quot; class=&quot;wikitable&quot;
|-
|
! UNPA zone Sjever i Jug
! UNPA sektor Zapad
! UNPA sektor Istok
|-
!Srbi
|align=&quot;right&quot;|168.437 (67%)
|align=&quot;right&quot;|14.161 (60%)
|align=&quot;right&quot;|61.492 (32%)
|-
!Hrvati
|align=&quot;right&quot;|70.708 (28%) 
|align=&quot;right&quot;|6.864 (29%) 
|align=&quot;right&quot;|90.454 (47%)
|-
!ostali
|align=&quot;right&quot;|13.101 (5%)
|align=&quot;right&quot;|2.577 (11%)
|align=&quot;right&quot;|40.217 (21%)
|-
|colspan=&quot;4&quot;|&lt;small&gt;(Izvor: [http://www.un.org/icty/indictment/english/mil-ii011008e.htm MKSJ])&lt;/small&gt;
|}

Prema ovim je podatcima 1991. u četiri UNPA sektora živjelo 168.026 Hrvata, 244.090 Srba i 55.895 hrvatskih državljana drugih etničkih pripadnosti.

Ovi se podatci razlikuju od brojki koje su objavljene u službenim hrvatskim glasilima–a koje su u pogledu UNPA sektora Zapad obuhvaćala i područje [[Pakrac]]a i [[Daruvar]]a na kojem su se nalazile snage UN, ali koje je bilo pod kontrolom hrvatskih civilnih vlasti–a koje iznose:

{|style=&quot;center&quot; class=&quot;wikitable&quot;
|-
|
! UNPA zone Sjever i Jug
! UNPA sektor Zapad
! UNPA sektor Istok
|-
!Srbi
|align=&quot;right&quot;|169.906 (67%)
|align=&quot;right&quot;|35.206 (35%)
|align=&quot;right&quot;|57.208 (30%)
|-
!Hrvati
|align=&quot;right&quot;|69.646 (28%) 
|align=&quot;right&quot;|43.063 (43%) 
|align=&quot;right&quot;|92.398 (49%)
|-
!ostali
|align=&quot;right&quot;|13.183 (6%)
|align=&quot;right&quot;|21.183 (21%)
|align=&quot;right&quot;|35.578 (21%)
|}

Po hrvatskim je podatcima na području sva četiri UNPA sektora prije rata živjelo 205 107 Hrvata, 258 320 Srba i 72 944 hrvatska državljana drugih nacionalnosti.

Uzmu li se u obzir svi mogući elementi demografskih promjena kod srpskoga pučanstva: iseljavanje iz UNPA sektora, useljavanje iz krajeva RH pod legitimnom vlašću, useljavanje iz Srbije i BiH (nelegalno, zbog drugog državljanstva), broj popisanih srpskih izbjeglica u Srbiji i Crnoj Gori u prvoj polovici 1990-ih, broj popisanih iseljenika u zapadnoj Europi – potpuno je nemoguće da je broj stanovnika RSK bio takav kakvim su ga prikazivali provizorni «krajinski» popisi, a koji govore o preko 400 000 stanovnika RSK (katkad i preko 450 000), mahom Srba.

Službena srbijanska politika do danas (2016.) smatra da odlazak etničkih Srba s teritorija bivše srpske paradržave–općenito se ponavlja broj od 200.000 Srba, koji je preko 30 tisuća veći od populacije Srba na tom teritoriju prema popisu stanovništva provedenom neposredno prije početka rata 1991.,&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-2ai020728e.htm Druga dopunjena verzija optužnice protiv Slobodana Miloševića], Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu od 23. listopada 2002. god., CASE NO. IT-02-54-T, toč. 69 (v. podatke za &quot;SAO Krajina&quot;, 67% stanovništva koji nisu popisani kao &quot;Hrvati&quot; i &quot;drugi&quot;)&lt;/ref&gt; a koja je populacija tijekom ratnih godina smanjivana zbog ratnih gubitaka, znatnog dezerterstva i drugog iseljavanja (vrijedi napomenuti da se oko 10 000 Srba nije priključilo evakuaciji, nego je ostalo na području zahvaćenom akcijom ''Oluja''&lt;ref&gt;Hrvoje Prnjak, [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/283300/dr-ante-nazor-u-ratu-je-ubijeno-dva-puta-vise-hrvata-nego-srba &quot;Dr. Ante Nazor: U ratu je ubijeno dva puta više Hrvata nego Srba&quot;], &quot;Slobodna Dalmacija&quot;, 17. kolovoza 2015.
&lt;/ref&gt;)–predstavlja genocid nad Srbima, za koje je odgovorna Republika Hrvatska: takav prikaz Operacije Oluje nastoji se prezentirati međunarodnoj javnosti.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Nikolic-Zverska-akcija-s-elementima-genocida.lt.html &quot;Nikolić: Zverska akcija s elementima genocida&quot;] (prezentacija izjava predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića povodom obljetnice Operacije Oluja 2015. god.), &quot;Politika&quot;, 5. kolovoza 2015. god.&lt;/ref&gt;

Makar postoji nesigurnost o broju Srba koji su izbjegli iz Hrvatske, registriran je povratak njih 133 tisuće (tu je uključeno područje Zapadne Slavonije i neka druga područja koja nisu bila obuhvaćena ''Olujom''), u godinama koje su uslijedile.&lt;ref&gt;[http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 &quot;Hrvatska: Nakon 'Oluje' izbjeglo više od 250.000 Srba, 133.000 se vratilo&quot;], Radio-televizija USK, 31. srpnja 2015. (Izvješće s prezentacije koju su održale nevladine udruge i Srpsko narodno vijeće)&lt;/ref&gt;

Valja opaziti da su u tzv. [[Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.|Egzodusu preko Save kod Davora]] vlasti srpske paradržave u BiH u kolovozu i rujnu 1995. godine bile protjerale oko 25 000 civila s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (granična policija RH je kod [[Davor]]a evidentirala njih 20.836, smatra se da je još oko 4.000 njih prešlo granicu kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/davor-humani-centar-svijeta/ |title=&quot;Davor - humani centar svijeta&quot; |author=IKA |date=2004-04-26 |accessdate=2019-08-28}}&lt;/ref&gt;), s očitom namjerom da u njihove kuće i imanja nasele etničke Srbe koji su onamo upravo izbjegli tijekom ''Oluje''. U poraću će mnogi od tih Hrvata iz BiH prodati svoju imovinu u zavičaju i kupovati kuće u Hrvatskoj, a mnogi od Srba radi čijega se naseljavanja u Republiku Srpsku te civile 1995. godine protjerivalo preko Save, također će prodavati svoju imovinu u Hrvatskoj da bi nastavili život u BiH.

Hrvatski povjesničar [[Nikica Barić]] u svojem znanstvenom radu iz 2004. godine upozorava da je srpsko stanovništvo u RSK bilo u velikoj mjeri odlučno da ode u izbjeglištvo ako bi RSK pala, te da je među njima bilo općerašireno stajalište da ne vrijedi živjeti pod hrvatskom vlašću. Stav koji je među tim pučanstvom bio raširen, kojega su promovirali lokalni političari i kojega je širio tisak, može se sažeti parolom: ''Nikad više zajedno s Hrvatima''. Srpski političari su čak širili stav da su etnički Srbi koji su ostali živjeti na područjima RH pod kontrolom vlasti u Zagrebu – ''Srbi fašisti'', izdajice srpstva. Zbog iznimno teške gospodarske situacije, istovremeno, kod Srba u RSK je vladala sveopća apatija i općerašireno razmišljanje da se ode i normalnu egzistenciju ostvari negdje drugdje. U takvom stanju, stanovništvo se spremno uključilo u evakuaciju na koju su vlasti RSK organizirano pokretale čitava naselja. Slična spremnost etničkih Srba na odlazak s teritorija koji nije pod srpskom vlašću (i gdje se među Srbima širila analogna politička propaganda) viđena je–posve izvan ratnih operacija–u odluci približno 100 000 etničkih Srba da krajem iste 1995. godine napuste dijelove Sarajeva koji su prema [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]] pripali [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=1466 &quot;Je li 1995. godine Hrvatska počinila 'etničko čišćenje' Srba&quot;], Nikica Barić, &quot;Časopis za suvremenu povijest&quot;,&amp;nbsp;Vol.36 No.2 Srpanj 2004.&lt;/ref&gt;

== Povratak prognanih Hrvata na područja bivše tzv. RSK ==
S obzirom na to da je tzv. RSK bilo od Hrvata i drugih građana Hrvatske etnički očišćena, oko 255.000 Hrvata iz okupiranih područja i duž crte razdvajanja čekali su povratak u svoja mjesta boravka. Brojna naseljena mjesta s obje strane linije bojišta razoreno je, uglavnom djelovanjem srpskih snaga.&lt;ref&gt;[http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201033450/http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf |date=1. prosinca 2017. }}, Prognanici i izbjeglice u Hrvatskoj)&lt;/ref&gt;

Prema podacima iz svibnja 1995. godine uoči povratka prognanika i izbjeglica, na tada slobodnim područjima Hrvatske na skrbi je bilo 210.592 prognanika: s područja oslobođenih [[Operacija Bljesak|''Bljesak'']] i ''Olujom'' 126.909, a iz [[Hrvatsko Podunavlje|hrvatskog Podunavlja]] 83.683 osoba.&lt;ref&gt;[http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx], IZVJEŠĆE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DOSADAŠNJEM TIJEKU POVRATKA I ZBRINJAVANJU PROGNANIKA, IZBJEGLICA I RASELJENIH OSOBA&lt;/ref&gt;

== Reakcija međunarodne zajednice ==
Međunarodna zajednica nije pohvalama dočekala ''Oluju'', ali je u principu nije osudila, te je s olakšanjem moglo konstatirati da je velika operacija provedena brzo i bez osobito velikih žrtava i razaranja.

U Rezoluciji 1009. od 10. kolovoza 1995. god je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] osudilo jedino granatiranje civilnih ciljeva i one aktivnosti hrvatskih snaga gdje su na nekim mjestima pogođene same mirovne snage UN na terenu (poginuli su jedan danski i dva češka vojnika), ali ne i samu akciju. Vijeće sigurnosti je u rezoluciji postavilo Republici Hrvatskoj samo tri zahtjeva–da hrvatske snage prekinu daljnje vojne akcije (u Vijeću sigurnosti su, očito, znali da su operaciju hrvatske snage već okončale); da surađuju s vojnim i civilnim osobljem UN-a na tom području; te da poštuju ljudska prava lokalnog srpskog stanovništva.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?docid=3b00f15e3c |title=Security Council resolution 1009 (1995) [Croatia] |date=1995-08-10 |language=engleski |publisher=Refworld |accessdate=2019-08-28}}&lt;/ref&gt;

== Dva ''suđenja Operaciji Oluja'' u Haagu ==

2001. godine je na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u Haagu podignuta optužnica protiv generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]], koji da su navodno u sklopu organiziranog zločinačkog poduhvata kojemu je na čelu bio tadašnji predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] (koji nije obuhvaćen optužnicom, jer je već bio umro) poduzeli Operaciju Oluja s namjerom da protjeraju etničke Srbe s tog područja. Nakon što je prvostupanjskom presudom iz 2011. godine bio prihvaćen jedan dio optužbi koje su se stavljali na teret generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, drugostupanjskom presudom iz 2012. godine je presuđeno da generali nisu sudjelovali u nikakvom zločinačkom poduhvatu i da nisu počinili zločine koje im je tužiteljstvo stavljalo na teret.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/case/gotovina/4 &quot;Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'&quot;], optužnice, presude i drugi glavni dokumenti u sudskom spis Haaškog suda, pristupljeno 8. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;

Tijekom suđenja se pokazala potpuna nevjerodostojnost popisa ubijenih civila kojega je nakon Operacije Oluja bio sačinio [[Hrvatski helsinški odbor]]. U Izvještaju ''Vojna operacija Oluja i poslije'' (urednik [[Žarko Puhovski]]) nabraja se 410 navodno ubijenih civila u bivšem ''sektoru Jug'',&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; te 267 u bivšem ''sektoru Sjever'',&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt; dakle sveukupno 677 civila. Način rada HHO-a i taj izvještaj kao njegov ishod označen je tijekom suđenja generalima Gotovini, Markaču i Čermaku nepouzdanim, jer su u postupku pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|MKSJ]] dokazani brojni propusti poput pribrajanja poginulih pripadnika vojnih postrojbi među civilne žrtve, prikazivanja osoba umrlih prirodnom smrću kao ubijenih, dvostrukim popisivanjem istih događaja i dr.&lt;ref&gt;[//www.jutarnji.hr/hrvatski-helsinski-odbor--ne--hvala--/964093/ &quot;Haag otkrio: Hrvatski helsinški odbor nije govorio istinu o Oluji&quot;], dr. sc. Neven Sesardić za &quot;Jutarnji list&quot;, 07. kolovoza 2011.&lt;/ref&gt; [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|DORH]] iskazuje da prema svojim službenim evidencijama raspolaže podatkom o 214 osoba ubijenih u zločinima počinjenima tijekom i nakon operacije ''Oluja''.&lt;ref&gt;[//www.dorh.hr/PodaciOPrijavama2 &quot;Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije 'Oluja'&quot;], Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, posjećeno 31. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;

Tijekom suđenja koje je završilo oslobađajućim presudama, Ante Gotovina je u pritvoru Haaškog suda proveo 7 godina, Mladen Markač 5 i pol,&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/news/naknade-gotovina-bi-mogao-dobiti-10-a-markac-7-mil-kuna-291296 &quot;Naknade: Gotovina bi mogao dobiti 10, a Markač 7 mil. kuna]&quot;, Mak Jovanović za &quot;24 sata&quot;, 28. studenog 2012.&lt;/ref&gt; a Ivan Čermak 4 godine.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ &quot;Haag mu ne da odštetu: Da su Čermaku sudili kod nas, dobio bi milijun kuna, ovako ni lipe&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110731131956/http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ |date=31. srpnja 2011. }}, Kristina Turčin za &quot;Jutarnji list&quot;, 17. travnja 2011.&lt;/ref&gt;

[[Srbija|Republika Srbija]] je 2010. godine tužila Republiku Hrvatsku [[Međunarodni sud|Međunarodnom sudu pravde]] u Haagu zbog zločina genocida koja je navodno Hrvatska na svojoj teritoriju počinila protiv etničkih Srba u Domovinskom ratu 1991. – 1995.&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/srbija-medjunarodnom-sudu-pravde-predala-protutuzbu-protiv-hrvatske/468400.aspx &quot;Srbija Međunarodnom sudu pravde predala protutužbu protiv Hrvatske&quot;], &quot;Index.hr&quot;, 4. siječnja 2010.&lt;/ref&gt; U presudi od 3. veljače 2015. godine, taj sud je odbio navode Srbije–gdje se osobito Operacija Oluja označuje kao genocidna–kao neutemeljene.&lt;ref&gt;[http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&amp;p2=3&amp;k=73&amp;case=118&amp;code=cry&amp;p3=90 &quot;Judgment of 3 February 2015&quot;] (engleski), v. osobito str. 53-54 i 122-142, stranice spisa kod Međunarodnog suda Pravde, posjećeno 8. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;

== Izjave o Operaciji Oluja ==

Nakon završetka vojnih operacije Oluja i vojnih operacija [[Operacija Maestral|Maestral]] i [[Operacija Južni potez|Južni potez]] američka obavještajna služba [[CIA]] je u službenom izvještaju Balkanska bojišta (eng. ''Balkan Battlegrounds'') dala svoju ocjenu Hrvatske vojske:

''Hrvatska vojska se još jednom dokazala kao najbolja vojna organizacija na Balkanu. Snage HV-a su: odlično planiranje na razini stožera, djelovanje profesionalnih udarnih brigada te sposobnost davanja potpore elitnim pješačkim postrojbama jakom topničkom vatrom i zračnom podrškom. HV je razvio istinsko združeno djelovanje u kojem su odabrane pješačke postrojbe poduprte oklopom i topništvom mogle probiti jaku obranu te brzo iskoristiti svoj proboj do konačnog cilja. Te osobine su učinile da je HV gotovo nemoguće zaustaviti.''&lt;ref name=&quot;Balkan Battlegrounds Vol 1&quot;&gt;[https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html Balkan Battlegrounds Vol 1: str. 392 ], https://www.documentcloud.org 24. rujna 2019. Pristupljeno 24. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

Pukovnik Andrew Leslie, zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje procjenjuje da je ''Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima''.&lt;ref name=&quot;Dunigan&quot;/&gt;

Prilikom posjete ministra obrane [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon]]u [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis]] je izjavio povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja:

''Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije'', rekao je Mattis Krstičeviću koji je tijekom Oluje bio zapovjednik [[4. motorizirana gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. gardijske brigade]].&lt;ref name=&quot;Američki ministar obrane&quot;/&gt;

== Na filmu ==

*[[Godina Oluje]]
*[[Oluja nad olujama]]
*[[Tzv. Krajina uoči Oluje]]
*[[Sinovi oluja]]

== Povezani članci ==
*[[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]]
*[[Plan Z-4]]

== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori|30em}}

* [[Davor Marijan]], [http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf ''Oluja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf |date=31. prosinca 2014. }}, [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]], Zagreb, 2007., {{ISBN|9789537439088}}, www.centardomovinskograta.hr
* [http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf ''Oluja 95''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821172651/http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf |date=21. kolovoza 2016. }}, vodič stalnog postava ''Oluja 95'', [[Kninski muzej]], Knin, 2015., www.kninski muzej.hr 
* [[Ante Nazor]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=227512 ''Presuda Međunarodnoga suda pravde u Haagu 3. veljače 2015. i povijesne činjenice''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr
* [[Mihovil Bogoslav Matković]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=175242 ''Brijunski transkript–Jezik, semantičke i socio-semantičke odrednice, metaforika sintagma i pojmova – povijesni kontekst''], [[Nova prisutnost]]: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Vol.XII No.1, ožujak 2014., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr
* Andrijana Perković Paloš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=227502 ''Operacija „Oluja” u radovima američkih i britanskih autora''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr
* Ivan Radoš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=100816 ''Operacija “Oluja” i srbijanski dnevni tisak (Večernje novosti i Politika)''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.43 No.1, svibanj 2011., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr
* Josipa Pleša, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=233092 ''Oluja–bitka svih bitaka''], Essehist: časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti, No.7, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr

== Vanjske poveznice ==
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = Hrvatska: pravo, dužnost i nužnost
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

===Mrežna mjesta===
* [http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ Oluja 95] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821175706/http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ |date=21. kolovoza 2016. }}, muzej Oluje, stalni postav Kninskoga muzeja
* [http://daniponosa.hrt.hr/ Dani ponosa], portal [[HRT|HRT-a]] o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]
* [http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ Portal Domovinski rat o vojnoj operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=6. listopada 2008. }}
* [http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm Detaljan opis Oluje vojnog povjesničara Davora Marijana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825224824/http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm |date=25. kolovoza 2010. }}
* [http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html Kronologija Domovinskog rata sociologa i analitičara Ozrena Žuneca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329053756/http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html |date=29. ožujka 2009. }}
* [http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html Načelnik GS HV Červenko o operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828001418/http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html |date=28. kolovoza 2006. }}
* [http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, ''Jutarnji list'', 4. kolovoza 2015.
* [http://public.carnet.hr/svjedoci/news/dossier/home.html Dossier Oluja, vojni komentar geostratega Frana Višnara]
* [http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/126327/index.do?_vl_backlink=/newsroom/news/croatia/127983/index.do Brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*{{eng oznaka}} [http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=332&amp;Itemid=140 Hrvati AMAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071204154725/http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=332&amp;Itemid=140 |date=4. prosinca 2007. }} An invited report about the Operation Storm, prepared by Hrvoje Kačić in 2005, and presented in Dubrovnik, Karlovac and Zagreb
* [http://public.carnet.hr/mvp_news/hna/Kolovoz95/index.html Vijesti HINA-e iz kolovoza 1995.]
*[https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview Bljesak i Oluja – Hrvatske vojne akcije u Domovinskom ratu] (diplomski rad, 42 stranice), Zvonimir Zvonar (mentor prof.dr.sc. Ivan Balta), Sveučilište J.J. Strossmayera, 2012.

{{Operacije u Domovinskom ratu}}

[[Kategorija:Bitke u Domovinskom ratu|Oluja]]
[[Kategorija:Knin]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]</text>
      <sha1>hg3iaozku9bwvp0wmlcxqk47v319hfy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pontiac (poglavica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13285</id>
    <revision>
      <id>6432388</id>
      <parentid>6162936</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T07:47:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SmileyEnvelope</username>
        <id>278054</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1385" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pontiac-chief-artist-impression-414px.jpg|mini|Poglavica '''Pontiac''']]
'''Pontiac''' (otprilike [[1714.]] – [[20. travnja]] [[1769.]]) je bio [[Sjedinjene Američke Države|američki]] domorodni poglavica plemena [[Ottawa Indijanci|Ottawa]] upamćen po borbi protiv [[Velika Britanija|britanske]] okupacije regije oko [[Velika jezera|Velikih jezera]].

Postoji malo pouzdanih informacija o Pontiacu iz vremena prije njegove pobune [[1763.]], a pretpostavlja se da je rođen između [[1712.]] i [[1720.]] u selu plemena Ottawa smještenom na obali rijeke Detroit ili Maumee. Ubio ga je [[20. travnja]] [[1769.]] jedan [[Kaskaskia]] Indijanac udarivši ga tomahawkom u stražnji dio glave&lt;ref&gt;[http://www.historydetroit.com/people/pontiac.asp Ottawa Chief Pontiac]&lt;/ref&gt; u šumi pokraj [[Cahokia, Illinois|Cahokie]] u [[Illinois]]u, nakon čega su jezerska plemena objavila rat [[Illinois Indijanci|Illinoisima]], i gotovo ih potpuno istrijebila.

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://articles.mibba.com/Biographies/4203/Chief-Pontiac Chief Pontiac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110614111300/http://articles.mibba.com/Biographies/4203/Chief-Pontiac |date=14. lipnja 2011. }}
*[http://virtualology.com/automotivefounders/OTTAWACHIEFPONTIAC.COM/ Ottawa Chief Pontiac]

[[Kategorija:Životopisi, SAD]]
[[Kategorija:Indijanske poglavice]]</text>
      <sha1>64mb5hpmfk1ots2pcuvm5hzqiu5l99a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crnogorci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14021</id>
    <revision>
      <id>6432421</id>
      <parentid>6429703</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:57:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FMSky</username>
        <id>252802</id>
      </contributor>
      <comment>same in high res ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12509" xml:space="preserve">{{redirect|Crnogorac|službeni list [[Kneževina Crna Gora|Kneževine Crne Gore]] [[1871.]] – [[1873.]]|[[Crnogorac (list)]]}}
{{Etnička grupa
| ime        = Crnogorci
| slika      = [[Slika:Srpski kralj Mihajlo lik 140x190.jpg|75px]][[Slika:Konstantin Bodin 140x190.jpg|75px]][[Slika:Petar II Petrovic-Njegos.jpg|75px]][[Slika:King Nikola of Montenegro.jpg|75px]][[Slika:Krsto Zrnov Popovic 140x190.jpg|75px]][[Slika:Miljanov 140x190.jpg|75px]][[Slika:Bundesarchiv Bild 102-00061, Elena von Montenegro (cropped).jpg|75px]][[Slika:MirkoVucinic 140x190.jpg|75px]][[Slika:Petrag Mijatovic1 140x190.jpg|75px]]
| opis slike = &lt;small&gt;[[Mihailo]]{{•}}[[Bodin]]{{•}}[[Petar II. Petrović Njegoš|Njegoš]]&lt;br&gt;[[Nikola I.]]{{•}}[[Krsto Popović|Popović]]{{•}}[[Marko Miljanov|Miljanov]]&lt;br&gt;[[Jelena Savojska|Jelena]]{{•}}[[Mirko Vučinić|Vučinić]]{{•}}[[Predrag Mijatović|Mijatović]]&lt;/small&gt;
| populacija = 400 000 - 500 000 (pretpostavka)
| regije     = {{ZD+X/C|CG}} 278.865 (2011.)&lt;ref name=&quot;zavod&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje%281%29.pdf |naslov=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine: Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovest i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori |dan=2011-07-12 |izdavač=Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT) |preuzeto=2012-02-12 |jezik={{cg icon}}}}&lt;/ref&gt;
| regija1  = {{ZD+X/S|SRB}}
| pop1     = 38 527
| ref1     =
| regija2  = {{ZD+X/H|HRV}}
| pop2     = 4926
| ref2     =
| regija3  = {{ZD+X/M|MAK}}
| pop3     = 2686
| ref3     =
| regija4  = {{ZD+X/S|SLO}}
| pop4     = 2667
| ref4     =
| regija5  = {{ZD+X/A|ALB}}
| pop5     = između 2000 i 2500
| ref5     =
| regija6  = {{ZD+X/K|KAN}}
| pop6     = 2370
| ref6     = 
| regija7  = {{ZD+X/A|AUS}}
| pop7     = 1171
| ref7     =
| regija8  = {{ZD+X/B|BRA}}
| pop8     = 800
| ref8     =
| jezik      = [[crnogorski jezik|crnogorski]], [[Srpski jezik|srpski]]
| vjera      = većinski [[pravoslavlje]]; [[islam]]
| srodne     = [[Indoeuropljani]]&lt;br /&gt;[[Slaveni]]&lt;br /&gt;[[Južni Slaveni]]
}}
'''Crnogorci''' ([[crnogorski|crnogorska ćiril.]]: Црногорци) su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] nastanjen uglavnom na području [[Crna Gora|Crne Gore]].

Govore [[crnogorski jezik|crnogorskim ]] i [[srpski jezik|srpskim jezikom]], koji pripadaju skupini [[južnoslavenski jezici|južnoslavenskih jezika]]. Velikom većinom su [[Pravoslavlje|pravoslavci]].

== Podrijetlo ==
{{glavni|O etnogenezi Crnogoraca}}

''Crnogorci'' su jedan od najmalobrojnijih [[slaveni|slavenskih]] naroda. Razvili su se putem prožimanja s balkanskim starincima u procesima slavenske asimilacije, zadobivši na taj način svoj prvi etnonim - [[Dukljani]].

U sličnim [[povijest|povijesnim]] procesima formirani su svi suvremeni narodi Europe, tako i slavenski narodi [[Balkan|jugoistočne Europe]].&lt;ref&gt;[http://www.montenegro.org.au/kulisicspiro.html Dr. Špiro Kulišić ''O etnogenezi Crnogoraca''. Kulišić utvrdio je kako u bizantskim izvorima i kasnije nema pomena o tome da Srbi ili Hrvati u značajnijim skupinama naseljavaju područje u 11. st. oformljene dukljanske države.]&lt;/ref&gt;

Predci Crnogoraca, najranije krajem [[6. stoljeće|6. st.]] i najkasnije tijekom [[8. stoljeće|8. stoljeća]] naselili su područja suvremene Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Radoslav Rotković|Dr. Radoslav Rotković]]'' piše (''[[crnogorski|cit.u originalu]]''): ''[[Slaveni|Slavenski]] predci suvremenih Crnogoraca došli su iz [[Laba|Polablja]]... u ranom [[6. stoljeće|6. st.]], predci Crnogoraca naselili su [[Prevalis]]. Kasnije će Prevalis postati [[Dukljansko kraljevstvo]] a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani.'' (''[[Odakle su došli preci Crnogoraca]]'', [[1995.]]g.)&lt;/ref&gt; da bi sredinom [[11. stoljeće|11. st.]] osnovali svoju prvu nezavisnu državu [[Duklja|Dukljansko kraljevstvo]].&lt;ref&gt;[http://montenegrina.net/fokus/crnogorci-i-rase-evrope/ Vladimir Jovanović, ''Crnogorci i &quot;Rase Evrope&quot;'', na crnogorskom jeziku. ''Carleton S. Coon'', poznati američki antropolog, u djelu ''Rase Europe''  (orig. ''The races of Europe'', New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, ''vjerojatno najviši i najteži u Europi''. Coon veli da su Crnogorci ''suviše riđi za običan dinarski tip'', te izdvaja ''karakteristični tip Crnogoraca''. U izvorniku ga naziva ''The Old Montenegrin type'' a on zapravo je podudaran ''Borreby type-u'', koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi ''Borreby typ'' najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli: ''The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije'']&lt;/ref&gt;

Unatoč povremenim [[okupacija]]ma, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od [[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanskoga kraljevstva]], preko [[Zeta (država)|Zete]], [[Balšići|Balšića]] i [[Crnojevića država|Crnojevića države]] u srednjem vijeku, do [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]], te Crne Gore kao federalne jedinice u [[SFRJ|Jugoslaviji]], uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i [[2006.]] konačno obnoviti svoju neovisnost.
[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|thumb|250px|[[Zastava Crne Gore|''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca'']]]]

=== Crnogorska plemena ===
{{glavni|Crnogorska plemena}}

== Povijest ==
{{glavni|Crnogorska povijest}}

==Jezik==
{{glavni|Crnogorski jezik}}

Crnogorci govore ijekavskim štokavskim [[narječje]]m srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od [[2007.]] Ustavom Crne Gore kao službeni je potvrđen [[crnogorski jezik]].

==Vjera==

Crnogorci su [[Pravoslavlje|pravoslavci]], uglavnom vjernici [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], no od [[1993.]] i obnovljene [[autokefalnost|autokefalne]] [[Crnogorska pravoslavna crkva]].

==Običaji==

Običaji ''Crnogoraca'' vezani su primjerice i uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnika [[obitelj]]i, bratstva. 'Krsna slava' u ''Crnogoraca'' nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su: [[Sveti Nikola]]-''Nikoljdan'', ''Aranđelovdan'', ''Jovan(nj)dan'', ''Đurđevdan'' i ''Sveta Petka''.

Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekome dogodilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a obitelj ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom.

==Poznate ličnosti==
{{glavni|Popis crnogorskih vladara}}
* [[Sveti Vladimir]], [[duklja]]nski vladar i [[svetac]] s početka [[11. stoljeće|11. stoljeća]];
* [[Bodin]], [[duklja]]nski vladar s konca [[11. stoljeće|11. stoljeća]];
* [[Petar I. Petrović Njegoš]], crnogorski vladar i [[svetac]], utemeljitelj suvremene crnogorske države;
* [[Petar II. Petrović Njegoš]], crnogorski vladar i [[vladika]], jedan od najvećih pjesnika među Južnim Slavenima;
* [[Nikola I. Petrović]], posljednji crnogorski [[monarh]];
* [[Jelena Savojska]], crnogorska princeza i kraljica [[Italija|Italije]];
* [[Marko Miljanov Popović|Marko Miljanov]], crnogorski [[vojvoda]] i književnik;
* [[Milovan Đilas]], liberalni disident iz vrha [[Komunizam|komunističke]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]; 
* [[Dušan Vukotić]], prvi oskarovac u Južnih Slavena, autor animiranog filma ''Surogat'';
* [[Milo Đukanović]], predvodnik pokreta obnavljanja crnogorske neovisnosti [[2006.]];
* [[Nikola Radović]], nogometaš [[Hajduk Split|Hajduka]]
* [[Duško Ivanović]], košarkaš;
* [[Dejan Savićević]], nogometaš;
* [[Predrag Mijatović]], nogometaš;
* [[Mirko Vučinić]], nogometaš;
* [[Veljko Bulajić]], redatelj

==Plemena==
{{glavni|Crnogorska plemena}}

==Simboli==
{{glavni|Crnogorski državni grbovi do 1921.}}

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Peter of Diokleia.jpg|[[Arhont Petar|''Grb dukljanskoga arhonta Petra'']]
Datoteka:Pecat dukljanskog kralja đorđa.jpg|''[[Pečat kralja Đorđa|Pečat dukljanskog kralja Đorđa]]''
Datoteka:Grb dinastije vojislavljevic.gif|[[Vojislavljevići|''Grb dinastije Vojislavljevića'']]
Datoteka:Grb zete.gif|[[Crnojevići|''Grb Zete'']]
Datoteka:CoatOfArmsOfTheBalsics.png|[[Balšići|''Grb Balšića, segment s kacigom i vukom'']]

Datoteka:Lesser Royal Coat of Arms of the Principality of Montenegro.png|[[Kraljevina Crna Gora|''Vladarski grb Crnogorskoga kneževstva i kraljevstva'']]‎
Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Montenegro.svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Grb Kraljevine Crne Gore'']]
Datoteka:Spomenica božićne pobune.jpg|[[Spomenica Božićne pobune|''Grb Božićne pobune na Spomenici'']]
Datoteka:Coat of arms of Montenegro.svg|[[Grb Crne Gore]]
&lt;/gallery&gt;

{{glavni|Crnogorske zastave}}
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Supposed_Flag_of_the_House_of_Crnojevic.svg|[[Crnojevića država|''Zastava iz 15. stoljeća'']]
Datoteka: Flags,_about_1800.gif‎|[[Crnogorska država 1698. - 1851.|''Crnogorski krstaš-barjaci'']]
Datoteka:Flag of the Principality of Montenegro.svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Državna i glavna vojna zastava Kraljevine Crne Gore'']]
Datoteka: Flags of merchant marine, in XIX century..gif|[[Kraljevina Crna Gora|''Crnogorske pomorske zastave s konca 19. stoljeća'']]
Datoteka:Flag of SR Montenegro.svg|[[SFRJ|''Zastava SR Crne Gore i Republike Crne Gore'']]
Datoteka:Flag of Montenegro (1993-2004).svg|[[SRJ|''Zastava Crne Gore iz 1990-ih'']]
Datoteka:Flag of Montenegro.svg|[[Zastava Crne Gore|''Zastava Crne Gore, sada'']]
&lt;/gallery&gt;

==Vladari==
{{glavni|Crnogorski vladari}}
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Konstantin Bodin.jpg|''[[Bodin|Bodin, kralj dukljanski'']]
Datoteka:Ivan crnojevic.jpg|[[Ivan Crnojević|''Ivan Crnojević, gospodar Crne Gore'']]
Datoteka:Danilo Ščepćević, The Mountain Wreath.jpg|[[Danilo Petrović Njegoš|''Vladika Danilo Petrović'']]
Datoteka:Vasilije petrovic.jpg|[[Vasilije Petrović Njegoš|Vasilije Petrović Njegoš]]
Datoteka:Saint Peter of Cetinje.jpg|[[Sveti Petar Cetinjski|''Sveti Petar Cetinjski'']]
Datoteka:Petar II Petrovic-Njegos.jpg|[[Petar II. Petrović Njegoš|Petar II. Petrović Njegoš]]
Datoteka:Danilo Petrović Njegoš.jpg|[[Danilo I. Petrović|''Danilo I. Petrović'']]
Datoteka:Kingnicholas.jpg|[[Nikola I. Petrović Njegoš|''Nikola I. Petrović'']]
&lt;/gallery&gt;

==Vidi još==
*[[Crnogorci u Hrvatskoj]]
*[[Crnogorci u Vojvodini]]

== Izvori ==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

* [http://www.montenegro.org.au/crnogorska_narodna_nosnja.html Crnogorska narodna nošnja.]
* [http://www.grbalj.org/7.html Stanovništvo Grblja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180211012821/http://www.grbalj.org/7.html |date=11. veljače 2018. }}
* [http://www.montenegro-canada.com/articles/article/2016132/26095.htm Sa Crnogorcima u General Madariagi, Argentina]
* {{sr icon}} [http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200010/01004-013-pubs-tir.htm AIM Tirana] Sokol Shameti: Crnogorska oaza u Albaniji, 4. listopada 2000., pristupljeno 2. listopada 2010.

==Literatura==

* V. M. G. Medaković, Život i običaji Crnogoraca, Novi sad, 1860, 57. 
* J. Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 203-204. 
* Š. Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze. 
* P. Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 246-247. 
* I. Popović, Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i Arbanasa, Radovi, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II. 
* M. Lutovac, Pleme, splemenjavanje i rasplemenjavanje u Gornjem Polimlju i nekim drugim oblastima Stare Raške, 2. Isti, Srbljaci u Gornjem Polimlju, GEM, Beograd 1935, 8-15.

{{Crna Gora po temama}}

[[Kategorija:Crna Gora]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]
[[Kategorija:Crnogorci| ]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe Albanije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]</text>
      <sha1>lunpdwyn5m79u5u1olb1k7bepnrzuaf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jadransko more</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16654</id>
    <revision>
      <id>6432215</id>
      <parentid>6431714</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:11:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ikonica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="121098" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|29. tjedan 2022.}}
{{redirect|Jadran}}
{{Infookvir more
| ime              = Jadransko more
| slika            = Adriatic Sea.jpg
| veličina_slike   = 270px
| slika_opis       = [[Satelitsko snimanje|satelitska fotografija]] Jadranskog mora
| lokacija         = [[Južna Europa]]
| širina-stupnjevi = 43
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 15
| dužina-oznaka    = E
| granična_mora    = [[Jonsko more]]
| površina         = 138 595&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28478 Jadransko more] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 15. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;
| zapremina        = 35 000
| prosječna_dubina = 173&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;
| najveća_dubina   = 1233&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/28692/ Jadransko more] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 15. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;
| širina           = 216,7&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt;
| duljina          = 870&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt;
| površina_slijeva = 235 000
| širi_slijev      = [[Sredozemno more|sredozemni]]
| pritoci          = [[Adige]], [[Bojana]], [[Cetina]], [[Drim]], [[Krka]], [[Neretva]], [[Soča]], [[Pad]], [[Zrmanja]]
| padaline         = 
| hlapljenje       = 
| akumul_period    = 3 – 3,8
| temperatura      = 9 – 24
| salinitet        = 38 – 39
| otoci            = 1246
| duljina_obale    =  3737&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt;
| obalne_države    = {{ZD+X/A|ALB}}&lt;br&gt;{{ZD+X/C|CG}}&lt;br&gt;{{ZD+X/B|BIH}}&lt;br&gt;{{ZD+X/H|HRV}}&lt;br&gt;{{ZD+X/S|SLO}}&lt;br&gt;{{ZD+X/I|ITA}}
}}

'''Jadransko more''' ogranak je [[Sredozemno more|Sredozemnoga mora]] koji odvaja [[Apeninski poluotok]] od [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]] te [[Apenini|Apeninsko]] od [[Dinaridi|Dinarskoga gorja]]. Jadran je najsjeverniji rukavac Sredozemlja koje se s njim spaja preko [[Otrantska vrata|Otrantskih vrata]] ''(''morski prolaz između Jadranskog i [[Jonsko more|Jonskog mora]]'')''. Države na obalama Jadranskog mora jesu: [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Italija]] i [[Slovenija]]. U Jadranu se nalazi preko 1300 otoka, većinom smještenih na istočnoj strani, to jest na hrvatskoj obali. Dijeli se na dva bazena: sjeverni koji je plići i južni koji je dublji s najvećom dubinom od 1233 metra. [[Morske struje]] putuju u smjeru obrnutom od kazaljke na satu ulazeći kroz Otrantska vrata uz istočnu obalu mora i vraćajući se uz zapadnu (talijansku) obalu. [[Morske mijene]] nisu pretjerano izražene iako se povremeno mogu dogoditi veće razlike u njihovim amplitudama. Slanost Jadrana manja je od Sredozemnoga zato što tekućice u Jadranskom slivu čine trećinu pritoka Sredozemnog mora. Površinska temperatura mora varira od 24 °C ljeti do 7 °C zimi.

More leži na Jadranskoj [[Litosferne ploče|mikroploči]] koja se u [[Mezozoik|Mezozoiku]] odvojila od [[Afrička ploča|Afričke ploče]]. Kretanje ploče i sudar s [[Euroazijska ploča|Euroazijskom pločom]] znatno su utjecali na [[Alpska orogeneza|uzdizanje okolnih planinskih lanaca]]. U Jadranu su nađene sve vrste [[Sedimenti|sedimenata]] koje je najvećim dijelom donijela rijeka [[Po]], najveća rijeka u [[Jadranski sliv|Jadranskom porječju]]. Zapadna je obala aluvijalna ili terasasta, a istočna je vrlo razvedena i [[Kras (regija)|kraška]]. Na Jadranu je mnogo zaštićenih područja kako bi se zaštitila bioraznolikost u kršu. More obiluje [[Flora|florom]] i [[Fauna|faunom]], u njemu obitava više od 7000 vrsta od kojih su mnoge rijetke, [[endem]]ske i [[Ugrožene vrste|ugrožene]].

Jadransku obalu nastanjuje preko 3,5 milijuna ljudi. Najveći su gradovi [[Bari]], [[Venecija]], [[Trst]], [[Rijeka]] i [[Split]]. Najstariji stanovnici jadranske obale bili su [[Etruščani]] i razna [[italska plemena]], [[Iliri]] te [[Grci]]. Do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] obala je bila pod kontrolom [[Rimska Republika|Rimske Republike]]. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] Jadransku su obalu i more kontrolirale razne države od kojih su najznačajnije bile [[Bizant|Bizantsko Carstvo]], [[Mletačka Republika]], [[Habsburška Monarhija]] i [[Osmansko Carstvo]]. Nakon [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]] [[Kraljevina Italija]] imala je velike pretenzije na kontrolu istočne obale, a time i cijeloga Jadrana koje su trajale cijelo 20. stoljeće. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] te raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i Osmanskog Carstva na istočnoj obali nastale su dvije nove države: [[Kraljevina Jugoslavija]] i [[Albanija]]. Nakon odvajanja jugoslavenskih saveznih republika pomorske i teritorijalne granice prenijele su se na novoosnovane države.

Glavne djelatnosti uz obalu su [[ribarstvo]] i [[turizam]]. Hrvatski i crnogorski turizam gospodarski su najbrže rastući u regiji. Pomorski prijevoz također je vrlo bitna djelatnost, a na obali Jadranskog mora postoji 19 većih pomorskih luka kroz koje godišnje prođe preko milijun tona robe. Najveća jadranske pomorske luke za prijevoz tereta jesu [[Venecija]], [[Trst]], [[Kopar]] i [[Rijeka]], a venecijanska i splitska luka najveće su putničke luke.

== Hidrografija ==
Jadransko je more poluzatvoreno more&lt;ref&gt;Moranta et al. 2008., str. 3.&lt;/ref&gt;, omeđeno s jugozapada [[Apeninski poluotok|Apeninskim poluotokom]], sa sjeverozapada talijanskim regijama [[Veneto]] i [[Furlanija-Julijska krajina]], a na sjeveru i istoku sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Albanija|Albanijom]]. Na jugu se spaja s [[Jonsko more|Jonskim morem]], a dijele ih 72 km široka [[Otrantska vrata]].&lt;ref name=&quot;Cushman-Roisin&quot;&gt;Cushman-Roisin, Gačić &amp; Poulain 2001., str. 1–2.&lt;/ref&gt; Međunarodna hidrografska organizacija ([[Engleski jezik|eng.]] ''International Hydrographic Organization'', IHO) određuje granicu između Jadranskog i Jonskog mora kao crtu koja spaja ušće rijeke [[Butrint]] u Albaniji s rtom Karagol na otoku [[Krf]]u, preko rta Kephali do rta Santa Maria di Leuca na Apeninskom poluotoku.&lt;ref name=&quot;IHO-boundary&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|format=PDF|title=Limits of Oceans and Seas|edition=3|year=1953.|publisher=[[International Hydrographic Organization]]|access-date=21. srpnja 2015.|archivedate=8. listopada 2011.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; More se proteže u duljini od oko 800 km od sjevera prema jugu, te na oko 200 km širine od istoka do zapada. Pokriva površinu od oko 138 600 četvornih kilometara i obujma je 35 000 kubičnih kilometara. Jadran se proteže prema sjeveru od 40° do 45° 47' predstavljajući najsjeverniju točku [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]].&lt;ref name=&quot;Cushman-Roisin&quot;/&gt; Geografski je podijeljeno na Sjeverni, Srednji i Južni Jadran.&lt;ref&gt;Lipej &amp; Dulčić 2004., str. 291.&lt;/ref&gt; Porječje Jadranskoga mora obuhvaća površinu od 235 000 četvornih kilometara, pri čemu je omjer kopna i mora 1:8. Prosječna nadmorska visina porječja je 782 metra, sa srednjim nagibom od 12,1&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;. Glavne rijeke koje se ulijevaju u Jadran su [[Po]], [[Neretva]], [[Soča]], [[Krka]], [[Drim]], [[Bojana]] i [[Vjosa]].&lt;ref name=&quot;Rivers Discharging&quot;&gt;{{cite web|publisher=[[United Nations Economic Commission for Europe]]|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/publications/assessment/English/J_PartIV_Chapter6_En.pdf|format=PDF|title=Drainage Basin of the Mediterranean Sea}}&lt;/ref&gt; Krajem 19. stoljeća, [[Austro-Ugarska Monarhija]] osnovala je geodetsku mrežu s mjerenjem nadmorske visine koristeći srednju razinu Jadranskog mora u luci Sartorio u [[Trst]]u. Mjerenja je zadržala Austrija, koje je kasnije prihvatila Jugoslavija i naposljetku su prenesena na države nastale njezinim raspadom.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[International Cartographic Association]]|format=PDF|title=Cartography in Croatia 2007–2011&amp;nbsp;– National Report to the ICA|first1=Dražen|last1=Tutić|first2=Miljenko|last2=Lapaine|url=http://icaci.org/documents/national_reports/2007-2011/Croatia.pdf|year=2011.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Zatoka Kotorska.jpg|mini|desno|[[Boka kotorska]], [[rijas]] u Južnom Jadranu na obali [[Crna Gora|Crne Gore]].]]

{|class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=5|Duljina Jadranske obale u kilometrima&lt;ref name=&quot;Blake&quot;&gt;Blake, Topalović &amp; Schofield 1996., str. 1–5.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://www.stat.si/letopis/2011/01-11.pdf|format=PDF|issue=50|title=Territory and climate (Length of the state border)|journal=Statistical Yearbook|page=38|author=Ured za statistiku Republike Slovenije|authorlink=Ured za statistiku Republike Slovenije|issn=1318-5403|year=2011.}}&lt;/ref&gt;
|-
! Država
! Kopno
! Otoci
! Ukupno
! Zračna linija&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;
|- align=center
| Hrvatska || 1777,3 || 4058 || 5835,3 || 526
|- align=center
| Italija || 1249 || 23&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt; || 1272 || 926
|- align=center
| Albanija || 396 || 10 || 406 || 265
|- align=center
| Crna Gora || 249 || 11 || 260 || 92
|- align=center
| Slovenija || 46,6 || 0 || 46,6 || 17
|- align=center
| Bosna i Hercegovina || 21,2 || 0 || 21,2 || 10,5
|-
! Ukupno
! 3739,1
! 4102
! 7841,1
! 1836,5
|-
| colspan=5|&lt;small&gt;Napomene: &lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt; Udaljenost između najudaljenijih točaka obale svake države, &lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt; Ne uključuje otoke u obalnim lagunama
|-
|}
U Jadranskom moru leži više od 1300 [[otok]]a i otočića, od kojih se velika većina nalazi na istočnoj obali, osobito na hrvatskom dijelu obale s [[Popis otoka Hrvatske|1246 otoka]],&lt;ref name=&quot;Duplancic-Cala-Ujevic&quot;&gt;
{{cite paper
| url=http://www.academa.si/zff/Duplancic_Cala_Ujevic_9_1-1.pdf
| title=Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1 : 25 000
| journal=Geoadria
| location=[[Zadar]]
| volume=9
| issue=1
| pages=5–32
| year=2004.
| month=June
| last1=Duplančić Leder 
| first1=Tea
| last2=Ujević
| first2=Tin
| last3=Čala
| first3=Mendi
| format=PDF
}}&lt;/ref&gt; čime je ona jedna od najrazvedenijih obala na svijetu. Broj uključuje otoke, otočiće, stijene i hridi svih veličina, ubrajajući i one koji se vide samo u vrijeme trajanja oseke.&lt;ref&gt;{{cite journal|publisher=[[Sveučilište u Zadru]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=84063|first1=Josip|last1=Faričić|first2=Vera|last2=Graovac|first3=Anica |last3=Čuka|pages=145.–185.|title=Croatian small islands&amp;nbsp;– residential and/or leisure area|journal=Geoadria|volume=15|issue=1|year=2010.}}&lt;/ref&gt; Hrvatski otoci [[Krk]] i [[Cres]] najveći su u Jadranskom moru, oba pokrivaju područje od oko 405,78 četvornih kilometara. Najviši otok na Jadranu je [[Brač]], čiji najviši vrh doseže 780 metara nadmorske visine. Otoci [[Cres]] i [[Lošinj]] odvojeni su samo uskim plovnim kanalom iskopanim u [[Antika|antičko doba]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Luka Lošinj Authority|url=http://www.luckauprava-losinj.hr/pravilnici/osor-pravilnik.html|title=Pravilnik za luku Osor|date=23. prosinca 2005.|access-date=2015-07-21|archivedate=2012-02-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120212195936/http://www.luckauprava-losinj.hr/pravilnici/osor-pravilnik.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Originalni cijeli otok je kod [[Grci|Starih Grka]] bio znan kao &quot;Apsyrtides&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Građevinar|issn=0350-2465|publisher=Croatian association of civil engineers|year=2010.|volume=62|issue=2|first1=Krešimir|last1=Regan|first2=Branko|last2=Nadilo|url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/201002/6.pdf|format=PDF|title=Stare crkve na Cresu i Lošinju te okolnim otocima|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-07-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120715120841/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/201002/6.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Od mnogo hrvatskih otoka, 48 je stalno naseljenih, a najviše stanovnika imaju [[Krk]] i [[Korčula]].&lt;ref&gt;{{cite journal|publisher=[[Hrvatski zavod za statistiku]]|format=PDF|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf|journal=Statistical Yearbook of the Republic of Croatia|issn=1333-3305|year=2011.|volume=43|title=Geographical and Meteorological Data|page=41|first1=Ksenija|last1=Bašić|first2=Ivica|last2=Sović|first3=Zvonimir|last3=Katušin|first4=Ksenija|last4=Cesarec|editor-first=Ljiljana|editor-last=Ostroški}}&lt;/ref&gt; Za razliku od vrlo razvedene istočne, otoci uz zapadnu obalu su brojčano i veličinom manji. Najpoznatija je  skupina od 117 otoka na kojima leži grad [[Venecija]].&lt;ref&gt;Garwood 2009., str. 481.&lt;/ref&gt; Sjeverna obala grčkog otoka [[Krf]]a prema [[Međunarodna hidrografska organizacija|IHO-u]] također leži u Jadranskom moru.&lt;ref&gt;Hughes et al. 2010., str. 58.&lt;/ref&gt; IHO-ove su granice u Jadran smjestile i par manjih grčkih otoka koji se nalaze sjevernije od Krfa.&lt;ref name=&quot;IHO-boundary&quot;/&gt;

{{široka slika|Adriatic_Sea_islands.jpg|1200px|&lt;center&gt;Hrvatski otoci na obali Jadranskog mora.|100%|center}}

=== Batimetrija ===
[[Datoteka:Adriatic Sea Bathymetry.svg|mini|desno|Dubina Jadranskog mora prikazana [[Izobata|izobatama]].]]

Prosječna dubina Jadrana je 252,5 metara, a njegova maksimalna dubina je 1233 metra. Međutim, Sjeverni Jadran rijetko je dublji od 100 metara.&lt;ref name=&quot;Blake&quot;/&gt; Sjeverni Jadran, koji se prostire između [[Venecija|Venecije]] i [[Trst]]a do linije koja povezuje [[Ancona|Anconu]] i [[Zadar]], je na svojem najsjevernijem dijelu dubok samo 15 metara, dok se postupno ta dubina povećava prema jugu.&lt;ref name=&quot;Cushman&quot;&gt;Cushman-Roisin, Gačić &amp; Poulain 2001., str. 122.&lt;/ref&gt; Srednji Jadran se prostire južnije od linije Ancona-Zadar, s 270 metara dubokom Srednjejadranskom jamom. Na jugu Srednjeg Jadrana nalazi se 170 metara duboki Palagruški prag, koji odvaja Srednji od 1200 metara duboke depresije u Južnom Jadranu. Dalje prema jugu, morsko se dno uzdiže do 780 metara dubokog Otrantskog praga na granici Jadranskoga i [[Jonsko more|Jonskoga mora]]. Južni Jadran je po mnogočemu sličan sjevernom dijelu Jonskog mora.&lt;ref&gt;Bombace 1992., str. 379.-382.&lt;/ref&gt; Poprečno, Jadransko more je asimetrično kao i Jonsko. Obala [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]] relativno j e slabo razvedena s vrlo malo otoka. Kao kontrast, obala [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] vrlo je razvedena s mnogo otoka, osobito u Hrvatskoj. Na razvedenost obale utjecali su [[Dinaridi]] koji su vrlo blizu obale, dok su Apenini mnogo dalje od obalne crte.&lt;ref name=&quot;Cushman&quot;/&gt;

=== Hidrologija ===
[[Datoteka:Adriatic Sea Currents 2.svg|mini|lijevo|250px|Shematski prikaz morskih struja u Jadranu.&lt;br&gt; &lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Crvena&lt;/font&gt; - površinske struje&lt;br&gt; &lt;font color=&quot;blue&quot;&gt;Plava&lt;/font&gt; - dubinske struje]]

Dinamiku priobalnih voda najviše određuje asimetrična obala i protok vode iz Mediterana kroz Otrantska vrata uz istočnu obalu.&lt;ref name=&quot;Adriamed&quot;&gt;{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|last3=Milone}}&lt;/ref&gt; &quot;Glatka&quot; talijanska obala (s vrlo malo izbočenja i otoka) omogućava mirni protok Zapadnojadranske struje, koju čini površinska relativno svježa vodena masa i dublja hladna i gusta vodena masa.&lt;ref&gt;Del Negro 2001., str. 478.&lt;/ref&gt; Obalne struje na suprotnoj obali mnogo su složenije zbog krševite obale, mnogo otoka i blizine [[Dinaridi|Dinarida]]. Blizina Dinarida uzrok je značajnih temperaturnih promjena između mora i zaleđa, što dovodi do pojave [[Bura|bure]]. Razlike između morskih mijena su blage, najčešće manje od 30 centimetara.&lt;ref&gt; Cushman-Roisin, Gačić &amp; Poulain 2001., str. 218.&lt;/ref&gt;  

Normalne visine [[Plima|plime]] i [[Oseka|oseke]] se mogu značajno povećati, što dovodi do plavljenja obale; ovaj je fenomen najpoznatiji u [[Italija|Italiji]], osobito gradu [[Venecija|Veneciji]]. Takve promjene mogu povećati normalne razine mora za više od 140 cm&lt;ref&gt;Valiela 2006., str. 49–56.&lt;/ref&gt;, a najviša visina plime od 194 cm je izmjerena [[4. studenoga]] [[1966.]] godine.&lt;ref&gt;Gower 2010., str. 11.&lt;/ref&gt; Takvo drastično povećanje amplitude plime uzrokuje kombinacija nekoliko čimbenika, poputi položaaj [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a, meteoroloških faktora kao olujni udari [[Jugo|juga]] i geometrijski oblik uvale (koji smanjuje ili povećava astronomski faktor).&lt;ref&gt;Camuffo 2001., str. 107.–108.&lt;/ref&gt; Nadalje, oblik Jadranskog mora koje je izduženo i usko uzrok je oscilacija u kretanju vode uz glavne osi bazena.&lt;ref&gt;Ferla 2005, str. 101.&lt;/ref&gt; Na posljetku, Venecija je najugroženija takvim poplavama zbog slijeganja obalnog tla čime ona &quot;tone&quot; sve niže.&lt;ref&gt;Standish 2011., str. 5–6.&lt;/ref&gt; Neobično visoke plime zabilježene su i drugdje na Jadranu, primjerice u [[Kopar|Kopru]], [[Zadar|Zadru]] i [[Šibenik]]u.&lt;ref&gt;{{cite news|work=[[Nova TV]]|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/u-zasnijezenoj-sloveniji-raste-vodostaj-rijeka-more-poplavilo-obalu.html|title=U Sloveniji more poplavilo obalu|date=9. studenoga 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|work=[[Nova TV]]|title=Zadar: Zbog velike plime more poplavilo obalu|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zadar-zbog-plime-more-poplavilo-rivu.html|date=25. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|work=[[Vijesti]]|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/jugo-i-niski-tlak-more-poplavilo-sibensku-rivu/526311.aspx|title=Jugo i niski tlak: More poplavilo šibensku rivu|date=1. prosinca 2010.}} &lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Vrulja kod Omiša.jpg|mini|desno|Podvodni izvor (vrulja) kraj [[Omiš]]a. Primjećuje se mreškanje vode.]]

Procjenjuje se da se cijeli volumen Jadrana izmjeni kroz Otrantska vrata za 3,4 ± 0,4 godine, što je vrlo kratko razdoblje (za usporedbu, oko 500 godina potrebno je da se izmjeni sva voda u [[Crno more|Crnom moru]]). Ovako kratko razdoblje iznimno je važno zbog istjeka rijeka u Jadransko more koji iznosi do 5700 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s. Ova brzina istjeka iznosi 0,5% ukupnog volumena Jadrana, ili sloj od 1,3 metra slatke vode svake godine. Najveći doprinos pritoka ima rijeka Po (28%)&lt;ref&gt;{{cite journal|publisher=Institute for Medical Research and Occupational Health|issn=0004-1254|journal=Archives of Industrial Hygiene and Toxicology|title=Marine Radioecology and Waste Management in the Adriatic|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=7507&amp;lang=en|first1=Zdenko|last1=Franić|first2=Branko |last2=Petrinec|volume=57|issue=3|year=2006.|pages=347–352|pmid=17121008}}&lt;/ref&gt;, s prosječnim istjekom od 1569 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s. Ako gledamo najveće pritoke u Mediteranu, rijeka Po je na drugom mjestu, a prate ju [[Neretva]] i [[Drin]] koje su na trećem i četvrtom. Značajne pritoke slatke vode čine i podzemne tekućice koje izviru pod vodom - [[Vrulja|vrulje]].&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://www.clas.ufl.edu/users/jbmartin/website/Classes/Surface_Groundwater/Class%206/Taniguchi%20et%20al.%202002%20Hydrological%20processes%20review.pdf|format=PDF|title=Investigation of submarine groundwater discharge|journal=Hydrological Processes|issn=1099-1085|publisher=[[John Wiley &amp; Sons]]|year=2002.|pages=2115–2159|volume=16|first1=Makoto |last1=Taniguchi|doi=10.1002/hyp.1145|last2=Burnett|first2=William C|last3=Cable|first3=Jaye E|last4=Turner|first4=Jeffrey V|issue=11}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da se kroz podzemne vode slije više od 29% ukupnog pritoka slatke vode u Jadranu. U podzemne izvore ubrajaju i termalni izvori, koji su otkriveni u blizini grada [[Izola]]. Termalna voda bogata je [[sumporovodik]]om, temperature od 22 od 29,6 &lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C i omogućava razvoj specifičnog ekosustava.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://zgs.zrc-sazu.si/Portals/8/Geografski_obzornik/go_2004_2.pdf|journal=Geografski obzornik|year=2004.|volume=51|issue=2|issn=0016-7274|publisher=Association of the Geographical Societies of Slovenia|language=Slovenski|first=Jože|last=Žumer|title=Odkritje podmorskih termalnih izvirov|pages=11–17}} {{sl icon}}&lt;/ref&gt; Jadransko porječje čini trećinu ukupnog volumena dotoka slatke vode u Sredozemnom moru.&lt;ref&gt;Cushman-Roisin, Gačić &amp; Poulain 2001., str. 145.&lt;/ref&gt;

=== Temperatura i slanost ===

Temperature na površini Jadrana ljeti su od 22 do 24&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C ili 12 do 14&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C zimi ako izuzmemo sjeverni dio Jadrana u kojem se temperatura zimi spušta do 9&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C. Sezonske temperaturne razlike javljaju se kao longitudinalni gradijent u Sjevernom Jadranu i transverzalni gradijent u Srednjem i Južnom Jadranu&lt;ref name=&quot;Artegiani&quot;&gt;{{cite journal|journal=[[Journal of Physical Oceanography]]|issn=0022-3670|publisher=[[American Meteorological Society]]|title=The Adriatic Sea General Circulation. Part I: Air–Sea Interactions and Water Mass Structure|volume=27|year=1997.|pages=1492.–1514.|last1=Artegiani|first1=A|first2=E|last2=Paschini
| first3 = A|last3=Russo|first4=D|last4=Bregant|first5=F|last5=Raicich|first6=N|last6=Pinardi|doi=10.1175/1520-0485(1997)027&lt;1492:TASGCP&gt;2.0.CO;2|issue=8|format=PDF|url=http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0485(1997)027%3C1492%3ATASGCP%3E2.0.CO%3B2}}&lt;/ref&gt; zbog geografskih karakteristika mora; pliće je i bliže obali (izduženog oblika).&lt;ref&gt;Zore-Armanda 1979., str. 43.&lt;/ref&gt; Tijekom posebno hladnih zima, more se na nekim plićim mjestima može zalediti, osobito u [[Venecijanska laguna|Venecijanskoj laguni]], ali bilo je takvih slučajeva i mnogo južnije kod grada [[Tisno]].&lt;ref&gt;Loinello, Malanotte-Rizzoli &amp; Boscolo 2006., str. 47–53.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|work=[[RTL Televizija]]|url=http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/24169/led-okovao-svjetionik-u-tisnom-smrznulo-more/|title=Led okovao svjetionik, u Tisnom smrznulo more|date=16. prosinca 2010.}}&lt;/ref&gt; Južni Jadran zimi je topliji 8&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt; do 10&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C od sjevernijih područja.&lt;ref&gt;Lipej &amp; Dulčić 2004, str. 293.&lt;/ref&gt; Razlike u [[Salinitet|slanosti]] mora također su prisutne i variraju između 38 i 39 promila.&lt;ref name=&quot;Artegiani&quot; /&gt; Južni Jadran nešto je slaniji zbog dotoka slanije vode iz istočnog Sredozemlja.&lt;ref&gt;Lipej &amp; Dulčić 2004, str. 293.&lt;/ref&gt;

=== Klima ===

Kao i kod većine područja na Sredozemlju, Jadransko more i kopnene mase koje ga okružuju imaju [[Sredozemna klima|sredozemnu klimu]], vrstu [[Suptropi|suptropske klime]]. Pošto se more nalazi na srednjim geografskim dužinama ima promjenjivu sezonsku klimu. Ljeta su topla do vruća i suha, a zime su blage do hladne i kišovite. Godišnja prosječna temperatura zraka mijenja se u opsegu od oko 20&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt; C.&lt;ref name=&quot;Artegiani&quot;/&gt; Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] Južni i Srednji Jadran klasificiran je da ima [[Sredozemna klima|sredozemnu klimu s vrućim ljetima]] (Csa), a sjeverni dio Jadrana da ima [[Suptropi|vlažnu suptropsku klimu]] (Cfa).&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[University of Salento]]|format=PDF|first=Piero|last=Lionello|url=http://www.dsm.unisalento.it/webutenti/piero.lionello/public/book/mb_0_PL/chapter0_V6.pdf|title=Mediterranean climate: Background information}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|publisher=[[Sveučilište u Zadru]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=14843|first1=Tomislav |last1=Šegota|first2=Anita|last2=Filipčić|pages=17–37|title=Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje|journal=Geoadria|volume=8|issue=1|year=2003.}}&lt;/ref&gt; Dominantni vjetrovi zimi su [[jugo]] i [[bura]]. Bura puše kroz klance i prijevoje na Dinaridima i donosi hladan i suhi zrak s kontinenta. Najveće brzine dostiže u područjima Trsta, Senja i Splita, s naletima vjetra koji dostižu brzine do 180 km/h. Jugo donosi vlažan i topao zrak i često sa sobom nosi pijesak iz Sahare čime uzrokuje prljave kiše.

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=7|Klimatske karakteristike nekih većih gradova na Jadranu
|-
! rowspan=3|Grad
! colspan=2|Srednja temperatura (dnevni maksimum)
! colspan=4|Srednja količina padalina (kišni dani)
|-
! colspan=1| siječanj
! colspan=1| srpanj
! colspan=2| siječanj
! colspan=2| srpanj
|-
! °C
! °C
! mm
! dana
! mm
! dana
|- align=center
| [[Bari]]
| 12,1
| 28,4
| 50,8
| 7,3
| 27,0
| 2,6
|- align=center
| [[Dubrovnik]]
| 12,2
| 28,3
| 95,2
| 11,2
| 24,1
| 4,4
|- align=center
| [[Rijeka (grad)|Rijeka]]
| 8,7
| 27,7
| 134,9
| 11,0
| 82,0
| 9,1
|- align=center
| Split
| 10,2
| 29,8
| 77,9
| 11,1
| 27,6
| 5,6
|- align=center
| Venecija
| 5,8
| 27,5
| 58,1
| 6,7
| 63,1
| 5,7
|-
| colspan=7|&lt;small&gt;Izvor: [[Svjetska meteorološka organizacija]]&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[World Meteorological Organization]]|url=http://www.worldweather.org/europe.htm|title=World Weather Information Service}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

=== Naseljenost ===

{|class=&quot;infobox&quot; style=&quot;text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;11&quot;|Najveći gradovi na Jadranskoj obali
|-
!rowspan=23 width:150|&lt;br&gt;
[[File:Bari02.jpg|135px|Bari]]&lt;br&gt;Bari&lt;br&gt;
[[File:Venezia veduta aerea.jpg|border|135px|Venecija]]&lt;br&gt;Venecija&lt;br&gt;
!  style=&quot;text-align:center; background:#f5f5f5;&quot;|broj
!  style=&quot;text-align:center; background:#f5f5f5;&quot;|grad
!  style=&quot;text-align:center; background:#f5f5f5;&quot;|država
!  style=&quot;text-align:center; background:#f5f5f5;&quot;|regija/županija
!  style=&quot;text-align:center; background:#f5f5f5;&quot;|stanovništvo (gradsko)
!rowspan=23 width:150|
[[File:Trieste-IMG 3064.JPG|135px|Trst]]&lt;br&gt;Trst&lt;br&gt;
[[File:City-of-Split.jpg|135px|Split]]&lt;br&gt;Split&lt;br&gt;
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|1||align=left|'''[[Bari]]'''||Italija||[[Apulija]]||320 475
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|2||align=left|'''[[Venecija]]'''||Italija||[[Veneto]]||270 884
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|3||align=left|'''[[Trst]]'''||Italija||[[Furlanija-Julijska krajina]]||205 535
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|4||align=left|'''[[Split]]'''||Hrvatska||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-Dalmatinska]]||165 893
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|5||align=left|'''[[Ravenna]]'''||Italija||[[Emilia-Romagna]]||159 497
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|6||align=left|'''[[Rimini]]'''||Italija||Emilia-Romagna||142 579
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|7||align=left|'''[[Rijeka]]'''||Hrvatska||[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-Goranska]]||127 498
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|8||align=left|'''[[Pescara]]'''||Italija||[[Abruzzo]]||123 103
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|9||align=left|'''[[Drač]]'''||Albanija||[[Okrug Drač|Drač]]||115 550
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|10||align=left|'''[[Ancona]]'''||Italija||[[Marke]]||101 210
|-
| colspan=&quot;5&quot;  style=&quot;text-align:center; background:#f5f5f5;&quot;|&lt;small&gt;&lt;u&gt;Izvori:&lt;/u&gt; Hrvatski popis stanovništva 2011.;&lt;ref name=&quot;Croatian Census 2011&quot;&gt;{{Cite journal
| journal=Statistical Reports
| title=Census of Population, Households and Dwellings 2011, First Results by Settlements {{#if:{{{title|}}}| - {{{title}}} }}
| url={{{url|http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf}}}
| date=lipanj 2011.
| format={{{format|PDF}}}
| language=
| issn=1332-0297
| issue=1441
| publisher=[[Hrvatski zavod za statistiku]]
| location=Zagreb
| page={{{page|}}}
| accessdate={{{accessdate|30 June 2011}}}
}}&lt;/ref&gt; Talijanski nacionalni statistički institut (2011.);&lt;ref name=&quot;Italian Census 2011&quot;&gt;{{cite web|publisher=[[National Institute of Statistics (Italy)]]|language=Italian|url=http://demo.istat.it/pop2011/index.html|title=Vista per singola area|title=Individual area review|year=2011}}&lt;/ref&gt; Albanski popis stanovništva 2011.&lt;ref name=&quot;Albanian Census 2011&quot;&gt;{{cite web |url=http://census.al/Resources/Data/Census2011/Instat_print%20.pdf|title=Population and Housing Census in Albania|year=2011 |publisher=Institute of Statistics of Albania}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}


Na obalama i otocima Jadranskog mora nalazi se mnogo manjih naselja i samo nekoliko većih gradova. Među najvećima su talijanski Bari, Venecija, Trst, Ravenna i Rimini, hrvatski Split, Rijeka i Zadar, albanski Drač i Valona i slovenski Kopar. Ukupno na Jadranskim obalama živi oko 3,5 milijuna ljudi.&lt;ref&gt;{{cite journal|publisher=Croatian Geographic Society|issn=1331-5854|journal=Hrvatski geografski glasnik|first1=Bogdan |last1=Sekulić|first2=Ivan|last2=Sondi|volume=59|issue=1|year=1997.|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=95871|title=Koliko je Jadran doista opterećen antropogenim i prirodnim unosom tvari?}}&lt;/ref&gt;

== Upravljanje obalom ==
[[Datoteka:MOSE Project Venice from the air.jpg|mini|desno|[[Projekt MOSE (Venecija)|Projekt MOSE]] sjeverno od otoka [[Lido di Venezia]].]]

Grad [[Venecija]] sagrađen je na skupini otoka koji se nalaze uz obalu i u opasnosti je zbog slijeganja sedimenta, a ista opasnost je prisutna u delti rijeke [[Pad|Po]]. Slijeganje uzrokuje voda koje odnosi sa sobom sedimentno tlo, a učinak se pojačava iskapanjem pijeska za industriju, korištenjem vode za poljoprivredu i crpljenjem podzemnih izvora vode.&lt;ref name=WW&gt;{{cite web|title=Facing Water Challenges in the [[Po (river)|Po]] River Basin, Italy: A WWDR3 Case Study|url=http://waterwiki.net/index.php/Facing_Water_Challenges_in_the_Po_River_Basin,_Italy:A_WWDR3_Case_Study|publisher=waterwiki.net|year=2009|access-date=2015-07-21|archivedate=2009-08-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801063518/http://waterwiki.net/index.php/Facing_Water_Challenges_in_the_Po_River_Basin%2C_Italy:A_WWDR3_Case_Study|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AM&gt;{{cite web|title=Po Basin Case study status report|first1=Meri|last1=Raggi|first2=Davide|last2=Ronchi|first3=Laura|last3=Sardonini|first4=Davide |last4=Viaggi|publisher=AquaMoney|date=4. travnja 2006.|format=PDF|url=http://aquamoney.org/sites/download/poit.pdf}}&lt;/ref&gt;

Slijeganje Venecije usporeno je nakon odluke donesene [[1960-ih]] da se zabrane [[Arteški bunar|arteški bunari]], ali je grad i dalje bio u opasnosti od potapanja za vrijeme većih [[Morske mijene|plima]]. Nedavno provedene studije pokazuju da grad više ne tone,&lt;ref&gt;{{cite news |title = Technology: Venetians put barrage to the test against the Adriatic |issue = 1660 |work = [[New Scientist]] magazine |date = 15. travnja 1989. |url = http://media.newscientist.com/article/mg12216602.900-technology-venetians-put-barrage-to-the-test-against-theadriatic-.html |archiveurl = https://web.archive.org/web/20071011072114/http://media.newscientist.com/article/mg12216602.900-technology-venetians-put-barrage-to-the-test-against-theadriatic-.html |archivedate = 2007-10-11 |access-date = 2015-07-21 |deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title = Venice's 1,500-year battle with the waves |work=[[BBC Online News]]  |date = 17. srpnja 2003. |url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3069305.stm}}&lt;/ref&gt; ali unatoč tome i dalje je spreman za hitne obrane od poplava. Bivši talijanski premijer [[Silvio Berlusconi]] je u svibnju [[2003.]] predstavio [[Projekt MOSE (Venecija)|projekt MOSE]] ([[Talijanski jezik|tal.]] m''odulo sperimentale elettromeccanico'', u prijevodu eksperimentalni elektromehanički modul) koji bi trebao u budućnosti čuvati grad od poplava. Prijedlog projekta je da se položi 79 pokretnih pontona duž morskog dna na trima ulazima u Venecijansku lagunu. Kada razina plime prijeđe 110 cm, pontoni se napune zrakom tvoreći [[Brana|branu]] i blokirali nadolazeći plimni val s Jadranskog mora.&lt;ref&gt;{{cite news |title = 'Moses project' to secure future of [[Venice]] |work= Telegraph News |date = 11. siječnja 2012. |url =  http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/3629387/Moses-project-to-secure-future-of-Venice.html}}&lt;/ref&gt;

== Geologija ==
[[File:Adriatic Plate.jpg|mini|lijevo|Granice [[Jadranska mikroploča|Jadranske mikroploče]].]]
[[Geofizika|Geofizičke]] i [[Geologija|geološke]] informacije pokazuju da su Jadransko more i dolina rijeke [[Pad|Po]] dio [[litosferne ploče]] nazvane [[Jadranska ploča|Jadranska mikroploča]]. Pretpostavlja se da se ta ploča odvojila od [[Afrička ploča|Afičke ploče]] u [[Mezozoik]]u. Odvajanje je počelo tokom srednjeg i kasnijeg [[trijas]]a, kada je i počelo taloženje [[Vapnenac|vapnenca]]. Između stadija [[norik]] i [[Kreda (geološko razdoblje)|gornje krede]] stvorio se debeli niz karbonatnih sedimenata ([[dolomit]]a i [[vapnenac|vapnenca]]) dubok gotovo 8 kilometara, koji tvori takozvanu jadransku karbonatnu platformu.&lt;ref name=&quot;Surić&quot;&gt;{{cite journal|publisher=[[Sveučilište u Zadru]]|issn=1331-2294|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=14808|journal=Geoadria|title=Submerged Karst&amp;nbsp;– Dead or Alive? Examples from the eastern Adriatic Coast (Croatia)|first=Maša |last=Surić|pages=5–19|volume=10|issue=1|year=2005.}}&lt;/ref&gt; Ostaci te platforme mogu se naći u Jadranskom moru i okolnom mladom nabranom gorju (Južne [[Alpe]] i [[Dinaridi]]). Tokom [[Eocen|eocena]] i ranog [[Oligocen|oligocena]], ploča se pomaknula na sjever i sjeveroistok i zajedno s [[Afrička ploča|Afričkom]] i [[Euroazijska ploča|Euroazijskom pločom]] imala je utjecaja na [[Alpska orogeneza|Alpsku orogenezu]] tokom koje su uzdignuti Dinaridi i Alpe. U kasnijem [[Oligocen|oligocenu]], kretanje ploče okrenulo se i zajedno s Euroazijskom pločom sudjelovalo u [[Apeninska orogeneza|Apeninskoj oregenezi]] tijekom koje je uzdignut [[Apeninski poluotok]] i gorski masiv [[Apenini]].&lt;ref name=&quot;Juračić&quot;&gt;{{cite web|publisher=[[Sveučilište u Zagrebu]], Prirodoslovno-matematički fakultet, Geološki odsjek|language=Croatian|author=Mladen Juračić|title=Geologija mora, Mediteran i Jadran|url=http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/Geologija.mora/Geol.mora.13.Med.Jadran.pdf|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Neprekinuti obruč povećane seizmičke aktivnosti u Jadranu, zajedno s obručem [[navlaka]] (rasjed), orijentiranog linijom sjeveroistok-jugozapad i identičnom orijentacijom Apenina i Dinarida pokazuje da se ploča okreće suprotno od kazaljke na satu.{{sfn|Muço|2006|p=352}} Aktivni rasjed dužine 200 km nalazi se sjeverozapadno od [[Dubrovnik]]a, uzdižući Dalmatinske otoke kako se Jadranska mikroploča podvlači pod Euroazijsku. Nadalje, rasjed izaziva primicanje južnog vrha Apeninskog poluotoka prema [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] za oko 0,4 cm godišnje. Ako se ovakvo kretanje nastavi, Jadransko more će se zatvoriti za otprilike 50 do 70 milijuna godina.&lt;ref&gt;{{cite news|work=[[National Geographic (magazine)|National Geographic]]|publisher=[[National Geographic Society]]|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2008/01/080125-europe-fault.html|title=New Fault Found in Europe; May &quot;Close Up&quot; Adriatic Sea|first=Sara|last=Goudarzi|date=25. siječnja 2008.}}&lt;/ref&gt; U Sjevernom Jadranu obala zapadne [[Istra|Istre]] i [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog zaljeva]] konstantno tone. U zadnje dvije stotine godina potonula je oko 1,5 metara.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Quaternary Science Reviews|issn=0277-3791|publisher=[[Elsevier]]|url=http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/265.pdf|format=PDF|title=Sea-level change during the Holocene in Sardinia and in the northeastern Adriatic (central Mediterranean Sea) from archaeological and geomorphological data|first1=F |last1=Antonioli|pages=2463–2486|year=2007.|doi=10.1016/j.quascirev.2007.06.022
|first2=M|last2=Anzideib|first3=K|last3=Lambeckc|first4=R|last4=Auriemmad|first5=D|last5=Gaddie|first6=S|last6=Furlanif
|first7=P|last7=Orrug|first8=E|last8=Solinash|first9=A|last9=Gasparii|volume=26|issue=19–21}}&lt;/ref&gt; U srednjem Jadranskom bazenu, postoje dokazi o vulkanskoj aktivnosti tijekom razdoblja [[Perm (geološko razdoblje)|Perma]] oko [[Komiža|Komiže]] na otoku [[Vis]]u i vulkanskih otoka [[Jabuka (otok)|Jabuke]] i [[Brusnik]]a.&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[Zadarski list]]|url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/30042011/ostaci-prastarog-vulkana-u-jadranu|language=Croatian|title=Ostaci prastarog vulkana u Jadranu|first=Branimir|last=Vukosav|date=30. travnja 2011.}}&lt;/ref&gt; [[Potresi]] se u ovoj regiji bilježe od davnina.{{sfn|Muço|2006|p=351}} Nedavni jači potres jačine 7 po [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]] pogodio je [[Potres u Crnoj Gori 1979.|Crnu Goru 1979. godine]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Montenegro seismological observatory|url=http://www.seismo.co.me/Historical.htm|title=Historical Seismicity of Montenegro}}&lt;/ref&gt; Od ostalih većih potresa, u povijesti su zapamćeni potres iz 1627. na poluotoku [[Gargano]] i [[Potres u Dubrovniku 1667.|veliki potres u Dubrovniku]] iz [[Potres u Dubrovniku 1667.|1667.]], oba popraćena jakim [[cunami]]jem.{{sfn|Soloviev et al.|2000|pp=47–52}} U posljednjih 600 godina, cunamiji su se u Jadranu pojavili petnaestak puta.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Natural Hazards|url=http://www.springerlink.com/content/5140744064371566/|doi=10.1007/s11069-011-9916-3|volume=61|issue=2|title=Historical tsunamis in the Adriatic Sea|year=2012.|issn=1573-0840|publisher=International Society for the Prevention and Mitigation of Natural Hazards|first1=Mira|last1=Pasarić|first2=B|last2=Brizuela|first3=L|last3=Graziani|first4=A|last4=Maramai|first5=M|last5=Orlić|page=281}}{{Dead link|date=kolovoz 2021. |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Naslage na morskom dnu ===
[[Datoteka:Spring Runoff in the Adriatic Sea.jpg|mini|desno|Talog uz talijansku obalu u Jadranskom moru.]]

U Jadranu su pronađene razne vrste morskog taloga (sedimenta). Sjeverni Jadran je pretežito plitak i karakterističan je po pijesku iz vremena kada je razina vode bila niža i to je područje bilo [[obala]]. U predjelima dubljim od 100 metara, tipično je [[mulj]]evito korito.&lt;ref name=&quot;Adriamed&quot;&gt;{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|last3=Milone}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Schwartz|2005|p=575}} Jadran je [[Geomorfologija|geomorfološki]] podijeljen na pet jedinica. &quot;Sjeverni Jadran&quot; (do dubine od 100 metara), &quot;Sjeverni Jadran otočno područje&quot; (veliki Kvarnerski otoci) je zaštićeno od taloženja sedimenata vanjskim otocima, &quot;Srednji Jadran otočno područje&quot; (veliki Dalmatinski otoci), &quot;Srednji Jadran&quot; (karakterizira ga srednjejadranska depresija) i &quot;Južni Jadran&quot; kojeg čini obalni sprud i južnojadranska depresija. Sedimenti nataloženi u Jadranu danas pretežito dolaze sa sjeverozapadne obale, a nanose ih rijeke [[Pad|Po]], [[Reno (rijeka)|Reno]], [[Adige]], [[Brenta|Brenta]], [[Tilment|Tagliamento]], [[Piave]] i [[Soča]]. Količina sedimenata koje nose rijeke istočne obale, [[Rječina]], [[Zrmanja]], [[Krka]], [[Cetina]], [[Ombla]], [[Dragonja]], [[Mirna]], [[Raša (rijeka)|Raša]] i [[Neretva]] je zanemariva, jer se ti sedimenti većinom talože na ušćima tih rijeka. Jadranska zapadna obala je [[Aluvij|aluvijalna]] i terasasta, dok je istočna obala većinom kamenita uz izuzetak najjužnijeg dijela u [[Albanija|Albaniji]] koja ima pješčane uvale i stjenovite [[rt]]ove.&lt;ref name=&quot;Juračić&quot;/&gt;

=== Obala ===

Istočna obala, osobito hrvatski dio je pored grčke obale najrazvedenija obalna linija na Sredozemlju.{{sfn|Randić|2002|pp=155–156}} Većina istočne obale karakterizira kraška topografija, razvijena vremenskim utjecajem na Jadransku karbonatnu platformu. [[Karstifikacija]] je započela nakon zadnjeg uzdizanja Dinarida u [[Oligocen]]u i u [[Miocen|Miocenu]] tijekom kojeg su [[Karbonati|karbonatne stijene]] izložene atmosferskim prilikama. Utjecaju atmosfere bilo je izloženo i 120 metara obale koja se trenutno nalazi ispod površine mora, a činila je obalu tijekom zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Procjenjuje se da su se neke krške formacije formirale u ranijim razdobljima niske razine mora, najviše tijekom [[Mesinska kriza saliniteta|Mesinske krize slaniteta]].&lt;ref name=&quot;Surić&quot;/&gt; Krš se razvio i u [[Apulija|Apuliji]] iz Apulijanske karbonatne platforme.&lt;ref&gt;{{cite journal|format=PDF|url=http://carsologica.zrc-sazu.si/downloads/401/Parise.pdf|journal=Acta Carsologica|volume=40|issue=1|pages=73–93|year=2011.|first=Mario|last=Parise|title=Surface and subsurface karst geomorphology in the Murge (Apulia, Southern Italy)|issn=0583-6050|publisher=[[Slovenian Academy of Sciences and Arts]]}}&lt;/ref&gt;

Najveći dio istočne obale sastoji se od karbonatnih stijena, dok je [[fliš]] uvelike prisutan u [[Tršćanski zaljev|Tršćanskom zaljevu]], osobito uz slovensku [[Istra|Istru]] gdje je 80 metara visoki [[Strunjan|Strunjanski klif]] najviša stijena na cijelom Jadranu i jedina takvog tipa na istočnom Jadranu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2008/strunjan_cela_1009.pdf|format=PDF |title=Zavarovano območje narave: Krajinski park Strunjan / Area prottetta: Parco naturale di Strugnano |publisher=Institute of the Republic of Slovenia for Nature Conservation |year=2008.}}&lt;/ref&gt; Fliš je prisutan i na [[Biokovo|Biokovu]], a može se vidjeti i u Albaniji te na zapadnoj Jadranskoj obali.{{sfn|Beccaluva|Shallo|Coltorti|Premti|1997|pp=7–16}}{{sfn|Vezzani|Festa|Ghisetti|2010|pp=6–56}}

Postoje izmjene pomorskog i [[aluvij]]alnog sedimenta u delti rijeke Po, na Jadranskoj sjeverozapadnoj obali i prema zapadu do [[Piacenza|Piacenze]], koje datira iz razdoblja [[pleistocen]]a kada je razina mora rasla i potopila dolinu. Rast razine mora nastupio je nakon zadnjeg ledenog doba, koje je uzdignulo Jadransko more prije otprilike 5500 godina.{{sfn|McKinney|2007|pp=123–132}} Od tada se delta rijeke Po širi. Od 1000. godine pr. Kr. do 1200. godine prosječno se širila oko 4 metra godišnje.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Distributary channels and their impact on sediment dispersal|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0025322705001945|first1=James P M|last1=Syvitski|journal=Marine Geology|volume=222–223|issue=15|pages=75–94|doi=10.1016/j.margeo.2005.06.030
|year=2005.|publisher=[[Elsevier]]|last2=Kettner|first2=Albert J|last3=Correggiari|first3=Anna|last4=Nelson|first4=Bruce W|issn=0025-3227}}&lt;/ref&gt; U 12. stoljeću, delta se širila oko 25 metara godišnje. U 17. stoljeću, delta je postala okoliš kojim upravlja čovjek jer je počeo iskop umjetnih kanala. Od tada se kanalima i novim rukavcima delta rijeke širi po godišnjoj stopi od 50 metara.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Theseus Project|url=http://www.theseusproject.eu/wiki/Geological_processes_in_the_Anthropocene:_the_Po_River_Delta|title=Geological processes in the [[Anthropocene]]: the [[Po (river)|Po]] [[River Delta]]}}&lt;/ref&gt; Osim već nabrojanih rijeka, u Jadran se samo iz Italije ulijeva više od 20 drugih rijeka, koje također tvore aluvijalnu obalu,{{sfn|Barrocu|2003|p=210}} uključujući lagune Venecije, [[Grado|Grada]] i [[Caorle|Caorlea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dsa.unipr.it/lagunet/med03/abstracts_Conference.pdf|format=PDF|title=Ecological indicators of estuarine features on hard substrata in the large North Adriatic lagoons|author=Renato Sconfietti|publisher=Institute for Environment and Sustainability Inland and Marine Waters Unit|work=Proceedings of the International Conference on Southern European Coastal Lagoons: The Influence of River Basin-Coastal Zone interactions|year=2003.}}&lt;/ref&gt; Na istočnoj obali postoje manje aluvijalne ravnice u deltama rijeka Dragonje, [[Bojana (rijeka)|Bojane]] i Neretve.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=EURONATUR|url=http://www.euronatur.org/uploads/media/Chapt_1-3_Rapid_assessment_of_the_Ecological_Value_of_the_Bojana-Buna_Delta_01.pdf|format=PDF|title=Rapid assessment of the Ecological Value of the Bojana-Buna Delta}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Croatian Medical Journal|publisher=Medicinska Naklada|title=The Neretva Delta: Green Pearl of Coastal Croatia|first=Jasmina|last=Mužinić|pmc=2121601|date=2007.|volume=48|issue=2}}&lt;/ref&gt;

== Biogeografija i ekologija ==

Jadransko more ima jedinstveno vodno tijelo u odnosu na cjelokupnu biokemijsku fizionomiju. Proizvodi anorganske hranjive tvari, a uvozi čestice organskog [[Ugljik|ugljika]] i [[Dušik|dušika]] kroz [[Otrantska vrata]] koja djeluju kao mjesto mineralizacije. Izmjena tvari je mnogo složenija zbog batimetrije mora; 75% vode protječe kroz tjesnac i kruži oko Palagruškog praga i Sjeverni Jadran utječe tek na 3-4% vode u Južnom Jadranu.{{sfn|Gačić|Civitarese|Ursella|1999|p=356}} To se reflektira na biogeografiju i ekologiju mora, osobito na sastav i osobine njegovog ekosustava.{{sfn|Lipej|Dulčić|2004|pp=291-300}} Glavne biogeografske jedinice su Sjeverni Jadran, Središnji Jadran i Južni Jadran.{{sfn|Bianchi|2007|p=10}}

=== Flora i fauna ===

Jedinstvena priroda Jadrana bogata je [[Endem|endemima]]. U Jadranu je identificirano više od 7000 životinjskih i biljnih vrsta. Srednji Jadran najbogatiji je endemskim vrstama, s 535 identificiranih vrsta [[Zelene alge|zelene]], [[Smeđe alge|smeđe]] i [[crvene alge]].&lt;ref name=&quot;USAID-Bio&quot;&gt;{{cite web|publisher=Natural Resources Management &amp; Development Portal|url=http://rmportal.net/library/content/118_croatia/view?searchterm=en|title=Biodiversity assessment for Croatia|date=31. prosinca 2000.|author=Chemonics International Inc}}&lt;/ref&gt; Četiri od pet vrsta mediteranske morske trave pronađene su u Jadranu. Najčešće vrste su ''Cymodocea nodosa'' i ''Zostera noltii'', dok su ''Zostera marina'' i ''[[Posidonija|Posidonia oceanica]]'' mnogo rjeđe.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=[[Aquatic Botany]]|volume=77|year=2003|pages=17–25|title=Genome size of Adriatic seagrasses|url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/57225.pdf|format=PDF|issn=0304-3770|first1=Jasna Dolenc|last1=Koce|first2=Barbara|last2=Vilhar|first3=Borut|last3=Bohanec |first4=Marina|last4=Dermastia|doi=10.1016/S0304-3770(03)00072-X}}&lt;/ref&gt;

Uzduž istočne obale pronađene su mnoge rijetke i zaštićene vrste. Razlog tome je čista i manje zagađena voda od one na zapadnoj obali, za što su zaslužne morske struje koje cirkuliraju u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Takav protok vode značajno doprinosi bioraznolikosti država na istočnoj obali. [[Dobri dupin]] je često viđen na istočnom akvatoriju, a nekad je hrvatska obala pružala utočište kritično ugroženoj [[Sredozemna medvjedica|sredozemnoj medvjedici]] i morskim kornjačama.&lt;ref name=&quot;USAID-Bio&quot;/&gt;

Sjeverni Jadran osobito je bogat ribljim [[Endem|endemskim]] vrstama.{{sfn|Bombace|1992|pp=379-382}} Oko trideset endemskih vrsta riba nađeno je u samo jednoj ili dvije države čije granice izlaze na Jadran. Razlog tome je krška morfologija obalne i podmorske topografije, uključujući nastanjena podvodna staništa, krških rijeka i područja oko [[vrulja]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske]]|first=Ivana|last=Vukšić|format=PDF|url=http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/priroda/4th_NR%20to%20CBD.pdf|title=Fourth national report of the Republic of Croatia to the Convention on Biological Diversity|date=18. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Poznato je 45 podvrsta, endema Jadranske obale i otoka. U Jadranu obitava oko 410 vrsta i podvrsta riba, predstavljajući približno 70% mediteranske riblje svojte, s barem 7 vrsta koje žive samo u Jadranu. Zbog pretjeranog izlova ribe, oko 64 poznatih vrsta je pred izumiranjem.&lt;ref name=&quot;USAID-Bio&quot;/&gt; Samo mali djelić ribe nađene u Jadranu je došao procesom [[Lesepsijska migracija|lesepsijske migracije]] i bijegom iz [[marikultura]].{{sfn|Lipej|Dulčić|2004|p=300}}

=== Zaštićena područja ===
[[Datoteka:Tremiti 00.jpg|mini|lijevo|Otočje [[Tremiti]], zaštićeno područje.]]

Bioraznolikost u Jadranu velika je i duž obale postoji nekoliko zaštićenih područja. U Italiji su to [[Dvorac Miramare|Miramare]] u Tršćanskom zaljevu (Sjeverni Jadran), [[Torre del Cerrano]] i otočje [[Tremiti]] u srednjejadranskom bazenu i [[Torre Guaceto]] u južnoj [[Apulija|Apuliji]].&lt;ref name=&quot;EU-Casestudy&quot;&gt;{{cite web|publisher=[[Europska unija]]|url=http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/documentation/studies/documents/case_study_adriatic_sea_en.pdf|format=PDF|title=The potential of Maritime Spatial Planning in the Mediterranean Sea&amp;nbsp;– Case study report: The Adriatic Sea|date=5 January 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.torredelcerrano.it/dove-siamo.html|language=Italian|work=Torre del Cerrano|title=Dove Siamo (hrv. &quot;Gdje smo&quot;|year=2010}} {{it icon}}&lt;/ref&gt; Zaštićeno područje Miramare uspostavljeno je 1986. godine i pokriva oko 30 hektara obale i 90 hektara mora. Područje obuhvaća 1,8 kilometara obalne linijeu blizini rta Miramare.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=La Riserva Marina di Miramare|url=http://www.riservamarinamiramare.it/riserva/index.htm|title=La Riserva|language=Italian}} {{it icon}}&lt;/ref&gt; Zaštićeno područje Torre del Cerrano osnovano je 2009., a prostire se 5,7 km (3 nautičke milje) od obale prema pučini uz 7 km dugu obalnu crtu. Različite zone zaštićenog područja pokrivaju područje od 37 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; površine mora.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Marine Protected Area Torre Cerrano|url=http://www.torredelcerrano.it/en/the-marine-protected-area.html|title=The Marine Protected Area}}&lt;/ref&gt; Otočje Tremiti zaštićeno je od 1989., dok su sami otoci dio Nacionalnog parka Gargano.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=tremiti.eu|url=http://www.tremiti.eu/isole/riserva_marina/parco.aspx|language=Italian|title=Riserva Marina delle Isole Tremiti}} {{it icon}}&lt;/ref&gt; Zaštićeno područje Torre Guaceto, koje se nalazi blizu Brindisija i Carovinga, pokriva područje od 2227 hektara i u blizini Državni rezervat Torre Guaceto koji pokriva 1114 hektara obale i dijeli 8 kilometara obalne linije s zaštićenim područjem mora.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Consorzio di Gestione di Torre Guaceto|url=http://www.parks.it/riserva.marina.torre.guaceto/Epar.php|title=Protected Area}}&lt;/ref&gt; Nadalje na talijanskoj Jadranskoj obali nalazi se 10 međunarodno važnih močvarnih područja zaštićenih [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-anno-italy/main/ramsar/1-30-168%5E16565_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Italy}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Brijuni, swamp.jpg|mini|[[Brijuni|Nacionalni park Brijuni]].]]
Nacionalni park Brioni obuhvaća 743,3 hektara arhipelaga i 2651,7 hektara okolnog mora.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Brijuni]] national park|url=http://www.brijuni.hr/en/general_info|title=General Info}}&lt;/ref&gt; Proglašen je nacionalnim parkom 1999. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Brijuni]] national park|url=http://www.brijuni.hr/en/about_us/documents_and_reports|title=Documents and reports}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[Limski zaljev]] je 10 kilometarski rijas rijeke [[Pazinčica|Pazinčice]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=City of [[Rovinj]]|url=http://www.rovinj.hr/rovinj/rovinj/priroda/limski-kanal|title=Limski kanal|language=Croatian}} {{hr icon}}&lt;/ref&gt; U slovenskom dijelu Istre, morska i obalna zaštićena prirodna područja jesu Park prirode Sečovlje Salina, Park prirode Strunjan, Prirodni rezervat Škocjan Inlet i spomenici prirode [[Debeli Rtič]], [[Cape Madona]] i [[Jezera Fiesa]].&lt;ref name=&quot;SI-PAs&quot;&gt;{{cite journal|last1=Vidmar|first1=Barbara|last2=Turk|first2=Robert|year=2011|title=Marine protected areas in Slovenia: How far are we from the 2012/2020 target?|url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Vidmar_Turk_2538.pdf|format=PDF|journal=Varstvo narave|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|volume=Suppl.|issue=1|pages=159–170|issn=0506-4252}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zrsvn.si/sl/informacija.asp?id_meta_type=63&amp;id_informacija=651|title=Naravni spomenik Jezeri v Fiesi|language=|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia}} {{sl icon}}&lt;/ref&gt; Park prirode Sečovlje Salina osnovan je 1990. i pokriva 721 hektar, te obuhvaća četiri prirodna rezervata.&lt;ref name=&quot;SORSYB11-40&quot;&gt;{{cite journal|author=[[Ured za statistiku Republike Slovenije]]|date=30 June 2011|title=Territory and climate|url=http://www.stat.si/letopis/2011/01-11.pdf|format=PDF|journal=Statistical Yearbook|issue=50|page=38|issn=1318-5403}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|url=http://www.dedi.si/dediscina/430-secoveljske-soline|editor4-last=Podjed|editor8-first=Ines|editor8-last=Jerele|editor7-first=Primož|editor7-last=Pavlin|editor6-first=Bojan|editor6-last=Erhartič|editor5-first=Drago|editor5-last=Kladnik|editor4-first=Dan|editor3-first=Mateja|title=Sečoveljske soline|editor3-last=Golež|editor2-first=Gregor|editor2-last=Torkar|editor1-first=Mateja|editor1-last=Šmid Hribar|last=Pipan|first=Primož|encyclopedia=Enciklopedija naravne in kulturne dediščine na Slovenskem&amp;nbsp;– DEDI|language=}}{{sl icon}}&lt;/ref&gt; Godine 1993., područje je zaštićeno Ramsarskom konvencijom i od međunarodnog je značaja za vrste ptica močvarica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unep-aewa.org/meetings/en/mop/mop4_docs/national_reports/pdf/slovenia2008.pdf|title=Report of the Republic of Slovenia on the implementation of the Agreement in the period 2005–2007|publisher=[[Agreement on the Conservation of African-Eurasian Migratory Waterbirds]]|year=2008|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Park prirode Strunjan osnovan je 2004., pokriva 429 hektara i sadrži dva prirodna rezervata.&lt;ref name=&quot;SI-PAs&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SORSYB11-40&quot; /&gt; U sastavu parka nalazi se i 4 km dugi klif, najsjeverniju mediteransku solanu i jedini slovenski sustav laguna.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Synthesis_Report_web.pdf|title=Landscape Management Methodologies: Synthesis report of thematic studies|pages=286–291|first=Nataša|last=Bratina Jurkovič|publisher=[[United Nations Environment Programme]]|year=2011|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Ujedno je i najsjevernija točka na kojoj se uzgajaju neke mediteranske biljke.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Putrle|first=Dejan|year=2011|title=Landscape Park Strunjan|url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Putrle_2532.pdf|format=PDF|journal=Varstvo narave|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|volume=Suppl.|issue=1|page=187|issn=0506-4252}}&lt;/ref&gt; Prirodni rezervat Škocjan Inlet osnovan je 1998. i pokriva 122 hektara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://skocjanski-zatok.org/rezervat/osebna-izkaznica/|title=Osebna izkaznica|language=|publisher=Bird Watching and Bird Study Society of Slovenia}} {{sl icon}}&lt;/ref&gt; Spomenik prirode Debeli Rtič obuhvaća 24 hektara,&lt;ref name=&quot;GEOPEDIA.SIZO-BDG&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.geopedia.si/?params=L11499#T105_L11499_F364_x399238_y50410_s16_b4|title=Zavarovana območja: Debeli rtič|language=|work=Geopedia.si|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}&lt;/ref&gt; Spomenik prirode Cape Madona 12 hektara,&lt;ref name=&quot;GEOPEDIA.SIZO-RM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.geopedia.si/lite.jsp?locale=en&amp;params=T105_L11499_F364_x399986_y50090_s15_b4#T105_L11499_F12_x388259_y43840_s17_b4|title=Zavarovana območja: Rt Madona v Piranu|language=|work=Geopedia.si|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}&lt;/ref&gt; i Spomenik prirode Jezera Fiesa 2,1 hektar,&lt;ref name=&quot;GEOPEDIA.SIZO-LF&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.geopedia.si/lite.jsp?locale=en&amp;params=T105_L11499_F364_x399986_y50090_s15_b4#T105_L11499_F29_x389600_y43143_s17_b4|title=Zavarovana območja: Jezeri v Fiesi|language=|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}&lt;/ref&gt; kao jedino obalno boćato jezero u Sloveniji.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/file/20762|journal=Natura Croatica|publisher=Croatian Natural History Museum|volume=16|issue=1}}&lt;/ref&gt;

U Hrvatskoj je sedam zaštićenih područja: pored navedenih [[Brijuni|Bri]]&lt;nowiki/&gt;juna i [[Limski zaljev|Limskog zaljeva]] u hrvatskom dijelu Istre, u Dalmaciji su: [[Kornati]] i [[Telašćica]] u srednjejadranskom bazenu, blizu Šibenika, te [[Lastovsko otočje]], [[Malostonski zaljev]] i otok [[Mljet]] u južnoj Dalmaciji.&lt;ref name=&quot;EU-Casestudy&quot; /&gt; 

Nacionalni park Kornati utemeljen je 1980. i prostire se na 220 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, uključujući 89 otoka i hridi. Morski okoliš [[Datoteka:Kornati islands.jpg|mini|desno|[[Nacionalni park Kornati]].]]

obuhvaća tri četvrtine ukupne površine parka, dok ukupna duljina obale iznosi 238 km.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Kornati]] national park|url=http://www.kornati.hr/eng/index.asp#|title=Welcome back to the National Park Kornati}}&lt;/ref&gt; Nacionalni park Telašćica nalazi se na [[Dugi otok|Dugom otoku]] i osnovan je 1998. godine. Park pokriva 69 km obalne linije, 22,95 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; kopna i 44,55 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; mora.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Telašćica nature park|url=http://www.telascica.hr/opci-podaci.php?lang=en|title=Nature Park Telašćica}}&lt;/ref&gt; [[Malostonski zaljev]] je na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sjevernije od poluotoka [[Pelješac|Pelješca]] i obuhvaća 48 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; morskog područja.&lt;ref name=&quot;EU-Casestudy&quot;/&gt; Park prirode [[Lastovsko otočje]] je utemeljen 2006. i sadrži 44 otoka i hridi, 55 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; kopna i 143 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; mora.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Lastovo nature park|url=http://www.pp-lastovo.hr/en/lastovo/about-us/nature-park|title=About Us}}&lt;/ref&gt; [[Nacionalni park Mljet]] utemeljen je 1960. i pokriva površinu od 24 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ramsarskom konvencijom zaštićena je [[delta Neretve]] kao značajno međunarodno močvarno područje.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-anno-croatia/main/ramsar/1-30-168%5E16461_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Croatia}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Karavasta.jpg|mini|lijevo|[[Laguna Kravasta]] u Albaniji.]]

[[Albanija]] je 2010. osnovala svoje prvo zaštićeno morsko područje, [[Nacionalni park Karaburun-Sazan]] na poluotoku [[Karaburun]], gdje se spajaju Jadransko i Jonsko more. Park pokriva ukupno 12570 hektara površine.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=shqiperia.com|url=http://lajme.shqiperia.com/lajme/artikull/iden/1046857853/titulli/VENDIM-PER-SHPALLJEN-PARK-KOMBETAR-TE-EKOSISTEMIT-NATYROR-DETAR-PRANE-GADISHULLIT-TE--KARABURUNIT-DHE-ISHULLIT-TE-SAZANIT#minimize|title=Vendim për shpalljen &quot;Park Kombëtar&quot; të ekosistemit natyror detar pranë gadishullit të Karaburunit dhe ishullit të Sazanit|language=Albanian}} {{sq icon}}&lt;/ref&gt; Planirana su još dva zaštićena morska područja, [[Rt Rodon]] i [[Porto Palermo]].&lt;ref name=&quot;EU-Casestudy&quot; /&gt; U Albaniji su i dva močvarna rezervata zaštićena Ramsarskom konvencijom: [[laguna Karavasta]] i [[Butrint]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-annotated-ramsar-17050/main/ramsar/1-30-168%5E17050_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Albania}}&lt;/ref&gt; [[Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]] nemaju planove za uspostavom ikakvih zaštićenih područja.&lt;ref name=&quot;EU-Casestudy&quot; /&gt;
=== Zagađenje ===

Ekosustav Jadranskog mora je pod stalnom prijetnjom prekomjernog unosa hranjivih tvari putem drenaža s poljoprivrednih zemljišta i otpadnih voda gradova na obali, ali i iz rijeka, osobito rijeke Po.{{sfn|Chin|2006|pp=5–6}} [[Venecija]] je najznačajniji primjer zagađenja obalnih voda Jadrana, gdje brodovi, polja, tvornice i otpadne vode pridonose zagađenju mora.&lt;ref&gt;{{cite news|work=[[CNN]]|url=http://articles.cnn.com/1999-09-23/nature/9909_23_venice.enn_1_greenpeace-activists-pollution-mussels?_s=PM:NATURE|title=Woes of Venice Lagoon tackled in U.S.|date=23 September 1999}}&lt;/ref&gt; Rizik predstavljaju i balastne vode koje ispuštaju brodovi, osobito [[Tanker|tankeri]]. No, s obzirom da većina tereta i gotovo svi tankeri dolaze s teretom, a ne odlaze s teretom, rizik od balastnih voda ostaje minimalan. Međutim, predloženi terminali za izvoz nafte kritizirani su prvenstveno zbog toga. Glavnu prijetnju predstavlja izlijevanje nafte u more koje bi ozbiljno ugrozilo okoliš i nanijelo štetu turizmu i ribarstvu.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Zagrebačko sveučilište]]|url=http://www.fsb.unizg.hr/sorta2004/abstract/t11-3-jelavic.pdf|format=PDF|title=Ecologic risks from crude oil tankers in Croatian part of Adriatic Sea|first1=Vedran|last1=Jelavić|first2=Damir|last2=Radan|year=2004}}&lt;/ref&gt; Procijenjeno je da ako se dogodi veći izljev nafte, samo u Hrvatskoj bi gotovo milijun ljudi ostalo bez prihoda.&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[Jutarnji list]]|url=http://www.jutarnji.hr/tankerska-havarija-u-jadranu-bez-prihoda-bi-ostavila-milijun-ljudi/770990/|language=Croatian|title=Tankerska havarija u Jadranu bez prihoda bi ostavila milijun ljudi|date=14 May 2010|first1=Sergej
|last1=Trajković|first2=Nevenka|last2=Horvat}} {{hr icon}}&lt;/ref&gt; Dodatni rizik predstavljaju rafinerije nafte na delti rijeke Po gdje su se izljevi nafte događali u prošlosti,&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[The Guardian]]|title=Environmental disaster warning as oil spill reaches the Po, Italy's biggest river|url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/feb/24/oil-spill-po-italy-river|date=24 February 2010}}&lt;/ref&gt; srećom bez značajnijih posljedica po okoliš.&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/71121/Default.aspx|title=Havarija tankera na Hvaru: pijani kormilar vozio, kapetan boravio u&amp;nbsp;– zahodu|language=Croatian|date=22 September 2009|first=M |last=Budimir}} {{hr icon}}&lt;/ref&gt; Od 2006. Italija razmatra izgradnju terminala za [[ukapljeni zemni plin]] u Tršćanskom zaljevu, zajedno s plinovodom u neposrednoj blizini granice sa Slovenijom.{{sfn|Malačič|Faganeli|Malej|2008|pp=375–376}} Slovenska vlada, okolne općine i gradovi izrazili su zabrinutost zbog utjecaja tog terminala na okoliš, promet i turizam.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sta.si/vest.php?s=s&amp;id=1659936 |title=Coastal Town Mayors Protest over Italy's Gas Terminal |date=25 July 2011|work=STA: Slovenian Press Agency}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|work=[[United Press International]]|url=http://www.upi.com/Business_News/Energy-Resources/2011/08/11/Slovenia-slams-Italys-Trieste-LNG-plans/UPI-33571313057100/|title=Slovenia slams Italy's Trieste LNG plans|date=11 August 2011}}&lt;/ref&gt;

Još jedan izvor zagađenja u Jadranu je kruti otpad. Jugo i morske struje znaju nositi sa sobom velike količine krutog otpada, najčešće plastike.&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/125165/Default.aspx|title=Nevrijeme i Božićni blagdani: smeće u starom Portu|language=Croatian|date=26 December 2011|first=Ahmet|last=Kalajdžić}} {{hr icon}}&lt;/ref&gt; Na onečišćenje zraka u Jadranu najviše utječu velika industrijska sjedišta u porječju rijeke Po i velikih industrijskih gradova uz obalu.&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[The New York Times]]|url=http://www.nytimes.com/2007/06/11/world/europe/11iht-pollute.4.6099107.html?pagewanted=all|title=Made in Italy: Fashion, food, Fiat, pollution|first=Elisabeth|last=Rosenthal|date=11 June 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[Novi list]]|language=Croatian|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Kvaliteta-zraka-u-Rijeci-Mlaka-Urinj-i-Visevac-crne-tocke-zagadenja|title=Kvaliteta zraka u Rijeci: Mlaka, Urinj i Viševac crne točke zagađenja|first=Marinko|last=Glavan|date=12 October 2011}} {{hr icon}}&lt;/ref&gt;

Italija i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] su 1977. uspostavile zajedničku komisiju za zaštitu od onečišćenja Jadrana. Organizacija je nakon raspada SFRJ prenesena na Sloveniju, Hrvatsku i Crnu Goru.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske]]|url=http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=10251|title=The Joint Commission for the protection of the Adriatic Sea and coastal area from pollution|year=2008}}&lt;/ref&gt; Buduća onečišćenja predviđena su i učinjena je analiza najugroženijih dijelova koja će se sanirati uz pomoć regionalnih projekata i Svjetske banke. Prepoznato je 27 &quot;vrućih točaka&quot; do 2011. godine, od kojih šest zahtijevaju brzu reakciju.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Western Balkans Investment Framework|url=http://wbif.eu/lib_documents/0000/0188/WB_Adriatic_Sea_Environment_Program.pdf|format=PDF|year=2011|title=Addressing Adriatic Hot Spots: A Proposed Adriatic Environmental Program|archiveurl=https://www.webcitation.org/66k0DBPiU?url=http://wbif.eu/lib_documents/0000/0188/WB_Adriatic_Sea_Environment_Program.pdf|archivedate=2012-04-07|access-date=2015-07-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==

Porijeklo imena ''Adriatic''{{pojasniti|zašto en?}} povezano je s [[Etruščani|etruščanskim]] naseljem [[Adria]], koja najvjerojatnije potječe od ilirskog ''adur'' što znači voda ili more.{{sfn|Room|2006|p=20}} U [[Antika|Antici]] je more bilo znano kao ''Mare Adriaticum'' (''Mare Hadriaticum'', katkada pojednostavljeno na ''Adria'') ili rjeđe ''Mare Superum'' (gornje more).&lt;ref&gt;{{cite journal|page=504|publisher=F. and C. Rivington|year=1812|journal=The British Critic|volume=40|first=James|last=Playfair|title=System of Geography|url=http://books.google.com/books?id=EQEwAAAAYAAJ&amp;pg=PA504#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}&lt;/ref&gt; Ova dva pojma nisu sinonimi. ''Mare Adriaticum'' odnosi se općenito na područje Jadranskoga mora i proteže se od [[Venecijanski zaljev|Venecijanskog zaljeva]] do [[Otrantska vrata|Otrantskih vrata]]. Granice su malo striktnije definirali rimski autori. Rani grčki izvori postavili su granice između Jadranskog i Jonskog mora na više točaka, od Venecijanskog zaljeva do južnog vrha otoka [[Peloponez|Peleponeza]], istočne obale [[Sicilija|Sicilije]] i Zapadne obale [[Kreta|Krete]].{{sfn|Calmet|Taylor|1830|pp=53–54}} ''Mare Superum'' u definiciji je obuhvaćalo sadašnje granice Jadrana i more južno od [[Apeninski poluotok|Apeninskoga poluotoka]], sve do [[Sicilijanski kanal|Sicilijanskog kanala]].{{sfn|Anthon|2005|p=20}} Još jedno ime korišteno u to vrijeme je ''Mare Dalmaticum'', koje se odnosilo na more uz obalu [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]] i [[Ilirik]].{{sfn|Tacitus|1853|p=380}}

== Državne granice ==

[[Italija]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] su 1968. dogovorile granice na Jadranu, s dodatnim sporazumom potpisanim 1975. koji se odnosio na pitanje [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog zaljeva]]. Granica dogovorena 1968. proteže se na 654 kilometra i sastoji se od 43 točke. Te točke povezane su ravnim linijama ili kružnim segmentima. Granice dogovorene 1975. sadrže dodatnih 5 točaka, koje se nastavljaju na završnu točku određenu 1968. godine. Sve države nastale raspadom SFRJ prihvatile su te sporazume. Na najjužnijem dijelu Jadrana granice nisu određene zbog izbjegavanja određivanja točke dodira dviju granica s albanskom. SFRJ, Albanija i Italija su teritorijalnim vodama definirale pojas 15 km od kopna, ali je ta udaljenost 1970-ih smanjena na međunarodno standardnih 12 km. Italija i Albanija su dogovorile svoje morske granice 1992. po principu ekvidistance.&lt;ref name=&quot;Geoadria-Borders&quot;&gt;{{cite journal|journal=Geoadria|publisher=[[Sveučilište u Zadru]]|issn=1331-2294|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=71443|title=The maritime boundaries of the Adriatic Sea|first1=Mladen|last1=Klemenčić|first2=Duško |last2=Topalović|pages=311–324|volume=14|issue=2|year=2009}}&lt;/ref&gt; Prema konvenciji UN-a o zakonima na moru Jadransko more je definirano kao zatvoreno ili poluzatvoreno more.{{sfn|Vukas|2006|p=205}}

=== Jadranska Euroregija ===

Jadraska Euroregija utemeljena je u [[Pula|Puli]] 2006. kako bi se promicala regionalna suradnja na obalama Jadranskog mora i služila kao pomoć u rješavanju problema u regiji. Jadranska Euroregija sastoji se od 23 regije: [[Apulija]], [[Molise]], [[Abruzzo]], [[Marche]], [[Emilia-Romagna]], [[Veneto]] i [[Furlanija-Julijska krajina|Friuli-Venezia Giulia]] u Italiji; slovenska Istra (obala); [[Istarska županija|Istarska]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska,]] [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]], [[Zadarska županija|Zadarska]], [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] i [[Dubrovačko-neretvanska županija]] u Hrvatskoj; [[Hercegovačko-neretvanska županija]] u Bosni i Hercegovini; općine [[Kotor]] i [[Tivat]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori;]] okruge [[Fierski okrug|Fier]], [[Vlorski okrug|Valona]], [[Tiranski okrug|Tiran]], [[Skadarski okrug|Skadar]], [[Drački okrug|Drač]] i [[Lješki okrug|Lješ]] u Albaniji te grčke prefekture [[Prefektura Tesprocija|Tesprocija]] i [[Prefektura Krf|Krf]].&lt;ref&gt;{{cite web|work=[[Adriatic Euroregion]]|url=http://adriaticeuroregion.info/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=68&amp;Itemid=53&amp;lang=en|title=About the Adriatic Euroregion}}&lt;/ref&gt;

=== Sporovi ===

Granice republika unutar bivše SFRJ određene su odlukom [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a 1943. i 1945. godine,&lt;ref name=&quot;Kraljević-Razgraničenje-1947&quot;&gt;{{cite journal|first=Egon|last=Kraljević|publisher=[[Hrvatski državni arhiv]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=41791|language=Croatian|title=Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945. – 1946.|year=2007|journal=Arhivski vjesnik|issue=50|format=PDF|issn=0570-9008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Časopis za suvremenu povijest|issn=0590-9597|publisher=Croatian Institute of History|title=Kriza međunarodnih odnosa&amp;nbsp;– studija slučaja: Hrvatska i Slovenija&amp;nbsp;– granica u Istri|language=Croatian|first=Tatjana|last=Tomaić|pages=391–414|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=109846|volume=43|issue=2|year=2011}} {{hr icon}}&lt;/ref&gt; ali stroge granice nisu bile dogovorene među novonastalim državama, dok morske granice u SFRJ uopće nisu bile definirane.{{sfn|Vukas|2007|pp=553-566}} Primjerice pomorska granica između Albanije i Crne Gore nije bila dogovorena prije [[1990-ih]].&lt;ref name=&quot;Geoadria-Borders&quot;/&gt;

Hrvatska i Slovenija započele su pregovore oko dogovaranja pomorske granice u [[Savudrijska vala|Savudrijskoj vali]] 1992., ali dogovor nije postignut. Obje su zemlje proglasile svoje ekonomske zone u tom području i one se djelomično poklapaju.&lt;ref name=&quot;Geoadria-Borders&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ukom.gov.si/fileadmin/ukom.gov.si/pageuploads/dokumenti/dogodki/Kronologije_arhiv/chronology05.pdf |title=Chronology of Events 2005 |publisher=Government Communication Office, Republic of Slovenia }}&lt;/ref&gt; Pristupni pregovori Hrvatske za ulazak u EU bili su usporeni zbog spora oko te granice.&lt;ref name=&quot;Geoadria-Borders&quot; /&gt;

Pomorska granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske uređena je 1999., ali ostalo je još nekoliko pitanja oko poluotoka [[Klek]] i dva otočića. Granica Hrvatske i Crne Gore bila je sporna kod [[Kotorski zaljev|Kotorskog zaljeva]] i na poluotoku [[Prevlaka]]. Spor je nastao zbog jugoslavenske okupacije poluotoka tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Poluotok je kasnije predan u nadzor UN-ovim promatračima koji su se tamo zadržali do 2002. godine. Hrvatska je zauzela to područje dogovorom s Crnom Gorom.&lt;ref name=&quot;Geoadria-Borders&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
=== Ribarstvo ===
U Jadranskom moru je 2000. godine ulov ribe dosegao 110 000 tona žive vage.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|last3=Milone}}&lt;/ref&gt; Jedan od najvećih problema je pretjeran izlov i čime su mnoge vrste ugrožene (primjerice [[zubatac]], [[škarpina]], [[grdobina mrkulja]], [[Kovač (riba)|šanpjer]] (riba Kovač)), [[skuša]], [[kostelj]],&lt;ref name=&quot;Vjesnik-Fish&quot;&gt;{{cite news|newspaper=[[Vjesnik]]|url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=fea1770b-bfb7-4d7b-9e05-ee1a763e174f|archivedate=2012-06-14|archiveurl=https://www.webcitation.org/68PcEvU16?url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=fea1770b-bfb7-4d7b-9e05-ee1a763e174f|title=Talijanski ribari optužuju hrvatsku flotu da im kradu ribu|language=Croatian|date=29 April 2011|author=Damir Herceg|access-date=2015-07-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; [[Cipli|cipal]], [[Trlja kamenjarka|trilja]], [[škamp]],{{sfn|Houde|Jukić-Peladić|Brandt|Leach|1999|p=344}} kao i [[oslić]]&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030826/temedana01.asp|language=Croatian|title=U Jadranu je 40 posto manje ribe|date=26 August 2003|author=Lola Wright}}&lt;/ref&gt; i [[Srdela|sardina]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Nova TV]]|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/prosvjed-zbog-prekomjernog-izlova-srdele.html|language=Croatian|title=Prosvjed zbog prekomjernog izlova srdele|date=30 September 2011}}&lt;/ref&gt; Ribarske mreže ubijaju i zapletene [[Morskovodnice|kornjače]] i [[Dobri dupin|dobre dupine]]. Kako bi se očuvala brojnost ribe, 2003. je predstavljen [[Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas|ZERP]], ali je njegova primjena za zemlje EU ukinuta 2004. čime je izgubio smisao.&lt;ref name=&quot;NCL-Zerp&quot;&gt;{{cite web|publisher=[[Nacional]]|url=http://www.nacional.hr/clanak/40630/zerp-je-nepotrebna-avantura|language=Croatian|title=ZERP je nepotrebna avantura|first=Robert|last=Bajruši|date=6 December 2007|archivedate=2012-07-11|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/695AT9JY8?url=http://www.nacional.hr/clanak/40630/zerp-je-nepotrebna-avantura|access-date=2015-07-21}}&lt;/ref&gt;

Talijanski ribari ulove najveći dio ribe, s ukupnim ulovom 465 637 tona 2007. godine.&lt;ref name=&quot;FAO-Stat2009&quot;&gt;{{cite journal|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|format=PDF|url=ftp://ftp.fao.org/FI/CDrom/CD_yearbook_2009/booklet/ba0058t.pdf|title=Fishery and Aquaculture Statistics|year=2011|location=Rome|issn=2070-6057|journal=FAO yearbook}}&lt;/ref&gt; Od ukupnog ulova, tijekom 2003. 28,8% bilo je iz Sjevernog i Srednjeg Jadrana i 24,5% iz Južnog Jadrana i Jonskog mora. Talijansko ribarstvo zapošljava 60 700 ljudi u primarnom sektoru, uključujući i one ribare koji djeluju izvan Jadrana. Od ukupnog ulova, 40% dolazi iz akvakulture. Ukupna bruto vrijednost ulovljene ribe 2002. iznosi 2 milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|url=http://www.fao.org/fishery/countrysector/FI-CP_IT/en|title=Fishery and Aquaculture Country Profiles&amp;nbsp;– Italy}}&lt;/ref&gt;

Hrvatski ulov i proizvodnja je 2007. dosegnula 53 083 tona.&lt;ref name=&quot;FAO-Stat2009&quot;/&gt; U 2006. ukupan hrvatski ulov je bio 37 800 tona uz 14 200 tona iz uzgoja. Hrvatsko ribarstvo zapošljava oko 20 000 ljudi. Tijekom 2006. morski ulov ribe u hrvatskim vodama činile su sardine (44,8%), inćuni (31,3%), tune (2,7%), ostala plava riba (4,8%), oslići (2,4%), cipli (2,1%), ostale ribe (8,3 %), rakovi (ponajviše jastozi i škampi) (0,8%), školjke (0,3%), sipe (0,6%), lignje (0,2%), hobotnice i ostali glavonošci (1,6%). Hrvatska morska akvakulturna proizvodnja čini pretežno tuna (47,2%), školjke (28,2%) i basa i [[deverika]] (zajedno 24,6%).&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|url=ftp://ftp.fao.org/FI/DOCUMENT/fcp/en/FI_CP_HR.pdf|format=PDF|title=Fishery Country Profiles&amp;nbsp;– Croatia}}&lt;/ref&gt;

Albanski ribari su 2007. godine ulovili 7505 tona ribe, uključujući i akvakulturnu proizvodnju, koja je dosegnula 1 970 tona 2006. godine.&lt;ref name=&quot;FAO-Stat2009&quot;/&gt; U istom razdoblju, Slovenski su ribari ulovili 2500 tona s 55% proizvodnje u akvakulturama, što predstavlja najviši omjer u Jadranu. Crnogorski ribari su iste godine ulovili 911 tona, sa samo 11 tona uzgojenim u akvakulturama.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/html/country_p/AllCProfile.html|title=Country Fishery Information}}&lt;/ref&gt; Tijekom 2007. godine, ribarska proizvodnja u Bosni i Hercegovini dosegnula je 9625 tona.&lt;ref name=&quot;FAO-Stat2009&quot;/&gt;

=== Turizam ===
[[Datoteka:Dubrovnik view 01.JPG|mini|desno|[[Dubrovnik]] je glavna turistička destinacija u Hrvatskoj.]]
[[Datoteka:Neum02451.JPG|mini|desno|[[Neum]] i plaža ''Zenička'' u Bosni i Hercegovini.]]
[[Datoteka:Rimini Waterfront.jpg|mini|desno|[[Rimini]] je glavno obalno turističko odredište u Italiji.]]
[[Datoteka:Portoroz-hotel Palace.JPG|mini|desno|[[Portorož]] je najveći obalni turistički centar u dijelu Istre u Sloveniji.]]

Zemlje koje imaju izlaz na Jadransko more značajna su turistička odredišta. Najveći broj noćenja turista u regiji ima Italija, osobito regija [[Veneto]] (oko Venecije). Slijede ju regija [[Emilia-Romagna|Emilija-Romanja]] i hrvatske županije. Hrvatski turističke objekte čini 21 000 morskih luka i pristaništa, a nautičke turiste privlače različite vrste zaštićenih morskih i priobalnih područja.&lt;ref name=&quot;EU-Casestudy&quot;/&gt;

Sve zemlje uz obalu Jadrana, osim Albanije i Bosne i Hercegovine sudjeluju u programu [[Plava zastava]] koji certificira marine i plaže koje zadovoljavaju stroge standarde kvalitete uključujući zaštitu okoliša, kvalitetu vode, sigurnost i razinu turističke usluge.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Foundation for Environmental Education]]|url=http://www.fee-international.org/en|title=FEE is}}&lt;/ref&gt; Do 30. siječnja 2013, Plavom zastavom su nagrađene 103 talijanske Jadranske plaže i 29 marina, 116 hrvatskih plaža i 19 marina, 7 slovenskih plaža i 2 marine i 16 crnogorskih plaža.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Foundation for Environmental Education]]|url=http://www.blueflag.org/Menu/Awarded+sites|title=Blue Flag Beaches and Marinas}}&lt;/ref&gt; Turizam na Jadranu značajan je izvor prihoda zemlje, osobito Hrvatske i Crne Gore.&lt;ref name=&quot;MNE-Stat&quot;&gt;{{cite web|publisher=Statistical office of Montenegro|url=http://www.monstat.org/eng/page.php?id=43&amp;pageid=43|title=Tourism}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Institute for Tourism (Croatia)|url=http://www.mint.hr/UserDocsImages/Izvj-04_SRTRH.pdf|format=PDF|language=|first1=Davor|last1=Krasić|
first2=Petra|last2=Gatti|first3=Mladen|last3=Gledec|first4=Alen|last4=Jugović|first5=Blanka|last5=Kesić|first6=Zoran|last6=Klarić|first7=Damir|last7=Krešić|first8=Ivo|last8=Kunst|first9=Eduard|last9=Kušen|title=Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske|year=2011}} {{hr icon}}&lt;/ref&gt; Izravni prihod od troškova putovanja i turizma 2011. u Hrvatskoj iznosi 5,1% BDP-a, s ukupnim industrijskim doprinosom od 12,8% BDP-a.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[World Travel and Tourism Council]]|url=http://www.wttc.org/research/economic-impact-research/country-reports/c/croatia/|title=Croatia&amp;nbsp;– Key Facts at a Glance}}&lt;/ref&gt; Za Crnu Goru, izravan prihod od turizma iznosi 8,1% BDP-a, s ukupnim doprinosom gospodarstvu od 17,2% crnogorskog BDP-a.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[World Travel and Tourism Council]]|url=http://www.wttc.org/research/economic-impact-research/country-reports/m/montenegro/|title=Montenegro&amp;nbsp;– Key Facts at a Glance}}&lt;/ref&gt; 

Turizam u Hrvatskoj u posljednje vrijeme bilježi veći rast od drugih zemalja na Jadranu.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=The [[Rimini]] Centre for Economic Analysis|url=http://www.rcfea.org/papers/WS1/Quintiliani.pdf|title=International tourism in the coastal regions of five Mediterranean countries|format=PDF|first=Fabio|last=Quintiliani}}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=5|Turizam na Jadranu&lt;ref name=&quot;MNE-Stat&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Tourism-Eurostat&quot;&gt;{{cite web|publisher=[[Eurostat]]|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/data/main_tables|title=Eurostat&amp;nbsp;– Tourism}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Neum]] municipality|title=Intervju: Načelnik općine [[Neum]] dr. Živko Matuško za BH. Privrednik|date=17 October 2011|language=|url=http://www.neum.ba/index.php/81-vijesti/126-intervju}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Chamber of Economy of the Federation of Bosnia and Herzegovina|format=PDF|url=http://kfbih.com/udoc/10102011Izvozna_strategija_za_sektor_turizma.pdf|language=|title=Pregled sektora turizma|year=2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Ministry of Tourism, Cultural Affairs, Youth and Sports (Albania)]]|url=http://www.mtkrs.gov.al/web/Treguesit_statistikore_te_turizmit_30_1.php|language=Albanian|title=Treguesit statistikorë të turizmit|access-date=2. srpnja 2022.|archive-date=19. siječnja 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120119055056/http://www.mtkrs.gov.al/web/Treguesit_statistikore_te_turizmit_30_1.php|url-status=dead}} {{sq icon}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://www.stat.si/letopis/2011/25-11.pdf|title=Tourism|journal=Statistical Yearbook of the Republic of Slovenia|format=PDF|author=Ured za statistiku Republike Slovenije|issn=1318–5403|year=2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=http://www.stat.si/doc/statinf/21-SI-O16-1101.pdf|issn=1854-1275|title=Tourism&amp;nbsp;– Hotels, Slovenia, 2008–2010&amp;nbsp;– final data|journal=Statistične informacije&amp;nbsp;– Rapid Reports|date=27 September 2011|volume=16|author=Ured za statistiku Republike Slovenije|page=5|format=PDF}}&lt;/ref&gt;
|-
! Država
! Regija
! CAF kreveti*
! Hotelski kreveti
! Prenoćišta
|- align=center
| {{ZD+X/A|ALB}} || — || — || — || 2 302 899
|- align=center
| {{ZD+X/B|BIH}} || općina [[Neum]] || oko 6000 || 1810 || 280 000
|- align=center
| {{ZD+X/H|HRV}} || [[NUTS:HR|Jadranska Hrvatska]] || 411 722 || 137 561 || 34 915 552
|- align=center
| rowspan=7|{{ZD+X/I|ITA}} || [[Furlanija-Julijska krajina]] || 152 847 || 40 921 || 8 656 077
|- align=center
| [[Veneto]] || 692 987 || 209 700 || 60 820 308
|- align=center
| [[Emilia-Romagna|Emilija i Romanja]] || 440 999 || 298 332 || 37 477 880
|- align=center
| [[Marke]] || 193 965 || 66 921 || 10 728 507
|- align=center
| [[Abruzzo]] || 108 747 || 50 987 || 33 716 112
|- align=center
| [[Molise]] || 11 711 || 6383 || 7 306 951
|- align=center
| [[Apulija]]** || 238 972 || 90 618 || 12 982 987
|- align=center
| {{ZD+X/C|CG}} || — || 40 427 || 25 916 || 7 964 893
|- align=center
| {{ZD+X/S|SLO}} || obalne općine || 24 080 || 9330 || 1 981 141
|-
| colspan=5|&lt;small&gt;*Kreveti u svim kolektivnim smještajnim objektima; uključuje hotelske krevete za koje postoje odvojene brojke&lt;br&gt;**Uključuje i jadransku i jonsku obalu&lt;/small&gt;
|}

=== Prijevoz ===
[[Datoteka:Triest Port1.JPG|mini|desno|[[Luka Trst]], najveća teretna [[luka]] u Jadranskom moru.]]
[[Datoteka:Luka brajdica 040408.jpg|mini|desno|[[Rijeka (grad)|Luka Rijeka]], najveća luka u Hrvatskoj.]]
[[Datoteka:Brosen durres panview.jpg|mini|desno|[[Luka Drač]].]]
Na obalama Jadranskoga mora nalazi se ukupno 19 [[luka]] u četiri različite države, koje zajedno mogu primiti više od 1 000 000 [[tona]] tereta godišnje. Najveće teretne luke među njima su u talijanskom [[Luka Trst|Trstu]], [[Luka Venecija|Veneciji]], [[Luka Ravenna|Ravenni]], slovenskom [[Luka Kopar|Kopru]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.si/letopis/2011/21-11.pdf|format=PDF|title=Transport|publisher=[[Ured za statistiku Republike Slovenije]]|year=2011}}&lt;/ref&gt; te hrvatskoj [[Luka Rijeka|Rijeci]]. Najveće putničke luke u Jadranskom moru nalaze se u hrvatskom [[Luka Split|Splitu]] i talijanskoj [[Luka Ancona|Anconi]].&lt;ref name=&quot;IT-Ports&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HR-ports&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AL-ports&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SI-ports&quot;&gt;{{cite web|publisher=[[Raiffeisen Zentralbank]]|work=limun.hr|url=http://limun.hr/en/main.aspx?id=779703|title=Slovenia's Luka Koper 2011 Cargo Throughput Up 11%|date=17 January 2012}}&lt;/ref&gt; U drugim državama, među bitnije luke spadaju [[Luka Bar|Bar]] kao najveća crnogorska,&lt;ref&gt;{{cite news|work=[[B92]]|url=http://www.b92.net/eng/news/business-article.php?yyyy=2009&amp;mm=08&amp;dd=26&amp;nav_id=61375|title=Serbia eyes Montenegro's largest port|date=26 August 2009}}&lt;/ref&gt; odnosno [[Luka Drač|Drač]] kao najveća albanska luka. Godine [[2010]]. sjevernojadranske luke u Trstu, Veneciji, Ravenni, Kopru i Rijeci osnovale su [[Udruženje luka sjevernog Jadrana|Udruženje luka Sjevernog Jadrana]] s ciljem ostvarivanja boljeg položaja u transportnom sustavu [[EU]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske]]|url=http://www.mppi.hr/default.aspx?id=6598|title=Signed the founding of the NAPA in Trieste, Rijeka is expected to join in|date=2 March 2010|work=Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture|location=Zagreb}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[North Adriatic Ports Association]]|url=http://www.portsofnapa.com/index.php?t=news&amp;id=6|date=29 November 2010|title=Port of Rijeka&amp;nbsp;– Fifth Star of NAPA}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!colspan=4| Glavne jadranske luke*
|-
!Luka
!Država
!Tonaža tereta
!Broj putnika
|- align=center
| [[Ancona]]||[[Italija]]||10 573 000||1 483 000	
|- align=center
| [[Bari]]||Italija||3 197 000||1 392 000
|- align=center
| [[Barletta]]||Italija||1 390 000||-
|- align=center
| [[Brindisi]]||Italija||10 708 000||469 000
|- align=center
| [[Chioggia]]||Italija||2 990 000||-
|- align=center
| [[Luka Drač|Drač]]||[[Albanija]]||3 441 000||770 000
|- align=center
| [[Luka Koper|Koper]]||[[Slovenija]]||17 051 000||100 300
|- align=center
| [[Manfredonia]]||Italija||1 277 000||-
|- align=center
| [[Monfalcone]]||Italija||4 544 000||-
|- align=center
| [[Ortona]]||Italija||1 340 000||-
|- align=center
| [[Luka Ploče|Ploče]]||[[Hrvatska]]||5 104 000||146 000
|- align=center
| [[Porto Nogaro]]||Italija||1 475 000||-
|- align=center
| [[Rabac]]||Hrvatska||1 090 000||669 000
|- align=center
| [[Luka Ravenna|Ravenna]]||Italija||27 008 000||-
|- align=center
| [[Rijeka 2020 EPK|Rijeka]]||Hrvatska||15 441 000||219 800
|- align=center
| [[Luka Split|Split]]||Hrvatska||2 745 000||3 979 000
|- align=center
| [[Luka Trst|Trst]]||Italija||39 833 000||-
|- align=center
| [[Venecija]]||Italija||32 042 000||1 097 000
|- class=&quot;sortbottom&quot;
|colspan=4| &lt;small&gt;*Uključuje luke s više od milijun tona tereta ili milijun putnika godišnje.&lt;br&gt;Izvori: [[Nacionalni institut za statistiku (Italija)|Nacionalni institut za statistiku]] (podaci iz 2007., talijanske luke, napomena: Luka Ancona uključuje Anconu i [[Falconara Marittima|Falconaru Marittimu]];&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Port of Ancona Authority|url=http://www.autoritaportuale.ancona.it/files/RAPPORTO%20STATISTICO%202011.pdf|format=PDF|language=Italian|title=Rapporto statistico 2011}}&lt;/ref&gt; putnički promet ispod 200 000 nije naveden),&lt;ref name=&quot;IT-Ports&quot;&gt;{{cite web|title=Trasporti e telecomunicazioni|url=http://www3.istat.it/dati/catalogo/20101119_00/PDF/cap19.pdf|format=PDF|publisher=[[Istituto Nazionale di Statistica]]|language=Italian|access-date=2015-07-21|archivedate=2011-08-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110812170735/http://www.istat.it/dati/catalogo/20101119_00/PDF/cap19.pdf|deadurl=yes}} {{it icon}}&lt;/ref&gt; [[Hrvatski zavod za statistiku]] (podaci iz 2008., hrvatske luke, napomena: Luka Rijeka uključuje terminale Rijeku, [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Bršica|Bršicu]] i [[Omišalj]];&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Port of Rijeka]] Authority|url=http://www.portauthority.hr/en/infrastructure/general_information|title=General information|access-date=2015-07-21|archivedate=2015-01-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150109003843/http://www.portauthority.hr/en/infrastructure/general_information|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Luka Ploče uključuje terminale [[Ploče]] i [[Metković]]),&lt;ref name=&quot;HR-ports&quot;&gt;{{cite web|publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]]|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/21-bind.pdf|format=PDF|title=Traffic of ships, passengers and goods by harbour master's offices and statistical ports, 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Port of Ploče Authority|url=http://www.port-authority-ploce.hr/html/eng/capacities.asp|title=Capacities|access-date=2015-07-21|archivedate=2012-01-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120121044905/http://www.port-authority-ploce.hr/html/eng/capacities.asp|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Dračka komora za trgovinu i industriju&amp;nbsp;– Albanija (podaci iz 2007., Luka Drač),&lt;ref name=&quot;AL-ports&quot;&gt;{{cite web|publisher=Durrës' Chamber of Commerce and Industry&amp;nbsp;– Albania|url=http://www.ccidr.al/files/durres_a_good_business_choise.pdf|format=PDF|page=14|title=Durrës, a good business choice|access-date=2015-07-21|archivedate=2013-05-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130513183732/http://www.ccidr.al/files/durres_a_good_business_choise.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; SEOnet (podaci iz 2011., Luka Kopar)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://seonet.ljse.si/file.aspx?AttachmentID=26225 |title=Ladijski pretovor v letu 2011 |language=|publisher=Port of Koper |date=17 January 2012}} {{sl icon}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

=== Ugljikovodici ===
[[Energetika|Energetske]] tvrtke temeljem podataka koje je prikupila norveška tvrtka Spectrum i [[INA]], smatraju da se u jadranskom podmorju nalaze velika ležišta [[ugljikovodici|ugljikovodika]] pogodnih za eksploataciju. Dana 2. travnja 2014. Vlada RH otvorila je javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja. Natječaj je zatvoren 3. studenoga 2014. Na otvaranju javnog nadmetanja u travnju bilo je predstavnika 40-ak energetskih tvrtki: [[ExxonMobil|Exxon]], [[Gazprom]], [[Lukoil]], [[Total]], Ina, [[RWE Power|RWE]], [[Edison]], [[Turkish Petroleum]], [[Hellenic Petroleum]], [[Petroceltic]], [[Hunt Oil]], [[JP Nippon]] i dr. Natječaj je u djelokrugu ministarstva gospodarstva. Ponuđeno je 29 istražnih polja, površine od 1000 do 1600 četvornih kilometara. Osam istražnih polja je na Sjevernom Jadranu, a dvadeset i jedno na Srednjem i Južnom Jadranu. Ministarstvo procjenjuje da bi ovisno o polju istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i plina u Jadranu trajala od dvije do pet godina.&lt;ref&gt;[http://www.poslovni.hr/hrvatska/zavrsava-natjecaj-za-istrazivanje-nafte-i-plina-na-jadranu-282720]&lt;/ref&gt;

Ponude će biti procijenjene prema onome što su ponuđači ponudili o predloženom programu minimalnog ulaganja u seizmička istraživanja, broju predloženih rudarskih radova bušenja i istražnih bušotina te o drugim istraživanjima, kao i naknadi za potpis ugovora. 70-postotni udio u ocjeni ponude odnosi se na inicijalno trogodišnje istražno razdoblje, kad se najviše vrednuje broj bušotina. 20 posto ocjene ponude nose podaci iz ponude za drugo inicijalno istražno razdoblje od dvije godine. U tom razdoblju najvažniji je broj bušotina. S 10 posto u procjeni ponude sudjeluje naknada za potpis ugovora.&lt;ref&gt;[http://www.poslovni.hr/hrvatska/zavrsava-natjecaj-za-istrazivanje-nafte-i-plina-na-jadranu-282720]&lt;/ref&gt;

Projektu eksploatacije su se suprotstavila eko udruženja, [[Oceanografski institut]], Klub nezavisnih vijećnika s Jadrana i dr.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/sincic-projekt-eksploatacije-nafte-iz-jadrana-je-sulud-i-protupravan/ |access-date=2015-07-21 |archivedate=2015-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150222175236/http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/sincic-projekt-eksploatacije-nafte-iz-jadrana-je-sulud-i-protupravan/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/politika/jadran-nije-vladin-privatni-vrt-graani-trebaju-odluciti-408755]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;div style=&quot;height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot; &gt;
{{izvori|4}}
&lt;/div&gt;

== Literatura ==
&lt;div style=&quot;height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot; &gt;
{{div col}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Wn949Sr-POkC|title=A Classical Dictionary: Containing the Principle Proper Names Mentioned in Ancient Authors|authorlink=Charles Anthon|first=Charles|last=Anthon|isbn=978-1-4179-7654-6|publisher=[[Kessinger Publishing]]|year=2005|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=v_45Mb-OJIcC|first=Giovanni|last=Barrocu|chapter=Seawater Intrusion in Coastal Aquifers of Italy|editor-first=Juan Antonio López|editor-last=Geta|publisher=Instituto Geológico y Minero de España|year=2003|isbn=978-84-7840-471-1|accessdate=3 February 2012|title=Coastal Aquifers Intrusion Technology: Mediterranean Countries|ref=harv}}
*{{cite encyclopedia|url=http://books.google.hr/books?id=aYRup5mRcGsC|title=Albania|encyclopedia=Encyclopedia of European and Asian regional geology|publisher=Springer|year=1997
| isbn  = 978-0-412-74040-4|accessdate=3 February 2012|editor1-first=Eldridge M|editor1-last=Moores|editor2-first=Rhodes Whitmore|editor2-last=Fairbridge|first1=L.|last1=Beccaluva|first2=M.|last2=Shallo|first3=M.|last3=Coltorti|first4=I|last4=Premti|first5=F
| last5 = Siena|ref=harv}}
*{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=xxWVegnYS-oC|title=Biodiversity in enclosed seas and artificial marine habitats: proceedings of the 39th European Marine Biology Symposium, held in Genoa, Italy, 21–24 July 2004 |editor1-last=Relini|editor1-first=Giulio|editor2-last=Ryland|editor2-first=J|year=2007 |series=Developments in Hydrobiology |volume=193 |isbn=978-1-4020-6155-4|chapter=Biodiversity issues for the forthcoming tropical Mediterranean Sea|first=Carlo Nike|last=Bianchi|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lLVFW0an7NUC|title=The maritime boundaries of the Adriatic Sea|first1=Gerald Henry|last1=Blake|first2=Duško |last2=Topalović|first3=Clive H|last3=Schofield|isbn=978-1-897643-22-8|year=1996|publisher=[[IBRU]]|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=vY650GD-OLkC |chapter=Fisheries of the Adriatic Sea |title=Marine Eutrophication and Population Dynamics: With a Special Section on the Adriatic Sea: 25th European Marine Biology Symposium, Institute of Zoology, University of Ferrara |first=Giovanni |last=Bombace|editor-last=Colombo|editor-first=Giuseppe |year=1992 |publisher=Olsen&amp;Olsen |isbn=978-87-85215-19-2|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=xMZI2QEer9QC|title=Civilization and Capitalism, 15th–18th Century|first=Fernand|last=Braudel|authorlink=Fernand Braudel|publisher=University of California Press|year=1992|isbn=978-0-520-08116-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c_Pft6RqfYIC|title=The Norman conquest of Southern Italy and Sicily|first=Gordon S.|last=Brown|publisher=McFarland|year=2003|isbn= 978-0-7864-1472-7|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qp8ocRg7r2sC|title=The Byzantine Empire|first=Robert|last=Browning|isbn= 978-0-8132-0754-4|publisher=CUA Press|year=1992|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=http://books.google.hr/books?id=Y0qn0foDpUMC|title=The Rough Guide to Venice &amp; the Veneto|publisher=[[Rough Guides]]|isbn= 978-1-84353-302-3|year=2004|accessdate=11 August 2012|first1=Jonathan|last1=Buckley|first2=Charles|last2=Hebbert|first3=Kate|last3=Hughes|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PNHxISN-dmQC|title=Italian foreign policy in the interwar period, 1918–1940|first=H. James|last=Burgwyn|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1997|isbn=978-0-275-94877-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=dw3FEpOUrRkC|title=A history of the Ostrogoths|first=Thomas S.|last=Burns|publisher=Indiana University Press|year=1991|isbn=978-0-253-20600-8|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=z3C9b4FvpEwC|title=Greek colonisation|editor-first=Gocha R.|editor-last=Tsetskhladze|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2008|isbn=978-90-04-15576-3|accessdate=31 January 2012|chapter=Greek colonisation in the Adriatic|first=Pierre|last=Cabanes|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=LOhSAAAAYAAJ|title=Calmet's dictionary of the Holy Bible|first1=Antoine Augustin|last1=Calmet|authorlink1=Antoine Augustin Calmet|first2=Charles|last2=Taylor|year=1830|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|page=425|url=https://books.google.com/books?id=uybAm7NaF5YC|title=Searching for the Forgotten War&amp;nbsp;– 1812 Canada|first1=Patrick Richard|last1=Carstens|first2=Timothy L.|last2=Sanford|publisher=Xlibris Corporation|year=2011|isbn=978-1-4535-8890-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Earth-Moon Relationships: Proceedings of the Conference Held in Padova, Italy at the Accademia Galileiana Di Scienze Lettere Ed Arti, November 8–10, 2000|editor=Cesare Barbieri|editor2=Francesca Rampazzi|publisher=Springer|year=2001|isbn=978-0-7923-7089-5|chapter=Lunar influences on climate|first=Dario|last=Camuffo|accessdate=25 March 2012|url=https://books.google.com/books?id=vpVg1hGlVDUC|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=4ru_0wmkCkwC|title=Water-quality engineering in natural systems|first=David A.|last=Chin|publisher=John Wiley and Sons|year=2006|isbn=978-0-471-71830-7|accessdate=27 March 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=B7gzrJDlUv8C|title=Venice Triumphant|first1=Elisabeth |last1=Crouzet-Pavan|first2=Lydia G.|last2=Cochrane|publisher=[[JHU Press]]|year=2005|isbn=978-0-8018-8189-3|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Europe Between the Oceans|authorlink=Barry Cunliffe|first=Barry|last=Cunliffe|year=2008|url=https://books.google.com/books?id=nHUEAQAAIAAJ|isbn= 978-0-300-11923-7|publisher=[[Yale University Press]]|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=OFwkVgQNHlsC|title=Physical oceanography of the Adriatic Sea|first1=Benoit|last1=Cushman-Roisin|first2=Miroslav|last2=Gačić|first3=Pierre-Marie |last3=Poulain|isbn=978-1-4020-0225-0|year=2001|publisher=Springer|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=sJJWEnXTHdIC|title=The Serbs|first=Sima M.|last=Ćirković|publisher=John Wiley &amp; Sons|year=2004|isbn=978-0-631-20471-8|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|pages=127–128|title=Rome in America|url=https://books.google.com/books?id=U9wNxgCo7ycC|first=Peter R.|last=D'Agostino|publisher=University of North Carolina Press|year=2004|isbn=978-0-8078-5515-7|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book |editor1-last=Faranda |editor2-first=Letterio |editor2-last=Guglielmo |editor3-first=Giancarlo |editor3-last=Spezie |title=Mediterranean Ecosystems: structures and processes |chapter=Bacterial Abundance in the Adriatic Sea |first=Paola |last=Del Negro|year=2001|publisher=Springer |isbn=978-88-470-0114-5|url=https://books.google.com/books?id=bpGySvuZ6BkC |editor1-first=Francesco|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=8l9dfXu8OgYC|title=Flooding and environmental challenges for Venice and its lagoon: state of knowledge|editor1-first=Caroline|editor1-last=Fletcher|editor2-first=Tom|editor2-last=Spencer|first=Maurizio|last=Ferla|chapter=APAT duties and techno-scientific activities|isbn=978-0-521-84046-0|publisher=Cambridge University Press|year=2005|accessdate=25 March 2012|ref=harv}}
*{{cite book|last=Fremont-Barnes|first=Gregory|url=https://books.google.com/?id=6_2wkP4j-EsC|title=Encyclopedia of the Age of Political Revolutions and New Ideologies, 1760–1815: Volume 1|publisher=Greenwood|year=2007|page=495|isbn=978-0-313-33446-7|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C|first=Richard C.|last=Frucht|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn= 978-1-57607-800-6|accessdate=18 October 2011|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=AQCxiXEwxrwC|title=The Eastern Mediterranean As a Laboratory Basin for the Assessment of Contrasting Ecosystems|publisher=Springer|year=1999|isbn=978-0-7923-5586-1|editor=Paola Malanotte-Rizzoli|editor2=Valery N. Eremeev|chapter=Spatial and seasonal variability of water and biogeochemical fluxes in the Adriatic Sea|first1=Miroslav|last1=Gačić|first2=Giuseppe|last2=Civitarese|first3=Laura|last3=Ursella|accessdate=9 May 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Mediterranean Europe|first=Duncan|last=Garwood|publisher=[[Lonely Planet]]|year=2009|isbn=978-1-74104-856-8|ref=harv}}
*{{cite book|title=A history of all nations, from the earliest periods to the present time|first=Samuel Griswold|last=Goodrich|url=https://books.google.com/books?id=YU3TAAAAMAAJ|publisher=Miller, Orton &amp; Mulligan|year=1856|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=hH2NkL_318wC|title=Oceanography from Space: Revisited|editor1-first=Vittorio|editor1-last=Barale|editor2-first=Jim F.R.|editor2-last=Gower|editor3-first=L.|editor3-last=Alberotanza|publisher=Springer|year=2010|isbn=978-90-481-8680-8|first=Jim F.R.|last=Gower|chapter=Oceans from Space, a Once-a-Decade Review of Progress: Satellite Oceanography in a Changing World|accessdate=7 August 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=aW3aMxd5vrkC|title=Napoleon and the transformation of Europe|first=Alexander I.|last=Grab|publisher=Palgrave Macmillan|year=2003|isbn=978-0-333-68274-6|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|authorlink=Michael Grant (author)|title=History of Rome|first=Michael|last=Grant|publisher=Schribners|year=1978|isbn=0-684-15986-4|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Hellenistic world and the coming of Rome|url=https://books.google.com/books?id=EkdCokrrp4gC|first=Erich S. |last=Gruen|publisher=University of California Press|year=1986|isbn=978-0-520-05737-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Etruscan Italy|first=John Franklin|last=Hall|publisher=Indiana University Press|year=1996|isbn=978-0-8425-2334-9|url=https://books.google.com/books?id=bUhT7i7XhOAC|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=TH_fAAAAMAAJ|title=The frigates|first=James|last=Henderson|publisher=Leo Cooper|year=1994|isbn= 978-0-85052-432-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=cY1SymrAGeEC|title=The church triumphant|first=E. Glenn|last=Hinson|publisher=Mercer University Press|year=1995|isbn= 978-0-86554-436-9|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=798ifDi9K_8C|title=Ecosystems at the Land-Sea Margin: Drainage Basin to Coastal Sea|isbn=978-0-87590-269-2|publisher=[[American Geophysical Union]]|year=1999|chapter=Fisheries: Trends in Catches, Abundance and Management|first1=E. D.|last1=Houde|first2=S.|last2=Jukić-Peladić|first3=S. B.|last3=Brandt|first4=S. D.|last4=Leach|editor-first=Thomas C.|editor-last=Malone|accessdate=10 May 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ajhU1AAacUsC|title=Frommer's 500 Extraordinary Islands|publisher=[[John Wiley &amp; Sons]]|isbn=978-0-470-50070-5|year=2010|accessdate=29 January 2012|first1=Holly|last1=Hughes|first2=Alexis Lipsitz|last2=Flippin|first3=Sylvie|last3=Murphy|first4=Julie|last4=Duchaine|ref=harv}}
*{{cite book|year=2011|url=https://books.google.com/books?id=T3Sg_1wR4poC|title=The Peace of Passarowitz, 1718|editor1-first=Charles|editor1-last=Ingrao|editor2-first=Nikola|editor2-last=Samardžić|editor3-first=Jovan|editor3-last=Pesalj|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-594-8|accessdate=1 February 2012|first=Egidio|last=Ivetic|chapter=The Peace of Passarowitz in Venice's Balkan Policy|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=BH1nAAAAMAAJ|title=The Naval History of Great Britain, Volume 6, 1811–1827|first1=William M.|last1=James|first2=Andrew D.|last2=Lambert|publisher=Conway Maritime|year=2002|isbn=978-0-85177-910-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=irQ5DKF69HwC|title=The Renaissance in Europe|first=Margaret L.|last=King|publisher=Laurence King Publishing|year=2003|isbn=978-1-85669-374-5|accessdate=31 January 2011|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC|title=The former Yugoslavia's diverse peoples|first1=Matjaž|last1=Klemenčič|first2=Mitja |last2=Žagar|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-294-3|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WBBJsPJ6C6QC|title=The Adria microplate: GPS geodesy, tectonics and hazards|publisher=Springer|year=2006|isbn=978-1-4020-4234-8|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Nicholas|editor1-last=Pinter|editor2-first=Gyula|editor2-last=Grenerczy|editor3-first=John|editor3-last=Weber|editor4-first=Seth|editor4-last=Stein|editor5-first=Damir|editor5-last=Medak|chapter=Historic measurements of leveling networks in Slovenia|first=Božo|last=Koler|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Fln44TTgDLIC|title=Europe, 1890–1945|first=Stephen J.|last=Lee|publisher=Routledge|year=2003|accessdate=1 February 2012|isbn=978-0-415-25455-7|ref=harv}}
*{{cite book|page=1103|url=https://books.google.com/books?id=7VDcmDeLuV4C|title=The Papacy: Gaius-Proxies|editor-first=Philippe|editor-last=Levillain|publisher=[[Routledge]]|year=2002|isbn=978-0-415-92230-2|accessdate=1 February 2012|ref={{harvid|Levillain|2002}}}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=JD8CqjuA4SAC|title=Mediterranean climate variability|publisher=Elsevier|year=2006|isbn=978-0-444-52170-5|accessdate=2 February 2012|first1=Piero|last1=Lionello|first2=Paola |last2=Malanotte-Rizzoli|first3=Roberta|last3=Boscolo|ref=harv}}
*{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=0YbtOyL_XNUC |chapter=Fish Biodiversity in the Adriatic Sea |title=Balkan Biodiversity: Pattern and Process in the European Hotspot |first1=Lovrenc |last1=Lipej |first2=Jakov |last2=Dulčić |editor1-last=Griffiths|editor1-first=Huw I|editor2-last=Kryštufek|editor2-first=Boris|editor3-last=Reed|editor3-first=Jane M|publisher=Springer |year=2004 |isbn=978-1-4020-2853-3|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book |url=http://www.zrs.upr.si/media/uploads/files/Vojna_in_mir_na_Primorskem.pdf |chapter=&quot;You Will Not Be Robbed&quot;: Slovenes and Great Powers from the Treaty of London in 1915 to the Memorandum of London In 1954 |first=Uroš |last=Lipušček |page=446 |title=War and Peace: From the Capitulation of Italy in 1943 Until the Memorandum of London in 1954 |editor-last=Pirjevec|editor-first=Jože |publisher=[[University of Primorska]]; Annales Publishing House; Scientific and Research Institute Koper; The Historical Society for the Southern Littoral|isbn=961-6033-67-0|accessdate=21 June 2012|ref=harv|year=2005}}
*{{cite conference |url=http://www.mbss.org/staff/doc/V_Malacic/MalacicFaganeliMalej_EnvironmImpactOfLNGterminalsGulfTS_InCoscunHG_IntegrationInformationEnvironmSecuritySpringer2008sm.pdf|title=Environmental Impact of LNG Terminals in the Gulf of Trieste (Northern Adriatic)|first1=V.|last1=Malačič|first2=J.|last2=Faganeli|first3=A.|last3=Malej|publisher=Springer|isbn=978-1-4020-6575-0|accessdate=21 June 2012|year=2008|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PJEhbcRSELwC|title=Venice reconsidered|first1=John Jeffries |last1=Martin|first2=Dennis|last2=Romano|publisher=[[JHU Press]]|year=2002|isbn=978-0-8018-7308-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|chapter=Chapter 6: Pleistocene and Holocene Sediments|title=The northern Adriatic ecosystem: Deep time in a shallow sea|first=Frank Kenneth|last=McKinney|edition=illustrated|publisher=Columbia University Press|url=http://books.google.hr/books?id=TuxEf_Yn4YkC|year=2007|isbn=978-0-231-13242-8|accessdate=3 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/?id=BAsy2dy75PMC|title=Advances in Environmental Research|editor1-last=Rades|editor1-first=Charles V.|editor2-first=Evan B.|editor2-last=Tilesman|publisher=Nova Publishers|year=2008|isbn=978-1-60456-413-6|chapter=Research trends on demersal fisheries oceanography in the Mediterranean|first1=Joan|last1=Moranta|first2=Antoni|last2=Quetglas|first3=Enric|last3=Massutí|first4=Beatriz|last4=Guijarro|first5=Francesc|last5=Ordines|first6=María|last6=Valls|accessdate=22 May 2012|ref={{harvid|Moranta et al.|2008}}}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=kMXURN7sxh4C|title=The Italians of Dalmatia|first=Luciano|last=Monzali|publisher=University of Toronto Press|year=2009|isbn=978-0-8020-9621-0|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=DAiFM3lQm58C|title=The Adria microplate: GPS geodesy, tectonics and hazards|publisher=Springer|year=2006|isbn=978-1-4020-4234-8|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Nicholas|editor1-last=Pinter|editor2-first=Gyula|editor2-last=Grenerczy|editor3-first=John|editor3-last=Weber|editor4-first=Seth|editor4-last=Stein|editor5-first=Damir|editor5-last=Medak|chapter=Seismicity of the Adriatic microplate and a possible triggering: geodynamic implication|first=Betim|last=Muço|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=M1JIPAN-eJ4C|title=Placenames of the world|first=Adrian|last=Room|publisher=[[McFarland &amp; Company]]|isbn=978-0-7864-2248-7|year=2006|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC|title=African Foreign Policy and Diplomacy|first=Daniel Don|last=Nanjira|publisher=ABC-CLIO|year=2010|isbn= 978-0-313-37982-6|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=TznfHevgsEcC|title=The land and the spirit of Italy|first=John J.|last=Navone|publisher=Legas / Gaetano Cipolla|year=1996|isbn=978-1-881901-12-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C|title=The Congress of Vienna|first=Harold|last=Nicolson|publisher=Grove Press|year=2000|isbn=978-0-8021-3744-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Western Civilization: Beyond Boundaries|url=https://books.google.com/books?id=e5b57HtZH0kC|publisher=Cengage Learning|year=2010|isbn=978-1-4240-6962-0|accessdate=1 February 2012|first1=Thomas F. X.|last1=Noble|first2=Barry S.|last2=Strauss|first3=Duane J.|last3=Osheim|first4=Kristen B.|last4=Neuschel|first5=Elinor Ann|last5=Accampo|ref=harv}}
*{{cite book|title=A short history of Byzantium|url=https://books.google.com/books?id=FkUmAQAAMAAJ|first=John Julius |last=Norwich|publisher=Knopf|year=1997|isbn=978-0-679-77269-9 |accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=KoHQEEDzL5AC|title=The modern Yugoslav conflict 1991–1995|first=Brendan|last=O'Shea|publisher=Routledge|year=2005|isbn=978-0-415-35705-0|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ke3EOOUq3gwC|title=Victory 1918|first=Alan|last=Palmer|publisher=Grove Press|year=2000|isbn=978-0-8021-3787-6|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=zt3jZ69vJKQC|title=History of the Lombards|authorlink=Paul the Deacon|last=Paul the Deacon|publisher=University of Pennsylvania Press|year=1974|isbn=978-0-8122-1079-8|accessdate=31 January 2012|editor-first=Edward|editor-last=Peters|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=E_NBAAAAYAAJ|title=Researches on the Danube and the Adriatic|first=Andrew Archibald|last=Paton|year=1861|publisher=Trübner|accessdate=15 October 2011|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7cDN8q2RHGMC|title=Submarines of the Russian and Soviet navies, 1718–1990|first1=Norman|last1=Polmar|first2=Jurrien |last2=Noot|publisher=Naval Institute Press|year=1991|isbn=978-0-87021-570-4|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=u6w8AAAAIAAJ|title=The Cambridge modern history|publisher=Cambridge University Press Archive|year=1934|accessdate=31 January 2012|first1=George Walter|last1=Prothero|first2=Stanley|last2=Leathes|first3=Adolphus William|last3=Ward|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=UFHNGHADv5IC|title=The Mediterranean Sea|first=Alain |last=Saliot|isbn=978-3-540-25018-0|year=2005|publisher=Birkhäuser|accessdate=27 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=kqblCH0ciSQC|title=Sustainable coastal management: a transatlantic and Euro-Mediterranean perspective|publisher=Springer|year=2002|isbn=978-1-4020-0888-7|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Biliana |editor1-last=Cicin-Sain|editor2-first=Igor|editor2-last=Pavlin|editor3-first=Stefano|editor3-last=Belfiore|chapter=Prospects for integrated coastal management development in Croatia|first=Andrija|last=Randić|ref=harv}}
*{{cite book|last=Reinert|first=Stephen W.|editor-first=Cyril|editor-last=Mango|title=The Oxford History of Byzantium|url=https://books.google.com/?id=Z6-kHUyyUIsC|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=0-19-814098-3|chapter=Fragmentation (1204–1453|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=xhoLorFC1iwC|title=Italy|first=Roland|last=Sarti|publisher=Infobase Publishing|year=2004|isbn=978-0-8160-4522-8|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=JOTFCTYSjicC|title=Diglossia and power|first=Rosita Rindler|last=Schjerve|publisher=Walter de Gruyter|year=2003|isbn=978-3-11-017654-4|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=VWnxpAxp6TMC|title=Encyclopedia of coastal science|editor-first=Maurice L|editor-last=Schwartz|year=2005|publisher=Springer|series=Encyclopedia of earth sciences|volume=24|isbn=978-1-4020-1903-6|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=5M7nwV0DvBYC|title=The souls of Venice|first=Janet |last=Sethre|publisher=McFarland|year=2003|isbn=978-0-7864-1573-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Xd422lS6ezgC|title=History of the Ottoman Empire and Modern Turkey|first=Stanford J.|last=Shaw|publisher=Cambridge University Press|year=1976|isbn=978-0-521-29163-7|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qTLSZ3ucaZMC|title=A short history of the Yugoslav peoples|first=Frederick Bernard|last=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=978-0-521-27485-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/?id=v_a-wtLJ5XIC|title=Tsunamis in the Mediterranean Sea, 2000 B.C.-2000 A.D.|first1=Sergey Leonidovich|last1=Soloviev|first2=Olga N.|last2=Solovieva|first3=Chan N.|last3=Go|first4=Khen S.|last4=Kim|first5=Nikolay A.|last5=Shchetnikov|publisher=Springer|year=2000|isbn=978-0-7923-6548-8|accessdate=6 February 2012|ref={{harvid|Soloviev et al.|2000}}}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=RVEbVtJkjE0C|title=Venice in Environmental Peril?: Myth and Reality|first=Dominic|last=Standish|publisher=University Press of America|year=2011|isbn=978-0-7618-5664-1|accessdate=17 May 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PVh4b1_YmskC|title=Europe|publisher=Forgotten Books|isbn=978-1-4400-6217-9|first=H. Morse|last=Stephens|year=2010|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=NZgMAQAAMAAJ|title=The Germania and Agricola, and also selections from the Annals, of Tacitus|authorlink=Cornelius Tacitus|first=Cornelius|last=Tacitus|editor-first=Charles|editor-last=Anthon|publisher=[[Harper (publisher)|Harper]]|year=1853|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|chapter=1.6 Hydrology and Biogeochemistry|url=https://books.google.com/books?id=GDmX5XKkQCcC|title=Rivers of Europe|publisher=Academic Press|year=2009|isbn=978-0-12-369449-2|accessdate=3 February 2012|first1=Klement|last1=Tockner|first2=Urs|last2=Uehlinger|first3=Christopher T|last3=Robinson|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941–1945|first=Jozo |last=Tomasevich|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=978-0-8047-3615-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Tectonic aspects of the Alpine-Dinaride-Carpathian system|url=https://books.google.com/books?id=864MOs0qeuEC|editor1-first=Siegfried|editor1-last=Siegesmund|editor2-first=Bernhard|editor2-last=Fügenschuh|editor3-first=Niko|editor3-last=Froitzheim|publisher=Geological Society|year=2008|isbn=978-1-86239-252-6|accessdate=3 February 2012|chapter=Tectonic evolution of the northwestern Internal Dinarides as constrained by structures and rotation of Medvednica Mountains, North Croatia|first1=Bruno|last1=Tomljenović|first2=László|last2=Csontos|first3=Emő|last3=Márton|first4=Péter|last4=Márton|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=h5_tSnygvbIC|title=A global chronology of conflict|editor-first=Spencer C.|editor-last=Tucker|publisher=ABC-CLIO|year=2009|isbn=978-1-85109-667-1|accessdate=1 February 2012|ref={{harvid|Tucker|2009}}}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=2YqjfHLyyj8C|title=World War I|publisher=ABC-CLIO|year=2005|isbn=978-1-85109-420-2|accessdate=1 February 2012|first=Spencer C.|last=Tucker|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=EHI3PCjDtsUC|title=The European powers in the First World War|first=Spencer C.|last=Tucker|publisher=Taylor &amp; Francis|year=1996|isbn=978-0-8153-0399-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/?id=MTu8034MPWYC|title=Global coastal change|first=Ivan|last=Valiela|publisher=[[John Wiley &amp; Sons]]|isbn=978-1-4051-3685-3|year=2006|accessdate=25 March 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qBNr2kdRbTcC|title=Geology and tectonic evolution of the central-southern Apennines, Italy|publisher=Geological Society of America|year=2010|isbn=978-0-8137-2469-0
| accessdate = 3 February 2012|first1=Livio|last1=Vezzani|first2=Andrea|last2=Festa|first3=Francesca C.|last3=Ghisetti|ref=harv}}
*{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=XUFGlFDQzsUC|title= Law of the Sea, Environmental Law, and Settlement of Disputes: Liber Amicorum Judge Thomas A. Mensah|chapter=Sea Boundary Delimitation and Internal Waters |last=Vukas |first=Budislav |editor1-last=Mensah|editor1-first=Thomas A|editor2-last=Ndiaye|editor2-first=Malick Tafsir|editor3-last=Wolfrum|editor3-first=Rüdiger |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |isbn= 978-90-04-16156-6 |year=2007 |pages=553–566|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/?id=NpzNoUR5ud4C|title=Maritime Delimitation|editor1-first=Rainer|editor1-last=Lagoni|editor2-first=Daniel|editor2-last=Vignes|publisher=[[Brill Publishers]]|year=2006|isbn=978-90-04-15033-1|chapter=Maritime Delimitation in a Semi-enclosed Sea: The Case of the Adriatic Sea|first=Budislav|last=Vukas|accessdate=22 May 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=4Nv6SPRKqs8C|title=The Illyrians|first=John|last=Wilkes|publisher=Wiley-Blackwell|year=1995|isbn=978-0-631-19807-9|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite conference|url=https://books.google.com/books?id=uvlOAAAAMAAJ |booktitle=Bruun memorial lectures: The importance and application of satellite and remotely sensed data to oceanography |publisher=[[UNESCO]] |year=1979 |title=Oceanographic Time Series in the Adriatic Sea|first=Mira|last=Zore-Armanda|isbn=978-92-3-101746-9|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
{{div col end}}
&lt;/div&gt;

== Povezani članci ==
* [[Geografija Albanije]]
* [[Geografija Bosne i Hercegovine]]
* [[Zemljopis Hrvatske|Geografija Hrvatske]]
* [[Geografija Italije]]
* [[Geografija Crne Gore]]
* [[Geografija Slovenije]]
* [[Zemljopis Europe|Geografija Europe]]
* [[Sredozemno more]]
* [[Jonsko more]]

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{WProjekti
|commons      = Adriatic Sea
|commonshr    = Jadransko more
|commonscat   = Adriatic Sea
|commonscathr = Jadransko more
}}
=== Mrežna sjedišta ===
* {{eng oznaka}} [http://www.geabios.com/html/services/maps/PublicMap.htm?lat=42.465&amp;lon=15.876875&amp;fov=8.66&amp;title=Adriatic%20Sea Satelitske slike i karta Jadranskog mora] iz ''GeaBios GIS Public Service''
* {{eng oznaka}} [http://www.geabios.com/services/meteo/wv2.11/wv.htm?picurl=http://www.oc.phys.uoa.gr/waves/med/wavem&amp;picext=.jpg&amp;picset=06;12;18;24;30;36;42;48;54 Vremenska prognoza istočne obale] iz ''GeaBios GIS Public Service''

[[Kategorija:Mora Sredozemnog mora (Europa)]]
[[Kategorija:Mora u Italiji]]
[[Kategorija:Vodene mase u Sloveniji]]
[[Kategorija:Vodene mase u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Vodene mase u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vodene mase u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Vodene mase u Albaniji]]
[[Kategorija:Jadransko more| ]]</text>
      <sha1>ikl1re633nht22c25i8sdlovja0u6ca</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska demokratska zajednica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19777</id>
    <revision>
      <id>6432395</id>
      <parentid>6370399</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:04:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Space2006</username>
        <id>222664</id>
      </contributor>
      <comment>/* U oporbi pod vodstvom Sanadera i unutarstranački sukobi 2000. – 2003. */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34050" xml:space="preserve">{{dz|[[HDZ (razdvojba)]]}}
{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatska demokratska zajednica
|izvorno ime                = 
|logo                       = HDZ logo.svg
|veličina                   = 300px
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Andrej Plenković]]
|glavni tajnik              = [[Krunoslav Katičić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;
|dužnosnik1 titula          = Zamjenik predsjednika
|dužnosnik1 ime             = [[Tomo Medved]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;&gt;{{citiranje www |url=https://www.hdz.hr/category/83/predsjednistvo |naslov=Predsjedništvo |izdavač=Hrvatska demokratska zajednica |pristupljeno=2020-07-17}}&lt;/ref&gt;
|dužnosnik2 titula          = Potpredsjednici
|dužnosnik2 ime             = [[Oleg Butković]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Ivan Anušić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Branko Bačić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Zdravka Bušić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;
|dužnosnik3 titula          = Predsjednik podmladka
|dužnosnik3 ime             = [[Ivan Vidiš]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;
|glasnogovornik             = [[Zoltan Kabok]]
|osnivač                    = [[Franjo Tuđman]]
|slogan                     = 
|osnovana                   = 17. lipnja 1989.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = Trg žrtava fašizma 4, [[Zagreb]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hdz.hr/kontakti/glavno-tajnistvo/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130709005707/http://www.hdz.hr/kontakti/glavno-tajnistvo/ |archive-date=9. srpnja 2013. |access-date=9. srpnja 2013.}}&lt;/ref&gt;
|država                     = [[Hrvatska]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{-}}[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
|podmladak                  = [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice|Mladež HDZ-a]]
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 210.384&lt;ref&gt;https://www.hdz.hr/userfiles/pdf/sluzbeni_rezultati.pdf&lt;/ref&gt;
|broj članova godina        = 2016.
|ideologija                 = [[demokršćanstvo]], &lt;br&gt;[[liberalni konzervativizam]], [[proeuropejstvo]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euinside.eu/en/news/croatia-launches-a-campaign-to-join-the-euro-area |title=Croatia Is Starting Preparations To Join Eurozone |author=Adelina Marini |date=2017-11-06 |language=Eng. |publisher=euinside.eu |accessdate=2019-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;expat&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.expatincroatia.com/croatia-largest-political-parties/ |title=Croatia's Largest Political Parties |website=Expat in Croatia |author=Andrea Gladoic |language=Eng. |accessdate=2019-01-15}}&lt;/ref&gt;
|religija                   = 
|položaj                    = [[desni centar]]
|nacionalna skupina         = 
|međunarodna skupina        = [[Međunarodna demokratska unija]]
|europski parlament skupina = [[Europska pučka stranka]]
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|61|151|#005AAB}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|12|#005AAB}}
|tijelo3                    = 
|tijelo3 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0|}} --&gt;
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --&gt;
|boje                       = {{Obojani okvir|#005AAB}} [[plava]]
|službena stranica          = http://www.hdz.hr/ 
|napomena                   = 
}}

'''Hrvatska demokratska zajednica''' ('''HDZ''') [[hrvatska]] je [[politička stranka]] [[demokršćanstvo|demokršćanske]] orijentacije. Utemeljena je [[17. lipnja]] [[1989.]], a njezin utemeljitelj je dr. [[Franjo Tuđman]], ujedno i prvi hrvatski predsjednik. HDZ je najmasovnija stranka u Hrvatskoj po broju članova i najjača parlamentarna stranka u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].

== Povijest ==
=== Početci i osnivanje 1989. – 1990. ===
{{glavni|Osnivanje HDZ-a}}

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice najavio je dr. [[Franjo Tuđman]] na Tribini Društva književnika u Zagrebu [[28. veljače]] 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv Tuđmana pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla još 1988. U SAD-u je u listu ''[[Zajedničar]]'' [[Hrvatska bratska zajednica|Hrvatske bratske zajednice]] objavljen [[:s:Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice|Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice]]. Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati [[17. lipnja]] [[1989.]] u [[Hotel Panorama|hotelu Panorama]] u Zagrebu, međutim, ''Gradski sekretariat unutrašnjih poslova'' (GSUP) Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština se održala 17. lipnja u prostorijama [[NK Borac Zagreb|Nogometnog kluba Borac]] na [[Jarun]]u, a bilo je nazočni 48 osnivača i tri gosta iz Slovenije. Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke.

Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu. U [[Švicarska|Švicarskoj]] je 9. srpnja u [[Zürich]]u osnovano ''Društvo prijatelja Hrvatske demokratske zajednice''. Istog je dana u Zürichu održana prva Koordinacija novoosnovanih ogranaka HDZ-a i izabran Koordinacijski odbor za Švicarsku i [[Lihtenštajn]]. U Australiji, u [[Melbourne]]u, 29. kolovoza, osnovan je prvi ogranak HDZ-a. Tijekom jeseni 1989. osnivaju se ogranci po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.

[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|thumb|right|Izvorni grb Hrvatske demokratske zajednice]]
Srpski akademici, [[Dobrica Ćosić]] i [[Antonije Isaković]], u rujnu 1989., najavili su u razgovorima s talijanskim neofašistima predaju [[Istra|Istre]] i [[Dalmacija|Dalmacije]] Italiji, zbog čega je Izvršni odbor HDZ-a uputio javni prosvjed.{{pojasniti|relevantnost za povijest stranke?}}

U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti [[Skupština Slovenije|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Slovenije|SR Slovenije]] u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom ''[[:s:HDZ-ovo priopćenje Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost|Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost]]'', zatražili su obnovu [[Matica hravatska|Matice hrvatske]] i vraćanje spomenika [[Josip Jelačić|Josipu Jelačiću]] na glavni zagrebački trg. Na kraju mjeseca HDZ je imao oko 20 000 članova.

Dana 29. studenog 1989. HDZ je uputio ''[[:s:HDZ-ov Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu|Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu]]'' u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Do kraja godine podružnice HDZ-a osnovane su u [[Ploče|Pločama]], [[Sveti Filip i Jakov|Svetom Filipu i Jakovu]], [[Sisak|Sisku]], [[Metković]]u, [[Osijek]]u, [[Lovreć]]u, [[Zagreb]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Đakovo|Đakovu]] i [[Slivno]]m (općina [[Imotski]]).

=== Faza stvaranja hrvatske države 1990. – 1995. ===
Glavni programski cilj stranke bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene [[Republika Hrvatska|hrvatske države]] izvan [[SFRJ]]. Oko ovih temeljnih pitanja bilo je u hrvatskom narodu veliko [[konsenzus|suglasje]] i HDZ je tih godina nailazio na veliku podršku naroda. Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnja 1990. odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na [[2. Opći sabor HDZ-a|2. Općem saboru]] 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao [[Demokršćanstvo|demokršćanska]] stranka. Od tada pa do danas pojedinačno je najjača politička stranaka u Hrvatskoj. HDZ je na vlasti bio od prvih višestranačkih izbora [[1990.]] godine, pobjeđuje pod vodstvom Franje Tuđmana na izborima za Hrvatski sabor 1992. i 1995., kao i na lokalnim izborima 1993. i 1997. sve do do [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]] godine kada gubi izbore od koalicije šest stranaka. Franjo Tuđman izabran je četiri puta za predsjednika na Općim saborima stranke, 1990., 1993., 1995. i 1998.

=== U oporbi pod vodstvom Sanadera i unutarstranački sukobi 2000. – 2003. ===

Odmah nakon gubitka izbora rasplamsali su se unutarstranački sukobi između dviju frakcija oko [[Vladimir Šeks|Vladimira Šeksa]] i [[Ivić Pašalić|Ivića Pašalića]]. Na Glavnom odboru održanom 5. siječnja 2000., tek dva dana nakon gubitka izbora za vršitelja dužnosti predsjednika stranke izabire se Vladimir Šeks te se nominira [[Mate Granić|Matu Granića]] za predsjedničkog kandidata. Na petom Općem Saboru održan u travnju 2000. za novog predsjednika HDZ-a izabran je [[Ivo Sanader]]. Sanader bio je kandidat Vladimira Šeksa i pobijedio je s 70% podrške njihovih izaslanika. Druga kandidatkinja, [[Ljerka Mintas-Hodak]], podržana od Ivića Pašalića, dobila je 20%, a [[Branimir Glavaš]] dobio je 10% podrške izaslanika. Za zamjenicu predsjednika izabrana je [[Maja Freundlich]]. Donesen je novi statut stranke. &lt;br/ &gt;

Tijekom 2000. – 2002. prevladaju unutarstranački sukobi koji kulminiraju sve do sedmog Općeg sabora održan u travnju 2002. godine. Na tom saboru istaknuta su tri kandidata za predsjednika stranke, uz Ivu Sanader, kandidat je njegov najveći suparnik Ivić Pašalić. Treća kandidatkinja bila je Maja Freundlich. Saboru su predvodili napeti unutarstranački izbori na svim razinama. Uoči sabora bile su malverzacije s popisom od 1.900 izaslanika, posebno izaslanika raznih zajednica i iseljeništva. Na Saboru pobijedio je Ivo Sanader s 51% glasova, poraženi protukandidat dobio je 47%, dok je Maja Freundlich ostvarila 2% podrške izaslanika. Za zamjenicu predsjednika izabrana je Jadranka Kosor, koja je pobijedila Ljerku Mintas Hodak.

Na prvoj sjednici Središnjeg odbora održanoj 15. lipnja 2002. Sanader uspije smijenjiti Ivića Pašalića s dužnosti ravnatelja [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zaklade hrvatskog državnog zavjeta]], te zatim pod točkom razno raspušta kompletnu organizaciju Mladeži HDZ-a koja je Sanaderu bila u oporbi. Predsjednišvo HDZ-a ubrzo isključuje Pašalića iz stranke te tijekom 2002. i 2003. raspušta Gradski odbor Grada Zagreba te daljnjih 10 županijskih organizacija u Hrvatskoj. No, u javnosti,  vodećim medijima te od [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] Sanader dobiva podršku koja se tumači kao demokratizacija stranke s umjerenjim političkim profilom i otklonom od Tuđmanovog nacionalnog programa.

=== HDZ u doba premijera Sanadera 2003. – 2009. ===

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|izborima 2003.]] HDZ ponovno pobjeđuje te vlada u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama. Premijer postaje [[Ivo Sanader]] koji drugi mandat osvaja na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|izborima 2007.]] godine formirajući koaliciju s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-om, [[HSLS]]-om, [[HSU]]-om te manjinama. Tijekom predsjednikovanja Ive Sanadera stranka skreće prema [[Ljevica|lijevoj]] strani političkog spektra u odnosu na svoje ranije usmjerenje. Provodi [[Detuđmanizacija|detuđmanizaciju]] i Sanader djelomično uspješno pokušava promijeniti imidž fotografijama s čelnicima Europske pučke stranke, a istodobno se uništavala vladina haška politika nakon dolaska prvih optužnica. Paralelno je stranka iznutra propadala uništena ukidanjem unutarstranačke demokracije i promoviranjem kadrova čija je osnovna karakteristika bila klijentelizam i poslušnost.&lt;ref&gt;[http://www.novilist.hr/Komentari/Osvrti/HDZ-u-potrazi-za-izgubljenim-identitetom Zlatko Crneč: HDZ u potrazi za izgubljenim identitetom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140820055216/http://www.novilist.hr/Komentari/Osvrti/HDZ-u-potrazi-za-izgubljenim-identitetom |date=20. kolovoza 2014. }}, Novi list, 7. travnja 2012. Pristupljeno 19. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

HDZ je sa svojim partnerima HSS-om i HSLS-om na [[Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj|lokalnim izborima]] [[2009.]] godine osvojio vlast u 13 [[Hrvatske županije|županija]] i 69 [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|gradova]]. HDZ trenutačno ima deset [[župan]]a, dok njegov partner HSS ima tri.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/izbori2009/detalji/art-2009,6,1,,165412.jl |title=HDZ: Dobro smo prošli, ali Šuice su se zasitili |journal= |access-date=3. lipnja 2009. |archive-date=7. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090607101828/http://www.jutarnji.hr/vijesti/izbori2009/detalji/art-2009,6,1,,165412.jl |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; HDZ ima gradonačelnika u 57 [[Hrvatske općine i gradovi|gradova]] i načelnika u 232 [[Hrvatske općine i gradovi|općine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/Lokalni_izbori2009/3302583/index.do |title=Nerazvijena mjesta i sela biraju HDZ, urbani glasači vjerni SDP-u |access-date=3. lipnja 2009. |archive-date=5. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090605112927/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/Lokalni_izbori2009/3302583/index.do |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; HDZ s partnerima ima većinu u 14 županijskih skupština.

== HDZ pod vodstvom Kosor i Karamarka 2009. – 2016. ==

=== Mandat Jadranke Kosor 2009. – 2012. ===
Ivo Sanader 1. srpnja 2009. iznenadno daje ostavku na dužnost predsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a. Na Saboru stranke Jadranka Kosor javnim glasovanjem nasljeđuje Sanadera, a Sanader biva izabran počasnim predsjednikom stranke. Za zamjenika predsjednika izabran je [[Darko Milinović]], a za predsjedničkog kandidata [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]]. Na predsjedničkim izborima u prosincu 2009. kandidat stranke doživljava debakl sa svega 14% glasova i ispada iz daljnje utrke za predsjednika Republike. Nakon što je SDP-ov kandidat [[Ivo Josipović]] izabran za novog predsjednika Republike, Sanader u Središnjici HDZ-a saziva konferenciju za medije, optužuje Kosor za izborni poraz na predsjedničkim izborima i najavljuje svoj politički povratak. Kosor saziva hitnu sjednicu Predsjedništva HDZ-a te ga izbacuje iz stranke. [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|DORH]] protiv Sanadera podiže optužnice te nakon kratkog bijega u Austriji bude izručen i uhićen. Tijekom sljedećeg desetljeća održava se serija sudskih procesa zbog raznih malverzacija. Sudski proces izuzetno šteti ugledu stranke te uz gospodarsku krizu HDZ u prosincu 2011. gubi parlamentarne izbore. SDP postaje pobjednik i postaje stranka s najvećim brojem zastupnika, a [[Zoran Milanović]] postaje predsjednik Vlade. HDZ odlazi u oporbu i počinju unutarstranački sukobi.

=== U oporbi pod vodstvom Tomislava Karamarka ===
Na unutarstranačkim izborima u svibnju 2012. [[Tomislav Karamarko]] pobjeđuje i postaje novi predsjednik stranke, a na 15. Općem saboru Jadranka Kosor doživljava veliki poraz jer se nije uspjela izboriti u drugom krugu. U prvom krugu Karamarko dobiva 848, [[Milan Kujundžić]] 523, Kosor 357, [[Darko Milinović]] 169 i [[Domagoj Milošević]] 98 glasova, dok u drugom krugu pobjeđuje s 971 glasom, a njegov protukandidat Milan Kujundžić osvaja iznenađujućih 860 glasova izaslanika.[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/tomislav-karamarko-je-cetvrti-predsjednik-hdz-a-najveci-gubitnici-kosor-seks-i-milinovic-167714]

HDZ bori se u javnosti s negativnim imidžom i ostavštinom koruptivnih radnji Ive Sanadera. U ožujku 2014. na Županijskom sudu u Zagrebu je donesene nepravomoćna presuda u slučaju &quot;Fimi Media&quot; po kojoj HDZ mora vratiti nezakonito stečenih 24,2 milijuna kuna, te mora platiti 5 milijuna kazne. Karamarko poziva na &quot;retuđmanizaciju&quot; u HDZ-u, okuplja [[Domoljubna koalicija|Domoljubnu koaliciju]] desnih stranaka i pobjeđuje na lokalnim izborima 2013., kao i na izborima za Europski parlament 2012. i 2013. čiju je listu predvodio [[Andrej Plenković]]. 

== HDZ pod vodstvom Plenkovića 2016. - danas ==

== Predsjednici stranke ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! slika
! width=180|ime 
! colspan=2|u uredu
|--
|1.
|[[Datoteka:FranjoTudman.JPG|100px]]
|[[Franjo Tuđman]]{{-}}(1922. – 1999.)
|17. lipnja 1989.
|10. prosinca 1999.
|--
|&lt;nowiki&gt;-&lt;/nowiki&gt;{{-}}v. d.
|[[Datoteka:Vladimir Seks Dvadeseta obljetnica formiranja OSRH 280511 98.jpg|100px]]
|[[Vladimir Šeks]]{{-}}(r. 1943.)
|5. siječnja 2000.
|29. travnja 2000.
|--
|2.
|[[Slika:Ivo Sanader Svecanost podizanja NATOve zastave Zagreb 67 crop.jpg|100px]]
|[[Ivo Sanader]]{{-}}(r. 1953.)
|29. travnja 2000.
|4. srpnja 2009.
|--
|3.
|[[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 04082011 Jadranka Kosor crop 924.jpg|100px]]
|[[Jadranka Kosor]]{{-}}(r. 1953.)
|4. srpnja 2009.
|21. svibnja 2012.
|--
|4.
|[[Datoteka:Tomislav Karamarko 2009.JPG|100px]]
|[[Tomislav Karamarko]]{{-}}(r. 1959.)
|21. svibnja 2012.
|21. lipnja 2016.
|--
|5.
|[[Datoteka:PM Andrej Plenković.jpg|100px]]
|[[Andrej Plenković]]{{-}}(r. 1970.)
|17. srpnja 2016.
|
|--
|}

Zanimljiv je odnos između predsjednika prema kojem je predsjednik koji je u stranku uveo novog člana redovito bio izbacivan nakon dolaska tog člana na mjesto predsjednika. Tako je [[Ivo Sanader]] uveo [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] u HDZ, da bi ga ona izbacila dolaskom na vlast. Kosor je uvela [[Tomislav Karamarko|Tomislava Karamarka]] u stranku, da bi ju isti kasnije izbacio. Isto se dogodilo i Karamarku s [[Andrej Plenković|Andrejom Plenkovićem]]. Jedina poveznica između četiri predsjednika je [[Gordan Jandroković]] koji je uživao povjerenje svih predsjednika i u svakom od mandata vršio visoku političku dužnost (saborski zastupnik, ministar, potpredsjednik vlade, predsjednik sabora).&lt;ref&gt;Nino Raspudić. [https://www.vecernji.hr/amp/premium/njuska-li-to-svizac-phill-vjetrove-promjena-1246131 Njuška li to svizac Phil vjetrove promjena] ''Večernji list'', 18. svibnja 2018. (pristupljeno 11. kolovoza 2018.)&lt;/ref&gt;

== Počasni predsjednici ==
* [[Šime Balen]]&lt;ref name=&quot;Izjava1989&quot;&gt;»Izjava Osnivačke skupštine Hrvatske demokratske zajednice«. U tiskopisu autora: Hrvoje Šošić, ''Hrvatski politički leksikon'', Prvi dio : A – O, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 344. – 346. (P. Šegedin se nije prihvatio dužnosti.)&lt;/ref&gt; (17. lipnja 1989.&lt;ref name=&quot;Izjava1989&quot;/&gt; – 24./25. veljače 1990.)
* [[Ivo Sanader]] (4. srpnja 2009. – 4. siječnja 2010.)

== Glavni tajnici ==

*[[Ivan Bobetko]] (1989. – 1990.)
*[[Stjepan Mesić|Stipe Mesić]] (1990.)
*[[Ante Beljo]] (1990. – 1991.)
*[[Slavko Degoricija]] (1991.) - ''predsjednik Izvršnog odbora Središnjice''
*Stipe Mesić (1992.) - ''predsjednik Izvršnog odbora Središnjice''
*[[Ivić Pašalić]] (1992. – 1993.) - ''predsjednik Izvršnog odbora Središnjice''
*[[Jure Radić]] (1993. – 1995.)
*[[Zlatko Canjuga]] (1995. – 1996.)
*[[Ivan Valent]] (1996. – 1998.)
*[[Drago Krpina]] (1998. – 2000.)
*[[Joso Škara]] (2000. – 2002.)
*[[Branko Vukelić (ministar)|Branko Vukelić]] (2002. – 2005.)
*[[Ivan Jarnjak]] (2005. – 2010.)
*[[Branko Bačić]] (2010. – 2012.)
*[[Milijan Brkić]] (2012. – 2016.)
*[[Domagoj Milošević]] (2016.)
*[[Gordan Jandroković]] (2016. 2020.)
* [[Krunoslav Katičić]] (2020. -)


== Središnja stranačka tijela ==
# Opći sabor HDZ-a
# Predsjedništvo HDZ-a
# Nacionalno vijeće HDZ-a
# Središnji odbor HDZ-a
# [[Klub zastupnika]] HDZ-a u [[Hrvatski sabor|Hrvatskomu saboru]]
# Visoki časni sud HDZ-a
# Nadzorni odbor HDZ-a

== Opći sabori ==
Opći sabor HDZ-a najviše je stranačko tijelo, koje radi na redovnim i izvanrednim zasjedanjima. Od Prvog općeg sabora, koji je imao posebni povijesni značaj, održano je ukupno 17 sabora, od kojih je 11 bilo izbornih sabora, a izvještajnih šest. Na izbornim saborima biraju se najviši dužnosnici (predsjednik, potpredsjednici) i ostali članovi središnjih stranačkih tijela.&lt;br /&gt;
Na saboru 2012. izmijenjen je statut na način da od 2016. svi članovi stranke biraju izravno predsjednika. Prvi takvi izravni izbori održani su 17. travnja 2016. na kojemu je izabran Tomislav Karamarko, a nakon njegove ostavke 21. lipnja, održani su tri mjeseca poslije prvih izbora, drugi izravni izbori 17. srpnja 2016. na kojemu je izabran [[Andrej Plenković]].

=== Sabori održani u mandatu Franje Tuđmana ===
*[[1. Opći sabor HDZ-a]], 24. i 25. veljače 1990.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1990 Povijest 1990.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114711/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1990 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[2. Opći sabor HDZ-a]], 15. i 16. listopada 1993.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1993 Povijest 1993.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826113332/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1993 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[3. Opći sabor HDZ-a]], 14. i 15. listopada 1995.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1995 Povijest 1995.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114657/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1995 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[4. Opći sabor HDZ-a]], 21. i 22. veljače 1998.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1998 Povijest 1998.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826160920/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1998 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
=== Sabori održani u mandatu Ive Sanadera ===
*[[5. Opći sabor HDZ-a]], 29. i 30. travnja 2000.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2000/04/30/HRT0006.html 5. Opći Sabor HDZ-a, HRT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924031611/http://www.hrt.hr/arhiv/2000/04/30/HRT0006.html |date=24. rujna 2015. }}. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[6. Opći sabor HDZ-a]] 17. lipnja 2001. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2001/06/17/ 6. opći izvještajni sabor HDZ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114830/http://www.hrt.hr/arhiv/2001/06/17/ |date=26. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[7. Opći sabor HDZ-a]], 21. i 22. travnja 2002.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2002/04/21/HRT0004.html Sedmi opći sabor HDZ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826115132/http://www.hrt.hr/arhiv/2002/04/21/HRT0004.html |date=26. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[8. Opći sabor HDZ-a]], 21. lipanj 2003. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/poceo-8-opci--sabor-hdza/144583.aspx Počeo 8. opći sabor HDZ-a], index.hr. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[9. Opći sabor HDZ-a]], 24. travnja 2004.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2004/04/24/HRT0021.html 9. opći izvještajni sabor hdz-a u Rijeci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114957/http://www.hrt.hr/arhiv/2004/04/24/HRT0021.html |date=26. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[10. Opći sabor HDZ-a]], 1. travanj 2006. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-vukovaru-poceo-izvjestajni-sabor-hdz-a-817158 U Vukovaru počeo izvještajni sabor HDZ-a], Večernji list. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[11. Opći sabor HDZ-a]], 30. lipnja 2007. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://liderpress.hr/arhiva/21622/?display=full Sanader održao govor dug sat i pol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826160737/http://liderpress.hr/arhiva/21622/?display=full |date=26. kolovoza 2014. }}, Lider. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[12. Opći sabor HDZ-a]], 26. travnja 2008.&lt;ref&gt;[http://dalje.com/hr-hrvatska/poceo-12-opci-sabor-hdz-a/143700 Počeo 12. Opći sabor HDZ-a], Dalje.com. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
=== Sabori održani u mandatu Jadranke Kosor ===
*[[13. Opći sabor HDZ-a]], 4. srpnja 2009.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/politika/kosor-danas-od-sanadera-preuzima-i-vodstvo-hdz-a-124426 Kosor danas od Sanadera preuzima i vodstvo HDZ-a], 24sata. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[14. Opći sabor HDZ-a]], 17. rujna 2011. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/danas-u-zagrebackoj-areni-14-opci-sabor-hdz-a EZadar] Danas u zagrebačkoj tportal/ eZd: Areni 14. Opći sabor HDZ-a, 17. rujna 2011.&lt;/ref&gt;
=== Sabori održani u mandatu Tomislava Karamarka ===
*[[15. Opći sabor HDZ-a]], 20. svibnja 2012.&lt;ref&gt;[http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=21746:15-opi-sabor-hdz-a-izaslanici-biraju-novog-predsjednika&amp;catid=1:politika&amp;Itemid=9 Hrsvijet.net] R. Horvat: 15. Opći sabor HDZ-a: Izaslanici biraju novog predsjednika, 20. svibnja 2012.&lt;/ref&gt;
* [[16. Opći sabor HDZ-a]], 17. lipnja 2014. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://vijesti.hrt.hr/16-opci-izvjestajni-sabor-hdz-a &quot;Drugačiji HDZ omogućit će vladajućima katarzu u - opoziciji!&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819185124/http://vijesti.hrt.hr/16-opci-izvjestajni-sabor-hdz-a |date=19. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
* [[17. Opći sabor HDZ-a]], 28. svibnja 2016.&lt;ref&gt;[http://vijesti.hrt.hr/336879/hdz-bira-stranacka-tijela-za-iduce-cetiri-godine Karamarko: Nećemo dopustiti da Most i SDP sruše Vladu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219021757/https://vijesti.hrt.hr/ |date=19. veljače 2021. }}, HRT. Pristupljeno 17. srpnja 2016.&lt;/ref&gt;

=== Sabori održani u mandatu Andreja Plenkovića ===

* [[18. Opći sabor HDZ-a]], 26. svibnja 2018. – ''izvještajni sabor''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-na-izvjestajnom-saboru-hdz-a-hoce-li-biti-disonantnih-tonova---518463.html |title=Plenković: ''Pripremamo poreznu reformu za jesen, smanjit ćemo PDV'' |date=2018-05-26 |work=dnevnik.hr |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=2018-05-26}}&lt;/ref&gt;

==Izbori==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Hrvatski sabor]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u saboru
! Promjena 
! Dio Vlade?
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;3&quot; |(samo HDZ)
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|1990.]]
|
|1,201,122
|41.90
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|205|351|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}205
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]]
|
|1,176,437
|44.68
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|85|138|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}120
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]]
|
|1,093,403
|45.23
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|75|127|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}10
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]]
|
|790,728
|26.88
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|46|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}29
|{{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]]
|
|840,692
|33.90
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|66|152|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}20
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]]
|
|907,743
|36.60
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|66|153|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|2011.]]
| [[HGS]]-[[DC]]
|563,215
|23.93
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|44|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}19
|{{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|2015.]]
| [[Domoljubna koalicija]]
|771,070
|34.64
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|49|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}5
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|2016]].
| [[HSLS]]-[[Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku|Hrast]]-[[HDS]]
|695,804
|36.56
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|57|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
|{{Rast}} 8
|{{Da|Vlada}}
|- 
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| [[HSLS]]-[[HDSSB]]-[[HDS]]
| 621.008
| 37,26
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|61|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}} 4
| {{Da|Vlada}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|Predsjednički izbori]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Prvi krug
! colspan=&quot;2&quot; |Drugi krug
! rowspan=&quot;2&quot; | Rezultat 
|-
!Broj glasova
!'''%'''
!Broj glasova
!'''%'''
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|1992.]]
|[[Franjo Tuđman]]
|1,519,100
|56.73 (#1)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1997.|1997.]]
|[[Franjo Tuđman]]
|1,337,990
|61.41 (#1)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]]
|[[Mate Granić]]
|601,588
|22.47 (#3)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]]
|[[Jadranka Kosor]]
|452,218
|20.31 (#2)
|751,692
|34.07 (#2)
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|2010.]]
|[[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]]
|237,998
|12.04 (#3)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|2015.]]
|[[Kolinda Grabar-Kitarović]]
|665,379
|37.22 (#2)
|1,111,945
|50.74 (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|2020.]]
|[[Kolinda Grabar-Kitarović]]
|507,628
|26.65 (#2)
|929,707
|47,34 (#2)
|{{Ne|Poraz}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Europski parlament]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u EP-u
! Promjena 
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;2&quot; |(samo HDZ)
|-
![[Izbori za Europski parlament 2013.|2013.]]
| [[Domoljubna koalicija]]
|243,654
|32.86
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|12|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}5
|-
![[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|2014.]]
| [[Domoljubna koalicija]]
|381,844
|41.42
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|11|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
|-
![[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|2019.]]
|
|244,076
|22.72
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|12|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|}

Izvor: DIP&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Arhiva izbora Republike Hrvatske |url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home |accessdate=2020-12-06}}&lt;/ref&gt;

== Predsjednici hrvatske vlade iz sastava HDZ-a==
* [[Stipe Mesić]] (30. svibnja 1990. – 24. kolovoza 1990.)
* [[Josip Manolić]] (24. kolovoza 1990. – 17. srpnja 1991.)
* [[Franjo Gregurić]] (17. srpnja 1991. – 12. kolovoza 1992.)
* [[Hrvoje Šarinić]] (12. kolovoza 1992. – 3. travnja 1993.)
* [[Nikica Valentić]] (3. travnja 1993. – 7. studenog 1995.)
* [[Zlatko Mateša]] (7. studenoga 1995. – 27. siječnja 2000.)
* [[Ivo Sanader]] (23. prosinca 2003. – 6. srpnja 2009.)
* [[Jadranka Kosor]] (6. srpnja 2009. – 23. prosinca 2011.)
* [[Andrej Plenković]] (19. listopada 2016. - ''u tijeku'')

== Zajednice HDZ-a ==
U sastavu HDZ-a ustanovljene su šest zajednica kao zasebne organizacijske cjeline:
# [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice]] - nacionalni predsjednik [[Ivan Vidiš]]
# [[Zajednica žena &quot;Katarina Zrinska&quot;]] - predsjednica [[Nada Murganić]]
# [[Zajednica utemeljitelja HDZ-a &quot;Dr. Franjo Tuđman&quot;]] - predsjednik [[Mario Kapulica]]
# [[Zajednica branitelja &quot;Gojko Šušak&quot;]] - predsjednik general-bojnik [[Miljenko Filipović]]
# [[Akademska zajednica &quot;Dr. Ante Starčević&quot;]] - predsjednik akademik [[Ivica Kostović]]
# [[Zajednica poduzetnika i obrtnika]] - predsjednik [[Domagoj Ivan Milošević]]

Predsjednici zajednica po položaju su članovi Predsjedništva HDZ-a.

== Stranke uklopljene u HDZ ==
* [[Hrvatska pučka seljačka stranka (1990.)|Hrvatska pučka seljačka stranka]] (osnovana 27. svibnja 1990., a 19. veljače 1991.&lt;ref&gt;»HRVATSKA PUČKA SELJAČKA STRANKA - HDZ«. U tiskopisu: Hrvoje Šošić, Hrvatski politički leksikon, Prvi dio : A – O, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 224.&lt;/ref&gt; pristupila HDZ-u),
* [[Hrvatska stranka]] (osnovana 14. veljače 1990., a [[nadnevak|nadnevka]] 22. veljače 1998., članovi Hrvatske stranke prešli su u HDZ na 4. općem saboru HDZ-a),&lt;ref&gt;Neda Erceg, Renata Pekorari, ur., ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj : od 1995. do 1999. godine'', Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6430-06-1}} (HIDRA), str. 22., {{NSK-zapis|id=000240634}}&lt;/ref&gt;
* [[Hrvatska konzervativna stranka]] (prišla&lt;ref&gt;[[Mladen Schwartz]], ''Što je to - desnica? : o jednoj mrcvarenoj kategoriji'', Iuvenalis Samizdat, Zagreb, 2001., {{ISBN|953-98181-1-7}}, str. 96. {{NSK-zapis|id=000298564}}
{{citat|''(…) ''Hrvatska Konzervativna Stranka'' Andre Ozretića (utopila se u HDZ-u, a potom prišla Merčepu), (…)''|str. 96.}}&lt;/ref&gt; je u HDZ-u, a potom [[Hrvatska pučka stranka (1997.)|Hrvatskoj pučkoj stranci]]),

== Povezani članci ==
* [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
* [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice]]
* [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta]]
* [[Franjo Tuđman]]
* [[Ivo Sanader]]
* [[Jadranka Kosor]]
* [[Tomislav Karamarko]]
* [[Andrej Plenković]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.hdz.hr/ Službene stranice HDZ-a]


{{Stranke 10. saziva Sabora}}

[[Kategorija:HDZ| ]]</text>
      <sha1>ah9xk2oo2qxfaledfntuvexcc27hdnk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432396</id>
      <parentid>6432395</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:04:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Space2006</username>
        <id>222664</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mandat Jadranke Kosor 2009. – 2012. */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33991" xml:space="preserve">{{dz|[[HDZ (razdvojba)]]}}
{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatska demokratska zajednica
|izvorno ime                = 
|logo                       = HDZ logo.svg
|veličina                   = 300px
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Andrej Plenković]]
|glavni tajnik              = [[Krunoslav Katičić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;
|dužnosnik1 titula          = Zamjenik predsjednika
|dužnosnik1 ime             = [[Tomo Medved]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;&gt;{{citiranje www |url=https://www.hdz.hr/category/83/predsjednistvo |naslov=Predsjedništvo |izdavač=Hrvatska demokratska zajednica |pristupljeno=2020-07-17}}&lt;/ref&gt;
|dužnosnik2 titula          = Potpredsjednici
|dužnosnik2 ime             = [[Oleg Butković]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Ivan Anušić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Branko Bačić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Zdravka Bušić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;
|dužnosnik3 titula          = Predsjednik podmladka
|dužnosnik3 ime             = [[Ivan Vidiš]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;
|glasnogovornik             = [[Zoltan Kabok]]
|osnivač                    = [[Franjo Tuđman]]
|slogan                     = 
|osnovana                   = 17. lipnja 1989.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = Trg žrtava fašizma 4, [[Zagreb]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hdz.hr/kontakti/glavno-tajnistvo/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130709005707/http://www.hdz.hr/kontakti/glavno-tajnistvo/ |archive-date=9. srpnja 2013. |access-date=9. srpnja 2013.}}&lt;/ref&gt;
|država                     = [[Hrvatska]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{-}}[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
|podmladak                  = [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice|Mladež HDZ-a]]
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 210.384&lt;ref&gt;https://www.hdz.hr/userfiles/pdf/sluzbeni_rezultati.pdf&lt;/ref&gt;
|broj članova godina        = 2016.
|ideologija                 = [[demokršćanstvo]], &lt;br&gt;[[liberalni konzervativizam]], [[proeuropejstvo]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euinside.eu/en/news/croatia-launches-a-campaign-to-join-the-euro-area |title=Croatia Is Starting Preparations To Join Eurozone |author=Adelina Marini |date=2017-11-06 |language=Eng. |publisher=euinside.eu |accessdate=2019-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;expat&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.expatincroatia.com/croatia-largest-political-parties/ |title=Croatia's Largest Political Parties |website=Expat in Croatia |author=Andrea Gladoic |language=Eng. |accessdate=2019-01-15}}&lt;/ref&gt;
|religija                   = 
|položaj                    = [[desni centar]]
|nacionalna skupina         = 
|međunarodna skupina        = [[Međunarodna demokratska unija]]
|europski parlament skupina = [[Europska pučka stranka]]
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|61|151|#005AAB}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|12|#005AAB}}
|tijelo3                    = 
|tijelo3 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0|}} --&gt;
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --&gt;
|boje                       = {{Obojani okvir|#005AAB}} [[plava]]
|službena stranica          = http://www.hdz.hr/ 
|napomena                   = 
}}

'''Hrvatska demokratska zajednica''' ('''HDZ''') [[hrvatska]] je [[politička stranka]] [[demokršćanstvo|demokršćanske]] orijentacije. Utemeljena je [[17. lipnja]] [[1989.]], a njezin utemeljitelj je dr. [[Franjo Tuđman]], ujedno i prvi hrvatski predsjednik. HDZ je najmasovnija stranka u Hrvatskoj po broju članova i najjača parlamentarna stranka u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].

== Povijest ==
=== Početci i osnivanje 1989. – 1990. ===
{{glavni|Osnivanje HDZ-a}}

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice najavio je dr. [[Franjo Tuđman]] na Tribini Društva književnika u Zagrebu [[28. veljače]] 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv Tuđmana pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla još 1988. U SAD-u je u listu ''[[Zajedničar]]'' [[Hrvatska bratska zajednica|Hrvatske bratske zajednice]] objavljen [[:s:Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice|Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice]]. Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati [[17. lipnja]] [[1989.]] u [[Hotel Panorama|hotelu Panorama]] u Zagrebu, međutim, ''Gradski sekretariat unutrašnjih poslova'' (GSUP) Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština se održala 17. lipnja u prostorijama [[NK Borac Zagreb|Nogometnog kluba Borac]] na [[Jarun]]u, a bilo je nazočni 48 osnivača i tri gosta iz Slovenije. Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke.

Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu. U [[Švicarska|Švicarskoj]] je 9. srpnja u [[Zürich]]u osnovano ''Društvo prijatelja Hrvatske demokratske zajednice''. Istog je dana u Zürichu održana prva Koordinacija novoosnovanih ogranaka HDZ-a i izabran Koordinacijski odbor za Švicarsku i [[Lihtenštajn]]. U Australiji, u [[Melbourne]]u, 29. kolovoza, osnovan je prvi ogranak HDZ-a. Tijekom jeseni 1989. osnivaju se ogranci po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.

[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|thumb|right|Izvorni grb Hrvatske demokratske zajednice]]
Srpski akademici, [[Dobrica Ćosić]] i [[Antonije Isaković]], u rujnu 1989., najavili su u razgovorima s talijanskim neofašistima predaju [[Istra|Istre]] i [[Dalmacija|Dalmacije]] Italiji, zbog čega je Izvršni odbor HDZ-a uputio javni prosvjed.{{pojasniti|relevantnost za povijest stranke?}}

U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti [[Skupština Slovenije|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Slovenije|SR Slovenije]] u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom ''[[:s:HDZ-ovo priopćenje Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost|Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost]]'', zatražili su obnovu [[Matica hravatska|Matice hrvatske]] i vraćanje spomenika [[Josip Jelačić|Josipu Jelačiću]] na glavni zagrebački trg. Na kraju mjeseca HDZ je imao oko 20 000 članova.

Dana 29. studenog 1989. HDZ je uputio ''[[:s:HDZ-ov Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu|Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu]]'' u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Do kraja godine podružnice HDZ-a osnovane su u [[Ploče|Pločama]], [[Sveti Filip i Jakov|Svetom Filipu i Jakovu]], [[Sisak|Sisku]], [[Metković]]u, [[Osijek]]u, [[Lovreć]]u, [[Zagreb]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Đakovo|Đakovu]] i [[Slivno]]m (općina [[Imotski]]).

=== Faza stvaranja hrvatske države 1990. – 1995. ===
Glavni programski cilj stranke bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene [[Republika Hrvatska|hrvatske države]] izvan [[SFRJ]]. Oko ovih temeljnih pitanja bilo je u hrvatskom narodu veliko [[konsenzus|suglasje]] i HDZ je tih godina nailazio na veliku podršku naroda. Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnja 1990. odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na [[2. Opći sabor HDZ-a|2. Općem saboru]] 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao [[Demokršćanstvo|demokršćanska]] stranka. Od tada pa do danas pojedinačno je najjača politička stranaka u Hrvatskoj. HDZ je na vlasti bio od prvih višestranačkih izbora [[1990.]] godine, pobjeđuje pod vodstvom Franje Tuđmana na izborima za Hrvatski sabor 1992. i 1995., kao i na lokalnim izborima 1993. i 1997. sve do do [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]] godine kada gubi izbore od koalicije šest stranaka. Franjo Tuđman izabran je četiri puta za predsjednika na Općim saborima stranke, 1990., 1993., 1995. i 1998.

=== U oporbi pod vodstvom Sanadera i unutarstranački sukobi 2000. – 2003. ===

Odmah nakon gubitka izbora rasplamsali su se unutarstranački sukobi između dviju frakcija oko [[Vladimir Šeks|Vladimira Šeksa]] i [[Ivić Pašalić|Ivića Pašalića]]. Na Glavnom odboru održanom 5. siječnja 2000., tek dva dana nakon gubitka izbora za vršitelja dužnosti predsjednika stranke izabire se Vladimir Šeks te se nominira [[Mate Granić|Matu Granića]] za predsjedničkog kandidata. Na petom Općem Saboru održan u travnju 2000. za novog predsjednika HDZ-a izabran je [[Ivo Sanader]]. Sanader bio je kandidat Vladimira Šeksa i pobijedio je s 70% podrške njihovih izaslanika. Druga kandidatkinja, [[Ljerka Mintas-Hodak]], podržana od Ivića Pašalića, dobila je 20%, a [[Branimir Glavaš]] dobio je 10% podrške izaslanika. Za zamjenicu predsjednika izabrana je [[Maja Freundlich]]. Donesen je novi statut stranke. &lt;br/ &gt;

Tijekom 2000. – 2002. prevladaju unutarstranački sukobi koji kulminiraju sve do sedmog Općeg sabora održan u travnju 2002. godine. Na tom saboru istaknuta su tri kandidata za predsjednika stranke, uz Ivu Sanader, kandidat je njegov najveći suparnik Ivić Pašalić. Treća kandidatkinja bila je Maja Freundlich. Saboru su predvodili napeti unutarstranački izbori na svim razinama. Uoči sabora bile su malverzacije s popisom od 1.900 izaslanika, posebno izaslanika raznih zajednica i iseljeništva. Na Saboru pobijedio je Ivo Sanader s 51% glasova, poraženi protukandidat dobio je 47%, dok je Maja Freundlich ostvarila 2% podrške izaslanika. Za zamjenicu predsjednika izabrana je Jadranka Kosor, koja je pobijedila Ljerku Mintas Hodak.

Na prvoj sjednici Središnjeg odbora održanoj 15. lipnja 2002. Sanader uspije smijenjiti Ivića Pašalića s dužnosti ravnatelja [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zaklade hrvatskog državnog zavjeta]], te zatim pod točkom razno raspušta kompletnu organizaciju Mladeži HDZ-a koja je Sanaderu bila u oporbi. Predsjednišvo HDZ-a ubrzo isključuje Pašalića iz stranke te tijekom 2002. i 2003. raspušta Gradski odbor Grada Zagreba te daljnjih 10 županijskih organizacija u Hrvatskoj. No, u javnosti,  vodećim medijima te od [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] Sanader dobiva podršku koja se tumači kao demokratizacija stranke s umjerenjim političkim profilom i otklonom od Tuđmanovog nacionalnog programa.

=== HDZ u doba premijera Sanadera 2003. – 2009. ===

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|izborima 2003.]] HDZ ponovno pobjeđuje te vlada u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama. Premijer postaje [[Ivo Sanader]] koji drugi mandat osvaja na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|izborima 2007.]] godine formirajući koaliciju s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-om, [[HSLS]]-om, [[HSU]]-om te manjinama. Tijekom predsjednikovanja Ive Sanadera stranka skreće prema [[Ljevica|lijevoj]] strani političkog spektra u odnosu na svoje ranije usmjerenje. Provodi [[Detuđmanizacija|detuđmanizaciju]] i Sanader djelomično uspješno pokušava promijeniti imidž fotografijama s čelnicima Europske pučke stranke, a istodobno se uništavala vladina haška politika nakon dolaska prvih optužnica. Paralelno je stranka iznutra propadala uništena ukidanjem unutarstranačke demokracije i promoviranjem kadrova čija je osnovna karakteristika bila klijentelizam i poslušnost.&lt;ref&gt;[http://www.novilist.hr/Komentari/Osvrti/HDZ-u-potrazi-za-izgubljenim-identitetom Zlatko Crneč: HDZ u potrazi za izgubljenim identitetom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140820055216/http://www.novilist.hr/Komentari/Osvrti/HDZ-u-potrazi-za-izgubljenim-identitetom |date=20. kolovoza 2014. }}, Novi list, 7. travnja 2012. Pristupljeno 19. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

HDZ je sa svojim partnerima HSS-om i HSLS-om na [[Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj|lokalnim izborima]] [[2009.]] godine osvojio vlast u 13 [[Hrvatske županije|županija]] i 69 [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|gradova]]. HDZ trenutačno ima deset [[župan]]a, dok njegov partner HSS ima tri.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/izbori2009/detalji/art-2009,6,1,,165412.jl |title=HDZ: Dobro smo prošli, ali Šuice su se zasitili |journal= |access-date=3. lipnja 2009. |archive-date=7. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090607101828/http://www.jutarnji.hr/vijesti/izbori2009/detalji/art-2009,6,1,,165412.jl |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; HDZ ima gradonačelnika u 57 [[Hrvatske općine i gradovi|gradova]] i načelnika u 232 [[Hrvatske općine i gradovi|općine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/Lokalni_izbori2009/3302583/index.do |title=Nerazvijena mjesta i sela biraju HDZ, urbani glasači vjerni SDP-u |access-date=3. lipnja 2009. |archive-date=5. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090605112927/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/Lokalni_izbori2009/3302583/index.do |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; HDZ s partnerima ima većinu u 14 županijskih skupština.

=== Mandat Jadranke Kosor 2009. – 2012. ===
Ivo Sanader 1. srpnja 2009. iznenadno daje ostavku na dužnost predsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a. Na Saboru stranke Jadranka Kosor javnim glasovanjem nasljeđuje Sanadera, a Sanader biva izabran počasnim predsjednikom stranke. Za zamjenika predsjednika izabran je [[Darko Milinović]], a za predsjedničkog kandidata [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]]. Na predsjedničkim izborima u prosincu 2009. kandidat stranke doživljava debakl sa svega 14% glasova i ispada iz daljnje utrke za predsjednika Republike. Nakon što je SDP-ov kandidat [[Ivo Josipović]] izabran za novog predsjednika Republike, Sanader u Središnjici HDZ-a saziva konferenciju za medije, optužuje Kosor za izborni poraz na predsjedničkim izborima i najavljuje svoj politički povratak. Kosor saziva hitnu sjednicu Predsjedništva HDZ-a te ga izbacuje iz stranke. [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|DORH]] protiv Sanadera podiže optužnice te nakon kratkog bijega u Austriji bude izručen i uhićen. Tijekom sljedećeg desetljeća održava se serija sudskih procesa zbog raznih malverzacija. Sudski proces izuzetno šteti ugledu stranke te uz gospodarsku krizu HDZ u prosincu 2011. gubi parlamentarne izbore. SDP postaje pobjednik i postaje stranka s najvećim brojem zastupnika, a [[Zoran Milanović]] postaje predsjednik Vlade. HDZ odlazi u oporbu i počinju unutarstranački sukobi.

=== U oporbi pod vodstvom Tomislava Karamarka ===
Na unutarstranačkim izborima u svibnju 2012. [[Tomislav Karamarko]] pobjeđuje i postaje novi predsjednik stranke, a na 15. Općem saboru Jadranka Kosor doživljava veliki poraz jer se nije uspjela izboriti u drugom krugu. U prvom krugu Karamarko dobiva 848, [[Milan Kujundžić]] 523, Kosor 357, [[Darko Milinović]] 169 i [[Domagoj Milošević]] 98 glasova, dok u drugom krugu pobjeđuje s 971 glasom, a njegov protukandidat Milan Kujundžić osvaja iznenađujućih 860 glasova izaslanika.[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/tomislav-karamarko-je-cetvrti-predsjednik-hdz-a-najveci-gubitnici-kosor-seks-i-milinovic-167714]

HDZ bori se u javnosti s negativnim imidžom i ostavštinom koruptivnih radnji Ive Sanadera. U ožujku 2014. na Županijskom sudu u Zagrebu je donesene nepravomoćna presuda u slučaju &quot;Fimi Media&quot; po kojoj HDZ mora vratiti nezakonito stečenih 24,2 milijuna kuna, te mora platiti 5 milijuna kazne. Karamarko poziva na &quot;retuđmanizaciju&quot; u HDZ-u, okuplja [[Domoljubna koalicija|Domoljubnu koaliciju]] desnih stranaka i pobjeđuje na lokalnim izborima 2013., kao i na izborima za Europski parlament 2012. i 2013. čiju je listu predvodio [[Andrej Plenković]].

== HDZ pod vodstvom Plenkovića 2016. - danas ==

== Predsjednici stranke ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! slika
! width=180|ime 
! colspan=2|u uredu
|--
|1.
|[[Datoteka:FranjoTudman.JPG|100px]]
|[[Franjo Tuđman]]{{-}}(1922. – 1999.)
|17. lipnja 1989.
|10. prosinca 1999.
|--
|&lt;nowiki&gt;-&lt;/nowiki&gt;{{-}}v. d.
|[[Datoteka:Vladimir Seks Dvadeseta obljetnica formiranja OSRH 280511 98.jpg|100px]]
|[[Vladimir Šeks]]{{-}}(r. 1943.)
|5. siječnja 2000.
|29. travnja 2000.
|--
|2.
|[[Slika:Ivo Sanader Svecanost podizanja NATOve zastave Zagreb 67 crop.jpg|100px]]
|[[Ivo Sanader]]{{-}}(r. 1953.)
|29. travnja 2000.
|4. srpnja 2009.
|--
|3.
|[[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 04082011 Jadranka Kosor crop 924.jpg|100px]]
|[[Jadranka Kosor]]{{-}}(r. 1953.)
|4. srpnja 2009.
|21. svibnja 2012.
|--
|4.
|[[Datoteka:Tomislav Karamarko 2009.JPG|100px]]
|[[Tomislav Karamarko]]{{-}}(r. 1959.)
|21. svibnja 2012.
|21. lipnja 2016.
|--
|5.
|[[Datoteka:PM Andrej Plenković.jpg|100px]]
|[[Andrej Plenković]]{{-}}(r. 1970.)
|17. srpnja 2016.
|
|--
|}

Zanimljiv je odnos između predsjednika prema kojem je predsjednik koji je u stranku uveo novog člana redovito bio izbacivan nakon dolaska tog člana na mjesto predsjednika. Tako je [[Ivo Sanader]] uveo [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] u HDZ, da bi ga ona izbacila dolaskom na vlast. Kosor je uvela [[Tomislav Karamarko|Tomislava Karamarka]] u stranku, da bi ju isti kasnije izbacio. Isto se dogodilo i Karamarku s [[Andrej Plenković|Andrejom Plenkovićem]]. Jedina poveznica između četiri predsjednika je [[Gordan Jandroković]] koji je uživao povjerenje svih predsjednika i u svakom od mandata vršio visoku političku dužnost (saborski zastupnik, ministar, potpredsjednik vlade, predsjednik sabora).&lt;ref&gt;Nino Raspudić. [https://www.vecernji.hr/amp/premium/njuska-li-to-svizac-phill-vjetrove-promjena-1246131 Njuška li to svizac Phil vjetrove promjena] ''Večernji list'', 18. svibnja 2018. (pristupljeno 11. kolovoza 2018.)&lt;/ref&gt;

== Počasni predsjednici ==
* [[Šime Balen]]&lt;ref name=&quot;Izjava1989&quot;&gt;»Izjava Osnivačke skupštine Hrvatske demokratske zajednice«. U tiskopisu autora: Hrvoje Šošić, ''Hrvatski politički leksikon'', Prvi dio : A – O, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 344. – 346. (P. Šegedin se nije prihvatio dužnosti.)&lt;/ref&gt; (17. lipnja 1989.&lt;ref name=&quot;Izjava1989&quot;/&gt; – 24./25. veljače 1990.)
* [[Ivo Sanader]] (4. srpnja 2009. – 4. siječnja 2010.)

== Glavni tajnici ==

*[[Ivan Bobetko]] (1989. – 1990.)
*[[Stjepan Mesić|Stipe Mesić]] (1990.)
*[[Ante Beljo]] (1990. – 1991.)
*[[Slavko Degoricija]] (1991.) - ''predsjednik Izvršnog odbora Središnjice''
*Stipe Mesić (1992.) - ''predsjednik Izvršnog odbora Središnjice''
*[[Ivić Pašalić]] (1992. – 1993.) - ''predsjednik Izvršnog odbora Središnjice''
*[[Jure Radić]] (1993. – 1995.)
*[[Zlatko Canjuga]] (1995. – 1996.)
*[[Ivan Valent]] (1996. – 1998.)
*[[Drago Krpina]] (1998. – 2000.)
*[[Joso Škara]] (2000. – 2002.)
*[[Branko Vukelić (ministar)|Branko Vukelić]] (2002. – 2005.)
*[[Ivan Jarnjak]] (2005. – 2010.)
*[[Branko Bačić]] (2010. – 2012.)
*[[Milijan Brkić]] (2012. – 2016.)
*[[Domagoj Milošević]] (2016.)
*[[Gordan Jandroković]] (2016. 2020.)
* [[Krunoslav Katičić]] (2020. -)


== Središnja stranačka tijela ==
# Opći sabor HDZ-a
# Predsjedništvo HDZ-a
# Nacionalno vijeće HDZ-a
# Središnji odbor HDZ-a
# [[Klub zastupnika]] HDZ-a u [[Hrvatski sabor|Hrvatskomu saboru]]
# Visoki časni sud HDZ-a
# Nadzorni odbor HDZ-a

== Opći sabori ==
Opći sabor HDZ-a najviše je stranačko tijelo, koje radi na redovnim i izvanrednim zasjedanjima. Od Prvog općeg sabora, koji je imao posebni povijesni značaj, održano je ukupno 17 sabora, od kojih je 11 bilo izbornih sabora, a izvještajnih šest. Na izbornim saborima biraju se najviši dužnosnici (predsjednik, potpredsjednici) i ostali članovi središnjih stranačkih tijela.&lt;br /&gt;
Na saboru 2012. izmijenjen je statut na način da od 2016. svi članovi stranke biraju izravno predsjednika. Prvi takvi izravni izbori održani su 17. travnja 2016. na kojemu je izabran Tomislav Karamarko, a nakon njegove ostavke 21. lipnja, održani su tri mjeseca poslije prvih izbora, drugi izravni izbori 17. srpnja 2016. na kojemu je izabran [[Andrej Plenković]].

=== Sabori održani u mandatu Franje Tuđmana ===
*[[1. Opći sabor HDZ-a]], 24. i 25. veljače 1990.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1990 Povijest 1990.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114711/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1990 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[2. Opći sabor HDZ-a]], 15. i 16. listopada 1993.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1993 Povijest 1993.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826113332/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1993 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[3. Opći sabor HDZ-a]], 14. i 15. listopada 1995.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1995 Povijest 1995.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114657/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1995 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[4. Opći sabor HDZ-a]], 21. i 22. veljače 1998.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1998 Povijest 1998.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826160920/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1998 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
=== Sabori održani u mandatu Ive Sanadera ===
*[[5. Opći sabor HDZ-a]], 29. i 30. travnja 2000.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2000/04/30/HRT0006.html 5. Opći Sabor HDZ-a, HRT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924031611/http://www.hrt.hr/arhiv/2000/04/30/HRT0006.html |date=24. rujna 2015. }}. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[6. Opći sabor HDZ-a]] 17. lipnja 2001. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2001/06/17/ 6. opći izvještajni sabor HDZ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114830/http://www.hrt.hr/arhiv/2001/06/17/ |date=26. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[7. Opći sabor HDZ-a]], 21. i 22. travnja 2002.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2002/04/21/HRT0004.html Sedmi opći sabor HDZ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826115132/http://www.hrt.hr/arhiv/2002/04/21/HRT0004.html |date=26. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[8. Opći sabor HDZ-a]], 21. lipanj 2003. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/poceo-8-opci--sabor-hdza/144583.aspx Počeo 8. opći sabor HDZ-a], index.hr. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[9. Opći sabor HDZ-a]], 24. travnja 2004.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2004/04/24/HRT0021.html 9. opći izvještajni sabor hdz-a u Rijeci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114957/http://www.hrt.hr/arhiv/2004/04/24/HRT0021.html |date=26. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[10. Opći sabor HDZ-a]], 1. travanj 2006. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-vukovaru-poceo-izvjestajni-sabor-hdz-a-817158 U Vukovaru počeo izvještajni sabor HDZ-a], Večernji list. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[11. Opći sabor HDZ-a]], 30. lipnja 2007. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://liderpress.hr/arhiva/21622/?display=full Sanader održao govor dug sat i pol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826160737/http://liderpress.hr/arhiva/21622/?display=full |date=26. kolovoza 2014. }}, Lider. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[12. Opći sabor HDZ-a]], 26. travnja 2008.&lt;ref&gt;[http://dalje.com/hr-hrvatska/poceo-12-opci-sabor-hdz-a/143700 Počeo 12. Opći sabor HDZ-a], Dalje.com. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
=== Sabori održani u mandatu Jadranke Kosor ===
*[[13. Opći sabor HDZ-a]], 4. srpnja 2009.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/politika/kosor-danas-od-sanadera-preuzima-i-vodstvo-hdz-a-124426 Kosor danas od Sanadera preuzima i vodstvo HDZ-a], 24sata. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[14. Opći sabor HDZ-a]], 17. rujna 2011. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/danas-u-zagrebackoj-areni-14-opci-sabor-hdz-a EZadar] Danas u zagrebačkoj tportal/ eZd: Areni 14. Opći sabor HDZ-a, 17. rujna 2011.&lt;/ref&gt;
=== Sabori održani u mandatu Tomislava Karamarka ===
*[[15. Opći sabor HDZ-a]], 20. svibnja 2012.&lt;ref&gt;[http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=21746:15-opi-sabor-hdz-a-izaslanici-biraju-novog-predsjednika&amp;catid=1:politika&amp;Itemid=9 Hrsvijet.net] R. Horvat: 15. Opći sabor HDZ-a: Izaslanici biraju novog predsjednika, 20. svibnja 2012.&lt;/ref&gt;
* [[16. Opći sabor HDZ-a]], 17. lipnja 2014. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://vijesti.hrt.hr/16-opci-izvjestajni-sabor-hdz-a &quot;Drugačiji HDZ omogućit će vladajućima katarzu u - opoziciji!&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819185124/http://vijesti.hrt.hr/16-opci-izvjestajni-sabor-hdz-a |date=19. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
* [[17. Opći sabor HDZ-a]], 28. svibnja 2016.&lt;ref&gt;[http://vijesti.hrt.hr/336879/hdz-bira-stranacka-tijela-za-iduce-cetiri-godine Karamarko: Nećemo dopustiti da Most i SDP sruše Vladu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219021757/https://vijesti.hrt.hr/ |date=19. veljače 2021. }}, HRT. Pristupljeno 17. srpnja 2016.&lt;/ref&gt;

=== Sabori održani u mandatu Andreja Plenkovića ===

* [[18. Opći sabor HDZ-a]], 26. svibnja 2018. – ''izvještajni sabor''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-na-izvjestajnom-saboru-hdz-a-hoce-li-biti-disonantnih-tonova---518463.html |title=Plenković: ''Pripremamo poreznu reformu za jesen, smanjit ćemo PDV'' |date=2018-05-26 |work=dnevnik.hr |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=2018-05-26}}&lt;/ref&gt;

==Izbori==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Hrvatski sabor]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u saboru
! Promjena 
! Dio Vlade?
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;3&quot; |(samo HDZ)
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|1990.]]
|
|1,201,122
|41.90
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|205|351|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}205
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]]
|
|1,176,437
|44.68
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|85|138|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}120
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]]
|
|1,093,403
|45.23
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|75|127|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}10
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]]
|
|790,728
|26.88
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|46|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}29
|{{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]]
|
|840,692
|33.90
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|66|152|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}20
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]]
|
|907,743
|36.60
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|66|153|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|2011.]]
| [[HGS]]-[[DC]]
|563,215
|23.93
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|44|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}19
|{{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|2015.]]
| [[Domoljubna koalicija]]
|771,070
|34.64
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|49|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}5
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|2016]].
| [[HSLS]]-[[Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku|Hrast]]-[[HDS]]
|695,804
|36.56
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|57|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
|{{Rast}} 8
|{{Da|Vlada}}
|- 
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| [[HSLS]]-[[HDSSB]]-[[HDS]]
| 621.008
| 37,26
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|61|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}} 4
| {{Da|Vlada}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|Predsjednički izbori]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Prvi krug
! colspan=&quot;2&quot; |Drugi krug
! rowspan=&quot;2&quot; | Rezultat 
|-
!Broj glasova
!'''%'''
!Broj glasova
!'''%'''
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|1992.]]
|[[Franjo Tuđman]]
|1,519,100
|56.73 (#1)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1997.|1997.]]
|[[Franjo Tuđman]]
|1,337,990
|61.41 (#1)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]]
|[[Mate Granić]]
|601,588
|22.47 (#3)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]]
|[[Jadranka Kosor]]
|452,218
|20.31 (#2)
|751,692
|34.07 (#2)
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|2010.]]
|[[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]]
|237,998
|12.04 (#3)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|2015.]]
|[[Kolinda Grabar-Kitarović]]
|665,379
|37.22 (#2)
|1,111,945
|50.74 (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|2020.]]
|[[Kolinda Grabar-Kitarović]]
|507,628
|26.65 (#2)
|929,707
|47,34 (#2)
|{{Ne|Poraz}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Europski parlament]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u EP-u
! Promjena 
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;2&quot; |(samo HDZ)
|-
![[Izbori za Europski parlament 2013.|2013.]]
| [[Domoljubna koalicija]]
|243,654
|32.86
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|12|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}5
|-
![[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|2014.]]
| [[Domoljubna koalicija]]
|381,844
|41.42
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|11|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
|-
![[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|2019.]]
|
|244,076
|22.72
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|12|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|}

Izvor: DIP&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Arhiva izbora Republike Hrvatske |url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home |accessdate=2020-12-06}}&lt;/ref&gt;

== Predsjednici hrvatske vlade iz sastava HDZ-a==
* [[Stipe Mesić]] (30. svibnja 1990. – 24. kolovoza 1990.)
* [[Josip Manolić]] (24. kolovoza 1990. – 17. srpnja 1991.)
* [[Franjo Gregurić]] (17. srpnja 1991. – 12. kolovoza 1992.)
* [[Hrvoje Šarinić]] (12. kolovoza 1992. – 3. travnja 1993.)
* [[Nikica Valentić]] (3. travnja 1993. – 7. studenog 1995.)
* [[Zlatko Mateša]] (7. studenoga 1995. – 27. siječnja 2000.)
* [[Ivo Sanader]] (23. prosinca 2003. – 6. srpnja 2009.)
* [[Jadranka Kosor]] (6. srpnja 2009. – 23. prosinca 2011.)
* [[Andrej Plenković]] (19. listopada 2016. - ''u tijeku'')

== Zajednice HDZ-a ==
U sastavu HDZ-a ustanovljene su šest zajednica kao zasebne organizacijske cjeline:
# [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice]] - nacionalni predsjednik [[Ivan Vidiš]]
# [[Zajednica žena &quot;Katarina Zrinska&quot;]] - predsjednica [[Nada Murganić]]
# [[Zajednica utemeljitelja HDZ-a &quot;Dr. Franjo Tuđman&quot;]] - predsjednik [[Mario Kapulica]]
# [[Zajednica branitelja &quot;Gojko Šušak&quot;]] - predsjednik general-bojnik [[Miljenko Filipović]]
# [[Akademska zajednica &quot;Dr. Ante Starčević&quot;]] - predsjednik akademik [[Ivica Kostović]]
# [[Zajednica poduzetnika i obrtnika]] - predsjednik [[Domagoj Ivan Milošević]]

Predsjednici zajednica po položaju su članovi Predsjedništva HDZ-a.

== Stranke uklopljene u HDZ ==
* [[Hrvatska pučka seljačka stranka (1990.)|Hrvatska pučka seljačka stranka]] (osnovana 27. svibnja 1990., a 19. veljače 1991.&lt;ref&gt;»HRVATSKA PUČKA SELJAČKA STRANKA - HDZ«. U tiskopisu: Hrvoje Šošić, Hrvatski politički leksikon, Prvi dio : A – O, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 224.&lt;/ref&gt; pristupila HDZ-u),
* [[Hrvatska stranka]] (osnovana 14. veljače 1990., a [[nadnevak|nadnevka]] 22. veljače 1998., članovi Hrvatske stranke prešli su u HDZ na 4. općem saboru HDZ-a),&lt;ref&gt;Neda Erceg, Renata Pekorari, ur., ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj : od 1995. do 1999. godine'', Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6430-06-1}} (HIDRA), str. 22., {{NSK-zapis|id=000240634}}&lt;/ref&gt;
* [[Hrvatska konzervativna stranka]] (prišla&lt;ref&gt;[[Mladen Schwartz]], ''Što je to - desnica? : o jednoj mrcvarenoj kategoriji'', Iuvenalis Samizdat, Zagreb, 2001., {{ISBN|953-98181-1-7}}, str. 96. {{NSK-zapis|id=000298564}}
{{citat|''(…) ''Hrvatska Konzervativna Stranka'' Andre Ozretića (utopila se u HDZ-u, a potom prišla Merčepu), (…)''|str. 96.}}&lt;/ref&gt; je u HDZ-u, a potom [[Hrvatska pučka stranka (1997.)|Hrvatskoj pučkoj stranci]]),

== Povezani članci ==
* [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
* [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice]]
* [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta]]
* [[Franjo Tuđman]]
* [[Ivo Sanader]]
* [[Jadranka Kosor]]
* [[Tomislav Karamarko]]
* [[Andrej Plenković]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.hdz.hr/ Službene stranice HDZ-a]


{{Stranke 10. saziva Sabora}}

[[Kategorija:HDZ| ]]</text>
      <sha1>pubxw0e39oamwt6iadrqo3teijsydj2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432398</id>
      <parentid>6432396</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:04:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Space2006</username>
        <id>222664</id>
      </contributor>
      <comment>/* HDZ pod vodstvom Plenkovića 2016. - danas */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33993" xml:space="preserve">{{dz|[[HDZ (razdvojba)]]}}
{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatska demokratska zajednica
|izvorno ime                = 
|logo                       = HDZ logo.svg
|veličina                   = 300px
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Andrej Plenković]]
|glavni tajnik              = [[Krunoslav Katičić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;
|dužnosnik1 titula          = Zamjenik predsjednika
|dužnosnik1 ime             = [[Tomo Medved]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;&gt;{{citiranje www |url=https://www.hdz.hr/category/83/predsjednistvo |naslov=Predsjedništvo |izdavač=Hrvatska demokratska zajednica |pristupljeno=2020-07-17}}&lt;/ref&gt;
|dužnosnik2 titula          = Potpredsjednici
|dužnosnik2 ime             = [[Oleg Butković]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Ivan Anušić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Branko Bačić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Zdravka Bušić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;
|dužnosnik3 titula          = Predsjednik podmladka
|dužnosnik3 ime             = [[Ivan Vidiš]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;
|glasnogovornik             = [[Zoltan Kabok]]
|osnivač                    = [[Franjo Tuđman]]
|slogan                     = 
|osnovana                   = 17. lipnja 1989.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = Trg žrtava fašizma 4, [[Zagreb]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hdz.hr/kontakti/glavno-tajnistvo/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130709005707/http://www.hdz.hr/kontakti/glavno-tajnistvo/ |archive-date=9. srpnja 2013. |access-date=9. srpnja 2013.}}&lt;/ref&gt;
|država                     = [[Hrvatska]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{-}}[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
|podmladak                  = [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice|Mladež HDZ-a]]
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 210.384&lt;ref&gt;https://www.hdz.hr/userfiles/pdf/sluzbeni_rezultati.pdf&lt;/ref&gt;
|broj članova godina        = 2016.
|ideologija                 = [[demokršćanstvo]], &lt;br&gt;[[liberalni konzervativizam]], [[proeuropejstvo]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euinside.eu/en/news/croatia-launches-a-campaign-to-join-the-euro-area |title=Croatia Is Starting Preparations To Join Eurozone |author=Adelina Marini |date=2017-11-06 |language=Eng. |publisher=euinside.eu |accessdate=2019-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;expat&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.expatincroatia.com/croatia-largest-political-parties/ |title=Croatia's Largest Political Parties |website=Expat in Croatia |author=Andrea Gladoic |language=Eng. |accessdate=2019-01-15}}&lt;/ref&gt;
|religija                   = 
|položaj                    = [[desni centar]]
|nacionalna skupina         = 
|međunarodna skupina        = [[Međunarodna demokratska unija]]
|europski parlament skupina = [[Europska pučka stranka]]
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|61|151|#005AAB}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|12|#005AAB}}
|tijelo3                    = 
|tijelo3 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0|}} --&gt;
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --&gt;
|boje                       = {{Obojani okvir|#005AAB}} [[plava]]
|službena stranica          = http://www.hdz.hr/ 
|napomena                   = 
}}

'''Hrvatska demokratska zajednica''' ('''HDZ''') [[hrvatska]] je [[politička stranka]] [[demokršćanstvo|demokršćanske]] orijentacije. Utemeljena je [[17. lipnja]] [[1989.]], a njezin utemeljitelj je dr. [[Franjo Tuđman]], ujedno i prvi hrvatski predsjednik. HDZ je najmasovnija stranka u Hrvatskoj po broju članova i najjača parlamentarna stranka u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].

== Povijest ==
=== Početci i osnivanje 1989. – 1990. ===
{{glavni|Osnivanje HDZ-a}}

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice najavio je dr. [[Franjo Tuđman]] na Tribini Društva književnika u Zagrebu [[28. veljače]] 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv Tuđmana pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla još 1988. U SAD-u je u listu ''[[Zajedničar]]'' [[Hrvatska bratska zajednica|Hrvatske bratske zajednice]] objavljen [[:s:Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice|Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice]]. Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati [[17. lipnja]] [[1989.]] u [[Hotel Panorama|hotelu Panorama]] u Zagrebu, međutim, ''Gradski sekretariat unutrašnjih poslova'' (GSUP) Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština se održala 17. lipnja u prostorijama [[NK Borac Zagreb|Nogometnog kluba Borac]] na [[Jarun]]u, a bilo je nazočni 48 osnivača i tri gosta iz Slovenije. Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke.

Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu. U [[Švicarska|Švicarskoj]] je 9. srpnja u [[Zürich]]u osnovano ''Društvo prijatelja Hrvatske demokratske zajednice''. Istog je dana u Zürichu održana prva Koordinacija novoosnovanih ogranaka HDZ-a i izabran Koordinacijski odbor za Švicarsku i [[Lihtenštajn]]. U Australiji, u [[Melbourne]]u, 29. kolovoza, osnovan je prvi ogranak HDZ-a. Tijekom jeseni 1989. osnivaju se ogranci po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.

[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|thumb|right|Izvorni grb Hrvatske demokratske zajednice]]
Srpski akademici, [[Dobrica Ćosić]] i [[Antonije Isaković]], u rujnu 1989., najavili su u razgovorima s talijanskim neofašistima predaju [[Istra|Istre]] i [[Dalmacija|Dalmacije]] Italiji, zbog čega je Izvršni odbor HDZ-a uputio javni prosvjed.{{pojasniti|relevantnost za povijest stranke?}}

U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti [[Skupština Slovenije|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Slovenije|SR Slovenije]] u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom ''[[:s:HDZ-ovo priopćenje Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost|Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost]]'', zatražili su obnovu [[Matica hravatska|Matice hrvatske]] i vraćanje spomenika [[Josip Jelačić|Josipu Jelačiću]] na glavni zagrebački trg. Na kraju mjeseca HDZ je imao oko 20 000 članova.

Dana 29. studenog 1989. HDZ je uputio ''[[:s:HDZ-ov Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu|Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu]]'' u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Do kraja godine podružnice HDZ-a osnovane su u [[Ploče|Pločama]], [[Sveti Filip i Jakov|Svetom Filipu i Jakovu]], [[Sisak|Sisku]], [[Metković]]u, [[Osijek]]u, [[Lovreć]]u, [[Zagreb]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Đakovo|Đakovu]] i [[Slivno]]m (općina [[Imotski]]).

=== Faza stvaranja hrvatske države 1990. – 1995. ===
Glavni programski cilj stranke bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene [[Republika Hrvatska|hrvatske države]] izvan [[SFRJ]]. Oko ovih temeljnih pitanja bilo je u hrvatskom narodu veliko [[konsenzus|suglasje]] i HDZ je tih godina nailazio na veliku podršku naroda. Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnja 1990. odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na [[2. Opći sabor HDZ-a|2. Općem saboru]] 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao [[Demokršćanstvo|demokršćanska]] stranka. Od tada pa do danas pojedinačno je najjača politička stranaka u Hrvatskoj. HDZ je na vlasti bio od prvih višestranačkih izbora [[1990.]] godine, pobjeđuje pod vodstvom Franje Tuđmana na izborima za Hrvatski sabor 1992. i 1995., kao i na lokalnim izborima 1993. i 1997. sve do do [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]] godine kada gubi izbore od koalicije šest stranaka. Franjo Tuđman izabran je četiri puta za predsjednika na Općim saborima stranke, 1990., 1993., 1995. i 1998.

=== U oporbi pod vodstvom Sanadera i unutarstranački sukobi 2000. – 2003. ===

Odmah nakon gubitka izbora rasplamsali su se unutarstranački sukobi između dviju frakcija oko [[Vladimir Šeks|Vladimira Šeksa]] i [[Ivić Pašalić|Ivića Pašalića]]. Na Glavnom odboru održanom 5. siječnja 2000., tek dva dana nakon gubitka izbora za vršitelja dužnosti predsjednika stranke izabire se Vladimir Šeks te se nominira [[Mate Granić|Matu Granića]] za predsjedničkog kandidata. Na petom Općem Saboru održan u travnju 2000. za novog predsjednika HDZ-a izabran je [[Ivo Sanader]]. Sanader bio je kandidat Vladimira Šeksa i pobijedio je s 70% podrške njihovih izaslanika. Druga kandidatkinja, [[Ljerka Mintas-Hodak]], podržana od Ivića Pašalića, dobila je 20%, a [[Branimir Glavaš]] dobio je 10% podrške izaslanika. Za zamjenicu predsjednika izabrana je [[Maja Freundlich]]. Donesen je novi statut stranke. &lt;br/ &gt;

Tijekom 2000. – 2002. prevladaju unutarstranački sukobi koji kulminiraju sve do sedmog Općeg sabora održan u travnju 2002. godine. Na tom saboru istaknuta su tri kandidata za predsjednika stranke, uz Ivu Sanader, kandidat je njegov najveći suparnik Ivić Pašalić. Treća kandidatkinja bila je Maja Freundlich. Saboru su predvodili napeti unutarstranački izbori na svim razinama. Uoči sabora bile su malverzacije s popisom od 1.900 izaslanika, posebno izaslanika raznih zajednica i iseljeništva. Na Saboru pobijedio je Ivo Sanader s 51% glasova, poraženi protukandidat dobio je 47%, dok je Maja Freundlich ostvarila 2% podrške izaslanika. Za zamjenicu predsjednika izabrana je Jadranka Kosor, koja je pobijedila Ljerku Mintas Hodak.

Na prvoj sjednici Središnjeg odbora održanoj 15. lipnja 2002. Sanader uspije smijenjiti Ivića Pašalića s dužnosti ravnatelja [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zaklade hrvatskog državnog zavjeta]], te zatim pod točkom razno raspušta kompletnu organizaciju Mladeži HDZ-a koja je Sanaderu bila u oporbi. Predsjednišvo HDZ-a ubrzo isključuje Pašalića iz stranke te tijekom 2002. i 2003. raspušta Gradski odbor Grada Zagreba te daljnjih 10 županijskih organizacija u Hrvatskoj. No, u javnosti,  vodećim medijima te od [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] Sanader dobiva podršku koja se tumači kao demokratizacija stranke s umjerenjim političkim profilom i otklonom od Tuđmanovog nacionalnog programa.

=== HDZ u doba premijera Sanadera 2003. – 2009. ===

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|izborima 2003.]] HDZ ponovno pobjeđuje te vlada u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama. Premijer postaje [[Ivo Sanader]] koji drugi mandat osvaja na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|izborima 2007.]] godine formirajući koaliciju s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-om, [[HSLS]]-om, [[HSU]]-om te manjinama. Tijekom predsjednikovanja Ive Sanadera stranka skreće prema [[Ljevica|lijevoj]] strani političkog spektra u odnosu na svoje ranije usmjerenje. Provodi [[Detuđmanizacija|detuđmanizaciju]] i Sanader djelomično uspješno pokušava promijeniti imidž fotografijama s čelnicima Europske pučke stranke, a istodobno se uništavala vladina haška politika nakon dolaska prvih optužnica. Paralelno je stranka iznutra propadala uništena ukidanjem unutarstranačke demokracije i promoviranjem kadrova čija je osnovna karakteristika bila klijentelizam i poslušnost.&lt;ref&gt;[http://www.novilist.hr/Komentari/Osvrti/HDZ-u-potrazi-za-izgubljenim-identitetom Zlatko Crneč: HDZ u potrazi za izgubljenim identitetom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140820055216/http://www.novilist.hr/Komentari/Osvrti/HDZ-u-potrazi-za-izgubljenim-identitetom |date=20. kolovoza 2014. }}, Novi list, 7. travnja 2012. Pristupljeno 19. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

HDZ je sa svojim partnerima HSS-om i HSLS-om na [[Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj|lokalnim izborima]] [[2009.]] godine osvojio vlast u 13 [[Hrvatske županije|županija]] i 69 [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|gradova]]. HDZ trenutačno ima deset [[župan]]a, dok njegov partner HSS ima tri.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/izbori2009/detalji/art-2009,6,1,,165412.jl |title=HDZ: Dobro smo prošli, ali Šuice su se zasitili |journal= |access-date=3. lipnja 2009. |archive-date=7. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090607101828/http://www.jutarnji.hr/vijesti/izbori2009/detalji/art-2009,6,1,,165412.jl |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; HDZ ima gradonačelnika u 57 [[Hrvatske općine i gradovi|gradova]] i načelnika u 232 [[Hrvatske općine i gradovi|općine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/Lokalni_izbori2009/3302583/index.do |title=Nerazvijena mjesta i sela biraju HDZ, urbani glasači vjerni SDP-u |access-date=3. lipnja 2009. |archive-date=5. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090605112927/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/Lokalni_izbori2009/3302583/index.do |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; HDZ s partnerima ima većinu u 14 županijskih skupština.

=== Mandat Jadranke Kosor 2009. – 2012. ===
Ivo Sanader 1. srpnja 2009. iznenadno daje ostavku na dužnost predsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a. Na Saboru stranke Jadranka Kosor javnim glasovanjem nasljeđuje Sanadera, a Sanader biva izabran počasnim predsjednikom stranke. Za zamjenika predsjednika izabran je [[Darko Milinović]], a za predsjedničkog kandidata [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]]. Na predsjedničkim izborima u prosincu 2009. kandidat stranke doživljava debakl sa svega 14% glasova i ispada iz daljnje utrke za predsjednika Republike. Nakon što je SDP-ov kandidat [[Ivo Josipović]] izabran za novog predsjednika Republike, Sanader u Središnjici HDZ-a saziva konferenciju za medije, optužuje Kosor za izborni poraz na predsjedničkim izborima i najavljuje svoj politički povratak. Kosor saziva hitnu sjednicu Predsjedništva HDZ-a te ga izbacuje iz stranke. [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|DORH]] protiv Sanadera podiže optužnice te nakon kratkog bijega u Austriji bude izručen i uhićen. Tijekom sljedećeg desetljeća održava se serija sudskih procesa zbog raznih malverzacija. Sudski proces izuzetno šteti ugledu stranke te uz gospodarsku krizu HDZ u prosincu 2011. gubi parlamentarne izbore. SDP postaje pobjednik i postaje stranka s najvećim brojem zastupnika, a [[Zoran Milanović]] postaje predsjednik Vlade. HDZ odlazi u oporbu i počinju unutarstranački sukobi.

=== U oporbi pod vodstvom Tomislava Karamarka ===
Na unutarstranačkim izborima u svibnju 2012. [[Tomislav Karamarko]] pobjeđuje i postaje novi predsjednik stranke, a na 15. Općem saboru Jadranka Kosor doživljava veliki poraz jer se nije uspjela izboriti u drugom krugu. U prvom krugu Karamarko dobiva 848, [[Milan Kujundžić]] 523, Kosor 357, [[Darko Milinović]] 169 i [[Domagoj Milošević]] 98 glasova, dok u drugom krugu pobjeđuje s 971 glasom, a njegov protukandidat Milan Kujundžić osvaja iznenađujućih 860 glasova izaslanika.[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/tomislav-karamarko-je-cetvrti-predsjednik-hdz-a-najveci-gubitnici-kosor-seks-i-milinovic-167714]

HDZ bori se u javnosti s negativnim imidžom i ostavštinom koruptivnih radnji Ive Sanadera. U ožujku 2014. na Županijskom sudu u Zagrebu je donesene nepravomoćna presuda u slučaju &quot;Fimi Media&quot; po kojoj HDZ mora vratiti nezakonito stečenih 24,2 milijuna kuna, te mora platiti 5 milijuna kazne. Karamarko poziva na &quot;retuđmanizaciju&quot; u HDZ-u, okuplja [[Domoljubna koalicija|Domoljubnu koaliciju]] desnih stranaka i pobjeđuje na lokalnim izborima 2013., kao i na izborima za Europski parlament 2012. i 2013. čiju je listu predvodio [[Andrej Plenković]].

=== HDZ pod vodstvom Plenkovića 2016. - danas ===

== Predsjednici stranke ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! slika
! width=180|ime 
! colspan=2|u uredu
|--
|1.
|[[Datoteka:FranjoTudman.JPG|100px]]
|[[Franjo Tuđman]]{{-}}(1922. – 1999.)
|17. lipnja 1989.
|10. prosinca 1999.
|--
|&lt;nowiki&gt;-&lt;/nowiki&gt;{{-}}v. d.
|[[Datoteka:Vladimir Seks Dvadeseta obljetnica formiranja OSRH 280511 98.jpg|100px]]
|[[Vladimir Šeks]]{{-}}(r. 1943.)
|5. siječnja 2000.
|29. travnja 2000.
|--
|2.
|[[Slika:Ivo Sanader Svecanost podizanja NATOve zastave Zagreb 67 crop.jpg|100px]]
|[[Ivo Sanader]]{{-}}(r. 1953.)
|29. travnja 2000.
|4. srpnja 2009.
|--
|3.
|[[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 04082011 Jadranka Kosor crop 924.jpg|100px]]
|[[Jadranka Kosor]]{{-}}(r. 1953.)
|4. srpnja 2009.
|21. svibnja 2012.
|--
|4.
|[[Datoteka:Tomislav Karamarko 2009.JPG|100px]]
|[[Tomislav Karamarko]]{{-}}(r. 1959.)
|21. svibnja 2012.
|21. lipnja 2016.
|--
|5.
|[[Datoteka:PM Andrej Plenković.jpg|100px]]
|[[Andrej Plenković]]{{-}}(r. 1970.)
|17. srpnja 2016.
|
|--
|}

Zanimljiv je odnos između predsjednika prema kojem je predsjednik koji je u stranku uveo novog člana redovito bio izbacivan nakon dolaska tog člana na mjesto predsjednika. Tako je [[Ivo Sanader]] uveo [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]] u HDZ, da bi ga ona izbacila dolaskom na vlast. Kosor je uvela [[Tomislav Karamarko|Tomislava Karamarka]] u stranku, da bi ju isti kasnije izbacio. Isto se dogodilo i Karamarku s [[Andrej Plenković|Andrejom Plenkovićem]]. Jedina poveznica između četiri predsjednika je [[Gordan Jandroković]] koji je uživao povjerenje svih predsjednika i u svakom od mandata vršio visoku političku dužnost (saborski zastupnik, ministar, potpredsjednik vlade, predsjednik sabora).&lt;ref&gt;Nino Raspudić. [https://www.vecernji.hr/amp/premium/njuska-li-to-svizac-phill-vjetrove-promjena-1246131 Njuška li to svizac Phil vjetrove promjena] ''Večernji list'', 18. svibnja 2018. (pristupljeno 11. kolovoza 2018.)&lt;/ref&gt;

== Počasni predsjednici ==
* [[Šime Balen]]&lt;ref name=&quot;Izjava1989&quot;&gt;»Izjava Osnivačke skupštine Hrvatske demokratske zajednice«. U tiskopisu autora: Hrvoje Šošić, ''Hrvatski politički leksikon'', Prvi dio : A – O, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 344. – 346. (P. Šegedin se nije prihvatio dužnosti.)&lt;/ref&gt; (17. lipnja 1989.&lt;ref name=&quot;Izjava1989&quot;/&gt; – 24./25. veljače 1990.)
* [[Ivo Sanader]] (4. srpnja 2009. – 4. siječnja 2010.)

== Glavni tajnici ==

*[[Ivan Bobetko]] (1989. – 1990.)
*[[Stjepan Mesić|Stipe Mesić]] (1990.)
*[[Ante Beljo]] (1990. – 1991.)
*[[Slavko Degoricija]] (1991.) - ''predsjednik Izvršnog odbora Središnjice''
*Stipe Mesić (1992.) - ''predsjednik Izvršnog odbora Središnjice''
*[[Ivić Pašalić]] (1992. – 1993.) - ''predsjednik Izvršnog odbora Središnjice''
*[[Jure Radić]] (1993. – 1995.)
*[[Zlatko Canjuga]] (1995. – 1996.)
*[[Ivan Valent]] (1996. – 1998.)
*[[Drago Krpina]] (1998. – 2000.)
*[[Joso Škara]] (2000. – 2002.)
*[[Branko Vukelić (ministar)|Branko Vukelić]] (2002. – 2005.)
*[[Ivan Jarnjak]] (2005. – 2010.)
*[[Branko Bačić]] (2010. – 2012.)
*[[Milijan Brkić]] (2012. – 2016.)
*[[Domagoj Milošević]] (2016.)
*[[Gordan Jandroković]] (2016. 2020.)
* [[Krunoslav Katičić]] (2020. -)


== Središnja stranačka tijela ==
# Opći sabor HDZ-a
# Predsjedništvo HDZ-a
# Nacionalno vijeće HDZ-a
# Središnji odbor HDZ-a
# [[Klub zastupnika]] HDZ-a u [[Hrvatski sabor|Hrvatskomu saboru]]
# Visoki časni sud HDZ-a
# Nadzorni odbor HDZ-a

== Opći sabori ==
Opći sabor HDZ-a najviše je stranačko tijelo, koje radi na redovnim i izvanrednim zasjedanjima. Od Prvog općeg sabora, koji je imao posebni povijesni značaj, održano je ukupno 17 sabora, od kojih je 11 bilo izbornih sabora, a izvještajnih šest. Na izbornim saborima biraju se najviši dužnosnici (predsjednik, potpredsjednici) i ostali članovi središnjih stranačkih tijela.&lt;br /&gt;
Na saboru 2012. izmijenjen je statut na način da od 2016. svi članovi stranke biraju izravno predsjednika. Prvi takvi izravni izbori održani su 17. travnja 2016. na kojemu je izabran Tomislav Karamarko, a nakon njegove ostavke 21. lipnja, održani su tri mjeseca poslije prvih izbora, drugi izravni izbori 17. srpnja 2016. na kojemu je izabran [[Andrej Plenković]].

=== Sabori održani u mandatu Franje Tuđmana ===
*[[1. Opći sabor HDZ-a]], 24. i 25. veljače 1990.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1990 Povijest 1990.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114711/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1990 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[2. Opći sabor HDZ-a]], 15. i 16. listopada 1993.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1993 Povijest 1993.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826113332/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1993 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[3. Opći sabor HDZ-a]], 14. i 15. listopada 1995.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1995 Povijest 1995.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114657/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1995 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[4. Opći sabor HDZ-a]], 21. i 22. veljače 1998.&lt;ref&gt;[http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1998 Povijest 1998.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826160920/http://www.hdz.hr/mi-smo/povijest/1998 |date=26. kolovoza 2014. }}, mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
=== Sabori održani u mandatu Ive Sanadera ===
*[[5. Opći sabor HDZ-a]], 29. i 30. travnja 2000.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2000/04/30/HRT0006.html 5. Opći Sabor HDZ-a, HRT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924031611/http://www.hrt.hr/arhiv/2000/04/30/HRT0006.html |date=24. rujna 2015. }}. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[6. Opći sabor HDZ-a]] 17. lipnja 2001. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2001/06/17/ 6. opći izvještajni sabor HDZ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114830/http://www.hrt.hr/arhiv/2001/06/17/ |date=26. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[7. Opći sabor HDZ-a]], 21. i 22. travnja 2002.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2002/04/21/HRT0004.html Sedmi opći sabor HDZ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826115132/http://www.hrt.hr/arhiv/2002/04/21/HRT0004.html |date=26. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[8. Opći sabor HDZ-a]], 21. lipanj 2003. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/poceo-8-opci--sabor-hdza/144583.aspx Počeo 8. opći sabor HDZ-a], index.hr. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[9. Opći sabor HDZ-a]], 24. travnja 2004.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2004/04/24/HRT0021.html 9. opći izvještajni sabor hdz-a u Rijeci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114957/http://www.hrt.hr/arhiv/2004/04/24/HRT0021.html |date=26. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[10. Opći sabor HDZ-a]], 1. travanj 2006. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-vukovaru-poceo-izvjestajni-sabor-hdz-a-817158 U Vukovaru počeo izvještajni sabor HDZ-a], Večernji list. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[11. Opći sabor HDZ-a]], 30. lipnja 2007. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://liderpress.hr/arhiva/21622/?display=full Sanader održao govor dug sat i pol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826160737/http://liderpress.hr/arhiva/21622/?display=full |date=26. kolovoza 2014. }}, Lider. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[12. Opći sabor HDZ-a]], 26. travnja 2008.&lt;ref&gt;[http://dalje.com/hr-hrvatska/poceo-12-opci-sabor-hdz-a/143700 Počeo 12. Opći sabor HDZ-a], Dalje.com. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
=== Sabori održani u mandatu Jadranke Kosor ===
*[[13. Opći sabor HDZ-a]], 4. srpnja 2009.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/politika/kosor-danas-od-sanadera-preuzima-i-vodstvo-hdz-a-124426 Kosor danas od Sanadera preuzima i vodstvo HDZ-a], 24sata. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
*[[14. Opći sabor HDZ-a]], 17. rujna 2011. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/danas-u-zagrebackoj-areni-14-opci-sabor-hdz-a EZadar] Danas u zagrebačkoj tportal/ eZd: Areni 14. Opći sabor HDZ-a, 17. rujna 2011.&lt;/ref&gt;
=== Sabori održani u mandatu Tomislava Karamarka ===
*[[15. Opći sabor HDZ-a]], 20. svibnja 2012.&lt;ref&gt;[http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=21746:15-opi-sabor-hdz-a-izaslanici-biraju-novog-predsjednika&amp;catid=1:politika&amp;Itemid=9 Hrsvijet.net] R. Horvat: 15. Opći sabor HDZ-a: Izaslanici biraju novog predsjednika, 20. svibnja 2012.&lt;/ref&gt;
* [[16. Opći sabor HDZ-a]], 17. lipnja 2014. – ''izvještajni sabor.''&lt;ref&gt;[http://vijesti.hrt.hr/16-opci-izvjestajni-sabor-hdz-a &quot;Drugačiji HDZ omogućit će vladajućima katarzu u - opoziciji!&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819185124/http://vijesti.hrt.hr/16-opci-izvjestajni-sabor-hdz-a |date=19. kolovoza 2014. }}, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
* [[17. Opći sabor HDZ-a]], 28. svibnja 2016.&lt;ref&gt;[http://vijesti.hrt.hr/336879/hdz-bira-stranacka-tijela-za-iduce-cetiri-godine Karamarko: Nećemo dopustiti da Most i SDP sruše Vladu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219021757/https://vijesti.hrt.hr/ |date=19. veljače 2021. }}, HRT. Pristupljeno 17. srpnja 2016.&lt;/ref&gt;

=== Sabori održani u mandatu Andreja Plenkovića ===

* [[18. Opći sabor HDZ-a]], 26. svibnja 2018. – ''izvještajni sabor''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-na-izvjestajnom-saboru-hdz-a-hoce-li-biti-disonantnih-tonova---518463.html |title=Plenković: ''Pripremamo poreznu reformu za jesen, smanjit ćemo PDV'' |date=2018-05-26 |work=dnevnik.hr |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=2018-05-26}}&lt;/ref&gt;

==Izbori==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Hrvatski sabor]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u saboru
! Promjena 
! Dio Vlade?
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;3&quot; |(samo HDZ)
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|1990.]]
|
|1,201,122
|41.90
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|205|351|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}205
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]]
|
|1,176,437
|44.68
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|85|138|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}120
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]]
|
|1,093,403
|45.23
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|75|127|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}10
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]]
|
|790,728
|26.88
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|46|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}29
|{{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]]
|
|840,692
|33.90
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|66|152|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}20
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]]
|
|907,743
|36.60
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|66|153|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|2011.]]
| [[HGS]]-[[DC]]
|563,215
|23.93
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|44|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}19
|{{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|2015.]]
| [[Domoljubna koalicija]]
|771,070
|34.64
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|49|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}5
|{{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|2016]].
| [[HSLS]]-[[Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku|Hrast]]-[[HDS]]
|695,804
|36.56
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|57|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
|{{Rast}} 8
|{{Da|Vlada}}
|- 
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| [[HSLS]]-[[HDSSB]]-[[HDS]]
| 621.008
| 37,26
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|61|151|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}} 4
| {{Da|Vlada}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|Predsjednički izbori]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Prvi krug
! colspan=&quot;2&quot; |Drugi krug
! rowspan=&quot;2&quot; | Rezultat 
|-
!Broj glasova
!'''%'''
!Broj glasova
!'''%'''
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|1992.]]
|[[Franjo Tuđman]]
|1,519,100
|56.73 (#1)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1997.|1997.]]
|[[Franjo Tuđman]]
|1,337,990
|61.41 (#1)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]]
|[[Mate Granić]]
|601,588
|22.47 (#3)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]]
|[[Jadranka Kosor]]
|452,218
|20.31 (#2)
|751,692
|34.07 (#2)
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|2010.]]
|[[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]]
|237,998
|12.04 (#3)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|2015.]]
|[[Kolinda Grabar-Kitarović]]
|665,379
|37.22 (#2)
|1,111,945
|50.74 (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|2020.]]
|[[Kolinda Grabar-Kitarović]]
|507,628
|26.65 (#2)
|929,707
|47,34 (#2)
|{{Ne|Poraz}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Europski parlament]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u EP-u
! Promjena 
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;2&quot; |(samo HDZ)
|-
![[Izbori za Europski parlament 2013.|2013.]]
| [[Domoljubna koalicija]]
|243,654
|32.86
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|12|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}5
|-
![[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|2014.]]
| [[Domoljubna koalicija]]
|381,844
|41.42
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|11|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
|-
![[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|2019.]]
|
|244,076
|22.72
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|12|hex=#005AAB}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|}

Izvor: DIP&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Arhiva izbora Republike Hrvatske |url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home |accessdate=2020-12-06}}&lt;/ref&gt;

== Predsjednici hrvatske vlade iz sastava HDZ-a==
* [[Stipe Mesić]] (30. svibnja 1990. – 24. kolovoza 1990.)
* [[Josip Manolić]] (24. kolovoza 1990. – 17. srpnja 1991.)
* [[Franjo Gregurić]] (17. srpnja 1991. – 12. kolovoza 1992.)
* [[Hrvoje Šarinić]] (12. kolovoza 1992. – 3. travnja 1993.)
* [[Nikica Valentić]] (3. travnja 1993. – 7. studenog 1995.)
* [[Zlatko Mateša]] (7. studenoga 1995. – 27. siječnja 2000.)
* [[Ivo Sanader]] (23. prosinca 2003. – 6. srpnja 2009.)
* [[Jadranka Kosor]] (6. srpnja 2009. – 23. prosinca 2011.)
* [[Andrej Plenković]] (19. listopada 2016. - ''u tijeku'')

== Zajednice HDZ-a ==
U sastavu HDZ-a ustanovljene su šest zajednica kao zasebne organizacijske cjeline:
# [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice]] - nacionalni predsjednik [[Ivan Vidiš]]
# [[Zajednica žena &quot;Katarina Zrinska&quot;]] - predsjednica [[Nada Murganić]]
# [[Zajednica utemeljitelja HDZ-a &quot;Dr. Franjo Tuđman&quot;]] - predsjednik [[Mario Kapulica]]
# [[Zajednica branitelja &quot;Gojko Šušak&quot;]] - predsjednik general-bojnik [[Miljenko Filipović]]
# [[Akademska zajednica &quot;Dr. Ante Starčević&quot;]] - predsjednik akademik [[Ivica Kostović]]
# [[Zajednica poduzetnika i obrtnika]] - predsjednik [[Domagoj Ivan Milošević]]

Predsjednici zajednica po položaju su članovi Predsjedništva HDZ-a.

== Stranke uklopljene u HDZ ==
* [[Hrvatska pučka seljačka stranka (1990.)|Hrvatska pučka seljačka stranka]] (osnovana 27. svibnja 1990., a 19. veljače 1991.&lt;ref&gt;»HRVATSKA PUČKA SELJAČKA STRANKA - HDZ«. U tiskopisu: Hrvoje Šošić, Hrvatski politički leksikon, Prvi dio : A – O, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 224.&lt;/ref&gt; pristupila HDZ-u),
* [[Hrvatska stranka]] (osnovana 14. veljače 1990., a [[nadnevak|nadnevka]] 22. veljače 1998., članovi Hrvatske stranke prešli su u HDZ na 4. općem saboru HDZ-a),&lt;ref&gt;Neda Erceg, Renata Pekorari, ur., ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj : od 1995. do 1999. godine'', Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6430-06-1}} (HIDRA), str. 22., {{NSK-zapis|id=000240634}}&lt;/ref&gt;
* [[Hrvatska konzervativna stranka]] (prišla&lt;ref&gt;[[Mladen Schwartz]], ''Što je to - desnica? : o jednoj mrcvarenoj kategoriji'', Iuvenalis Samizdat, Zagreb, 2001., {{ISBN|953-98181-1-7}}, str. 96. {{NSK-zapis|id=000298564}}
{{citat|''(…) ''Hrvatska Konzervativna Stranka'' Andre Ozretića (utopila se u HDZ-u, a potom prišla Merčepu), (…)''|str. 96.}}&lt;/ref&gt; je u HDZ-u, a potom [[Hrvatska pučka stranka (1997.)|Hrvatskoj pučkoj stranci]]),

== Povezani članci ==
* [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
* [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice]]
* [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta]]
* [[Franjo Tuđman]]
* [[Ivo Sanader]]
* [[Jadranka Kosor]]
* [[Tomislav Karamarko]]
* [[Andrej Plenković]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.hdz.hr/ Službene stranice HDZ-a]


{{Stranke 10. saziva Sabora}}

[[Kategorija:HDZ| ]]</text>
      <sha1>njkyqepb3ybqtq9af01fjfat8kpvy5m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grčki alfabet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20640</id>
    <revision>
      <id>6432225</id>
      <parentid>6397233</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:24:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Tablica grčkog alfabeta */ Popravak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13367" xml:space="preserve">{{Povijest alfabeta}}
'''Grčki alfabet''' najstarije je [[pismo]] koje se danas još upotrebljava.&lt;ref name=&quot;Blackwell&quot;&gt;{{cite book|last= Coulmas|first= Florian|title= The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems|year= 1996|publisher= Blackwell Publishers Ltd.|location= Oxford|id= {{ISBN|0-631-21481-X}}}} (en)&lt;/ref&gt; Rabi se za označavanje [[Kut|kutova]] u [[Matematika|matematici]]. Ima 24 slova. Njime su pisana velika djela starine, od [[Platon]]a i [[Aristotel]]a do [[Biblija|biblijskog]] [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. Nastaje u prvoj četvrtini 8. st. prije Krista i razvio se od feničkog pisma pri čemu su Grci od Feničana preuzeli znak i zvuk za dvadeset dva slova, dok su ih još šest s vremenom sami stvorili prilagođavajući fenički sustav pisanja svome jeziku.

== Tablica grčkog alfabeta ==
''Izgovor je prikazan [[Transkripcija i transliteracija|transkripcijom i transliteracijom]] u [[Međunarodna fonetska abeceda|međunarodnu fonetsku abecedu]].''
{|{{Prettytable}}
|- style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;|Slovo
! colspan=&quot;3&quot;|Ime
! colspan=&quot;2&quot;|[[Glas]]
! colspan=&quot;2&quot;|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
! rowspan=&quot;2&quot;|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
|- style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;
![[Starogrčki jezik|starogrčko]]
! colspan=&quot;2&quot;|[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
!starogrčki
!novogrčki
!starogrčki
!novogrčki
|-
|Α α
|ἄλφα
|άλφα 
|[[alfa]]
|[{{IPA|a}}] [{{IPA|aː}}]
|[{{IPA|a}}]
|a
|a
|[[Datoteka:Phoenician aleph.png|20px|Alef]] [[alef]]
|-
|Β β
|βῆτα
|βήτα
|[[Beta (slovo)|beta]]
|[{{IPA|b}}]
|[{{IPA|v}}]
|b
|v
|[[Datoteka:Phoenician beth.png|20px|Beth]] [[bet]]
|-
|Γ γ
|γάμμα
|γάμμα
|[[gama]]
|[{{IPA|g}}]
|[{{IPA|ʝ}}], [{{IPA|ɣ}}]
|g
|gh, g
|[[Datoteka:Phoenician gimel.png|20px|Gimel]] [[gimel]]
|-
|Δ δ
|δέλτα
|δέλτα
|[[delta]]
|[{{IPA|d}}]
|[{{IPA|ð}}]
|d
|dh, d
|[[Datoteka:Phoenician daleth.png|20px|Daleth]] [[dalet]]
|-
|Ε ε
|εἶ, ἒ ψιλόν
|έψιλον
|[[epsilon]]
|[{{IPA|e}}]
|[{{IPA|e̞}}]
|e
|e
|[[Datoteka:Phoenician he.png|20px|He]] [[he]]
|-
|Ζ ζ
|ζῆτα
|ζήτα
|[[Zeta (slovo)|zeta]]
|[{{IPA|zd}}], [{{IPA|zː}}]
|[{{IPA|z}}]
|z
|z
|[[Datoteka:Phoenician zayin.png|20px|Zayin]] [[zajin]]
|-
|Η η
|ἦτα
|ήτα
|[[eta]]
|[{{IPA|ɛː}}] ([{{IPA|h}}])
|[{{IPA|i}}]
|e, ē
|i
|[[Datoteka:Phoenician heth.png|20px|Heth]] [[het]]
|-
|Θ θ
|θῆτα
|θήτα
|[[theta]]
|[{{IPA|tʰ}}]
|[{{IPA|θ}}]
|th
|th
|[[Datoteka:Phoenician teth.png|20px|Teth]] [[tet]]
|-
|Ι ι
|ἰῶτα
|ιώτα
|[[jota]]
|[{{IPA|i}}], [{{IPA|iː}}]
|[{{IPA|i}}], [{{IPA|j}}]
|i, ī
|i
|[[Datoteka:Phoenician yodh.png|20px|Yodh]] [[jod]]
|-
|Κ κ
|κάππα
|κάππα
|[[kapa]]
|[{{IPA|k}}]
|[{{IPA|k}}], [{{IPA|c}}]
|k
|k
|[[Datoteka:Phoenician kaph.png|20px|Kaf]] [[kaf]]
|-
|Λ λ
|λάβδα, λάμβδα
|λάμδα
|[[lambda]]
|[{{IPA|l}}]
|[{{IPA|l}}]
|l
|l
|[[Datoteka:Phoenician lamedh.png|20px|Lamedh]] [[lamed]]
|-
|Μ μ
|μῦ
|μι
|[[mi]]
|[{{IPA|m}}]
|[{{IPA|m}}]
|m
|m
|[[Datoteka:Phoenician mem.png|20px|Mem]] [[mem]]
|-
|Ν ν
|νῦ
|νι
|[[ni]]
|[{{IPA|n}}]
|[{{IPA|n}}]
|n
|n
|[[Datoteka:Phoenician nun.png|20px|Nun]] [[nun]]
|-
|Ξ ξ
|ξεῖ, ξῖ
|ξι
|[[ksi]]
|[{{IPA|ks}}]
|[{{IPA|ks}}]
|ks
|ks
|[[Datoteka:Phoenician samekh.png|20px|Samekh]] [[sameh]]
|-
|Ο ο
|οὖ, ὂ μικρόν
|όμικρον
|[[omikron]]
|[{{IPA|o}}]
|[{{IPA|o̞}}]
|o, ŏ
|o
|[[Datoteka:Phoenician ayin.png|20px|Ayin]] [[ajin]]
|-
|Π π
|πεῖ, πῖ
|πι
|[[pi]]
|[{{IPA|p}}]
|[{{IPA|p}}]
|p
|p
|[[Datoteka:Phoenician pe.png|20px|Pe]] [[pe]]
|-
|Ρ ρ
|ῥῶ
|ρω
|[[ro]]
|[{{IPA|r}}], [{{IPA|r̥}}]
|[{{IPA|ɾ}}]
|r
|r
|[[Datoteka:Phoenician res.png|20px|Res]] [[reš]]
|-
|Σ σ, ς
|σῖγμα
|σίγμα
|[[sigma]]
|[{{IPA|s}}]
|[{{IPA|s}}]
|s
|s
|[[Datoteka:Phoenician sin.png|20px|Sin]] [[šin]]
|-
|Τ τ
|ταῦ
|ταυ
|[[tau]]
|[{{IPA|t}}]
|[{{IPA|t}}]
|t
|t
|[[Datoteka:Phoenician taw.png|20px|Taw]] [[tav]]
|-
|Υ υ
|ὗ, ὓ ψιλόν
|ύψιλον
|[[ipsilon]]
|[{{IPA|u}}], [{{IPA|y}}], [{{IPA|yː}}]
|[{{IPA|i}}]
|u, y
|y 
|[[Datoteka:Phoenician waw.png|20px|Waw]] [[vav]]
|-
|Φ φ
|φεῖ, φῖ
|φι
|[[fi]]
|[{{IPA|pʰ}}]
|[{{IPA|f}}]
|ph, f
|f
| 
|-
|Χ χ
|χεῖ, χῖ
|χι
|[[hi]]
|[{{IPA|kʰ}}], [{{IPA|ks}}]
|[{{IPA|ç}}], [{{IPA|x}}]
|kh, ks
|h
|
|-
|Ψ ψ
|ψεῖ, ψῖ
|ψι
|[[Psi (slovo)|psi]]
|[{{IPA|ps}}]
|[{{IPA|ps}}]
|ps
|ps
| 
|-
|Ω ω
|ὦ, ὦ μέγα
|ωμέγα
|[[omega]]
|[{{IPA|ɔː}}]
|[{{IPA|o̞}}]
|o, ō
|o
|[[Datoteka:Phoenician ayin.png|20px|Ayin]] [[ajin]]
|-
|}

=== Znamenke ===
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;border-collapse: collapse;text-align:center&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Slovo
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Glas]]
|-
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|latinica
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Starogrčki jezik|starogrčko]]
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϛ ϛ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/other_ligatures.html#stigma Stigma, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_waw.png|20px|vav]] [[vav]]
|[[Stigma (slovo)|stigma]]
| ―
|{{polytonic|στίγμα}} 
|st
|{{IPA|[st]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϙ ϙ,&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#koppa Koppa, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt; Ϟ ϟ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/numerals.html#koppa Numeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_qof.png|20px|kof]] [[kof]]
|[[kopa]]
|{{polytonic|ϙόππα}}
|{{polytonic|κόππα}}
|k
|{{IPA|[k]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ͳ ͳ,&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/other_nonattic.html#sampi Sampi, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt; Ϡ ϡ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/numerals.html#sampi Numeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]]
| [[sampi]]
| ―
| {{polytonic|σαμπῖ}}
|ss
|{{IPA|[sː]}}, {{IPA|[ks]}}, {{IPA|[ts]}}
|}

=== Arhajsko ===
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;border-collapse: collapse;text-align:center&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Slovo
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Glas]]
|-
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|latinica
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Starogrčki jezik|starogrčko]]
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϝ ϝ,&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#digamma Digamma, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt; Ͷ ͷ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/other_nonattic.html#pamphyliandigamma Pamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_waw.png|20px|vav]] [[vav]]
|[[digama]]
|{{polytonic|ϝαῦ}}
|{{polytonic|δίγαμμα}}
|w
|{{IPA|[w]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ͱ ͱ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/unicode_aitch.html#tackheta Heta, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_heth.png|20px|het]] [[het]]
|[[heta]]
|{{polytonic|ἧτα}}
|{{polytonic|ήτα}}
|h
|{{IPA|[h]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϻ ϻ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#san San, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]]
|[[san (slovo)|san]]
|{{polytonic|ϻάν}}
|{{polytonic|σάν}}
|s
|{{IPA|[s]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϸ ϸ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#sho Sho, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]]
|[[šo]]
| ―
| ―
|sh
|{{IPA|[ʃ]}}
|}

== Pravopis ==
{{Glavni|Grčki pravopis}}

=== Starogrčki ===
U [[Starogrčki jezik|antičkom grčkom]] postojale su mnogobrojne [[Dijakritički znakovi|oznake]] kojima su se označavali [[Naglasak starogrčkog jezika|naglasci]], ''[[spiritus]]'' i [[hijat]] [[Samoglasnik|samoglasnika]].

''Spiritus'' dobivaju samoglasnici i ρ na početku riječi, primjerice '''''ὑ'''γρός'' 'mokar'. Postoje dvije vrste ''spiritusa'': ''spiritus asper'' (''oštri hak'') i ''spiritus lenis'' (''tihi hak''). ''Spiritus asper'' (◌̔) izgovara se kao /h/, primjerice ''Ἑωσφόρος'', dok se ''spiritus lenis'' (◌̓) uopće ne izgovara, na primjer ''αἰνέ''ω. Početno ρ uvijek ima ''spiritus asper'', na primjer ''ῥάχῐς''. ''Spiritus'' se stavlja na malo i veliko slovo. Kod [[Dvoglas|dvoglasa]] samo drugi vokal dobiva ''spiritus''.

Postoje tri naglaska: akut (◌́), cirkumfleks (◌̃) i gravis (◌̀). Samo se akut i cirkumfleks pojavljuju na prvome slogu. Naglasci se na samoglasnicima i [[Dvoglavi nadlaktični mišić|dvoglasima]] bilježe jednako kao i [[Spiritus|hakovi]]. Stavljaju se na malo i veliko slovo, a kod dvoglasa drugi vokal dobiva oznaku naglaska.

Hijat se označavao [[Dijereza|dijerezom]] (◌̈). Ona označava da se dva samoglasnika jedan uz drugi izgovaraju odvojeno, a ne kao dvoglas.

Kada su naglasak i hak na istome slovu, akut se bilježi desno od haka, a cirkumfleks iznad njega, primjerice '''Ὦ'''τος. Ako su na istom slovu naglasak i [[Trema (dijakritički znak)|trema]], naglasak se piše između točkica treme. Primjer je '''Ἀΐ'''δης.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Dukat|first=Zdeslav|url=https://www.worldcat.org/oclc/439745473|title=Gramatika grčkoga jezika|date=1990|publisher=Školska knjiga|isbn=86-03-99563-X|edition=2. izd|location=Zagreb|oclc=439745473}}&lt;/ref&gt;

=== Novogrčki ===
[[Novogrčki jezik|Moderni grčki]] ima samo oznaku za naglasak (◌́) i za hijat ili dvoglas (◌̈). Dijereza danas označava ili hijat ili dvoglas jer su se antički dvoglasi izgubili i postali jednostavni samoglasnici iako se još uvijek zapisuju kao dvoglasi, to jest riječ je o [[Digraf (fonetika)|digrafima]] koji označavaju jednostavne samoglasnike: π'''αϊ'''δάκια (/p'''ai'''ðaca/) ima dvoglas, ali π'''αι'''δάκια (/p'''e'''ˈðaca/) ima jednostavan samoglasnik koji se zapisuje kao dva. Dijereza nije potrebna kad je dvoglasu naglasak označen na prvome slogu: γάιδαρος se izgovara s dvoglasom /ai/, a ne samoglasnikom /e/. Naglasak slijedi ista pravila kao i u politonskom pismu antičkog grčkog pa se u digrafa postavlja na drugi samoglasnik, ali, kao što se vidi iz prethodnoga primjera, ako je riječ o dvoglasu, ide na prvi.

Pravila su dakle:

* ako je dvoglas naglašen, onda je prvi samoglasnik označen za naglasak, a drugi ne prima dijerezu
* ako dvoglas nije naglašen, dijereza je potrebna samo ako dvoglas izgleda kao neki od digrafa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Accent Marks denoting Stress in Greek, and Other Diacritics|url=https://www.foundalis.com/lan/grstress.htm|access-date=2022-05-07|website=www.foundalis.com}}&lt;/ref&gt;

Dvije se oznake mogu i kombinirati: τ'''αΐ'''ζω (/t'''aˈi'''zo/).

Iako nije riječ o dijakritičkom znaku, [[zarez]] može također razlikovati dvije ili više riječi: ό''','''τι ('što god') from ότι ('da' ([[Veznici|veznik]])).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2012-08-06|title=Punctuation|url=https://archive.ph/hcN8|access-date=2022-05-07|website=archive.ph|archive-date=6. kolovoza 2012.|archive-url=https://archive.today/20120806003722/http://www.tlg.uci.edu/~opoudjis/unicode/punctuation.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons = Greek alphabet
|commonshr = grčki alfabet
}}

== Bilješke ==
{{izvori|30em}}

== Izvori ==
* (en), R. Elsie, « en:Albanian Literature in Greek Script: the Eighteenth and Early Nineteenth-Century Orthodox Tradition in Albanian Writing », en ''en:Byzantine and Modern Greek Studies'', vol. 15, n° 20, Birmingham, 1991, [http://www.elsie.de/pdf/articles/A1991AlbLitGreek.pdf PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200428032127/http://www.elsie.de/pdf/articles/A1991AlbLitGreek.pdf |date=28. travnja 2020. }}.
* (en), N. e A. Humez, ''en:Alpha to omega: the life &amp; times of the Greek alphabet'', ed. Godine, Boston, 1981, ({{ISBN|0-87923-377-X}}).
* (en), L. Hamilton Jeffery, ''en:The local scripts of archaic Greece: a study of the origin of the Greek alphabet and its development from the eighth to the fifth centuries B.C.'', ed. Clarendon Press, Oxford, 1990, ({{ISBN|978-0198140610}}).
* (en), M. S. Makratis (ed.), ''en:Greek letters: from tablets to pixels'', ed. Oak Knoll Press, 1996, ({{ISBN|978-1884718274}}).
* (en), H. Hansen e G. Quinn, ''en:Greek: An Intensive Course'', ed. Fordham University Press, 1992, ({{ISBN|978-0823216635}}).
* (en), B. B. Powell, ''en:Homer and the Origin of the Greek Alphabet'', ed. Cambridge University Press, 1996, ({{ISBN|978-0521589079}}).
* (en), M. S. Makratis, ''en:Character codes for Greek: Problems and modern solutions'', 1996.
*Zdravka Martinić-Jerčić, Dubravka Matković: PROMETEJ: udžbenik grčkog jezika za 1.i 2. godinu učenja ({{ISBN|978-953-0-50510-0}})

{{grčki jezik}}
{{Mrva-pismo}}

[[Kategorija:Grčki alfabet| ]]
[[Kategorija:Stara Grčka]]</text>
      <sha1>cmhxr1iasv91qqjztxb7b8dov9cyvzs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gabriel Fahrenheit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20698</id>
    <revision>
      <id>6432295</id>
      <parentid>6253646</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T21:03:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gorski Lav</username>
        <id>6360</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Predložak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1794" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Gabriel Daniel Fahrenheit
| slika             = Fahrenheit small.jpg
| slika_širina      = 200px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = 24. V. 1686.
| mjesto_rođenja    = Danzig (Gdanjsk), Poljsko-litvanska zajednica
| datum_smrti       = 16. IX. 1736. (50 god.)
| mjesto_smrti      = [[Haag]], Nizozemska Republika
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[fizika]],  [[termometrija]]
| radna_institucija = 
| alma_mater        =
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = Živin stakleni termometar&lt;br /&gt; 
Alkoholni termometar&lt;br /&gt;
Fahrenheitova skala&lt;br /&gt;
Precizna termometrija&lt;br /&gt;
Fahrenheitov hidrometar
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo =
| nagrade           = 
| web_stranica      =
| fusnote           = 
}}
'''Gabriel Daniel Fahrenheit''' (Danzig (danas [[Gdanjsk]]), [[24. svibnja]] [[1686.]] - Den [[Haag]], [[16. rujna]] [[1736.]]), njemački fizičar 

[[Datoteka:Daniel Fahrenheit's birthplace.jpg|150px|mini|Fahrenheitova rodna kuća]]
[[Datoteka:Fahrenheit Celsius scales.svg|mini|desno|Fahrenheit Celzijus skala]]
Godine [[1714.]] usavršio je [[termometar]] napunivši ga [[živa (element)|živom]] umjesto [[alkohol]]om. [[Fahrenheitova termometarska skala]] ima 180 stupnjeva, dok je po [[Anders Celsius|Celzijusu]] podijeljena na 100 stupnjeva. Ta se skala općenito upotrebljava u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Engleska|Engleskoj]]. 

== Poveznice ==
* '''[[Fahrenheit]]ova''' ([[simbol]]  '''°F''') '''temperaturna ljestvica''', koju je 1724. osmislio njemački fizičar Gabriel Fahrenheit.

{{GLAVNIRASPORED:Fahrenheit, Gabriel Daniel}}
[[Kategorija:Njemački fizičari]] 
[[Kategorija:Njemački izumitelji]]</text>
      <sha1>68gthxq50kfflp5beyxumxa22u4057g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska stranka prava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21414</id>
    <revision>
      <id>6432390</id>
      <parentid>6399422</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:01:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Space2006</username>
        <id>222664</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69167" xml:space="preserve">{{dz|[[Hrvatska stranka prava (razdvojba)]]|ostala značenja}}
{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatska stranka prava
|izvorno ime                = 
|logo                       = HSP grb.svg
|veličina                   = 150px
|logo opis                  = Grb Hrvatske stranke prava
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Nikica Augustinović]]&lt;ref name=&quot;starčević2017&quot;&gt;[http://www.hsp.hr/vijesti/odrzan-velicanstveni-sabor-hsp-a-za-predsjednika-izabran-karlo-starcevic/ Održan veličanstveni Sabor HSP-a, za predsjednika izabran Karlo Starčević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170226132921/http://www.hsp.hr/vijesti/odrzan-velicanstveni-sabor-hsp-a-za-predsjednika-izabran-karlo-starcevic/ |date=26. veljače 2017. }}, hsp.hr, 25. veljače 2017., pristupljeno 26. veljače 2017.&lt;/ref&gt; 
|glavni tajnik              =Marina Logarušić 
|dužnosnik1 titula          = dopredsjednici
|dužnosnik1 ime             = [[Josip Mišković]]{{-}}[[Željko Belanek]]{{-}}
|dužnosnik2 titula          = predsjednik Glavnog stana
|dužnosnik2 ime             = [[Ante Komljen]]
|dužnosnik3 titula          = dopredsjednici Glavnog stana
|dužnosnik3 ime             = [[Tonči Hrabrić]], [[Marina Logarušić]]
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = [[Dobroslav Paraga]]
|slogan                     = ''Bog i Hrvati!''
|osnovana                   = 25. veljače 1990.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Stranka prava (1919.)]]
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = [[Zagreb]]
|država                     = {{ZD+X/H|HRV}}
|glasilo                    = ''[[Hrvatsko pravo]]'' &lt;small&gt;(do 1993.)&lt;/small&gt;
|sestrinska stranka         = [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]
|podmladak                  = [[Pravaška mladež]]
|studentsko krilo           = 
|vojno krilo                = [[Hrvatske obrambene snage]] (HOS)&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(1991. – 1993.)&lt;/small&gt;
|broj članova               = 41.400
|broj članova godina        = 2011.
|ideologija                 = [[hrvatski nacionalizam]],&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hsp.hr/tag/hrvatski-nacionalizam/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200703182354/http://www.hsp.hr/tag/hrvatski-nacionalizam/ |archive-date=3. srpnja 2020. |access-date=1. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt;{{-}}[[nacionalni konzervativizam]],{{-}}[[protekcionizam]],{{-}} [[ultranacionalizam]],&lt;ref name=&quot;Routledge&quot;&gt;{{cite book |last1=Davies |first1=Peter |last2=Lynch |first2=Derek |title=The Routledge Companion to Fascism and the Far Right |year=2002 |publisher=Routledge |isbn=978-1-13460-952-9 |url=https://books.google.com/books?id=1-iXGKN1AK4C&amp;pg=PT345}}&lt;/ref&gt;{{-}}[[euroskepticizam]]
|položaj                    =  [[Krajnja desnica]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Routledge&quot;/&gt;
|nacionalna skupina         = [[Desna liga]]
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|#000000}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|#000000}}
|tijelo3                    = [[Dodatak:Popis gradonačelnika hrvatskih gradova|Gradonačelnici]]
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|128|#000000}}
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0|#000000}} --&gt;
|boje                       = {{Obojani okvir|#000000}} [[crna]]{{ni}}
|službena stranica          = http://www.hsp.hr/
|napomena                   = 
}}

'''Hrvatska stranka prava''', skraćeno '''HSP''', [[Hrvatski nacionalizam|hrvatska nacionalistička]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;&gt;{{cite web |last=Nordsieck |first=Wolfram |year=2011 |title=Croatia |url=http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html |website=Parties and Elections in Europe |archive-url=https://web.archive.org/web/20130127012442/http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html |archive-date=27. siječnja 2013. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Janusz Bugajski |title=Ethnic Politics in Eastern Europe: A Guide to Nationality Policies, Organizations, and Parties |url=https://books.google.com/books?id=m_AcqFSfvzAC&amp;pg=PA461 |year=1995 |publisher=M.E. Sharpe |isbn=978-0-7656-1911-2 |pages=461–}}&lt;/ref&gt; i [[Nacionalni konzervativizam|nacionalno-konzervativna]] politička stranka u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. 

Osnovana je [[25. veljače]] [[1990.]] u [[Zagreb]]u, a njezini osnivači bili su [[Dobroslav Paraga]], [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]]. Prvotno je osnovana [[26. lipnja]] [[1861.]] godine kao [[Stranka prava]] u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], koju je utemeljio [[Ante Starčević]] i zastupala je samostalnost i političku neovisnost Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HE-LZMK&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49983 |title=pravaši |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK) |Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. |author=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |language=hrvatski |accessdate=2021-12-31}}&lt;/ref&gt; Suvremena je stranka doživjela svoj vrhunac [[1990-ih]] godina, kada su [[Hrvatske obrambene snage]] (HOS), dragovoljačke postrojbe u organizaciji HSP-a,&lt;ref name=&quot;LZMK2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26430 |title=Hrvatske obrambene snage |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK) |Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. |author=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |language=hrvatski |accessdate=2021-12-31}}&lt;/ref&gt; igrale važnu ulogu u [[Domovinski rat|obrani Hrvatske]].

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djeluje njezina sestrinska stranka [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]].

== Povijest ==
=== Utemeljenje i početak HSP-a ===

{{quote box|width=33%| Obavještavamo sve hrvatske političke stranke, pokrete i organizacije, društva, pojedince i sve zainteresirane o inicijativi i akciji za utemeljenje pripremnog odbora za pripravu programa, pravila i ustavnog zbora HRVATSKE STRANKE PRAVA doktora [[Ante Starčević]]a, u Zagrebu, čiji bi glavni i povijesni i politički cilj bio uspostava slobodne i samostalne hrvatske države na etničkom i povijesnom području Hrvatskog Naroda i naroda koji s njim u zajednici živi, te pridobivanje potpore odlučujućih svjetskih čimbenika za ovaj program.| Inicijativa [[Dobroslav Paraga|Dobroslava Parage]] za obnovu HSP-a&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., 234. str.&lt;/ref&gt;}}
HSP je nasljednica [[Stranka prava|Stranke Prava]] koja je djelovala u vrijeme Austro-Ugraske i [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Hrvatske stranke prava]] koja je djelovala u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, stranka se poziva na nauk dr. Ante Stračevića i dr. Eugena [http://www.hsp.hr/povijest-hsp/ Kvaternika] iz 1861-e. 

U studenom 1989. iz [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]] istupaju neki članovi središnjeg odbora stranke, među kojima su bili i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] i [[Ante Paradžik]]. Njih dvojica sudjelovali su u osnivanju kako HDS-a, tako i HDZ-a, ali su istupili iz tih organizacija jer su smatrali da ni jedna ni druga stranka &quot;nisu autentične hrvatske državotvorne stranke, jer u svojim političkim programima zagovaraju rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u okvirima jugoslavenske federacije, odnosno konfederacije&quot;.&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., 233. str.&lt;/ref&gt; Iz tog razloga željeli su krenuti u potragu za suradnicima s kojima bi utemeljili/obnovili Hrvatsku stranku prava kao stranku koja se uvijek zalagala za hrvatsku nezavisnost. U to vrijeme stiglo je iz Beča u Zagreb pismo-inicijativa Dobroslava Parage, vodećeg jugoslavenskog disidenta&lt;ref name=&quot;Chicagotribune&quot;&gt;[http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav Yugoslav Dissident Seeks Support Here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714123316/http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav |date=14. srpnja 2014. }} Chicago Tribune (na engleskom). Preuzeto 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; koji je svojevremeno tužio Jugoslaviju zbog torture na [[Politički logor Goli otok|Golom otoku]], za osnivanje osnivačke skupštine HSP-a. Nakon pročitanog pisma Ante Paradžik osnovao je u Zagrebu Inicijativni odbor za obnavljanje HSP-a.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 57.&lt;/ref&gt; U početku su Odbor za obnavljanje
HSP-a činili Paraga, koji je tada boravio u SAD-u, Paradžik i Krešimir Pavelić,&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 58.&lt;/ref&gt; a mnogi ugledni hrvatski građani koji su pozvani da se pridruže stranci, odbijali su sudjelovati u obnovi i radu stranke zbog straha od režima.

Ipak, nakon što su uspjeli prikupiti dovoljan broj sudionika, dana 25. veljače 1990. Poticajni odbor održao je svoju treću sjednicu kao Obnoviteljski sabor Hrvatske stranke prava, u stanu [[Goran Ante Blažeković|Gorana Ante Blažekovića]], člana odbora, u Zagrebu. Tom je prilikom za predsjednika izabran [[Dobroslav Paraga]], za dopredsjednika stranke izabran je [[Ante Paradžik]], za političkog tajnika Krešimir Pavelić&lt;ref&gt;Večernji list, utorak 27. veljače 1990.: &quot;Zagreb: Osnovana Hrvatska stranka prava&quot;. Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3.&lt;/ref&gt; i za predsjednika Središnjeg odbora Goran Ante Blažeković. Dana 27. veljače 1990. stranka je registrirana&lt;ref&gt;Večernji list, subota, 3. ožujka 1990.: &quot;Zagreb: Registrirana Hrvatska stranka prava&quot;. Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3.&lt;/ref&gt; kao 18. politička stranka u Hrvatskoj. Na prvom Općem Saboru HSP-a 23. i 24. veljače 1991. članovima vrha stranke potvrđene su pozicije. Ubrzo je osnovan i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|ogranak stranke u BiH]]. Od rujna 1990. godine središnjica i tajništvo stranke nalazili su se u Zagrebu u Šenoinoj 13, gdje je stranka kupila četverosoban stan koji je Paradžik zvao Pravaški dom.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 59.&lt;/ref&gt;

Obnavljanjem HSP-a 25. veljače 1990. godine donesena su “Programska načela HSP-a” kojima njegove pristaše ideju [[Hrvatsko državno pravo|hrvatskog državnog prava]] i borbe za hrvatsku nezavisnost prihvaćaju kao polaznu osnovu svoje djelatnosti. Najvažnija rečenica programa, koja je stranku odmah izdvojila od ostalih hrvatskih stranaka, bila je: {{citiranje|Polazeći od povijesnog hrvatskog državnog prava i prava na samoodređenje uključujući pravo na odcjepljenje, HSP će se zalagati za hrvatski nacionalno-državni suverenitet na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru, bez kojeg nema ostvarenja višestoljetnih težnji hrvatskog naroda.&lt;ref&gt;Hrvatsko pravo (HP), travanj 1990. Citirano prema: Veselinović, 2014., str. 59.&lt;/ref&gt;}} Tako je HSP postao prva stranka koja je zatražila hrvatsku nezavisnost,&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 82.&lt;/ref&gt; dok su druge stranke izlazile s programima jugoslavenske federacije/konfederacije.

[[Datoteka:Hspgrbdesetitthumb.jpg|mini|220px|Prvotni grb stranke]]

Paraga je imenovan predsjednikom stranke dok se još nalazio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. U Hrvatsku se vratio u kolovozu 1990. Uskoro je pravaški tisak često počeo objavljivati da se na Paragu vrše atentati iz kojih se on čudom izvlači, a istovremeno su se gomilale optužbe na račun predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 550.&lt;/ref&gt; i [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] općenito. U listopadu 1990. dolazi do unutarstranačkog sukoba. HSP-ovo vodstvo podijelilo se u dvije frakcije, na jednoj strani bio je trijumvirat – Paraga, [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]], a na drugoj strani bili su ostali članovi Predsjedništva stranke, ujedno i neki od njezinih osnivača. Prva žrtva sukoba bio je [[Zlatko Tomičić]], književnik, koji je izbačen iz HSP-a. Paraga je izdao &quot;Priopćenje za javnost&quot; u kojem je naveo da je u HSP-u postojala &quot;neformalna grupa koja je po režiji izvana imala zadatak da iznutra razbije HSP...&quot;. Dio grupe je prema optužbi bio produžena ruka [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] i [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]], a drugi dio &quot;destruktivna antidemokratska politička organizacija koja djeluje iz inozemstva&quot; koja ima namjeru osnovati [[Hrvatska čista stranka prava|Hrvatsku čistu stranku prava]]. Ta politička organizacija u stvari je bio [[Hrvatski oslobodilački pokret]]. Međutim, tada Paragine optužbe nisu shvaćene ozbiljno, jer je imao dobre odnose s HDS-om, ali i s HOP-om s čijim se predsjednikom [[Srećko Pšeničnik|Srećkom Pšeničnikom]] susreo na [[Bleiburg]]u. Kasnije se pokazalo da su neki članovi vodstva HSP-a doista istodobno bili na popisu članstva HDZ-a,&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 553–554.&lt;/ref&gt; kao i HOP-a, a ubrzo je zbilja i osnovana [[Hrvatska čista stranka prava]].

Trijumvirat Paraga-Paradžik-Pavelić počeo se obračunavati s neistomišljenicima u stranci. Počinju kršiti stranačke statute i zakonske propise u svrhu podvrgavanja stranke njihovom vodstvu. S delegacijama ogranaka stranke postupa se neodgovorno pa i bahato, Krešimir Pavelić ih verbalno napada, Paraga glumi neutralnost, a prednjači Paradžik čije ponašanje članovi delegacija ogranaka stranke opisuju da je graničilo s fizičkim napadima prema njima. Paradžik, potpredsjednik HSP-a, na jednom je sastanku čak izjavio: &quot;Ono što nas desetak napravi, pisat će se, a što god napravi vas sedamdeset, ne će se kontati...&quot;.&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 559–560.&lt;/ref&gt; 
Unatoč tome, članstvo stranke raste velikom brzinom – broj od 18 000 članova koliko je stranka otprilike imala krajem 1990. godine narastao je na više od 100 000 do jeseni 1991. godine, a na okupljanja i prosvjede stranke dolazile su tisuće ljudi.&lt;ref&gt;Irvine, 1996., str. 7–8.&lt;/ref&gt; Zanimljivo je da su u to vrijeme HSP-u nerijetko pristupali i muslimani, tvrdeći da su Hrvati, i da su im to bili i očevi i djedovi,&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 551.&lt;/ref&gt; a vodstvo stranke osniva ogranke čak i po istočnoj Bosni i obilazi ih.&lt;ref name=&quot;Foca&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg HSP u Foči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006142719/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. U travnju 1991. u Foči, u gradu, ispred čuvene Aladža Džamije, koju su u ratu srušili četnici. Osobe s lijeva na desno: Osmo Adilović, Krešimir Pavelić, Ivan Kovač, pokojni Ante Paradžik, (iza njega je pokojni Frano Balenović ), zatim Dobroslav Paraga, pokojni Velimir Dilber, Alija Šiljak i Božo Čurčija. Iza leđa Alije Šiljka se nalazi Halim Delahmet. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., str. 5.&lt;/ref&gt; Neki od poznatijih HSP-ovaca muslimana su [[Alija Šiljak]], član predsjedništva stranke i jedan od utemeljitelja [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]], te [[Fuad Muhić]], sarajevski sveučilišni profesor, politički savjetnik stranke, ubijen 1992. u Sarajevu pod nerazjašnjenim okolnostima.

Na prvim slobodnim izborima 1990. stranka nastupa u [[Hrvatski demokratski blok|Hrvatskom demokratskom bloku]] zajedno s [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Paradžik i Tuđman (Tuđman je bio glavna figura u bloku) dogovorili su se da će nakon izbora i eventualne pobjede Hrvatskog demokratskog bloka, Paradžiku biti ponuđeno mjesto potpredsjednika u novom sazivu Predsjedništva SR Hrvatske. Međutim, nakon izbora Tuđman kao pobjednik izbora mijenja odluku i umjesto Paradžika poziva [[Dušan Bilandžić|Dušana Bilandžića]] iz [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske – stranke demokratskih promjena]] na mjesto potpredsjednika, poslije čega HSP izlazi iz bloka i počinje kritizirati politiku HDZ-a. Međutim, HSP je postao parlamentarna stranka jer su [[Zvonimir Špišić]] iz HDZ-a i [[Ante Prkačin]] iz HDS-a prešli u HSP zadržavši svoje zastupničke mandate.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 61.&lt;/ref&gt;

U veljači 1991. godine, Paraga sudjeluje na konferenciji Republikanske stranke u SAD-u&lt;ref name=&quot;Republikanci&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=MtniJ0sVx_w Dobroslav Paraga na 18. CPAC konvenciji Republikanaca SAD]. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; gdje se zalaže za raspad Jugoslavije, a govorio je i u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|američkom Senatu]], i to o ratnom stanju u SFRJ, zamolivši pritom za pomoć Hrvatskoj i Kosovu koji pate zbog velikosrpskih težnji.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 64.&lt;/ref&gt; Dobroslav Paraga i kao predsjednik HSP-a nastavlja s idejom stvaranja takozvane &quot;antivelikosrpske koalicije&quot;, koju je započeo još i prije obnavljanja stranke. Tako on i Paradžik žele uspostaviti dobre odnose s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Albanijom, Crnom Gorom, Bugarskom, pa čak eventualno uključiti i same Srbe izvan Srbije, želeći uspostaviti široku međunarodnu koaliciju svih srbijanskih neprijatelja.&lt;ref name=&quot;Rohacek13&quot;&gt;Rohaček, 2009., str. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;&gt;Veselinović, 2014., str.68&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paraga, 1995., str. 585., 589–590.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NU2&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=gbRFl4Czb5Y NU2 Dobroslav Paraga]. Emisija &quot;Nedjeljom u 2&quot;, voditelj Aleksandar Stanković, 25. 2. 2001., 52:55 Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.serb-victims.org/content/view/156/167/ 17. 04. 1991. Sarajevo]. ''Muslimansko-hrvatska koalicija je odgovor na srpsku agresiju izjavili su danas čelnici Hrvatske stranke prava (HSP) na konferenciji za novinare, obrazlažući svoja nastojanja za stvaranje suverene Hrvatske i Herceg-Bosne'' (op. a.: Herceg-Bosna je pravaški eponim pod kojim se misli na cijelu Bosnu i Hercegovinu (Veselinović, 2014., str. 66.)) ''i to, kako su istakli, mirnim putem. O tome su govorili predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga, član središnjeg odbora dr [[Davor Perinović]], ideolog stranke [[Fuad Muhić]] i drugi.'' IZVOR: »GLAS« 18. 04. 1991. Prevedeno sa srpskog.&lt;/ref&gt; Pritom obilaze te države i pokrajine,&lt;ref name=&quot;PravasiKosovo&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg Pravaši na Kosovu kod Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006145231/http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a ilustrativna je epizoda iz Sofije, iz Bugarske, kada je Paraga radeći na uspostavljanju te koalicije slučajno susreo Dobricu Ćosića prilikom čega je Paraga njega upitao što tu radi, a Ćosić je odgovorio da je došao spasiti Jugoslaviju, a na Ćosićevo pitanje što Paraga tu radi, potonji mu je odgovorio da je došao zagovarati raspad Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Sofija&quot;&gt;[http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica Umro inventivni lažljivac Dobrica Ćosić, mentor Slobodana Miloševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810000741/http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica |date=10. kolovoza 2014. }}. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

== Ratne godine s Paragom na čelu ==

[[Datoteka:HOS flag.svg|mini|300px|Stijeg Hrvatskih obrambenih snaga]]

Iako HSP nije sudjelovao na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|parlamentarnim izborima]] u proljeće 1990., u širokom je krugu stekao uvažavanje zbog djelovanja izvan političke arene. U lipnju 1991., kada su [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i pobunjeni Srbi napali desetke hrvatskih gradova i manjih mjesta, Paraga i Paradžik osnovali su [[Hrvatske obrambene snage]] – '''HOS''', koje sudjeluju u obrani Hrvatske, a potom i Bosne i Hercegovine. Predsjednik i dopredsjednik HSP-a izjavljuju kako oni &quot;prestaju biti samo političari i postaju vojnici&quot; te kako će se domaća i svjetska javnost ubrzo uvjeriti u snagu HSP-a i HOS-a.&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;/&gt; Već se po glavnoj oznaci HOS-a, koja je imala natpis HOS – HSP – ZA DOM SPREMNI, moglo vidjeti da će povezivanje s ustaštvom biti neizostavan folklor na svim razinama stranke, jer osim kontroverznog pozdrava [[Za dom|Za dom spremni]], glavna oznaka HOS-a uključivala je hrvatski grb s prvim poljem bijele boje, a sam naziv &quot;HOS&quot; upućivao je na [[Hrvatske oružane snage]], regularnu vojsku [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], a neke postrojbe HOS-a ime su dobile po ustaškim vojnicima. Kada su JNA i pobunjeni Srbi ugrozili opstanak Hrvatske, pripadnici HOS-a odigrali su važnu ulogu priskočivši u pomoć neiskusnim postrojbama koje je na brzinu mobilizirala hrvatska vlast. No, na njihovu hrabrost i vrlo važan doprinos na bojišnici, kao kod [[Bitka za Vukovar|obrane Vukovara]] ili [[Obrana Dubrovnika|bitke za Dubrovnik]],&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-7/30072013-1.html DA NIJE BILO IX BOJNE HOSA NA SRĐU, DUBROVNIK BI PAO]. Slobodna Dalmacija, Split, 29. srpnja 2013. Prenosi Hrvatsko pravo – hsp1861.hr&lt;/ref&gt; sjenu su bacili ispadi počinjeni nad civilima uhvaćenim u ratnoj zoni ili iza bojišnice.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 123–124.&lt;/ref&gt; Vrhovni zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga bio je Dobroslav Paraga, koji je službeno i njihov glavni osnivač,&lt;ref&gt;[http://www.sloboda.hr/u-splitu-otkriven-spomenik-ix-bojni-hos-a-rafael-vitez-boban/ U Splitu otkriven spomenik IX. bojni HOS-a “Rafael vitez Boban”]. sloboda.hr, pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a načelnik Ratnog stožera bio je Ante Paradžik.&lt;ref&gt;[http://www.politikaplus.com/novost/43260/hos-i-osjecki-hsp-obiljezili-20-godina-od-ubojstva-ante-paradzika- HOS i osječki HSP obilježili 20 godina od ubojstva Ante Paradžika]. politikaplus.com, Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== Obuka vojnog krila stranke ===

Kampovi za obuku postojali su diljem Hrvatske, ali i Slovenije. U Hrvatskoj je postojalo desetak centara za obuku.&lt;ref name=&quot;Madi&quot;/&gt; Zbog neustrašivosti i krvoločnosti nekih pojedinaca, pripadnici HOS-a postali su strah i trepet srpskih protivnika. Najpoznatiji su bili po crnim uniformama, koje su za njih sašivene u okolici Kočevja, što je potvrdio Paraga, koji je uspostavio blisku vezu sa Socijaldemokratskom strankom Slovenije (SDSS).&lt;ref name=&quot;index&quot;&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/ekskluzivno-na-indexu-8--knjiga-koja-je-uzdrmala-balkan-tudjmanova-tajna-policija-i-paragini-hosovci/704905.aspx Ekskluzivno na Indexu (8) – Knjiga koja je uzdrmala Balkan: Tuđmanova tajna policija i Paragini HOS-ovci]. Index.hr, trilogija &quot;U ime države&quot; Mateja Šurca i Blaža Zgaga. Osmi dio: I u Sloveniji &quot;za dom spremni&quot;. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Tako je na jednom sastanku početkom lipnja 1991. tadašnjem predsjedniku SDSS-a Joži Pučniku i ministru obrane [[Janez Janša|Janezu Janši]] ponudio petsto vojnih dobrovoljaca iz HSP-a za pomoć u obrani slovenskog teritorija u slučaju napada jugoslavenske vojske. Janša se, prema Paraginim riječima, složio s time, ocijenivši da pomoć hrvatskih dobrovoljaca vidi prvenstveno u njihovom protudiverzantskom djelovanju. Na sastanku u Ljubljani, na kojem je osim Pučnika, Janše i Parage bio prisutan i prvi načelnik stožera HOS-a Ante Paradžik, dogovorili su se da će ih slovenska strana uvježbati, opremiti i naoružati.

Prva skupina pripadnika HOS-a stigla je na bojnu obuku u kočevske šume u srpnju 1991. Bilo ih je osamdeset, vodio ih je [[Alija Šiljak]], rodom iz [[Foča|Foče]]. Obuke jedinica HOS-a u kočevskoj regiji prikrivane su u obje države. Tamo ih obilaze Paraga i Janša zajedno s pomoćnicima Paradžikom i Lovšinom i priopćavaju im da je obuka ilegalna pa ako ih netko nešto pita, neka kažu da su hrvatski dobrovoljci u slovenskoj Teritorijalnoj obrani. Paraga je vojnicima svog HSP-a otkrio kako svaki u Sloveniji osposobljeni vojnik stranku košta 5000 njemačkih maraka. Završivši naporni tempo osposobljavanja, dobrovoljci su dobili oružje. Paraga ga je Lovšinu platio u Kočevskoj Reki.

Nakon podjele oružja, Paraga je strogo upozorio vojnike da paze na svoje kalašnjikove, jer se za njih moralo izdvojiti po 1200 njemačkih maraka. Ta cijena, koju je za tu automatsku pušku postavilo slovensko Ministarstvo obrane, bila je izuzetno visoka. Njezina vrijednost, naime, niti u vrijeme najveće potražnje nije dosegnula 1000 maraka. &quot;Lovšin je tada od nas primio nekoliko gotovinskih iznosa u ukupnoj vrijednosti od najmanje pet milijuna njemačkih maraka. Kalašnjikove i strojnice Špagina prodavao nam je po cijeni od 800 do 1200 maraka, pištolji Makarov bili su po 500, a ručne bombe po 400 maraka. Po astronomskim cijenama zaračunavali su nam i protuoklopno oružje, protutenkovske mine i minobacače svih kalibara. Iako smo dobrovoljno došli pomoći u obrani Slovenije, za nas nije bilo popusta&quot;, žalio se kasnije Dobroslav Paraga. HSP je savjesno bilježio sve izdatke, pa i one za crne uniforme kojih su kupili približno 3000. Većina novca za opremu i naoružanje jedinica HOS-a, kao i za njihovu protudiverzantsku obuku, prikupljena je u podružnicama HSP-a u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.&lt;ref name=&quot;index&quot;/&gt;

U isto vrijeme vodstvo stranke i dalje nastoji uspostaviti anti-velikosrpsku koaliciju – sarajevska komunistička partijska novina &quot;Oslobođenje&quot; izvijestila je 12. srpnja 1991. u članku «Srbiju u prirodne granice» o toj koaliciji koju je na sastanku u Sofiji incirao predsjednik Hrvatske stranke prava:

{{citat|Paraga je i u Sofiji ponovio svoju «ideju», nedavno iznijetu u Tirani, koja predstavlja i glavni cilj koalicije: «zaustavljanje velikosrpskog šovinizma, davanje nezavisnosti nacijama koje je Srbija okupirala i vraćanje Srbije u etničke i istorijske granice iz 1912. godine.»|&quot;Oslobođenje&quot;, Sarajevo, 12. srpnja 1991., članak: «Srbiju u prirodne granice»}}

Nakon sastanka vodstva HSP-a s vrhovnim čelnicima Albanije i Bugarske usvojen je nacrt povelje o stvaranju Antihegemonističke (antivelikosrpske) koalicije pokreta i stranaka Hrvata, Albanaca i Bugara, čiji je cilj bio svesti Srbiju na &quot;prirodne granice&quot; iz 1912. godine.&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;/&gt; Stoga je HSP zagovarao napadački rat, osvajanje vojarni JNA u Hrvatskoj te ulazak na područje Srbije i zauzimanje &quot;prirodnih&quot;, etničkih i povijesnih granica Hrvatske. I Paraga i Paradžik govorili su o prenošenju rata u Beograd, o sužavanju granica Srbije i o uspostavljanju protusrpskog saveza s Albanijom i Bugarskom.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 126.&lt;/ref&gt;

Javna promocija HOS-a koji je već imao ratna iskustva (ratišta u Topuskom, Barilovićima i oslobađanje vojarni Borongaj i Maršalke u Zagrebu)&lt;ref name=&quot;HOS&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti/971128inme.htm IN MEMORIAM VUKOVARSKIM BRANITELJIMA SATNIJE HOS-a – DOBROSLAV PARAGA]. Preuzeto 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; održana je 10. rujna 1991. na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu, a postrojba je ubrzo nakon toga pod zapovjedništvom [[Robert Šilić|Roberta Šilića]] upućena na bojište u Vukovar, gdje su ispisali najslavnije trenutke Hrvatskih obrambenih snaga.

=== Ubojstvo dopredsjednika Ante Paradžika ===

Ante Paradžik ubijen je [[21. rujna]] [[1991.]] godine u Sesvetama, kod samog ulaska u Zagreb. S dvojicom suputnika vraćao se u vozilu &quot;Lada Niva&quot; iz Križevaca gdje je taj dan utemeljena podružnica Hrvatske stranke prava. Na tom skupu Paradžik je kritizirao hrvatsku vlast, povezujući je s [[Komunizam|komunizmom]] i jugoslavenskim obavještajnim službama: &quot;Tko je god bio veći komunist, udbaš, kosovac, dobio je kod nas ministarsko mjesto!&quot;&lt;ref&gt;Ante Paradžik kritizira hrvatsku vlast, skup 21. rujna 1991. u [[Križevci]]ma, nekoliko sati prije nego što je ubijen. Veselinović, 2014., str.72.&lt;/ref&gt; S obzirom na ratno stanje, policijske patrole zaustavljale su ih svakih nekoliko kilometara radi rutinske kontrole. Na posljednjoj kontroli, oko 22 sata, u &quot;Ladu Nivu&quot; u kojoj se nalazio dopredsjednik HSP-a policajci su ispalili 60 metaka,&lt;ref name=&quot;Rohacek13&quot;/&gt; većinom u suvozačevo sjedalo, gdje je sjedio Paradžik.&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-9/atentat21091991.jpeg Ostaci izrešetanog vozila] Hrvatsko pravo – hsp1861.hr&lt;/ref&gt; Na mjestu je ostao mrtav, dok su druga dvojica putnika preživjeli. Dobroslav Paraga također se trebao nalaziti u vozilu, međutim, on je slučajno izbjegao smrt odustavši od putovanja u posljednji trenutak.&lt;ref name=&quot;Savjest&quot;&gt;[http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 OSOBA TJEDNA – Paraga Dobroslav, objavljeno 25.08.1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727102959/http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 |date=27. srpnja 2014. }} Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Mediji u Hrvatskoj tada su prvi put počeli upotrebljavati sintagmu &quot;političko ubojstvo”, koju su neposredno nakon Paradžikova ubojstva izrekli predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga i vođa HSLS-a [[Dražen Budiša]], tada i ministar u hrvatskoj Vladi. Paradžikove ubojice (četvorica policajaca su: Željko Vučemilović Grgić, Branko Matošević, Željko Čeko, Paško Palić) osuđeni su tek 1993. godine. 13. listopada 1993. osuđeni su na zatvorske kazne od sedam godina (Vučemilović), šest (Matošević), pet godina i deset mjeseci (Čeko) i pet godina i osam mjeseci (Palić). Sudac Vrhovnog suda, Petar Novoselec, koji je potvrdio presudu okružnog suda u slučaju ubojstva Ante Paradžika kojom su sva četvorica policajaca proglašeni krivima, kasnije je razriješen s mjesta suca Vrhovnog suda, a na njegovo mjesto dovedena je sutkinja Ana Garačić koja je smanjila kazne zločincima.&lt;ref name=&quot;nacional&quot;&gt;[http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti Ljudi koje je 90-ih trebalo ukloniti] {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/69OaMrGjR?url=http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti |date=24. srpnja 2012. }}. Nacional, br. 741, 2010-01-26. Autor: Orhidea Gaura.&lt;/ref&gt;
Tako se epilog suđenja dogodio pred Vrhovnim sudom 1994. kada su zbog Paradžikova ubojstva i ranjavanja njegova vozača Branka Perkovića izrečene smanjene zatvorske kazne počiniteljima, i to: Željko Vučemilović Grgić osuđen je na šest godina zatvora, Branko Matošević pet, a Željko Čeko i Paško Palić osuđeni su na četiri i pol godine. Osuđenima je Franjo Tuđman kao predsjednik dodatno umanjio zatvorsku kaznu, te su nakon samo godinu i pol dana provedenih iza rešetaka pušteni iz zatvora, što je dodatno pojačalo sumnje u politički motivirano ubojstvo.&lt;ref&gt;Jutarnji list: 19. 11. 2000. Članak Ivice Buljana: Je li ministar uistinu naredio: ‘Likvidiraj tog Paradžika’?&lt;/ref&gt;

Tadašnji državni tužitelj [[Anto Nobilo]], koji i danas tvrdi da je riječ o velikoj zabuni nastaloj zbog panike i ratne situacije, odbacio je slučaj kad je obitelj Paradžik 1994. ponovo pokrenula tužbu nakon što su pronađeni dokazi da su Paradžika cijelo vrijeme pratili pripadnici tajnih službi. Nakon toga, i Dražen Budiša, koji je javno progovorio o cijelom slučaju, zaprimio je prijetnje smrću.&lt;ref name=&quot;nacional&quot;/&gt; Po izlasku iz zatvora Paradžikove ubojice vratili su se u policiju.&lt;ref&gt;Novi list: 20. 11. 2000. Denis Romac: &quot;Paradžikove ubojice vraćene na posao u MUP&quot;&lt;/ref&gt;

Za taj zločin nisu, kao što je uobičajeno, prosvjedovale takozvane nevladine udruge za ljudska prava. Ante Paradžik sahranjen je 25. rujna 1991. godine na zagrebačkom groblju Mirogoju pred dvadesetak tisuća ljudi. Ostavio je iza sebe suprugu Jozefinu i troje djece, Mislava, Veroniku i Katarinu. Nakon Paradžikova ubojstva, mjesto dopredsjednika stranke uzima [[Anto Đapić]], koji je u stranku ušao te iste godine, 1991., posredstvom [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimira Pavelića]].&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 15.&lt;/ref&gt;

=== HSP i bitka za Vukovar ===

Nakon što je prvi put poslao pomoć Vukovaru u rujnu, predsjednik HSP-a šalje i u studenom postrojbu HOS-a u pomoć opkoljenom gradu. Naime, vodstvo vukovarske obrane početkom studenog 1991. tražilo je dodatnu Paraginu pomoć, Paraga uspostavlja kontakt sa zapovjednikom obrane [[Mile Dedaković|Milom Dedakovićem – Jastrebom]], ali 200 HOS-ovaca&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;&gt;[http://www.sloboda.hr/cestitamo-hos-ovcima-dan-osnutka-procitajte-citavu-kronologiju-povijesti-slavnog-hos-a/ Čestitamo HOS-ovcima dan osnutka! Pročitajte čitavu kronologiju povijesti slavnog HOS-a]. Sloboda.hr. Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt; koje je poslao u pomoć Vukovaru zaustavio je [[Tomislav Merčep]], tada zamjenik ministra policije [[Ivan Vekić|Ivana Vekića]].&lt;ref name=&quot;nacional&quot;/&gt; Nakon [[Bitka za Vukovar|pada Vukovara]] u studenome 1991., Dobroslav Paraga postao je prvooptuženi za pad Vukovara, Mile Dedaković – Jastreb drugooptuženi, a policija provodi pretres u sjedištu HSP-a gdje su pronađene velike količine oružja i streljiva. Uhićeni su Paraga, [[Ante Prkačin]] i [[Mile Dedaković|Mile Dedaković Jastreb]] pod optužbama za terorizam, rušenje demokratski izabrane vlasti&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 11.&lt;/ref&gt; i ustavnog poretka. U pritvoru Paraga počinje štrajk glađu, a Dedaković biva teško premlaćivan u zatvoru u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 Biografija Mile Dedakovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715100949/http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 |date=15. srpnja 2014. }}. Večernji list. Preuzeto 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;
Državno odvjetništvo pokrenulo je sudske postupke protiv njih, osnovana je &quot;Komisija za Vukovar&quot; na čelu s [[Josip Manolić|Josipom Manolićem]] koja je branitelje Vukovara dodatno opteretila, ali je Vrhovni sud Republike Hrvatske 13. prosinca donio rješenje prema kojemu su sve optužbe protiv njih proglašene neosnovanima te su svi pušteni na slobodu. [[Vjekoslav Vidović]], sudac Vrhovnog suda koji je donio tu presudu, ubrzo je nakon toga zbog političkih pritisaka morao napustiti mjesto predsjednika Vrhovnog suda.&lt;ref&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/54259/ Vidović, Vjekoslav]. Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061108/kolumne03.asp Slobodna Dalmacija, srijeda, 8.11.2006.: &quot;Heroj civilnog društva&quot;, članak Damira Pilića.&lt;/ref&gt; Nakon što je izašao iz zatvora, Dedaković napušta Hrvatsku vojsku i priključuje se HSP-u gdje je postao glavni inspektor HOS-a.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;/&gt;

U to vrijeme, krajem 1991. godine, zbilja su postojale indikacije u vezi djelovanja HSP-a i HOS-a koje su mogle navesti hrvatske vlasti na zabrinutost u vezi državnog poretka. Tako je [[Alija Šiljak]], član Predsjedništva HSP-a, u listopadu 1991. pred novinarima izjavio: &quot;Mi ne ćemo moliti, nego ćemo uzeti vlast&quot;, a Paraga je, smatrajući nove izbore bespotrebnima izjavio: &quot;Nema razloga za izbore, niti ih se može provesti. Najsposobniji trebaju voditi takve [ratne] poslove, a mislim da mi to najbolje radimo&quot;.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;/&gt; U istom se smislu mogla shvatiti izjava zapovjednika obrane Vukovara i časnika HOS-a, Mile Dedakovića, dok je komunicirao s [[Branko Borković|Brankom Borkovićem]], također jednim od najistaknutijih branitelja Vukovara. 12.11.1991. Branko Borković piše: &quot;Ako padnemo želim da Tuđmanovu glavu nataknete na kolac, u ime svih gladnih, prljavih, zaklanih, poniženih i izdanih od izdajica hrvatskog roda&quot;, a Mile Dedaković odgovara: &quot;Grad poručuje da će nataknut sigurno ako se to desi. Letjet će tu više glava, a ne samo Tuđmanova&quot;.&lt;ref&gt;Lončar, 2010., str. 33.&lt;/ref&gt;

Kad su Paraga i Dedaković zatvoreni, HSP je organizirao mirne prosvjede u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića,&lt;ref&gt;[http://img521.imageshack.us/img521/5956/natrgu.jpg Alija Šiljak i Anto Đapić na Trgu bana Jelačića]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Anto Đapić]] nazvao je Franju Tuđmana &quot;tvorcem policijske države&quot;, a potporu HSP-u dali su između ostalih [[Marko Veselica]], [[Zvonimir Baletić]], [[Ivan Gabelica]], [[Silvije Degen]] i drugi. Policija je razbila prosvjede te privela nekoliko desetaka osoba.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 76.&lt;/ref&gt; Prosvjedi su održani i pred Starčevićevim domom oko kojega su HOS-ovci zauzeli borbene položaje, a neki su čak predlagali da se krene pred Banske dvore i stanove [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] i [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]]. Međutim, do toga nije došlo jer je Paraga iz pritvora poslao pismo HOS-ovcima i članovima HSP-a da se ne služe nikakvim nasilnim metodama.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 77.&lt;/ref&gt;

=== 1992. godina ===

Sve jedinice HOS-a su do početka 1992. godine pripojene Hrvatskoj vojsci [HV] po naređenju [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane Republike Hrvatske]]. Do tog trenutka, jedinice HOS-a djelovale su samostalno i imale su međusobnu koordinaciju. Ipak, i nakon integracije zadržane su političke i druge veze između HSP-a i pripadnika HOS-a, kao i kontakti logističke prirode glavnog stožera HOS-a s jedinicama. Paraga se protivio odluci podređivanja HOS-a HV-u, želeći da HOS ostane odvojeni dio hrvatske vojske. Ako se dogodilo da se netko od regrutiranih lica ili dobrovoljaca javi u glavni stožer HOS-a nakon integracije, upućivao se na teren, a najviše u Bosnu i Hercegovinu, gdje je 1992. došlo do eskalacije sukoba.&lt;ref name=&quot;Madi&quot;&gt;[http://www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/sudjenje_za_ratne_zlocine/hrvatska/Madi_i_drugi-Zupanijsko_drzavno_odvjetnistvo_Vukovar-optuznica.pdf Predmet: Tomislav Madi i drugi]. Županijski sud u Vukovaru, Republika Hrvatska. Broj predmeta: K-5/07. Optužnica broj: K-DO-52/06. Str. 11–13.&lt;/ref&gt;

Prvog ožujka 1992. dogodio se još jedan atentat na pravaše. Naime, tog je dana podmetnut eksploziv u Omladinskom domu u Vinkovcima,&lt;ref name=&quot;Madi&quot;/&gt; gdje se nalazila 109. brigada (jedinica HOS-a pri hrvatskoj vojsci), a Paraga je tada boravio tamo. Trinaestero članova HSP-a je ili ubijeno, ili ranjeno u eksploziji, a Paraga je za dlaku izbjegao smrt.&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 16.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg Ostaci pravaškog sjedišta u Vinkovcima nakon eksplozije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095923/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Nedjelja u 09,45 h. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

Predizborno vrijeme u ljeto 1992. vrijeme je najveće popularnosti stranke, pod sloganima “Sav narod u svoj dom, Unprofor go home”&lt;ref&gt;[http://i.ytimg.com/vi/TqzXImf_86Q/0.jpg Unprofor go home]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; i “Jedina lista bez komunista” na skupove HSP-a dolazilo je po nekoliko desetaka tisuća ljudi,&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=hi4JAM8auE0 HSP predizborni skup, 19.7.1992.g. u Osijeku]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://tinypic.com/view.php?pic=oia9lu&amp;s=8#.VDPBQPl_uSo Skup na splitskoj Rivi]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2008-2/hspparaga1.jpeg Skup u Zagrebu]. Fotografija je snimljena u Zagrebu na Trgu francuske republike, za vrijeme završnog skupa HSP-a na parlamentarnim i predsjedničkim izborima,a transparent &quot;Rijeka&quot; donijeli su simpatizeri iz Rijeke. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a na njima se naglašava sposobnost HSP-a da obrani zemlju.&lt;ref&gt;Veselinović, 2010., 276.str.&lt;/ref&gt; Predsjednik stranke Dobroslav Paraga imao je dogovor s drugim oporbenim strankama o inzistiranju na višestranačkoj kontroli procesa izbora. No kada je dogovor trebalo potpisati, svi su osim Parage odustali. Na stranačkim skupovima sudjeluju mnogi poznati pjevači poput [[Mišo Kovač|Miše Kovača]],&lt;ref&gt;[http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg Mišo Kovač u odori HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006133619/http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Zlatko Pejaković|Zlatka Pejakovića]],&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=SSqo4N_tt9g Zlatko Pejaković – Evo Zore, Evo Dana (1992.)]. Predizborni skup HSP-a u Metkoviću. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Marko Perković|Marka Perkovića Thompsona]], [[Dražen Zečić|Dražena Zečića]].&lt;ref&gt;[http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf Program predizbornog skupa HSP-a na Trgu Francuske republike 30. srpnja 1992.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728231316/http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf |date=28. srpnja 2014. }} Pristupljeno 7. lisopada 2014.&lt;/ref&gt; Unatoč obećavajućoj atmosferi, HSP je dobio tek nešto više od 180 000 glasova (oko sedam posto). Iako su time postali treća politička opcija po snazi u državi, rezultati su bili ispod očekivanja, a predsjednik HSP-a izjavio je u Saboru, u Zastupničkom domu, da izbori &quot;nisu odraz pravog stanja&quot;&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sRM2qFRSDbs Dobroslav Paraga, predsjednik HSP o izborima u Hrvatskoj]. Govor u Saboru, 7. rujan 1992. godine. Hrvatska televizija. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; te je odmah nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora 1992. godine podnio tužbu zbog navodnog krivotvorenja izbora. U Sabor ulaze [[Ante Prkačin]], [[Boris Kandare]], [[Dobroslav Paraga]], [[Anto Đapić]] i [[Petar Bosnić]].&lt;ref name=&quot;slobodna-dalmacija&quot;&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/222838/Jedan-ovjek-jedna-pravaka-stranka.aspx Jedan čovjek, jedna pravaška stranka]. Slobodna Dalmacija. autor: Marina Karlović-Sabolić. Pristupljeno 8. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

Nekoliko dana nakon izbora, dogodilo se još jedno ubojstvo pripadnika HSP-a. [[Hrvatsko vijeće obrane]] i pripadnici [[ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO|Kažnjeničke bojne]] ubili su [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]], utjecajnog generala HOS-a, čovjeka koji je prvo bio pročelnik HSP-ovog Ureda za promidžbu, a nakon toga, Paraga ga je imenovao zapovjednikom ratnog stožera HOS-a za Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;Blaz&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/blaz-kraljevic-516 Blaž Kraljević, Zapovjednik HOS-a u Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141013214532/http://www.vecernji.hr/biografije/blaz-kraljevic-516 |date=13. listopada 2014. }}. Večernji list, biografija, preuzeto 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Ubijen je 9. kolovoza u Kruševu, u Hercegovini, zajedno s osmoricom HOS-ovaca (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) koji su mu bili u pratnji. Slučaj do danas nije razjašnjen, a iako postoje različite verzije događaja, na ubojstvo ove devetorice HOS-ovaca gleda se kao na političko ubojstvo.&lt;ref name=&quot;Ramet&quot;/&gt; Time su, uz još drugih ubojstava HSP-ovaca pod sumnjivim okolnostima, ubojstva pripadnika HSP-a s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima&lt;ref name=&quot;Ramet&quot;&gt;Sabrina P. Ramet: &quot;Balkanski Babilon – Raspad Jugoslavije od Titove smrti do Miloševićeva pada&quot;, 2005. {{ISBN|953-180-127-4}}, str. 240.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;R. Craig Nation:&quot;Index for war in the Balkans 1991 – 2002&quot;, 2003., {{ISBN|1-58487-134-2}}, str. 156.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Susan L. Woodward: &quot;Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution After the Cold War&quot;, Brookings Institution Press, 1995., str. 268.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lalović, Dragutin. 2001. &quot;Hrvatska Druga republika i njezine državotvorne kušnje&quot;. Politička misao (38) 1: 12-25.: ''U nekoliko godina, točnije do 1993., HDZ ih je radikalno pomeo, izborno pokrao, potkupio, neke poubijao (Paradžik), sudio im (Paraga, Jastreb), prebijao ih (Đapić u Hercegovini)''. Citirano prema: Veselinović, 2014., str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Blanuša: &quot;Uloga teorija zavjera u konstrukciji političke zbilje u Hrvatskoj: analiza političkog diskurza 1980. – 2007. godine&quot;, doktorska disertacija, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 277.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Christoph Zürcher &amp; Jan Koehler: &quot;Potentials of disorder: explaining conflict and stability in the Caucasus and in the former Yugoslavia&quot;, Manchester : Manchester Univ. Press, 2003 (New Approaches to Conflict Analysis). {{ISBN|0-7190-6241-1}}. Str. 48–49.&lt;/ref&gt; dosegnula ogromne razmjere, pa Paraga i u Hrvatskom saboru upozorava na nekoliko desetaka pokojnih članova stranke čije smrti nisu razjašnjene.&lt;ref name=&quot;Ubojstva&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=ZgE0SRe9pjw Predsjednik HSP Dobroslav Paraga u Saboru RH]. Paraga govori u Hrvatskom saboru 27. ožujka 1993. godine o nerazjašnjenim ubojstvima pravaša. Hrvatska televizija.&lt;/ref&gt;

=== Kraj HOS-a, Vojni sud, deložacija, raskol ===

Nakon smrti Blaža Kraljevića, HOS se u Bosni i Hercegovini počeo osipati, a vojnici su se raspoređivali po nacionalnoj razdiobi – Hrvati su prelazili u HVO, a Muslimani/Bošnjaci u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju BiH]]. Sprječavanju raslojavanja HOS-a nije pridonijela ni zapovijed Dobroslava Parage iz studenog 1992. kojom je faktički izdvojio HOS iz nadležnosti Armije BiH.&lt;ref&gt;[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/1676.pdf Zagreb, 22. 11. 1992.: 3. Zapovjedništvo Glavnog stožera HOS-a biti će podčinjeno isključivo Vrhovnom zapovjedniku HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015013757/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/1676.pdf |date=15. listopada 2014. }}. Vrhovni zapovjednik HOS-a: Dobroslav Paraga. slobodanpraljak.com, pristupljeno 8. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Da se broje zadnji dani tih oružanih formacija svjedočio je i događaj od 17. ožujka 1993. godine kada su pripadnici muslimansko-bošnjačkih oružanih snaga ubili u [[Kakanj|Kaknju]] Ivu Vuletića, zapovjednika tamošnjeg HOS-a.&lt;ref&gt;http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000517/podlistak.htm Kakanj: novo pomicanje granica vjere. Autor: Ivica Mlivončić. Slobodna Dalmacija, srijeda 17. svibnja 2000.&lt;/ref&gt; 16. travanj 1993. službeno se uzima kao datum kad je HOS prestao postojati kao samostalna organizacija, a posljednje jedinice nekadašnjeg HOS-a koje su se održale do kraja rata, splitska [[IX. bojna &quot;Rafael vitez Boban&quot;]] i sarajevska [[101. bojna &quot;Do Drine&quot;]], raspuštene su 1996. godine.&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;/&gt;

S obzirom na to da su smatrali da su ih HDZ-ovci pokrali na prošlim izborima iz kolovoza 1992. godine i s obzirom na skori sudski postupak protiv njih na Vojnom sudu kojeg su HSP-ovci doživljavali kao politički pritisak (jer su sličnih optužbi Paraga i Dedaković već bili oslobođeni na Vrhovnom sudu 1991.), u stranci se odlučuju ne izaći na [[Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993. godine|izbore za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske]], koji su održani u veljači 1993.&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 37.&lt;/ref&gt;

U lipnju 1993. na Vojnom sudu u Zagrebu, Dobroslav Paraga, Anto Đapić, Mile Dedaković i Ante Prkačin optuženi su za stvarenje [[Paravojna postrojba|paravojske]] (HOS), ugrožavanje ustavnog poretka Republike Hrvatske, terorizam, planiranje državnog udara i agitiranje protiv tadašnje vlasti. Vojni tužitelj bio je [[Mirsad Bakšić]]. Protiv Parage, Đapića, Dedakovića i Prkačina svjedočili su [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] (bivši tajnik HSP-a), [[Janko Bobetko]] (general HV-a) i [[Mate Šarlija Daidža]] (general HV-a i HVO-a), a optužene je branio [[Zvonimir Hodak]], pravni zastupnik HSP-a. Đapić je optužnicu nazvao političkim procesom i skandalom, a suđenje je privuklo veliku pažnju hrvatske javnosti. U isto se vrijeme pokreće postupak pred Ustavnim sudom za zabranu HSP-a.&lt;ref name=&quot;Rohacek41&quot;&gt;Rohaček, 2009., str. 41.&lt;/ref&gt; Krešimir Pavelić, bivši tajnik HSP-a koji je napustio HSP u srpnju 1991. zbog neslaganja s odlukom Paradžika i Parage da se osnuje HOS, osim što je osnovao svoju stranku [[Hrvatska demokratska stranka prava]], u međuvremenu je postao žestoki kritičar djelatnosti vrha HSP-a. Tako je preko medija tvrdio da je Paraga plaćenik SAD-a sa zadatkom da svrgne Tuđmana i radi protiv Hrvata, a da su drugi članovi HSP-a, kao što su [[Alija Šiljak]], radili za jugoslavensku tajnu službu [[KOS]]. Izjavljivao je da je Paraga &quot;ustaša po zadatku, a ne po uvjerenju&quot;, te da &quot;ima zadatak da HSP što više ustašuje kako bi se hrvatsku aktualnu vlast optuživalo u inozemstvu za porast fašizma u Hrvatskoj&quot;.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 126–127.&lt;/ref&gt; Na teret optuženicima stavljale su se i izjave Ante Prkačina koji je jednom prilikom rekao da je Ratni stožer HOS-a imao zadatak baviti se prikupljanjem političkih poena za stranku, na temelju hrabrosti HOS-ovaca. Pravašima je optužnica više puta sužavana, a nakon dugotrajnog procesa i mnogobrojnih optužbi koje su ih teretile čak i za državnu izdaju, pravašima na suđenju nije dokazano – ništa. Svi su oslobođeni svih optužbi, a sudski proces protiv njih završava.&lt;ref name=&quot;Rohacek41&quot;/&gt;

Tijekom postupka na Vojnom sudu, pravaši su izbačeni iz [[Starčevićev dom|Starčevićeva doma]], a policija je u tadašnjem sjedištu stranke pronašla nekoliko pušaka, dvadesetak bombi i mina, pet kilograma eksploziva i preko dvije tisuće metaka raznih kalibara. Nakon deložacije, HSP je svakodnevno, s početkom u 18 sati, održavao mirne prosvjede ispred zgrade Doma,&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 42–43.&lt;/ref&gt; a sjedište stranke vraća se u Šenoinu ulicu, broj 13 (danas se tamo nalazi Paragina frakcijska stranka).

Još u svibnju 1993. godine, Anto Đapić tražio je izvanredni sabor HSP-a, a Središnji odbor taj je prijedlog odbio.&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/nqbnrm.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 1/3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/2n1g9jd.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 2/3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i27.tinypic.com/2s8mt5y.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 3/3]&lt;/ref&gt; U srpnju je Anto Đapić izbačen iz stranke&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/2uo2hs0.jpg Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 1/2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i29.tinypic.com/1zyg7qs.jpg Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 2/2]&lt;/ref&gt; zajedno uz Borisa Kandarea i još dva člana Predsjedništva stranke te glavnog tajnika pošto su kršili odredbe statuta stranke. Ipak, Đapić je nakon toga sa svojim pristašama u [[Kutina|Kutini]] 11. rujna organizirao izvanredni Sabor HSP-a gdje je on izabran za dopredsjednika, a Boris Kandare za predsjednika Glavnog stana stranke, iako je Đapić bio taj koji je ''de facto'' postao glavni čovjek u stranci.
Paraga je slučaj odveo do pravosudnih organa, a iako ni Đapić ni Kandare više nisu bili članovi stranke, Ministarstvo unutarnjih poslova presudilo je u njihovu korist. Paraga je u Saboru optužio HDZ da je instalirao Đapića na čelo HSP-a,&lt;ref name=&quot;HDZ&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=loHGwivtLgw Ministar Malčić instalirao Đapića za predsjednika HSP-a]. Govor u saboru 24.3.1994., Paraga optužuje HDZ-ovce da su mu ukrali stranku&lt;/ref&gt; a odluka ministarstva izazvala je burne reakcije u svim podružnicama HSP-a tako da je već 1994. godine na Ustavnom sudu bilo preko 200 tužbi ogranaka HSP-a zbog navedene presude, a možda i najdalje išao je predsjednik HSP-a u Koprivnici, [[Dražen Keleminec]], koji je izravno pisao predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu rekavši mu da iza Parage stoji 90 % članstva i da pravaši smatraju da je Anto Đapić najveći izdajnik u povijesti Hrvatske stranke prava te da za &quot;pravaše postoji samo jedan legitimni predsjednik, i to gospodin Dobroslav Paraga&quot;. Hrvatski helsinški odbor također je razmotrio slučaj HSP-a, zaključivši da ministarstvo uprave Republike Hrvatske doista nije poštivalo odredbe članova Zakona o upravnom postupku, kao i članove Zakona o političkim strankama, te više odredaba statuta HSP-a.&lt;ref&gt;[http://oi61.tinypic.com/bflzmh.jpg Predsjednik HSP podružnice Koprivnica]. Pismo Franji Tuđmanu.&lt;/ref&gt; Sudski spor oko HSP-a dugo se vodio, a okončan je 2002. godine, presudom u Đapićevu korist. Paraga je u međuvremenu morao osnovati [[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatsku stranku prava 1861]]. Nakon tog događaja, HSP se sve više približava Hrvatskoj demokratskoj zajednici, stavljajući se pod njen patronat.

== Pod vodstvom Ante Đapića  ==
Pod vodstvom Đapića HSP počinje stagnirati, a stranka se svoje ekstremističke politike s vremenom odrekla. Nakon pada popularnosti predsjednika Đapića krajem 2000-ih, za predsjednika stranke izabran je [[Daniel Srb]], a Đapić je imenovan počasnim predsjednikom. Pod Srbovim vodstvom HSP je doživio potpuni pad ostavši bez [[Hrvatski sabor|saborskih]] zastupnika poslije [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnih izbora 2011.]] I pod Srbovim vodstvom, frakcijske borbe u stranci nisu nestale. Đapić je 2013. organizirao neuspješni sabor u Osijeku na kojemu je pokušao smijeniti Srba i dovesti [[Josip Matković|Josipa Matkovića]] na čelo stranke, prethodno člana Predsjedništva HSP-a.

Na sljedećim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|parlamentarnim izborima]] održanim 1995., HSP je jedva osvojio minimalan broj glasova za ulazak u parlament – 5 %, a na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|parlamentarnim izborima 2000.]], gdje je nastupio u koaliciji s [[Hrvatska demokršćanska unija|Hrvatskom demokršćanskom unijom]], dobio je 5,2 % glasova.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;/&gt;

Paraga je ponovno 2000. pokrenuo spor oko Kutinskog sabora pred Upravnim sudom koji je u svibnju 2000. usvojio njegovu tužbu ukidajući zaključak Ministarstva uprave iz 1998. I dalje je tvrdio kako Đapić nije bio član stranke i da je krivotvorio svoje članstvo.&lt;ref&gt;Davor Krile: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000525/novosti1.htm Paraga: Očekujem da mi Đapić vrati ukradeni HSP!]. Slobodna Dalmacija, 25. svibnja 2000. Pristupljeno 17. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Međutim, 20. srpnja 2002. spor je okončan u Đapićevu korist. Ministarstvo pravosuđa donijelo rješenje po kojem se vodstvo HSP-a ni u jednom detalju na Kutinskom saboru nije ogriješilo o proceduru i zakon.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020720/novosti03.asp Paraga izgubio spor s HSP-om]. Slobodna Dalmacija, 20. srpnja 2002. Pristupljeno 17. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

Kasnije je HSP polako gubio popularnost u Hrvatskoj, a najveći krah u povijesti stranke doživljava na parlamentarnim izborima 2008., kada je samo jedan zastupnik HSP-a ušao u Sabor. Po mnogima sudeći, bivši predsjednik stranke, Anto Đapić, najzaslužniji je za pad popularnosti HSP-a. 

== Pod vodstvom Danijela Srba ==
Đapić je 2009. dao ostavku na mjesto predsjednika HSP-a, a zamijenio ga je [[Daniel Srb]], čiji je glavni zadatak bio vraćanje ugleda i popularnosti stranke, a Đapić je imenovan počasnim predsjednikom. HSP je bio jedina stranka u [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|6. sazivu Sabora]] koja se protivila članstvu u [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Također, stranka se zalaže i za državnotvornu zaštitu Domovinskog rata i za jedinstvenu nacionalnu politiku Hrvata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;Romic&quot;&gt;Tea Romić: [http://www.vecernji.hr/parlamentarni-izbori-2011/hsp-35-godisnjaci-koji-se-protive-ulasku-u-europsku-uniju-331923 HSP: 35-godišnjaci koji se protive ulasku u Europsku uniju]. Večernji list, 1. listopada 2010. Pristupljeno 16. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

Daniel Srb je 13. listopada 2011. pozvao sve desne stranke na ujedinjenje i zajednički nastup na parlamentarnim izborima 2011.&lt;ref name=&quot;HRT&quot;&gt;[http://www.hrt.hr/index.php?id=48&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=133956&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&amp;cHash=324ce8957e Hoće li se ujediniti desnica?]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. [[Hrvatska radiotelevizija]]. 13. listopada 2011. Pristupljeno 16. listopada 2011.&lt;/ref&gt;

HSP po prvi puta u povijesti, nakon loših rezultata na parlamentarnim izborima 2011., nije dobio zastupnika u Saboru. Ovakav rezultat doveo je stranku u krizu koja je potakla vođe dalmatinskog HSP-a da traže ostavku počasnog predsjednika stranke Ante Đapića.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;&gt;Edi Jurković: [http://www.vecernji.hr/kolumne/i-seselj-protiv-srba-celu-hsp-a-kolumna-354638 I Šešelj protiv Srba na čelu HSP-a]. Večernji list, 10. prosinca 2011. Pristupljeno 14. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; Predsjednik splitskog HSP-a, Hrvoje Tomašević, tražio je Đapićevu ostavku i nove stranačke izbore.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;/&gt; Podržao ga je vođa dubrovačkog HSP-a, Denis Šešelj.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;/&gt;
Taj apel rezultirao je Đapićevom ostavkom.&lt;ref name=&quot;pmz&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/anto-dapic-povlaci-se-politickog-zivota-svoje-stranke-clanak-355335 Anto Đapić povlači se iz političkog života svoje stranke]. Večernji list, 12. prosinca 2011. Pristupljeno 14. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;
HSP na izborima 2015. doživljva iznimno težak poraz, osvaja samo 0,6 %, i to u koaliciji s HKS i OS. Na ponovljenim izborima 2016., u koaliciji s HČSP, ABH i (ponovno) OS, osvaja 0,7 %.

== Pod vodstvom Karla Starčevića ==
[[25. veljače]] [[2017.]] u Zagrebu na Saboru HSP-a izabran novi predsjednik stranke [[Karlo Starčević]].&lt;ref name=&quot;starčević2017&quot; /&gt;

Na [[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|izborima za europski parlament 2019.]] osvaja u koaliciji s [[Neovisni za Hrvatsku|Neovisnim za Hrvatsku]] 4,37 % i ne dobiva nijedno mjesto u parlamentu.

Povodom [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnih izbora 2020.]] HSP je isprva pokušao ići u koaliciju s [[Domovinski pokret|Domovinskim pokretom]], ali nakon što su im, po njihovom mišljenju, ponuđena loša mjesta na listi, HSP zajedno s Neovisnim za Hrvatsku i Generacijom obnove (GO) se okuplja u koaliciju pod nazivom [[Desna liga]]. Na tim izborima HSP doživljava najteži poraz u povijesti; cijela Desna liga dobila je samo 0,44 % glasova. Čak i u IX. izbornoj jedinici, gdje inače HSP dobiva veliki broj glasova, čitava Desna liga osvojila je samo 1,13 % glasova, a Karlo Starčević, predsjednik HSP-a, trenutni gradonačelnik Gospića, dobio je u Gospiću samo 555 preferencijalnih glasova, dok je za usporedbu HDZ, najveća konkurencija, u IX. izbornoj jedinici osvojio čak 52 % glasova, što najviše govori o razmjeru poraza.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Karlo Starčević nije uspio: Težak poraz Desne lige u IX. Izbornoj jedinici i u Gospiću |url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/lika-senj/karlo-starcevic-tezak-poraz-desne-lige-u-ix-izbornoj-jedinici-i-u-gospicu/ |date=2020-07-06 |language=en |accessdate=2020-07-20}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 16. srpnja 2020. županijsko vijeće HSP-a Split nakon rasprave donijelo jednoglasan zaključak o traženju ostavke Predsjedništva HSP-a i predsjednika Karla Starčevića, čemu se Starčević na sjednici Predsjedništva oštro usprotivio, 20. srpnja dužnosnici HSP-a Split dali su ostavke i napustili stranku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.lika-online.com/duznosnici-hsp-a-split-napustili-stranku-pod-vodstvom-karla-starcevica-i-njegovih-suradnika-dozivjeli-smo-potpuni-izborni-debakl/ |title=Dužnosnici HSP-a Split napustili stranku: Pod vodstvom Karla Starčevića i njegovih suradnika doživjeli smo potpuni izborni debakl |last=Lika-Online.com |work=LIKA ONLINE – Najposjećeniji lički portal |language=hr |accessdate=2020-07-20}}&lt;/ref&gt;

== Izborni rezultati ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Hrvatski sabor]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u saboru
! Promjena 
! Dio Vlade?
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;3&quot; |(samo HSP)
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]]
| 
| 186.000
| 7,06
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}5
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]]
| 
| 121.095
| 5,01
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]]
| [[HKDU]]
| 153.708
| 5,19
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]]
| 
| 158.073
| 6,38
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|8|152|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}4
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]]
| 
| 86.863
| 3,50
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|153|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}7
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|2011.]]
| 
| 72.360
| 3,07
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|2015.]]
| [[HKS]]
| 14.101
| 0,63
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|2016.]]
| [[HČSP]]
| 13.180
| 0,69
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| [[Desna liga]]
| 7.266
| 0,44
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|}


{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|Predsjednički izbori]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Prvi krug
! colspan=&quot;2&quot; |Drugi krug
! rowspan=&quot;2&quot; | Rezultat 
|-
!Broj glasova
!'''%'''
!Broj glasova
!'''%'''
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|1992.]]
|[[Dobroslav Paraga]]
|144.695
|5,51 (#4)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]]
|[[Anto Đapić]]
|49.288
|1,84 (#5)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]]
|[[Slaven Letica]]
|57.748
|2,59 (#5)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|2010.]]
|[[Dragan Primorac]]
|117.154
|5,93 (#6)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|2015.]]
|[[Milan Kujundžić]]
|112.585
|6,30 (#4)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Europski parlament]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; | U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u EP-u
! Promjena 
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;2&quot; |(samo HSP)
|-
![[Izbori za Europski parlament 2013.|2013.]]
| 
|10.317
|1,39
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|2014.]]
| [[Savez za Hrvatsku (2014.)| Savez za Hrvatsku]]
| 63.437
| 6,88
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|11|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|2019.]]
| [[NHR]]
|46.970
|4,37
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|}

Izvor: DIP&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Arhiva izbora Republike Hrvatske |url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home |accessdate=2020-12-06}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==

HSP se u prvom desetljeću svoga djelovanja često pozivao na NDH, pa tadašnje vodstvo HSP-a počinje s nastojanjem promjene gledišta hrvatske javnosti prema ustašama nastalog u vrijeme komunističke Jugoslavije s ciljem da se Hrvatima ponudi drugačija politička opcija u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Zbog toga vodstvo HSP-a počinje poricati vezu ustaša s fašizmom i nacizmom, te ih označavaju isključivo kao antikomuniste i hrvatske domoljube. U stranačkom listu ''Hrvatsko pravo'' Paraga je izjavio da HSP &quot;podržava 10. travnja kao datum koji označava stvaranje hrvatske države, nažalost uništene u drugom svjetskom ratu. Bilo je tada i grešaka, kao i nepotrebnog nasilja, no, ustaški režim nije bio fašistički ni nacistički&quot;.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 125.&lt;/ref&gt;

U prvim godinama djelovanja stranke, mnogi članovi HSP-a ubijeni su pod sumnjivim okolnostima, s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima, uključujući i dopredsjednika Antu Paradžika te utjecajnog generala HOS-a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].

Na predizbornom mitingu održanom u [[Sisak|Sisku]] 23. srpnja 1992., Paraga je rekao kako HSP želi &quot;očistiti i oslobađati Hrvatsku od Srba, srbo-komunista i četnika&quot;. Povrh toga, Paraga i Đapić sugerirali su da bi HSP &quot;osnovao Hrvatsku pravoslavnu Crkvu koja bi okupila one pojedince pravoslavne vjeroispovijesti koji se osjećaju Hrvatima&quot;. Isto je napravio i Pavelić 1942. kada je prekinuo utjecaj Srpske pravoslavne Crkve na Srbe u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 125–126.&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==

HSP ima 11 600 ''aktivnih'' i 29 800 ''podupirućih'' članova. Najviše članova HSP-a je iz Slavonije (40 %), južne Hrvatske (35 %) te iz središnje Hrvatske (25 %).  Jedna trećina članova HSP-a su žene, dok je prosječna starost u stranci 35 godina.&lt;ref name=&quot;Romic&quot;/&gt;

== Predsjednici stranke ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Br.
! colspan=&quot;1&quot;|Ime
! colspan=&quot;1&quot;|Trajanje mandata
|-
|1.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Dobroslav Paraga]]
|25. veljače 1990. – 11. rujna 1993.
|-
|2.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Anto Đapić]]
|11. rujna 1993. – 7. studenoga 2009.
|-
|3.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Daniel Srb]]
|7. studenoga 2009. – 25. veljače 2017.
|-
|4.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Karlo Starčević]]
|25. veljače 2017. – 5. prosinca 2020.
|-
|5.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Nikica Augustinović]]
|5. prosinca 2020. – danas
|}

== Vidi još ==

* [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatske obrambene snage]]

== Izvori ==

;Bilješke
{{izvori|30em}}

;Literatura

* Dobroslav Paraga, Ante Paradžik: &quot;Borba za hrvatsku državnu nezavisnost: od obnove do lipanjske povelje Hrvatske stranke prava&quot;, Zagreb, HSP, 1991.
* Velimir Veselinović: &quot;Obnavljanje i djelovanje Hrvatske stranke prava, 1990-1992.&quot;, Politička misao, god. 51, br. 2, 2014., str. 55-87
* Goran Rohaček: &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot;, Čakovec, 2009., vlastita naklada. {{ISBN|978-953-55434-0-4}}
* Sulejman Bosto, Tihomir Cipek, Oliver Milosavljević: Kultura sjećanja: 1941.: povijesni lomovi i savladavanje prošlosti. Zagreb: Disput, 2008. {{ISBN|9789532600797}}
* [[Tomislav Jonjić]]: &quot;Sporovi i rascjepi u obnovljenoj Hrvatskoj stranci prava 1990. – 1992.&quot;, Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća: Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013. {{ISBN|9789537840242}}
* [[Mirjana Emina Majić]]: Pravaška zora svanuti mora: 1861. – 1991.: u spomen 130. obljetnice Hrvatske stranke prava. Hrvatska stranka prava, Sydney, 1991.
*'''&lt;tt&gt;xxxxxxxx&lt;/tt&gt;'''. Sesvetski glas. Hrvatska stranka prava, Podružnica Sesvete, Sesvete, (2004. – …), {{ISSN|1845-3589}}
*'''&lt;tt&gt;xxxxxxxx&lt;/tt&gt;'''. Hrvatsko pravo: glasilo Hrvatske stranke prava. Hrvatska stranka prava, (1895. – 1993.), {{ISSN|1333-7327}}
* Velimir Veselinović: prikaz knjige Gorana Rohačeka &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot;, Anali Hrvatskog politološkog društva. Zagreb: Hrvatsko politološko društvo, 2010. {{ISSN|1845-6707}}
* Jill A. Irvine: &quot;Izgradnja države i nacionalizam u Hrvatskoj 1990. – 1996.&quot;, sveučilište u Oklahomi, 1996.
* Marko Lončar: &quot;Činjenice o “Optužnici” koju je pročitao Siniša Glavašević&quot;, National security and the future, Vol.11 No.2-3. svibnja 2010.
* Dobroslav Paraga: &quot;Goli otok: istočni grijeh Zapada&quot;, Zagreb, 1995., vlastita naklada. {{ISBN|9530-96309-0-8}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hsp.hr/ Službene stranice HSP-a]


{{Hrvatske pravaške stranke}}
{{Stranke 6. saziva Sabora}}
{{Stranke 5. saziva Sabora}}

[[Kategorija:Hrvatske pravaške stranke]]</text>
      <sha1>22s8c16wehaea04dsw85q2s4fsxe2k4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432391</id>
      <parentid>6432390</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:01:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Space2006</username>
        <id>222664</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ratne godine s Paragom na čelu */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69169" xml:space="preserve">{{dz|[[Hrvatska stranka prava (razdvojba)]]|ostala značenja}}
{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatska stranka prava
|izvorno ime                = 
|logo                       = HSP grb.svg
|veličina                   = 150px
|logo opis                  = Grb Hrvatske stranke prava
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Nikica Augustinović]]&lt;ref name=&quot;starčević2017&quot;&gt;[http://www.hsp.hr/vijesti/odrzan-velicanstveni-sabor-hsp-a-za-predsjednika-izabran-karlo-starcevic/ Održan veličanstveni Sabor HSP-a, za predsjednika izabran Karlo Starčević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170226132921/http://www.hsp.hr/vijesti/odrzan-velicanstveni-sabor-hsp-a-za-predsjednika-izabran-karlo-starcevic/ |date=26. veljače 2017. }}, hsp.hr, 25. veljače 2017., pristupljeno 26. veljače 2017.&lt;/ref&gt; 
|glavni tajnik              =Marina Logarušić 
|dužnosnik1 titula          = dopredsjednici
|dužnosnik1 ime             = [[Josip Mišković]]{{-}}[[Željko Belanek]]{{-}}
|dužnosnik2 titula          = predsjednik Glavnog stana
|dužnosnik2 ime             = [[Ante Komljen]]
|dužnosnik3 titula          = dopredsjednici Glavnog stana
|dužnosnik3 ime             = [[Tonči Hrabrić]], [[Marina Logarušić]]
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = [[Dobroslav Paraga]]
|slogan                     = ''Bog i Hrvati!''
|osnovana                   = 25. veljače 1990.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Stranka prava (1919.)]]
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = [[Zagreb]]
|država                     = {{ZD+X/H|HRV}}
|glasilo                    = ''[[Hrvatsko pravo]]'' &lt;small&gt;(do 1993.)&lt;/small&gt;
|sestrinska stranka         = [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]
|podmladak                  = [[Pravaška mladež]]
|studentsko krilo           = 
|vojno krilo                = [[Hrvatske obrambene snage]] (HOS)&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(1991. – 1993.)&lt;/small&gt;
|broj članova               = 41.400
|broj članova godina        = 2011.
|ideologija                 = [[hrvatski nacionalizam]],&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hsp.hr/tag/hrvatski-nacionalizam/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200703182354/http://www.hsp.hr/tag/hrvatski-nacionalizam/ |archive-date=3. srpnja 2020. |access-date=1. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt;{{-}}[[nacionalni konzervativizam]],{{-}}[[protekcionizam]],{{-}} [[ultranacionalizam]],&lt;ref name=&quot;Routledge&quot;&gt;{{cite book |last1=Davies |first1=Peter |last2=Lynch |first2=Derek |title=The Routledge Companion to Fascism and the Far Right |year=2002 |publisher=Routledge |isbn=978-1-13460-952-9 |url=https://books.google.com/books?id=1-iXGKN1AK4C&amp;pg=PT345}}&lt;/ref&gt;{{-}}[[euroskepticizam]]
|položaj                    =  [[Krajnja desnica]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Routledge&quot;/&gt;
|nacionalna skupina         = [[Desna liga]]
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|#000000}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|#000000}}
|tijelo3                    = [[Dodatak:Popis gradonačelnika hrvatskih gradova|Gradonačelnici]]
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|128|#000000}}
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0|#000000}} --&gt;
|boje                       = {{Obojani okvir|#000000}} [[crna]]{{ni}}
|službena stranica          = http://www.hsp.hr/
|napomena                   = 
}}

'''Hrvatska stranka prava''', skraćeno '''HSP''', [[Hrvatski nacionalizam|hrvatska nacionalistička]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;&gt;{{cite web |last=Nordsieck |first=Wolfram |year=2011 |title=Croatia |url=http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html |website=Parties and Elections in Europe |archive-url=https://web.archive.org/web/20130127012442/http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html |archive-date=27. siječnja 2013. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Janusz Bugajski |title=Ethnic Politics in Eastern Europe: A Guide to Nationality Policies, Organizations, and Parties |url=https://books.google.com/books?id=m_AcqFSfvzAC&amp;pg=PA461 |year=1995 |publisher=M.E. Sharpe |isbn=978-0-7656-1911-2 |pages=461–}}&lt;/ref&gt; i [[Nacionalni konzervativizam|nacionalno-konzervativna]] politička stranka u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. 

Osnovana je [[25. veljače]] [[1990.]] u [[Zagreb]]u, a njezini osnivači bili su [[Dobroslav Paraga]], [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]]. Prvotno je osnovana [[26. lipnja]] [[1861.]] godine kao [[Stranka prava]] u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], koju je utemeljio [[Ante Starčević]] i zastupala je samostalnost i političku neovisnost Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HE-LZMK&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49983 |title=pravaši |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK) |Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. |author=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |language=hrvatski |accessdate=2021-12-31}}&lt;/ref&gt; Suvremena je stranka doživjela svoj vrhunac [[1990-ih]] godina, kada su [[Hrvatske obrambene snage]] (HOS), dragovoljačke postrojbe u organizaciji HSP-a,&lt;ref name=&quot;LZMK2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26430 |title=Hrvatske obrambene snage |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK) |Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. |author=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |language=hrvatski |accessdate=2021-12-31}}&lt;/ref&gt; igrale važnu ulogu u [[Domovinski rat|obrani Hrvatske]].

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djeluje njezina sestrinska stranka [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]].

== Povijest ==
=== Utemeljenje i početak HSP-a ===

{{quote box|width=33%| Obavještavamo sve hrvatske političke stranke, pokrete i organizacije, društva, pojedince i sve zainteresirane o inicijativi i akciji za utemeljenje pripremnog odbora za pripravu programa, pravila i ustavnog zbora HRVATSKE STRANKE PRAVA doktora [[Ante Starčević]]a, u Zagrebu, čiji bi glavni i povijesni i politički cilj bio uspostava slobodne i samostalne hrvatske države na etničkom i povijesnom području Hrvatskog Naroda i naroda koji s njim u zajednici živi, te pridobivanje potpore odlučujućih svjetskih čimbenika za ovaj program.| Inicijativa [[Dobroslav Paraga|Dobroslava Parage]] za obnovu HSP-a&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., 234. str.&lt;/ref&gt;}}
HSP je nasljednica [[Stranka prava|Stranke Prava]] koja je djelovala u vrijeme Austro-Ugraske i [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Hrvatske stranke prava]] koja je djelovala u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, stranka se poziva na nauk dr. Ante Stračevića i dr. Eugena [http://www.hsp.hr/povijest-hsp/ Kvaternika] iz 1861-e. 

U studenom 1989. iz [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]] istupaju neki članovi središnjeg odbora stranke, među kojima su bili i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] i [[Ante Paradžik]]. Njih dvojica sudjelovali su u osnivanju kako HDS-a, tako i HDZ-a, ali su istupili iz tih organizacija jer su smatrali da ni jedna ni druga stranka &quot;nisu autentične hrvatske državotvorne stranke, jer u svojim političkim programima zagovaraju rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u okvirima jugoslavenske federacije, odnosno konfederacije&quot;.&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., 233. str.&lt;/ref&gt; Iz tog razloga željeli su krenuti u potragu za suradnicima s kojima bi utemeljili/obnovili Hrvatsku stranku prava kao stranku koja se uvijek zalagala za hrvatsku nezavisnost. U to vrijeme stiglo je iz Beča u Zagreb pismo-inicijativa Dobroslava Parage, vodećeg jugoslavenskog disidenta&lt;ref name=&quot;Chicagotribune&quot;&gt;[http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav Yugoslav Dissident Seeks Support Here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714123316/http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav |date=14. srpnja 2014. }} Chicago Tribune (na engleskom). Preuzeto 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; koji je svojevremeno tužio Jugoslaviju zbog torture na [[Politički logor Goli otok|Golom otoku]], za osnivanje osnivačke skupštine HSP-a. Nakon pročitanog pisma Ante Paradžik osnovao je u Zagrebu Inicijativni odbor za obnavljanje HSP-a.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 57.&lt;/ref&gt; U početku su Odbor za obnavljanje
HSP-a činili Paraga, koji je tada boravio u SAD-u, Paradžik i Krešimir Pavelić,&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 58.&lt;/ref&gt; a mnogi ugledni hrvatski građani koji su pozvani da se pridruže stranci, odbijali su sudjelovati u obnovi i radu stranke zbog straha od režima.

Ipak, nakon što su uspjeli prikupiti dovoljan broj sudionika, dana 25. veljače 1990. Poticajni odbor održao je svoju treću sjednicu kao Obnoviteljski sabor Hrvatske stranke prava, u stanu [[Goran Ante Blažeković|Gorana Ante Blažekovića]], člana odbora, u Zagrebu. Tom je prilikom za predsjednika izabran [[Dobroslav Paraga]], za dopredsjednika stranke izabran je [[Ante Paradžik]], za političkog tajnika Krešimir Pavelić&lt;ref&gt;Večernji list, utorak 27. veljače 1990.: &quot;Zagreb: Osnovana Hrvatska stranka prava&quot;. Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3.&lt;/ref&gt; i za predsjednika Središnjeg odbora Goran Ante Blažeković. Dana 27. veljače 1990. stranka je registrirana&lt;ref&gt;Večernji list, subota, 3. ožujka 1990.: &quot;Zagreb: Registrirana Hrvatska stranka prava&quot;. Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3.&lt;/ref&gt; kao 18. politička stranka u Hrvatskoj. Na prvom Općem Saboru HSP-a 23. i 24. veljače 1991. članovima vrha stranke potvrđene su pozicije. Ubrzo je osnovan i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|ogranak stranke u BiH]]. Od rujna 1990. godine središnjica i tajništvo stranke nalazili su se u Zagrebu u Šenoinoj 13, gdje je stranka kupila četverosoban stan koji je Paradžik zvao Pravaški dom.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 59.&lt;/ref&gt;

Obnavljanjem HSP-a 25. veljače 1990. godine donesena su “Programska načela HSP-a” kojima njegove pristaše ideju [[Hrvatsko državno pravo|hrvatskog državnog prava]] i borbe za hrvatsku nezavisnost prihvaćaju kao polaznu osnovu svoje djelatnosti. Najvažnija rečenica programa, koja je stranku odmah izdvojila od ostalih hrvatskih stranaka, bila je: {{citiranje|Polazeći od povijesnog hrvatskog državnog prava i prava na samoodređenje uključujući pravo na odcjepljenje, HSP će se zalagati za hrvatski nacionalno-državni suverenitet na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru, bez kojeg nema ostvarenja višestoljetnih težnji hrvatskog naroda.&lt;ref&gt;Hrvatsko pravo (HP), travanj 1990. Citirano prema: Veselinović, 2014., str. 59.&lt;/ref&gt;}} Tako je HSP postao prva stranka koja je zatražila hrvatsku nezavisnost,&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 82.&lt;/ref&gt; dok su druge stranke izlazile s programima jugoslavenske federacije/konfederacije.

[[Datoteka:Hspgrbdesetitthumb.jpg|mini|220px|Prvotni grb stranke]]

Paraga je imenovan predsjednikom stranke dok se još nalazio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. U Hrvatsku se vratio u kolovozu 1990. Uskoro je pravaški tisak često počeo objavljivati da se na Paragu vrše atentati iz kojih se on čudom izvlači, a istovremeno su se gomilale optužbe na račun predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 550.&lt;/ref&gt; i [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] općenito. U listopadu 1990. dolazi do unutarstranačkog sukoba. HSP-ovo vodstvo podijelilo se u dvije frakcije, na jednoj strani bio je trijumvirat – Paraga, [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]], a na drugoj strani bili su ostali članovi Predsjedništva stranke, ujedno i neki od njezinih osnivača. Prva žrtva sukoba bio je [[Zlatko Tomičić]], književnik, koji je izbačen iz HSP-a. Paraga je izdao &quot;Priopćenje za javnost&quot; u kojem je naveo da je u HSP-u postojala &quot;neformalna grupa koja je po režiji izvana imala zadatak da iznutra razbije HSP...&quot;. Dio grupe je prema optužbi bio produžena ruka [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] i [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]], a drugi dio &quot;destruktivna antidemokratska politička organizacija koja djeluje iz inozemstva&quot; koja ima namjeru osnovati [[Hrvatska čista stranka prava|Hrvatsku čistu stranku prava]]. Ta politička organizacija u stvari je bio [[Hrvatski oslobodilački pokret]]. Međutim, tada Paragine optužbe nisu shvaćene ozbiljno, jer je imao dobre odnose s HDS-om, ali i s HOP-om s čijim se predsjednikom [[Srećko Pšeničnik|Srećkom Pšeničnikom]] susreo na [[Bleiburg]]u. Kasnije se pokazalo da su neki članovi vodstva HSP-a doista istodobno bili na popisu članstva HDZ-a,&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 553–554.&lt;/ref&gt; kao i HOP-a, a ubrzo je zbilja i osnovana [[Hrvatska čista stranka prava]].

Trijumvirat Paraga-Paradžik-Pavelić počeo se obračunavati s neistomišljenicima u stranci. Počinju kršiti stranačke statute i zakonske propise u svrhu podvrgavanja stranke njihovom vodstvu. S delegacijama ogranaka stranke postupa se neodgovorno pa i bahato, Krešimir Pavelić ih verbalno napada, Paraga glumi neutralnost, a prednjači Paradžik čije ponašanje članovi delegacija ogranaka stranke opisuju da je graničilo s fizičkim napadima prema njima. Paradžik, potpredsjednik HSP-a, na jednom je sastanku čak izjavio: &quot;Ono što nas desetak napravi, pisat će se, a što god napravi vas sedamdeset, ne će se kontati...&quot;.&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 559–560.&lt;/ref&gt; 
Unatoč tome, članstvo stranke raste velikom brzinom – broj od 18 000 članova koliko je stranka otprilike imala krajem 1990. godine narastao je na više od 100 000 do jeseni 1991. godine, a na okupljanja i prosvjede stranke dolazile su tisuće ljudi.&lt;ref&gt;Irvine, 1996., str. 7–8.&lt;/ref&gt; Zanimljivo je da su u to vrijeme HSP-u nerijetko pristupali i muslimani, tvrdeći da su Hrvati, i da su im to bili i očevi i djedovi,&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 551.&lt;/ref&gt; a vodstvo stranke osniva ogranke čak i po istočnoj Bosni i obilazi ih.&lt;ref name=&quot;Foca&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg HSP u Foči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006142719/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. U travnju 1991. u Foči, u gradu, ispred čuvene Aladža Džamije, koju su u ratu srušili četnici. Osobe s lijeva na desno: Osmo Adilović, Krešimir Pavelić, Ivan Kovač, pokojni Ante Paradžik, (iza njega je pokojni Frano Balenović ), zatim Dobroslav Paraga, pokojni Velimir Dilber, Alija Šiljak i Božo Čurčija. Iza leđa Alije Šiljka se nalazi Halim Delahmet. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., str. 5.&lt;/ref&gt; Neki od poznatijih HSP-ovaca muslimana su [[Alija Šiljak]], član predsjedništva stranke i jedan od utemeljitelja [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]], te [[Fuad Muhić]], sarajevski sveučilišni profesor, politički savjetnik stranke, ubijen 1992. u Sarajevu pod nerazjašnjenim okolnostima.

Na prvim slobodnim izborima 1990. stranka nastupa u [[Hrvatski demokratski blok|Hrvatskom demokratskom bloku]] zajedno s [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Paradžik i Tuđman (Tuđman je bio glavna figura u bloku) dogovorili su se da će nakon izbora i eventualne pobjede Hrvatskog demokratskog bloka, Paradžiku biti ponuđeno mjesto potpredsjednika u novom sazivu Predsjedništva SR Hrvatske. Međutim, nakon izbora Tuđman kao pobjednik izbora mijenja odluku i umjesto Paradžika poziva [[Dušan Bilandžić|Dušana Bilandžića]] iz [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske – stranke demokratskih promjena]] na mjesto potpredsjednika, poslije čega HSP izlazi iz bloka i počinje kritizirati politiku HDZ-a. Međutim, HSP je postao parlamentarna stranka jer su [[Zvonimir Špišić]] iz HDZ-a i [[Ante Prkačin]] iz HDS-a prešli u HSP zadržavši svoje zastupničke mandate.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 61.&lt;/ref&gt;

U veljači 1991. godine, Paraga sudjeluje na konferenciji Republikanske stranke u SAD-u&lt;ref name=&quot;Republikanci&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=MtniJ0sVx_w Dobroslav Paraga na 18. CPAC konvenciji Republikanaca SAD]. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; gdje se zalaže za raspad Jugoslavije, a govorio je i u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|američkom Senatu]], i to o ratnom stanju u SFRJ, zamolivši pritom za pomoć Hrvatskoj i Kosovu koji pate zbog velikosrpskih težnji.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 64.&lt;/ref&gt; Dobroslav Paraga i kao predsjednik HSP-a nastavlja s idejom stvaranja takozvane &quot;antivelikosrpske koalicije&quot;, koju je započeo još i prije obnavljanja stranke. Tako on i Paradžik žele uspostaviti dobre odnose s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Albanijom, Crnom Gorom, Bugarskom, pa čak eventualno uključiti i same Srbe izvan Srbije, želeći uspostaviti široku međunarodnu koaliciju svih srbijanskih neprijatelja.&lt;ref name=&quot;Rohacek13&quot;&gt;Rohaček, 2009., str. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;&gt;Veselinović, 2014., str.68&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paraga, 1995., str. 585., 589–590.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NU2&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=gbRFl4Czb5Y NU2 Dobroslav Paraga]. Emisija &quot;Nedjeljom u 2&quot;, voditelj Aleksandar Stanković, 25. 2. 2001., 52:55 Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.serb-victims.org/content/view/156/167/ 17. 04. 1991. Sarajevo]. ''Muslimansko-hrvatska koalicija je odgovor na srpsku agresiju izjavili su danas čelnici Hrvatske stranke prava (HSP) na konferenciji za novinare, obrazlažući svoja nastojanja za stvaranje suverene Hrvatske i Herceg-Bosne'' (op. a.: Herceg-Bosna je pravaški eponim pod kojim se misli na cijelu Bosnu i Hercegovinu (Veselinović, 2014., str. 66.)) ''i to, kako su istakli, mirnim putem. O tome su govorili predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga, član središnjeg odbora dr [[Davor Perinović]], ideolog stranke [[Fuad Muhić]] i drugi.'' IZVOR: »GLAS« 18. 04. 1991. Prevedeno sa srpskog.&lt;/ref&gt; Pritom obilaze te države i pokrajine,&lt;ref name=&quot;PravasiKosovo&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg Pravaši na Kosovu kod Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006145231/http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a ilustrativna je epizoda iz Sofije, iz Bugarske, kada je Paraga radeći na uspostavljanju te koalicije slučajno susreo Dobricu Ćosića prilikom čega je Paraga njega upitao što tu radi, a Ćosić je odgovorio da je došao spasiti Jugoslaviju, a na Ćosićevo pitanje što Paraga tu radi, potonji mu je odgovorio da je došao zagovarati raspad Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Sofija&quot;&gt;[http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica Umro inventivni lažljivac Dobrica Ćosić, mentor Slobodana Miloševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810000741/http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica |date=10. kolovoza 2014. }}. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== Ratne godine s Paragom na čelu ===

[[Datoteka:HOS flag.svg|mini|300px|Stijeg Hrvatskih obrambenih snaga]]

Iako HSP nije sudjelovao na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|parlamentarnim izborima]] u proljeće 1990., u širokom je krugu stekao uvažavanje zbog djelovanja izvan političke arene. U lipnju 1991., kada su [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i pobunjeni Srbi napali desetke hrvatskih gradova i manjih mjesta, Paraga i Paradžik osnovali su [[Hrvatske obrambene snage]] – '''HOS''', koje sudjeluju u obrani Hrvatske, a potom i Bosne i Hercegovine. Predsjednik i dopredsjednik HSP-a izjavljuju kako oni &quot;prestaju biti samo političari i postaju vojnici&quot; te kako će se domaća i svjetska javnost ubrzo uvjeriti u snagu HSP-a i HOS-a.&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;/&gt; Već se po glavnoj oznaci HOS-a, koja je imala natpis HOS – HSP – ZA DOM SPREMNI, moglo vidjeti da će povezivanje s ustaštvom biti neizostavan folklor na svim razinama stranke, jer osim kontroverznog pozdrava [[Za dom|Za dom spremni]], glavna oznaka HOS-a uključivala je hrvatski grb s prvim poljem bijele boje, a sam naziv &quot;HOS&quot; upućivao je na [[Hrvatske oružane snage]], regularnu vojsku [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], a neke postrojbe HOS-a ime su dobile po ustaškim vojnicima. Kada su JNA i pobunjeni Srbi ugrozili opstanak Hrvatske, pripadnici HOS-a odigrali su važnu ulogu priskočivši u pomoć neiskusnim postrojbama koje je na brzinu mobilizirala hrvatska vlast. No, na njihovu hrabrost i vrlo važan doprinos na bojišnici, kao kod [[Bitka za Vukovar|obrane Vukovara]] ili [[Obrana Dubrovnika|bitke za Dubrovnik]],&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-7/30072013-1.html DA NIJE BILO IX BOJNE HOSA NA SRĐU, DUBROVNIK BI PAO]. Slobodna Dalmacija, Split, 29. srpnja 2013. Prenosi Hrvatsko pravo – hsp1861.hr&lt;/ref&gt; sjenu su bacili ispadi počinjeni nad civilima uhvaćenim u ratnoj zoni ili iza bojišnice.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 123–124.&lt;/ref&gt; Vrhovni zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga bio je Dobroslav Paraga, koji je službeno i njihov glavni osnivač,&lt;ref&gt;[http://www.sloboda.hr/u-splitu-otkriven-spomenik-ix-bojni-hos-a-rafael-vitez-boban/ U Splitu otkriven spomenik IX. bojni HOS-a “Rafael vitez Boban”]. sloboda.hr, pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a načelnik Ratnog stožera bio je Ante Paradžik.&lt;ref&gt;[http://www.politikaplus.com/novost/43260/hos-i-osjecki-hsp-obiljezili-20-godina-od-ubojstva-ante-paradzika- HOS i osječki HSP obilježili 20 godina od ubojstva Ante Paradžika]. politikaplus.com, Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== Obuka vojnog krila stranke ===

Kampovi za obuku postojali su diljem Hrvatske, ali i Slovenije. U Hrvatskoj je postojalo desetak centara za obuku.&lt;ref name=&quot;Madi&quot;/&gt; Zbog neustrašivosti i krvoločnosti nekih pojedinaca, pripadnici HOS-a postali su strah i trepet srpskih protivnika. Najpoznatiji su bili po crnim uniformama, koje su za njih sašivene u okolici Kočevja, što je potvrdio Paraga, koji je uspostavio blisku vezu sa Socijaldemokratskom strankom Slovenije (SDSS).&lt;ref name=&quot;index&quot;&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/ekskluzivno-na-indexu-8--knjiga-koja-je-uzdrmala-balkan-tudjmanova-tajna-policija-i-paragini-hosovci/704905.aspx Ekskluzivno na Indexu (8) – Knjiga koja je uzdrmala Balkan: Tuđmanova tajna policija i Paragini HOS-ovci]. Index.hr, trilogija &quot;U ime države&quot; Mateja Šurca i Blaža Zgaga. Osmi dio: I u Sloveniji &quot;za dom spremni&quot;. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Tako je na jednom sastanku početkom lipnja 1991. tadašnjem predsjedniku SDSS-a Joži Pučniku i ministru obrane [[Janez Janša|Janezu Janši]] ponudio petsto vojnih dobrovoljaca iz HSP-a za pomoć u obrani slovenskog teritorija u slučaju napada jugoslavenske vojske. Janša se, prema Paraginim riječima, složio s time, ocijenivši da pomoć hrvatskih dobrovoljaca vidi prvenstveno u njihovom protudiverzantskom djelovanju. Na sastanku u Ljubljani, na kojem je osim Pučnika, Janše i Parage bio prisutan i prvi načelnik stožera HOS-a Ante Paradžik, dogovorili su se da će ih slovenska strana uvježbati, opremiti i naoružati.

Prva skupina pripadnika HOS-a stigla je na bojnu obuku u kočevske šume u srpnju 1991. Bilo ih je osamdeset, vodio ih je [[Alija Šiljak]], rodom iz [[Foča|Foče]]. Obuke jedinica HOS-a u kočevskoj regiji prikrivane su u obje države. Tamo ih obilaze Paraga i Janša zajedno s pomoćnicima Paradžikom i Lovšinom i priopćavaju im da je obuka ilegalna pa ako ih netko nešto pita, neka kažu da su hrvatski dobrovoljci u slovenskoj Teritorijalnoj obrani. Paraga je vojnicima svog HSP-a otkrio kako svaki u Sloveniji osposobljeni vojnik stranku košta 5000 njemačkih maraka. Završivši naporni tempo osposobljavanja, dobrovoljci su dobili oružje. Paraga ga je Lovšinu platio u Kočevskoj Reki.

Nakon podjele oružja, Paraga je strogo upozorio vojnike da paze na svoje kalašnjikove, jer se za njih moralo izdvojiti po 1200 njemačkih maraka. Ta cijena, koju je za tu automatsku pušku postavilo slovensko Ministarstvo obrane, bila je izuzetno visoka. Njezina vrijednost, naime, niti u vrijeme najveće potražnje nije dosegnula 1000 maraka. &quot;Lovšin je tada od nas primio nekoliko gotovinskih iznosa u ukupnoj vrijednosti od najmanje pet milijuna njemačkih maraka. Kalašnjikove i strojnice Špagina prodavao nam je po cijeni od 800 do 1200 maraka, pištolji Makarov bili su po 500, a ručne bombe po 400 maraka. Po astronomskim cijenama zaračunavali su nam i protuoklopno oružje, protutenkovske mine i minobacače svih kalibara. Iako smo dobrovoljno došli pomoći u obrani Slovenije, za nas nije bilo popusta&quot;, žalio se kasnije Dobroslav Paraga. HSP je savjesno bilježio sve izdatke, pa i one za crne uniforme kojih su kupili približno 3000. Većina novca za opremu i naoružanje jedinica HOS-a, kao i za njihovu protudiverzantsku obuku, prikupljena je u podružnicama HSP-a u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.&lt;ref name=&quot;index&quot;/&gt;

U isto vrijeme vodstvo stranke i dalje nastoji uspostaviti anti-velikosrpsku koaliciju – sarajevska komunistička partijska novina &quot;Oslobođenje&quot; izvijestila je 12. srpnja 1991. u članku «Srbiju u prirodne granice» o toj koaliciji koju je na sastanku u Sofiji incirao predsjednik Hrvatske stranke prava:

{{citat|Paraga je i u Sofiji ponovio svoju «ideju», nedavno iznijetu u Tirani, koja predstavlja i glavni cilj koalicije: «zaustavljanje velikosrpskog šovinizma, davanje nezavisnosti nacijama koje je Srbija okupirala i vraćanje Srbije u etničke i istorijske granice iz 1912. godine.»|&quot;Oslobođenje&quot;, Sarajevo, 12. srpnja 1991., članak: «Srbiju u prirodne granice»}}

Nakon sastanka vodstva HSP-a s vrhovnim čelnicima Albanije i Bugarske usvojen je nacrt povelje o stvaranju Antihegemonističke (antivelikosrpske) koalicije pokreta i stranaka Hrvata, Albanaca i Bugara, čiji je cilj bio svesti Srbiju na &quot;prirodne granice&quot; iz 1912. godine.&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;/&gt; Stoga je HSP zagovarao napadački rat, osvajanje vojarni JNA u Hrvatskoj te ulazak na područje Srbije i zauzimanje &quot;prirodnih&quot;, etničkih i povijesnih granica Hrvatske. I Paraga i Paradžik govorili su o prenošenju rata u Beograd, o sužavanju granica Srbije i o uspostavljanju protusrpskog saveza s Albanijom i Bugarskom.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 126.&lt;/ref&gt;

Javna promocija HOS-a koji je već imao ratna iskustva (ratišta u Topuskom, Barilovićima i oslobađanje vojarni Borongaj i Maršalke u Zagrebu)&lt;ref name=&quot;HOS&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti/971128inme.htm IN MEMORIAM VUKOVARSKIM BRANITELJIMA SATNIJE HOS-a – DOBROSLAV PARAGA]. Preuzeto 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; održana je 10. rujna 1991. na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu, a postrojba je ubrzo nakon toga pod zapovjedništvom [[Robert Šilić|Roberta Šilića]] upućena na bojište u Vukovar, gdje su ispisali najslavnije trenutke Hrvatskih obrambenih snaga.

=== Ubojstvo dopredsjednika Ante Paradžika ===

Ante Paradžik ubijen je [[21. rujna]] [[1991.]] godine u Sesvetama, kod samog ulaska u Zagreb. S dvojicom suputnika vraćao se u vozilu &quot;Lada Niva&quot; iz Križevaca gdje je taj dan utemeljena podružnica Hrvatske stranke prava. Na tom skupu Paradžik je kritizirao hrvatsku vlast, povezujući je s [[Komunizam|komunizmom]] i jugoslavenskim obavještajnim službama: &quot;Tko je god bio veći komunist, udbaš, kosovac, dobio je kod nas ministarsko mjesto!&quot;&lt;ref&gt;Ante Paradžik kritizira hrvatsku vlast, skup 21. rujna 1991. u [[Križevci]]ma, nekoliko sati prije nego što je ubijen. Veselinović, 2014., str.72.&lt;/ref&gt; S obzirom na ratno stanje, policijske patrole zaustavljale su ih svakih nekoliko kilometara radi rutinske kontrole. Na posljednjoj kontroli, oko 22 sata, u &quot;Ladu Nivu&quot; u kojoj se nalazio dopredsjednik HSP-a policajci su ispalili 60 metaka,&lt;ref name=&quot;Rohacek13&quot;/&gt; većinom u suvozačevo sjedalo, gdje je sjedio Paradžik.&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-9/atentat21091991.jpeg Ostaci izrešetanog vozila] Hrvatsko pravo – hsp1861.hr&lt;/ref&gt; Na mjestu je ostao mrtav, dok su druga dvojica putnika preživjeli. Dobroslav Paraga također se trebao nalaziti u vozilu, međutim, on je slučajno izbjegao smrt odustavši od putovanja u posljednji trenutak.&lt;ref name=&quot;Savjest&quot;&gt;[http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 OSOBA TJEDNA – Paraga Dobroslav, objavljeno 25.08.1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727102959/http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 |date=27. srpnja 2014. }} Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Mediji u Hrvatskoj tada su prvi put počeli upotrebljavati sintagmu &quot;političko ubojstvo”, koju su neposredno nakon Paradžikova ubojstva izrekli predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga i vođa HSLS-a [[Dražen Budiša]], tada i ministar u hrvatskoj Vladi. Paradžikove ubojice (četvorica policajaca su: Željko Vučemilović Grgić, Branko Matošević, Željko Čeko, Paško Palić) osuđeni su tek 1993. godine. 13. listopada 1993. osuđeni su na zatvorske kazne od sedam godina (Vučemilović), šest (Matošević), pet godina i deset mjeseci (Čeko) i pet godina i osam mjeseci (Palić). Sudac Vrhovnog suda, Petar Novoselec, koji je potvrdio presudu okružnog suda u slučaju ubojstva Ante Paradžika kojom su sva četvorica policajaca proglašeni krivima, kasnije je razriješen s mjesta suca Vrhovnog suda, a na njegovo mjesto dovedena je sutkinja Ana Garačić koja je smanjila kazne zločincima.&lt;ref name=&quot;nacional&quot;&gt;[http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti Ljudi koje je 90-ih trebalo ukloniti] {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/69OaMrGjR?url=http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti |date=24. srpnja 2012. }}. Nacional, br. 741, 2010-01-26. Autor: Orhidea Gaura.&lt;/ref&gt;
Tako se epilog suđenja dogodio pred Vrhovnim sudom 1994. kada su zbog Paradžikova ubojstva i ranjavanja njegova vozača Branka Perkovića izrečene smanjene zatvorske kazne počiniteljima, i to: Željko Vučemilović Grgić osuđen je na šest godina zatvora, Branko Matošević pet, a Željko Čeko i Paško Palić osuđeni su na četiri i pol godine. Osuđenima je Franjo Tuđman kao predsjednik dodatno umanjio zatvorsku kaznu, te su nakon samo godinu i pol dana provedenih iza rešetaka pušteni iz zatvora, što je dodatno pojačalo sumnje u politički motivirano ubojstvo.&lt;ref&gt;Jutarnji list: 19. 11. 2000. Članak Ivice Buljana: Je li ministar uistinu naredio: ‘Likvidiraj tog Paradžika’?&lt;/ref&gt;

Tadašnji državni tužitelj [[Anto Nobilo]], koji i danas tvrdi da je riječ o velikoj zabuni nastaloj zbog panike i ratne situacije, odbacio je slučaj kad je obitelj Paradžik 1994. ponovo pokrenula tužbu nakon što su pronađeni dokazi da su Paradžika cijelo vrijeme pratili pripadnici tajnih službi. Nakon toga, i Dražen Budiša, koji je javno progovorio o cijelom slučaju, zaprimio je prijetnje smrću.&lt;ref name=&quot;nacional&quot;/&gt; Po izlasku iz zatvora Paradžikove ubojice vratili su se u policiju.&lt;ref&gt;Novi list: 20. 11. 2000. Denis Romac: &quot;Paradžikove ubojice vraćene na posao u MUP&quot;&lt;/ref&gt;

Za taj zločin nisu, kao što je uobičajeno, prosvjedovale takozvane nevladine udruge za ljudska prava. Ante Paradžik sahranjen je 25. rujna 1991. godine na zagrebačkom groblju Mirogoju pred dvadesetak tisuća ljudi. Ostavio je iza sebe suprugu Jozefinu i troje djece, Mislava, Veroniku i Katarinu. Nakon Paradžikova ubojstva, mjesto dopredsjednika stranke uzima [[Anto Đapić]], koji je u stranku ušao te iste godine, 1991., posredstvom [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimira Pavelića]].&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 15.&lt;/ref&gt;

=== HSP i bitka za Vukovar ===

Nakon što je prvi put poslao pomoć Vukovaru u rujnu, predsjednik HSP-a šalje i u studenom postrojbu HOS-a u pomoć opkoljenom gradu. Naime, vodstvo vukovarske obrane početkom studenog 1991. tražilo je dodatnu Paraginu pomoć, Paraga uspostavlja kontakt sa zapovjednikom obrane [[Mile Dedaković|Milom Dedakovićem – Jastrebom]], ali 200 HOS-ovaca&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;&gt;[http://www.sloboda.hr/cestitamo-hos-ovcima-dan-osnutka-procitajte-citavu-kronologiju-povijesti-slavnog-hos-a/ Čestitamo HOS-ovcima dan osnutka! Pročitajte čitavu kronologiju povijesti slavnog HOS-a]. Sloboda.hr. Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt; koje je poslao u pomoć Vukovaru zaustavio je [[Tomislav Merčep]], tada zamjenik ministra policije [[Ivan Vekić|Ivana Vekića]].&lt;ref name=&quot;nacional&quot;/&gt; Nakon [[Bitka za Vukovar|pada Vukovara]] u studenome 1991., Dobroslav Paraga postao je prvooptuženi za pad Vukovara, Mile Dedaković – Jastreb drugooptuženi, a policija provodi pretres u sjedištu HSP-a gdje su pronađene velike količine oružja i streljiva. Uhićeni su Paraga, [[Ante Prkačin]] i [[Mile Dedaković|Mile Dedaković Jastreb]] pod optužbama za terorizam, rušenje demokratski izabrane vlasti&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 11.&lt;/ref&gt; i ustavnog poretka. U pritvoru Paraga počinje štrajk glađu, a Dedaković biva teško premlaćivan u zatvoru u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 Biografija Mile Dedakovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715100949/http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 |date=15. srpnja 2014. }}. Večernji list. Preuzeto 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;
Državno odvjetništvo pokrenulo je sudske postupke protiv njih, osnovana je &quot;Komisija za Vukovar&quot; na čelu s [[Josip Manolić|Josipom Manolićem]] koja je branitelje Vukovara dodatno opteretila, ali je Vrhovni sud Republike Hrvatske 13. prosinca donio rješenje prema kojemu su sve optužbe protiv njih proglašene neosnovanima te su svi pušteni na slobodu. [[Vjekoslav Vidović]], sudac Vrhovnog suda koji je donio tu presudu, ubrzo je nakon toga zbog političkih pritisaka morao napustiti mjesto predsjednika Vrhovnog suda.&lt;ref&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/54259/ Vidović, Vjekoslav]. Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061108/kolumne03.asp Slobodna Dalmacija, srijeda, 8.11.2006.: &quot;Heroj civilnog društva&quot;, članak Damira Pilića.&lt;/ref&gt; Nakon što je izašao iz zatvora, Dedaković napušta Hrvatsku vojsku i priključuje se HSP-u gdje je postao glavni inspektor HOS-a.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;/&gt;

U to vrijeme, krajem 1991. godine, zbilja su postojale indikacije u vezi djelovanja HSP-a i HOS-a koje su mogle navesti hrvatske vlasti na zabrinutost u vezi državnog poretka. Tako je [[Alija Šiljak]], član Predsjedništva HSP-a, u listopadu 1991. pred novinarima izjavio: &quot;Mi ne ćemo moliti, nego ćemo uzeti vlast&quot;, a Paraga je, smatrajući nove izbore bespotrebnima izjavio: &quot;Nema razloga za izbore, niti ih se može provesti. Najsposobniji trebaju voditi takve [ratne] poslove, a mislim da mi to najbolje radimo&quot;.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;/&gt; U istom se smislu mogla shvatiti izjava zapovjednika obrane Vukovara i časnika HOS-a, Mile Dedakovića, dok je komunicirao s [[Branko Borković|Brankom Borkovićem]], također jednim od najistaknutijih branitelja Vukovara. 12.11.1991. Branko Borković piše: &quot;Ako padnemo želim da Tuđmanovu glavu nataknete na kolac, u ime svih gladnih, prljavih, zaklanih, poniženih i izdanih od izdajica hrvatskog roda&quot;, a Mile Dedaković odgovara: &quot;Grad poručuje da će nataknut sigurno ako se to desi. Letjet će tu više glava, a ne samo Tuđmanova&quot;.&lt;ref&gt;Lončar, 2010., str. 33.&lt;/ref&gt;

Kad su Paraga i Dedaković zatvoreni, HSP je organizirao mirne prosvjede u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića,&lt;ref&gt;[http://img521.imageshack.us/img521/5956/natrgu.jpg Alija Šiljak i Anto Đapić na Trgu bana Jelačića]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Anto Đapić]] nazvao je Franju Tuđmana &quot;tvorcem policijske države&quot;, a potporu HSP-u dali su između ostalih [[Marko Veselica]], [[Zvonimir Baletić]], [[Ivan Gabelica]], [[Silvije Degen]] i drugi. Policija je razbila prosvjede te privela nekoliko desetaka osoba.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 76.&lt;/ref&gt; Prosvjedi su održani i pred Starčevićevim domom oko kojega su HOS-ovci zauzeli borbene položaje, a neki su čak predlagali da se krene pred Banske dvore i stanove [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] i [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]]. Međutim, do toga nije došlo jer je Paraga iz pritvora poslao pismo HOS-ovcima i članovima HSP-a da se ne služe nikakvim nasilnim metodama.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 77.&lt;/ref&gt;

=== 1992. godina ===

Sve jedinice HOS-a su do početka 1992. godine pripojene Hrvatskoj vojsci [HV] po naređenju [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane Republike Hrvatske]]. Do tog trenutka, jedinice HOS-a djelovale su samostalno i imale su međusobnu koordinaciju. Ipak, i nakon integracije zadržane su političke i druge veze između HSP-a i pripadnika HOS-a, kao i kontakti logističke prirode glavnog stožera HOS-a s jedinicama. Paraga se protivio odluci podređivanja HOS-a HV-u, želeći da HOS ostane odvojeni dio hrvatske vojske. Ako se dogodilo da se netko od regrutiranih lica ili dobrovoljaca javi u glavni stožer HOS-a nakon integracije, upućivao se na teren, a najviše u Bosnu i Hercegovinu, gdje je 1992. došlo do eskalacije sukoba.&lt;ref name=&quot;Madi&quot;&gt;[http://www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/sudjenje_za_ratne_zlocine/hrvatska/Madi_i_drugi-Zupanijsko_drzavno_odvjetnistvo_Vukovar-optuznica.pdf Predmet: Tomislav Madi i drugi]. Županijski sud u Vukovaru, Republika Hrvatska. Broj predmeta: K-5/07. Optužnica broj: K-DO-52/06. Str. 11–13.&lt;/ref&gt;

Prvog ožujka 1992. dogodio se još jedan atentat na pravaše. Naime, tog je dana podmetnut eksploziv u Omladinskom domu u Vinkovcima,&lt;ref name=&quot;Madi&quot;/&gt; gdje se nalazila 109. brigada (jedinica HOS-a pri hrvatskoj vojsci), a Paraga je tada boravio tamo. Trinaestero članova HSP-a je ili ubijeno, ili ranjeno u eksploziji, a Paraga je za dlaku izbjegao smrt.&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 16.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg Ostaci pravaškog sjedišta u Vinkovcima nakon eksplozije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095923/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Nedjelja u 09,45 h. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

Predizborno vrijeme u ljeto 1992. vrijeme je najveće popularnosti stranke, pod sloganima “Sav narod u svoj dom, Unprofor go home”&lt;ref&gt;[http://i.ytimg.com/vi/TqzXImf_86Q/0.jpg Unprofor go home]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; i “Jedina lista bez komunista” na skupove HSP-a dolazilo je po nekoliko desetaka tisuća ljudi,&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=hi4JAM8auE0 HSP predizborni skup, 19.7.1992.g. u Osijeku]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://tinypic.com/view.php?pic=oia9lu&amp;s=8#.VDPBQPl_uSo Skup na splitskoj Rivi]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2008-2/hspparaga1.jpeg Skup u Zagrebu]. Fotografija je snimljena u Zagrebu na Trgu francuske republike, za vrijeme završnog skupa HSP-a na parlamentarnim i predsjedničkim izborima,a transparent &quot;Rijeka&quot; donijeli su simpatizeri iz Rijeke. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a na njima se naglašava sposobnost HSP-a da obrani zemlju.&lt;ref&gt;Veselinović, 2010., 276.str.&lt;/ref&gt; Predsjednik stranke Dobroslav Paraga imao je dogovor s drugim oporbenim strankama o inzistiranju na višestranačkoj kontroli procesa izbora. No kada je dogovor trebalo potpisati, svi su osim Parage odustali. Na stranačkim skupovima sudjeluju mnogi poznati pjevači poput [[Mišo Kovač|Miše Kovača]],&lt;ref&gt;[http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg Mišo Kovač u odori HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006133619/http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Zlatko Pejaković|Zlatka Pejakovića]],&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=SSqo4N_tt9g Zlatko Pejaković – Evo Zore, Evo Dana (1992.)]. Predizborni skup HSP-a u Metkoviću. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Marko Perković|Marka Perkovića Thompsona]], [[Dražen Zečić|Dražena Zečića]].&lt;ref&gt;[http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf Program predizbornog skupa HSP-a na Trgu Francuske republike 30. srpnja 1992.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728231316/http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf |date=28. srpnja 2014. }} Pristupljeno 7. lisopada 2014.&lt;/ref&gt; Unatoč obećavajućoj atmosferi, HSP je dobio tek nešto više od 180 000 glasova (oko sedam posto). Iako su time postali treća politička opcija po snazi u državi, rezultati su bili ispod očekivanja, a predsjednik HSP-a izjavio je u Saboru, u Zastupničkom domu, da izbori &quot;nisu odraz pravog stanja&quot;&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sRM2qFRSDbs Dobroslav Paraga, predsjednik HSP o izborima u Hrvatskoj]. Govor u Saboru, 7. rujan 1992. godine. Hrvatska televizija. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; te je odmah nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora 1992. godine podnio tužbu zbog navodnog krivotvorenja izbora. U Sabor ulaze [[Ante Prkačin]], [[Boris Kandare]], [[Dobroslav Paraga]], [[Anto Đapić]] i [[Petar Bosnić]].&lt;ref name=&quot;slobodna-dalmacija&quot;&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/222838/Jedan-ovjek-jedna-pravaka-stranka.aspx Jedan čovjek, jedna pravaška stranka]. Slobodna Dalmacija. autor: Marina Karlović-Sabolić. Pristupljeno 8. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

Nekoliko dana nakon izbora, dogodilo se još jedno ubojstvo pripadnika HSP-a. [[Hrvatsko vijeće obrane]] i pripadnici [[ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO|Kažnjeničke bojne]] ubili su [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]], utjecajnog generala HOS-a, čovjeka koji je prvo bio pročelnik HSP-ovog Ureda za promidžbu, a nakon toga, Paraga ga je imenovao zapovjednikom ratnog stožera HOS-a za Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;Blaz&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/blaz-kraljevic-516 Blaž Kraljević, Zapovjednik HOS-a u Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141013214532/http://www.vecernji.hr/biografije/blaz-kraljevic-516 |date=13. listopada 2014. }}. Večernji list, biografija, preuzeto 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Ubijen je 9. kolovoza u Kruševu, u Hercegovini, zajedno s osmoricom HOS-ovaca (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) koji su mu bili u pratnji. Slučaj do danas nije razjašnjen, a iako postoje različite verzije događaja, na ubojstvo ove devetorice HOS-ovaca gleda se kao na političko ubojstvo.&lt;ref name=&quot;Ramet&quot;/&gt; Time su, uz još drugih ubojstava HSP-ovaca pod sumnjivim okolnostima, ubojstva pripadnika HSP-a s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima&lt;ref name=&quot;Ramet&quot;&gt;Sabrina P. Ramet: &quot;Balkanski Babilon – Raspad Jugoslavije od Titove smrti do Miloševićeva pada&quot;, 2005. {{ISBN|953-180-127-4}}, str. 240.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;R. Craig Nation:&quot;Index for war in the Balkans 1991 – 2002&quot;, 2003., {{ISBN|1-58487-134-2}}, str. 156.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Susan L. Woodward: &quot;Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution After the Cold War&quot;, Brookings Institution Press, 1995., str. 268.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lalović, Dragutin. 2001. &quot;Hrvatska Druga republika i njezine državotvorne kušnje&quot;. Politička misao (38) 1: 12-25.: ''U nekoliko godina, točnije do 1993., HDZ ih je radikalno pomeo, izborno pokrao, potkupio, neke poubijao (Paradžik), sudio im (Paraga, Jastreb), prebijao ih (Đapić u Hercegovini)''. Citirano prema: Veselinović, 2014., str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Blanuša: &quot;Uloga teorija zavjera u konstrukciji političke zbilje u Hrvatskoj: analiza političkog diskurza 1980. – 2007. godine&quot;, doktorska disertacija, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 277.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Christoph Zürcher &amp; Jan Koehler: &quot;Potentials of disorder: explaining conflict and stability in the Caucasus and in the former Yugoslavia&quot;, Manchester : Manchester Univ. Press, 2003 (New Approaches to Conflict Analysis). {{ISBN|0-7190-6241-1}}. Str. 48–49.&lt;/ref&gt; dosegnula ogromne razmjere, pa Paraga i u Hrvatskom saboru upozorava na nekoliko desetaka pokojnih članova stranke čije smrti nisu razjašnjene.&lt;ref name=&quot;Ubojstva&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=ZgE0SRe9pjw Predsjednik HSP Dobroslav Paraga u Saboru RH]. Paraga govori u Hrvatskom saboru 27. ožujka 1993. godine o nerazjašnjenim ubojstvima pravaša. Hrvatska televizija.&lt;/ref&gt;

=== Kraj HOS-a, Vojni sud, deložacija, raskol ===

Nakon smrti Blaža Kraljevića, HOS se u Bosni i Hercegovini počeo osipati, a vojnici su se raspoređivali po nacionalnoj razdiobi – Hrvati su prelazili u HVO, a Muslimani/Bošnjaci u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju BiH]]. Sprječavanju raslojavanja HOS-a nije pridonijela ni zapovijed Dobroslava Parage iz studenog 1992. kojom je faktički izdvojio HOS iz nadležnosti Armije BiH.&lt;ref&gt;[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/1676.pdf Zagreb, 22. 11. 1992.: 3. Zapovjedništvo Glavnog stožera HOS-a biti će podčinjeno isključivo Vrhovnom zapovjedniku HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015013757/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/1676.pdf |date=15. listopada 2014. }}. Vrhovni zapovjednik HOS-a: Dobroslav Paraga. slobodanpraljak.com, pristupljeno 8. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Da se broje zadnji dani tih oružanih formacija svjedočio je i događaj od 17. ožujka 1993. godine kada su pripadnici muslimansko-bošnjačkih oružanih snaga ubili u [[Kakanj|Kaknju]] Ivu Vuletića, zapovjednika tamošnjeg HOS-a.&lt;ref&gt;http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000517/podlistak.htm Kakanj: novo pomicanje granica vjere. Autor: Ivica Mlivončić. Slobodna Dalmacija, srijeda 17. svibnja 2000.&lt;/ref&gt; 16. travanj 1993. službeno se uzima kao datum kad je HOS prestao postojati kao samostalna organizacija, a posljednje jedinice nekadašnjeg HOS-a koje su se održale do kraja rata, splitska [[IX. bojna &quot;Rafael vitez Boban&quot;]] i sarajevska [[101. bojna &quot;Do Drine&quot;]], raspuštene su 1996. godine.&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;/&gt;

S obzirom na to da su smatrali da su ih HDZ-ovci pokrali na prošlim izborima iz kolovoza 1992. godine i s obzirom na skori sudski postupak protiv njih na Vojnom sudu kojeg su HSP-ovci doživljavali kao politički pritisak (jer su sličnih optužbi Paraga i Dedaković već bili oslobođeni na Vrhovnom sudu 1991.), u stranci se odlučuju ne izaći na [[Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993. godine|izbore za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske]], koji su održani u veljači 1993.&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 37.&lt;/ref&gt;

U lipnju 1993. na Vojnom sudu u Zagrebu, Dobroslav Paraga, Anto Đapić, Mile Dedaković i Ante Prkačin optuženi su za stvarenje [[Paravojna postrojba|paravojske]] (HOS), ugrožavanje ustavnog poretka Republike Hrvatske, terorizam, planiranje državnog udara i agitiranje protiv tadašnje vlasti. Vojni tužitelj bio je [[Mirsad Bakšić]]. Protiv Parage, Đapića, Dedakovića i Prkačina svjedočili su [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] (bivši tajnik HSP-a), [[Janko Bobetko]] (general HV-a) i [[Mate Šarlija Daidža]] (general HV-a i HVO-a), a optužene je branio [[Zvonimir Hodak]], pravni zastupnik HSP-a. Đapić je optužnicu nazvao političkim procesom i skandalom, a suđenje je privuklo veliku pažnju hrvatske javnosti. U isto se vrijeme pokreće postupak pred Ustavnim sudom za zabranu HSP-a.&lt;ref name=&quot;Rohacek41&quot;&gt;Rohaček, 2009., str. 41.&lt;/ref&gt; Krešimir Pavelić, bivši tajnik HSP-a koji je napustio HSP u srpnju 1991. zbog neslaganja s odlukom Paradžika i Parage da se osnuje HOS, osim što je osnovao svoju stranku [[Hrvatska demokratska stranka prava]], u međuvremenu je postao žestoki kritičar djelatnosti vrha HSP-a. Tako je preko medija tvrdio da je Paraga plaćenik SAD-a sa zadatkom da svrgne Tuđmana i radi protiv Hrvata, a da su drugi članovi HSP-a, kao što su [[Alija Šiljak]], radili za jugoslavensku tajnu službu [[KOS]]. Izjavljivao je da je Paraga &quot;ustaša po zadatku, a ne po uvjerenju&quot;, te da &quot;ima zadatak da HSP što više ustašuje kako bi se hrvatsku aktualnu vlast optuživalo u inozemstvu za porast fašizma u Hrvatskoj&quot;.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 126–127.&lt;/ref&gt; Na teret optuženicima stavljale su se i izjave Ante Prkačina koji je jednom prilikom rekao da je Ratni stožer HOS-a imao zadatak baviti se prikupljanjem političkih poena za stranku, na temelju hrabrosti HOS-ovaca. Pravašima je optužnica više puta sužavana, a nakon dugotrajnog procesa i mnogobrojnih optužbi koje su ih teretile čak i za državnu izdaju, pravašima na suđenju nije dokazano – ništa. Svi su oslobođeni svih optužbi, a sudski proces protiv njih završava.&lt;ref name=&quot;Rohacek41&quot;/&gt;

Tijekom postupka na Vojnom sudu, pravaši su izbačeni iz [[Starčevićev dom|Starčevićeva doma]], a policija je u tadašnjem sjedištu stranke pronašla nekoliko pušaka, dvadesetak bombi i mina, pet kilograma eksploziva i preko dvije tisuće metaka raznih kalibara. Nakon deložacije, HSP je svakodnevno, s početkom u 18 sati, održavao mirne prosvjede ispred zgrade Doma,&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 42–43.&lt;/ref&gt; a sjedište stranke vraća se u Šenoinu ulicu, broj 13 (danas se tamo nalazi Paragina frakcijska stranka).

Još u svibnju 1993. godine, Anto Đapić tražio je izvanredni sabor HSP-a, a Središnji odbor taj je prijedlog odbio.&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/nqbnrm.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 1/3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/2n1g9jd.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 2/3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i27.tinypic.com/2s8mt5y.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 3/3]&lt;/ref&gt; U srpnju je Anto Đapić izbačen iz stranke&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/2uo2hs0.jpg Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 1/2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i29.tinypic.com/1zyg7qs.jpg Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 2/2]&lt;/ref&gt; zajedno uz Borisa Kandarea i još dva člana Predsjedništva stranke te glavnog tajnika pošto su kršili odredbe statuta stranke. Ipak, Đapić je nakon toga sa svojim pristašama u [[Kutina|Kutini]] 11. rujna organizirao izvanredni Sabor HSP-a gdje je on izabran za dopredsjednika, a Boris Kandare za predsjednika Glavnog stana stranke, iako je Đapić bio taj koji je ''de facto'' postao glavni čovjek u stranci.
Paraga je slučaj odveo do pravosudnih organa, a iako ni Đapić ni Kandare više nisu bili članovi stranke, Ministarstvo unutarnjih poslova presudilo je u njihovu korist. Paraga je u Saboru optužio HDZ da je instalirao Đapića na čelo HSP-a,&lt;ref name=&quot;HDZ&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=loHGwivtLgw Ministar Malčić instalirao Đapića za predsjednika HSP-a]. Govor u saboru 24.3.1994., Paraga optužuje HDZ-ovce da su mu ukrali stranku&lt;/ref&gt; a odluka ministarstva izazvala je burne reakcije u svim podružnicama HSP-a tako da je već 1994. godine na Ustavnom sudu bilo preko 200 tužbi ogranaka HSP-a zbog navedene presude, a možda i najdalje išao je predsjednik HSP-a u Koprivnici, [[Dražen Keleminec]], koji je izravno pisao predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu rekavši mu da iza Parage stoji 90 % članstva i da pravaši smatraju da je Anto Đapić najveći izdajnik u povijesti Hrvatske stranke prava te da za &quot;pravaše postoji samo jedan legitimni predsjednik, i to gospodin Dobroslav Paraga&quot;. Hrvatski helsinški odbor također je razmotrio slučaj HSP-a, zaključivši da ministarstvo uprave Republike Hrvatske doista nije poštivalo odredbe članova Zakona o upravnom postupku, kao i članove Zakona o političkim strankama, te više odredaba statuta HSP-a.&lt;ref&gt;[http://oi61.tinypic.com/bflzmh.jpg Predsjednik HSP podružnice Koprivnica]. Pismo Franji Tuđmanu.&lt;/ref&gt; Sudski spor oko HSP-a dugo se vodio, a okončan je 2002. godine, presudom u Đapićevu korist. Paraga je u međuvremenu morao osnovati [[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatsku stranku prava 1861]]. Nakon tog događaja, HSP se sve više približava Hrvatskoj demokratskoj zajednici, stavljajući se pod njen patronat.

== Pod vodstvom Ante Đapića  ==
Pod vodstvom Đapića HSP počinje stagnirati, a stranka se svoje ekstremističke politike s vremenom odrekla. Nakon pada popularnosti predsjednika Đapića krajem 2000-ih, za predsjednika stranke izabran je [[Daniel Srb]], a Đapić je imenovan počasnim predsjednikom. Pod Srbovim vodstvom HSP je doživio potpuni pad ostavši bez [[Hrvatski sabor|saborskih]] zastupnika poslije [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnih izbora 2011.]] I pod Srbovim vodstvom, frakcijske borbe u stranci nisu nestale. Đapić je 2013. organizirao neuspješni sabor u Osijeku na kojemu je pokušao smijeniti Srba i dovesti [[Josip Matković|Josipa Matkovića]] na čelo stranke, prethodno člana Predsjedništva HSP-a.

Na sljedećim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|parlamentarnim izborima]] održanim 1995., HSP je jedva osvojio minimalan broj glasova za ulazak u parlament – 5 %, a na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|parlamentarnim izborima 2000.]], gdje je nastupio u koaliciji s [[Hrvatska demokršćanska unija|Hrvatskom demokršćanskom unijom]], dobio je 5,2 % glasova.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;/&gt;

Paraga je ponovno 2000. pokrenuo spor oko Kutinskog sabora pred Upravnim sudom koji je u svibnju 2000. usvojio njegovu tužbu ukidajući zaključak Ministarstva uprave iz 1998. I dalje je tvrdio kako Đapić nije bio član stranke i da je krivotvorio svoje članstvo.&lt;ref&gt;Davor Krile: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000525/novosti1.htm Paraga: Očekujem da mi Đapić vrati ukradeni HSP!]. Slobodna Dalmacija, 25. svibnja 2000. Pristupljeno 17. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Međutim, 20. srpnja 2002. spor je okončan u Đapićevu korist. Ministarstvo pravosuđa donijelo rješenje po kojem se vodstvo HSP-a ni u jednom detalju na Kutinskom saboru nije ogriješilo o proceduru i zakon.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020720/novosti03.asp Paraga izgubio spor s HSP-om]. Slobodna Dalmacija, 20. srpnja 2002. Pristupljeno 17. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

Kasnije je HSP polako gubio popularnost u Hrvatskoj, a najveći krah u povijesti stranke doživljava na parlamentarnim izborima 2008., kada je samo jedan zastupnik HSP-a ušao u Sabor. Po mnogima sudeći, bivši predsjednik stranke, Anto Đapić, najzaslužniji je za pad popularnosti HSP-a. 

== Pod vodstvom Danijela Srba ==
Đapić je 2009. dao ostavku na mjesto predsjednika HSP-a, a zamijenio ga je [[Daniel Srb]], čiji je glavni zadatak bio vraćanje ugleda i popularnosti stranke, a Đapić je imenovan počasnim predsjednikom. HSP je bio jedina stranka u [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|6. sazivu Sabora]] koja se protivila članstvu u [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Također, stranka se zalaže i za državnotvornu zaštitu Domovinskog rata i za jedinstvenu nacionalnu politiku Hrvata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;Romic&quot;&gt;Tea Romić: [http://www.vecernji.hr/parlamentarni-izbori-2011/hsp-35-godisnjaci-koji-se-protive-ulasku-u-europsku-uniju-331923 HSP: 35-godišnjaci koji se protive ulasku u Europsku uniju]. Večernji list, 1. listopada 2010. Pristupljeno 16. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

Daniel Srb je 13. listopada 2011. pozvao sve desne stranke na ujedinjenje i zajednički nastup na parlamentarnim izborima 2011.&lt;ref name=&quot;HRT&quot;&gt;[http://www.hrt.hr/index.php?id=48&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=133956&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&amp;cHash=324ce8957e Hoće li se ujediniti desnica?]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. [[Hrvatska radiotelevizija]]. 13. listopada 2011. Pristupljeno 16. listopada 2011.&lt;/ref&gt;

HSP po prvi puta u povijesti, nakon loših rezultata na parlamentarnim izborima 2011., nije dobio zastupnika u Saboru. Ovakav rezultat doveo je stranku u krizu koja je potakla vođe dalmatinskog HSP-a da traže ostavku počasnog predsjednika stranke Ante Đapića.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;&gt;Edi Jurković: [http://www.vecernji.hr/kolumne/i-seselj-protiv-srba-celu-hsp-a-kolumna-354638 I Šešelj protiv Srba na čelu HSP-a]. Večernji list, 10. prosinca 2011. Pristupljeno 14. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; Predsjednik splitskog HSP-a, Hrvoje Tomašević, tražio je Đapićevu ostavku i nove stranačke izbore.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;/&gt; Podržao ga je vođa dubrovačkog HSP-a, Denis Šešelj.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;/&gt;
Taj apel rezultirao je Đapićevom ostavkom.&lt;ref name=&quot;pmz&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/anto-dapic-povlaci-se-politickog-zivota-svoje-stranke-clanak-355335 Anto Đapić povlači se iz političkog života svoje stranke]. Večernji list, 12. prosinca 2011. Pristupljeno 14. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;
HSP na izborima 2015. doživljva iznimno težak poraz, osvaja samo 0,6 %, i to u koaliciji s HKS i OS. Na ponovljenim izborima 2016., u koaliciji s HČSP, ABH i (ponovno) OS, osvaja 0,7 %.

== Pod vodstvom Karla Starčevića ==
[[25. veljače]] [[2017.]] u Zagrebu na Saboru HSP-a izabran novi predsjednik stranke [[Karlo Starčević]].&lt;ref name=&quot;starčević2017&quot; /&gt;

Na [[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|izborima za europski parlament 2019.]] osvaja u koaliciji s [[Neovisni za Hrvatsku|Neovisnim za Hrvatsku]] 4,37 % i ne dobiva nijedno mjesto u parlamentu.

Povodom [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnih izbora 2020.]] HSP je isprva pokušao ići u koaliciju s [[Domovinski pokret|Domovinskim pokretom]], ali nakon što su im, po njihovom mišljenju, ponuđena loša mjesta na listi, HSP zajedno s Neovisnim za Hrvatsku i Generacijom obnove (GO) se okuplja u koaliciju pod nazivom [[Desna liga]]. Na tim izborima HSP doživljava najteži poraz u povijesti; cijela Desna liga dobila je samo 0,44 % glasova. Čak i u IX. izbornoj jedinici, gdje inače HSP dobiva veliki broj glasova, čitava Desna liga osvojila je samo 1,13 % glasova, a Karlo Starčević, predsjednik HSP-a, trenutni gradonačelnik Gospića, dobio je u Gospiću samo 555 preferencijalnih glasova, dok je za usporedbu HDZ, najveća konkurencija, u IX. izbornoj jedinici osvojio čak 52 % glasova, što najviše govori o razmjeru poraza.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Karlo Starčević nije uspio: Težak poraz Desne lige u IX. Izbornoj jedinici i u Gospiću |url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/lika-senj/karlo-starcevic-tezak-poraz-desne-lige-u-ix-izbornoj-jedinici-i-u-gospicu/ |date=2020-07-06 |language=en |accessdate=2020-07-20}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 16. srpnja 2020. županijsko vijeće HSP-a Split nakon rasprave donijelo jednoglasan zaključak o traženju ostavke Predsjedništva HSP-a i predsjednika Karla Starčevića, čemu se Starčević na sjednici Predsjedništva oštro usprotivio, 20. srpnja dužnosnici HSP-a Split dali su ostavke i napustili stranku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.lika-online.com/duznosnici-hsp-a-split-napustili-stranku-pod-vodstvom-karla-starcevica-i-njegovih-suradnika-dozivjeli-smo-potpuni-izborni-debakl/ |title=Dužnosnici HSP-a Split napustili stranku: Pod vodstvom Karla Starčevića i njegovih suradnika doživjeli smo potpuni izborni debakl |last=Lika-Online.com |work=LIKA ONLINE – Najposjećeniji lički portal |language=hr |accessdate=2020-07-20}}&lt;/ref&gt;

== Izborni rezultati ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Hrvatski sabor]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u saboru
! Promjena 
! Dio Vlade?
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;3&quot; |(samo HSP)
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]]
| 
| 186.000
| 7,06
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}5
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]]
| 
| 121.095
| 5,01
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]]
| [[HKDU]]
| 153.708
| 5,19
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]]
| 
| 158.073
| 6,38
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|8|152|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}4
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]]
| 
| 86.863
| 3,50
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|153|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}7
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|2011.]]
| 
| 72.360
| 3,07
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|2015.]]
| [[HKS]]
| 14.101
| 0,63
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|2016.]]
| [[HČSP]]
| 13.180
| 0,69
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| [[Desna liga]]
| 7.266
| 0,44
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|}


{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|Predsjednički izbori]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Prvi krug
! colspan=&quot;2&quot; |Drugi krug
! rowspan=&quot;2&quot; | Rezultat 
|-
!Broj glasova
!'''%'''
!Broj glasova
!'''%'''
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|1992.]]
|[[Dobroslav Paraga]]
|144.695
|5,51 (#4)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]]
|[[Anto Đapić]]
|49.288
|1,84 (#5)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]]
|[[Slaven Letica]]
|57.748
|2,59 (#5)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|2010.]]
|[[Dragan Primorac]]
|117.154
|5,93 (#6)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|2015.]]
|[[Milan Kujundžić]]
|112.585
|6,30 (#4)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Europski parlament]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; | U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u EP-u
! Promjena 
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;2&quot; |(samo HSP)
|-
![[Izbori za Europski parlament 2013.|2013.]]
| 
|10.317
|1,39
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|2014.]]
| [[Savez za Hrvatsku (2014.)| Savez za Hrvatsku]]
| 63.437
| 6,88
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|11|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|2019.]]
| [[NHR]]
|46.970
|4,37
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|}

Izvor: DIP&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Arhiva izbora Republike Hrvatske |url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home |accessdate=2020-12-06}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==

HSP se u prvom desetljeću svoga djelovanja često pozivao na NDH, pa tadašnje vodstvo HSP-a počinje s nastojanjem promjene gledišta hrvatske javnosti prema ustašama nastalog u vrijeme komunističke Jugoslavije s ciljem da se Hrvatima ponudi drugačija politička opcija u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Zbog toga vodstvo HSP-a počinje poricati vezu ustaša s fašizmom i nacizmom, te ih označavaju isključivo kao antikomuniste i hrvatske domoljube. U stranačkom listu ''Hrvatsko pravo'' Paraga je izjavio da HSP &quot;podržava 10. travnja kao datum koji označava stvaranje hrvatske države, nažalost uništene u drugom svjetskom ratu. Bilo je tada i grešaka, kao i nepotrebnog nasilja, no, ustaški režim nije bio fašistički ni nacistički&quot;.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 125.&lt;/ref&gt;

U prvim godinama djelovanja stranke, mnogi članovi HSP-a ubijeni su pod sumnjivim okolnostima, s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima, uključujući i dopredsjednika Antu Paradžika te utjecajnog generala HOS-a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].

Na predizbornom mitingu održanom u [[Sisak|Sisku]] 23. srpnja 1992., Paraga je rekao kako HSP želi &quot;očistiti i oslobađati Hrvatsku od Srba, srbo-komunista i četnika&quot;. Povrh toga, Paraga i Đapić sugerirali su da bi HSP &quot;osnovao Hrvatsku pravoslavnu Crkvu koja bi okupila one pojedince pravoslavne vjeroispovijesti koji se osjećaju Hrvatima&quot;. Isto je napravio i Pavelić 1942. kada je prekinuo utjecaj Srpske pravoslavne Crkve na Srbe u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 125–126.&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==

HSP ima 11 600 ''aktivnih'' i 29 800 ''podupirućih'' članova. Najviše članova HSP-a je iz Slavonije (40 %), južne Hrvatske (35 %) te iz središnje Hrvatske (25 %).  Jedna trećina članova HSP-a su žene, dok je prosječna starost u stranci 35 godina.&lt;ref name=&quot;Romic&quot;/&gt;

== Predsjednici stranke ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Br.
! colspan=&quot;1&quot;|Ime
! colspan=&quot;1&quot;|Trajanje mandata
|-
|1.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Dobroslav Paraga]]
|25. veljače 1990. – 11. rujna 1993.
|-
|2.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Anto Đapić]]
|11. rujna 1993. – 7. studenoga 2009.
|-
|3.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Daniel Srb]]
|7. studenoga 2009. – 25. veljače 2017.
|-
|4.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Karlo Starčević]]
|25. veljače 2017. – 5. prosinca 2020.
|-
|5.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Nikica Augustinović]]
|5. prosinca 2020. – danas
|}

== Vidi još ==

* [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatske obrambene snage]]

== Izvori ==

;Bilješke
{{izvori|30em}}

;Literatura

* Dobroslav Paraga, Ante Paradžik: &quot;Borba za hrvatsku državnu nezavisnost: od obnove do lipanjske povelje Hrvatske stranke prava&quot;, Zagreb, HSP, 1991.
* Velimir Veselinović: &quot;Obnavljanje i djelovanje Hrvatske stranke prava, 1990-1992.&quot;, Politička misao, god. 51, br. 2, 2014., str. 55-87
* Goran Rohaček: &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot;, Čakovec, 2009., vlastita naklada. {{ISBN|978-953-55434-0-4}}
* Sulejman Bosto, Tihomir Cipek, Oliver Milosavljević: Kultura sjećanja: 1941.: povijesni lomovi i savladavanje prošlosti. Zagreb: Disput, 2008. {{ISBN|9789532600797}}
* [[Tomislav Jonjić]]: &quot;Sporovi i rascjepi u obnovljenoj Hrvatskoj stranci prava 1990. – 1992.&quot;, Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća: Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013. {{ISBN|9789537840242}}
* [[Mirjana Emina Majić]]: Pravaška zora svanuti mora: 1861. – 1991.: u spomen 130. obljetnice Hrvatske stranke prava. Hrvatska stranka prava, Sydney, 1991.
*'''&lt;tt&gt;xxxxxxxx&lt;/tt&gt;'''. Sesvetski glas. Hrvatska stranka prava, Podružnica Sesvete, Sesvete, (2004. – …), {{ISSN|1845-3589}}
*'''&lt;tt&gt;xxxxxxxx&lt;/tt&gt;'''. Hrvatsko pravo: glasilo Hrvatske stranke prava. Hrvatska stranka prava, (1895. – 1993.), {{ISSN|1333-7327}}
* Velimir Veselinović: prikaz knjige Gorana Rohačeka &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot;, Anali Hrvatskog politološkog društva. Zagreb: Hrvatsko politološko društvo, 2010. {{ISSN|1845-6707}}
* Jill A. Irvine: &quot;Izgradnja države i nacionalizam u Hrvatskoj 1990. – 1996.&quot;, sveučilište u Oklahomi, 1996.
* Marko Lončar: &quot;Činjenice o “Optužnici” koju je pročitao Siniša Glavašević&quot;, National security and the future, Vol.11 No.2-3. svibnja 2010.
* Dobroslav Paraga: &quot;Goli otok: istočni grijeh Zapada&quot;, Zagreb, 1995., vlastita naklada. {{ISBN|9530-96309-0-8}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hsp.hr/ Službene stranice HSP-a]


{{Hrvatske pravaške stranke}}
{{Stranke 6. saziva Sabora}}
{{Stranke 5. saziva Sabora}}

[[Kategorija:Hrvatske pravaške stranke]]</text>
      <sha1>qptw2o0lz7130bfj0yfb8xo9y1qhvi1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432392</id>
      <parentid>6432391</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:02:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Space2006</username>
        <id>222664</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pod vodstvom Ante Đapića */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69170" xml:space="preserve">{{dz|[[Hrvatska stranka prava (razdvojba)]]|ostala značenja}}
{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatska stranka prava
|izvorno ime                = 
|logo                       = HSP grb.svg
|veličina                   = 150px
|logo opis                  = Grb Hrvatske stranke prava
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Nikica Augustinović]]&lt;ref name=&quot;starčević2017&quot;&gt;[http://www.hsp.hr/vijesti/odrzan-velicanstveni-sabor-hsp-a-za-predsjednika-izabran-karlo-starcevic/ Održan veličanstveni Sabor HSP-a, za predsjednika izabran Karlo Starčević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170226132921/http://www.hsp.hr/vijesti/odrzan-velicanstveni-sabor-hsp-a-za-predsjednika-izabran-karlo-starcevic/ |date=26. veljače 2017. }}, hsp.hr, 25. veljače 2017., pristupljeno 26. veljače 2017.&lt;/ref&gt; 
|glavni tajnik              =Marina Logarušić 
|dužnosnik1 titula          = dopredsjednici
|dužnosnik1 ime             = [[Josip Mišković]]{{-}}[[Željko Belanek]]{{-}}
|dužnosnik2 titula          = predsjednik Glavnog stana
|dužnosnik2 ime             = [[Ante Komljen]]
|dužnosnik3 titula          = dopredsjednici Glavnog stana
|dužnosnik3 ime             = [[Tonči Hrabrić]], [[Marina Logarušić]]
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = [[Dobroslav Paraga]]
|slogan                     = ''Bog i Hrvati!''
|osnovana                   = 25. veljače 1990.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Stranka prava (1919.)]]
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = [[Zagreb]]
|država                     = {{ZD+X/H|HRV}}
|glasilo                    = ''[[Hrvatsko pravo]]'' &lt;small&gt;(do 1993.)&lt;/small&gt;
|sestrinska stranka         = [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]
|podmladak                  = [[Pravaška mladež]]
|studentsko krilo           = 
|vojno krilo                = [[Hrvatske obrambene snage]] (HOS)&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(1991. – 1993.)&lt;/small&gt;
|broj članova               = 41.400
|broj članova godina        = 2011.
|ideologija                 = [[hrvatski nacionalizam]],&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hsp.hr/tag/hrvatski-nacionalizam/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200703182354/http://www.hsp.hr/tag/hrvatski-nacionalizam/ |archive-date=3. srpnja 2020. |access-date=1. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt;{{-}}[[nacionalni konzervativizam]],{{-}}[[protekcionizam]],{{-}} [[ultranacionalizam]],&lt;ref name=&quot;Routledge&quot;&gt;{{cite book |last1=Davies |first1=Peter |last2=Lynch |first2=Derek |title=The Routledge Companion to Fascism and the Far Right |year=2002 |publisher=Routledge |isbn=978-1-13460-952-9 |url=https://books.google.com/books?id=1-iXGKN1AK4C&amp;pg=PT345}}&lt;/ref&gt;{{-}}[[euroskepticizam]]
|položaj                    =  [[Krajnja desnica]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Routledge&quot;/&gt;
|nacionalna skupina         = [[Desna liga]]
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|#000000}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|#000000}}
|tijelo3                    = [[Dodatak:Popis gradonačelnika hrvatskih gradova|Gradonačelnici]]
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|128|#000000}}
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0|#000000}} --&gt;
|boje                       = {{Obojani okvir|#000000}} [[crna]]{{ni}}
|službena stranica          = http://www.hsp.hr/
|napomena                   = 
}}

'''Hrvatska stranka prava''', skraćeno '''HSP''', [[Hrvatski nacionalizam|hrvatska nacionalistička]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;&gt;{{cite web |last=Nordsieck |first=Wolfram |year=2011 |title=Croatia |url=http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html |website=Parties and Elections in Europe |archive-url=https://web.archive.org/web/20130127012442/http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html |archive-date=27. siječnja 2013. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Janusz Bugajski |title=Ethnic Politics in Eastern Europe: A Guide to Nationality Policies, Organizations, and Parties |url=https://books.google.com/books?id=m_AcqFSfvzAC&amp;pg=PA461 |year=1995 |publisher=M.E. Sharpe |isbn=978-0-7656-1911-2 |pages=461–}}&lt;/ref&gt; i [[Nacionalni konzervativizam|nacionalno-konzervativna]] politička stranka u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. 

Osnovana je [[25. veljače]] [[1990.]] u [[Zagreb]]u, a njezini osnivači bili su [[Dobroslav Paraga]], [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]]. Prvotno je osnovana [[26. lipnja]] [[1861.]] godine kao [[Stranka prava]] u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], koju je utemeljio [[Ante Starčević]] i zastupala je samostalnost i političku neovisnost Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HE-LZMK&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49983 |title=pravaši |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK) |Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. |author=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |language=hrvatski |accessdate=2021-12-31}}&lt;/ref&gt; Suvremena je stranka doživjela svoj vrhunac [[1990-ih]] godina, kada su [[Hrvatske obrambene snage]] (HOS), dragovoljačke postrojbe u organizaciji HSP-a,&lt;ref name=&quot;LZMK2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26430 |title=Hrvatske obrambene snage |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK) |Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. |author=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |language=hrvatski |accessdate=2021-12-31}}&lt;/ref&gt; igrale važnu ulogu u [[Domovinski rat|obrani Hrvatske]].

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djeluje njezina sestrinska stranka [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]].

== Povijest ==
=== Utemeljenje i početak HSP-a ===

{{quote box|width=33%| Obavještavamo sve hrvatske političke stranke, pokrete i organizacije, društva, pojedince i sve zainteresirane o inicijativi i akciji za utemeljenje pripremnog odbora za pripravu programa, pravila i ustavnog zbora HRVATSKE STRANKE PRAVA doktora [[Ante Starčević]]a, u Zagrebu, čiji bi glavni i povijesni i politički cilj bio uspostava slobodne i samostalne hrvatske države na etničkom i povijesnom području Hrvatskog Naroda i naroda koji s njim u zajednici živi, te pridobivanje potpore odlučujućih svjetskih čimbenika za ovaj program.| Inicijativa [[Dobroslav Paraga|Dobroslava Parage]] za obnovu HSP-a&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., 234. str.&lt;/ref&gt;}}
HSP je nasljednica [[Stranka prava|Stranke Prava]] koja je djelovala u vrijeme Austro-Ugraske i [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Hrvatske stranke prava]] koja je djelovala u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, stranka se poziva na nauk dr. Ante Stračevića i dr. Eugena [http://www.hsp.hr/povijest-hsp/ Kvaternika] iz 1861-e. 

U studenom 1989. iz [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]] istupaju neki članovi središnjeg odbora stranke, među kojima su bili i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] i [[Ante Paradžik]]. Njih dvojica sudjelovali su u osnivanju kako HDS-a, tako i HDZ-a, ali su istupili iz tih organizacija jer su smatrali da ni jedna ni druga stranka &quot;nisu autentične hrvatske državotvorne stranke, jer u svojim političkim programima zagovaraju rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u okvirima jugoslavenske federacije, odnosno konfederacije&quot;.&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., 233. str.&lt;/ref&gt; Iz tog razloga željeli su krenuti u potragu za suradnicima s kojima bi utemeljili/obnovili Hrvatsku stranku prava kao stranku koja se uvijek zalagala za hrvatsku nezavisnost. U to vrijeme stiglo je iz Beča u Zagreb pismo-inicijativa Dobroslava Parage, vodećeg jugoslavenskog disidenta&lt;ref name=&quot;Chicagotribune&quot;&gt;[http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav Yugoslav Dissident Seeks Support Here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714123316/http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav |date=14. srpnja 2014. }} Chicago Tribune (na engleskom). Preuzeto 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; koji je svojevremeno tužio Jugoslaviju zbog torture na [[Politički logor Goli otok|Golom otoku]], za osnivanje osnivačke skupštine HSP-a. Nakon pročitanog pisma Ante Paradžik osnovao je u Zagrebu Inicijativni odbor za obnavljanje HSP-a.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 57.&lt;/ref&gt; U početku su Odbor za obnavljanje
HSP-a činili Paraga, koji je tada boravio u SAD-u, Paradžik i Krešimir Pavelić,&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 58.&lt;/ref&gt; a mnogi ugledni hrvatski građani koji su pozvani da se pridruže stranci, odbijali su sudjelovati u obnovi i radu stranke zbog straha od režima.

Ipak, nakon što su uspjeli prikupiti dovoljan broj sudionika, dana 25. veljače 1990. Poticajni odbor održao je svoju treću sjednicu kao Obnoviteljski sabor Hrvatske stranke prava, u stanu [[Goran Ante Blažeković|Gorana Ante Blažekovića]], člana odbora, u Zagrebu. Tom je prilikom za predsjednika izabran [[Dobroslav Paraga]], za dopredsjednika stranke izabran je [[Ante Paradžik]], za političkog tajnika Krešimir Pavelić&lt;ref&gt;Večernji list, utorak 27. veljače 1990.: &quot;Zagreb: Osnovana Hrvatska stranka prava&quot;. Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3.&lt;/ref&gt; i za predsjednika Središnjeg odbora Goran Ante Blažeković. Dana 27. veljače 1990. stranka je registrirana&lt;ref&gt;Večernji list, subota, 3. ožujka 1990.: &quot;Zagreb: Registrirana Hrvatska stranka prava&quot;. Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3.&lt;/ref&gt; kao 18. politička stranka u Hrvatskoj. Na prvom Općem Saboru HSP-a 23. i 24. veljače 1991. članovima vrha stranke potvrđene su pozicije. Ubrzo je osnovan i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|ogranak stranke u BiH]]. Od rujna 1990. godine središnjica i tajništvo stranke nalazili su se u Zagrebu u Šenoinoj 13, gdje je stranka kupila četverosoban stan koji je Paradžik zvao Pravaški dom.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 59.&lt;/ref&gt;

Obnavljanjem HSP-a 25. veljače 1990. godine donesena su “Programska načela HSP-a” kojima njegove pristaše ideju [[Hrvatsko državno pravo|hrvatskog državnog prava]] i borbe za hrvatsku nezavisnost prihvaćaju kao polaznu osnovu svoje djelatnosti. Najvažnija rečenica programa, koja je stranku odmah izdvojila od ostalih hrvatskih stranaka, bila je: {{citiranje|Polazeći od povijesnog hrvatskog državnog prava i prava na samoodređenje uključujući pravo na odcjepljenje, HSP će se zalagati za hrvatski nacionalno-državni suverenitet na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru, bez kojeg nema ostvarenja višestoljetnih težnji hrvatskog naroda.&lt;ref&gt;Hrvatsko pravo (HP), travanj 1990. Citirano prema: Veselinović, 2014., str. 59.&lt;/ref&gt;}} Tako je HSP postao prva stranka koja je zatražila hrvatsku nezavisnost,&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 82.&lt;/ref&gt; dok su druge stranke izlazile s programima jugoslavenske federacije/konfederacije.

[[Datoteka:Hspgrbdesetitthumb.jpg|mini|220px|Prvotni grb stranke]]

Paraga je imenovan predsjednikom stranke dok se još nalazio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. U Hrvatsku se vratio u kolovozu 1990. Uskoro je pravaški tisak često počeo objavljivati da se na Paragu vrše atentati iz kojih se on čudom izvlači, a istovremeno su se gomilale optužbe na račun predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 550.&lt;/ref&gt; i [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] općenito. U listopadu 1990. dolazi do unutarstranačkog sukoba. HSP-ovo vodstvo podijelilo se u dvije frakcije, na jednoj strani bio je trijumvirat – Paraga, [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]], a na drugoj strani bili su ostali članovi Predsjedništva stranke, ujedno i neki od njezinih osnivača. Prva žrtva sukoba bio je [[Zlatko Tomičić]], književnik, koji je izbačen iz HSP-a. Paraga je izdao &quot;Priopćenje za javnost&quot; u kojem je naveo da je u HSP-u postojala &quot;neformalna grupa koja je po režiji izvana imala zadatak da iznutra razbije HSP...&quot;. Dio grupe je prema optužbi bio produžena ruka [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] i [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]], a drugi dio &quot;destruktivna antidemokratska politička organizacija koja djeluje iz inozemstva&quot; koja ima namjeru osnovati [[Hrvatska čista stranka prava|Hrvatsku čistu stranku prava]]. Ta politička organizacija u stvari je bio [[Hrvatski oslobodilački pokret]]. Međutim, tada Paragine optužbe nisu shvaćene ozbiljno, jer je imao dobre odnose s HDS-om, ali i s HOP-om s čijim se predsjednikom [[Srećko Pšeničnik|Srećkom Pšeničnikom]] susreo na [[Bleiburg]]u. Kasnije se pokazalo da su neki članovi vodstva HSP-a doista istodobno bili na popisu članstva HDZ-a,&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 553–554.&lt;/ref&gt; kao i HOP-a, a ubrzo je zbilja i osnovana [[Hrvatska čista stranka prava]].

Trijumvirat Paraga-Paradžik-Pavelić počeo se obračunavati s neistomišljenicima u stranci. Počinju kršiti stranačke statute i zakonske propise u svrhu podvrgavanja stranke njihovom vodstvu. S delegacijama ogranaka stranke postupa se neodgovorno pa i bahato, Krešimir Pavelić ih verbalno napada, Paraga glumi neutralnost, a prednjači Paradžik čije ponašanje članovi delegacija ogranaka stranke opisuju da je graničilo s fizičkim napadima prema njima. Paradžik, potpredsjednik HSP-a, na jednom je sastanku čak izjavio: &quot;Ono što nas desetak napravi, pisat će se, a što god napravi vas sedamdeset, ne će se kontati...&quot;.&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 559–560.&lt;/ref&gt; 
Unatoč tome, članstvo stranke raste velikom brzinom – broj od 18 000 članova koliko je stranka otprilike imala krajem 1990. godine narastao je na više od 100 000 do jeseni 1991. godine, a na okupljanja i prosvjede stranke dolazile su tisuće ljudi.&lt;ref&gt;Irvine, 1996., str. 7–8.&lt;/ref&gt; Zanimljivo je da su u to vrijeme HSP-u nerijetko pristupali i muslimani, tvrdeći da su Hrvati, i da su im to bili i očevi i djedovi,&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 551.&lt;/ref&gt; a vodstvo stranke osniva ogranke čak i po istočnoj Bosni i obilazi ih.&lt;ref name=&quot;Foca&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg HSP u Foči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006142719/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. U travnju 1991. u Foči, u gradu, ispred čuvene Aladža Džamije, koju su u ratu srušili četnici. Osobe s lijeva na desno: Osmo Adilović, Krešimir Pavelić, Ivan Kovač, pokojni Ante Paradžik, (iza njega je pokojni Frano Balenović ), zatim Dobroslav Paraga, pokojni Velimir Dilber, Alija Šiljak i Božo Čurčija. Iza leđa Alije Šiljka se nalazi Halim Delahmet. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., str. 5.&lt;/ref&gt; Neki od poznatijih HSP-ovaca muslimana su [[Alija Šiljak]], član predsjedništva stranke i jedan od utemeljitelja [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]], te [[Fuad Muhić]], sarajevski sveučilišni profesor, politički savjetnik stranke, ubijen 1992. u Sarajevu pod nerazjašnjenim okolnostima.

Na prvim slobodnim izborima 1990. stranka nastupa u [[Hrvatski demokratski blok|Hrvatskom demokratskom bloku]] zajedno s [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Paradžik i Tuđman (Tuđman je bio glavna figura u bloku) dogovorili su se da će nakon izbora i eventualne pobjede Hrvatskog demokratskog bloka, Paradžiku biti ponuđeno mjesto potpredsjednika u novom sazivu Predsjedništva SR Hrvatske. Međutim, nakon izbora Tuđman kao pobjednik izbora mijenja odluku i umjesto Paradžika poziva [[Dušan Bilandžić|Dušana Bilandžića]] iz [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske – stranke demokratskih promjena]] na mjesto potpredsjednika, poslije čega HSP izlazi iz bloka i počinje kritizirati politiku HDZ-a. Međutim, HSP je postao parlamentarna stranka jer su [[Zvonimir Špišić]] iz HDZ-a i [[Ante Prkačin]] iz HDS-a prešli u HSP zadržavši svoje zastupničke mandate.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 61.&lt;/ref&gt;

U veljači 1991. godine, Paraga sudjeluje na konferenciji Republikanske stranke u SAD-u&lt;ref name=&quot;Republikanci&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=MtniJ0sVx_w Dobroslav Paraga na 18. CPAC konvenciji Republikanaca SAD]. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; gdje se zalaže za raspad Jugoslavije, a govorio je i u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|američkom Senatu]], i to o ratnom stanju u SFRJ, zamolivši pritom za pomoć Hrvatskoj i Kosovu koji pate zbog velikosrpskih težnji.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 64.&lt;/ref&gt; Dobroslav Paraga i kao predsjednik HSP-a nastavlja s idejom stvaranja takozvane &quot;antivelikosrpske koalicije&quot;, koju je započeo još i prije obnavljanja stranke. Tako on i Paradžik žele uspostaviti dobre odnose s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Albanijom, Crnom Gorom, Bugarskom, pa čak eventualno uključiti i same Srbe izvan Srbije, želeći uspostaviti široku međunarodnu koaliciju svih srbijanskih neprijatelja.&lt;ref name=&quot;Rohacek13&quot;&gt;Rohaček, 2009., str. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;&gt;Veselinović, 2014., str.68&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paraga, 1995., str. 585., 589–590.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NU2&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=gbRFl4Czb5Y NU2 Dobroslav Paraga]. Emisija &quot;Nedjeljom u 2&quot;, voditelj Aleksandar Stanković, 25. 2. 2001., 52:55 Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.serb-victims.org/content/view/156/167/ 17. 04. 1991. Sarajevo]. ''Muslimansko-hrvatska koalicija je odgovor na srpsku agresiju izjavili su danas čelnici Hrvatske stranke prava (HSP) na konferenciji za novinare, obrazlažući svoja nastojanja za stvaranje suverene Hrvatske i Herceg-Bosne'' (op. a.: Herceg-Bosna je pravaški eponim pod kojim se misli na cijelu Bosnu i Hercegovinu (Veselinović, 2014., str. 66.)) ''i to, kako su istakli, mirnim putem. O tome su govorili predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga, član središnjeg odbora dr [[Davor Perinović]], ideolog stranke [[Fuad Muhić]] i drugi.'' IZVOR: »GLAS« 18. 04. 1991. Prevedeno sa srpskog.&lt;/ref&gt; Pritom obilaze te države i pokrajine,&lt;ref name=&quot;PravasiKosovo&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg Pravaši na Kosovu kod Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006145231/http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a ilustrativna je epizoda iz Sofije, iz Bugarske, kada je Paraga radeći na uspostavljanju te koalicije slučajno susreo Dobricu Ćosića prilikom čega je Paraga njega upitao što tu radi, a Ćosić je odgovorio da je došao spasiti Jugoslaviju, a na Ćosićevo pitanje što Paraga tu radi, potonji mu je odgovorio da je došao zagovarati raspad Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Sofija&quot;&gt;[http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica Umro inventivni lažljivac Dobrica Ćosić, mentor Slobodana Miloševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810000741/http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica |date=10. kolovoza 2014. }}. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== Ratne godine s Paragom na čelu ===

[[Datoteka:HOS flag.svg|mini|300px|Stijeg Hrvatskih obrambenih snaga]]

Iako HSP nije sudjelovao na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|parlamentarnim izborima]] u proljeće 1990., u širokom je krugu stekao uvažavanje zbog djelovanja izvan političke arene. U lipnju 1991., kada su [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i pobunjeni Srbi napali desetke hrvatskih gradova i manjih mjesta, Paraga i Paradžik osnovali su [[Hrvatske obrambene snage]] – '''HOS''', koje sudjeluju u obrani Hrvatske, a potom i Bosne i Hercegovine. Predsjednik i dopredsjednik HSP-a izjavljuju kako oni &quot;prestaju biti samo političari i postaju vojnici&quot; te kako će se domaća i svjetska javnost ubrzo uvjeriti u snagu HSP-a i HOS-a.&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;/&gt; Već se po glavnoj oznaci HOS-a, koja je imala natpis HOS – HSP – ZA DOM SPREMNI, moglo vidjeti da će povezivanje s ustaštvom biti neizostavan folklor na svim razinama stranke, jer osim kontroverznog pozdrava [[Za dom|Za dom spremni]], glavna oznaka HOS-a uključivala je hrvatski grb s prvim poljem bijele boje, a sam naziv &quot;HOS&quot; upućivao je na [[Hrvatske oružane snage]], regularnu vojsku [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], a neke postrojbe HOS-a ime su dobile po ustaškim vojnicima. Kada su JNA i pobunjeni Srbi ugrozili opstanak Hrvatske, pripadnici HOS-a odigrali su važnu ulogu priskočivši u pomoć neiskusnim postrojbama koje je na brzinu mobilizirala hrvatska vlast. No, na njihovu hrabrost i vrlo važan doprinos na bojišnici, kao kod [[Bitka za Vukovar|obrane Vukovara]] ili [[Obrana Dubrovnika|bitke za Dubrovnik]],&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-7/30072013-1.html DA NIJE BILO IX BOJNE HOSA NA SRĐU, DUBROVNIK BI PAO]. Slobodna Dalmacija, Split, 29. srpnja 2013. Prenosi Hrvatsko pravo – hsp1861.hr&lt;/ref&gt; sjenu su bacili ispadi počinjeni nad civilima uhvaćenim u ratnoj zoni ili iza bojišnice.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 123–124.&lt;/ref&gt; Vrhovni zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga bio je Dobroslav Paraga, koji je službeno i njihov glavni osnivač,&lt;ref&gt;[http://www.sloboda.hr/u-splitu-otkriven-spomenik-ix-bojni-hos-a-rafael-vitez-boban/ U Splitu otkriven spomenik IX. bojni HOS-a “Rafael vitez Boban”]. sloboda.hr, pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a načelnik Ratnog stožera bio je Ante Paradžik.&lt;ref&gt;[http://www.politikaplus.com/novost/43260/hos-i-osjecki-hsp-obiljezili-20-godina-od-ubojstva-ante-paradzika- HOS i osječki HSP obilježili 20 godina od ubojstva Ante Paradžika]. politikaplus.com, Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== Obuka vojnog krila stranke ===

Kampovi za obuku postojali su diljem Hrvatske, ali i Slovenije. U Hrvatskoj je postojalo desetak centara za obuku.&lt;ref name=&quot;Madi&quot;/&gt; Zbog neustrašivosti i krvoločnosti nekih pojedinaca, pripadnici HOS-a postali su strah i trepet srpskih protivnika. Najpoznatiji su bili po crnim uniformama, koje su za njih sašivene u okolici Kočevja, što je potvrdio Paraga, koji je uspostavio blisku vezu sa Socijaldemokratskom strankom Slovenije (SDSS).&lt;ref name=&quot;index&quot;&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/ekskluzivno-na-indexu-8--knjiga-koja-je-uzdrmala-balkan-tudjmanova-tajna-policija-i-paragini-hosovci/704905.aspx Ekskluzivno na Indexu (8) – Knjiga koja je uzdrmala Balkan: Tuđmanova tajna policija i Paragini HOS-ovci]. Index.hr, trilogija &quot;U ime države&quot; Mateja Šurca i Blaža Zgaga. Osmi dio: I u Sloveniji &quot;za dom spremni&quot;. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Tako je na jednom sastanku početkom lipnja 1991. tadašnjem predsjedniku SDSS-a Joži Pučniku i ministru obrane [[Janez Janša|Janezu Janši]] ponudio petsto vojnih dobrovoljaca iz HSP-a za pomoć u obrani slovenskog teritorija u slučaju napada jugoslavenske vojske. Janša se, prema Paraginim riječima, složio s time, ocijenivši da pomoć hrvatskih dobrovoljaca vidi prvenstveno u njihovom protudiverzantskom djelovanju. Na sastanku u Ljubljani, na kojem je osim Pučnika, Janše i Parage bio prisutan i prvi načelnik stožera HOS-a Ante Paradžik, dogovorili su se da će ih slovenska strana uvježbati, opremiti i naoružati.

Prva skupina pripadnika HOS-a stigla je na bojnu obuku u kočevske šume u srpnju 1991. Bilo ih je osamdeset, vodio ih je [[Alija Šiljak]], rodom iz [[Foča|Foče]]. Obuke jedinica HOS-a u kočevskoj regiji prikrivane su u obje države. Tamo ih obilaze Paraga i Janša zajedno s pomoćnicima Paradžikom i Lovšinom i priopćavaju im da je obuka ilegalna pa ako ih netko nešto pita, neka kažu da su hrvatski dobrovoljci u slovenskoj Teritorijalnoj obrani. Paraga je vojnicima svog HSP-a otkrio kako svaki u Sloveniji osposobljeni vojnik stranku košta 5000 njemačkih maraka. Završivši naporni tempo osposobljavanja, dobrovoljci su dobili oružje. Paraga ga je Lovšinu platio u Kočevskoj Reki.

Nakon podjele oružja, Paraga je strogo upozorio vojnike da paze na svoje kalašnjikove, jer se za njih moralo izdvojiti po 1200 njemačkih maraka. Ta cijena, koju je za tu automatsku pušku postavilo slovensko Ministarstvo obrane, bila je izuzetno visoka. Njezina vrijednost, naime, niti u vrijeme najveće potražnje nije dosegnula 1000 maraka. &quot;Lovšin je tada od nas primio nekoliko gotovinskih iznosa u ukupnoj vrijednosti od najmanje pet milijuna njemačkih maraka. Kalašnjikove i strojnice Špagina prodavao nam je po cijeni od 800 do 1200 maraka, pištolji Makarov bili su po 500, a ručne bombe po 400 maraka. Po astronomskim cijenama zaračunavali su nam i protuoklopno oružje, protutenkovske mine i minobacače svih kalibara. Iako smo dobrovoljno došli pomoći u obrani Slovenije, za nas nije bilo popusta&quot;, žalio se kasnije Dobroslav Paraga. HSP je savjesno bilježio sve izdatke, pa i one za crne uniforme kojih su kupili približno 3000. Većina novca za opremu i naoružanje jedinica HOS-a, kao i za njihovu protudiverzantsku obuku, prikupljena je u podružnicama HSP-a u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.&lt;ref name=&quot;index&quot;/&gt;

U isto vrijeme vodstvo stranke i dalje nastoji uspostaviti anti-velikosrpsku koaliciju – sarajevska komunistička partijska novina &quot;Oslobođenje&quot; izvijestila je 12. srpnja 1991. u članku «Srbiju u prirodne granice» o toj koaliciji koju je na sastanku u Sofiji incirao predsjednik Hrvatske stranke prava:

{{citat|Paraga je i u Sofiji ponovio svoju «ideju», nedavno iznijetu u Tirani, koja predstavlja i glavni cilj koalicije: «zaustavljanje velikosrpskog šovinizma, davanje nezavisnosti nacijama koje je Srbija okupirala i vraćanje Srbije u etničke i istorijske granice iz 1912. godine.»|&quot;Oslobođenje&quot;, Sarajevo, 12. srpnja 1991., članak: «Srbiju u prirodne granice»}}

Nakon sastanka vodstva HSP-a s vrhovnim čelnicima Albanije i Bugarske usvojen je nacrt povelje o stvaranju Antihegemonističke (antivelikosrpske) koalicije pokreta i stranaka Hrvata, Albanaca i Bugara, čiji je cilj bio svesti Srbiju na &quot;prirodne granice&quot; iz 1912. godine.&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;/&gt; Stoga je HSP zagovarao napadački rat, osvajanje vojarni JNA u Hrvatskoj te ulazak na područje Srbije i zauzimanje &quot;prirodnih&quot;, etničkih i povijesnih granica Hrvatske. I Paraga i Paradžik govorili su o prenošenju rata u Beograd, o sužavanju granica Srbije i o uspostavljanju protusrpskog saveza s Albanijom i Bugarskom.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 126.&lt;/ref&gt;

Javna promocija HOS-a koji je već imao ratna iskustva (ratišta u Topuskom, Barilovićima i oslobađanje vojarni Borongaj i Maršalke u Zagrebu)&lt;ref name=&quot;HOS&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti/971128inme.htm IN MEMORIAM VUKOVARSKIM BRANITELJIMA SATNIJE HOS-a – DOBROSLAV PARAGA]. Preuzeto 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; održana je 10. rujna 1991. na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu, a postrojba je ubrzo nakon toga pod zapovjedništvom [[Robert Šilić|Roberta Šilića]] upućena na bojište u Vukovar, gdje su ispisali najslavnije trenutke Hrvatskih obrambenih snaga.

=== Ubojstvo dopredsjednika Ante Paradžika ===

Ante Paradžik ubijen je [[21. rujna]] [[1991.]] godine u Sesvetama, kod samog ulaska u Zagreb. S dvojicom suputnika vraćao se u vozilu &quot;Lada Niva&quot; iz Križevaca gdje je taj dan utemeljena podružnica Hrvatske stranke prava. Na tom skupu Paradžik je kritizirao hrvatsku vlast, povezujući je s [[Komunizam|komunizmom]] i jugoslavenskim obavještajnim službama: &quot;Tko je god bio veći komunist, udbaš, kosovac, dobio je kod nas ministarsko mjesto!&quot;&lt;ref&gt;Ante Paradžik kritizira hrvatsku vlast, skup 21. rujna 1991. u [[Križevci]]ma, nekoliko sati prije nego što je ubijen. Veselinović, 2014., str.72.&lt;/ref&gt; S obzirom na ratno stanje, policijske patrole zaustavljale su ih svakih nekoliko kilometara radi rutinske kontrole. Na posljednjoj kontroli, oko 22 sata, u &quot;Ladu Nivu&quot; u kojoj se nalazio dopredsjednik HSP-a policajci su ispalili 60 metaka,&lt;ref name=&quot;Rohacek13&quot;/&gt; većinom u suvozačevo sjedalo, gdje je sjedio Paradžik.&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-9/atentat21091991.jpeg Ostaci izrešetanog vozila] Hrvatsko pravo – hsp1861.hr&lt;/ref&gt; Na mjestu je ostao mrtav, dok su druga dvojica putnika preživjeli. Dobroslav Paraga također se trebao nalaziti u vozilu, međutim, on je slučajno izbjegao smrt odustavši od putovanja u posljednji trenutak.&lt;ref name=&quot;Savjest&quot;&gt;[http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 OSOBA TJEDNA – Paraga Dobroslav, objavljeno 25.08.1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727102959/http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 |date=27. srpnja 2014. }} Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Mediji u Hrvatskoj tada su prvi put počeli upotrebljavati sintagmu &quot;političko ubojstvo”, koju su neposredno nakon Paradžikova ubojstva izrekli predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga i vođa HSLS-a [[Dražen Budiša]], tada i ministar u hrvatskoj Vladi. Paradžikove ubojice (četvorica policajaca su: Željko Vučemilović Grgić, Branko Matošević, Željko Čeko, Paško Palić) osuđeni su tek 1993. godine. 13. listopada 1993. osuđeni su na zatvorske kazne od sedam godina (Vučemilović), šest (Matošević), pet godina i deset mjeseci (Čeko) i pet godina i osam mjeseci (Palić). Sudac Vrhovnog suda, Petar Novoselec, koji je potvrdio presudu okružnog suda u slučaju ubojstva Ante Paradžika kojom su sva četvorica policajaca proglašeni krivima, kasnije je razriješen s mjesta suca Vrhovnog suda, a na njegovo mjesto dovedena je sutkinja Ana Garačić koja je smanjila kazne zločincima.&lt;ref name=&quot;nacional&quot;&gt;[http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti Ljudi koje je 90-ih trebalo ukloniti] {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/69OaMrGjR?url=http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti |date=24. srpnja 2012. }}. Nacional, br. 741, 2010-01-26. Autor: Orhidea Gaura.&lt;/ref&gt;
Tako se epilog suđenja dogodio pred Vrhovnim sudom 1994. kada su zbog Paradžikova ubojstva i ranjavanja njegova vozača Branka Perkovića izrečene smanjene zatvorske kazne počiniteljima, i to: Željko Vučemilović Grgić osuđen je na šest godina zatvora, Branko Matošević pet, a Željko Čeko i Paško Palić osuđeni su na četiri i pol godine. Osuđenima je Franjo Tuđman kao predsjednik dodatno umanjio zatvorsku kaznu, te su nakon samo godinu i pol dana provedenih iza rešetaka pušteni iz zatvora, što je dodatno pojačalo sumnje u politički motivirano ubojstvo.&lt;ref&gt;Jutarnji list: 19. 11. 2000. Članak Ivice Buljana: Je li ministar uistinu naredio: ‘Likvidiraj tog Paradžika’?&lt;/ref&gt;

Tadašnji državni tužitelj [[Anto Nobilo]], koji i danas tvrdi da je riječ o velikoj zabuni nastaloj zbog panike i ratne situacije, odbacio je slučaj kad je obitelj Paradžik 1994. ponovo pokrenula tužbu nakon što su pronađeni dokazi da su Paradžika cijelo vrijeme pratili pripadnici tajnih službi. Nakon toga, i Dražen Budiša, koji je javno progovorio o cijelom slučaju, zaprimio je prijetnje smrću.&lt;ref name=&quot;nacional&quot;/&gt; Po izlasku iz zatvora Paradžikove ubojice vratili su se u policiju.&lt;ref&gt;Novi list: 20. 11. 2000. Denis Romac: &quot;Paradžikove ubojice vraćene na posao u MUP&quot;&lt;/ref&gt;

Za taj zločin nisu, kao što je uobičajeno, prosvjedovale takozvane nevladine udruge za ljudska prava. Ante Paradžik sahranjen je 25. rujna 1991. godine na zagrebačkom groblju Mirogoju pred dvadesetak tisuća ljudi. Ostavio je iza sebe suprugu Jozefinu i troje djece, Mislava, Veroniku i Katarinu. Nakon Paradžikova ubojstva, mjesto dopredsjednika stranke uzima [[Anto Đapić]], koji je u stranku ušao te iste godine, 1991., posredstvom [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimira Pavelića]].&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 15.&lt;/ref&gt;

=== HSP i bitka za Vukovar ===

Nakon što je prvi put poslao pomoć Vukovaru u rujnu, predsjednik HSP-a šalje i u studenom postrojbu HOS-a u pomoć opkoljenom gradu. Naime, vodstvo vukovarske obrane početkom studenog 1991. tražilo je dodatnu Paraginu pomoć, Paraga uspostavlja kontakt sa zapovjednikom obrane [[Mile Dedaković|Milom Dedakovićem – Jastrebom]], ali 200 HOS-ovaca&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;&gt;[http://www.sloboda.hr/cestitamo-hos-ovcima-dan-osnutka-procitajte-citavu-kronologiju-povijesti-slavnog-hos-a/ Čestitamo HOS-ovcima dan osnutka! Pročitajte čitavu kronologiju povijesti slavnog HOS-a]. Sloboda.hr. Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt; koje je poslao u pomoć Vukovaru zaustavio je [[Tomislav Merčep]], tada zamjenik ministra policije [[Ivan Vekić|Ivana Vekića]].&lt;ref name=&quot;nacional&quot;/&gt; Nakon [[Bitka za Vukovar|pada Vukovara]] u studenome 1991., Dobroslav Paraga postao je prvooptuženi za pad Vukovara, Mile Dedaković – Jastreb drugooptuženi, a policija provodi pretres u sjedištu HSP-a gdje su pronađene velike količine oružja i streljiva. Uhićeni su Paraga, [[Ante Prkačin]] i [[Mile Dedaković|Mile Dedaković Jastreb]] pod optužbama za terorizam, rušenje demokratski izabrane vlasti&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 11.&lt;/ref&gt; i ustavnog poretka. U pritvoru Paraga počinje štrajk glađu, a Dedaković biva teško premlaćivan u zatvoru u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 Biografija Mile Dedakovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715100949/http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 |date=15. srpnja 2014. }}. Večernji list. Preuzeto 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;
Državno odvjetništvo pokrenulo je sudske postupke protiv njih, osnovana je &quot;Komisija za Vukovar&quot; na čelu s [[Josip Manolić|Josipom Manolićem]] koja je branitelje Vukovara dodatno opteretila, ali je Vrhovni sud Republike Hrvatske 13. prosinca donio rješenje prema kojemu su sve optužbe protiv njih proglašene neosnovanima te su svi pušteni na slobodu. [[Vjekoslav Vidović]], sudac Vrhovnog suda koji je donio tu presudu, ubrzo je nakon toga zbog političkih pritisaka morao napustiti mjesto predsjednika Vrhovnog suda.&lt;ref&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/54259/ Vidović, Vjekoslav]. Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061108/kolumne03.asp Slobodna Dalmacija, srijeda, 8.11.2006.: &quot;Heroj civilnog društva&quot;, članak Damira Pilića.&lt;/ref&gt; Nakon što je izašao iz zatvora, Dedaković napušta Hrvatsku vojsku i priključuje se HSP-u gdje je postao glavni inspektor HOS-a.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;/&gt;

U to vrijeme, krajem 1991. godine, zbilja su postojale indikacije u vezi djelovanja HSP-a i HOS-a koje su mogle navesti hrvatske vlasti na zabrinutost u vezi državnog poretka. Tako je [[Alija Šiljak]], član Predsjedništva HSP-a, u listopadu 1991. pred novinarima izjavio: &quot;Mi ne ćemo moliti, nego ćemo uzeti vlast&quot;, a Paraga je, smatrajući nove izbore bespotrebnima izjavio: &quot;Nema razloga za izbore, niti ih se može provesti. Najsposobniji trebaju voditi takve [ratne] poslove, a mislim da mi to najbolje radimo&quot;.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;/&gt; U istom se smislu mogla shvatiti izjava zapovjednika obrane Vukovara i časnika HOS-a, Mile Dedakovića, dok je komunicirao s [[Branko Borković|Brankom Borkovićem]], također jednim od najistaknutijih branitelja Vukovara. 12.11.1991. Branko Borković piše: &quot;Ako padnemo želim da Tuđmanovu glavu nataknete na kolac, u ime svih gladnih, prljavih, zaklanih, poniženih i izdanih od izdajica hrvatskog roda&quot;, a Mile Dedaković odgovara: &quot;Grad poručuje da će nataknut sigurno ako se to desi. Letjet će tu više glava, a ne samo Tuđmanova&quot;.&lt;ref&gt;Lončar, 2010., str. 33.&lt;/ref&gt;

Kad su Paraga i Dedaković zatvoreni, HSP je organizirao mirne prosvjede u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića,&lt;ref&gt;[http://img521.imageshack.us/img521/5956/natrgu.jpg Alija Šiljak i Anto Đapić na Trgu bana Jelačića]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Anto Đapić]] nazvao je Franju Tuđmana &quot;tvorcem policijske države&quot;, a potporu HSP-u dali su između ostalih [[Marko Veselica]], [[Zvonimir Baletić]], [[Ivan Gabelica]], [[Silvije Degen]] i drugi. Policija je razbila prosvjede te privela nekoliko desetaka osoba.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 76.&lt;/ref&gt; Prosvjedi su održani i pred Starčevićevim domom oko kojega su HOS-ovci zauzeli borbene položaje, a neki su čak predlagali da se krene pred Banske dvore i stanove [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] i [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]]. Međutim, do toga nije došlo jer je Paraga iz pritvora poslao pismo HOS-ovcima i članovima HSP-a da se ne služe nikakvim nasilnim metodama.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 77.&lt;/ref&gt;

=== 1992. godina ===

Sve jedinice HOS-a su do početka 1992. godine pripojene Hrvatskoj vojsci [HV] po naređenju [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane Republike Hrvatske]]. Do tog trenutka, jedinice HOS-a djelovale su samostalno i imale su međusobnu koordinaciju. Ipak, i nakon integracije zadržane su političke i druge veze između HSP-a i pripadnika HOS-a, kao i kontakti logističke prirode glavnog stožera HOS-a s jedinicama. Paraga se protivio odluci podređivanja HOS-a HV-u, želeći da HOS ostane odvojeni dio hrvatske vojske. Ako se dogodilo da se netko od regrutiranih lica ili dobrovoljaca javi u glavni stožer HOS-a nakon integracije, upućivao se na teren, a najviše u Bosnu i Hercegovinu, gdje je 1992. došlo do eskalacije sukoba.&lt;ref name=&quot;Madi&quot;&gt;[http://www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/sudjenje_za_ratne_zlocine/hrvatska/Madi_i_drugi-Zupanijsko_drzavno_odvjetnistvo_Vukovar-optuznica.pdf Predmet: Tomislav Madi i drugi]. Županijski sud u Vukovaru, Republika Hrvatska. Broj predmeta: K-5/07. Optužnica broj: K-DO-52/06. Str. 11–13.&lt;/ref&gt;

Prvog ožujka 1992. dogodio se još jedan atentat na pravaše. Naime, tog je dana podmetnut eksploziv u Omladinskom domu u Vinkovcima,&lt;ref name=&quot;Madi&quot;/&gt; gdje se nalazila 109. brigada (jedinica HOS-a pri hrvatskoj vojsci), a Paraga je tada boravio tamo. Trinaestero članova HSP-a je ili ubijeno, ili ranjeno u eksploziji, a Paraga je za dlaku izbjegao smrt.&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 16.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg Ostaci pravaškog sjedišta u Vinkovcima nakon eksplozije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095923/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Nedjelja u 09,45 h. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

Predizborno vrijeme u ljeto 1992. vrijeme je najveće popularnosti stranke, pod sloganima “Sav narod u svoj dom, Unprofor go home”&lt;ref&gt;[http://i.ytimg.com/vi/TqzXImf_86Q/0.jpg Unprofor go home]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; i “Jedina lista bez komunista” na skupove HSP-a dolazilo je po nekoliko desetaka tisuća ljudi,&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=hi4JAM8auE0 HSP predizborni skup, 19.7.1992.g. u Osijeku]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://tinypic.com/view.php?pic=oia9lu&amp;s=8#.VDPBQPl_uSo Skup na splitskoj Rivi]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2008-2/hspparaga1.jpeg Skup u Zagrebu]. Fotografija je snimljena u Zagrebu na Trgu francuske republike, za vrijeme završnog skupa HSP-a na parlamentarnim i predsjedničkim izborima,a transparent &quot;Rijeka&quot; donijeli su simpatizeri iz Rijeke. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a na njima se naglašava sposobnost HSP-a da obrani zemlju.&lt;ref&gt;Veselinović, 2010., 276.str.&lt;/ref&gt; Predsjednik stranke Dobroslav Paraga imao je dogovor s drugim oporbenim strankama o inzistiranju na višestranačkoj kontroli procesa izbora. No kada je dogovor trebalo potpisati, svi su osim Parage odustali. Na stranačkim skupovima sudjeluju mnogi poznati pjevači poput [[Mišo Kovač|Miše Kovača]],&lt;ref&gt;[http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg Mišo Kovač u odori HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006133619/http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Zlatko Pejaković|Zlatka Pejakovića]],&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=SSqo4N_tt9g Zlatko Pejaković – Evo Zore, Evo Dana (1992.)]. Predizborni skup HSP-a u Metkoviću. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Marko Perković|Marka Perkovića Thompsona]], [[Dražen Zečić|Dražena Zečića]].&lt;ref&gt;[http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf Program predizbornog skupa HSP-a na Trgu Francuske republike 30. srpnja 1992.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728231316/http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf |date=28. srpnja 2014. }} Pristupljeno 7. lisopada 2014.&lt;/ref&gt; Unatoč obećavajućoj atmosferi, HSP je dobio tek nešto više od 180 000 glasova (oko sedam posto). Iako su time postali treća politička opcija po snazi u državi, rezultati su bili ispod očekivanja, a predsjednik HSP-a izjavio je u Saboru, u Zastupničkom domu, da izbori &quot;nisu odraz pravog stanja&quot;&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sRM2qFRSDbs Dobroslav Paraga, predsjednik HSP o izborima u Hrvatskoj]. Govor u Saboru, 7. rujan 1992. godine. Hrvatska televizija. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; te je odmah nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora 1992. godine podnio tužbu zbog navodnog krivotvorenja izbora. U Sabor ulaze [[Ante Prkačin]], [[Boris Kandare]], [[Dobroslav Paraga]], [[Anto Đapić]] i [[Petar Bosnić]].&lt;ref name=&quot;slobodna-dalmacija&quot;&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/222838/Jedan-ovjek-jedna-pravaka-stranka.aspx Jedan čovjek, jedna pravaška stranka]. Slobodna Dalmacija. autor: Marina Karlović-Sabolić. Pristupljeno 8. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

Nekoliko dana nakon izbora, dogodilo se još jedno ubojstvo pripadnika HSP-a. [[Hrvatsko vijeće obrane]] i pripadnici [[ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO|Kažnjeničke bojne]] ubili su [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]], utjecajnog generala HOS-a, čovjeka koji je prvo bio pročelnik HSP-ovog Ureda za promidžbu, a nakon toga, Paraga ga je imenovao zapovjednikom ratnog stožera HOS-a za Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;Blaz&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/blaz-kraljevic-516 Blaž Kraljević, Zapovjednik HOS-a u Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141013214532/http://www.vecernji.hr/biografije/blaz-kraljevic-516 |date=13. listopada 2014. }}. Večernji list, biografija, preuzeto 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Ubijen je 9. kolovoza u Kruševu, u Hercegovini, zajedno s osmoricom HOS-ovaca (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) koji su mu bili u pratnji. Slučaj do danas nije razjašnjen, a iako postoje različite verzije događaja, na ubojstvo ove devetorice HOS-ovaca gleda se kao na političko ubojstvo.&lt;ref name=&quot;Ramet&quot;/&gt; Time su, uz još drugih ubojstava HSP-ovaca pod sumnjivim okolnostima, ubojstva pripadnika HSP-a s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima&lt;ref name=&quot;Ramet&quot;&gt;Sabrina P. Ramet: &quot;Balkanski Babilon – Raspad Jugoslavije od Titove smrti do Miloševićeva pada&quot;, 2005. {{ISBN|953-180-127-4}}, str. 240.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;R. Craig Nation:&quot;Index for war in the Balkans 1991 – 2002&quot;, 2003., {{ISBN|1-58487-134-2}}, str. 156.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Susan L. Woodward: &quot;Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution After the Cold War&quot;, Brookings Institution Press, 1995., str. 268.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lalović, Dragutin. 2001. &quot;Hrvatska Druga republika i njezine državotvorne kušnje&quot;. Politička misao (38) 1: 12-25.: ''U nekoliko godina, točnije do 1993., HDZ ih je radikalno pomeo, izborno pokrao, potkupio, neke poubijao (Paradžik), sudio im (Paraga, Jastreb), prebijao ih (Đapić u Hercegovini)''. Citirano prema: Veselinović, 2014., str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Blanuša: &quot;Uloga teorija zavjera u konstrukciji političke zbilje u Hrvatskoj: analiza političkog diskurza 1980. – 2007. godine&quot;, doktorska disertacija, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 277.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Christoph Zürcher &amp; Jan Koehler: &quot;Potentials of disorder: explaining conflict and stability in the Caucasus and in the former Yugoslavia&quot;, Manchester : Manchester Univ. Press, 2003 (New Approaches to Conflict Analysis). {{ISBN|0-7190-6241-1}}. Str. 48–49.&lt;/ref&gt; dosegnula ogromne razmjere, pa Paraga i u Hrvatskom saboru upozorava na nekoliko desetaka pokojnih članova stranke čije smrti nisu razjašnjene.&lt;ref name=&quot;Ubojstva&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=ZgE0SRe9pjw Predsjednik HSP Dobroslav Paraga u Saboru RH]. Paraga govori u Hrvatskom saboru 27. ožujka 1993. godine o nerazjašnjenim ubojstvima pravaša. Hrvatska televizija.&lt;/ref&gt;

=== Kraj HOS-a, Vojni sud, deložacija, raskol ===

Nakon smrti Blaža Kraljevića, HOS se u Bosni i Hercegovini počeo osipati, a vojnici su se raspoređivali po nacionalnoj razdiobi – Hrvati su prelazili u HVO, a Muslimani/Bošnjaci u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju BiH]]. Sprječavanju raslojavanja HOS-a nije pridonijela ni zapovijed Dobroslava Parage iz studenog 1992. kojom je faktički izdvojio HOS iz nadležnosti Armije BiH.&lt;ref&gt;[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/1676.pdf Zagreb, 22. 11. 1992.: 3. Zapovjedništvo Glavnog stožera HOS-a biti će podčinjeno isključivo Vrhovnom zapovjedniku HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015013757/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/1676.pdf |date=15. listopada 2014. }}. Vrhovni zapovjednik HOS-a: Dobroslav Paraga. slobodanpraljak.com, pristupljeno 8. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Da se broje zadnji dani tih oružanih formacija svjedočio je i događaj od 17. ožujka 1993. godine kada su pripadnici muslimansko-bošnjačkih oružanih snaga ubili u [[Kakanj|Kaknju]] Ivu Vuletića, zapovjednika tamošnjeg HOS-a.&lt;ref&gt;http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000517/podlistak.htm Kakanj: novo pomicanje granica vjere. Autor: Ivica Mlivončić. Slobodna Dalmacija, srijeda 17. svibnja 2000.&lt;/ref&gt; 16. travanj 1993. službeno se uzima kao datum kad je HOS prestao postojati kao samostalna organizacija, a posljednje jedinice nekadašnjeg HOS-a koje su se održale do kraja rata, splitska [[IX. bojna &quot;Rafael vitez Boban&quot;]] i sarajevska [[101. bojna &quot;Do Drine&quot;]], raspuštene su 1996. godine.&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;/&gt;

S obzirom na to da su smatrali da su ih HDZ-ovci pokrali na prošlim izborima iz kolovoza 1992. godine i s obzirom na skori sudski postupak protiv njih na Vojnom sudu kojeg su HSP-ovci doživljavali kao politički pritisak (jer su sličnih optužbi Paraga i Dedaković već bili oslobođeni na Vrhovnom sudu 1991.), u stranci se odlučuju ne izaći na [[Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993. godine|izbore za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske]], koji su održani u veljači 1993.&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 37.&lt;/ref&gt;

U lipnju 1993. na Vojnom sudu u Zagrebu, Dobroslav Paraga, Anto Đapić, Mile Dedaković i Ante Prkačin optuženi su za stvarenje [[Paravojna postrojba|paravojske]] (HOS), ugrožavanje ustavnog poretka Republike Hrvatske, terorizam, planiranje državnog udara i agitiranje protiv tadašnje vlasti. Vojni tužitelj bio je [[Mirsad Bakšić]]. Protiv Parage, Đapića, Dedakovića i Prkačina svjedočili su [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] (bivši tajnik HSP-a), [[Janko Bobetko]] (general HV-a) i [[Mate Šarlija Daidža]] (general HV-a i HVO-a), a optužene je branio [[Zvonimir Hodak]], pravni zastupnik HSP-a. Đapić je optužnicu nazvao političkim procesom i skandalom, a suđenje je privuklo veliku pažnju hrvatske javnosti. U isto se vrijeme pokreće postupak pred Ustavnim sudom za zabranu HSP-a.&lt;ref name=&quot;Rohacek41&quot;&gt;Rohaček, 2009., str. 41.&lt;/ref&gt; Krešimir Pavelić, bivši tajnik HSP-a koji je napustio HSP u srpnju 1991. zbog neslaganja s odlukom Paradžika i Parage da se osnuje HOS, osim što je osnovao svoju stranku [[Hrvatska demokratska stranka prava]], u međuvremenu je postao žestoki kritičar djelatnosti vrha HSP-a. Tako je preko medija tvrdio da je Paraga plaćenik SAD-a sa zadatkom da svrgne Tuđmana i radi protiv Hrvata, a da su drugi članovi HSP-a, kao što su [[Alija Šiljak]], radili za jugoslavensku tajnu službu [[KOS]]. Izjavljivao je da je Paraga &quot;ustaša po zadatku, a ne po uvjerenju&quot;, te da &quot;ima zadatak da HSP što više ustašuje kako bi se hrvatsku aktualnu vlast optuživalo u inozemstvu za porast fašizma u Hrvatskoj&quot;.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 126–127.&lt;/ref&gt; Na teret optuženicima stavljale su se i izjave Ante Prkačina koji je jednom prilikom rekao da je Ratni stožer HOS-a imao zadatak baviti se prikupljanjem političkih poena za stranku, na temelju hrabrosti HOS-ovaca. Pravašima je optužnica više puta sužavana, a nakon dugotrajnog procesa i mnogobrojnih optužbi koje su ih teretile čak i za državnu izdaju, pravašima na suđenju nije dokazano – ništa. Svi su oslobođeni svih optužbi, a sudski proces protiv njih završava.&lt;ref name=&quot;Rohacek41&quot;/&gt;

Tijekom postupka na Vojnom sudu, pravaši su izbačeni iz [[Starčevićev dom|Starčevićeva doma]], a policija je u tadašnjem sjedištu stranke pronašla nekoliko pušaka, dvadesetak bombi i mina, pet kilograma eksploziva i preko dvije tisuće metaka raznih kalibara. Nakon deložacije, HSP je svakodnevno, s početkom u 18 sati, održavao mirne prosvjede ispred zgrade Doma,&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 42–43.&lt;/ref&gt; a sjedište stranke vraća se u Šenoinu ulicu, broj 13 (danas se tamo nalazi Paragina frakcijska stranka).

Još u svibnju 1993. godine, Anto Đapić tražio je izvanredni sabor HSP-a, a Središnji odbor taj je prijedlog odbio.&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/nqbnrm.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 1/3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/2n1g9jd.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 2/3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i27.tinypic.com/2s8mt5y.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 3/3]&lt;/ref&gt; U srpnju je Anto Đapić izbačen iz stranke&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/2uo2hs0.jpg Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 1/2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i29.tinypic.com/1zyg7qs.jpg Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 2/2]&lt;/ref&gt; zajedno uz Borisa Kandarea i još dva člana Predsjedništva stranke te glavnog tajnika pošto su kršili odredbe statuta stranke. Ipak, Đapić je nakon toga sa svojim pristašama u [[Kutina|Kutini]] 11. rujna organizirao izvanredni Sabor HSP-a gdje je on izabran za dopredsjednika, a Boris Kandare za predsjednika Glavnog stana stranke, iako je Đapić bio taj koji je ''de facto'' postao glavni čovjek u stranci.
Paraga je slučaj odveo do pravosudnih organa, a iako ni Đapić ni Kandare više nisu bili članovi stranke, Ministarstvo unutarnjih poslova presudilo je u njihovu korist. Paraga je u Saboru optužio HDZ da je instalirao Đapića na čelo HSP-a,&lt;ref name=&quot;HDZ&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=loHGwivtLgw Ministar Malčić instalirao Đapića za predsjednika HSP-a]. Govor u saboru 24.3.1994., Paraga optužuje HDZ-ovce da su mu ukrali stranku&lt;/ref&gt; a odluka ministarstva izazvala je burne reakcije u svim podružnicama HSP-a tako da je već 1994. godine na Ustavnom sudu bilo preko 200 tužbi ogranaka HSP-a zbog navedene presude, a možda i najdalje išao je predsjednik HSP-a u Koprivnici, [[Dražen Keleminec]], koji je izravno pisao predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu rekavši mu da iza Parage stoji 90 % članstva i da pravaši smatraju da je Anto Đapić najveći izdajnik u povijesti Hrvatske stranke prava te da za &quot;pravaše postoji samo jedan legitimni predsjednik, i to gospodin Dobroslav Paraga&quot;. Hrvatski helsinški odbor također je razmotrio slučaj HSP-a, zaključivši da ministarstvo uprave Republike Hrvatske doista nije poštivalo odredbe članova Zakona o upravnom postupku, kao i članove Zakona o političkim strankama, te više odredaba statuta HSP-a.&lt;ref&gt;[http://oi61.tinypic.com/bflzmh.jpg Predsjednik HSP podružnice Koprivnica]. Pismo Franji Tuđmanu.&lt;/ref&gt; Sudski spor oko HSP-a dugo se vodio, a okončan je 2002. godine, presudom u Đapićevu korist. Paraga je u međuvremenu morao osnovati [[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatsku stranku prava 1861]]. Nakon tog događaja, HSP se sve više približava Hrvatskoj demokratskoj zajednici, stavljajući se pod njen patronat.

=== Pod vodstvom Ante Đapića  ===
Pod vodstvom Đapića HSP počinje stagnirati, a stranka se svoje ekstremističke politike s vremenom odrekla. Nakon pada popularnosti predsjednika Đapića krajem 2000-ih, za predsjednika stranke izabran je [[Daniel Srb]], a Đapić je imenovan počasnim predsjednikom. Pod Srbovim vodstvom HSP je doživio potpuni pad ostavši bez [[Hrvatski sabor|saborskih]] zastupnika poslije [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnih izbora 2011.]] I pod Srbovim vodstvom, frakcijske borbe u stranci nisu nestale. Đapić je 2013. organizirao neuspješni sabor u Osijeku na kojemu je pokušao smijeniti Srba i dovesti [[Josip Matković|Josipa Matkovića]] na čelo stranke, prethodno člana Predsjedništva HSP-a.

Na sljedećim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|parlamentarnim izborima]] održanim 1995., HSP je jedva osvojio minimalan broj glasova za ulazak u parlament – 5 %, a na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|parlamentarnim izborima 2000.]], gdje je nastupio u koaliciji s [[Hrvatska demokršćanska unija|Hrvatskom demokršćanskom unijom]], dobio je 5,2 % glasova.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;/&gt;

Paraga je ponovno 2000. pokrenuo spor oko Kutinskog sabora pred Upravnim sudom koji je u svibnju 2000. usvojio njegovu tužbu ukidajući zaključak Ministarstva uprave iz 1998. I dalje je tvrdio kako Đapić nije bio član stranke i da je krivotvorio svoje članstvo.&lt;ref&gt;Davor Krile: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000525/novosti1.htm Paraga: Očekujem da mi Đapić vrati ukradeni HSP!]. Slobodna Dalmacija, 25. svibnja 2000. Pristupljeno 17. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Međutim, 20. srpnja 2002. spor je okončan u Đapićevu korist. Ministarstvo pravosuđa donijelo rješenje po kojem se vodstvo HSP-a ni u jednom detalju na Kutinskom saboru nije ogriješilo o proceduru i zakon.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020720/novosti03.asp Paraga izgubio spor s HSP-om]. Slobodna Dalmacija, 20. srpnja 2002. Pristupljeno 17. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

Kasnije je HSP polako gubio popularnost u Hrvatskoj, a najveći krah u povijesti stranke doživljava na parlamentarnim izborima 2008., kada je samo jedan zastupnik HSP-a ušao u Sabor. Po mnogima sudeći, bivši predsjednik stranke, Anto Đapić, najzaslužniji je za pad popularnosti HSP-a.

== Pod vodstvom Danijela Srba ==
Đapić je 2009. dao ostavku na mjesto predsjednika HSP-a, a zamijenio ga je [[Daniel Srb]], čiji je glavni zadatak bio vraćanje ugleda i popularnosti stranke, a Đapić je imenovan počasnim predsjednikom. HSP je bio jedina stranka u [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|6. sazivu Sabora]] koja se protivila članstvu u [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Također, stranka se zalaže i za državnotvornu zaštitu Domovinskog rata i za jedinstvenu nacionalnu politiku Hrvata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;Romic&quot;&gt;Tea Romić: [http://www.vecernji.hr/parlamentarni-izbori-2011/hsp-35-godisnjaci-koji-se-protive-ulasku-u-europsku-uniju-331923 HSP: 35-godišnjaci koji se protive ulasku u Europsku uniju]. Večernji list, 1. listopada 2010. Pristupljeno 16. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

Daniel Srb je 13. listopada 2011. pozvao sve desne stranke na ujedinjenje i zajednički nastup na parlamentarnim izborima 2011.&lt;ref name=&quot;HRT&quot;&gt;[http://www.hrt.hr/index.php?id=48&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=133956&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&amp;cHash=324ce8957e Hoće li se ujediniti desnica?]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. [[Hrvatska radiotelevizija]]. 13. listopada 2011. Pristupljeno 16. listopada 2011.&lt;/ref&gt;

HSP po prvi puta u povijesti, nakon loših rezultata na parlamentarnim izborima 2011., nije dobio zastupnika u Saboru. Ovakav rezultat doveo je stranku u krizu koja je potakla vođe dalmatinskog HSP-a da traže ostavku počasnog predsjednika stranke Ante Đapića.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;&gt;Edi Jurković: [http://www.vecernji.hr/kolumne/i-seselj-protiv-srba-celu-hsp-a-kolumna-354638 I Šešelj protiv Srba na čelu HSP-a]. Večernji list, 10. prosinca 2011. Pristupljeno 14. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; Predsjednik splitskog HSP-a, Hrvoje Tomašević, tražio je Đapićevu ostavku i nove stranačke izbore.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;/&gt; Podržao ga je vođa dubrovačkog HSP-a, Denis Šešelj.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;/&gt;
Taj apel rezultirao je Đapićevom ostavkom.&lt;ref name=&quot;pmz&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/anto-dapic-povlaci-se-politickog-zivota-svoje-stranke-clanak-355335 Anto Đapić povlači se iz političkog života svoje stranke]. Večernji list, 12. prosinca 2011. Pristupljeno 14. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;
HSP na izborima 2015. doživljva iznimno težak poraz, osvaja samo 0,6 %, i to u koaliciji s HKS i OS. Na ponovljenim izborima 2016., u koaliciji s HČSP, ABH i (ponovno) OS, osvaja 0,7 %.

== Pod vodstvom Karla Starčevića ==
[[25. veljače]] [[2017.]] u Zagrebu na Saboru HSP-a izabran novi predsjednik stranke [[Karlo Starčević]].&lt;ref name=&quot;starčević2017&quot; /&gt;

Na [[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|izborima za europski parlament 2019.]] osvaja u koaliciji s [[Neovisni za Hrvatsku|Neovisnim za Hrvatsku]] 4,37 % i ne dobiva nijedno mjesto u parlamentu.

Povodom [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnih izbora 2020.]] HSP je isprva pokušao ići u koaliciju s [[Domovinski pokret|Domovinskim pokretom]], ali nakon što su im, po njihovom mišljenju, ponuđena loša mjesta na listi, HSP zajedno s Neovisnim za Hrvatsku i Generacijom obnove (GO) se okuplja u koaliciju pod nazivom [[Desna liga]]. Na tim izborima HSP doživljava najteži poraz u povijesti; cijela Desna liga dobila je samo 0,44 % glasova. Čak i u IX. izbornoj jedinici, gdje inače HSP dobiva veliki broj glasova, čitava Desna liga osvojila je samo 1,13 % glasova, a Karlo Starčević, predsjednik HSP-a, trenutni gradonačelnik Gospića, dobio je u Gospiću samo 555 preferencijalnih glasova, dok je za usporedbu HDZ, najveća konkurencija, u IX. izbornoj jedinici osvojio čak 52 % glasova, što najviše govori o razmjeru poraza.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Karlo Starčević nije uspio: Težak poraz Desne lige u IX. Izbornoj jedinici i u Gospiću |url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/lika-senj/karlo-starcevic-tezak-poraz-desne-lige-u-ix-izbornoj-jedinici-i-u-gospicu/ |date=2020-07-06 |language=en |accessdate=2020-07-20}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 16. srpnja 2020. županijsko vijeće HSP-a Split nakon rasprave donijelo jednoglasan zaključak o traženju ostavke Predsjedništva HSP-a i predsjednika Karla Starčevića, čemu se Starčević na sjednici Predsjedništva oštro usprotivio, 20. srpnja dužnosnici HSP-a Split dali su ostavke i napustili stranku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.lika-online.com/duznosnici-hsp-a-split-napustili-stranku-pod-vodstvom-karla-starcevica-i-njegovih-suradnika-dozivjeli-smo-potpuni-izborni-debakl/ |title=Dužnosnici HSP-a Split napustili stranku: Pod vodstvom Karla Starčevića i njegovih suradnika doživjeli smo potpuni izborni debakl |last=Lika-Online.com |work=LIKA ONLINE – Najposjećeniji lički portal |language=hr |accessdate=2020-07-20}}&lt;/ref&gt;

== Izborni rezultati ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Hrvatski sabor]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u saboru
! Promjena 
! Dio Vlade?
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;3&quot; |(samo HSP)
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]]
| 
| 186.000
| 7,06
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}5
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]]
| 
| 121.095
| 5,01
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]]
| [[HKDU]]
| 153.708
| 5,19
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]]
| 
| 158.073
| 6,38
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|8|152|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}4
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]]
| 
| 86.863
| 3,50
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|153|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}7
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|2011.]]
| 
| 72.360
| 3,07
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|2015.]]
| [[HKS]]
| 14.101
| 0,63
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|2016.]]
| [[HČSP]]
| 13.180
| 0,69
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| [[Desna liga]]
| 7.266
| 0,44
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|}


{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|Predsjednički izbori]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Prvi krug
! colspan=&quot;2&quot; |Drugi krug
! rowspan=&quot;2&quot; | Rezultat 
|-
!Broj glasova
!'''%'''
!Broj glasova
!'''%'''
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|1992.]]
|[[Dobroslav Paraga]]
|144.695
|5,51 (#4)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]]
|[[Anto Đapić]]
|49.288
|1,84 (#5)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]]
|[[Slaven Letica]]
|57.748
|2,59 (#5)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|2010.]]
|[[Dragan Primorac]]
|117.154
|5,93 (#6)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|2015.]]
|[[Milan Kujundžić]]
|112.585
|6,30 (#4)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Europski parlament]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; | U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u EP-u
! Promjena 
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;2&quot; |(samo HSP)
|-
![[Izbori za Europski parlament 2013.|2013.]]
| 
|10.317
|1,39
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|2014.]]
| [[Savez za Hrvatsku (2014.)| Savez za Hrvatsku]]
| 63.437
| 6,88
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|11|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|2019.]]
| [[NHR]]
|46.970
|4,37
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|}

Izvor: DIP&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Arhiva izbora Republike Hrvatske |url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home |accessdate=2020-12-06}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==

HSP se u prvom desetljeću svoga djelovanja često pozivao na NDH, pa tadašnje vodstvo HSP-a počinje s nastojanjem promjene gledišta hrvatske javnosti prema ustašama nastalog u vrijeme komunističke Jugoslavije s ciljem da se Hrvatima ponudi drugačija politička opcija u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Zbog toga vodstvo HSP-a počinje poricati vezu ustaša s fašizmom i nacizmom, te ih označavaju isključivo kao antikomuniste i hrvatske domoljube. U stranačkom listu ''Hrvatsko pravo'' Paraga je izjavio da HSP &quot;podržava 10. travnja kao datum koji označava stvaranje hrvatske države, nažalost uništene u drugom svjetskom ratu. Bilo je tada i grešaka, kao i nepotrebnog nasilja, no, ustaški režim nije bio fašistički ni nacistički&quot;.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 125.&lt;/ref&gt;

U prvim godinama djelovanja stranke, mnogi članovi HSP-a ubijeni su pod sumnjivim okolnostima, s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima, uključujući i dopredsjednika Antu Paradžika te utjecajnog generala HOS-a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].

Na predizbornom mitingu održanom u [[Sisak|Sisku]] 23. srpnja 1992., Paraga je rekao kako HSP želi &quot;očistiti i oslobađati Hrvatsku od Srba, srbo-komunista i četnika&quot;. Povrh toga, Paraga i Đapić sugerirali su da bi HSP &quot;osnovao Hrvatsku pravoslavnu Crkvu koja bi okupila one pojedince pravoslavne vjeroispovijesti koji se osjećaju Hrvatima&quot;. Isto je napravio i Pavelić 1942. kada je prekinuo utjecaj Srpske pravoslavne Crkve na Srbe u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 125–126.&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==

HSP ima 11 600 ''aktivnih'' i 29 800 ''podupirućih'' članova. Najviše članova HSP-a je iz Slavonije (40 %), južne Hrvatske (35 %) te iz središnje Hrvatske (25 %).  Jedna trećina članova HSP-a su žene, dok je prosječna starost u stranci 35 godina.&lt;ref name=&quot;Romic&quot;/&gt;

== Predsjednici stranke ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Br.
! colspan=&quot;1&quot;|Ime
! colspan=&quot;1&quot;|Trajanje mandata
|-
|1.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Dobroslav Paraga]]
|25. veljače 1990. – 11. rujna 1993.
|-
|2.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Anto Đapić]]
|11. rujna 1993. – 7. studenoga 2009.
|-
|3.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Daniel Srb]]
|7. studenoga 2009. – 25. veljače 2017.
|-
|4.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Karlo Starčević]]
|25. veljače 2017. – 5. prosinca 2020.
|-
|5.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Nikica Augustinović]]
|5. prosinca 2020. – danas
|}

== Vidi još ==

* [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatske obrambene snage]]

== Izvori ==

;Bilješke
{{izvori|30em}}

;Literatura

* Dobroslav Paraga, Ante Paradžik: &quot;Borba za hrvatsku državnu nezavisnost: od obnove do lipanjske povelje Hrvatske stranke prava&quot;, Zagreb, HSP, 1991.
* Velimir Veselinović: &quot;Obnavljanje i djelovanje Hrvatske stranke prava, 1990-1992.&quot;, Politička misao, god. 51, br. 2, 2014., str. 55-87
* Goran Rohaček: &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot;, Čakovec, 2009., vlastita naklada. {{ISBN|978-953-55434-0-4}}
* Sulejman Bosto, Tihomir Cipek, Oliver Milosavljević: Kultura sjećanja: 1941.: povijesni lomovi i savladavanje prošlosti. Zagreb: Disput, 2008. {{ISBN|9789532600797}}
* [[Tomislav Jonjić]]: &quot;Sporovi i rascjepi u obnovljenoj Hrvatskoj stranci prava 1990. – 1992.&quot;, Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća: Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013. {{ISBN|9789537840242}}
* [[Mirjana Emina Majić]]: Pravaška zora svanuti mora: 1861. – 1991.: u spomen 130. obljetnice Hrvatske stranke prava. Hrvatska stranka prava, Sydney, 1991.
*'''&lt;tt&gt;xxxxxxxx&lt;/tt&gt;'''. Sesvetski glas. Hrvatska stranka prava, Podružnica Sesvete, Sesvete, (2004. – …), {{ISSN|1845-3589}}
*'''&lt;tt&gt;xxxxxxxx&lt;/tt&gt;'''. Hrvatsko pravo: glasilo Hrvatske stranke prava. Hrvatska stranka prava, (1895. – 1993.), {{ISSN|1333-7327}}
* Velimir Veselinović: prikaz knjige Gorana Rohačeka &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot;, Anali Hrvatskog politološkog društva. Zagreb: Hrvatsko politološko društvo, 2010. {{ISSN|1845-6707}}
* Jill A. Irvine: &quot;Izgradnja države i nacionalizam u Hrvatskoj 1990. – 1996.&quot;, sveučilište u Oklahomi, 1996.
* Marko Lončar: &quot;Činjenice o “Optužnici” koju je pročitao Siniša Glavašević&quot;, National security and the future, Vol.11 No.2-3. svibnja 2010.
* Dobroslav Paraga: &quot;Goli otok: istočni grijeh Zapada&quot;, Zagreb, 1995., vlastita naklada. {{ISBN|9530-96309-0-8}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hsp.hr/ Službene stranice HSP-a]


{{Hrvatske pravaške stranke}}
{{Stranke 6. saziva Sabora}}
{{Stranke 5. saziva Sabora}}

[[Kategorija:Hrvatske pravaške stranke]]</text>
      <sha1>m3186xd7vkh24a0i35arr8fphkw0s5f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432393</id>
      <parentid>6432392</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:02:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Space2006</username>
        <id>222664</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pod vodstvom Danijela Srba */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69172" xml:space="preserve">{{dz|[[Hrvatska stranka prava (razdvojba)]]|ostala značenja}}
{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatska stranka prava
|izvorno ime                = 
|logo                       = HSP grb.svg
|veličina                   = 150px
|logo opis                  = Grb Hrvatske stranke prava
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Nikica Augustinović]]&lt;ref name=&quot;starčević2017&quot;&gt;[http://www.hsp.hr/vijesti/odrzan-velicanstveni-sabor-hsp-a-za-predsjednika-izabran-karlo-starcevic/ Održan veličanstveni Sabor HSP-a, za predsjednika izabran Karlo Starčević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170226132921/http://www.hsp.hr/vijesti/odrzan-velicanstveni-sabor-hsp-a-za-predsjednika-izabran-karlo-starcevic/ |date=26. veljače 2017. }}, hsp.hr, 25. veljače 2017., pristupljeno 26. veljače 2017.&lt;/ref&gt; 
|glavni tajnik              =Marina Logarušić 
|dužnosnik1 titula          = dopredsjednici
|dužnosnik1 ime             = [[Josip Mišković]]{{-}}[[Željko Belanek]]{{-}}
|dužnosnik2 titula          = predsjednik Glavnog stana
|dužnosnik2 ime             = [[Ante Komljen]]
|dužnosnik3 titula          = dopredsjednici Glavnog stana
|dužnosnik3 ime             = [[Tonči Hrabrić]], [[Marina Logarušić]]
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = [[Dobroslav Paraga]]
|slogan                     = ''Bog i Hrvati!''
|osnovana                   = 25. veljače 1990.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Stranka prava (1919.)]]
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = [[Zagreb]]
|država                     = {{ZD+X/H|HRV}}
|glasilo                    = ''[[Hrvatsko pravo]]'' &lt;small&gt;(do 1993.)&lt;/small&gt;
|sestrinska stranka         = [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]
|podmladak                  = [[Pravaška mladež]]
|studentsko krilo           = 
|vojno krilo                = [[Hrvatske obrambene snage]] (HOS)&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(1991. – 1993.)&lt;/small&gt;
|broj članova               = 41.400
|broj članova godina        = 2011.
|ideologija                 = [[hrvatski nacionalizam]],&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hsp.hr/tag/hrvatski-nacionalizam/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200703182354/http://www.hsp.hr/tag/hrvatski-nacionalizam/ |archive-date=3. srpnja 2020. |access-date=1. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt;{{-}}[[nacionalni konzervativizam]],{{-}}[[protekcionizam]],{{-}} [[ultranacionalizam]],&lt;ref name=&quot;Routledge&quot;&gt;{{cite book |last1=Davies |first1=Peter |last2=Lynch |first2=Derek |title=The Routledge Companion to Fascism and the Far Right |year=2002 |publisher=Routledge |isbn=978-1-13460-952-9 |url=https://books.google.com/books?id=1-iXGKN1AK4C&amp;pg=PT345}}&lt;/ref&gt;{{-}}[[euroskepticizam]]
|položaj                    =  [[Krajnja desnica]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Routledge&quot;/&gt;
|nacionalna skupina         = [[Desna liga]]
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|#000000}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|#000000}}
|tijelo3                    = [[Dodatak:Popis gradonačelnika hrvatskih gradova|Gradonačelnici]]
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|128|#000000}}
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0|#000000}} --&gt;
|boje                       = {{Obojani okvir|#000000}} [[crna]]{{ni}}
|službena stranica          = http://www.hsp.hr/
|napomena                   = 
}}

'''Hrvatska stranka prava''', skraćeno '''HSP''', [[Hrvatski nacionalizam|hrvatska nacionalistička]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;&gt;{{cite web |last=Nordsieck |first=Wolfram |year=2011 |title=Croatia |url=http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html |website=Parties and Elections in Europe |archive-url=https://web.archive.org/web/20130127012442/http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html |archive-date=27. siječnja 2013. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Janusz Bugajski |title=Ethnic Politics in Eastern Europe: A Guide to Nationality Policies, Organizations, and Parties |url=https://books.google.com/books?id=m_AcqFSfvzAC&amp;pg=PA461 |year=1995 |publisher=M.E. Sharpe |isbn=978-0-7656-1911-2 |pages=461–}}&lt;/ref&gt; i [[Nacionalni konzervativizam|nacionalno-konzervativna]] politička stranka u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. 

Osnovana je [[25. veljače]] [[1990.]] u [[Zagreb]]u, a njezini osnivači bili su [[Dobroslav Paraga]], [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]]. Prvotno je osnovana [[26. lipnja]] [[1861.]] godine kao [[Stranka prava]] u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], koju je utemeljio [[Ante Starčević]] i zastupala je samostalnost i političku neovisnost Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HE-LZMK&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49983 |title=pravaši |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK) |Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. |author=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |language=hrvatski |accessdate=2021-12-31}}&lt;/ref&gt; Suvremena je stranka doživjela svoj vrhunac [[1990-ih]] godina, kada su [[Hrvatske obrambene snage]] (HOS), dragovoljačke postrojbe u organizaciji HSP-a,&lt;ref name=&quot;LZMK2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26430 |title=Hrvatske obrambene snage |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK) |Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. |author=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |language=hrvatski |accessdate=2021-12-31}}&lt;/ref&gt; igrale važnu ulogu u [[Domovinski rat|obrani Hrvatske]].

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djeluje njezina sestrinska stranka [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]].

== Povijest ==
=== Utemeljenje i početak HSP-a ===

{{quote box|width=33%| Obavještavamo sve hrvatske političke stranke, pokrete i organizacije, društva, pojedince i sve zainteresirane o inicijativi i akciji za utemeljenje pripremnog odbora za pripravu programa, pravila i ustavnog zbora HRVATSKE STRANKE PRAVA doktora [[Ante Starčević]]a, u Zagrebu, čiji bi glavni i povijesni i politički cilj bio uspostava slobodne i samostalne hrvatske države na etničkom i povijesnom području Hrvatskog Naroda i naroda koji s njim u zajednici živi, te pridobivanje potpore odlučujućih svjetskih čimbenika za ovaj program.| Inicijativa [[Dobroslav Paraga|Dobroslava Parage]] za obnovu HSP-a&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., 234. str.&lt;/ref&gt;}}
HSP je nasljednica [[Stranka prava|Stranke Prava]] koja je djelovala u vrijeme Austro-Ugraske i [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Hrvatske stranke prava]] koja je djelovala u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, stranka se poziva na nauk dr. Ante Stračevića i dr. Eugena [http://www.hsp.hr/povijest-hsp/ Kvaternika] iz 1861-e. 

U studenom 1989. iz [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]] istupaju neki članovi središnjeg odbora stranke, među kojima su bili i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] i [[Ante Paradžik]]. Njih dvojica sudjelovali su u osnivanju kako HDS-a, tako i HDZ-a, ali su istupili iz tih organizacija jer su smatrali da ni jedna ni druga stranka &quot;nisu autentične hrvatske državotvorne stranke, jer u svojim političkim programima zagovaraju rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u okvirima jugoslavenske federacije, odnosno konfederacije&quot;.&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., 233. str.&lt;/ref&gt; Iz tog razloga željeli su krenuti u potragu za suradnicima s kojima bi utemeljili/obnovili Hrvatsku stranku prava kao stranku koja se uvijek zalagala za hrvatsku nezavisnost. U to vrijeme stiglo je iz Beča u Zagreb pismo-inicijativa Dobroslava Parage, vodećeg jugoslavenskog disidenta&lt;ref name=&quot;Chicagotribune&quot;&gt;[http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav Yugoslav Dissident Seeks Support Here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714123316/http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav |date=14. srpnja 2014. }} Chicago Tribune (na engleskom). Preuzeto 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; koji je svojevremeno tužio Jugoslaviju zbog torture na [[Politički logor Goli otok|Golom otoku]], za osnivanje osnivačke skupštine HSP-a. Nakon pročitanog pisma Ante Paradžik osnovao je u Zagrebu Inicijativni odbor za obnavljanje HSP-a.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 57.&lt;/ref&gt; U početku su Odbor za obnavljanje
HSP-a činili Paraga, koji je tada boravio u SAD-u, Paradžik i Krešimir Pavelić,&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 58.&lt;/ref&gt; a mnogi ugledni hrvatski građani koji su pozvani da se pridruže stranci, odbijali su sudjelovati u obnovi i radu stranke zbog straha od režima.

Ipak, nakon što su uspjeli prikupiti dovoljan broj sudionika, dana 25. veljače 1990. Poticajni odbor održao je svoju treću sjednicu kao Obnoviteljski sabor Hrvatske stranke prava, u stanu [[Goran Ante Blažeković|Gorana Ante Blažekovića]], člana odbora, u Zagrebu. Tom je prilikom za predsjednika izabran [[Dobroslav Paraga]], za dopredsjednika stranke izabran je [[Ante Paradžik]], za političkog tajnika Krešimir Pavelić&lt;ref&gt;Večernji list, utorak 27. veljače 1990.: &quot;Zagreb: Osnovana Hrvatska stranka prava&quot;. Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3.&lt;/ref&gt; i za predsjednika Središnjeg odbora Goran Ante Blažeković. Dana 27. veljače 1990. stranka je registrirana&lt;ref&gt;Večernji list, subota, 3. ožujka 1990.: &quot;Zagreb: Registrirana Hrvatska stranka prava&quot;. Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3.&lt;/ref&gt; kao 18. politička stranka u Hrvatskoj. Na prvom Općem Saboru HSP-a 23. i 24. veljače 1991. članovima vrha stranke potvrđene su pozicije. Ubrzo je osnovan i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|ogranak stranke u BiH]]. Od rujna 1990. godine središnjica i tajništvo stranke nalazili su se u Zagrebu u Šenoinoj 13, gdje je stranka kupila četverosoban stan koji je Paradžik zvao Pravaški dom.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 59.&lt;/ref&gt;

Obnavljanjem HSP-a 25. veljače 1990. godine donesena su “Programska načela HSP-a” kojima njegove pristaše ideju [[Hrvatsko državno pravo|hrvatskog državnog prava]] i borbe za hrvatsku nezavisnost prihvaćaju kao polaznu osnovu svoje djelatnosti. Najvažnija rečenica programa, koja je stranku odmah izdvojila od ostalih hrvatskih stranaka, bila je: {{citiranje|Polazeći od povijesnog hrvatskog državnog prava i prava na samoodređenje uključujući pravo na odcjepljenje, HSP će se zalagati za hrvatski nacionalno-državni suverenitet na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru, bez kojeg nema ostvarenja višestoljetnih težnji hrvatskog naroda.&lt;ref&gt;Hrvatsko pravo (HP), travanj 1990. Citirano prema: Veselinović, 2014., str. 59.&lt;/ref&gt;}} Tako je HSP postao prva stranka koja je zatražila hrvatsku nezavisnost,&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 82.&lt;/ref&gt; dok su druge stranke izlazile s programima jugoslavenske federacije/konfederacije.

[[Datoteka:Hspgrbdesetitthumb.jpg|mini|220px|Prvotni grb stranke]]

Paraga je imenovan predsjednikom stranke dok se još nalazio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. U Hrvatsku se vratio u kolovozu 1990. Uskoro je pravaški tisak često počeo objavljivati da se na Paragu vrše atentati iz kojih se on čudom izvlači, a istovremeno su se gomilale optužbe na račun predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 550.&lt;/ref&gt; i [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] općenito. U listopadu 1990. dolazi do unutarstranačkog sukoba. HSP-ovo vodstvo podijelilo se u dvije frakcije, na jednoj strani bio je trijumvirat – Paraga, [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]], a na drugoj strani bili su ostali članovi Predsjedništva stranke, ujedno i neki od njezinih osnivača. Prva žrtva sukoba bio je [[Zlatko Tomičić]], književnik, koji je izbačen iz HSP-a. Paraga je izdao &quot;Priopćenje za javnost&quot; u kojem je naveo da je u HSP-u postojala &quot;neformalna grupa koja je po režiji izvana imala zadatak da iznutra razbije HSP...&quot;. Dio grupe je prema optužbi bio produžena ruka [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] i [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]], a drugi dio &quot;destruktivna antidemokratska politička organizacija koja djeluje iz inozemstva&quot; koja ima namjeru osnovati [[Hrvatska čista stranka prava|Hrvatsku čistu stranku prava]]. Ta politička organizacija u stvari je bio [[Hrvatski oslobodilački pokret]]. Međutim, tada Paragine optužbe nisu shvaćene ozbiljno, jer je imao dobre odnose s HDS-om, ali i s HOP-om s čijim se predsjednikom [[Srećko Pšeničnik|Srećkom Pšeničnikom]] susreo na [[Bleiburg]]u. Kasnije se pokazalo da su neki članovi vodstva HSP-a doista istodobno bili na popisu članstva HDZ-a,&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 553–554.&lt;/ref&gt; kao i HOP-a, a ubrzo je zbilja i osnovana [[Hrvatska čista stranka prava]].

Trijumvirat Paraga-Paradžik-Pavelić počeo se obračunavati s neistomišljenicima u stranci. Počinju kršiti stranačke statute i zakonske propise u svrhu podvrgavanja stranke njihovom vodstvu. S delegacijama ogranaka stranke postupa se neodgovorno pa i bahato, Krešimir Pavelić ih verbalno napada, Paraga glumi neutralnost, a prednjači Paradžik čije ponašanje članovi delegacija ogranaka stranke opisuju da je graničilo s fizičkim napadima prema njima. Paradžik, potpredsjednik HSP-a, na jednom je sastanku čak izjavio: &quot;Ono što nas desetak napravi, pisat će se, a što god napravi vas sedamdeset, ne će se kontati...&quot;.&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 559–560.&lt;/ref&gt; 
Unatoč tome, članstvo stranke raste velikom brzinom – broj od 18 000 članova koliko je stranka otprilike imala krajem 1990. godine narastao je na više od 100 000 do jeseni 1991. godine, a na okupljanja i prosvjede stranke dolazile su tisuće ljudi.&lt;ref&gt;Irvine, 1996., str. 7–8.&lt;/ref&gt; Zanimljivo je da su u to vrijeme HSP-u nerijetko pristupali i muslimani, tvrdeći da su Hrvati, i da su im to bili i očevi i djedovi,&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 551.&lt;/ref&gt; a vodstvo stranke osniva ogranke čak i po istočnoj Bosni i obilazi ih.&lt;ref name=&quot;Foca&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg HSP u Foči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006142719/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. U travnju 1991. u Foči, u gradu, ispred čuvene Aladža Džamije, koju su u ratu srušili četnici. Osobe s lijeva na desno: Osmo Adilović, Krešimir Pavelić, Ivan Kovač, pokojni Ante Paradžik, (iza njega je pokojni Frano Balenović ), zatim Dobroslav Paraga, pokojni Velimir Dilber, Alija Šiljak i Božo Čurčija. Iza leđa Alije Šiljka se nalazi Halim Delahmet. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., str. 5.&lt;/ref&gt; Neki od poznatijih HSP-ovaca muslimana su [[Alija Šiljak]], član predsjedništva stranke i jedan od utemeljitelja [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]], te [[Fuad Muhić]], sarajevski sveučilišni profesor, politički savjetnik stranke, ubijen 1992. u Sarajevu pod nerazjašnjenim okolnostima.

Na prvim slobodnim izborima 1990. stranka nastupa u [[Hrvatski demokratski blok|Hrvatskom demokratskom bloku]] zajedno s [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Paradžik i Tuđman (Tuđman je bio glavna figura u bloku) dogovorili su se da će nakon izbora i eventualne pobjede Hrvatskog demokratskog bloka, Paradžiku biti ponuđeno mjesto potpredsjednika u novom sazivu Predsjedništva SR Hrvatske. Međutim, nakon izbora Tuđman kao pobjednik izbora mijenja odluku i umjesto Paradžika poziva [[Dušan Bilandžić|Dušana Bilandžića]] iz [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske – stranke demokratskih promjena]] na mjesto potpredsjednika, poslije čega HSP izlazi iz bloka i počinje kritizirati politiku HDZ-a. Međutim, HSP je postao parlamentarna stranka jer su [[Zvonimir Špišić]] iz HDZ-a i [[Ante Prkačin]] iz HDS-a prešli u HSP zadržavši svoje zastupničke mandate.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 61.&lt;/ref&gt;

U veljači 1991. godine, Paraga sudjeluje na konferenciji Republikanske stranke u SAD-u&lt;ref name=&quot;Republikanci&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=MtniJ0sVx_w Dobroslav Paraga na 18. CPAC konvenciji Republikanaca SAD]. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; gdje se zalaže za raspad Jugoslavije, a govorio je i u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|američkom Senatu]], i to o ratnom stanju u SFRJ, zamolivši pritom za pomoć Hrvatskoj i Kosovu koji pate zbog velikosrpskih težnji.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 64.&lt;/ref&gt; Dobroslav Paraga i kao predsjednik HSP-a nastavlja s idejom stvaranja takozvane &quot;antivelikosrpske koalicije&quot;, koju je započeo još i prije obnavljanja stranke. Tako on i Paradžik žele uspostaviti dobre odnose s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Albanijom, Crnom Gorom, Bugarskom, pa čak eventualno uključiti i same Srbe izvan Srbije, želeći uspostaviti široku međunarodnu koaliciju svih srbijanskih neprijatelja.&lt;ref name=&quot;Rohacek13&quot;&gt;Rohaček, 2009., str. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;&gt;Veselinović, 2014., str.68&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paraga, 1995., str. 585., 589–590.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NU2&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=gbRFl4Czb5Y NU2 Dobroslav Paraga]. Emisija &quot;Nedjeljom u 2&quot;, voditelj Aleksandar Stanković, 25. 2. 2001., 52:55 Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.serb-victims.org/content/view/156/167/ 17. 04. 1991. Sarajevo]. ''Muslimansko-hrvatska koalicija je odgovor na srpsku agresiju izjavili su danas čelnici Hrvatske stranke prava (HSP) na konferenciji za novinare, obrazlažući svoja nastojanja za stvaranje suverene Hrvatske i Herceg-Bosne'' (op. a.: Herceg-Bosna je pravaški eponim pod kojim se misli na cijelu Bosnu i Hercegovinu (Veselinović, 2014., str. 66.)) ''i to, kako su istakli, mirnim putem. O tome su govorili predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga, član središnjeg odbora dr [[Davor Perinović]], ideolog stranke [[Fuad Muhić]] i drugi.'' IZVOR: »GLAS« 18. 04. 1991. Prevedeno sa srpskog.&lt;/ref&gt; Pritom obilaze te države i pokrajine,&lt;ref name=&quot;PravasiKosovo&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg Pravaši na Kosovu kod Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006145231/http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a ilustrativna je epizoda iz Sofije, iz Bugarske, kada je Paraga radeći na uspostavljanju te koalicije slučajno susreo Dobricu Ćosića prilikom čega je Paraga njega upitao što tu radi, a Ćosić je odgovorio da je došao spasiti Jugoslaviju, a na Ćosićevo pitanje što Paraga tu radi, potonji mu je odgovorio da je došao zagovarati raspad Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Sofija&quot;&gt;[http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica Umro inventivni lažljivac Dobrica Ćosić, mentor Slobodana Miloševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810000741/http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica |date=10. kolovoza 2014. }}. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== Ratne godine s Paragom na čelu ===

[[Datoteka:HOS flag.svg|mini|300px|Stijeg Hrvatskih obrambenih snaga]]

Iako HSP nije sudjelovao na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|parlamentarnim izborima]] u proljeće 1990., u širokom je krugu stekao uvažavanje zbog djelovanja izvan političke arene. U lipnju 1991., kada su [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i pobunjeni Srbi napali desetke hrvatskih gradova i manjih mjesta, Paraga i Paradžik osnovali su [[Hrvatske obrambene snage]] – '''HOS''', koje sudjeluju u obrani Hrvatske, a potom i Bosne i Hercegovine. Predsjednik i dopredsjednik HSP-a izjavljuju kako oni &quot;prestaju biti samo političari i postaju vojnici&quot; te kako će se domaća i svjetska javnost ubrzo uvjeriti u snagu HSP-a i HOS-a.&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;/&gt; Već se po glavnoj oznaci HOS-a, koja je imala natpis HOS – HSP – ZA DOM SPREMNI, moglo vidjeti da će povezivanje s ustaštvom biti neizostavan folklor na svim razinama stranke, jer osim kontroverznog pozdrava [[Za dom|Za dom spremni]], glavna oznaka HOS-a uključivala je hrvatski grb s prvim poljem bijele boje, a sam naziv &quot;HOS&quot; upućivao je na [[Hrvatske oružane snage]], regularnu vojsku [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], a neke postrojbe HOS-a ime su dobile po ustaškim vojnicima. Kada su JNA i pobunjeni Srbi ugrozili opstanak Hrvatske, pripadnici HOS-a odigrali su važnu ulogu priskočivši u pomoć neiskusnim postrojbama koje je na brzinu mobilizirala hrvatska vlast. No, na njihovu hrabrost i vrlo važan doprinos na bojišnici, kao kod [[Bitka za Vukovar|obrane Vukovara]] ili [[Obrana Dubrovnika|bitke za Dubrovnik]],&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-7/30072013-1.html DA NIJE BILO IX BOJNE HOSA NA SRĐU, DUBROVNIK BI PAO]. Slobodna Dalmacija, Split, 29. srpnja 2013. Prenosi Hrvatsko pravo – hsp1861.hr&lt;/ref&gt; sjenu su bacili ispadi počinjeni nad civilima uhvaćenim u ratnoj zoni ili iza bojišnice.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 123–124.&lt;/ref&gt; Vrhovni zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga bio je Dobroslav Paraga, koji je službeno i njihov glavni osnivač,&lt;ref&gt;[http://www.sloboda.hr/u-splitu-otkriven-spomenik-ix-bojni-hos-a-rafael-vitez-boban/ U Splitu otkriven spomenik IX. bojni HOS-a “Rafael vitez Boban”]. sloboda.hr, pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a načelnik Ratnog stožera bio je Ante Paradžik.&lt;ref&gt;[http://www.politikaplus.com/novost/43260/hos-i-osjecki-hsp-obiljezili-20-godina-od-ubojstva-ante-paradzika- HOS i osječki HSP obilježili 20 godina od ubojstva Ante Paradžika]. politikaplus.com, Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== Obuka vojnog krila stranke ===

Kampovi za obuku postojali su diljem Hrvatske, ali i Slovenije. U Hrvatskoj je postojalo desetak centara za obuku.&lt;ref name=&quot;Madi&quot;/&gt; Zbog neustrašivosti i krvoločnosti nekih pojedinaca, pripadnici HOS-a postali su strah i trepet srpskih protivnika. Najpoznatiji su bili po crnim uniformama, koje su za njih sašivene u okolici Kočevja, što je potvrdio Paraga, koji je uspostavio blisku vezu sa Socijaldemokratskom strankom Slovenije (SDSS).&lt;ref name=&quot;index&quot;&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/ekskluzivno-na-indexu-8--knjiga-koja-je-uzdrmala-balkan-tudjmanova-tajna-policija-i-paragini-hosovci/704905.aspx Ekskluzivno na Indexu (8) – Knjiga koja je uzdrmala Balkan: Tuđmanova tajna policija i Paragini HOS-ovci]. Index.hr, trilogija &quot;U ime države&quot; Mateja Šurca i Blaža Zgaga. Osmi dio: I u Sloveniji &quot;za dom spremni&quot;. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Tako je na jednom sastanku početkom lipnja 1991. tadašnjem predsjedniku SDSS-a Joži Pučniku i ministru obrane [[Janez Janša|Janezu Janši]] ponudio petsto vojnih dobrovoljaca iz HSP-a za pomoć u obrani slovenskog teritorija u slučaju napada jugoslavenske vojske. Janša se, prema Paraginim riječima, složio s time, ocijenivši da pomoć hrvatskih dobrovoljaca vidi prvenstveno u njihovom protudiverzantskom djelovanju. Na sastanku u Ljubljani, na kojem je osim Pučnika, Janše i Parage bio prisutan i prvi načelnik stožera HOS-a Ante Paradžik, dogovorili su se da će ih slovenska strana uvježbati, opremiti i naoružati.

Prva skupina pripadnika HOS-a stigla je na bojnu obuku u kočevske šume u srpnju 1991. Bilo ih je osamdeset, vodio ih je [[Alija Šiljak]], rodom iz [[Foča|Foče]]. Obuke jedinica HOS-a u kočevskoj regiji prikrivane su u obje države. Tamo ih obilaze Paraga i Janša zajedno s pomoćnicima Paradžikom i Lovšinom i priopćavaju im da je obuka ilegalna pa ako ih netko nešto pita, neka kažu da su hrvatski dobrovoljci u slovenskoj Teritorijalnoj obrani. Paraga je vojnicima svog HSP-a otkrio kako svaki u Sloveniji osposobljeni vojnik stranku košta 5000 njemačkih maraka. Završivši naporni tempo osposobljavanja, dobrovoljci su dobili oružje. Paraga ga je Lovšinu platio u Kočevskoj Reki.

Nakon podjele oružja, Paraga je strogo upozorio vojnike da paze na svoje kalašnjikove, jer se za njih moralo izdvojiti po 1200 njemačkih maraka. Ta cijena, koju je za tu automatsku pušku postavilo slovensko Ministarstvo obrane, bila je izuzetno visoka. Njezina vrijednost, naime, niti u vrijeme najveće potražnje nije dosegnula 1000 maraka. &quot;Lovšin je tada od nas primio nekoliko gotovinskih iznosa u ukupnoj vrijednosti od najmanje pet milijuna njemačkih maraka. Kalašnjikove i strojnice Špagina prodavao nam je po cijeni od 800 do 1200 maraka, pištolji Makarov bili su po 500, a ručne bombe po 400 maraka. Po astronomskim cijenama zaračunavali su nam i protuoklopno oružje, protutenkovske mine i minobacače svih kalibara. Iako smo dobrovoljno došli pomoći u obrani Slovenije, za nas nije bilo popusta&quot;, žalio se kasnije Dobroslav Paraga. HSP je savjesno bilježio sve izdatke, pa i one za crne uniforme kojih su kupili približno 3000. Većina novca za opremu i naoružanje jedinica HOS-a, kao i za njihovu protudiverzantsku obuku, prikupljena je u podružnicama HSP-a u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.&lt;ref name=&quot;index&quot;/&gt;

U isto vrijeme vodstvo stranke i dalje nastoji uspostaviti anti-velikosrpsku koaliciju – sarajevska komunistička partijska novina &quot;Oslobođenje&quot; izvijestila je 12. srpnja 1991. u članku «Srbiju u prirodne granice» o toj koaliciji koju je na sastanku u Sofiji incirao predsjednik Hrvatske stranke prava:

{{citat|Paraga je i u Sofiji ponovio svoju «ideju», nedavno iznijetu u Tirani, koja predstavlja i glavni cilj koalicije: «zaustavljanje velikosrpskog šovinizma, davanje nezavisnosti nacijama koje je Srbija okupirala i vraćanje Srbije u etničke i istorijske granice iz 1912. godine.»|&quot;Oslobođenje&quot;, Sarajevo, 12. srpnja 1991., članak: «Srbiju u prirodne granice»}}

Nakon sastanka vodstva HSP-a s vrhovnim čelnicima Albanije i Bugarske usvojen je nacrt povelje o stvaranju Antihegemonističke (antivelikosrpske) koalicije pokreta i stranaka Hrvata, Albanaca i Bugara, čiji je cilj bio svesti Srbiju na &quot;prirodne granice&quot; iz 1912. godine.&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;/&gt; Stoga je HSP zagovarao napadački rat, osvajanje vojarni JNA u Hrvatskoj te ulazak na područje Srbije i zauzimanje &quot;prirodnih&quot;, etničkih i povijesnih granica Hrvatske. I Paraga i Paradžik govorili su o prenošenju rata u Beograd, o sužavanju granica Srbije i o uspostavljanju protusrpskog saveza s Albanijom i Bugarskom.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 126.&lt;/ref&gt;

Javna promocija HOS-a koji je već imao ratna iskustva (ratišta u Topuskom, Barilovićima i oslobađanje vojarni Borongaj i Maršalke u Zagrebu)&lt;ref name=&quot;HOS&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti/971128inme.htm IN MEMORIAM VUKOVARSKIM BRANITELJIMA SATNIJE HOS-a – DOBROSLAV PARAGA]. Preuzeto 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; održana je 10. rujna 1991. na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu, a postrojba je ubrzo nakon toga pod zapovjedništvom [[Robert Šilić|Roberta Šilića]] upućena na bojište u Vukovar, gdje su ispisali najslavnije trenutke Hrvatskih obrambenih snaga.

=== Ubojstvo dopredsjednika Ante Paradžika ===

Ante Paradžik ubijen je [[21. rujna]] [[1991.]] godine u Sesvetama, kod samog ulaska u Zagreb. S dvojicom suputnika vraćao se u vozilu &quot;Lada Niva&quot; iz Križevaca gdje je taj dan utemeljena podružnica Hrvatske stranke prava. Na tom skupu Paradžik je kritizirao hrvatsku vlast, povezujući je s [[Komunizam|komunizmom]] i jugoslavenskim obavještajnim službama: &quot;Tko je god bio veći komunist, udbaš, kosovac, dobio je kod nas ministarsko mjesto!&quot;&lt;ref&gt;Ante Paradžik kritizira hrvatsku vlast, skup 21. rujna 1991. u [[Križevci]]ma, nekoliko sati prije nego što je ubijen. Veselinović, 2014., str.72.&lt;/ref&gt; S obzirom na ratno stanje, policijske patrole zaustavljale su ih svakih nekoliko kilometara radi rutinske kontrole. Na posljednjoj kontroli, oko 22 sata, u &quot;Ladu Nivu&quot; u kojoj se nalazio dopredsjednik HSP-a policajci su ispalili 60 metaka,&lt;ref name=&quot;Rohacek13&quot;/&gt; većinom u suvozačevo sjedalo, gdje je sjedio Paradžik.&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-9/atentat21091991.jpeg Ostaci izrešetanog vozila] Hrvatsko pravo – hsp1861.hr&lt;/ref&gt; Na mjestu je ostao mrtav, dok su druga dvojica putnika preživjeli. Dobroslav Paraga također se trebao nalaziti u vozilu, međutim, on je slučajno izbjegao smrt odustavši od putovanja u posljednji trenutak.&lt;ref name=&quot;Savjest&quot;&gt;[http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 OSOBA TJEDNA – Paraga Dobroslav, objavljeno 25.08.1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727102959/http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 |date=27. srpnja 2014. }} Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Mediji u Hrvatskoj tada su prvi put počeli upotrebljavati sintagmu &quot;političko ubojstvo”, koju su neposredno nakon Paradžikova ubojstva izrekli predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga i vođa HSLS-a [[Dražen Budiša]], tada i ministar u hrvatskoj Vladi. Paradžikove ubojice (četvorica policajaca su: Željko Vučemilović Grgić, Branko Matošević, Željko Čeko, Paško Palić) osuđeni su tek 1993. godine. 13. listopada 1993. osuđeni su na zatvorske kazne od sedam godina (Vučemilović), šest (Matošević), pet godina i deset mjeseci (Čeko) i pet godina i osam mjeseci (Palić). Sudac Vrhovnog suda, Petar Novoselec, koji je potvrdio presudu okružnog suda u slučaju ubojstva Ante Paradžika kojom su sva četvorica policajaca proglašeni krivima, kasnije je razriješen s mjesta suca Vrhovnog suda, a na njegovo mjesto dovedena je sutkinja Ana Garačić koja je smanjila kazne zločincima.&lt;ref name=&quot;nacional&quot;&gt;[http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti Ljudi koje je 90-ih trebalo ukloniti] {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/69OaMrGjR?url=http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti |date=24. srpnja 2012. }}. Nacional, br. 741, 2010-01-26. Autor: Orhidea Gaura.&lt;/ref&gt;
Tako se epilog suđenja dogodio pred Vrhovnim sudom 1994. kada su zbog Paradžikova ubojstva i ranjavanja njegova vozača Branka Perkovića izrečene smanjene zatvorske kazne počiniteljima, i to: Željko Vučemilović Grgić osuđen je na šest godina zatvora, Branko Matošević pet, a Željko Čeko i Paško Palić osuđeni su na četiri i pol godine. Osuđenima je Franjo Tuđman kao predsjednik dodatno umanjio zatvorsku kaznu, te su nakon samo godinu i pol dana provedenih iza rešetaka pušteni iz zatvora, što je dodatno pojačalo sumnje u politički motivirano ubojstvo.&lt;ref&gt;Jutarnji list: 19. 11. 2000. Članak Ivice Buljana: Je li ministar uistinu naredio: ‘Likvidiraj tog Paradžika’?&lt;/ref&gt;

Tadašnji državni tužitelj [[Anto Nobilo]], koji i danas tvrdi da je riječ o velikoj zabuni nastaloj zbog panike i ratne situacije, odbacio je slučaj kad je obitelj Paradžik 1994. ponovo pokrenula tužbu nakon što su pronađeni dokazi da su Paradžika cijelo vrijeme pratili pripadnici tajnih službi. Nakon toga, i Dražen Budiša, koji je javno progovorio o cijelom slučaju, zaprimio je prijetnje smrću.&lt;ref name=&quot;nacional&quot;/&gt; Po izlasku iz zatvora Paradžikove ubojice vratili su se u policiju.&lt;ref&gt;Novi list: 20. 11. 2000. Denis Romac: &quot;Paradžikove ubojice vraćene na posao u MUP&quot;&lt;/ref&gt;

Za taj zločin nisu, kao što je uobičajeno, prosvjedovale takozvane nevladine udruge za ljudska prava. Ante Paradžik sahranjen je 25. rujna 1991. godine na zagrebačkom groblju Mirogoju pred dvadesetak tisuća ljudi. Ostavio je iza sebe suprugu Jozefinu i troje djece, Mislava, Veroniku i Katarinu. Nakon Paradžikova ubojstva, mjesto dopredsjednika stranke uzima [[Anto Đapić]], koji je u stranku ušao te iste godine, 1991., posredstvom [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimira Pavelića]].&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 15.&lt;/ref&gt;

=== HSP i bitka za Vukovar ===

Nakon što je prvi put poslao pomoć Vukovaru u rujnu, predsjednik HSP-a šalje i u studenom postrojbu HOS-a u pomoć opkoljenom gradu. Naime, vodstvo vukovarske obrane početkom studenog 1991. tražilo je dodatnu Paraginu pomoć, Paraga uspostavlja kontakt sa zapovjednikom obrane [[Mile Dedaković|Milom Dedakovićem – Jastrebom]], ali 200 HOS-ovaca&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;&gt;[http://www.sloboda.hr/cestitamo-hos-ovcima-dan-osnutka-procitajte-citavu-kronologiju-povijesti-slavnog-hos-a/ Čestitamo HOS-ovcima dan osnutka! Pročitajte čitavu kronologiju povijesti slavnog HOS-a]. Sloboda.hr. Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt; koje je poslao u pomoć Vukovaru zaustavio je [[Tomislav Merčep]], tada zamjenik ministra policije [[Ivan Vekić|Ivana Vekića]].&lt;ref name=&quot;nacional&quot;/&gt; Nakon [[Bitka za Vukovar|pada Vukovara]] u studenome 1991., Dobroslav Paraga postao je prvooptuženi za pad Vukovara, Mile Dedaković – Jastreb drugooptuženi, a policija provodi pretres u sjedištu HSP-a gdje su pronađene velike količine oružja i streljiva. Uhićeni su Paraga, [[Ante Prkačin]] i [[Mile Dedaković|Mile Dedaković Jastreb]] pod optužbama za terorizam, rušenje demokratski izabrane vlasti&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 11.&lt;/ref&gt; i ustavnog poretka. U pritvoru Paraga počinje štrajk glađu, a Dedaković biva teško premlaćivan u zatvoru u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 Biografija Mile Dedakovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715100949/http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 |date=15. srpnja 2014. }}. Večernji list. Preuzeto 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;
Državno odvjetništvo pokrenulo je sudske postupke protiv njih, osnovana je &quot;Komisija za Vukovar&quot; na čelu s [[Josip Manolić|Josipom Manolićem]] koja je branitelje Vukovara dodatno opteretila, ali je Vrhovni sud Republike Hrvatske 13. prosinca donio rješenje prema kojemu su sve optužbe protiv njih proglašene neosnovanima te su svi pušteni na slobodu. [[Vjekoslav Vidović]], sudac Vrhovnog suda koji je donio tu presudu, ubrzo je nakon toga zbog političkih pritisaka morao napustiti mjesto predsjednika Vrhovnog suda.&lt;ref&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/54259/ Vidović, Vjekoslav]. Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061108/kolumne03.asp Slobodna Dalmacija, srijeda, 8.11.2006.: &quot;Heroj civilnog društva&quot;, članak Damira Pilića.&lt;/ref&gt; Nakon što je izašao iz zatvora, Dedaković napušta Hrvatsku vojsku i priključuje se HSP-u gdje je postao glavni inspektor HOS-a.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;/&gt;

U to vrijeme, krajem 1991. godine, zbilja su postojale indikacije u vezi djelovanja HSP-a i HOS-a koje su mogle navesti hrvatske vlasti na zabrinutost u vezi državnog poretka. Tako je [[Alija Šiljak]], član Predsjedništva HSP-a, u listopadu 1991. pred novinarima izjavio: &quot;Mi ne ćemo moliti, nego ćemo uzeti vlast&quot;, a Paraga je, smatrajući nove izbore bespotrebnima izjavio: &quot;Nema razloga za izbore, niti ih se može provesti. Najsposobniji trebaju voditi takve [ratne] poslove, a mislim da mi to najbolje radimo&quot;.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;/&gt; U istom se smislu mogla shvatiti izjava zapovjednika obrane Vukovara i časnika HOS-a, Mile Dedakovića, dok je komunicirao s [[Branko Borković|Brankom Borkovićem]], također jednim od najistaknutijih branitelja Vukovara. 12.11.1991. Branko Borković piše: &quot;Ako padnemo želim da Tuđmanovu glavu nataknete na kolac, u ime svih gladnih, prljavih, zaklanih, poniženih i izdanih od izdajica hrvatskog roda&quot;, a Mile Dedaković odgovara: &quot;Grad poručuje da će nataknut sigurno ako se to desi. Letjet će tu više glava, a ne samo Tuđmanova&quot;.&lt;ref&gt;Lončar, 2010., str. 33.&lt;/ref&gt;

Kad su Paraga i Dedaković zatvoreni, HSP je organizirao mirne prosvjede u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića,&lt;ref&gt;[http://img521.imageshack.us/img521/5956/natrgu.jpg Alija Šiljak i Anto Đapić na Trgu bana Jelačića]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Anto Đapić]] nazvao je Franju Tuđmana &quot;tvorcem policijske države&quot;, a potporu HSP-u dali su između ostalih [[Marko Veselica]], [[Zvonimir Baletić]], [[Ivan Gabelica]], [[Silvije Degen]] i drugi. Policija je razbila prosvjede te privela nekoliko desetaka osoba.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 76.&lt;/ref&gt; Prosvjedi su održani i pred Starčevićevim domom oko kojega su HOS-ovci zauzeli borbene položaje, a neki su čak predlagali da se krene pred Banske dvore i stanove [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] i [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]]. Međutim, do toga nije došlo jer je Paraga iz pritvora poslao pismo HOS-ovcima i članovima HSP-a da se ne služe nikakvim nasilnim metodama.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 77.&lt;/ref&gt;

=== 1992. godina ===

Sve jedinice HOS-a su do početka 1992. godine pripojene Hrvatskoj vojsci [HV] po naređenju [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane Republike Hrvatske]]. Do tog trenutka, jedinice HOS-a djelovale su samostalno i imale su međusobnu koordinaciju. Ipak, i nakon integracije zadržane su političke i druge veze između HSP-a i pripadnika HOS-a, kao i kontakti logističke prirode glavnog stožera HOS-a s jedinicama. Paraga se protivio odluci podređivanja HOS-a HV-u, želeći da HOS ostane odvojeni dio hrvatske vojske. Ako se dogodilo da se netko od regrutiranih lica ili dobrovoljaca javi u glavni stožer HOS-a nakon integracije, upućivao se na teren, a najviše u Bosnu i Hercegovinu, gdje je 1992. došlo do eskalacije sukoba.&lt;ref name=&quot;Madi&quot;&gt;[http://www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/sudjenje_za_ratne_zlocine/hrvatska/Madi_i_drugi-Zupanijsko_drzavno_odvjetnistvo_Vukovar-optuznica.pdf Predmet: Tomislav Madi i drugi]. Županijski sud u Vukovaru, Republika Hrvatska. Broj predmeta: K-5/07. Optužnica broj: K-DO-52/06. Str. 11–13.&lt;/ref&gt;

Prvog ožujka 1992. dogodio se još jedan atentat na pravaše. Naime, tog je dana podmetnut eksploziv u Omladinskom domu u Vinkovcima,&lt;ref name=&quot;Madi&quot;/&gt; gdje se nalazila 109. brigada (jedinica HOS-a pri hrvatskoj vojsci), a Paraga je tada boravio tamo. Trinaestero članova HSP-a je ili ubijeno, ili ranjeno u eksploziji, a Paraga je za dlaku izbjegao smrt.&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 16.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg Ostaci pravaškog sjedišta u Vinkovcima nakon eksplozije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095923/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Nedjelja u 09,45 h. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

Predizborno vrijeme u ljeto 1992. vrijeme je najveće popularnosti stranke, pod sloganima “Sav narod u svoj dom, Unprofor go home”&lt;ref&gt;[http://i.ytimg.com/vi/TqzXImf_86Q/0.jpg Unprofor go home]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; i “Jedina lista bez komunista” na skupove HSP-a dolazilo je po nekoliko desetaka tisuća ljudi,&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=hi4JAM8auE0 HSP predizborni skup, 19.7.1992.g. u Osijeku]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://tinypic.com/view.php?pic=oia9lu&amp;s=8#.VDPBQPl_uSo Skup na splitskoj Rivi]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2008-2/hspparaga1.jpeg Skup u Zagrebu]. Fotografija je snimljena u Zagrebu na Trgu francuske republike, za vrijeme završnog skupa HSP-a na parlamentarnim i predsjedničkim izborima,a transparent &quot;Rijeka&quot; donijeli su simpatizeri iz Rijeke. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a na njima se naglašava sposobnost HSP-a da obrani zemlju.&lt;ref&gt;Veselinović, 2010., 276.str.&lt;/ref&gt; Predsjednik stranke Dobroslav Paraga imao je dogovor s drugim oporbenim strankama o inzistiranju na višestranačkoj kontroli procesa izbora. No kada je dogovor trebalo potpisati, svi su osim Parage odustali. Na stranačkim skupovima sudjeluju mnogi poznati pjevači poput [[Mišo Kovač|Miše Kovača]],&lt;ref&gt;[http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg Mišo Kovač u odori HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006133619/http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Zlatko Pejaković|Zlatka Pejakovića]],&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=SSqo4N_tt9g Zlatko Pejaković – Evo Zore, Evo Dana (1992.)]. Predizborni skup HSP-a u Metkoviću. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Marko Perković|Marka Perkovića Thompsona]], [[Dražen Zečić|Dražena Zečića]].&lt;ref&gt;[http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf Program predizbornog skupa HSP-a na Trgu Francuske republike 30. srpnja 1992.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728231316/http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf |date=28. srpnja 2014. }} Pristupljeno 7. lisopada 2014.&lt;/ref&gt; Unatoč obećavajućoj atmosferi, HSP je dobio tek nešto više od 180 000 glasova (oko sedam posto). Iako su time postali treća politička opcija po snazi u državi, rezultati su bili ispod očekivanja, a predsjednik HSP-a izjavio je u Saboru, u Zastupničkom domu, da izbori &quot;nisu odraz pravog stanja&quot;&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sRM2qFRSDbs Dobroslav Paraga, predsjednik HSP o izborima u Hrvatskoj]. Govor u Saboru, 7. rujan 1992. godine. Hrvatska televizija. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; te je odmah nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora 1992. godine podnio tužbu zbog navodnog krivotvorenja izbora. U Sabor ulaze [[Ante Prkačin]], [[Boris Kandare]], [[Dobroslav Paraga]], [[Anto Đapić]] i [[Petar Bosnić]].&lt;ref name=&quot;slobodna-dalmacija&quot;&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/222838/Jedan-ovjek-jedna-pravaka-stranka.aspx Jedan čovjek, jedna pravaška stranka]. Slobodna Dalmacija. autor: Marina Karlović-Sabolić. Pristupljeno 8. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

Nekoliko dana nakon izbora, dogodilo se još jedno ubojstvo pripadnika HSP-a. [[Hrvatsko vijeće obrane]] i pripadnici [[ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO|Kažnjeničke bojne]] ubili su [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]], utjecajnog generala HOS-a, čovjeka koji je prvo bio pročelnik HSP-ovog Ureda za promidžbu, a nakon toga, Paraga ga je imenovao zapovjednikom ratnog stožera HOS-a za Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;Blaz&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/blaz-kraljevic-516 Blaž Kraljević, Zapovjednik HOS-a u Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141013214532/http://www.vecernji.hr/biografije/blaz-kraljevic-516 |date=13. listopada 2014. }}. Večernji list, biografija, preuzeto 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Ubijen je 9. kolovoza u Kruševu, u Hercegovini, zajedno s osmoricom HOS-ovaca (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) koji su mu bili u pratnji. Slučaj do danas nije razjašnjen, a iako postoje različite verzije događaja, na ubojstvo ove devetorice HOS-ovaca gleda se kao na političko ubojstvo.&lt;ref name=&quot;Ramet&quot;/&gt; Time su, uz još drugih ubojstava HSP-ovaca pod sumnjivim okolnostima, ubojstva pripadnika HSP-a s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima&lt;ref name=&quot;Ramet&quot;&gt;Sabrina P. Ramet: &quot;Balkanski Babilon – Raspad Jugoslavije od Titove smrti do Miloševićeva pada&quot;, 2005. {{ISBN|953-180-127-4}}, str. 240.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;R. Craig Nation:&quot;Index for war in the Balkans 1991 – 2002&quot;, 2003., {{ISBN|1-58487-134-2}}, str. 156.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Susan L. Woodward: &quot;Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution After the Cold War&quot;, Brookings Institution Press, 1995., str. 268.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lalović, Dragutin. 2001. &quot;Hrvatska Druga republika i njezine državotvorne kušnje&quot;. Politička misao (38) 1: 12-25.: ''U nekoliko godina, točnije do 1993., HDZ ih je radikalno pomeo, izborno pokrao, potkupio, neke poubijao (Paradžik), sudio im (Paraga, Jastreb), prebijao ih (Đapić u Hercegovini)''. Citirano prema: Veselinović, 2014., str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Blanuša: &quot;Uloga teorija zavjera u konstrukciji političke zbilje u Hrvatskoj: analiza političkog diskurza 1980. – 2007. godine&quot;, doktorska disertacija, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 277.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Christoph Zürcher &amp; Jan Koehler: &quot;Potentials of disorder: explaining conflict and stability in the Caucasus and in the former Yugoslavia&quot;, Manchester : Manchester Univ. Press, 2003 (New Approaches to Conflict Analysis). {{ISBN|0-7190-6241-1}}. Str. 48–49.&lt;/ref&gt; dosegnula ogromne razmjere, pa Paraga i u Hrvatskom saboru upozorava na nekoliko desetaka pokojnih članova stranke čije smrti nisu razjašnjene.&lt;ref name=&quot;Ubojstva&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=ZgE0SRe9pjw Predsjednik HSP Dobroslav Paraga u Saboru RH]. Paraga govori u Hrvatskom saboru 27. ožujka 1993. godine o nerazjašnjenim ubojstvima pravaša. Hrvatska televizija.&lt;/ref&gt;

=== Kraj HOS-a, Vojni sud, deložacija, raskol ===

Nakon smrti Blaža Kraljevića, HOS se u Bosni i Hercegovini počeo osipati, a vojnici su se raspoređivali po nacionalnoj razdiobi – Hrvati su prelazili u HVO, a Muslimani/Bošnjaci u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju BiH]]. Sprječavanju raslojavanja HOS-a nije pridonijela ni zapovijed Dobroslava Parage iz studenog 1992. kojom je faktički izdvojio HOS iz nadležnosti Armije BiH.&lt;ref&gt;[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/1676.pdf Zagreb, 22. 11. 1992.: 3. Zapovjedništvo Glavnog stožera HOS-a biti će podčinjeno isključivo Vrhovnom zapovjedniku HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015013757/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/1676.pdf |date=15. listopada 2014. }}. Vrhovni zapovjednik HOS-a: Dobroslav Paraga. slobodanpraljak.com, pristupljeno 8. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Da se broje zadnji dani tih oružanih formacija svjedočio je i događaj od 17. ožujka 1993. godine kada su pripadnici muslimansko-bošnjačkih oružanih snaga ubili u [[Kakanj|Kaknju]] Ivu Vuletića, zapovjednika tamošnjeg HOS-a.&lt;ref&gt;http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000517/podlistak.htm Kakanj: novo pomicanje granica vjere. Autor: Ivica Mlivončić. Slobodna Dalmacija, srijeda 17. svibnja 2000.&lt;/ref&gt; 16. travanj 1993. službeno se uzima kao datum kad je HOS prestao postojati kao samostalna organizacija, a posljednje jedinice nekadašnjeg HOS-a koje su se održale do kraja rata, splitska [[IX. bojna &quot;Rafael vitez Boban&quot;]] i sarajevska [[101. bojna &quot;Do Drine&quot;]], raspuštene su 1996. godine.&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;/&gt;

S obzirom na to da su smatrali da su ih HDZ-ovci pokrali na prošlim izborima iz kolovoza 1992. godine i s obzirom na skori sudski postupak protiv njih na Vojnom sudu kojeg su HSP-ovci doživljavali kao politički pritisak (jer su sličnih optužbi Paraga i Dedaković već bili oslobođeni na Vrhovnom sudu 1991.), u stranci se odlučuju ne izaći na [[Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993. godine|izbore za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske]], koji su održani u veljači 1993.&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 37.&lt;/ref&gt;

U lipnju 1993. na Vojnom sudu u Zagrebu, Dobroslav Paraga, Anto Đapić, Mile Dedaković i Ante Prkačin optuženi su za stvarenje [[Paravojna postrojba|paravojske]] (HOS), ugrožavanje ustavnog poretka Republike Hrvatske, terorizam, planiranje državnog udara i agitiranje protiv tadašnje vlasti. Vojni tužitelj bio je [[Mirsad Bakšić]]. Protiv Parage, Đapića, Dedakovića i Prkačina svjedočili su [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] (bivši tajnik HSP-a), [[Janko Bobetko]] (general HV-a) i [[Mate Šarlija Daidža]] (general HV-a i HVO-a), a optužene je branio [[Zvonimir Hodak]], pravni zastupnik HSP-a. Đapić je optužnicu nazvao političkim procesom i skandalom, a suđenje je privuklo veliku pažnju hrvatske javnosti. U isto se vrijeme pokreće postupak pred Ustavnim sudom za zabranu HSP-a.&lt;ref name=&quot;Rohacek41&quot;&gt;Rohaček, 2009., str. 41.&lt;/ref&gt; Krešimir Pavelić, bivši tajnik HSP-a koji je napustio HSP u srpnju 1991. zbog neslaganja s odlukom Paradžika i Parage da se osnuje HOS, osim što je osnovao svoju stranku [[Hrvatska demokratska stranka prava]], u međuvremenu je postao žestoki kritičar djelatnosti vrha HSP-a. Tako je preko medija tvrdio da je Paraga plaćenik SAD-a sa zadatkom da svrgne Tuđmana i radi protiv Hrvata, a da su drugi članovi HSP-a, kao što su [[Alija Šiljak]], radili za jugoslavensku tajnu službu [[KOS]]. Izjavljivao je da je Paraga &quot;ustaša po zadatku, a ne po uvjerenju&quot;, te da &quot;ima zadatak da HSP što više ustašuje kako bi se hrvatsku aktualnu vlast optuživalo u inozemstvu za porast fašizma u Hrvatskoj&quot;.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 126–127.&lt;/ref&gt; Na teret optuženicima stavljale su se i izjave Ante Prkačina koji je jednom prilikom rekao da je Ratni stožer HOS-a imao zadatak baviti se prikupljanjem političkih poena za stranku, na temelju hrabrosti HOS-ovaca. Pravašima je optužnica više puta sužavana, a nakon dugotrajnog procesa i mnogobrojnih optužbi koje su ih teretile čak i za državnu izdaju, pravašima na suđenju nije dokazano – ništa. Svi su oslobođeni svih optužbi, a sudski proces protiv njih završava.&lt;ref name=&quot;Rohacek41&quot;/&gt;

Tijekom postupka na Vojnom sudu, pravaši su izbačeni iz [[Starčevićev dom|Starčevićeva doma]], a policija je u tadašnjem sjedištu stranke pronašla nekoliko pušaka, dvadesetak bombi i mina, pet kilograma eksploziva i preko dvije tisuće metaka raznih kalibara. Nakon deložacije, HSP je svakodnevno, s početkom u 18 sati, održavao mirne prosvjede ispred zgrade Doma,&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 42–43.&lt;/ref&gt; a sjedište stranke vraća se u Šenoinu ulicu, broj 13 (danas se tamo nalazi Paragina frakcijska stranka).

Još u svibnju 1993. godine, Anto Đapić tražio je izvanredni sabor HSP-a, a Središnji odbor taj je prijedlog odbio.&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/nqbnrm.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 1/3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/2n1g9jd.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 2/3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i27.tinypic.com/2s8mt5y.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 3/3]&lt;/ref&gt; U srpnju je Anto Đapić izbačen iz stranke&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/2uo2hs0.jpg Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 1/2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i29.tinypic.com/1zyg7qs.jpg Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 2/2]&lt;/ref&gt; zajedno uz Borisa Kandarea i još dva člana Predsjedništva stranke te glavnog tajnika pošto su kršili odredbe statuta stranke. Ipak, Đapić je nakon toga sa svojim pristašama u [[Kutina|Kutini]] 11. rujna organizirao izvanredni Sabor HSP-a gdje je on izabran za dopredsjednika, a Boris Kandare za predsjednika Glavnog stana stranke, iako je Đapić bio taj koji je ''de facto'' postao glavni čovjek u stranci.
Paraga je slučaj odveo do pravosudnih organa, a iako ni Đapić ni Kandare više nisu bili članovi stranke, Ministarstvo unutarnjih poslova presudilo je u njihovu korist. Paraga je u Saboru optužio HDZ da je instalirao Đapića na čelo HSP-a,&lt;ref name=&quot;HDZ&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=loHGwivtLgw Ministar Malčić instalirao Đapića za predsjednika HSP-a]. Govor u saboru 24.3.1994., Paraga optužuje HDZ-ovce da su mu ukrali stranku&lt;/ref&gt; a odluka ministarstva izazvala je burne reakcije u svim podružnicama HSP-a tako da je već 1994. godine na Ustavnom sudu bilo preko 200 tužbi ogranaka HSP-a zbog navedene presude, a možda i najdalje išao je predsjednik HSP-a u Koprivnici, [[Dražen Keleminec]], koji je izravno pisao predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu rekavši mu da iza Parage stoji 90 % članstva i da pravaši smatraju da je Anto Đapić najveći izdajnik u povijesti Hrvatske stranke prava te da za &quot;pravaše postoji samo jedan legitimni predsjednik, i to gospodin Dobroslav Paraga&quot;. Hrvatski helsinški odbor također je razmotrio slučaj HSP-a, zaključivši da ministarstvo uprave Republike Hrvatske doista nije poštivalo odredbe članova Zakona o upravnom postupku, kao i članove Zakona o političkim strankama, te više odredaba statuta HSP-a.&lt;ref&gt;[http://oi61.tinypic.com/bflzmh.jpg Predsjednik HSP podružnice Koprivnica]. Pismo Franji Tuđmanu.&lt;/ref&gt; Sudski spor oko HSP-a dugo se vodio, a okončan je 2002. godine, presudom u Đapićevu korist. Paraga je u međuvremenu morao osnovati [[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatsku stranku prava 1861]]. Nakon tog događaja, HSP se sve više približava Hrvatskoj demokratskoj zajednici, stavljajući se pod njen patronat.

=== Pod vodstvom Ante Đapića  ===
Pod vodstvom Đapića HSP počinje stagnirati, a stranka se svoje ekstremističke politike s vremenom odrekla. Nakon pada popularnosti predsjednika Đapića krajem 2000-ih, za predsjednika stranke izabran je [[Daniel Srb]], a Đapić je imenovan počasnim predsjednikom. Pod Srbovim vodstvom HSP je doživio potpuni pad ostavši bez [[Hrvatski sabor|saborskih]] zastupnika poslije [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnih izbora 2011.]] I pod Srbovim vodstvom, frakcijske borbe u stranci nisu nestale. Đapić je 2013. organizirao neuspješni sabor u Osijeku na kojemu je pokušao smijeniti Srba i dovesti [[Josip Matković|Josipa Matkovića]] na čelo stranke, prethodno člana Predsjedništva HSP-a.

Na sljedećim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|parlamentarnim izborima]] održanim 1995., HSP je jedva osvojio minimalan broj glasova za ulazak u parlament – 5 %, a na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|parlamentarnim izborima 2000.]], gdje je nastupio u koaliciji s [[Hrvatska demokršćanska unija|Hrvatskom demokršćanskom unijom]], dobio je 5,2 % glasova.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;/&gt;

Paraga je ponovno 2000. pokrenuo spor oko Kutinskog sabora pred Upravnim sudom koji je u svibnju 2000. usvojio njegovu tužbu ukidajući zaključak Ministarstva uprave iz 1998. I dalje je tvrdio kako Đapić nije bio član stranke i da je krivotvorio svoje članstvo.&lt;ref&gt;Davor Krile: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000525/novosti1.htm Paraga: Očekujem da mi Đapić vrati ukradeni HSP!]. Slobodna Dalmacija, 25. svibnja 2000. Pristupljeno 17. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Međutim, 20. srpnja 2002. spor je okončan u Đapićevu korist. Ministarstvo pravosuđa donijelo rješenje po kojem se vodstvo HSP-a ni u jednom detalju na Kutinskom saboru nije ogriješilo o proceduru i zakon.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020720/novosti03.asp Paraga izgubio spor s HSP-om]. Slobodna Dalmacija, 20. srpnja 2002. Pristupljeno 17. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

Kasnije je HSP polako gubio popularnost u Hrvatskoj, a najveći krah u povijesti stranke doživljava na parlamentarnim izborima 2008., kada je samo jedan zastupnik HSP-a ušao u Sabor. Po mnogima sudeći, bivši predsjednik stranke, Anto Đapić, najzaslužniji je za pad popularnosti HSP-a.

=== Pod vodstvom Danijela Srba ===
Đapić je 2009. dao ostavku na mjesto predsjednika HSP-a, a zamijenio ga je [[Daniel Srb]], čiji je glavni zadatak bio vraćanje ugleda i popularnosti stranke, a Đapić je imenovan počasnim predsjednikom. HSP je bio jedina stranka u [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|6. sazivu Sabora]] koja se protivila članstvu u [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Također, stranka se zalaže i za državnotvornu zaštitu Domovinskog rata i za jedinstvenu nacionalnu politiku Hrvata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;Romic&quot;&gt;Tea Romić: [http://www.vecernji.hr/parlamentarni-izbori-2011/hsp-35-godisnjaci-koji-se-protive-ulasku-u-europsku-uniju-331923 HSP: 35-godišnjaci koji se protive ulasku u Europsku uniju]. Večernji list, 1. listopada 2010. Pristupljeno 16. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

Daniel Srb je 13. listopada 2011. pozvao sve desne stranke na ujedinjenje i zajednički nastup na parlamentarnim izborima 2011.&lt;ref name=&quot;HRT&quot;&gt;[http://www.hrt.hr/index.php?id=48&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=133956&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&amp;cHash=324ce8957e Hoće li se ujediniti desnica?]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. [[Hrvatska radiotelevizija]]. 13. listopada 2011. Pristupljeno 16. listopada 2011.&lt;/ref&gt;

HSP po prvi puta u povijesti, nakon loših rezultata na parlamentarnim izborima 2011., nije dobio zastupnika u Saboru. Ovakav rezultat doveo je stranku u krizu koja je potakla vođe dalmatinskog HSP-a da traže ostavku počasnog predsjednika stranke Ante Đapića.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;&gt;Edi Jurković: [http://www.vecernji.hr/kolumne/i-seselj-protiv-srba-celu-hsp-a-kolumna-354638 I Šešelj protiv Srba na čelu HSP-a]. Večernji list, 10. prosinca 2011. Pristupljeno 14. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; Predsjednik splitskog HSP-a, Hrvoje Tomašević, tražio je Đapićevu ostavku i nove stranačke izbore.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;/&gt; Podržao ga je vođa dubrovačkog HSP-a, Denis Šešelj.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;/&gt;
Taj apel rezultirao je Đapićevom ostavkom.&lt;ref name=&quot;pmz&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/anto-dapic-povlaci-se-politickog-zivota-svoje-stranke-clanak-355335 Anto Đapić povlači se iz političkog života svoje stranke]. Večernji list, 12. prosinca 2011. Pristupljeno 14. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;
HSP na izborima 2015. doživljva iznimno težak poraz, osvaja samo 0,6 %, i to u koaliciji s HKS i OS. Na ponovljenim izborima 2016., u koaliciji s HČSP, ABH i (ponovno) OS, osvaja 0,7 %.

== Pod vodstvom Karla Starčevića ==
[[25. veljače]] [[2017.]] u Zagrebu na Saboru HSP-a izabran novi predsjednik stranke [[Karlo Starčević]].&lt;ref name=&quot;starčević2017&quot; /&gt;

Na [[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|izborima za europski parlament 2019.]] osvaja u koaliciji s [[Neovisni za Hrvatsku|Neovisnim za Hrvatsku]] 4,37 % i ne dobiva nijedno mjesto u parlamentu.

Povodom [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnih izbora 2020.]] HSP je isprva pokušao ići u koaliciju s [[Domovinski pokret|Domovinskim pokretom]], ali nakon što su im, po njihovom mišljenju, ponuđena loša mjesta na listi, HSP zajedno s Neovisnim za Hrvatsku i Generacijom obnove (GO) se okuplja u koaliciju pod nazivom [[Desna liga]]. Na tim izborima HSP doživljava najteži poraz u povijesti; cijela Desna liga dobila je samo 0,44 % glasova. Čak i u IX. izbornoj jedinici, gdje inače HSP dobiva veliki broj glasova, čitava Desna liga osvojila je samo 1,13 % glasova, a Karlo Starčević, predsjednik HSP-a, trenutni gradonačelnik Gospića, dobio je u Gospiću samo 555 preferencijalnih glasova, dok je za usporedbu HDZ, najveća konkurencija, u IX. izbornoj jedinici osvojio čak 52 % glasova, što najviše govori o razmjeru poraza.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Karlo Starčević nije uspio: Težak poraz Desne lige u IX. Izbornoj jedinici i u Gospiću |url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/lika-senj/karlo-starcevic-tezak-poraz-desne-lige-u-ix-izbornoj-jedinici-i-u-gospicu/ |date=2020-07-06 |language=en |accessdate=2020-07-20}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 16. srpnja 2020. županijsko vijeće HSP-a Split nakon rasprave donijelo jednoglasan zaključak o traženju ostavke Predsjedništva HSP-a i predsjednika Karla Starčevića, čemu se Starčević na sjednici Predsjedništva oštro usprotivio, 20. srpnja dužnosnici HSP-a Split dali su ostavke i napustili stranku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.lika-online.com/duznosnici-hsp-a-split-napustili-stranku-pod-vodstvom-karla-starcevica-i-njegovih-suradnika-dozivjeli-smo-potpuni-izborni-debakl/ |title=Dužnosnici HSP-a Split napustili stranku: Pod vodstvom Karla Starčevića i njegovih suradnika doživjeli smo potpuni izborni debakl |last=Lika-Online.com |work=LIKA ONLINE – Najposjećeniji lički portal |language=hr |accessdate=2020-07-20}}&lt;/ref&gt;

== Izborni rezultati ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Hrvatski sabor]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u saboru
! Promjena 
! Dio Vlade?
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;3&quot; |(samo HSP)
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]]
| 
| 186.000
| 7,06
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}5
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]]
| 
| 121.095
| 5,01
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]]
| [[HKDU]]
| 153.708
| 5,19
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]]
| 
| 158.073
| 6,38
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|8|152|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}4
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]]
| 
| 86.863
| 3,50
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|153|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}7
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|2011.]]
| 
| 72.360
| 3,07
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|2015.]]
| [[HKS]]
| 14.101
| 0,63
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|2016.]]
| [[HČSP]]
| 13.180
| 0,69
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| [[Desna liga]]
| 7.266
| 0,44
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|}


{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|Predsjednički izbori]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Prvi krug
! colspan=&quot;2&quot; |Drugi krug
! rowspan=&quot;2&quot; | Rezultat 
|-
!Broj glasova
!'''%'''
!Broj glasova
!'''%'''
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|1992.]]
|[[Dobroslav Paraga]]
|144.695
|5,51 (#4)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]]
|[[Anto Đapić]]
|49.288
|1,84 (#5)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]]
|[[Slaven Letica]]
|57.748
|2,59 (#5)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|2010.]]
|[[Dragan Primorac]]
|117.154
|5,93 (#6)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|2015.]]
|[[Milan Kujundžić]]
|112.585
|6,30 (#4)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Europski parlament]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; | U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u EP-u
! Promjena 
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;2&quot; |(samo HSP)
|-
![[Izbori za Europski parlament 2013.|2013.]]
| 
|10.317
|1,39
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|2014.]]
| [[Savez za Hrvatsku (2014.)| Savez za Hrvatsku]]
| 63.437
| 6,88
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|11|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|2019.]]
| [[NHR]]
|46.970
|4,37
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|}

Izvor: DIP&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Arhiva izbora Republike Hrvatske |url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home |accessdate=2020-12-06}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==

HSP se u prvom desetljeću svoga djelovanja često pozivao na NDH, pa tadašnje vodstvo HSP-a počinje s nastojanjem promjene gledišta hrvatske javnosti prema ustašama nastalog u vrijeme komunističke Jugoslavije s ciljem da se Hrvatima ponudi drugačija politička opcija u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Zbog toga vodstvo HSP-a počinje poricati vezu ustaša s fašizmom i nacizmom, te ih označavaju isključivo kao antikomuniste i hrvatske domoljube. U stranačkom listu ''Hrvatsko pravo'' Paraga je izjavio da HSP &quot;podržava 10. travnja kao datum koji označava stvaranje hrvatske države, nažalost uništene u drugom svjetskom ratu. Bilo je tada i grešaka, kao i nepotrebnog nasilja, no, ustaški režim nije bio fašistički ni nacistički&quot;.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 125.&lt;/ref&gt;

U prvim godinama djelovanja stranke, mnogi članovi HSP-a ubijeni su pod sumnjivim okolnostima, s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima, uključujući i dopredsjednika Antu Paradžika te utjecajnog generala HOS-a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].

Na predizbornom mitingu održanom u [[Sisak|Sisku]] 23. srpnja 1992., Paraga je rekao kako HSP želi &quot;očistiti i oslobađati Hrvatsku od Srba, srbo-komunista i četnika&quot;. Povrh toga, Paraga i Đapić sugerirali su da bi HSP &quot;osnovao Hrvatsku pravoslavnu Crkvu koja bi okupila one pojedince pravoslavne vjeroispovijesti koji se osjećaju Hrvatima&quot;. Isto je napravio i Pavelić 1942. kada je prekinuo utjecaj Srpske pravoslavne Crkve na Srbe u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 125–126.&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==

HSP ima 11 600 ''aktivnih'' i 29 800 ''podupirućih'' članova. Najviše članova HSP-a je iz Slavonije (40 %), južne Hrvatske (35 %) te iz središnje Hrvatske (25 %).  Jedna trećina članova HSP-a su žene, dok je prosječna starost u stranci 35 godina.&lt;ref name=&quot;Romic&quot;/&gt;

== Predsjednici stranke ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Br.
! colspan=&quot;1&quot;|Ime
! colspan=&quot;1&quot;|Trajanje mandata
|-
|1.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Dobroslav Paraga]]
|25. veljače 1990. – 11. rujna 1993.
|-
|2.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Anto Đapić]]
|11. rujna 1993. – 7. studenoga 2009.
|-
|3.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Daniel Srb]]
|7. studenoga 2009. – 25. veljače 2017.
|-
|4.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Karlo Starčević]]
|25. veljače 2017. – 5. prosinca 2020.
|-
|5.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Nikica Augustinović]]
|5. prosinca 2020. – danas
|}

== Vidi još ==

* [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatske obrambene snage]]

== Izvori ==

;Bilješke
{{izvori|30em}}

;Literatura

* Dobroslav Paraga, Ante Paradžik: &quot;Borba za hrvatsku državnu nezavisnost: od obnove do lipanjske povelje Hrvatske stranke prava&quot;, Zagreb, HSP, 1991.
* Velimir Veselinović: &quot;Obnavljanje i djelovanje Hrvatske stranke prava, 1990-1992.&quot;, Politička misao, god. 51, br. 2, 2014., str. 55-87
* Goran Rohaček: &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot;, Čakovec, 2009., vlastita naklada. {{ISBN|978-953-55434-0-4}}
* Sulejman Bosto, Tihomir Cipek, Oliver Milosavljević: Kultura sjećanja: 1941.: povijesni lomovi i savladavanje prošlosti. Zagreb: Disput, 2008. {{ISBN|9789532600797}}
* [[Tomislav Jonjić]]: &quot;Sporovi i rascjepi u obnovljenoj Hrvatskoj stranci prava 1990. – 1992.&quot;, Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća: Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013. {{ISBN|9789537840242}}
* [[Mirjana Emina Majić]]: Pravaška zora svanuti mora: 1861. – 1991.: u spomen 130. obljetnice Hrvatske stranke prava. Hrvatska stranka prava, Sydney, 1991.
*'''&lt;tt&gt;xxxxxxxx&lt;/tt&gt;'''. Sesvetski glas. Hrvatska stranka prava, Podružnica Sesvete, Sesvete, (2004. – …), {{ISSN|1845-3589}}
*'''&lt;tt&gt;xxxxxxxx&lt;/tt&gt;'''. Hrvatsko pravo: glasilo Hrvatske stranke prava. Hrvatska stranka prava, (1895. – 1993.), {{ISSN|1333-7327}}
* Velimir Veselinović: prikaz knjige Gorana Rohačeka &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot;, Anali Hrvatskog politološkog društva. Zagreb: Hrvatsko politološko društvo, 2010. {{ISSN|1845-6707}}
* Jill A. Irvine: &quot;Izgradnja države i nacionalizam u Hrvatskoj 1990. – 1996.&quot;, sveučilište u Oklahomi, 1996.
* Marko Lončar: &quot;Činjenice o “Optužnici” koju je pročitao Siniša Glavašević&quot;, National security and the future, Vol.11 No.2-3. svibnja 2010.
* Dobroslav Paraga: &quot;Goli otok: istočni grijeh Zapada&quot;, Zagreb, 1995., vlastita naklada. {{ISBN|9530-96309-0-8}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hsp.hr/ Službene stranice HSP-a]


{{Hrvatske pravaške stranke}}
{{Stranke 6. saziva Sabora}}
{{Stranke 5. saziva Sabora}}

[[Kategorija:Hrvatske pravaške stranke]]</text>
      <sha1>eav7i50qj2vv3o440eno3medatq9bd4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432394</id>
      <parentid>6432393</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:02:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Space2006</username>
        <id>222664</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pod vodstvom Karla Starčevića */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69174" xml:space="preserve">{{dz|[[Hrvatska stranka prava (razdvojba)]]|ostala značenja}}
{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatska stranka prava
|izvorno ime                = 
|logo                       = HSP grb.svg
|veličina                   = 150px
|logo opis                  = Grb Hrvatske stranke prava
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Nikica Augustinović]]&lt;ref name=&quot;starčević2017&quot;&gt;[http://www.hsp.hr/vijesti/odrzan-velicanstveni-sabor-hsp-a-za-predsjednika-izabran-karlo-starcevic/ Održan veličanstveni Sabor HSP-a, za predsjednika izabran Karlo Starčević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170226132921/http://www.hsp.hr/vijesti/odrzan-velicanstveni-sabor-hsp-a-za-predsjednika-izabran-karlo-starcevic/ |date=26. veljače 2017. }}, hsp.hr, 25. veljače 2017., pristupljeno 26. veljače 2017.&lt;/ref&gt; 
|glavni tajnik              =Marina Logarušić 
|dužnosnik1 titula          = dopredsjednici
|dužnosnik1 ime             = [[Josip Mišković]]{{-}}[[Željko Belanek]]{{-}}
|dužnosnik2 titula          = predsjednik Glavnog stana
|dužnosnik2 ime             = [[Ante Komljen]]
|dužnosnik3 titula          = dopredsjednici Glavnog stana
|dužnosnik3 ime             = [[Tonči Hrabrić]], [[Marina Logarušić]]
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = [[Dobroslav Paraga]]
|slogan                     = ''Bog i Hrvati!''
|osnovana                   = 25. veljače 1990.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Stranka prava (1919.)]]
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = [[Zagreb]]
|država                     = {{ZD+X/H|HRV}}
|glasilo                    = ''[[Hrvatsko pravo]]'' &lt;small&gt;(do 1993.)&lt;/small&gt;
|sestrinska stranka         = [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]
|podmladak                  = [[Pravaška mladež]]
|studentsko krilo           = 
|vojno krilo                = [[Hrvatske obrambene snage]] (HOS)&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(1991. – 1993.)&lt;/small&gt;
|broj članova               = 41.400
|broj članova godina        = 2011.
|ideologija                 = [[hrvatski nacionalizam]],&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hsp.hr/tag/hrvatski-nacionalizam/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200703182354/http://www.hsp.hr/tag/hrvatski-nacionalizam/ |archive-date=3. srpnja 2020. |access-date=1. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt;{{-}}[[nacionalni konzervativizam]],{{-}}[[protekcionizam]],{{-}} [[ultranacionalizam]],&lt;ref name=&quot;Routledge&quot;&gt;{{cite book |last1=Davies |first1=Peter |last2=Lynch |first2=Derek |title=The Routledge Companion to Fascism and the Far Right |year=2002 |publisher=Routledge |isbn=978-1-13460-952-9 |url=https://books.google.com/books?id=1-iXGKN1AK4C&amp;pg=PT345}}&lt;/ref&gt;{{-}}[[euroskepticizam]]
|položaj                    =  [[Krajnja desnica]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Routledge&quot;/&gt;
|nacionalna skupina         = [[Desna liga]]
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|#000000}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|#000000}}
|tijelo3                    = [[Dodatak:Popis gradonačelnika hrvatskih gradova|Gradonačelnici]]
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|128|#000000}}
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0|#000000}} --&gt;
|boje                       = {{Obojani okvir|#000000}} [[crna]]{{ni}}
|službena stranica          = http://www.hsp.hr/
|napomena                   = 
}}

'''Hrvatska stranka prava''', skraćeno '''HSP''', [[Hrvatski nacionalizam|hrvatska nacionalistička]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;&gt;{{cite web |last=Nordsieck |first=Wolfram |year=2011 |title=Croatia |url=http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html |website=Parties and Elections in Europe |archive-url=https://web.archive.org/web/20130127012442/http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html |archive-date=27. siječnja 2013. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Janusz Bugajski |title=Ethnic Politics in Eastern Europe: A Guide to Nationality Policies, Organizations, and Parties |url=https://books.google.com/books?id=m_AcqFSfvzAC&amp;pg=PA461 |year=1995 |publisher=M.E. Sharpe |isbn=978-0-7656-1911-2 |pages=461–}}&lt;/ref&gt; i [[Nacionalni konzervativizam|nacionalno-konzervativna]] politička stranka u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. 

Osnovana je [[25. veljače]] [[1990.]] u [[Zagreb]]u, a njezini osnivači bili su [[Dobroslav Paraga]], [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]]. Prvotno je osnovana [[26. lipnja]] [[1861.]] godine kao [[Stranka prava]] u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], koju je utemeljio [[Ante Starčević]] i zastupala je samostalnost i političku neovisnost Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HE-LZMK&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49983 |title=pravaši |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK) |Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. |author=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |language=hrvatski |accessdate=2021-12-31}}&lt;/ref&gt; Suvremena je stranka doživjela svoj vrhunac [[1990-ih]] godina, kada su [[Hrvatske obrambene snage]] (HOS), dragovoljačke postrojbe u organizaciji HSP-a,&lt;ref name=&quot;LZMK2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26430 |title=Hrvatske obrambene snage |publisher=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK) |Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. |author=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |language=hrvatski |accessdate=2021-12-31}}&lt;/ref&gt; igrale važnu ulogu u [[Domovinski rat|obrani Hrvatske]].

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djeluje njezina sestrinska stranka [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]].

== Povijest ==
=== Utemeljenje i početak HSP-a ===

{{quote box|width=33%| Obavještavamo sve hrvatske političke stranke, pokrete i organizacije, društva, pojedince i sve zainteresirane o inicijativi i akciji za utemeljenje pripremnog odbora za pripravu programa, pravila i ustavnog zbora HRVATSKE STRANKE PRAVA doktora [[Ante Starčević]]a, u Zagrebu, čiji bi glavni i povijesni i politički cilj bio uspostava slobodne i samostalne hrvatske države na etničkom i povijesnom području Hrvatskog Naroda i naroda koji s njim u zajednici živi, te pridobivanje potpore odlučujućih svjetskih čimbenika za ovaj program.| Inicijativa [[Dobroslav Paraga|Dobroslava Parage]] za obnovu HSP-a&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., 234. str.&lt;/ref&gt;}}
HSP je nasljednica [[Stranka prava|Stranke Prava]] koja je djelovala u vrijeme Austro-Ugraske i [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Hrvatske stranke prava]] koja je djelovala u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, stranka se poziva na nauk dr. Ante Stračevića i dr. Eugena [http://www.hsp.hr/povijest-hsp/ Kvaternika] iz 1861-e. 

U studenom 1989. iz [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]] istupaju neki članovi središnjeg odbora stranke, među kojima su bili i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] i [[Ante Paradžik]]. Njih dvojica sudjelovali su u osnivanju kako HDS-a, tako i HDZ-a, ali su istupili iz tih organizacija jer su smatrali da ni jedna ni druga stranka &quot;nisu autentične hrvatske državotvorne stranke, jer u svojim političkim programima zagovaraju rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u okvirima jugoslavenske federacije, odnosno konfederacije&quot;.&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., 233. str.&lt;/ref&gt; Iz tog razloga željeli su krenuti u potragu za suradnicima s kojima bi utemeljili/obnovili Hrvatsku stranku prava kao stranku koja se uvijek zalagala za hrvatsku nezavisnost. U to vrijeme stiglo je iz Beča u Zagreb pismo-inicijativa Dobroslava Parage, vodećeg jugoslavenskog disidenta&lt;ref name=&quot;Chicagotribune&quot;&gt;[http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav Yugoslav Dissident Seeks Support Here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714123316/http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav |date=14. srpnja 2014. }} Chicago Tribune (na engleskom). Preuzeto 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; koji je svojevremeno tužio Jugoslaviju zbog torture na [[Politički logor Goli otok|Golom otoku]], za osnivanje osnivačke skupštine HSP-a. Nakon pročitanog pisma Ante Paradžik osnovao je u Zagrebu Inicijativni odbor za obnavljanje HSP-a.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 57.&lt;/ref&gt; U početku su Odbor za obnavljanje
HSP-a činili Paraga, koji je tada boravio u SAD-u, Paradžik i Krešimir Pavelić,&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 58.&lt;/ref&gt; a mnogi ugledni hrvatski građani koji su pozvani da se pridruže stranci, odbijali su sudjelovati u obnovi i radu stranke zbog straha od režima.

Ipak, nakon što su uspjeli prikupiti dovoljan broj sudionika, dana 25. veljače 1990. Poticajni odbor održao je svoju treću sjednicu kao Obnoviteljski sabor Hrvatske stranke prava, u stanu [[Goran Ante Blažeković|Gorana Ante Blažekovića]], člana odbora, u Zagrebu. Tom je prilikom za predsjednika izabran [[Dobroslav Paraga]], za dopredsjednika stranke izabran je [[Ante Paradžik]], za političkog tajnika Krešimir Pavelić&lt;ref&gt;Večernji list, utorak 27. veljače 1990.: &quot;Zagreb: Osnovana Hrvatska stranka prava&quot;. Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3.&lt;/ref&gt; i za predsjednika Središnjeg odbora Goran Ante Blažeković. Dana 27. veljače 1990. stranka je registrirana&lt;ref&gt;Večernji list, subota, 3. ožujka 1990.: &quot;Zagreb: Registrirana Hrvatska stranka prava&quot;. Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3.&lt;/ref&gt; kao 18. politička stranka u Hrvatskoj. Na prvom Općem Saboru HSP-a 23. i 24. veljače 1991. članovima vrha stranke potvrđene su pozicije. Ubrzo je osnovan i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|ogranak stranke u BiH]]. Od rujna 1990. godine središnjica i tajništvo stranke nalazili su se u Zagrebu u Šenoinoj 13, gdje je stranka kupila četverosoban stan koji je Paradžik zvao Pravaški dom.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 59.&lt;/ref&gt;

Obnavljanjem HSP-a 25. veljače 1990. godine donesena su “Programska načela HSP-a” kojima njegove pristaše ideju [[Hrvatsko državno pravo|hrvatskog državnog prava]] i borbe za hrvatsku nezavisnost prihvaćaju kao polaznu osnovu svoje djelatnosti. Najvažnija rečenica programa, koja je stranku odmah izdvojila od ostalih hrvatskih stranaka, bila je: {{citiranje|Polazeći od povijesnog hrvatskog državnog prava i prava na samoodređenje uključujući pravo na odcjepljenje, HSP će se zalagati za hrvatski nacionalno-državni suverenitet na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru, bez kojeg nema ostvarenja višestoljetnih težnji hrvatskog naroda.&lt;ref&gt;Hrvatsko pravo (HP), travanj 1990. Citirano prema: Veselinović, 2014., str. 59.&lt;/ref&gt;}} Tako je HSP postao prva stranka koja je zatražila hrvatsku nezavisnost,&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 82.&lt;/ref&gt; dok su druge stranke izlazile s programima jugoslavenske federacije/konfederacije.

[[Datoteka:Hspgrbdesetitthumb.jpg|mini|220px|Prvotni grb stranke]]

Paraga je imenovan predsjednikom stranke dok se još nalazio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. U Hrvatsku se vratio u kolovozu 1990. Uskoro je pravaški tisak često počeo objavljivati da se na Paragu vrše atentati iz kojih se on čudom izvlači, a istovremeno su se gomilale optužbe na račun predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 550.&lt;/ref&gt; i [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] općenito. U listopadu 1990. dolazi do unutarstranačkog sukoba. HSP-ovo vodstvo podijelilo se u dvije frakcije, na jednoj strani bio je trijumvirat – Paraga, [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]], a na drugoj strani bili su ostali članovi Predsjedništva stranke, ujedno i neki od njezinih osnivača. Prva žrtva sukoba bio je [[Zlatko Tomičić]], književnik, koji je izbačen iz HSP-a. Paraga je izdao &quot;Priopćenje za javnost&quot; u kojem je naveo da je u HSP-u postojala &quot;neformalna grupa koja je po režiji izvana imala zadatak da iznutra razbije HSP...&quot;. Dio grupe je prema optužbi bio produžena ruka [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] i [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]], a drugi dio &quot;destruktivna antidemokratska politička organizacija koja djeluje iz inozemstva&quot; koja ima namjeru osnovati [[Hrvatska čista stranka prava|Hrvatsku čistu stranku prava]]. Ta politička organizacija u stvari je bio [[Hrvatski oslobodilački pokret]]. Međutim, tada Paragine optužbe nisu shvaćene ozbiljno, jer je imao dobre odnose s HDS-om, ali i s HOP-om s čijim se predsjednikom [[Srećko Pšeničnik|Srećkom Pšeničnikom]] susreo na [[Bleiburg]]u. Kasnije se pokazalo da su neki članovi vodstva HSP-a doista istodobno bili na popisu članstva HDZ-a,&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 553–554.&lt;/ref&gt; kao i HOP-a, a ubrzo je zbilja i osnovana [[Hrvatska čista stranka prava]].

Trijumvirat Paraga-Paradžik-Pavelić počeo se obračunavati s neistomišljenicima u stranci. Počinju kršiti stranačke statute i zakonske propise u svrhu podvrgavanja stranke njihovom vodstvu. S delegacijama ogranaka stranke postupa se neodgovorno pa i bahato, Krešimir Pavelić ih verbalno napada, Paraga glumi neutralnost, a prednjači Paradžik čije ponašanje članovi delegacija ogranaka stranke opisuju da je graničilo s fizičkim napadima prema njima. Paradžik, potpredsjednik HSP-a, na jednom je sastanku čak izjavio: &quot;Ono što nas desetak napravi, pisat će se, a što god napravi vas sedamdeset, ne će se kontati...&quot;.&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 559–560.&lt;/ref&gt; 
Unatoč tome, članstvo stranke raste velikom brzinom – broj od 18 000 članova koliko je stranka otprilike imala krajem 1990. godine narastao je na više od 100 000 do jeseni 1991. godine, a na okupljanja i prosvjede stranke dolazile su tisuće ljudi.&lt;ref&gt;Irvine, 1996., str. 7–8.&lt;/ref&gt; Zanimljivo je da su u to vrijeme HSP-u nerijetko pristupali i muslimani, tvrdeći da su Hrvati, i da su im to bili i očevi i djedovi,&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 551.&lt;/ref&gt; a vodstvo stranke osniva ogranke čak i po istočnoj Bosni i obilazi ih.&lt;ref name=&quot;Foca&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg HSP u Foči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006142719/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. U travnju 1991. u Foči, u gradu, ispred čuvene Aladža Džamije, koju su u ratu srušili četnici. Osobe s lijeva na desno: Osmo Adilović, Krešimir Pavelić, Ivan Kovač, pokojni Ante Paradžik, (iza njega je pokojni Frano Balenović ), zatim Dobroslav Paraga, pokojni Velimir Dilber, Alija Šiljak i Božo Čurčija. Iza leđa Alije Šiljka se nalazi Halim Delahmet. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paraga &amp; Paradžik, 1991., str. 5.&lt;/ref&gt; Neki od poznatijih HSP-ovaca muslimana su [[Alija Šiljak]], član predsjedništva stranke i jedan od utemeljitelja [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]], te [[Fuad Muhić]], sarajevski sveučilišni profesor, politički savjetnik stranke, ubijen 1992. u Sarajevu pod nerazjašnjenim okolnostima.

Na prvim slobodnim izborima 1990. stranka nastupa u [[Hrvatski demokratski blok|Hrvatskom demokratskom bloku]] zajedno s [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Paradžik i Tuđman (Tuđman je bio glavna figura u bloku) dogovorili su se da će nakon izbora i eventualne pobjede Hrvatskog demokratskog bloka, Paradžiku biti ponuđeno mjesto potpredsjednika u novom sazivu Predsjedništva SR Hrvatske. Međutim, nakon izbora Tuđman kao pobjednik izbora mijenja odluku i umjesto Paradžika poziva [[Dušan Bilandžić|Dušana Bilandžića]] iz [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske – stranke demokratskih promjena]] na mjesto potpredsjednika, poslije čega HSP izlazi iz bloka i počinje kritizirati politiku HDZ-a. Međutim, HSP je postao parlamentarna stranka jer su [[Zvonimir Špišić]] iz HDZ-a i [[Ante Prkačin]] iz HDS-a prešli u HSP zadržavši svoje zastupničke mandate.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 61.&lt;/ref&gt;

U veljači 1991. godine, Paraga sudjeluje na konferenciji Republikanske stranke u SAD-u&lt;ref name=&quot;Republikanci&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=MtniJ0sVx_w Dobroslav Paraga na 18. CPAC konvenciji Republikanaca SAD]. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; gdje se zalaže za raspad Jugoslavije, a govorio je i u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|američkom Senatu]], i to o ratnom stanju u SFRJ, zamolivši pritom za pomoć Hrvatskoj i Kosovu koji pate zbog velikosrpskih težnji.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 64.&lt;/ref&gt; Dobroslav Paraga i kao predsjednik HSP-a nastavlja s idejom stvaranja takozvane &quot;antivelikosrpske koalicije&quot;, koju je započeo još i prije obnavljanja stranke. Tako on i Paradžik žele uspostaviti dobre odnose s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Albanijom, Crnom Gorom, Bugarskom, pa čak eventualno uključiti i same Srbe izvan Srbije, želeći uspostaviti široku međunarodnu koaliciju svih srbijanskih neprijatelja.&lt;ref name=&quot;Rohacek13&quot;&gt;Rohaček, 2009., str. 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;&gt;Veselinović, 2014., str.68&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paraga, 1995., str. 585., 589–590.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NU2&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=gbRFl4Czb5Y NU2 Dobroslav Paraga]. Emisija &quot;Nedjeljom u 2&quot;, voditelj Aleksandar Stanković, 25. 2. 2001., 52:55 Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.serb-victims.org/content/view/156/167/ 17. 04. 1991. Sarajevo]. ''Muslimansko-hrvatska koalicija je odgovor na srpsku agresiju izjavili su danas čelnici Hrvatske stranke prava (HSP) na konferenciji za novinare, obrazlažući svoja nastojanja za stvaranje suverene Hrvatske i Herceg-Bosne'' (op. a.: Herceg-Bosna je pravaški eponim pod kojim se misli na cijelu Bosnu i Hercegovinu (Veselinović, 2014., str. 66.)) ''i to, kako su istakli, mirnim putem. O tome su govorili predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga, član središnjeg odbora dr [[Davor Perinović]], ideolog stranke [[Fuad Muhić]] i drugi.'' IZVOR: »GLAS« 18. 04. 1991. Prevedeno sa srpskog.&lt;/ref&gt; Pritom obilaze te države i pokrajine,&lt;ref name=&quot;PravasiKosovo&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg Pravaši na Kosovu kod Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006145231/http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a ilustrativna je epizoda iz Sofije, iz Bugarske, kada je Paraga radeći na uspostavljanju te koalicije slučajno susreo Dobricu Ćosića prilikom čega je Paraga njega upitao što tu radi, a Ćosić je odgovorio da je došao spasiti Jugoslaviju, a na Ćosićevo pitanje što Paraga tu radi, potonji mu je odgovorio da je došao zagovarati raspad Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Sofija&quot;&gt;[http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica Umro inventivni lažljivac Dobrica Ćosić, mentor Slobodana Miloševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810000741/http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica |date=10. kolovoza 2014. }}. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== Ratne godine s Paragom na čelu ===

[[Datoteka:HOS flag.svg|mini|300px|Stijeg Hrvatskih obrambenih snaga]]

Iako HSP nije sudjelovao na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|parlamentarnim izborima]] u proljeće 1990., u širokom je krugu stekao uvažavanje zbog djelovanja izvan političke arene. U lipnju 1991., kada su [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i pobunjeni Srbi napali desetke hrvatskih gradova i manjih mjesta, Paraga i Paradžik osnovali su [[Hrvatske obrambene snage]] – '''HOS''', koje sudjeluju u obrani Hrvatske, a potom i Bosne i Hercegovine. Predsjednik i dopredsjednik HSP-a izjavljuju kako oni &quot;prestaju biti samo političari i postaju vojnici&quot; te kako će se domaća i svjetska javnost ubrzo uvjeriti u snagu HSP-a i HOS-a.&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;/&gt; Već se po glavnoj oznaci HOS-a, koja je imala natpis HOS – HSP – ZA DOM SPREMNI, moglo vidjeti da će povezivanje s ustaštvom biti neizostavan folklor na svim razinama stranke, jer osim kontroverznog pozdrava [[Za dom|Za dom spremni]], glavna oznaka HOS-a uključivala je hrvatski grb s prvim poljem bijele boje, a sam naziv &quot;HOS&quot; upućivao je na [[Hrvatske oružane snage]], regularnu vojsku [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], a neke postrojbe HOS-a ime su dobile po ustaškim vojnicima. Kada su JNA i pobunjeni Srbi ugrozili opstanak Hrvatske, pripadnici HOS-a odigrali su važnu ulogu priskočivši u pomoć neiskusnim postrojbama koje je na brzinu mobilizirala hrvatska vlast. No, na njihovu hrabrost i vrlo važan doprinos na bojišnici, kao kod [[Bitka za Vukovar|obrane Vukovara]] ili [[Obrana Dubrovnika|bitke za Dubrovnik]],&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-7/30072013-1.html DA NIJE BILO IX BOJNE HOSA NA SRĐU, DUBROVNIK BI PAO]. Slobodna Dalmacija, Split, 29. srpnja 2013. Prenosi Hrvatsko pravo – hsp1861.hr&lt;/ref&gt; sjenu su bacili ispadi počinjeni nad civilima uhvaćenim u ratnoj zoni ili iza bojišnice.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 123–124.&lt;/ref&gt; Vrhovni zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga bio je Dobroslav Paraga, koji je službeno i njihov glavni osnivač,&lt;ref&gt;[http://www.sloboda.hr/u-splitu-otkriven-spomenik-ix-bojni-hos-a-rafael-vitez-boban/ U Splitu otkriven spomenik IX. bojni HOS-a “Rafael vitez Boban”]. sloboda.hr, pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a načelnik Ratnog stožera bio je Ante Paradžik.&lt;ref&gt;[http://www.politikaplus.com/novost/43260/hos-i-osjecki-hsp-obiljezili-20-godina-od-ubojstva-ante-paradzika- HOS i osječki HSP obilježili 20 godina od ubojstva Ante Paradžika]. politikaplus.com, Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== Obuka vojnog krila stranke ===

Kampovi za obuku postojali su diljem Hrvatske, ali i Slovenije. U Hrvatskoj je postojalo desetak centara za obuku.&lt;ref name=&quot;Madi&quot;/&gt; Zbog neustrašivosti i krvoločnosti nekih pojedinaca, pripadnici HOS-a postali su strah i trepet srpskih protivnika. Najpoznatiji su bili po crnim uniformama, koje su za njih sašivene u okolici Kočevja, što je potvrdio Paraga, koji je uspostavio blisku vezu sa Socijaldemokratskom strankom Slovenije (SDSS).&lt;ref name=&quot;index&quot;&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/ekskluzivno-na-indexu-8--knjiga-koja-je-uzdrmala-balkan-tudjmanova-tajna-policija-i-paragini-hosovci/704905.aspx Ekskluzivno na Indexu (8) – Knjiga koja je uzdrmala Balkan: Tuđmanova tajna policija i Paragini HOS-ovci]. Index.hr, trilogija &quot;U ime države&quot; Mateja Šurca i Blaža Zgaga. Osmi dio: I u Sloveniji &quot;za dom spremni&quot;. Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Tako je na jednom sastanku početkom lipnja 1991. tadašnjem predsjedniku SDSS-a Joži Pučniku i ministru obrane [[Janez Janša|Janezu Janši]] ponudio petsto vojnih dobrovoljaca iz HSP-a za pomoć u obrani slovenskog teritorija u slučaju napada jugoslavenske vojske. Janša se, prema Paraginim riječima, složio s time, ocijenivši da pomoć hrvatskih dobrovoljaca vidi prvenstveno u njihovom protudiverzantskom djelovanju. Na sastanku u Ljubljani, na kojem je osim Pučnika, Janše i Parage bio prisutan i prvi načelnik stožera HOS-a Ante Paradžik, dogovorili su se da će ih slovenska strana uvježbati, opremiti i naoružati.

Prva skupina pripadnika HOS-a stigla je na bojnu obuku u kočevske šume u srpnju 1991. Bilo ih je osamdeset, vodio ih je [[Alija Šiljak]], rodom iz [[Foča|Foče]]. Obuke jedinica HOS-a u kočevskoj regiji prikrivane su u obje države. Tamo ih obilaze Paraga i Janša zajedno s pomoćnicima Paradžikom i Lovšinom i priopćavaju im da je obuka ilegalna pa ako ih netko nešto pita, neka kažu da su hrvatski dobrovoljci u slovenskoj Teritorijalnoj obrani. Paraga je vojnicima svog HSP-a otkrio kako svaki u Sloveniji osposobljeni vojnik stranku košta 5000 njemačkih maraka. Završivši naporni tempo osposobljavanja, dobrovoljci su dobili oružje. Paraga ga je Lovšinu platio u Kočevskoj Reki.

Nakon podjele oružja, Paraga je strogo upozorio vojnike da paze na svoje kalašnjikove, jer se za njih moralo izdvojiti po 1200 njemačkih maraka. Ta cijena, koju je za tu automatsku pušku postavilo slovensko Ministarstvo obrane, bila je izuzetno visoka. Njezina vrijednost, naime, niti u vrijeme najveće potražnje nije dosegnula 1000 maraka. &quot;Lovšin je tada od nas primio nekoliko gotovinskih iznosa u ukupnoj vrijednosti od najmanje pet milijuna njemačkih maraka. Kalašnjikove i strojnice Špagina prodavao nam je po cijeni od 800 do 1200 maraka, pištolji Makarov bili su po 500, a ručne bombe po 400 maraka. Po astronomskim cijenama zaračunavali su nam i protuoklopno oružje, protutenkovske mine i minobacače svih kalibara. Iako smo dobrovoljno došli pomoći u obrani Slovenije, za nas nije bilo popusta&quot;, žalio se kasnije Dobroslav Paraga. HSP je savjesno bilježio sve izdatke, pa i one za crne uniforme kojih su kupili približno 3000. Većina novca za opremu i naoružanje jedinica HOS-a, kao i za njihovu protudiverzantsku obuku, prikupljena je u podružnicama HSP-a u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.&lt;ref name=&quot;index&quot;/&gt;

U isto vrijeme vodstvo stranke i dalje nastoji uspostaviti anti-velikosrpsku koaliciju – sarajevska komunistička partijska novina &quot;Oslobođenje&quot; izvijestila je 12. srpnja 1991. u članku «Srbiju u prirodne granice» o toj koaliciji koju je na sastanku u Sofiji incirao predsjednik Hrvatske stranke prava:

{{citat|Paraga je i u Sofiji ponovio svoju «ideju», nedavno iznijetu u Tirani, koja predstavlja i glavni cilj koalicije: «zaustavljanje velikosrpskog šovinizma, davanje nezavisnosti nacijama koje je Srbija okupirala i vraćanje Srbije u etničke i istorijske granice iz 1912. godine.»|&quot;Oslobođenje&quot;, Sarajevo, 12. srpnja 1991., članak: «Srbiju u prirodne granice»}}

Nakon sastanka vodstva HSP-a s vrhovnim čelnicima Albanije i Bugarske usvojen je nacrt povelje o stvaranju Antihegemonističke (antivelikosrpske) koalicije pokreta i stranaka Hrvata, Albanaca i Bugara, čiji je cilj bio svesti Srbiju na &quot;prirodne granice&quot; iz 1912. godine.&lt;ref name=&quot;Veselinovic68&quot;/&gt; Stoga je HSP zagovarao napadački rat, osvajanje vojarni JNA u Hrvatskoj te ulazak na područje Srbije i zauzimanje &quot;prirodnih&quot;, etničkih i povijesnih granica Hrvatske. I Paraga i Paradžik govorili su o prenošenju rata u Beograd, o sužavanju granica Srbije i o uspostavljanju protusrpskog saveza s Albanijom i Bugarskom.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 126.&lt;/ref&gt;

Javna promocija HOS-a koji je već imao ratna iskustva (ratišta u Topuskom, Barilovićima i oslobađanje vojarni Borongaj i Maršalke u Zagrebu)&lt;ref name=&quot;HOS&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti/971128inme.htm IN MEMORIAM VUKOVARSKIM BRANITELJIMA SATNIJE HOS-a – DOBROSLAV PARAGA]. Preuzeto 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; održana je 10. rujna 1991. na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu, a postrojba je ubrzo nakon toga pod zapovjedništvom [[Robert Šilić|Roberta Šilića]] upućena na bojište u Vukovar, gdje su ispisali najslavnije trenutke Hrvatskih obrambenih snaga.

=== Ubojstvo dopredsjednika Ante Paradžika ===

Ante Paradžik ubijen je [[21. rujna]] [[1991.]] godine u Sesvetama, kod samog ulaska u Zagreb. S dvojicom suputnika vraćao se u vozilu &quot;Lada Niva&quot; iz Križevaca gdje je taj dan utemeljena podružnica Hrvatske stranke prava. Na tom skupu Paradžik je kritizirao hrvatsku vlast, povezujući je s [[Komunizam|komunizmom]] i jugoslavenskim obavještajnim službama: &quot;Tko je god bio veći komunist, udbaš, kosovac, dobio je kod nas ministarsko mjesto!&quot;&lt;ref&gt;Ante Paradžik kritizira hrvatsku vlast, skup 21. rujna 1991. u [[Križevci]]ma, nekoliko sati prije nego što je ubijen. Veselinović, 2014., str.72.&lt;/ref&gt; S obzirom na ratno stanje, policijske patrole zaustavljale su ih svakih nekoliko kilometara radi rutinske kontrole. Na posljednjoj kontroli, oko 22 sata, u &quot;Ladu Nivu&quot; u kojoj se nalazio dopredsjednik HSP-a policajci su ispalili 60 metaka,&lt;ref name=&quot;Rohacek13&quot;/&gt; većinom u suvozačevo sjedalo, gdje je sjedio Paradžik.&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-9/atentat21091991.jpeg Ostaci izrešetanog vozila] Hrvatsko pravo – hsp1861.hr&lt;/ref&gt; Na mjestu je ostao mrtav, dok su druga dvojica putnika preživjeli. Dobroslav Paraga također se trebao nalaziti u vozilu, međutim, on je slučajno izbjegao smrt odustavši od putovanja u posljednji trenutak.&lt;ref name=&quot;Savjest&quot;&gt;[http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 OSOBA TJEDNA – Paraga Dobroslav, objavljeno 25.08.1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727102959/http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 |date=27. srpnja 2014. }} Pristupljeno 1. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Mediji u Hrvatskoj tada su prvi put počeli upotrebljavati sintagmu &quot;političko ubojstvo”, koju su neposredno nakon Paradžikova ubojstva izrekli predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga i vođa HSLS-a [[Dražen Budiša]], tada i ministar u hrvatskoj Vladi. Paradžikove ubojice (četvorica policajaca su: Željko Vučemilović Grgić, Branko Matošević, Željko Čeko, Paško Palić) osuđeni su tek 1993. godine. 13. listopada 1993. osuđeni su na zatvorske kazne od sedam godina (Vučemilović), šest (Matošević), pet godina i deset mjeseci (Čeko) i pet godina i osam mjeseci (Palić). Sudac Vrhovnog suda, Petar Novoselec, koji je potvrdio presudu okružnog suda u slučaju ubojstva Ante Paradžika kojom su sva četvorica policajaca proglašeni krivima, kasnije je razriješen s mjesta suca Vrhovnog suda, a na njegovo mjesto dovedena je sutkinja Ana Garačić koja je smanjila kazne zločincima.&lt;ref name=&quot;nacional&quot;&gt;[http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti Ljudi koje je 90-ih trebalo ukloniti] {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/69OaMrGjR?url=http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti |date=24. srpnja 2012. }}. Nacional, br. 741, 2010-01-26. Autor: Orhidea Gaura.&lt;/ref&gt;
Tako se epilog suđenja dogodio pred Vrhovnim sudom 1994. kada su zbog Paradžikova ubojstva i ranjavanja njegova vozača Branka Perkovića izrečene smanjene zatvorske kazne počiniteljima, i to: Željko Vučemilović Grgić osuđen je na šest godina zatvora, Branko Matošević pet, a Željko Čeko i Paško Palić osuđeni su na četiri i pol godine. Osuđenima je Franjo Tuđman kao predsjednik dodatno umanjio zatvorsku kaznu, te su nakon samo godinu i pol dana provedenih iza rešetaka pušteni iz zatvora, što je dodatno pojačalo sumnje u politički motivirano ubojstvo.&lt;ref&gt;Jutarnji list: 19. 11. 2000. Članak Ivice Buljana: Je li ministar uistinu naredio: ‘Likvidiraj tog Paradžika’?&lt;/ref&gt;

Tadašnji državni tužitelj [[Anto Nobilo]], koji i danas tvrdi da je riječ o velikoj zabuni nastaloj zbog panike i ratne situacije, odbacio je slučaj kad je obitelj Paradžik 1994. ponovo pokrenula tužbu nakon što su pronađeni dokazi da su Paradžika cijelo vrijeme pratili pripadnici tajnih službi. Nakon toga, i Dražen Budiša, koji je javno progovorio o cijelom slučaju, zaprimio je prijetnje smrću.&lt;ref name=&quot;nacional&quot;/&gt; Po izlasku iz zatvora Paradžikove ubojice vratili su se u policiju.&lt;ref&gt;Novi list: 20. 11. 2000. Denis Romac: &quot;Paradžikove ubojice vraćene na posao u MUP&quot;&lt;/ref&gt;

Za taj zločin nisu, kao što je uobičajeno, prosvjedovale takozvane nevladine udruge za ljudska prava. Ante Paradžik sahranjen je 25. rujna 1991. godine na zagrebačkom groblju Mirogoju pred dvadesetak tisuća ljudi. Ostavio je iza sebe suprugu Jozefinu i troje djece, Mislava, Veroniku i Katarinu. Nakon Paradžikova ubojstva, mjesto dopredsjednika stranke uzima [[Anto Đapić]], koji je u stranku ušao te iste godine, 1991., posredstvom [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimira Pavelića]].&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 15.&lt;/ref&gt;

=== HSP i bitka za Vukovar ===

Nakon što je prvi put poslao pomoć Vukovaru u rujnu, predsjednik HSP-a šalje i u studenom postrojbu HOS-a u pomoć opkoljenom gradu. Naime, vodstvo vukovarske obrane početkom studenog 1991. tražilo je dodatnu Paraginu pomoć, Paraga uspostavlja kontakt sa zapovjednikom obrane [[Mile Dedaković|Milom Dedakovićem – Jastrebom]], ali 200 HOS-ovaca&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;&gt;[http://www.sloboda.hr/cestitamo-hos-ovcima-dan-osnutka-procitajte-citavu-kronologiju-povijesti-slavnog-hos-a/ Čestitamo HOS-ovcima dan osnutka! Pročitajte čitavu kronologiju povijesti slavnog HOS-a]. Sloboda.hr. Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt; koje je poslao u pomoć Vukovaru zaustavio je [[Tomislav Merčep]], tada zamjenik ministra policije [[Ivan Vekić|Ivana Vekića]].&lt;ref name=&quot;nacional&quot;/&gt; Nakon [[Bitka za Vukovar|pada Vukovara]] u studenome 1991., Dobroslav Paraga postao je prvooptuženi za pad Vukovara, Mile Dedaković – Jastreb drugooptuženi, a policija provodi pretres u sjedištu HSP-a gdje su pronađene velike količine oružja i streljiva. Uhićeni su Paraga, [[Ante Prkačin]] i [[Mile Dedaković|Mile Dedaković Jastreb]] pod optužbama za terorizam, rušenje demokratski izabrane vlasti&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 11.&lt;/ref&gt; i ustavnog poretka. U pritvoru Paraga počinje štrajk glađu, a Dedaković biva teško premlaćivan u zatvoru u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 Biografija Mile Dedakovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715100949/http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 |date=15. srpnja 2014. }}. Večernji list. Preuzeto 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;
Državno odvjetništvo pokrenulo je sudske postupke protiv njih, osnovana je &quot;Komisija za Vukovar&quot; na čelu s [[Josip Manolić|Josipom Manolićem]] koja je branitelje Vukovara dodatno opteretila, ali je Vrhovni sud Republike Hrvatske 13. prosinca donio rješenje prema kojemu su sve optužbe protiv njih proglašene neosnovanima te su svi pušteni na slobodu. [[Vjekoslav Vidović]], sudac Vrhovnog suda koji je donio tu presudu, ubrzo je nakon toga zbog političkih pritisaka morao napustiti mjesto predsjednika Vrhovnog suda.&lt;ref&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/54259/ Vidović, Vjekoslav]. Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 6. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061108/kolumne03.asp Slobodna Dalmacija, srijeda, 8.11.2006.: &quot;Heroj civilnog društva&quot;, članak Damira Pilića.&lt;/ref&gt; Nakon što je izašao iz zatvora, Dedaković napušta Hrvatsku vojsku i priključuje se HSP-u gdje je postao glavni inspektor HOS-a.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;/&gt;

U to vrijeme, krajem 1991. godine, zbilja su postojale indikacije u vezi djelovanja HSP-a i HOS-a koje su mogle navesti hrvatske vlasti na zabrinutost u vezi državnog poretka. Tako je [[Alija Šiljak]], član Predsjedništva HSP-a, u listopadu 1991. pred novinarima izjavio: &quot;Mi ne ćemo moliti, nego ćemo uzeti vlast&quot;, a Paraga je, smatrajući nove izbore bespotrebnima izjavio: &quot;Nema razloga za izbore, niti ih se može provesti. Najsposobniji trebaju voditi takve [ratne] poslove, a mislim da mi to najbolje radimo&quot;.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;/&gt; U istom se smislu mogla shvatiti izjava zapovjednika obrane Vukovara i časnika HOS-a, Mile Dedakovića, dok je komunicirao s [[Branko Borković|Brankom Borkovićem]], također jednim od najistaknutijih branitelja Vukovara. 12.11.1991. Branko Borković piše: &quot;Ako padnemo želim da Tuđmanovu glavu nataknete na kolac, u ime svih gladnih, prljavih, zaklanih, poniženih i izdanih od izdajica hrvatskog roda&quot;, a Mile Dedaković odgovara: &quot;Grad poručuje da će nataknut sigurno ako se to desi. Letjet će tu više glava, a ne samo Tuđmanova&quot;.&lt;ref&gt;Lončar, 2010., str. 33.&lt;/ref&gt;

Kad su Paraga i Dedaković zatvoreni, HSP je organizirao mirne prosvjede u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića,&lt;ref&gt;[http://img521.imageshack.us/img521/5956/natrgu.jpg Alija Šiljak i Anto Đapić na Trgu bana Jelačića]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Anto Đapić]] nazvao je Franju Tuđmana &quot;tvorcem policijske države&quot;, a potporu HSP-u dali su između ostalih [[Marko Veselica]], [[Zvonimir Baletić]], [[Ivan Gabelica]], [[Silvije Degen]] i drugi. Policija je razbila prosvjede te privela nekoliko desetaka osoba.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 76.&lt;/ref&gt; Prosvjedi su održani i pred Starčevićevim domom oko kojega su HOS-ovci zauzeli borbene položaje, a neki su čak predlagali da se krene pred Banske dvore i stanove [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] i [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]]. Međutim, do toga nije došlo jer je Paraga iz pritvora poslao pismo HOS-ovcima i članovima HSP-a da se ne služe nikakvim nasilnim metodama.&lt;ref&gt;Veselinović, 2014., str. 77.&lt;/ref&gt;

=== 1992. godina ===

Sve jedinice HOS-a su do početka 1992. godine pripojene Hrvatskoj vojsci [HV] po naređenju [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane Republike Hrvatske]]. Do tog trenutka, jedinice HOS-a djelovale su samostalno i imale su međusobnu koordinaciju. Ipak, i nakon integracije zadržane su političke i druge veze između HSP-a i pripadnika HOS-a, kao i kontakti logističke prirode glavnog stožera HOS-a s jedinicama. Paraga se protivio odluci podređivanja HOS-a HV-u, želeći da HOS ostane odvojeni dio hrvatske vojske. Ako se dogodilo da se netko od regrutiranih lica ili dobrovoljaca javi u glavni stožer HOS-a nakon integracije, upućivao se na teren, a najviše u Bosnu i Hercegovinu, gdje je 1992. došlo do eskalacije sukoba.&lt;ref name=&quot;Madi&quot;&gt;[http://www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/sudjenje_za_ratne_zlocine/hrvatska/Madi_i_drugi-Zupanijsko_drzavno_odvjetnistvo_Vukovar-optuznica.pdf Predmet: Tomislav Madi i drugi]. Županijski sud u Vukovaru, Republika Hrvatska. Broj predmeta: K-5/07. Optužnica broj: K-DO-52/06. Str. 11–13.&lt;/ref&gt;

Prvog ožujka 1992. dogodio se još jedan atentat na pravaše. Naime, tog je dana podmetnut eksploziv u Omladinskom domu u Vinkovcima,&lt;ref name=&quot;Madi&quot;/&gt; gdje se nalazila 109. brigada (jedinica HOS-a pri hrvatskoj vojsci), a Paraga je tada boravio tamo. Trinaestero članova HSP-a je ili ubijeno, ili ranjeno u eksploziji, a Paraga je za dlaku izbjegao smrt.&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 16.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg Ostaci pravaškog sjedišta u Vinkovcima nakon eksplozije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095923/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Nedjelja u 09,45 h. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

Predizborno vrijeme u ljeto 1992. vrijeme je najveće popularnosti stranke, pod sloganima “Sav narod u svoj dom, Unprofor go home”&lt;ref&gt;[http://i.ytimg.com/vi/TqzXImf_86Q/0.jpg Unprofor go home]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; i “Jedina lista bez komunista” na skupove HSP-a dolazilo je po nekoliko desetaka tisuća ljudi,&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=hi4JAM8auE0 HSP predizborni skup, 19.7.1992.g. u Osijeku]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://tinypic.com/view.php?pic=oia9lu&amp;s=8#.VDPBQPl_uSo Skup na splitskoj Rivi]. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2008-2/hspparaga1.jpeg Skup u Zagrebu]. Fotografija je snimljena u Zagrebu na Trgu francuske republike, za vrijeme završnog skupa HSP-a na parlamentarnim i predsjedničkim izborima,a transparent &quot;Rijeka&quot; donijeli su simpatizeri iz Rijeke. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a na njima se naglašava sposobnost HSP-a da obrani zemlju.&lt;ref&gt;Veselinović, 2010., 276.str.&lt;/ref&gt; Predsjednik stranke Dobroslav Paraga imao je dogovor s drugim oporbenim strankama o inzistiranju na višestranačkoj kontroli procesa izbora. No kada je dogovor trebalo potpisati, svi su osim Parage odustali. Na stranačkim skupovima sudjeluju mnogi poznati pjevači poput [[Mišo Kovač|Miše Kovača]],&lt;ref&gt;[http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg Mišo Kovač u odori HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006133619/http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Zlatko Pejaković|Zlatka Pejakovića]],&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=SSqo4N_tt9g Zlatko Pejaković – Evo Zore, Evo Dana (1992.)]. Predizborni skup HSP-a u Metkoviću. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; [[Marko Perković|Marka Perkovića Thompsona]], [[Dražen Zečić|Dražena Zečića]].&lt;ref&gt;[http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf Program predizbornog skupa HSP-a na Trgu Francuske republike 30. srpnja 1992.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728231316/http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf |date=28. srpnja 2014. }} Pristupljeno 7. lisopada 2014.&lt;/ref&gt; Unatoč obećavajućoj atmosferi, HSP je dobio tek nešto više od 180 000 glasova (oko sedam posto). Iako su time postali treća politička opcija po snazi u državi, rezultati su bili ispod očekivanja, a predsjednik HSP-a izjavio je u Saboru, u Zastupničkom domu, da izbori &quot;nisu odraz pravog stanja&quot;&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sRM2qFRSDbs Dobroslav Paraga, predsjednik HSP o izborima u Hrvatskoj]. Govor u Saboru, 7. rujan 1992. godine. Hrvatska televizija. Pristupljeno 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; te je odmah nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora 1992. godine podnio tužbu zbog navodnog krivotvorenja izbora. U Sabor ulaze [[Ante Prkačin]], [[Boris Kandare]], [[Dobroslav Paraga]], [[Anto Đapić]] i [[Petar Bosnić]].&lt;ref name=&quot;slobodna-dalmacija&quot;&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/222838/Jedan-ovjek-jedna-pravaka-stranka.aspx Jedan čovjek, jedna pravaška stranka]. Slobodna Dalmacija. autor: Marina Karlović-Sabolić. Pristupljeno 8. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

Nekoliko dana nakon izbora, dogodilo se još jedno ubojstvo pripadnika HSP-a. [[Hrvatsko vijeće obrane]] i pripadnici [[ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO|Kažnjeničke bojne]] ubili su [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]], utjecajnog generala HOS-a, čovjeka koji je prvo bio pročelnik HSP-ovog Ureda za promidžbu, a nakon toga, Paraga ga je imenovao zapovjednikom ratnog stožera HOS-a za Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;Blaz&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/blaz-kraljevic-516 Blaž Kraljević, Zapovjednik HOS-a u Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141013214532/http://www.vecernji.hr/biografije/blaz-kraljevic-516 |date=13. listopada 2014. }}. Večernji list, biografija, preuzeto 7. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Ubijen je 9. kolovoza u Kruševu, u Hercegovini, zajedno s osmoricom HOS-ovaca (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) koji su mu bili u pratnji. Slučaj do danas nije razjašnjen, a iako postoje različite verzije događaja, na ubojstvo ove devetorice HOS-ovaca gleda se kao na političko ubojstvo.&lt;ref name=&quot;Ramet&quot;/&gt; Time su, uz još drugih ubojstava HSP-ovaca pod sumnjivim okolnostima, ubojstva pripadnika HSP-a s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima&lt;ref name=&quot;Ramet&quot;&gt;Sabrina P. Ramet: &quot;Balkanski Babilon – Raspad Jugoslavije od Titove smrti do Miloševićeva pada&quot;, 2005. {{ISBN|953-180-127-4}}, str. 240.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;R. Craig Nation:&quot;Index for war in the Balkans 1991 – 2002&quot;, 2003., {{ISBN|1-58487-134-2}}, str. 156.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Susan L. Woodward: &quot;Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution After the Cold War&quot;, Brookings Institution Press, 1995., str. 268.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lalović, Dragutin. 2001. &quot;Hrvatska Druga republika i njezine državotvorne kušnje&quot;. Politička misao (38) 1: 12-25.: ''U nekoliko godina, točnije do 1993., HDZ ih je radikalno pomeo, izborno pokrao, potkupio, neke poubijao (Paradžik), sudio im (Paraga, Jastreb), prebijao ih (Đapić u Hercegovini)''. Citirano prema: Veselinović, 2014., str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Blanuša: &quot;Uloga teorija zavjera u konstrukciji političke zbilje u Hrvatskoj: analiza političkog diskurza 1980. – 2007. godine&quot;, doktorska disertacija, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 277.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Christoph Zürcher &amp; Jan Koehler: &quot;Potentials of disorder: explaining conflict and stability in the Caucasus and in the former Yugoslavia&quot;, Manchester : Manchester Univ. Press, 2003 (New Approaches to Conflict Analysis). {{ISBN|0-7190-6241-1}}. Str. 48–49.&lt;/ref&gt; dosegnula ogromne razmjere, pa Paraga i u Hrvatskom saboru upozorava na nekoliko desetaka pokojnih članova stranke čije smrti nisu razjašnjene.&lt;ref name=&quot;Ubojstva&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=ZgE0SRe9pjw Predsjednik HSP Dobroslav Paraga u Saboru RH]. Paraga govori u Hrvatskom saboru 27. ožujka 1993. godine o nerazjašnjenim ubojstvima pravaša. Hrvatska televizija.&lt;/ref&gt;

=== Kraj HOS-a, Vojni sud, deložacija, raskol ===

Nakon smrti Blaža Kraljevića, HOS se u Bosni i Hercegovini počeo osipati, a vojnici su se raspoređivali po nacionalnoj razdiobi – Hrvati su prelazili u HVO, a Muslimani/Bošnjaci u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju BiH]]. Sprječavanju raslojavanja HOS-a nije pridonijela ni zapovijed Dobroslava Parage iz studenog 1992. kojom je faktički izdvojio HOS iz nadležnosti Armije BiH.&lt;ref&gt;[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/1676.pdf Zagreb, 22. 11. 1992.: 3. Zapovjedništvo Glavnog stožera HOS-a biti će podčinjeno isključivo Vrhovnom zapovjedniku HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015013757/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/Anex_genezi_sukoba_hvo_i_abih/1676.pdf |date=15. listopada 2014. }}. Vrhovni zapovjednik HOS-a: Dobroslav Paraga. slobodanpraljak.com, pristupljeno 8. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Da se broje zadnji dani tih oružanih formacija svjedočio je i događaj od 17. ožujka 1993. godine kada su pripadnici muslimansko-bošnjačkih oružanih snaga ubili u [[Kakanj|Kaknju]] Ivu Vuletića, zapovjednika tamošnjeg HOS-a.&lt;ref&gt;http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000517/podlistak.htm Kakanj: novo pomicanje granica vjere. Autor: Ivica Mlivončić. Slobodna Dalmacija, srijeda 17. svibnja 2000.&lt;/ref&gt; 16. travanj 1993. službeno se uzima kao datum kad je HOS prestao postojati kao samostalna organizacija, a posljednje jedinice nekadašnjeg HOS-a koje su se održale do kraja rata, splitska [[IX. bojna &quot;Rafael vitez Boban&quot;]] i sarajevska [[101. bojna &quot;Do Drine&quot;]], raspuštene su 1996. godine.&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;/&gt;

S obzirom na to da su smatrali da su ih HDZ-ovci pokrali na prošlim izborima iz kolovoza 1992. godine i s obzirom na skori sudski postupak protiv njih na Vojnom sudu kojeg su HSP-ovci doživljavali kao politički pritisak (jer su sličnih optužbi Paraga i Dedaković već bili oslobođeni na Vrhovnom sudu 1991.), u stranci se odlučuju ne izaći na [[Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993. godine|izbore za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske]], koji su održani u veljači 1993.&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 37.&lt;/ref&gt;

U lipnju 1993. na Vojnom sudu u Zagrebu, Dobroslav Paraga, Anto Đapić, Mile Dedaković i Ante Prkačin optuženi su za stvarenje [[Paravojna postrojba|paravojske]] (HOS), ugrožavanje ustavnog poretka Republike Hrvatske, terorizam, planiranje državnog udara i agitiranje protiv tadašnje vlasti. Vojni tužitelj bio je [[Mirsad Bakšić]]. Protiv Parage, Đapića, Dedakovića i Prkačina svjedočili su [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] (bivši tajnik HSP-a), [[Janko Bobetko]] (general HV-a) i [[Mate Šarlija Daidža]] (general HV-a i HVO-a), a optužene je branio [[Zvonimir Hodak]], pravni zastupnik HSP-a. Đapić je optužnicu nazvao političkim procesom i skandalom, a suđenje je privuklo veliku pažnju hrvatske javnosti. U isto se vrijeme pokreće postupak pred Ustavnim sudom za zabranu HSP-a.&lt;ref name=&quot;Rohacek41&quot;&gt;Rohaček, 2009., str. 41.&lt;/ref&gt; Krešimir Pavelić, bivši tajnik HSP-a koji je napustio HSP u srpnju 1991. zbog neslaganja s odlukom Paradžika i Parage da se osnuje HOS, osim što je osnovao svoju stranku [[Hrvatska demokratska stranka prava]], u međuvremenu je postao žestoki kritičar djelatnosti vrha HSP-a. Tako je preko medija tvrdio da je Paraga plaćenik SAD-a sa zadatkom da svrgne Tuđmana i radi protiv Hrvata, a da su drugi članovi HSP-a, kao što su [[Alija Šiljak]], radili za jugoslavensku tajnu službu [[KOS]]. Izjavljivao je da je Paraga &quot;ustaša po zadatku, a ne po uvjerenju&quot;, te da &quot;ima zadatak da HSP što više ustašuje kako bi se hrvatsku aktualnu vlast optuživalo u inozemstvu za porast fašizma u Hrvatskoj&quot;.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 126–127.&lt;/ref&gt; Na teret optuženicima stavljale su se i izjave Ante Prkačina koji je jednom prilikom rekao da je Ratni stožer HOS-a imao zadatak baviti se prikupljanjem političkih poena za stranku, na temelju hrabrosti HOS-ovaca. Pravašima je optužnica više puta sužavana, a nakon dugotrajnog procesa i mnogobrojnih optužbi koje su ih teretile čak i za državnu izdaju, pravašima na suđenju nije dokazano – ništa. Svi su oslobođeni svih optužbi, a sudski proces protiv njih završava.&lt;ref name=&quot;Rohacek41&quot;/&gt;

Tijekom postupka na Vojnom sudu, pravaši su izbačeni iz [[Starčevićev dom|Starčevićeva doma]], a policija je u tadašnjem sjedištu stranke pronašla nekoliko pušaka, dvadesetak bombi i mina, pet kilograma eksploziva i preko dvije tisuće metaka raznih kalibara. Nakon deložacije, HSP je svakodnevno, s početkom u 18 sati, održavao mirne prosvjede ispred zgrade Doma,&lt;ref&gt;Rohaček, 2009., str. 42–43.&lt;/ref&gt; a sjedište stranke vraća se u Šenoinu ulicu, broj 13 (danas se tamo nalazi Paragina frakcijska stranka).

Još u svibnju 1993. godine, Anto Đapić tražio je izvanredni sabor HSP-a, a Središnji odbor taj je prijedlog odbio.&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/nqbnrm.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 1/3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/2n1g9jd.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 2/3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i27.tinypic.com/2s8mt5y.jpg Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 3/3]&lt;/ref&gt; U srpnju je Anto Đapić izbačen iz stranke&lt;ref&gt;[http://i30.tinypic.com/2uo2hs0.jpg Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 1/2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://i29.tinypic.com/1zyg7qs.jpg Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 2/2]&lt;/ref&gt; zajedno uz Borisa Kandarea i još dva člana Predsjedništva stranke te glavnog tajnika pošto su kršili odredbe statuta stranke. Ipak, Đapić je nakon toga sa svojim pristašama u [[Kutina|Kutini]] 11. rujna organizirao izvanredni Sabor HSP-a gdje je on izabran za dopredsjednika, a Boris Kandare za predsjednika Glavnog stana stranke, iako je Đapić bio taj koji je ''de facto'' postao glavni čovjek u stranci.
Paraga je slučaj odveo do pravosudnih organa, a iako ni Đapić ni Kandare više nisu bili članovi stranke, Ministarstvo unutarnjih poslova presudilo je u njihovu korist. Paraga je u Saboru optužio HDZ da je instalirao Đapića na čelo HSP-a,&lt;ref name=&quot;HDZ&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=loHGwivtLgw Ministar Malčić instalirao Đapića za predsjednika HSP-a]. Govor u saboru 24.3.1994., Paraga optužuje HDZ-ovce da su mu ukrali stranku&lt;/ref&gt; a odluka ministarstva izazvala je burne reakcije u svim podružnicama HSP-a tako da je već 1994. godine na Ustavnom sudu bilo preko 200 tužbi ogranaka HSP-a zbog navedene presude, a možda i najdalje išao je predsjednik HSP-a u Koprivnici, [[Dražen Keleminec]], koji je izravno pisao predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu rekavši mu da iza Parage stoji 90 % članstva i da pravaši smatraju da je Anto Đapić najveći izdajnik u povijesti Hrvatske stranke prava te da za &quot;pravaše postoji samo jedan legitimni predsjednik, i to gospodin Dobroslav Paraga&quot;. Hrvatski helsinški odbor također je razmotrio slučaj HSP-a, zaključivši da ministarstvo uprave Republike Hrvatske doista nije poštivalo odredbe članova Zakona o upravnom postupku, kao i članove Zakona o političkim strankama, te više odredaba statuta HSP-a.&lt;ref&gt;[http://oi61.tinypic.com/bflzmh.jpg Predsjednik HSP podružnice Koprivnica]. Pismo Franji Tuđmanu.&lt;/ref&gt; Sudski spor oko HSP-a dugo se vodio, a okončan je 2002. godine, presudom u Đapićevu korist. Paraga je u međuvremenu morao osnovati [[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatsku stranku prava 1861]]. Nakon tog događaja, HSP se sve više približava Hrvatskoj demokratskoj zajednici, stavljajući se pod njen patronat.

=== Pod vodstvom Ante Đapića  ===
Pod vodstvom Đapića HSP počinje stagnirati, a stranka se svoje ekstremističke politike s vremenom odrekla. Nakon pada popularnosti predsjednika Đapića krajem 2000-ih, za predsjednika stranke izabran je [[Daniel Srb]], a Đapić je imenovan počasnim predsjednikom. Pod Srbovim vodstvom HSP je doživio potpuni pad ostavši bez [[Hrvatski sabor|saborskih]] zastupnika poslije [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnih izbora 2011.]] I pod Srbovim vodstvom, frakcijske borbe u stranci nisu nestale. Đapić je 2013. organizirao neuspješni sabor u Osijeku na kojemu je pokušao smijeniti Srba i dovesti [[Josip Matković|Josipa Matkovića]] na čelo stranke, prethodno člana Predsjedništva HSP-a.

Na sljedećim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|parlamentarnim izborima]] održanim 1995., HSP je jedva osvojio minimalan broj glasova za ulazak u parlament – 5 %, a na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|parlamentarnim izborima 2000.]], gdje je nastupio u koaliciji s [[Hrvatska demokršćanska unija|Hrvatskom demokršćanskom unijom]], dobio je 5,2 % glasova.&lt;ref name=&quot;BCM126&quot;/&gt;

Paraga je ponovno 2000. pokrenuo spor oko Kutinskog sabora pred Upravnim sudom koji je u svibnju 2000. usvojio njegovu tužbu ukidajući zaključak Ministarstva uprave iz 1998. I dalje je tvrdio kako Đapić nije bio član stranke i da je krivotvorio svoje članstvo.&lt;ref&gt;Davor Krile: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000525/novosti1.htm Paraga: Očekujem da mi Đapić vrati ukradeni HSP!]. Slobodna Dalmacija, 25. svibnja 2000. Pristupljeno 17. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Međutim, 20. srpnja 2002. spor je okončan u Đapićevu korist. Ministarstvo pravosuđa donijelo rješenje po kojem se vodstvo HSP-a ni u jednom detalju na Kutinskom saboru nije ogriješilo o proceduru i zakon.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020720/novosti03.asp Paraga izgubio spor s HSP-om]. Slobodna Dalmacija, 20. srpnja 2002. Pristupljeno 17. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

Kasnije je HSP polako gubio popularnost u Hrvatskoj, a najveći krah u povijesti stranke doživljava na parlamentarnim izborima 2008., kada je samo jedan zastupnik HSP-a ušao u Sabor. Po mnogima sudeći, bivši predsjednik stranke, Anto Đapić, najzaslužniji je za pad popularnosti HSP-a.

=== Pod vodstvom Danijela Srba ===
Đapić je 2009. dao ostavku na mjesto predsjednika HSP-a, a zamijenio ga je [[Daniel Srb]], čiji je glavni zadatak bio vraćanje ugleda i popularnosti stranke, a Đapić je imenovan počasnim predsjednikom. HSP je bio jedina stranka u [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|6. sazivu Sabora]] koja se protivila članstvu u [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Također, stranka se zalaže i za državnotvornu zaštitu Domovinskog rata i za jedinstvenu nacionalnu politiku Hrvata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;Romic&quot;&gt;Tea Romić: [http://www.vecernji.hr/parlamentarni-izbori-2011/hsp-35-godisnjaci-koji-se-protive-ulasku-u-europsku-uniju-331923 HSP: 35-godišnjaci koji se protive ulasku u Europsku uniju]. Večernji list, 1. listopada 2010. Pristupljeno 16. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

Daniel Srb je 13. listopada 2011. pozvao sve desne stranke na ujedinjenje i zajednički nastup na parlamentarnim izborima 2011.&lt;ref name=&quot;HRT&quot;&gt;[http://www.hrt.hr/index.php?id=48&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=133956&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&amp;cHash=324ce8957e Hoće li se ujediniti desnica?]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. [[Hrvatska radiotelevizija]]. 13. listopada 2011. Pristupljeno 16. listopada 2011.&lt;/ref&gt;

HSP po prvi puta u povijesti, nakon loših rezultata na parlamentarnim izborima 2011., nije dobio zastupnika u Saboru. Ovakav rezultat doveo je stranku u krizu koja je potakla vođe dalmatinskog HSP-a da traže ostavku počasnog predsjednika stranke Ante Đapića.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;&gt;Edi Jurković: [http://www.vecernji.hr/kolumne/i-seselj-protiv-srba-celu-hsp-a-kolumna-354638 I Šešelj protiv Srba na čelu HSP-a]. Večernji list, 10. prosinca 2011. Pristupljeno 14. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; Predsjednik splitskog HSP-a, Hrvoje Tomašević, tražio je Đapićevu ostavku i nove stranačke izbore.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;/&gt; Podržao ga je vođa dubrovačkog HSP-a, Denis Šešelj.&lt;ref name=&quot;Jurkovic&quot;/&gt;
Taj apel rezultirao je Đapićevom ostavkom.&lt;ref name=&quot;pmz&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/anto-dapic-povlaci-se-politickog-zivota-svoje-stranke-clanak-355335 Anto Đapić povlači se iz političkog života svoje stranke]. Večernji list, 12. prosinca 2011. Pristupljeno 14. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;
HSP na izborima 2015. doživljva iznimno težak poraz, osvaja samo 0,6 %, i to u koaliciji s HKS i OS. Na ponovljenim izborima 2016., u koaliciji s HČSP, ABH i (ponovno) OS, osvaja 0,7 %.

=== Pod vodstvom Karla Starčevića ===
[[25. veljače]] [[2017.]] u Zagrebu na Saboru HSP-a izabran novi predsjednik stranke [[Karlo Starčević]].&lt;ref name=&quot;starčević2017&quot; /&gt;

Na [[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|izborima za europski parlament 2019.]] osvaja u koaliciji s [[Neovisni za Hrvatsku|Neovisnim za Hrvatsku]] 4,37 % i ne dobiva nijedno mjesto u parlamentu.

Povodom [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnih izbora 2020.]] HSP je isprva pokušao ići u koaliciju s [[Domovinski pokret|Domovinskim pokretom]], ali nakon što su im, po njihovom mišljenju, ponuđena loša mjesta na listi, HSP zajedno s Neovisnim za Hrvatsku i Generacijom obnove (GO) se okuplja u koaliciju pod nazivom [[Desna liga]]. Na tim izborima HSP doživljava najteži poraz u povijesti; cijela Desna liga dobila je samo 0,44 % glasova. Čak i u IX. izbornoj jedinici, gdje inače HSP dobiva veliki broj glasova, čitava Desna liga osvojila je samo 1,13 % glasova, a Karlo Starčević, predsjednik HSP-a, trenutni gradonačelnik Gospića, dobio je u Gospiću samo 555 preferencijalnih glasova, dok je za usporedbu HDZ, najveća konkurencija, u IX. izbornoj jedinici osvojio čak 52 % glasova, što najviše govori o razmjeru poraza.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Karlo Starčević nije uspio: Težak poraz Desne lige u IX. Izbornoj jedinici i u Gospiću |url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/lika-senj/karlo-starcevic-tezak-poraz-desne-lige-u-ix-izbornoj-jedinici-i-u-gospicu/ |date=2020-07-06 |language=en |accessdate=2020-07-20}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je 16. srpnja 2020. županijsko vijeće HSP-a Split nakon rasprave donijelo jednoglasan zaključak o traženju ostavke Predsjedništva HSP-a i predsjednika Karla Starčevića, čemu se Starčević na sjednici Predsjedništva oštro usprotivio, 20. srpnja dužnosnici HSP-a Split dali su ostavke i napustili stranku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.lika-online.com/duznosnici-hsp-a-split-napustili-stranku-pod-vodstvom-karla-starcevica-i-njegovih-suradnika-dozivjeli-smo-potpuni-izborni-debakl/ |title=Dužnosnici HSP-a Split napustili stranku: Pod vodstvom Karla Starčevića i njegovih suradnika doživjeli smo potpuni izborni debakl |last=Lika-Online.com |work=LIKA ONLINE – Najposjećeniji lički portal |language=hr |accessdate=2020-07-20}}&lt;/ref&gt;

== Izborni rezultati ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Hrvatski sabor]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u saboru
! Promjena 
! Dio Vlade?
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;3&quot; |(samo HSP)
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]]
| 
| 186.000
| 7,06
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}5
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]]
| 
| 121.095
| 5,01
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]]
| [[HKDU]]
| 153.708
| 5,19
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]]
| 
| 158.073
| 6,38
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|8|152|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Rast}}4
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]]
| 
| 86.863
| 3,50
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|153|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}7
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|2011.]]
| 
| 72.360
| 3,07
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Pad}}1
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|2015.]]
| [[HKS]]
| 14.101
| 0,63
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|2016.]]
| [[HČSP]]
| 13.180
| 0,69
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| [[Desna liga]]
| 7.266
| 0,44
| &lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjene}}
| {{Ne|Oporba}}
|}


{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|Predsjednički izbori]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; | Prvi krug
! colspan=&quot;2&quot; |Drugi krug
! rowspan=&quot;2&quot; | Rezultat 
|-
!Broj glasova
!'''%'''
!Broj glasova
!'''%'''
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|1992.]]
|[[Dobroslav Paraga]]
|144.695
|5,51 (#4)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]]
|[[Anto Đapić]]
|49.288
|1,84 (#5)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]]
|[[Slaven Letica]]
|57.748
|2,59 (#5)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|2010.]]
|[[Dragan Primorac]]
|117.154
|5,93 (#6)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|2015.]]
|[[Milan Kujundžić]]
|112.585
|6,30 (#4)
| colspan=&quot;2&quot; |
|{{Ne|Poraz}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Europski parlament]]
! rowspan=&quot;2&quot; | Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; | U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika&lt;br&gt;u EP-u
! Promjena 
|-
! colspan=&quot;2&quot; |(cijela koalicija)
! colspan=&quot;2&quot; |(samo HSP)
|-
![[Izbori za Europski parlament 2013.|2013.]]
| 
|10.317
|1,39
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|2014.]]
| [[Savez za Hrvatsku (2014.)| Savez za Hrvatsku]]
| 63.437
| 6,88
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|11|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|2019.]]
| [[NHR]]
|46.970
|4,37
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#000000}}&lt;/center&gt;
| {{Nema promjena}}
|}

Izvor: DIP&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Arhiva izbora Republike Hrvatske |url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home |accessdate=2020-12-06}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==

HSP se u prvom desetljeću svoga djelovanja često pozivao na NDH, pa tadašnje vodstvo HSP-a počinje s nastojanjem promjene gledišta hrvatske javnosti prema ustašama nastalog u vrijeme komunističke Jugoslavije s ciljem da se Hrvatima ponudi drugačija politička opcija u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Zbog toga vodstvo HSP-a počinje poricati vezu ustaša s fašizmom i nacizmom, te ih označavaju isključivo kao antikomuniste i hrvatske domoljube. U stranačkom listu ''Hrvatsko pravo'' Paraga je izjavio da HSP &quot;podržava 10. travnja kao datum koji označava stvaranje hrvatske države, nažalost uništene u drugom svjetskom ratu. Bilo je tada i grešaka, kao i nepotrebnog nasilja, no, ustaški režim nije bio fašistički ni nacistički&quot;.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 125.&lt;/ref&gt;

U prvim godinama djelovanja stranke, mnogi članovi HSP-a ubijeni su pod sumnjivim okolnostima, s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima, uključujući i dopredsjednika Antu Paradžika te utjecajnog generala HOS-a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].

Na predizbornom mitingu održanom u [[Sisak|Sisku]] 23. srpnja 1992., Paraga je rekao kako HSP želi &quot;očistiti i oslobađati Hrvatsku od Srba, srbo-komunista i četnika&quot;. Povrh toga, Paraga i Đapić sugerirali su da bi HSP &quot;osnovao Hrvatsku pravoslavnu Crkvu koja bi okupila one pojedince pravoslavne vjeroispovijesti koji se osjećaju Hrvatima&quot;. Isto je napravio i Pavelić 1942. kada je prekinuo utjecaj Srpske pravoslavne Crkve na Srbe u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 125–126.&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==

HSP ima 11 600 ''aktivnih'' i 29 800 ''podupirućih'' članova. Najviše članova HSP-a je iz Slavonije (40 %), južne Hrvatske (35 %) te iz središnje Hrvatske (25 %).  Jedna trećina članova HSP-a su žene, dok je prosječna starost u stranci 35 godina.&lt;ref name=&quot;Romic&quot;/&gt;

== Predsjednici stranke ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Br.
! colspan=&quot;1&quot;|Ime
! colspan=&quot;1&quot;|Trajanje mandata
|-
|1.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Dobroslav Paraga]]
|25. veljače 1990. – 11. rujna 1993.
|-
|2.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Anto Đapić]]
|11. rujna 1993. – 7. studenoga 2009.
|-
|3.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Daniel Srb]]
|7. studenoga 2009. – 25. veljače 2017.
|-
|4.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Karlo Starčević]]
|25. veljače 2017. – 5. prosinca 2020.
|-
|5.
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Stranka|HSP|tamno|HR}};&quot;|
|[[Nikica Augustinović]]
|5. prosinca 2020. – danas
|}

== Vidi još ==

* [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatske obrambene snage]]

== Izvori ==

;Bilješke
{{izvori|30em}}

;Literatura

* Dobroslav Paraga, Ante Paradžik: &quot;Borba za hrvatsku državnu nezavisnost: od obnove do lipanjske povelje Hrvatske stranke prava&quot;, Zagreb, HSP, 1991.
* Velimir Veselinović: &quot;Obnavljanje i djelovanje Hrvatske stranke prava, 1990-1992.&quot;, Politička misao, god. 51, br. 2, 2014., str. 55-87
* Goran Rohaček: &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot;, Čakovec, 2009., vlastita naklada. {{ISBN|978-953-55434-0-4}}
* Sulejman Bosto, Tihomir Cipek, Oliver Milosavljević: Kultura sjećanja: 1941.: povijesni lomovi i savladavanje prošlosti. Zagreb: Disput, 2008. {{ISBN|9789532600797}}
* [[Tomislav Jonjić]]: &quot;Sporovi i rascjepi u obnovljenoj Hrvatskoj stranci prava 1990. – 1992.&quot;, Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća: Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013. {{ISBN|9789537840242}}
* [[Mirjana Emina Majić]]: Pravaška zora svanuti mora: 1861. – 1991.: u spomen 130. obljetnice Hrvatske stranke prava. Hrvatska stranka prava, Sydney, 1991.
*'''&lt;tt&gt;xxxxxxxx&lt;/tt&gt;'''. Sesvetski glas. Hrvatska stranka prava, Podružnica Sesvete, Sesvete, (2004. – …), {{ISSN|1845-3589}}
*'''&lt;tt&gt;xxxxxxxx&lt;/tt&gt;'''. Hrvatsko pravo: glasilo Hrvatske stranke prava. Hrvatska stranka prava, (1895. – 1993.), {{ISSN|1333-7327}}
* Velimir Veselinović: prikaz knjige Gorana Rohačeka &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot;, Anali Hrvatskog politološkog društva. Zagreb: Hrvatsko politološko društvo, 2010. {{ISSN|1845-6707}}
* Jill A. Irvine: &quot;Izgradnja države i nacionalizam u Hrvatskoj 1990. – 1996.&quot;, sveučilište u Oklahomi, 1996.
* Marko Lončar: &quot;Činjenice o “Optužnici” koju je pročitao Siniša Glavašević&quot;, National security and the future, Vol.11 No.2-3. svibnja 2010.
* Dobroslav Paraga: &quot;Goli otok: istočni grijeh Zapada&quot;, Zagreb, 1995., vlastita naklada. {{ISBN|9530-96309-0-8}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hsp.hr/ Službene stranice HSP-a]


{{Hrvatske pravaške stranke}}
{{Stranke 6. saziva Sabora}}
{{Stranke 5. saziva Sabora}}

[[Kategorija:Hrvatske pravaške stranke]]</text>
      <sha1>qrcentgg17c5z4ojh94ezj7q0k052st</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Luj XIV., kralj Francuske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22442</id>
    <revision>
      <id>6432113</id>
      <parentid>6432064</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T12:25:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BURQA SULTAN</username>
        <id>258586</id>
      </contributor>
      <comment>/* Krštenje */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53789" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Luj XIV.
| slika                = [[File:Louis XIV of France.jpg|400px]]
| opis                 = Službeni portret Luja XIV. u krunidbenom kostimu, u njegovoj 63. godini života. Rad francuskog slikara Hyacinthea Rigauda, 1701. godine
| titula               = [[Popis francuskih vladara|kralj Francuske i Navarre]]
| vladavina            = [[14. svibnja]] [[1643.]] – [[1. rujna]] [[1715.]]
| krunidba             = [[7. lipnja]] [[1654.]]&lt;br&gt;[[Katedrala Notre-Dame u Reimsu]], [[Reims]], [[Francuska|Kraljevina Francuska]]
| francuski dofen      = [[Luj, krunski princ Francuske]]
| prethodnik           = [[Luj XIII., kralj Francuske]] i [[kraljevina Navara|Navarre]]
| nasljednik           = [[Luj XV, kralj Francuske|Luj XV., kralj Francuske]]
| regent               = [[Ana Austrijska]] ([[1643.]] – [[1651.]])
| nasljeđe             = Francusko kraljevstvo
| supruga              = 
| supruge              = [[Marija Terezija Španjolska]], vjenčani 1660., preminula 1683.&lt;br&gt;[[Françoise d'Aubigné]], markiza Maintenona, vjenčani 1683. (u tajnosti)
| suprug               = 
| supruzi              = 
| djeca                = [[Luj, veliki francuski dofen]]&lt;br&gt;[[Ana-Elizabeta francuska]]&lt;br&gt;[[Marija Ana francuska]]&lt;br&gt;[[Marija Tereza francuska]]&lt;br&gt;[[Filip Karlo, vojvoda Anjoua]]&lt;br/&gt;[[Luj Franjo, vojvoda Anjoua]]
'''Nezakonita djeca:'''&lt;br&gt;[[Marija Ana Burbonska]], princeza Contija i vojvotkinja La Vallièrea&lt;br&gt;[[Luj, grof Vermandoisa]]&lt;br&gt;[[Luj August., regent Francuske|Luj August Burbonski]], vojvoda Mainea&lt;br&gt;[[Luj Cezar Burbonski]], grof Vexina&lt;br&gt;[[Luiza Franciska Bourbonska]], princeza Conedéa&lt;br&gt;[[Luiza Marija Ana Burbonska]], gospođica iz Toursa&lt;br&gt;[[Luiza iz Maisonblanchea]]&lt;br&gt;[[Franciska Marija Burbonska]], vojvotkinja Orléansa&lt;br/&gt;[[Luj Alexandar Burbonski]], grof Toulousea
| puno ime             = Luj Dieudonné de Bourbon
| posthumno ime        = 
| dinastija            = [[Burbonci|Bourbon]]
| vladarska himna      =
| otac                 = [[Luj XIII., kralj Francuske]] i [[Kraljevina Navara|Navarre]]
| majka                = [[Ana Austrijska]]
| datum rođenja        = [[5. rujna]] [[1638.]], Château Neuf (dosl. ''Novi dvorac''), u [[Saint-Germaine-en-Laye]]u, [[Francuska|Kraljevina Francuska]]
| datum smrti          = [[1. rujna]] [[1715.]], palača [[Dvorac Versailles|Versailles]], u 76. godini života
| datum sahrane         = 9. rujna 1715.
| mjesto sahrane        = [[Bazilika Saint-Denis]], [[Francuska]]
| zanimanje            =
| vjera                = [[Katoličanstvo|rimokatoličanstvo]] ([[galikanizam]])
| potpis               = Louis XIV Signature.svg
| grb                  = Coat of Arms of the Dauphin of France.svg
| grb2                  = Grand Royal Coat of Arms of France &amp; Navarre.svg
}}

[[File:Coat of Arms of the Dauphin of France.svg|300px|thumb|right|Grb francuskog dofena.]]

[[File:Grand Royal Coat of Arms of France &amp; Navarre.svg|300px|thumb|right|Grb kraljeva Francuske i Navarre.]]

'''Luj XIV.''', nazivan i '''Luj Bogomdani''' (fr. ''Louis-Dieudonné''), '''Luj Veliki''' (fr. ''Louis le Grand'') i '''Kralj Sunce''' (fr. ''le Roi Soleil''), bio je je 64. kralj [[Francuska|Francuske]], 44. kralj [[Kraljevina Navara|Navarre]], 22. su-princ Andorre, 14. kralj imena &quot;Luj&quot; i 3. monarh francuske dinstije Bourbon, punog (krsnog) imena '''Louis-Dieudonné de Bourbon.''' 

Rođen je u [[Château Neuf|dvorcu Neuf]] (danas ne postoji), u Saint-Germaine-en-Layeu, nedaleko od [[Pariz]]a, [[5. rujna]] [[1638.]] kao sin [[Luj XIII., kralj Francuske|Luja XIII.]] i [[Ana Austrijska|Ane Austrijske]]., a preminuo je u palači [[Versailles]], [[1. rujna]] [[1715.]] Krunu i prijestolje [[Francuska|Francuske]] i [[Kraljevina Navara|Navarre]] naslijedio je kao dječak, u dobi od nepunih 5 godina (4 godine i 8 mjeseci), čime postaje jedan od najmlađih kraljeva u povijesti Francuske. Stvarnu vlast preuzeo je tek nakon smrti svog glavnog ministra, kardinala [[Mazarin]]a [[1661.]] godine. &lt;ref name=CatEn&gt;{{cite web |url=http://www.newadvent.org/cathen/09371a.htm|title=Luj XIV|publisher=[[Catholic Encyclopedia]] |year=2007 |access-date=19 January 2008 }}&lt;/ref&gt; Njegova vladavina trajala je pune 72 godine, od [[14. svibnja]] [[1643.]] do njegove smrti [[1. rujna]] [[1715.]] godine, što ga čini najdugovječnijim vladarem suverene države u europskoj povijesti, a samim time i povijesti Francuske. &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572792/Luj_XIV.html |title=Luj XIV |publisher=[[MSN Encarta]]|year=2008 |access-date=20 January 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091028021603/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572792/Luj_XIV.html |archive-date=28 October 2009 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U načelu, vladavinu Luja XIV. možemo podijeliti na tri dijela: (1) razdoblje njegovog djetinstva i maloljetnosti, obilježeno građanskim ratovima i pobunama Fronde, u trajanju od 1643. do 1661., tijekom kojeg vladaju njegova majka, u ulozi regenta, i kardinal Mazarin, u ulozi glavnog ministra (premijera); (2) razdoblje nakon [[Mazarin]]ove smrti, u trajanju od 1661. do početka 1680-ih, tijekom kojeg Luj vlada arbitrirajući između velikih ministara; (3) razdoblje od početka 1680-ih do njegove smrti 1715., tijekom kojeg Luj XIV. vlada sve više apsolutistički, posebno nakon smrti ministra financija [[Jean-Baptiste Colbert|Colberta]], 1683., a kasnije i državnog tajnika i ministra obrane [[François-Michel le Tellier, markiz Louvoisa|Louvoisa]], 1691. Potonje je razdoblje obilježeno i povratkom interesa kralja prema religiji, posebno pod utjecajem njegove druge supruge, [[Françoise d'Aubigné|Madame de Maintenon]]. 

Vladavinu Luja XIV. obilježile su velike plemićke, parlamentarne, protestantske i seljačke bune. S druge strane, Luj XIV. odlučno nameće poslušnost svim redovima staleža i kontrolira različite struje mišljenja (uključujući književne i religiozne). Širenjem administracije i vojske, borbom protiv aristokratske oporbe (Fronde) i promicanjem merkantilističkog gospodarskog sustava, Luj je osigurao apsolutnu moć francuskog kraljevstva. 

Ključnu ulogu u centralilzaciji moći Luja XIV. i uspostavljanju apsolutizma imala je palača Versailles. U razdoblju od 1661. do 1682., kraljeva glavna rezidencija bio je dvorac [[Dvorac Saint-Germain-en-Laye|Vieux]] (dosl. ''stari dvorac''), u [[Saint-Germain-en-Laye]]u. Godine 1666., početkom svoje punoljetnosti, Luj XIV. ondje uspostavlja (okuplja) svoj dvor. Susjedni dvorac [[Dvorac Neuf de Saint-Germain-en-Laye|Neuf]] (dosl. ''novi dvorac''), u kojem je Luj XIV. rođen, tijekom 1660-ih biva postupno napušten, s obzirom da je mladi Luj preferiao odsjedati u dvorcu Vieux. Godine 1682. Luj XIV. proglašava Versailles svojom glavnom rezidencijom i sjedištem vlade te francuski dvor napušta dvorac u Saint-Germain-en-Layeu. Gotovo svim francuskim dvorjanima je bio omogućen smještaj i korištenje soba unutar tada nove palače.{{Sfn|Lacaille|2012|pages=15–20}} Versailles ubrzo postaje sjedište Lujeve moći i prijestolnica kulturnog prestiža. Izgradnju prostrane palače Luj je nadzirao osobno, a njezin arhitektonski stil nadahnuo je izgradnju mnogih europskih dvoraca. Preseljenjem dvora u [[Versailles]], Luj XIV. podvrgava plemstvo svojem pomnom promatranju i detaljno razrađenom bontonu. Prisiljavajući mnoge pripadnike plemstva da nasele njegovu raskošnu palaču, Luj uspijeva obuzdati buntovnu aristokraciju, većina čijih je članova sudjelovala u pobunama Fronde tijekom njegovog djetinstva. [4] Zastupajući ideju o &quot;božanskom pravu&quot; kraljeva, Luj XIV. svoju vladavinu podvrgava stvaranju apsolutne monarhije i centralizirane državne vlasti, koju će provoditi iz Versaillesa. Francuska Luja XIV. postaje simbol apsolutizma u Europi. Luj XIV. je radikalnim reformama, poput centralizacije moći monarhije i proglašenja apsolutizma, utemeljio vladavinu monarha lišenu ograničenja predstavničkih institucija te postao jedan od najmoćnijih francuskih monarha i učvrstio sustav apsolutne monarhije u Francuskoj koji će trajati sve do [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Svojom je vladavinom ujedno nastojao eliminirati ostatke feudalizma, koji su još uvijek postojali u dijelovima Francuske. 

S vjerskog aspekta, sedamnaesto stoljeće nije ograničeno samo na opoziciju između katolika i protestanata, već uključuje i snažno protivljenje između [[Družba Isusova|jezuita]] i [[Jansenizam|jansenista]]. Spomenuti vjerski sukobi naročito dolaze do izražaja tijekom vladavine Luja XIV. Svojim odlukama, morao je balansirati između različitih struja religiozne misli, uzimajući u obzir ne samo vlastita uvjerenja, već i politička pitanja. Osudu nad Jansenistima Luj provodi prvesntveno radi njihovog anti-apsolutističkog stava. S druge strane, budući da se ideja o vjerskoj slobodi nije uklapala u Lujevu viziju o apsolutnoj vlasti, aktivno je provodio i jednoobraznost vjere pod uctjecajem Galičke katoličke crkve, koja je privrženost apsolutnoj monarhiji stavljala ispred privrženosti papi. Opozivom [[Edikt iz Nantesa|Nanteskog edikta]] 1685. i represijom protiv protestantizma Luj XIV. obnavlja katoličko vjersko jedinstvo u Francuskoj, a ujedno izaziva mnoge kontroverze. [[Edikt iz Fontainebleaua|Ediktom iz Fontainebleaua]], donesenim 18. listopada 1685., ukinuta su prava protestantske manjine, čime su hugenoti podvrgnuti valovima progona i efektivno prisiljeni na emigraciju ili preobraćenje. Kralj je time u zemlji katoličku vjeru &quot;vratio u fokus&quot; (la France toute catholique), a ukinuo vjerska i građanska prava hugenota, gotovo uništavajući francusku protestantsku zajednicu.  Iako je opoziv u Francuskoj općenito dobro prihvaćen od strane radikalnih katolika, isti rezultira vrlo nepovoljnim reakcijama među plemstvom širom Europe i neočekivano mlakom reakcijom papinskog Rima. Odnosi između Luja XIV. i rimskih papa uglavnom su bili loši, posebice odnos s Inocentom XI. Istodobno, Luj je pokušao osloboditi Katoličku crkvu u Francuskoj svjetovnog utjecaja papinstva (fokus galikanizma). Doista, kralj je namjeravao sačuvati svoju neovisnost i onu svog svećenstva prema Rimu, što ga, istovremeno, nije sprječilo da bude oprezan u svom ophođenju sa  [[galikanizam|Galikanima]], često &quot;impregniranima&quot; [[Jansenizam|jansenizmom]]. Pred kraj Lujeve vladavine, svađa oko [[Kvijetizam|kvijetizma]] ponovo je dovela je do napetosti s [[Rim]]om.

Francuska je tijekom vladavine Luja XIV. bila najmnogoljudnija zemlja u Europi, što joj je davalo određenu moć, tim više što je francuska ekonomija do 1670-ih već dosegla svoj vrhunac, a prvenstveno zahvaljujući ekonomskoj dinamičnosti zemlje i urednim javnim financijama. Luj XIV. svoju moć utvrđuje diplomacijom i ratom, a posebno protiv Habsburške dinastije, čiji posjedi okružuju Francusku. Kroz ekspanzivnu vanjsku politiku i nekoliko ratova ([[Nizozemski rat]], [[Rat Augsburške lige]] (Devetogodišnji rat ili Rat za palatinsko nasljeđe), [[Rat za španjolsku baštinu|Rat za španjolsko nasljeđe]]), Luj je oslobodio svoju zemlju habsburških kandži i učvrstio položaj Francuske kao dominantne sile u Europi. 

Njegova &quot;[[Pré carré]]&quot; politika (tzv. &quot;politika kvadratne livade&quot; ili &quot;politika dvorišta&quot;) nastoji proširiti i racionalizirati granice zemlje, zaštićene [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vaubanovim]] &quot;[[Željezni pojas, Francuska|željeznim pojasom]]&quot;, dvostrukom linijom utvrđenih gradova koji su štitili nove granice Kraljevine Francuske od napada [[Španjolska Nizozemska|Španjolske Nizozemske]] (''[[pars pro toto]]'' Flandrija). [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vauban]] je dizajnirao i projektirao obrambenu livadu u drugoj polovici 17. stoljeća te utvrdio osvojene gradove na  sjeveru današnje Francuske. 

Ova akcija Luju omogućuje dodijeljivanje granica Francuskoj slične onima današnje Francuske, i to aneksijom pokrajina i gradova poput [[Languedoc-Roussillon|Roussillona]], ​​[[Franche-Comté|Franche-Comtéa]], [[Lille|Lillea]], [[Strasbourg|Strasbourga]] i [[Elzas|Alsacea]]. Međutim, ratovi su pretežno ovisili o javnim financijama, a Luj XIV. je ujedno privukao i reakciju drugih europskih zemalja, koje su se, na kraju njegove vladavine, često udruživale kako bi se suprotstavile njegovoj moći. Tu dolazi do izažaja trenutak nakon [[Sjajna revolucija|Sjajne revolucije]], kad Engleska počinje potvrđivati ​​svoju moć, posebno pomorsku i ekonomsku, pod vladavinom odlučnog protivnika Luja XIV., Williama od Orangea.

Vođen svojim snom o francuskoj prevlasti, Richelieu je vanjske poslove Francuske obvezao politikom teritorijalnog širenja duž njene sjeverne i sjeveroistočne granice. Tijekom kasnijih godina vladavine Luja XIV., kralj i njegovi savjetnici su nastavili i proširili Richelieuovu ekspanzionističku politiku pripajanjem novih teritorija u Alzasu, grad Strasbourg i Franche-Comte. Borba za burgundske i lotarinške zemlje ističe još jedan problem koji je Richelieu prenio na Luja XIV. – prirodne granice. Čini se izvjesnim da ni Richelieu ni Luj XIV. nisu tražili takozvane &quot;prirodne&quot; granice Francuske niti, što se toga tiče, drevne granice Galije. Njihov cilj bio je u pokrajinama Alsace i Lorraine uspostaviti napredne vojne baze (utvrde), različito nazivane &quot;prolazi&quot;, &quot;ulazi&quot;, &quot;mostobrani&quot;, &quot;vrata&quot;, koje bi francuskoj vojsci omogućavale odbiti neprijateljski napad ili pokrenuti vlastiti. Richelieu je u djelu u ''L'Avis an Rot apres le siege de La Rochelle'', iz 1629., ustvrdio sljedeće: &quot;Vjerujem da moramo utvrditi Metz i napredovati sve do Strasbourga, ako je moguće, kako bi stekli ''une entree'' (ulaz) u Njemačku.&quot; Te su baze često štitile velike vodene putove koji su vodili u sjevernu i sjeveroistočnu Europu. Proširenje ovog koncepta, takozvanih &quot;vrata&quot; ili &quot;ulaza&quot;, možemo pronaći čak i u tvrđavama koje su čuvale &quot;pomorske&quot; Alpe Italije, na njenom sjeveru. Na mjestima gdje nije postojala prirodna zaštita – šume, rtovi ili riječni zavoji - inženjeri kardinala Richelieua i, kasnije, Luja XIV. (glavni među njima Clerville, Vauban i Chamlay), projektirali su granicu ili &quot;željezni zid&quot; sastavljen od utvrđenih gradova, često povezanih zajedno kanalima ili nasipima koji bi se mogli otvoriti kako bi se omogućilo poplavljivanje okolnog teritorija. Takva je granica bila usavršena u kasnijim godinama vladavine Luja XIV. od strane genija – markiza Vaubana, čije su velike tvrđave bile raštrkane duž sjeverne i sjeveroistočne granice poput ogrlice od željeza i kamena. Strategija utvrđivanja tzv. &quot;vrata&quot; ili &quot;barijere&quot; pojavila se kao jedno od remek-djela vojnog i diplomatskog planiranja u doba Luja XIV. 

Francuska je pod vladavinom Luja XIV. postala vodeća europska sila, koja je redovito potvrđivala svoju vojnu snagu. Sukob sa Španjolskom obilježio je cijelo Lujevo djetinjstvo, a tijekom njegove vladavine francusko je kraljevstvo sudjelovalo u tri velika kontinentalna sukoba, svaki protiv moćnih stranih saveza: [[Francusko-nizozemski rat|Francusko-nizozemskom ratu]], [[Rat Augsburške lige|Ratu Augsburške lige]] i [[Rat za španjolsku baštinu|Ratu za španjolsko nasljeđe]]. Francuska je također sudjelovala u kraćim ratovima, poput [[Rat za devoluciju|Rata za devoluciju]] i [[Rat za ponovno ujedinjenje|Rata za ponovno ujedinjenje]]. Ratni sukobi definirali su Lujevu vanjsku politiku, a njegova osobnost oblikovala je njegov pristup ratu. Potaknut &quot;mješavinom trgovine, osvete i osobne iritacije&quot;, osjetio je da je rat idealan način povećanja svoje slave. U vrijeme mira, Luj se koncentrirao na pripremu za sljedeći rat. Učinio je poslom svojih diplomata stvaranje taktičke i strateške prednosti za francusku vojsku.{{sfn|Nathan|1993|p=633}} U svijetu koji teritorij, moć i bogatstvo smatra najvažnijima, Luj XIV. je prepoznat kao veliki kralj. Pretvorio je Francusku u dominantnu europsku naciju, proširio njezine granice i ostavio svoje nasljednike sigurnima u svom posjedu. Vrhunac svoje moći Luj je dosegao 1670-ih godina, a sljedeća četiri desetljeća uspješno je zaštitio ono što je postigao i to pred licem cijele Europe ujedinjene protiv njega. Štoviše, na kraju je ostvario i svoj san da će na španjolskom prijestolju vidjeti potomka Bourbonske dinastije. Tijekom vladavine Luja XIV., Francuska je, također, konsolidirala i upravu svojih kolonijalnih posjeda i trgovine, postavši tako svjetska sila. 

Iako je naslijedio politički nestabilno i vojno iscrpljeno kraljevstvo na rubu bankrota, Luj XIV. svojem je nasljedniku ostavio tada najveću državnu silu zapadnog svijeta. Njegova glavna postignuća uključuju širenje učinkovitosti centralizirane vlasti, povećanje granica francuskog kraljevstva prema sjeveru i istoku i postavljanje jednog od svojih unuka, Filipa V., na španjolsko prijestolje. Unutarnjom politikom, Luj je ojačao kontrolu središnje vlade nad različitim regijama Francuske, ugrađujući svoje teritorijalne dobitke u ujedinjenu državu. Iako se radi o nizu uspjeha, oni su skupo koštali francusku naciju. Gospodarstvo je trpjelo tijekom dugih godina rata, porezi su često povećavani, a ruralna su područja postala ranjiva uslijed nemilosrdnih razdoblja gladi. Nažalost, mnoge su Lujeve politike, kako unutarnje, tako i vanjske, uzrokovale velike poteškoće običnim ljudima, od kojih su mnogi trpjeli glad, pobjegli iz domovine ili živjeli u teroru progona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572792_3/Luj_XIV.html |title=Luj XIV |publisher=[[MSN Encarta]]|year=2008 |access-date=20 January 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091028021603/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572792/Luj_XIV.html |archive-date=28 October 2009 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kraj njegove vladavine obilježili su vojni porazi, progon protestanata, glad 1693. i ona 1709. godine, koja je ostavila gotovo dva milijuna mrtvih, zatim pobuna [[Kamisardi|Kamisarda]] (francuskih protestanata iz regije južne Francuske, hugenota) i smrt mnogih kraljevskih nasljednika dinastije Bourbon. Gotovo svi njegovi nasljednici, djeca i unuci su umrli prije njega, a njegov nasljednik i praunuk, Luj XV., Imao je samo 5 godina u trenutku njegove smrti. Međutim, čak i nakon prilično liberalnog vladanja [[Filip II., vojvoda Orléansa|Filipa II., vojvode Orléansa]], nećaka Luja XIV., u ulozi regenta maloljetnom Luju XV., apsolutizam je opstao, potvrđujući čvrstoću izgrađenog režima. Luj XIV. želio je donijeti slavu Francuskoj i svojoj dinastiji, a umro je vjerujući da jest. 

Luja XIV. smatra se najvažnijim predstavnikom dvorskog apsolutizma i ideje o božanskom pravu kraljeva. Dvorska kultura koju je uspostavio postala je uzor dvorovima širom Europe. Njezin je središnji simbol bio izvanredan položaj i veličanstveni izgled kralja. Njegovu vladavinu obilježio je procvat francuske umjetnosti, posebno književnosti, arhitekture i glazbe, zbog čega se 17. stoljeće često opisuje kao [[Veliko stoljeće]] (fr. ''Grand Siècle''). Njegov doprinos je ključan u stvaranju umjetničke i arhitektonsko-povijesne epohe klasicističkog baroka. Najbolji primjer toga je [[Dvorac Versailles|Versajska]] palača koju se smatra vrhuncem europske arhitekture palača. Kralj Sunce bio je okružen različitim utjecajnim političkim, vojnim i kultorolškim figurama kao što su [[Jules Mazarin|Mazarin]], [[Colbert]], [[Louvois]], [[Luj de Bourbon, Princ Condéa|Grand Condé]], [[Turenne]], [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vauban]], [[Boulle]], [[Molière]], [[Jean Racine|Racine]], [[Nicolas Boileau|Boileau]], [[Jean de La Fontaine|La Fontaine]], [[Jean-Baptiste Lully|Lully]], [[Marc-Antoine Charpentier|Charpentier]], [[Marais]], [[Charles Le Brun|Le Brun]], [[Hyacinthe Rigaud|Rigaud]], [[Jacques-Bénigne Bossuet|Bossuet]], [[Le Vau]], [[Mansart]], [[Charles Perrault]], [[Claude Perrault]], i [[Le Nôtre]]. Luj XIV. je promovirao umjetnost i znanost, što je rezultiralo procvatom francuske kulture, ovjekovječene u stilu istoimenog naziva (''stil Luj XIV.''). Zahvaljujući njegovom sponzorstvu i pokroviteljstvu u korist mnogih, već spomenutih umjetnika, francuski klasicizam dostiže svoj vrhunac još za njegova života. Značajna postignuća vladavine Luja XIV. imati će širok utjecaj koji seže od ranog modernog doba, preko industrijske revolucije, sve do danas. Između mnogih, neka od njih uključuju izgradnju kanala [[Canal du Midi|Midi]], stvaranje palače Versailles i njenih veličanstvenih vrtova, kao i osnivanje [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]].

==Rane godine života Luja XIV.==

===Rođenje===

[[File:Louis XIV et Anne d'Autriche.jpg|284px|thumb|left|Portret Ane Austrijske i budućeg kralja Luja XIV., koji nosi kapu s perom u boji njegove haljine i pregaču bogato ukrašenu vezom i čipkom. 1639. godina.]]

[[File:Circle of Mignard - Portrait of Louis XIV as an infant, with the royal nurse Madame A. Melin.jpg|284px|thumb|left|Portret Luja XIV. kao novorođenčeta i njegove dojilje [[Madame A. Melin]]. Rad umjetnika [[Mignard le Romain|Mignarda le Romaina]].]]

[[File:Louis XIV and his nurse.jpg|284px|thumb|left|Portret Luja XIV. kao novorođenčeta i njegove dojilje [[Dame Longuet de la Giraudiere]]. Rad umjetnika [[Charlesa Beaubruna|Charlesa Beaubruna]].]]

Luj XIV. Bourbon rođen je 5. rujna 1638., u otprilike 11:15 ujutro, u dvorcu Saint-Germain-en-Laye, u obitelji Luja XIII. i Ane austrijske. Bio je radije neočekivano dijete kraljevskog para. Mnogi su suvremenici Lujevo rođenje dočekali kao sretan događaj budući da je brak njegovih roditelja trajao već 23 godine, a sve do tada nisu imali potomaka. Vijest o njegovom rođenju ubrzo se pročula kraljevstvom, diljem, u neku ruku, zahvalne francuske nacije. U skladu s tadašnjim običajima, rođenju su prisustvovali prinčevi i visoki dužnosnici krune te utvrdili da je novorođenče na rukama primalje, dame [[Dama Péronne|Péronne]], dječak. Vijest o rođenju nasljednika prenesena je Luju XIII. koji je, osjećavši se slabo nakon groznice koju je nedavne prebolio, otišao jesti. Čuvši vijest, pao je na koljena kako bi zahvalio Bogu što mu je dao nasljednika kojem su se toliko dugo nadali. Otkako je kraljičina trudnoća javno objavljena, nebrojene su javne molitve uznesene dok su ljudi nestrpljivo čekali da kraljevski par Francuskoj konačno osigura dofena, prijestolonasljednika, a samostani diljem Francuske su predviđali rođenje dofena i uspješan porod. Rođenje djeteta, poznatog kao Luj Bogomdani (fr. ''Louis-Dieudonné''), neki već samo po sebi smatraju čudom. Mnogi suvremenici to vide kao dokaz da &quot;nebesa&quot; podupiru politiku koju su vodili kralj i njegov glavni ministar, kardinal Richelieu. U najmanju ruku, rođenjem dofena isključen je rizik da će Luja XIII. naslijediti njegov slabi brat [[Gaston, vojvoda od Orléansa]], pretendent na prijestolje i nepoželjni urotnik. 

Jahači su krenuli u Pariz kako bi proširili radosne vijesti. Kako su bili spriječeni prijeći rijeku Seinu preko mosta u Neuillyju, koji je bio oštećen, svoju su poruku prenijeli na releje smještene na drugoj obali rijeke mašući šeširima u zraku. Vidjevši radostan znak, da je rođen dječak, a ne prekrižene ruke u znak rođenja djevojčice, odgalopirali su prema Parizu gdje su već planirana tri dana proslave tog radosnog događaja. &lt;ref name=CatEn&gt;{{cite web |url=http://www.leroiestmort.com/en/la-naissance-de-Luj-xiv}}&lt;/ref&gt;

U tjednima koji slijedili nakon rođenja mladog princa, dvor, Pariz i pokrajine predali se ekstatičnim proslavama. Njegovo rođenje dovelo je do velikog popularnog festivala na ulicama Pariza, a nizozemski pravnik, Hugo de Groot, stanovnik Pariza i suvremenik događaja, napisao je o ovoj gozbi: &quot;Nikad jedan događaj nije ljude uzdigao do takve radosti.&quot; &lt;ref&gt;{{Aut|Luc Panhuysen}}, blz. 19.&lt;/ref&gt; Službeno, gozbe su, u znak proslave rođenja nasljednika, trajale puna tri dana &lt;ref&gt;{{Aut|Johan Op de Beeck}}, blz. 20.&lt;/ref&gt;. Diplomatski opunomoćenici europskih prijestolnica došli su čestitati francuskom kralju, a u Rimu je papa Urban VIII. proslavio visoku pontifikalnu misu u čast dofena (fr. ''Le Dauphin'') Luja. No u cijeloj Europi nitko nije izrazio veće zadovoljstvo povodom rođenja prijestolonasljednika od francuskog glavnog ministra, kardinala Richelieua, koji je u tadašnjim službenom glasilu, Gazzete de France (gazeta), primijetio je da &quot;između oca i majke leži to divljenja vrijedno dijete, predmet njihovih želja i posljednji izraz njihove sreće.&quot; 

Njegova je majka, Ana Austrijska, u razdoblju između 1619. i  1631. godine rodila četiri mrtvorođena djeteta. U sterilnom braku, isprekidanom s nekoliko pobačaja, par se otuđio, a &quot;nenadano&quot; rođenje prijestolonasljednika neki su suvremenici smatrali darom s neba. Stoga, vodeći su suvremenici događaja, Luja smatrali božanskim darom, a njegovo dugo očekivano rođenje Božjim čudom. Pobožna Ana austrijska događaj je pripisala djelu i zagovoru brata Fiacrea kod Notre-Dame-de-Grâces. Kao posljedicu zahvalnosti i radosti koja je nastala njegovim rođenjem, novorođenče je dobilo nadimak &quot;Bogomdani&quot; ili &quot;Božji Dar&quot; (fr. ''Dieudonné''). Iako su neki povjesničari tvrdili da je Lujev pravi otac kardinal Mazarin, provedeni DNK test poništio je ovu hipotezu. &lt;ref&gt;{{Article |titre=La tête d'{{Henri IV}} a parlé : son ADN coïncide avec celui de {{Louis XVI}} |périodique=Le Parisien |date=31 décembre 2012 |lire en ligne=https://www.leparisien.fr/sciences/la-tete-d-henri-iv-a-parle-son-adn-coincide-avec-celui-de-louis-xvi-31-12-2012-2443745.php |consulté le=27 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;{{,}}&lt;ref&gt;{{Ouvrage |auteur1=[[Claude Dulong]] |titre=Les signes cryptiques dans la correspondance d'[[Anne d'Autriche (1601-1666)|Anne d'Autriche]] avec Mazarin. Contribution à l'emblématique du {{s-|XVII}} |volume=CXL |tome=140-1 |éditeur=Bibliothèque de l'École des chartes |année=1982 |pages totales=198 |passage=61-83 |lire en ligne=https://www.persee.fr/doc/bec_0373-6237_1982_num_140_1_450256 |consulté le=27 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt; Povjesničar Jean-Christian Petitfils predložio je period između 23. i 30. studenoga 1637., tjedan u kojem je kraljevski par boravio u Saint-Germainu, kao razdoblje &quot;začeća dofena&quot;, dok neki drugi autori tvrde da je dofen začet otprilike 05. prosinca 1637. u palači Louvre (5. prosinca pada točno devet mjeseci prije njegova rođenja, 05. rujna 1638.) &lt;ref name=chiron135&gt;{{Ouvrage |auteur1=[[Yves Chiron]] |titre=Enquête sur les apparitions de la Vierge |éditeur=[[Éditions Perrin|Perrin]] |année=2007 |pages totales=427 |passage=135 |isbn=978-2-262-02832-9 |consulté le=20 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;{{,}}&lt;ref&gt;{{Ouvrage |auteur1=Pierre Chevallier |titre={{Louis XIII}} |éditeur=[[Librairie Arthème Fayard|Fayard]] |année=1979 |pages totales=680 |passage=552 |asin=B0161TUTS6 |consulté le=25 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;. Naime, prema tadašnjem javnom glasilu (novinama), &quot;Francuskoj gazeti&quot; (fr. ''La Gazette de France''), 05. prosinca 1637. kralj je bio u gradu kada je iznenada izbila oluja s grmljavinom. Sklonište je potražio u palači Louvre gdje je i prenoćio sa svojom suprugom, Anom Austrijskom, a ujedno s njom imao i spolni odnos. Dvojbeno je jesu li se događaji doista tako odigrali, budući da je, prema osobnom liječniku Louisa XIII., [[Charles Bouvard|Charlesu Bouvardu]], dijete začeto u tjednu između 23. i 30. studenog 1637. &lt;ref&gt;{{Aut|Johan Op de Beeck}}, blz. 17-18.&lt;/ref&gt;

===Vizija i obećanje===

[[File:Anne of Austria with her children (King Louis XIV and Philippe, Duke of Anjou) praying to the Holy trinity (Philippe de Champaigne).jpg|380px|thumb|right|Ana Austrijska zajedno sa svojim sinovima, kraljem Lujem XIV. i [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipom, vojvodom Anjoua]] u molitvi Svetom Trojstvu. Rad umjetnika [[Philippe de Champaigne|Philippea de Champaignea]].]]

Kralj Luj XIII i kraljica Ana austrijska, a kasnije i sam Luj, ovo rođenje, dugo željenog sina i prijestolonasljednika, smatraju plodom zagovora brata (fratra, svećenika) Fiacrea kod [[Notre-Dame-de-Grâces, Cotignac|Notre-Dame de Grâces]] gdje redovnik izgovara tri devetnice (novene) kako bi kraljevskom paru bio podaren &quot;nasljednik francuske krune&quot;. Naime, 27. listpada 1637. tijekom osobne molitve brat Fiacre imao je unutarnju spoznaju: kraljica Ana austrijska morala je javno zatražiti izgovaranje triju devetnica (novena), molitvi u čast Djevice Marije, upućenih Blaženoj Djevici sa tri mjesta: iz svetišta Notre-Dame de Paris, iz svetišta Notre-Dame des Victoires i svetišta Notre-Dame de Grâces, u Cotignacu, te da će mu tada biti dan sin &lt;ref name=histoire41&gt;{{Ouvrage|langue=fr|auteur1=O. Tessier|titre=Histoire de la commune de Cotignac|sous-titre=|éditeur=|collection=|lieu=Marseille|année=1860 |réimpression=1979|volume=|tome=|pages totales=346|passage=40-41|isbn=|lire en ligne=https://books.google.fr/books?id=HjtYAAAAcAAJ|consulté le=6 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;. Brat Fiacre izvještava kako mu je spomenuta unutarnja spoznaja kasnije i potvrđena vizijom (ukazanjem) Djevice Marije (marijansko ukazanje, mariofanija) i to 03. studenog 1637., dok se molio u kapeli samostana. Navodno, Djevica mu potvrđuje da će kraljica doista dobiti sina ukoliko izvrši molitve. Kao &quot;znak&quot; autentičnosti njegove vizije, Djevica mu govori da će u crkvi u Cotignacu pronaći sliku Djevice s istim obilježjima kao u njegovoj viziji. Sutradan to upućuje svom nadređenom i biva sastavljen zapisnik o izjavama brata. Kardinal de La Rochefoucauldis je zadužio provjeru izjava redovnika i za to piše guverneru Provanse i kardinalu Fréjusa kako bi pomno provjerio opis slike koju je napravio ovaj redovnik, koji nikada nije napustio Pariz. &lt;ref name=histoire41/&gt;{{,}}&lt;ref&gt;{{Ouvrage|langue=fr|auteur1=[[René Laurentin]]|auteur2=Patrick Sbalchiero|titre=Dictionnaire des &quot;Apparitions de la Vierge Marie&quot;|sous-titre=|éditeur=Fayard|collection=|lieu=|année=2012|volume=|tome=|pages totales=1426|passage=695-696|isbn=978-2213-67132-1|lire en ligne=|consulté le=24 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;. Budući da je istraga bila pozitivna, redovnik dobiva audijenciju kod kralja i kraljice, koji, primivši obavijest, izvršavaju tri devetnice. Devetnice izgovara i brat [[Denis Antheaume, brat Fiacre de Sainte-Marguerite|Fiacre]] od 8. studenog do 5. prosinca 1637.&lt;ref name=ciel31&gt;{{Ouvrage |auteur1=[[René Laurentin]] |auteur2=[[Patrick Sbalchiero]] |titre=Dictionnaire des &quot;apparitions&quot; de la Vierge Marie |éditeur=[[Librairie Arthème Fayard|Fayard]] |année=2007 |pages totales=1426 |passage=29-31 |isbn=978-2-213-67132-1 |consulté le=20 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;{{,}}&lt;ref group=n&gt;Date du {{Date-|5 décembre 1637-}} justement retenue par certains historiens pour la conception du futur [[Dauphin (titre)|dauphin]].&lt;/ref&gt; U siječnju 1638. kraljica je shvatila da je trudna. Dana 7. veljače 1638., kralj i kraljica službeno su na audijenciju primili brata Fiacrea kako bi s njim razgovarali o njegovim vizijama Djevice Marije i marijanskom obećanju o nasljedniku krune, za koje im je ranije rekao. Na kraju razgovora, kralj službeno dodjeljuje redovniku misiju da ode u crkvu Notre-Dame-de-Grâces u Cotignacu i u njihovo ime izmoli devetnicu, &quot;kako bi trudnoća i porod dobro prošli&quot;. Bratovo hodočašće prati otac Jean Chrysostome (podprior pariškog samostana). Brat Fiacre i njegov nadređeni odlaze na misiju s pismom kralja, u kojem on traži od svih svojih poručnika i časnika da priteknu u pomoć i pomognu dvojici redovnika, odaslanih u ime kralja. Dana 10. veljače 1638., u znak zahvalnosti Djevici za ovo još nerođeno dijete, kralj potpisuje &quot;Zavjet Luja XIII.&quot;, posvećujući kraljevstvo Francuske Djevici Mariji i čineći 15. kolovoza državnim praznikom u cijelom kraljevstvu.{{Sfn|O. Tessier|1860|p=46}}. 1644. godine kraljica je pozvala brata Fiacrea k sebi i rekla mu: &quot;Nisam izgubila iz vida milost naznačenu da si je za mene primio od Blažene Djevice, koja mi je podarila sina&quot;. I ovom mu je prilikom povjerila osobnu misiju: ​​donijeti poklon Djevici Mariji u svetište u Cotignacu, u znak zahvalnosti za rođenje sina.{{Sfn|O. Tessier|1860|p=46}}{{,}}&lt;ref name=ciel31/&gt; 1660. godine Luj XIV. i njegova majka osobno će otići u Cotignac, moliti se i zahvaliti Djevici, a zatim će 1661. i 1667. godine kralj dati darove koje je u njegovo ime donio brat Fiacre u crkvu Cotignac.{{Sfn|O. Tessier|1860|p=55-56}}{{,}}&lt;ref group=n&gt;Dont une plaque de marbre gravé d'un texte d'[[action de grâce]], plaque toujours présente dans l'église. Voir {{ Base Palissy | PM83000206 }}.&lt;/ref&gt;

===Krštenje===

[[File:Acte de naissance de Louis XIV 1738.jpg|284px|thumb|right|Registar krštenja crkve Saint-Germain-en-Laye, stranica koja sadrži zapis o krštenju dofena Luja, sina Luja XIII. i Ane Austrijske.]]

[[File:LouisXIV-child.jpg|284px|thumb|right|Luj XIV. kao dječak. Djelo pripisano umjetniku [[Louis Ferdinand Elle, stariji|Louisu Ferdinandu Elleu, starijem]].]]

[[File:A young King Louis XIV of France (wearing Fleur-de-lis) sitting on a throne with his brother Philippe, Duke of Orléans.jpg|284px|thumb|right| Luj XIV. kao mladi francuski kralj, odjeven u ''[[Fleur-de-lis|Fleur-de-lis]]'' dok sjedi na prijestolju zajedno sa svojim mlađim bratom [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipom I. vojvodom Orléansa]].]]

[[File:Bb85790a33.jpg|284px|thumb|right|Luj XIV. kao dječak. Djelo pripisano umjetniku [[Claude De Ruet, umjetnik|Claudeu De Ruetu]].]]

Mladi dofen Luj, plod je zajedništva dviju najmoćnijih dinastija tog doba: kapetske dinastije [[Burbonci|Bourbon]] (ogranak dinastije [[Dinastija Capet|Capet]]) i dinastije [[Habsburg]] {{sfn|Bluche 1986|p=33}}. Uz titulu dofena, koja mu je pripala tradicijom, po rođenju mu je dodijeljena i titula ''Prvi sin Francuske''. Službeno je kršten 1643., u dobi od 4 godine i 7 mjeseci. Uz tradicionalni naslov francuskih nasljednika – dofen (fr. ''le Dauphin''), prilikom krštenja dodijeljen mu je, i naziv &quot;Luj Bogomdani&quot; ili &quot;Luj – Dar Božji&quot;  (fr. ''Louis Dieudonné'').

Transkript originalnog teksta župnog registra krštenja crkve Saint-Germain-en-Laye (isječak):

&lt;blockquote&gt;''&quot;Le cinquième jour de septembre mil-six-cent-trente-huit, nasquit dans le chateau neuf de Saint-Germain-en-Laye à onze heures un quart du matin, Monseigneur le Dauphin fils premier-né de très chrétien et très puissant monarque Luj treizième de ce nom, Roy de France et de Navarre et de très religieuse et illustre Princesse Anne d'Autriche, sa très chaste et fidelle épouse et fut incontinent après, le même jour ondoyé par le Révérend Père en Dieu Messire Dominique Séguier, Evesque de Meaux et premier aumosnier de sa Majesté avec les eaux baptismales des fonts de la paroisse du dit lieu de Saint Germain en Laye, baillées et livrées par M. Cagnyé, prètre et curé de la dite paroisse.&quot;'' Signé BAILLY.&lt;/blockquote&gt;


Prijevod gore spomenutog originalnog teksta preuzetog iz matičnih knjiga župe Saint Germain en Laye: 

&lt;blockquote&gt;''&quot;Petog dana rujna, tisuću šest stotina trideset i osme, u novom dvorcu Saint-Germain-en-Laye u jedanaest i petnaest sati ujutro, monseigneur le Dauphin, prvorođeni sin vrlo kršćanskog i vrlo moćnog monarha, Luja, trinaestog ovog imena, Kralja Francuske i Navare i vrlo religiozne i slavne princeze Anne Austrijske, njegova vrlo čedna i vjerna supruga i odmah potom, istoga dana zanjihan je od strane prečasnog Oca u Bogu, mojem Gospodinu, Dominique Séguier, biskup Meauxa i prvoga kapelana njegova Veličanstva, u vodama krštenja, iz zdenca župe spomenutog mjesta, Saint Germain en Laye, a kojeg je &quot;oslobodio&quot; i porodio gospodin Cagnyé, svećenik i župnik navedene župe.&quot;'' Potpis: BAILLY.&lt;/blockquote&gt;


Riječ je o krštenici budućeg i najslavnijeg kralja Francuske, Luja XIV. S obzirom da je bio je kršten odmah po rođenju, istog dana, mora da je bio jako slab da bi njegove šanse za preživljavanje bile stavljene pod hipoteku! Njegovo se ime ne pojavljuje u zapisu  i čini se da je dodano ''a posteriori'' (naknadno). Naime, tinta i rukopis na margini različiti su od onih tijela teksta.

Samo krštenje bilo je događaj bez krsnih kumova, bez svjedoka i bez potpisa – gotovo &quot;anonimni&quot; čin i zapis, koji se izgledom gotovo ništa ne razlikuje od ostalih akata u registru, osim što je nešto dulji. Jedini trag o čijem krštenju je riječ su superlativi vezani uz imena roditelja novorođenčeta! Kakav kontrast u odnosu na sjaj njegovog budućeg, vrlo dugog života! Službeno, maleni je Luj ponovno kršten gotovo 5 godina kasnije, 21. travnja 1643., mjesec dana prije smrti svog oca Luja XIII., u crkvi Saint Eustache u Parizu, uz svu raskoš dostojnu njegovog čina. Krsni kum mu je bio kardinal Mazarin, a krsna kuma princeza Condéa.

Proslave povodom rođenja budućeg kralja, Luja XIV., održane su ponad sumorne pozadine rata i prijetnju invazijom. Francuska je dotad već gotovo dvadeset godina (do 1635.) izbjegavala odgovoriti vojnom intervencijom [[Tridesetogodišnji rat|Triedesetogodišnjem ratu]]. Međutim, početkom 1630-ih uplitanje Francuske u rat je postalo neizbježno. Dok je Luj bio dijete, njegova je majka obnašala ulogu regenta, vladajući Francuskom umjesto njega. Pomogao joj je kardinal Jules Mazarin, talijanski financijer koji je bio glavni ministar Luja XIII. Mazarin je vodio naciju kroz kasnije faze [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] (1618. - 1648.). U ovom ratu Francuska se borila protiv dinastije Habsburg, koja je vladala Španjolskom, za vojnu prevlast u Europi. Korijeni rata protezali su se unatrag, do 16. stoljeća, a dvije su se zemlje desetljećima borile, svaka nastojeći proširiti svoja područja i utjecaj.

Dvije godine kasnije, rođenjem drugog sina i Lujeva brata, Filipa, Bourbonsko nasljeđe se konačno smatralo sigurnim. Njegov mlađi brat, Filip I. vojvoda Orléansa, rođen je 1640. godine. Iako prilično kasno, rođenje dvojice sinova osiguralo je opstanak dinastije Bourbon, a nasljeđivanje prijestolja od strane kraljeva brata i spletkara [[Gastona, vojvode Orléansa|Gastona, vojvode Orléansa]], palo je u zaborav. Ipak, brak između Luja XIII. i Ane Austrijske ostao je nesretan jer je kralj sumnjao u podrijetlo svoje djece i optužio svoju suprugu da je protiv njega preuzela prijestolonasljednika.

===Djetinstvo i obrazovanje===

[[File:A young King Louis XIV with his brother the Duke of Orléans attributed to the Beaubrun brothers.jpg|284px|thumb|right|Portret mladog kralja Luja XIV. i njegovog mlađeg brata [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipa I. vojvode Orléansa]], poznatog kao &quot;Mali gospodin&quot;. Slika pripisana umjetnicima [[Henri i Charles Beaubrun|Henriju i Charlesu Beaubrunu]].]]

[[File:Workshop of Beaubrun - Louis XIV as a child.png|284px|thumb|right|Portret Luja XIV. kao dječaka. Rad umjetnikâ [[Henri i Charles Beaubrun|Henrija i Charlesa Beaubruna]].]]

Briga o novorođenčetu Luju bila je povjerena dojilji, a imao je ukupno sedam različitih njegovateljica.&lt;ref&gt;{{Aut|Johan Op de Beeck}}, blz. 20-21.&lt;/ref&gt; Dvije godine nakon njegova rođenja, mali je Luj dobio brata [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipa]].  Njihova je majka, Ana Austrijska, radila očitu razliku između dvojice sinova, pokazujući naklonost pretežno starijemu sinu i prijestolonasljedniku.&lt;ref&gt;{{Aut|Luc Panhuysen}}, blz. 26.&lt;/ref&gt; Svojeg drugog sina, [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipa]], je nazivala ''ma petite fille'' (moja mala djevojčica). On nije dobio spomena vrijedan odgoj.  

Lujov odnos s majkom bio je neobično prisan za tadašnje vrijeme. Suvremenici i očevici tvrdili su da će kraljica cijelo vrijeme provoditi s Lujom. Oboje su bili jako zainteresirani za hranu i kazalište, a velika je vjerojatnost da je Luj te interese razvio u bliskom odnosu s majkom. O ovoj dugotrajnoj i bliskoj vezi prožetoj ljubavlju majke i sina, mogu svjedočiti isječci zapisa Lujevih dnevnika kao što su: 

&lt;blockquote&gt;''&quot;Priroda je bila odgovorna za prve čvorove koji su me vezali za moju majku. Ali privrženosti nastale kasnije, zajedničkim svojstvima duha, puno je teže razbiti od onih stvorenih samo krvlju.&quot;''{{sfn|Fraser|2006|pp=14–16}}&lt;/blockquote&gt; 


Lujeva je majka bila ta koja je vjerovala u njegovu apsolutnu i božansku moć njegove monarhijske vladavine.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Petitfils|2002|pp=30–40}}&lt;/ref&gt;

Sve do njihove pete godine, Luja i njegovog mlađeg brata [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipa]] odgajale su guvernante [[Françoise de Lansac]] i [[Marie-Catherine de Senecey]]. U skladu s duhom vremena, dva su princa kao mališani bili odjevani kao djevojčice i tek su sa napunjenih šest godina započeli usvajati odgoj specifičnan za spol.&lt;ref&gt;Bernd Rüdiger Schwesig: ''Ludwig XIV.'' Rowohlt TB, 2010, ISBN 978-3-499-50352-8.&lt;/ref&gt; U skladu s tadašnjim običajem, smatralo se da prinčevi koje su do tada odgajale guvernante, &quot;prerastaju u muškarce&quot; u dobi od 7 godina (smatralo se da je to &quot;doba razuma&quot; u procesu intelektualnog razvoja djeteta) te bivaju povjereni na brigu i odgoj guverneru uz pomoć njegova zamjenika.{{sfn|Bluche 1986|p=43}}

Obrazovanje mladog Luja najprije je bilo u rukama kardinala [[Richelieua]]. Nakon njegove smrti 4. prosinca 1642., na mjestu premijera naslijedio ga je kardinal [[Jules Mazarin]]. Ovaj položaj je [[Jules Mazarin|Mazarinu]] omogućio ključnu ulogu u Lujevom daljnjem obrazovanju.&lt;ref name=&quot;Panhuysen28&quot;&gt;{{Aut|Luc Panhuysen}}, blz. 28.&lt;/ref&gt;  Kraljica je kardinalu Mazarinu, uz njegove ministarske funkcije i ulogu kuma Luja XIV. (kumom ga je izabrao Luj XIII., smrću kardinala Richelieua), u ožujku 1646. dodijelila i odgovornost za obrazovanje mladog monarha i njegova brata [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipa I. vojvode Orléansa]] (poznatog kao &quot;Mali gospodin&quot;). 

Mazarin stoga postaje &quot;nadzornik vlade i ponašanja kraljeve osobe, kao i ponašanja vojvode od Anjoua&quot; (titula Filipa I. stečena rođenjem). Zadatak guvernera Mazarin povjerava maršalu de Villeroyu. Tako 1646. godine [[Nicolas V. de Neufville, de Villeroy|Nicolas V. de Villeroy]] postaje tutor mladog kralja. Mladi monarh Luj i njegov mlađi brat često su dijelili svoje vrijeme između [[''Palais-Royala'']] i obližnjeg [[''Hôtela de Villeroy'']]. U tom periodu, Luj XIV. sprijateljio se s Villeroyevom djecom, posebno s maršalovim sinom [[François de Neufville, II. vojvoda Villeroya|Françoisom de Villeroyem]], s kojim razvija cjeloživotno prijateljstvo.

Mladi kralj imao je razne učitelje, posebice opata [[Péréfixe de Beaumont|Péréfixea de Beaumonta]] 1644. i [[François de La Mothea Le Vayer|Françoisa de La Mothea Le Vayera]]. Od 1652. godine njegov je najbolji odgajatelj nesumnjivo bio [[Pierre de La Porte]], njegov prvi sobar i onaj koji mu je čitao povijesne izvještaje.&lt;ref&gt;{{Ouvrage |auteur1=Pierre de La Porte |titre=Mémoires de {{M.|de La Porte}}, premier valet de chambre de {{Louis XIV}}, contenant plusieurs particularités des règnes de {{Louis XIII}} et de {{Louis XIV}} |année=1756 |pages totales=325 |lire en ligne=https://books.google.fr/books?id=J7IUAAAAQAAJ}}.&lt;/ref&gt; Unatoč njihovim naporima da mu pruže lekcije iz latinskog, povijesti, matematike, talijanskog i crtanja, mladi Luj nije bio baš marljiv učenik. 

S druge strane, mladi je monarh po uzoru na velikog kolekcionara umjetnina, kardinala Mazarina, pokazao vrlo sklonim slikarstvu, arhitekturi, glazbu i posebno plesu, koji je u to vrijeme bio bitan i sastavni dio obrazovanja plemića (džentlmena). Također, naučio je svirati gitaru uz pouku [[Francesca Corbetta|Francesca Corbette]].&lt;ref&gt;{{Lien web |titre=Le Babillard {{!}} Le roi de la guitare |url=http://www.le-babillard.fr/page.php?p=article&amp;evn=4 |site=le-babillard.fr |consulté le=2021-03-20}}.&lt;/ref&gt; 

Luj je imao koristi i od posebnog seksualnog obrazovanja, jer je njegova majka tražila od barunice de Beauvais, nadimka ''Cateau la Borgnesse'', da mu &quot;oduzme nevinost (djevičanstvo)&quot; kad kralj dostigne seksualnu zrelost (punoljetnost).

===&quot;Čuda&quot;===

Tijekom djetinjstva, Luj XIV je je u nekoliko navrata izbjegao gotovo sigurnu smrt. U dobi od 5 godina gotovo se utopio u jednom od ribnjaka u vrtu Palais-Royala. Spasili su ga u zadnji čas. Zatim, u dobi od 9 godina, 10. studenog 1647., obolio je od malih boginja (variola). Deset dana kasnije, liječnici su izgubili svaku nadu, ali mladi se Luj &quot;čudesno&quot; oporavio. S 15 godina prebolio je tumor na dojci, a sa 17 gonoreju.&lt;ref name=&quot;Stanis Perez&quot;/&gt; 

Najozbiljnija uzbuna za kraljevstvo dogodila se 30. lipnja 1658., tijekom zauzimanja grada Berguesa na sjeveru Francuske: u svojoj 19. godini kralj postaje žrtva ozbiljnog trovanja hranom (uzrokovanog zaraženom vodom) koje rezultira trbušnim tifusom i tifusnom groznicom, dijagnosticiranom kao egzantematski tifus (promjene na koži). Dana 8. srpnja 1658. primio je posljednje sakramente ([[bolesničko pomazanje]]), a dvorsko vijeće započinje s pripremama za njegovo nasljedstvo. No François Guénaut, osobni liječnik Ane austrijske, dao mu je emetik (vomitivu) na bazi antimona i vina, konzumacija koje dovodi do još jednog &quot;čudesng&quot; kraljeva izliječenja. Prema riječima njegova tajnika, Toussainta Rosea, Luj XIV. je tom prilikom izgubio dobar dio kose i privremeno je počeo nositi tzv. &quot;prozor periku&quot;, čiji su otvori propuštali nekoliko pramenova koji su mu ostali.

== Kretanje k vrhuncu moći ==
Godine [[1660.]] to jest godinu dana prije smrti [[Mazarin]]a Luj XIV. donosi emotivno tešku odluku da oženi kćer španjolskog kralja kako bi se napokon završio rat protiv ove države koji traje još od [[1635.]] godine. Ovaj kralj preuzima vlast u svoje ruke tek u svojoj 23. godini nakon smrti svog vjernog Mazarina. Očekivanja od toga do tada povučenog kralja nisu bila velika, ali za svih iznenađujuće promjene nastupaju odmah. Prva stvarno nezavisna odluka Luja XIV. postaje da će on direktno upravljati državom, a ne kao njegov otac koji je tu vlast prepustio premijeru. Sljedećih pet godina u Francuskoj prolaze da bi kralj učvrstio svoju vlast prije ispunjavanja svojih ambicija jer još prije formalnog preuzimanja vlasti on u svom dnevniku piše &quot;Želim slavu prije svega, prije i samog života&quot;. Te ambicije se uskoro ispunjavaju u njegovim ratovima. U prvom od njih koji traje samo između [[1667.]] – [[1668.]] Francuska ponižava Španjolsku što izaziva priličnu zabrinutost u Europi. Rat koji sada nastupa je [[Francusko-nizozemski rat|onaj protiv Nizozemske]]. Proći će cijelih šest godina prije nego što [[1678.]] [[Nizozemska]] prizna svoj poraz.

Godine [[1671.]] bio je jedini europski vladar koji se nije pobunio protiv smaknuća [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i [[Fran Krsto Frankapan|Frana Krste Frankapana]] i koji ih je zavarao svojom dvoličnom politikom.

== ''Kralj Sunce'' ==
[[File:Louis XIV par Varin C des M.jpg|thumb|right|Zlatna medalja iz 1665. s likom Luja XIV.]]
Ovu drugu pobjedu cijela [[Francuska]] dočekuje s oduševljenjem. Grad Pariz daruje Luju nadimak Veliki. Razlog za to oduševljenje se nalazi u stjecanju statusa najveće europske velesile, pošto niti ulazak u rat [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i [[Španjolska|Španjolske]] tijekom ovog drugog rata nije spasio Nizozemce od poraza. Tijekom svog tog narodnog oduševljenja koje traje prilično dugo [[1682.]] godine kralj premješta svoje sjedište iz Pariza u [[Versailles]]. Osamdesete godine sedamnaestog stoljeća je vrijeme kada svi žele biti viđeni s kraljem. Francuski plemići toga doba bore se za čast da nose svijeću pred Lujem kada on odlazi na noćni počinak. Zajedno s mržnjom prema Parizu koji ga je bio zarobio, ovo prisustvo plemića u skupom sjaju Versaillesa postaje osnovni razlog za njegovu gradnju. Svi prisutni tamo troše enormne svote novca na razne luksuzne stvari kako bi mogli što bolje izgledati na dvoru. Tim potezom oni su ostajali bez potrebnih prihoda za organiziranje protudržavnih buna i zavjera. U tom razdoblju vrhunca svoje moći Luj XIV. ukida prava hugenota i počinje ih nemilosrdno proganjati. Iako taj potez ima očite nehumane posljedice on ima i jednu dobru u tome što su tražeći svoj vjerski mir mnogi od njih izabrali naseljavanje dotada praznih francuskih kolonija.

== Propadanje ==
Početak kraja razdoblja omiljenosti i snage, dolazi potpunom nepažnjom kralja koji prestaje pratiti događaje u Europi. Na nizozemsku invaziju Engleske [[1688.]] godine Francuska odgovara objavom novog rata. Dokaz te ludosti je protivnička koalicija u kojoj se nalaze [[Nizozemska republika|Nizozemska]], [[Kraljevina Engleska|Engleska]], [[Sveto Rimsko Carstvo]], [[Španjolska]] i [[Švedska]]. Rezultat je mogao biti samo poraz, koji se potvrđuje mirovnim sporazumom iz [[1697.]] godine. Realni rezultat toga mira je bio ništavan pošto su svi njegovi potpisnici znali za nove napetosti koje će izbiti u trenutku smrti španjolskog kralja bez djece. U trenutku dok je taj kralj umirao sklapa se dogovor o nasljeđivanju Španjolske kojim bi francuski prijestolonasljednik dobio Italiju, a austrijski Španjolsku. Na vijest o smrti španjolskog kralja [[1. studenog]] [[1700.]] Luj XIV. odbacuje taj plan pozivajući se na samrtnu želju kralja koji sve svoje posjede prepušta unuku Kralja sunca pod uvjetom da ne dođe do unije s Francuskom. [[Rat za španjolsko nasljeđe]] trajat će više od deset godina. Mirovni sporazum kojim završava ovaj rat [[1714.]] godine označava poraz Francuske pošto se s njim potvrđuje stanje iz sporazuma o nasljeđivanju iz [[1700.]] godine koje je tada Luj XIV. odbio.

== Kraj ==
Za samog Luja XIV. bi bilo mnogo bolje da je umro pet godina ranije nego što se to u stvarnosti dogodilo. Tijekom tih posljednjih godina života umire mu jedini sin, dva od tri unuka i 2 od 3 praunuka. To razdoblje mu je bilo samo hod iz jedne u drugu noćnu moru. Jedini živi unuk iz prvog braka mu je onaj koji ga po mirovnom sporazumu ne smije naslijediti. U svom testamentu on proglašava svog preživjelog praunuka preboležljivim i nesposobnim za vladanje. Kako bi osigurao vlast u Francuskoj svojim potomcima, a ne onima svojega brata on oduzima buduće regenstvo dinastiji Orleans i postavlja na tu poziciju svoga sina iz drugog &quot;tajnog&quot; braka, to jest [[Luj August., regent Francuske|Luja Augusta]] vojvodu od Maina. Kako bi ta dinastijska promjena postala svima očita tjedan dana prije smrti Luja XIV. naređuje da ga na vojnoj paradi zamjeni &quot;novopriznati&quot; (samo za javnost) sin.

Ta u to doba neprihvatljiva odluka je bila prije svega motivirana tadašnjim zakonima o nasljeđivanju krune pošto je regent uvijek bio najbliži rođak, a time ujedno i prestolonasljednik djeteta kralja (s izuzetkom kada je regent bila majka).
 
Na svojoj samrtnoj postelji Luj XIV. izgovara &quot;možda sam previše volio rat&quot;. Omražen u narodu on umire od [[gangrena|gangrene]] 1. rujna 1715. godine. Tijekom sprovoda u bazilici Saint Denis narod je priredio proslavu.

== Osobna i državna ostavština ==
[[File:Schloss-Versailles.jpg|thumb|left|200px|Versailleska palača]]
Kada razmišljamo o Luju XIV. prvo što nam pada na pamet je sjaj njegovog Versaillesa, sjaj cijelog jednog luksuznog stila. Nikad nam ne pada na pamet desetljećima duga mržnja stanovništva koju je on stvorio. Njega i njegov sjaj Voltaire je uspoređivao s Augustom zaboravljajući realne činjenice stvorenog ratnog siromaštva. Osim luksuznog stila Versaillesa ostavština Luja XIV. je bila i pravna promjena koja na kraju uništava francusku monarhiju. August je na samrtnoj postelji svog jedinog unuka osudio na smrt kako bi spriječio probleme oko nasljeđivanja. Luj XIV. je stao na pola puta. Svrgnuo je zakonitog regenta upitnom metodom, ali ga je ostavio na životu. Tim načinom je stvorio nered oko nasljeđivanja koji će platiti [[Luj XVI., kralj Francuske|Luj XVI.]]

U XIV. stoljeću stanovnici Francuske su sami sebe dijelili prema pokrajinama. U XVI. stoljeću tu podjelu je zamijenila ona na katolike i hugenote. U doba smrti Luja XIV. nakon njegove dugogodišnje apsolutističke vladavine koja različito ocjenjuje ostaje činjenica da po prvi put postoji francuska nacija bez svojih internih podjela.

== Povezani članci ==
{{commons|Louis XIV of France}}
{{Wikicitat|Luj XIV}}
* [[Popis francuskih vladara]]
* [[Dvorski apsolutizam]]
* [[Jules Mazarin]]
* [[Jean-Baptiste Colbert]]
* [[Dvorac Versailles]]

==Dodatna literatura==
* Louis Bertrand, ''Luj XIV'', [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod]], Zagreb, 1943.
* Louis de Rouvroy de Saint-Simon, ''Dvor Luja XIV: memoari'', Zora, Zagreb, 1960.
* Luc Orešković, ''Luj XIV. i Hrvati: neostvareni savez'', Dom i svijet, Zagreb, 2000. {{ISBN|9536491451}}
* J. Carpentier, F. Lebrun, E. Carpentier, J.-M. Mayeur, A. Tranoy, ''Povijest Francuske'', Barbat, Zagreb, 1999. {{ISBN|9531810273}}

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=37459 Hrvatska enciklopedija - Luj XIV.]
* Dražen Klinčić, [http://povijest.net/?s=Francuska+za+vladavine+Louisa+XIV ''Francuska za vladavine Louisa XIV.''], Hrvatski povijesni portal, siječanj 2008.
* [http://www.louis-xiv.de/ Louis XIV - the Sun King], stranica posvećena Luju XIV. {{eng oznaka}}
* [http://www.louisxiv.ru/ Людовик XIV], stranica posvećena Luju XIV.  {{rus oznaka}}

{{Redoslijed | 
   prethodnik = [[Luj XIII., kralj Francuske|Luj XIII.]] | 
   gl_članak_funkcija = [[Popis francuskih vladara|Kralj Francuske]] |
   nasljednik = [[Luj August., kralj Francuske|Luj August]]
}}

{{Francuski vladari}}

[[Kategorija:Francuski vladari]]
[[Kategorija:Burbonci]]</text>
      <sha1>l1rtv0dm436eieg7yjfnrzmtfemt7zk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432115</id>
      <parentid>6432113</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T12:29:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BURQA SULTAN</username>
        <id>258586</id>
      </contributor>
      <comment>/* Krštenje */dodani linkovi</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53890" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Luj XIV.
| slika                = [[File:Louis XIV of France.jpg|400px]]
| opis                 = Službeni portret Luja XIV. u krunidbenom kostimu, u njegovoj 63. godini života. Rad francuskog slikara Hyacinthea Rigauda, 1701. godine
| titula               = [[Popis francuskih vladara|kralj Francuske i Navarre]]
| vladavina            = [[14. svibnja]] [[1643.]] – [[1. rujna]] [[1715.]]
| krunidba             = [[7. lipnja]] [[1654.]]&lt;br&gt;[[Katedrala Notre-Dame u Reimsu]], [[Reims]], [[Francuska|Kraljevina Francuska]]
| francuski dofen      = [[Luj, krunski princ Francuske]]
| prethodnik           = [[Luj XIII., kralj Francuske]] i [[kraljevina Navara|Navarre]]
| nasljednik           = [[Luj XV, kralj Francuske|Luj XV., kralj Francuske]]
| regent               = [[Ana Austrijska]] ([[1643.]] – [[1651.]])
| nasljeđe             = Francusko kraljevstvo
| supruga              = 
| supruge              = [[Marija Terezija Španjolska]], vjenčani 1660., preminula 1683.&lt;br&gt;[[Françoise d'Aubigné]], markiza Maintenona, vjenčani 1683. (u tajnosti)
| suprug               = 
| supruzi              = 
| djeca                = [[Luj, veliki francuski dofen]]&lt;br&gt;[[Ana-Elizabeta francuska]]&lt;br&gt;[[Marija Ana francuska]]&lt;br&gt;[[Marija Tereza francuska]]&lt;br&gt;[[Filip Karlo, vojvoda Anjoua]]&lt;br/&gt;[[Luj Franjo, vojvoda Anjoua]]
'''Nezakonita djeca:'''&lt;br&gt;[[Marija Ana Burbonska]], princeza Contija i vojvotkinja La Vallièrea&lt;br&gt;[[Luj, grof Vermandoisa]]&lt;br&gt;[[Luj August., regent Francuske|Luj August Burbonski]], vojvoda Mainea&lt;br&gt;[[Luj Cezar Burbonski]], grof Vexina&lt;br&gt;[[Luiza Franciska Bourbonska]], princeza Conedéa&lt;br&gt;[[Luiza Marija Ana Burbonska]], gospođica iz Toursa&lt;br&gt;[[Luiza iz Maisonblanchea]]&lt;br&gt;[[Franciska Marija Burbonska]], vojvotkinja Orléansa&lt;br/&gt;[[Luj Alexandar Burbonski]], grof Toulousea
| puno ime             = Luj Dieudonné de Bourbon
| posthumno ime        = 
| dinastija            = [[Burbonci|Bourbon]]
| vladarska himna      =
| otac                 = [[Luj XIII., kralj Francuske]] i [[Kraljevina Navara|Navarre]]
| majka                = [[Ana Austrijska]]
| datum rođenja        = [[5. rujna]] [[1638.]], Château Neuf (dosl. ''Novi dvorac''), u [[Saint-Germaine-en-Laye]]u, [[Francuska|Kraljevina Francuska]]
| datum smrti          = [[1. rujna]] [[1715.]], palača [[Dvorac Versailles|Versailles]], u 76. godini života
| datum sahrane         = 9. rujna 1715.
| mjesto sahrane        = [[Bazilika Saint-Denis]], [[Francuska]]
| zanimanje            =
| vjera                = [[Katoličanstvo|rimokatoličanstvo]] ([[galikanizam]])
| potpis               = Louis XIV Signature.svg
| grb                  = Coat of Arms of the Dauphin of France.svg
| grb2                  = Grand Royal Coat of Arms of France &amp; Navarre.svg
}}

[[File:Coat of Arms of the Dauphin of France.svg|300px|thumb|right|Grb francuskog dofena.]]

[[File:Grand Royal Coat of Arms of France &amp; Navarre.svg|300px|thumb|right|Grb kraljeva Francuske i Navarre.]]

'''Luj XIV.''', nazivan i '''Luj Bogomdani''' (fr. ''Louis-Dieudonné''), '''Luj Veliki''' (fr. ''Louis le Grand'') i '''Kralj Sunce''' (fr. ''le Roi Soleil''), bio je je 64. kralj [[Francuska|Francuske]], 44. kralj [[Kraljevina Navara|Navarre]], 22. su-princ Andorre, 14. kralj imena &quot;Luj&quot; i 3. monarh francuske dinstije Bourbon, punog (krsnog) imena '''Louis-Dieudonné de Bourbon.''' 

Rođen je u [[Château Neuf|dvorcu Neuf]] (danas ne postoji), u Saint-Germaine-en-Layeu, nedaleko od [[Pariz]]a, [[5. rujna]] [[1638.]] kao sin [[Luj XIII., kralj Francuske|Luja XIII.]] i [[Ana Austrijska|Ane Austrijske]]., a preminuo je u palači [[Versailles]], [[1. rujna]] [[1715.]] Krunu i prijestolje [[Francuska|Francuske]] i [[Kraljevina Navara|Navarre]] naslijedio je kao dječak, u dobi od nepunih 5 godina (4 godine i 8 mjeseci), čime postaje jedan od najmlađih kraljeva u povijesti Francuske. Stvarnu vlast preuzeo je tek nakon smrti svog glavnog ministra, kardinala [[Mazarin]]a [[1661.]] godine. &lt;ref name=CatEn&gt;{{cite web |url=http://www.newadvent.org/cathen/09371a.htm|title=Luj XIV|publisher=[[Catholic Encyclopedia]] |year=2007 |access-date=19 January 2008 }}&lt;/ref&gt; Njegova vladavina trajala je pune 72 godine, od [[14. svibnja]] [[1643.]] do njegove smrti [[1. rujna]] [[1715.]] godine, što ga čini najdugovječnijim vladarem suverene države u europskoj povijesti, a samim time i povijesti Francuske. &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572792/Luj_XIV.html |title=Luj XIV |publisher=[[MSN Encarta]]|year=2008 |access-date=20 January 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091028021603/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572792/Luj_XIV.html |archive-date=28 October 2009 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U načelu, vladavinu Luja XIV. možemo podijeliti na tri dijela: (1) razdoblje njegovog djetinstva i maloljetnosti, obilježeno građanskim ratovima i pobunama Fronde, u trajanju od 1643. do 1661., tijekom kojeg vladaju njegova majka, u ulozi regenta, i kardinal Mazarin, u ulozi glavnog ministra (premijera); (2) razdoblje nakon [[Mazarin]]ove smrti, u trajanju od 1661. do početka 1680-ih, tijekom kojeg Luj vlada arbitrirajući između velikih ministara; (3) razdoblje od početka 1680-ih do njegove smrti 1715., tijekom kojeg Luj XIV. vlada sve više apsolutistički, posebno nakon smrti ministra financija [[Jean-Baptiste Colbert|Colberta]], 1683., a kasnije i državnog tajnika i ministra obrane [[François-Michel le Tellier, markiz Louvoisa|Louvoisa]], 1691. Potonje je razdoblje obilježeno i povratkom interesa kralja prema religiji, posebno pod utjecajem njegove druge supruge, [[Françoise d'Aubigné|Madame de Maintenon]]. 

Vladavinu Luja XIV. obilježile su velike plemićke, parlamentarne, protestantske i seljačke bune. S druge strane, Luj XIV. odlučno nameće poslušnost svim redovima staleža i kontrolira različite struje mišljenja (uključujući književne i religiozne). Širenjem administracije i vojske, borbom protiv aristokratske oporbe (Fronde) i promicanjem merkantilističkog gospodarskog sustava, Luj je osigurao apsolutnu moć francuskog kraljevstva. 

Ključnu ulogu u centralilzaciji moći Luja XIV. i uspostavljanju apsolutizma imala je palača Versailles. U razdoblju od 1661. do 1682., kraljeva glavna rezidencija bio je dvorac [[Dvorac Saint-Germain-en-Laye|Vieux]] (dosl. ''stari dvorac''), u [[Saint-Germain-en-Laye]]u. Godine 1666., početkom svoje punoljetnosti, Luj XIV. ondje uspostavlja (okuplja) svoj dvor. Susjedni dvorac [[Dvorac Neuf de Saint-Germain-en-Laye|Neuf]] (dosl. ''novi dvorac''), u kojem je Luj XIV. rođen, tijekom 1660-ih biva postupno napušten, s obzirom da je mladi Luj preferiao odsjedati u dvorcu Vieux. Godine 1682. Luj XIV. proglašava Versailles svojom glavnom rezidencijom i sjedištem vlade te francuski dvor napušta dvorac u Saint-Germain-en-Layeu. Gotovo svim francuskim dvorjanima je bio omogućen smještaj i korištenje soba unutar tada nove palače.{{Sfn|Lacaille|2012|pages=15–20}} Versailles ubrzo postaje sjedište Lujeve moći i prijestolnica kulturnog prestiža. Izgradnju prostrane palače Luj je nadzirao osobno, a njezin arhitektonski stil nadahnuo je izgradnju mnogih europskih dvoraca. Preseljenjem dvora u [[Versailles]], Luj XIV. podvrgava plemstvo svojem pomnom promatranju i detaljno razrađenom bontonu. Prisiljavajući mnoge pripadnike plemstva da nasele njegovu raskošnu palaču, Luj uspijeva obuzdati buntovnu aristokraciju, većina čijih je članova sudjelovala u pobunama Fronde tijekom njegovog djetinstva. [4] Zastupajući ideju o &quot;božanskom pravu&quot; kraljeva, Luj XIV. svoju vladavinu podvrgava stvaranju apsolutne monarhije i centralizirane državne vlasti, koju će provoditi iz Versaillesa. Francuska Luja XIV. postaje simbol apsolutizma u Europi. Luj XIV. je radikalnim reformama, poput centralizacije moći monarhije i proglašenja apsolutizma, utemeljio vladavinu monarha lišenu ograničenja predstavničkih institucija te postao jedan od najmoćnijih francuskih monarha i učvrstio sustav apsolutne monarhije u Francuskoj koji će trajati sve do [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Svojom je vladavinom ujedno nastojao eliminirati ostatke feudalizma, koji su još uvijek postojali u dijelovima Francuske. 

S vjerskog aspekta, sedamnaesto stoljeće nije ograničeno samo na opoziciju između katolika i protestanata, već uključuje i snažno protivljenje između [[Družba Isusova|jezuita]] i [[Jansenizam|jansenista]]. Spomenuti vjerski sukobi naročito dolaze do izražaja tijekom vladavine Luja XIV. Svojim odlukama, morao je balansirati između različitih struja religiozne misli, uzimajući u obzir ne samo vlastita uvjerenja, već i politička pitanja. Osudu nad Jansenistima Luj provodi prvesntveno radi njihovog anti-apsolutističkog stava. S druge strane, budući da se ideja o vjerskoj slobodi nije uklapala u Lujevu viziju o apsolutnoj vlasti, aktivno je provodio i jednoobraznost vjere pod uctjecajem Galičke katoličke crkve, koja je privrženost apsolutnoj monarhiji stavljala ispred privrženosti papi. Opozivom [[Edikt iz Nantesa|Nanteskog edikta]] 1685. i represijom protiv protestantizma Luj XIV. obnavlja katoličko vjersko jedinstvo u Francuskoj, a ujedno izaziva mnoge kontroverze. [[Edikt iz Fontainebleaua|Ediktom iz Fontainebleaua]], donesenim 18. listopada 1685., ukinuta su prava protestantske manjine, čime su hugenoti podvrgnuti valovima progona i efektivno prisiljeni na emigraciju ili preobraćenje. Kralj je time u zemlji katoličku vjeru &quot;vratio u fokus&quot; (la France toute catholique), a ukinuo vjerska i građanska prava hugenota, gotovo uništavajući francusku protestantsku zajednicu.  Iako je opoziv u Francuskoj općenito dobro prihvaćen od strane radikalnih katolika, isti rezultira vrlo nepovoljnim reakcijama među plemstvom širom Europe i neočekivano mlakom reakcijom papinskog Rima. Odnosi između Luja XIV. i rimskih papa uglavnom su bili loši, posebice odnos s Inocentom XI. Istodobno, Luj je pokušao osloboditi Katoličku crkvu u Francuskoj svjetovnog utjecaja papinstva (fokus galikanizma). Doista, kralj je namjeravao sačuvati svoju neovisnost i onu svog svećenstva prema Rimu, što ga, istovremeno, nije sprječilo da bude oprezan u svom ophođenju sa  [[galikanizam|Galikanima]], često &quot;impregniranima&quot; [[Jansenizam|jansenizmom]]. Pred kraj Lujeve vladavine, svađa oko [[Kvijetizam|kvijetizma]] ponovo je dovela je do napetosti s [[Rim]]om.

Francuska je tijekom vladavine Luja XIV. bila najmnogoljudnija zemlja u Europi, što joj je davalo određenu moć, tim više što je francuska ekonomija do 1670-ih već dosegla svoj vrhunac, a prvenstveno zahvaljujući ekonomskoj dinamičnosti zemlje i urednim javnim financijama. Luj XIV. svoju moć utvrđuje diplomacijom i ratom, a posebno protiv Habsburške dinastije, čiji posjedi okružuju Francusku. Kroz ekspanzivnu vanjsku politiku i nekoliko ratova ([[Nizozemski rat]], [[Rat Augsburške lige]] (Devetogodišnji rat ili Rat za palatinsko nasljeđe), [[Rat za španjolsku baštinu|Rat za španjolsko nasljeđe]]), Luj je oslobodio svoju zemlju habsburških kandži i učvrstio položaj Francuske kao dominantne sile u Europi. 

Njegova &quot;[[Pré carré]]&quot; politika (tzv. &quot;politika kvadratne livade&quot; ili &quot;politika dvorišta&quot;) nastoji proširiti i racionalizirati granice zemlje, zaštićene [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vaubanovim]] &quot;[[Željezni pojas, Francuska|željeznim pojasom]]&quot;, dvostrukom linijom utvrđenih gradova koji su štitili nove granice Kraljevine Francuske od napada [[Španjolska Nizozemska|Španjolske Nizozemske]] (''[[pars pro toto]]'' Flandrija). [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vauban]] je dizajnirao i projektirao obrambenu livadu u drugoj polovici 17. stoljeća te utvrdio osvojene gradove na  sjeveru današnje Francuske. 

Ova akcija Luju omogućuje dodijeljivanje granica Francuskoj slične onima današnje Francuske, i to aneksijom pokrajina i gradova poput [[Languedoc-Roussillon|Roussillona]], ​​[[Franche-Comté|Franche-Comtéa]], [[Lille|Lillea]], [[Strasbourg|Strasbourga]] i [[Elzas|Alsacea]]. Međutim, ratovi su pretežno ovisili o javnim financijama, a Luj XIV. je ujedno privukao i reakciju drugih europskih zemalja, koje su se, na kraju njegove vladavine, često udruživale kako bi se suprotstavile njegovoj moći. Tu dolazi do izažaja trenutak nakon [[Sjajna revolucija|Sjajne revolucije]], kad Engleska počinje potvrđivati ​​svoju moć, posebno pomorsku i ekonomsku, pod vladavinom odlučnog protivnika Luja XIV., Williama od Orangea.

Vođen svojim snom o francuskoj prevlasti, Richelieu je vanjske poslove Francuske obvezao politikom teritorijalnog širenja duž njene sjeverne i sjeveroistočne granice. Tijekom kasnijih godina vladavine Luja XIV., kralj i njegovi savjetnici su nastavili i proširili Richelieuovu ekspanzionističku politiku pripajanjem novih teritorija u Alzasu, grad Strasbourg i Franche-Comte. Borba za burgundske i lotarinške zemlje ističe još jedan problem koji je Richelieu prenio na Luja XIV. – prirodne granice. Čini se izvjesnim da ni Richelieu ni Luj XIV. nisu tražili takozvane &quot;prirodne&quot; granice Francuske niti, što se toga tiče, drevne granice Galije. Njihov cilj bio je u pokrajinama Alsace i Lorraine uspostaviti napredne vojne baze (utvrde), različito nazivane &quot;prolazi&quot;, &quot;ulazi&quot;, &quot;mostobrani&quot;, &quot;vrata&quot;, koje bi francuskoj vojsci omogućavale odbiti neprijateljski napad ili pokrenuti vlastiti. Richelieu je u djelu u ''L'Avis an Rot apres le siege de La Rochelle'', iz 1629., ustvrdio sljedeće: &quot;Vjerujem da moramo utvrditi Metz i napredovati sve do Strasbourga, ako je moguće, kako bi stekli ''une entree'' (ulaz) u Njemačku.&quot; Te su baze često štitile velike vodene putove koji su vodili u sjevernu i sjeveroistočnu Europu. Proširenje ovog koncepta, takozvanih &quot;vrata&quot; ili &quot;ulaza&quot;, možemo pronaći čak i u tvrđavama koje su čuvale &quot;pomorske&quot; Alpe Italije, na njenom sjeveru. Na mjestima gdje nije postojala prirodna zaštita – šume, rtovi ili riječni zavoji - inženjeri kardinala Richelieua i, kasnije, Luja XIV. (glavni među njima Clerville, Vauban i Chamlay), projektirali su granicu ili &quot;željezni zid&quot; sastavljen od utvrđenih gradova, često povezanih zajedno kanalima ili nasipima koji bi se mogli otvoriti kako bi se omogućilo poplavljivanje okolnog teritorija. Takva je granica bila usavršena u kasnijim godinama vladavine Luja XIV. od strane genija – markiza Vaubana, čije su velike tvrđave bile raštrkane duž sjeverne i sjeveroistočne granice poput ogrlice od željeza i kamena. Strategija utvrđivanja tzv. &quot;vrata&quot; ili &quot;barijere&quot; pojavila se kao jedno od remek-djela vojnog i diplomatskog planiranja u doba Luja XIV. 

Francuska je pod vladavinom Luja XIV. postala vodeća europska sila, koja je redovito potvrđivala svoju vojnu snagu. Sukob sa Španjolskom obilježio je cijelo Lujevo djetinjstvo, a tijekom njegove vladavine francusko je kraljevstvo sudjelovalo u tri velika kontinentalna sukoba, svaki protiv moćnih stranih saveza: [[Francusko-nizozemski rat|Francusko-nizozemskom ratu]], [[Rat Augsburške lige|Ratu Augsburške lige]] i [[Rat za španjolsku baštinu|Ratu za španjolsko nasljeđe]]. Francuska je također sudjelovala u kraćim ratovima, poput [[Rat za devoluciju|Rata za devoluciju]] i [[Rat za ponovno ujedinjenje|Rata za ponovno ujedinjenje]]. Ratni sukobi definirali su Lujevu vanjsku politiku, a njegova osobnost oblikovala je njegov pristup ratu. Potaknut &quot;mješavinom trgovine, osvete i osobne iritacije&quot;, osjetio je da je rat idealan način povećanja svoje slave. U vrijeme mira, Luj se koncentrirao na pripremu za sljedeći rat. Učinio je poslom svojih diplomata stvaranje taktičke i strateške prednosti za francusku vojsku.{{sfn|Nathan|1993|p=633}} U svijetu koji teritorij, moć i bogatstvo smatra najvažnijima, Luj XIV. je prepoznat kao veliki kralj. Pretvorio je Francusku u dominantnu europsku naciju, proširio njezine granice i ostavio svoje nasljednike sigurnima u svom posjedu. Vrhunac svoje moći Luj je dosegao 1670-ih godina, a sljedeća četiri desetljeća uspješno je zaštitio ono što je postigao i to pred licem cijele Europe ujedinjene protiv njega. Štoviše, na kraju je ostvario i svoj san da će na španjolskom prijestolju vidjeti potomka Bourbonske dinastije. Tijekom vladavine Luja XIV., Francuska je, također, konsolidirala i upravu svojih kolonijalnih posjeda i trgovine, postavši tako svjetska sila. 

Iako je naslijedio politički nestabilno i vojno iscrpljeno kraljevstvo na rubu bankrota, Luj XIV. svojem je nasljedniku ostavio tada najveću državnu silu zapadnog svijeta. Njegova glavna postignuća uključuju širenje učinkovitosti centralizirane vlasti, povećanje granica francuskog kraljevstva prema sjeveru i istoku i postavljanje jednog od svojih unuka, Filipa V., na španjolsko prijestolje. Unutarnjom politikom, Luj je ojačao kontrolu središnje vlade nad različitim regijama Francuske, ugrađujući svoje teritorijalne dobitke u ujedinjenu državu. Iako se radi o nizu uspjeha, oni su skupo koštali francusku naciju. Gospodarstvo je trpjelo tijekom dugih godina rata, porezi su često povećavani, a ruralna su područja postala ranjiva uslijed nemilosrdnih razdoblja gladi. Nažalost, mnoge su Lujeve politike, kako unutarnje, tako i vanjske, uzrokovale velike poteškoće običnim ljudima, od kojih su mnogi trpjeli glad, pobjegli iz domovine ili živjeli u teroru progona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572792_3/Luj_XIV.html |title=Luj XIV |publisher=[[MSN Encarta]]|year=2008 |access-date=20 January 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091028021603/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761572792/Luj_XIV.html |archive-date=28 October 2009 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kraj njegove vladavine obilježili su vojni porazi, progon protestanata, glad 1693. i ona 1709. godine, koja je ostavila gotovo dva milijuna mrtvih, zatim pobuna [[Kamisardi|Kamisarda]] (francuskih protestanata iz regije južne Francuske, hugenota) i smrt mnogih kraljevskih nasljednika dinastije Bourbon. Gotovo svi njegovi nasljednici, djeca i unuci su umrli prije njega, a njegov nasljednik i praunuk, Luj XV., Imao je samo 5 godina u trenutku njegove smrti. Međutim, čak i nakon prilično liberalnog vladanja [[Filip II., vojvoda Orléansa|Filipa II., vojvode Orléansa]], nećaka Luja XIV., u ulozi regenta maloljetnom Luju XV., apsolutizam je opstao, potvrđujući čvrstoću izgrađenog režima. Luj XIV. želio je donijeti slavu Francuskoj i svojoj dinastiji, a umro je vjerujući da jest. 

Luja XIV. smatra se najvažnijim predstavnikom dvorskog apsolutizma i ideje o božanskom pravu kraljeva. Dvorska kultura koju je uspostavio postala je uzor dvorovima širom Europe. Njezin je središnji simbol bio izvanredan položaj i veličanstveni izgled kralja. Njegovu vladavinu obilježio je procvat francuske umjetnosti, posebno književnosti, arhitekture i glazbe, zbog čega se 17. stoljeće često opisuje kao [[Veliko stoljeće]] (fr. ''Grand Siècle''). Njegov doprinos je ključan u stvaranju umjetničke i arhitektonsko-povijesne epohe klasicističkog baroka. Najbolji primjer toga je [[Dvorac Versailles|Versajska]] palača koju se smatra vrhuncem europske arhitekture palača. Kralj Sunce bio je okružen različitim utjecajnim političkim, vojnim i kultorolškim figurama kao što su [[Jules Mazarin|Mazarin]], [[Colbert]], [[Louvois]], [[Luj de Bourbon, Princ Condéa|Grand Condé]], [[Turenne]], [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vauban]], [[Boulle]], [[Molière]], [[Jean Racine|Racine]], [[Nicolas Boileau|Boileau]], [[Jean de La Fontaine|La Fontaine]], [[Jean-Baptiste Lully|Lully]], [[Marc-Antoine Charpentier|Charpentier]], [[Marais]], [[Charles Le Brun|Le Brun]], [[Hyacinthe Rigaud|Rigaud]], [[Jacques-Bénigne Bossuet|Bossuet]], [[Le Vau]], [[Mansart]], [[Charles Perrault]], [[Claude Perrault]], i [[Le Nôtre]]. Luj XIV. je promovirao umjetnost i znanost, što je rezultiralo procvatom francuske kulture, ovjekovječene u stilu istoimenog naziva (''stil Luj XIV.''). Zahvaljujući njegovom sponzorstvu i pokroviteljstvu u korist mnogih, već spomenutih umjetnika, francuski klasicizam dostiže svoj vrhunac još za njegova života. Značajna postignuća vladavine Luja XIV. imati će širok utjecaj koji seže od ranog modernog doba, preko industrijske revolucije, sve do danas. Između mnogih, neka od njih uključuju izgradnju kanala [[Canal du Midi|Midi]], stvaranje palače Versailles i njenih veličanstvenih vrtova, kao i osnivanje [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]].

==Rane godine života Luja XIV.==

===Rođenje===

[[File:Louis XIV et Anne d'Autriche.jpg|284px|thumb|left|Portret Ane Austrijske i budućeg kralja Luja XIV., koji nosi kapu s perom u boji njegove haljine i pregaču bogato ukrašenu vezom i čipkom. 1639. godina.]]

[[File:Circle of Mignard - Portrait of Louis XIV as an infant, with the royal nurse Madame A. Melin.jpg|284px|thumb|left|Portret Luja XIV. kao novorođenčeta i njegove dojilje [[Madame A. Melin]]. Rad umjetnika [[Mignard le Romain|Mignarda le Romaina]].]]

[[File:Louis XIV and his nurse.jpg|284px|thumb|left|Portret Luja XIV. kao novorođenčeta i njegove dojilje [[Dame Longuet de la Giraudiere]]. Rad umjetnika [[Charlesa Beaubruna|Charlesa Beaubruna]].]]

Luj XIV. Bourbon rođen je 5. rujna 1638., u otprilike 11:15 ujutro, u dvorcu Saint-Germain-en-Laye, u obitelji Luja XIII. i Ane austrijske. Bio je radije neočekivano dijete kraljevskog para. Mnogi su suvremenici Lujevo rođenje dočekali kao sretan događaj budući da je brak njegovih roditelja trajao već 23 godine, a sve do tada nisu imali potomaka. Vijest o njegovom rođenju ubrzo se pročula kraljevstvom, diljem, u neku ruku, zahvalne francuske nacije. U skladu s tadašnjim običajima, rođenju su prisustvovali prinčevi i visoki dužnosnici krune te utvrdili da je novorođenče na rukama primalje, dame [[Dama Péronne|Péronne]], dječak. Vijest o rođenju nasljednika prenesena je Luju XIII. koji je, osjećavši se slabo nakon groznice koju je nedavne prebolio, otišao jesti. Čuvši vijest, pao je na koljena kako bi zahvalio Bogu što mu je dao nasljednika kojem su se toliko dugo nadali. Otkako je kraljičina trudnoća javno objavljena, nebrojene su javne molitve uznesene dok su ljudi nestrpljivo čekali da kraljevski par Francuskoj konačno osigura dofena, prijestolonasljednika, a samostani diljem Francuske su predviđali rođenje dofena i uspješan porod. Rođenje djeteta, poznatog kao Luj Bogomdani (fr. ''Louis-Dieudonné''), neki već samo po sebi smatraju čudom. Mnogi suvremenici to vide kao dokaz da &quot;nebesa&quot; podupiru politiku koju su vodili kralj i njegov glavni ministar, kardinal Richelieu. U najmanju ruku, rođenjem dofena isključen je rizik da će Luja XIII. naslijediti njegov slabi brat [[Gaston, vojvoda od Orléansa]], pretendent na prijestolje i nepoželjni urotnik. 

Jahači su krenuli u Pariz kako bi proširili radosne vijesti. Kako su bili spriječeni prijeći rijeku Seinu preko mosta u Neuillyju, koji je bio oštećen, svoju su poruku prenijeli na releje smještene na drugoj obali rijeke mašući šeširima u zraku. Vidjevši radostan znak, da je rođen dječak, a ne prekrižene ruke u znak rođenja djevojčice, odgalopirali su prema Parizu gdje su već planirana tri dana proslave tog radosnog događaja. &lt;ref name=CatEn&gt;{{cite web |url=http://www.leroiestmort.com/en/la-naissance-de-Luj-xiv}}&lt;/ref&gt;

U tjednima koji slijedili nakon rođenja mladog princa, dvor, Pariz i pokrajine predali se ekstatičnim proslavama. Njegovo rođenje dovelo je do velikog popularnog festivala na ulicama Pariza, a nizozemski pravnik, Hugo de Groot, stanovnik Pariza i suvremenik događaja, napisao je o ovoj gozbi: &quot;Nikad jedan događaj nije ljude uzdigao do takve radosti.&quot; &lt;ref&gt;{{Aut|Luc Panhuysen}}, blz. 19.&lt;/ref&gt; Službeno, gozbe su, u znak proslave rođenja nasljednika, trajale puna tri dana &lt;ref&gt;{{Aut|Johan Op de Beeck}}, blz. 20.&lt;/ref&gt;. Diplomatski opunomoćenici europskih prijestolnica došli su čestitati francuskom kralju, a u Rimu je papa Urban VIII. proslavio visoku pontifikalnu misu u čast dofena (fr. ''Le Dauphin'') Luja. No u cijeloj Europi nitko nije izrazio veće zadovoljstvo povodom rođenja prijestolonasljednika od francuskog glavnog ministra, kardinala Richelieua, koji je u tadašnjim službenom glasilu, Gazzete de France (gazeta), primijetio je da &quot;između oca i majke leži to divljenja vrijedno dijete, predmet njihovih želja i posljednji izraz njihove sreće.&quot; 

Njegova je majka, Ana Austrijska, u razdoblju između 1619. i  1631. godine rodila četiri mrtvorođena djeteta. U sterilnom braku, isprekidanom s nekoliko pobačaja, par se otuđio, a &quot;nenadano&quot; rođenje prijestolonasljednika neki su suvremenici smatrali darom s neba. Stoga, vodeći su suvremenici događaja, Luja smatrali božanskim darom, a njegovo dugo očekivano rođenje Božjim čudom. Pobožna Ana austrijska događaj je pripisala djelu i zagovoru brata Fiacrea kod Notre-Dame-de-Grâces. Kao posljedicu zahvalnosti i radosti koja je nastala njegovim rođenjem, novorođenče je dobilo nadimak &quot;Bogomdani&quot; ili &quot;Božji Dar&quot; (fr. ''Dieudonné''). Iako su neki povjesničari tvrdili da je Lujev pravi otac kardinal Mazarin, provedeni DNK test poništio je ovu hipotezu. &lt;ref&gt;{{Article |titre=La tête d'{{Henri IV}} a parlé : son ADN coïncide avec celui de {{Louis XVI}} |périodique=Le Parisien |date=31 décembre 2012 |lire en ligne=https://www.leparisien.fr/sciences/la-tete-d-henri-iv-a-parle-son-adn-coincide-avec-celui-de-louis-xvi-31-12-2012-2443745.php |consulté le=27 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;{{,}}&lt;ref&gt;{{Ouvrage |auteur1=[[Claude Dulong]] |titre=Les signes cryptiques dans la correspondance d'[[Anne d'Autriche (1601-1666)|Anne d'Autriche]] avec Mazarin. Contribution à l'emblématique du {{s-|XVII}} |volume=CXL |tome=140-1 |éditeur=Bibliothèque de l'École des chartes |année=1982 |pages totales=198 |passage=61-83 |lire en ligne=https://www.persee.fr/doc/bec_0373-6237_1982_num_140_1_450256 |consulté le=27 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt; Povjesničar Jean-Christian Petitfils predložio je period između 23. i 30. studenoga 1637., tjedan u kojem je kraljevski par boravio u Saint-Germainu, kao razdoblje &quot;začeća dofena&quot;, dok neki drugi autori tvrde da je dofen začet otprilike 05. prosinca 1637. u palači Louvre (5. prosinca pada točno devet mjeseci prije njegova rođenja, 05. rujna 1638.) &lt;ref name=chiron135&gt;{{Ouvrage |auteur1=[[Yves Chiron]] |titre=Enquête sur les apparitions de la Vierge |éditeur=[[Éditions Perrin|Perrin]] |année=2007 |pages totales=427 |passage=135 |isbn=978-2-262-02832-9 |consulté le=20 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;{{,}}&lt;ref&gt;{{Ouvrage |auteur1=Pierre Chevallier |titre={{Louis XIII}} |éditeur=[[Librairie Arthème Fayard|Fayard]] |année=1979 |pages totales=680 |passage=552 |asin=B0161TUTS6 |consulté le=25 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;. Naime, prema tadašnjem javnom glasilu (novinama), &quot;Francuskoj gazeti&quot; (fr. ''La Gazette de France''), 05. prosinca 1637. kralj je bio u gradu kada je iznenada izbila oluja s grmljavinom. Sklonište je potražio u palači Louvre gdje je i prenoćio sa svojom suprugom, Anom Austrijskom, a ujedno s njom imao i spolni odnos. Dvojbeno je jesu li se događaji doista tako odigrali, budući da je, prema osobnom liječniku Louisa XIII., [[Charles Bouvard|Charlesu Bouvardu]], dijete začeto u tjednu između 23. i 30. studenog 1637. &lt;ref&gt;{{Aut|Johan Op de Beeck}}, blz. 17-18.&lt;/ref&gt;

===Vizija i obećanje===

[[File:Anne of Austria with her children (King Louis XIV and Philippe, Duke of Anjou) praying to the Holy trinity (Philippe de Champaigne).jpg|380px|thumb|right|Ana Austrijska zajedno sa svojim sinovima, kraljem Lujem XIV. i [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipom, vojvodom Anjoua]] u molitvi Svetom Trojstvu. Rad umjetnika [[Philippe de Champaigne|Philippea de Champaignea]].]]

Kralj Luj XIII i kraljica Ana austrijska, a kasnije i sam Luj, ovo rođenje, dugo željenog sina i prijestolonasljednika, smatraju plodom zagovora brata (fratra, svećenika) Fiacrea kod [[Notre-Dame-de-Grâces, Cotignac|Notre-Dame de Grâces]] gdje redovnik izgovara tri devetnice (novene) kako bi kraljevskom paru bio podaren &quot;nasljednik francuske krune&quot;. Naime, 27. listpada 1637. tijekom osobne molitve brat Fiacre imao je unutarnju spoznaju: kraljica Ana austrijska morala je javno zatražiti izgovaranje triju devetnica (novena), molitvi u čast Djevice Marije, upućenih Blaženoj Djevici sa tri mjesta: iz svetišta Notre-Dame de Paris, iz svetišta Notre-Dame des Victoires i svetišta Notre-Dame de Grâces, u Cotignacu, te da će mu tada biti dan sin &lt;ref name=histoire41&gt;{{Ouvrage|langue=fr|auteur1=O. Tessier|titre=Histoire de la commune de Cotignac|sous-titre=|éditeur=|collection=|lieu=Marseille|année=1860 |réimpression=1979|volume=|tome=|pages totales=346|passage=40-41|isbn=|lire en ligne=https://books.google.fr/books?id=HjtYAAAAcAAJ|consulté le=6 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;. Brat Fiacre izvještava kako mu je spomenuta unutarnja spoznaja kasnije i potvrđena vizijom (ukazanjem) Djevice Marije (marijansko ukazanje, mariofanija) i to 03. studenog 1637., dok se molio u kapeli samostana. Navodno, Djevica mu potvrđuje da će kraljica doista dobiti sina ukoliko izvrši molitve. Kao &quot;znak&quot; autentičnosti njegove vizije, Djevica mu govori da će u crkvi u Cotignacu pronaći sliku Djevice s istim obilježjima kao u njegovoj viziji. Sutradan to upućuje svom nadređenom i biva sastavljen zapisnik o izjavama brata. Kardinal de La Rochefoucauldis je zadužio provjeru izjava redovnika i za to piše guverneru Provanse i kardinalu Fréjusa kako bi pomno provjerio opis slike koju je napravio ovaj redovnik, koji nikada nije napustio Pariz. &lt;ref name=histoire41/&gt;{{,}}&lt;ref&gt;{{Ouvrage|langue=fr|auteur1=[[René Laurentin]]|auteur2=Patrick Sbalchiero|titre=Dictionnaire des &quot;Apparitions de la Vierge Marie&quot;|sous-titre=|éditeur=Fayard|collection=|lieu=|année=2012|volume=|tome=|pages totales=1426|passage=695-696|isbn=978-2213-67132-1|lire en ligne=|consulté le=24 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;. Budući da je istraga bila pozitivna, redovnik dobiva audijenciju kod kralja i kraljice, koji, primivši obavijest, izvršavaju tri devetnice. Devetnice izgovara i brat [[Denis Antheaume, brat Fiacre de Sainte-Marguerite|Fiacre]] od 8. studenog do 5. prosinca 1637.&lt;ref name=ciel31&gt;{{Ouvrage |auteur1=[[René Laurentin]] |auteur2=[[Patrick Sbalchiero]] |titre=Dictionnaire des &quot;apparitions&quot; de la Vierge Marie |éditeur=[[Librairie Arthème Fayard|Fayard]] |année=2007 |pages totales=1426 |passage=29-31 |isbn=978-2-213-67132-1 |consulté le=20 juillet 2020}}.&lt;/ref&gt;{{,}}&lt;ref group=n&gt;Date du {{Date-|5 décembre 1637-}} justement retenue par certains historiens pour la conception du futur [[Dauphin (titre)|dauphin]].&lt;/ref&gt; U siječnju 1638. kraljica je shvatila da je trudna. Dana 7. veljače 1638., kralj i kraljica službeno su na audijenciju primili brata Fiacrea kako bi s njim razgovarali o njegovim vizijama Djevice Marije i marijanskom obećanju o nasljedniku krune, za koje im je ranije rekao. Na kraju razgovora, kralj službeno dodjeljuje redovniku misiju da ode u crkvu Notre-Dame-de-Grâces u Cotignacu i u njihovo ime izmoli devetnicu, &quot;kako bi trudnoća i porod dobro prošli&quot;. Bratovo hodočašće prati otac Jean Chrysostome (podprior pariškog samostana). Brat Fiacre i njegov nadređeni odlaze na misiju s pismom kralja, u kojem on traži od svih svojih poručnika i časnika da priteknu u pomoć i pomognu dvojici redovnika, odaslanih u ime kralja. Dana 10. veljače 1638., u znak zahvalnosti Djevici za ovo još nerođeno dijete, kralj potpisuje &quot;Zavjet Luja XIII.&quot;, posvećujući kraljevstvo Francuske Djevici Mariji i čineći 15. kolovoza državnim praznikom u cijelom kraljevstvu.{{Sfn|O. Tessier|1860|p=46}}. 1644. godine kraljica je pozvala brata Fiacrea k sebi i rekla mu: &quot;Nisam izgubila iz vida milost naznačenu da si je za mene primio od Blažene Djevice, koja mi je podarila sina&quot;. I ovom mu je prilikom povjerila osobnu misiju: ​​donijeti poklon Djevici Mariji u svetište u Cotignacu, u znak zahvalnosti za rođenje sina.{{Sfn|O. Tessier|1860|p=46}}{{,}}&lt;ref name=ciel31/&gt; 1660. godine Luj XIV. i njegova majka osobno će otići u Cotignac, moliti se i zahvaliti Djevici, a zatim će 1661. i 1667. godine kralj dati darove koje je u njegovo ime donio brat Fiacre u crkvu Cotignac.{{Sfn|O. Tessier|1860|p=55-56}}{{,}}&lt;ref group=n&gt;Dont une plaque de marbre gravé d'un texte d'[[action de grâce]], plaque toujours présente dans l'église. Voir {{ Base Palissy | PM83000206 }}.&lt;/ref&gt;

===Krštenje===

[[File:Acte de naissance de Louis XIV 1738.jpg|284px|thumb|right|Registar krštenja crkve Saint-Germain-en-Laye, stranica koja sadrži zapis o krštenju dofena Luja, sina Luja XIII. i Ane Austrijske.]]

[[File:LouisXIV-child.jpg|284px|thumb|right|Luj XIV. kao dječak. Djelo pripisano umjetniku [[Louis Ferdinand Elle, stariji|Louisu Ferdinandu Elleu, starijem]].]]

[[File:A young King Louis XIV of France (wearing Fleur-de-lis) sitting on a throne with his brother Philippe, Duke of Orléans.jpg|284px|thumb|right| Luj XIV. kao mladi francuski kralj, odjeven u ''[[Fleur-de-lis|Fleur-de-lis]]'' dok sjedi na prijestolju zajedno sa svojim mlađim bratom [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipom I. vojvodom Orléansa]].]]

[[File:Bb85790a33.jpg|284px|thumb|right|Luj XIV. kao dječak. Djelo pripisano umjetniku [[Claude De Ruet, umjetnik|Claudeu De Ruetu]].]]

Mladi dofen Luj, plod je zajedništva dviju najmoćnijih dinastija tog doba: kapetske dinastije [[Burbonci|Bourbon]] (ogranak dinastije [[Dinastija Capet|Capet]]) i dinastije [[Habsburg]] {{sfn|Bluche 1986|p=33}}. Uz titulu dofena, koja mu je pripala tradicijom, po rođenju mu je dodijeljena i titula ''Prvi sin Francuske''. Službeno je kršten 1643., u dobi od 4 godine i 7 mjeseci. Uz tradicionalni naslov francuskih nasljednika – dofen (fr. ''le Dauphin''), prilikom krštenja dodijeljen mu je, i naziv &quot;Luj Bogomdani&quot; ili &quot;Luj – Dar Božji&quot;  (fr. ''Louis Dieudonné'').

Transkript originalnog teksta župnog registra krštenja crkve Saint-Germain-en-Laye (isječak):

&lt;blockquote&gt;''&quot;Le cinquième jour de septembre mil-six-cent-trente-huit, nasquit dans le chateau neuf de Saint-Germain-en-Laye à onze heures un quart du matin, Monseigneur le Dauphin fils premier-né de très chrétien et très puissant monarque Luj treizième de ce nom, Roy de France et de Navarre et de très religieuse et illustre Princesse Anne d'Autriche, sa très chaste et fidelle épouse et fut incontinent après, le même jour ondoyé par le Révérend Père en Dieu Messire Dominique Séguier, Evesque de Meaux et premier aumosnier de sa Majesté avec les eaux baptismales des fonts de la paroisse du dit lieu de Saint Germain en Laye, baillées et livrées par M. Cagnyé, prètre et curé de la dite paroisse.&quot;'' Signé BAILLY.&lt;/blockquote&gt;


Prijevod gore spomenutog originalnog teksta preuzetog iz matičnih knjiga župe Saint Germain en Laye: 

&lt;blockquote&gt;''&quot;Petog dana rujna, tisuću šest stotina trideset i osme, u novom dvorcu Saint-Germain-en-Laye u jedanaest i petnaest sati ujutro, monseigneur le Dauphin, prvorođeni sin vrlo kršćanskog i vrlo moćnog monarha, Luja, trinaestog ovog imena, Kralja Francuske i Navare i vrlo religiozne i slavne princeze Anne Austrijske, njegova vrlo čedna i vjerna supruga i odmah potom, istoga dana zanjihan je od strane prečasnog Oca u Bogu, mojem Gospodinu, Dominique Séguier, biskup Meauxa i prvoga kapelana njegova Veličanstva, u vodama krštenja, iz zdenca župe spomenutog mjesta, Saint Germain en Laye, a kojeg je &quot;oslobodio&quot; i porodio gospodin Cagnyé, svećenik i župnik navedene župe.&quot;'' Potpis: BAILLY.&lt;/blockquote&gt;


Riječ je o krštenici budućeg i najslavnijeg kralja Francuske, Luja XIV. S obzirom da je bio je kršten odmah po rođenju, istog dana, mora da je bio jako slab da bi njegove šanse za preživljavanje bile stavljene pod hipoteku! Njegovo se ime ne pojavljuje u zapisu  i čini se da je dodano ''a posteriori'' (naknadno). Naime, tinta i rukopis na margini različiti su od onih tijela teksta.

Samo krštenje bilo je događaj bez krsnih kumova, bez svjedoka i bez potpisa – gotovo &quot;anonimni&quot; čin i zapis, koji se izgledom gotovo ništa ne razlikuje od ostalih akata u registru, osim što je nešto dulji. Jedini trag o čijem krštenju je riječ su superlativi vezani uz imena roditelja novorođenčeta! Kakav kontrast u odnosu na sjaj njegovog budućeg, vrlo dugog života! Službeno, maleni je Luj ponovno kršten gotovo 5 godina kasnije, 21. travnja 1643., mjesec dana prije smrti svog oca Luja XIII., u crkvi Saint Eustache u Parizu, uz svu raskoš dostojnu njegovog čina. Krsni kum mu je bio kardinal Mazarin, a krsna kuma princeza Condéa.

Proslave povodom rođenja budućeg kralja, Luja XIV., održane su ponad sumorne pozadine rata i prijetnju invazijom. Francuska je dotad već gotovo dvadeset godina (do 1635.) izbjegavala odgovoriti vojnom intervencijom [[Tridesetogodišnji rat|Triedesetogodišnjem ratu]]. Međutim, početkom 1630-ih uplitanje Francuske u rat je postalo neizbježno. Dok je Luj bio dijete, njegova je majka obnašala ulogu regenta, vladajući Francuskom umjesto njega. Pomogao joj je kardinal Jules Mazarin, talijanski financijer koji je bio glavni ministar [[Luj XIII., kralj Francuske|Luja XIII.]] Mazarin je vodio naciju kroz kasnije faze [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] (1618. - 1648.). U ovom ratu Francuska se borila protiv dinastije Habsburg, koja je vladala Španjolskom, za vojnu prevlast u Europi. Korijeni rata protezali su se unatrag, do 16. stoljeća, a dvije su se zemlje desetljećima borile, svaka nastojeći proširiti svoja područja i utjecaj.

Dvije godine kasnije, rođenjem drugog sina i Lujeva brata, Filipa, Bourbonsko nasljeđe se konačno smatralo sigurnim. Njegov mlađi brat, Filip I. vojvoda Orléansa, rođen je 1640. godine. Iako prilično kasno, rođenje dvojice sinova osiguralo je opstanak dinastije Bourbon, a nasljeđivanje prijestolja od strane kraljeva brata i spletkara [[Gastona, vojvode Orléansa|Gastona, vojvode Orléansa]], palo je u zaborav. Ipak, brak između [[Luj XIII., kralj Francuske|Luja XIII.]] i [[Ana Austrijska, kraljica Francuske|Ane Austrijske]] ostao je nesretan jer je kralj sumnjao u podrijetlo svoje djece i optužio svoju suprugu da je protiv njega preuzela prijestolonasljednika.

===Djetinstvo i obrazovanje===

[[File:A young King Louis XIV with his brother the Duke of Orléans attributed to the Beaubrun brothers.jpg|284px|thumb|right|Portret mladog kralja Luja XIV. i njegovog mlađeg brata [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipa I. vojvode Orléansa]], poznatog kao &quot;Mali gospodin&quot;. Slika pripisana umjetnicima [[Henri i Charles Beaubrun|Henriju i Charlesu Beaubrunu]].]]

[[File:Workshop of Beaubrun - Louis XIV as a child.png|284px|thumb|right|Portret Luja XIV. kao dječaka. Rad umjetnikâ [[Henri i Charles Beaubrun|Henrija i Charlesa Beaubruna]].]]

Briga o novorođenčetu Luju bila je povjerena dojilji, a imao je ukupno sedam različitih njegovateljica.&lt;ref&gt;{{Aut|Johan Op de Beeck}}, blz. 20-21.&lt;/ref&gt; Dvije godine nakon njegova rođenja, mali je Luj dobio brata [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipa]].  Njihova je majka, Ana Austrijska, radila očitu razliku između dvojice sinova, pokazujući naklonost pretežno starijemu sinu i prijestolonasljedniku.&lt;ref&gt;{{Aut|Luc Panhuysen}}, blz. 26.&lt;/ref&gt; Svojeg drugog sina, [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipa]], je nazivala ''ma petite fille'' (moja mala djevojčica). On nije dobio spomena vrijedan odgoj.  

Lujov odnos s majkom bio je neobično prisan za tadašnje vrijeme. Suvremenici i očevici tvrdili su da će kraljica cijelo vrijeme provoditi s Lujom. Oboje su bili jako zainteresirani za hranu i kazalište, a velika je vjerojatnost da je Luj te interese razvio u bliskom odnosu s majkom. O ovoj dugotrajnoj i bliskoj vezi prožetoj ljubavlju majke i sina, mogu svjedočiti isječci zapisa Lujevih dnevnika kao što su: 

&lt;blockquote&gt;''&quot;Priroda je bila odgovorna za prve čvorove koji su me vezali za moju majku. Ali privrženosti nastale kasnije, zajedničkim svojstvima duha, puno je teže razbiti od onih stvorenih samo krvlju.&quot;''{{sfn|Fraser|2006|pp=14–16}}&lt;/blockquote&gt; 


Lujeva je majka bila ta koja je vjerovala u njegovu apsolutnu i božansku moć njegove monarhijske vladavine.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Petitfils|2002|pp=30–40}}&lt;/ref&gt;

Sve do njihove pete godine, Luja i njegovog mlađeg brata [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipa]] odgajale su guvernante [[Françoise de Lansac]] i [[Marie-Catherine de Senecey]]. U skladu s duhom vremena, dva su princa kao mališani bili odjevani kao djevojčice i tek su sa napunjenih šest godina započeli usvajati odgoj specifičnan za spol.&lt;ref&gt;Bernd Rüdiger Schwesig: ''Ludwig XIV.'' Rowohlt TB, 2010, ISBN 978-3-499-50352-8.&lt;/ref&gt; U skladu s tadašnjim običajem, smatralo se da prinčevi koje su do tada odgajale guvernante, &quot;prerastaju u muškarce&quot; u dobi od 7 godina (smatralo se da je to &quot;doba razuma&quot; u procesu intelektualnog razvoja djeteta) te bivaju povjereni na brigu i odgoj guverneru uz pomoć njegova zamjenika.{{sfn|Bluche 1986|p=43}}

Obrazovanje mladog Luja najprije je bilo u rukama kardinala [[Richelieua]]. Nakon njegove smrti 4. prosinca 1642., na mjestu premijera naslijedio ga je kardinal [[Jules Mazarin]]. Ovaj položaj je [[Jules Mazarin|Mazarinu]] omogućio ključnu ulogu u Lujevom daljnjem obrazovanju.&lt;ref name=&quot;Panhuysen28&quot;&gt;{{Aut|Luc Panhuysen}}, blz. 28.&lt;/ref&gt;  Kraljica je kardinalu Mazarinu, uz njegove ministarske funkcije i ulogu kuma Luja XIV. (kumom ga je izabrao Luj XIII., smrću kardinala Richelieua), u ožujku 1646. dodijelila i odgovornost za obrazovanje mladog monarha i njegova brata [[Filip I. vojvoda Orléansa|Filipa I. vojvode Orléansa]] (poznatog kao &quot;Mali gospodin&quot;). 

Mazarin stoga postaje &quot;nadzornik vlade i ponašanja kraljeve osobe, kao i ponašanja vojvode od Anjoua&quot; (titula Filipa I. stečena rođenjem). Zadatak guvernera Mazarin povjerava maršalu de Villeroyu. Tako 1646. godine [[Nicolas V. de Neufville, de Villeroy|Nicolas V. de Villeroy]] postaje tutor mladog kralja. Mladi monarh Luj i njegov mlađi brat često su dijelili svoje vrijeme između [[''Palais-Royala'']] i obližnjeg [[''Hôtela de Villeroy'']]. U tom periodu, Luj XIV. sprijateljio se s Villeroyevom djecom, posebno s maršalovim sinom [[François de Neufville, II. vojvoda Villeroya|Françoisom de Villeroyem]], s kojim razvija cjeloživotno prijateljstvo.

Mladi kralj imao je razne učitelje, posebice opata [[Péréfixe de Beaumont|Péréfixea de Beaumonta]] 1644. i [[François de La Mothea Le Vayer|Françoisa de La Mothea Le Vayera]]. Od 1652. godine njegov je najbolji odgajatelj nesumnjivo bio [[Pierre de La Porte]], njegov prvi sobar i onaj koji mu je čitao povijesne izvještaje.&lt;ref&gt;{{Ouvrage |auteur1=Pierre de La Porte |titre=Mémoires de {{M.|de La Porte}}, premier valet de chambre de {{Louis XIV}}, contenant plusieurs particularités des règnes de {{Louis XIII}} et de {{Louis XIV}} |année=1756 |pages totales=325 |lire en ligne=https://books.google.fr/books?id=J7IUAAAAQAAJ}}.&lt;/ref&gt; Unatoč njihovim naporima da mu pruže lekcije iz latinskog, povijesti, matematike, talijanskog i crtanja, mladi Luj nije bio baš marljiv učenik. 

S druge strane, mladi je monarh po uzoru na velikog kolekcionara umjetnina, kardinala Mazarina, pokazao vrlo sklonim slikarstvu, arhitekturi, glazbu i posebno plesu, koji je u to vrijeme bio bitan i sastavni dio obrazovanja plemića (džentlmena). Također, naučio je svirati gitaru uz pouku [[Francesca Corbetta|Francesca Corbette]].&lt;ref&gt;{{Lien web |titre=Le Babillard {{!}} Le roi de la guitare |url=http://www.le-babillard.fr/page.php?p=article&amp;evn=4 |site=le-babillard.fr |consulté le=2021-03-20}}.&lt;/ref&gt; 

Luj je imao koristi i od posebnog seksualnog obrazovanja, jer je njegova majka tražila od barunice de Beauvais, nadimka ''Cateau la Borgnesse'', da mu &quot;oduzme nevinost (djevičanstvo)&quot; kad kralj dostigne seksualnu zrelost (punoljetnost).

===&quot;Čuda&quot;===

Tijekom djetinjstva, Luj XIV je je u nekoliko navrata izbjegao gotovo sigurnu smrt. U dobi od 5 godina gotovo se utopio u jednom od ribnjaka u vrtu Palais-Royala. Spasili su ga u zadnji čas. Zatim, u dobi od 9 godina, 10. studenog 1647., obolio je od malih boginja (variola). Deset dana kasnije, liječnici su izgubili svaku nadu, ali mladi se Luj &quot;čudesno&quot; oporavio. S 15 godina prebolio je tumor na dojci, a sa 17 gonoreju.&lt;ref name=&quot;Stanis Perez&quot;/&gt; 

Najozbiljnija uzbuna za kraljevstvo dogodila se 30. lipnja 1658., tijekom zauzimanja grada Berguesa na sjeveru Francuske: u svojoj 19. godini kralj postaje žrtva ozbiljnog trovanja hranom (uzrokovanog zaraženom vodom) koje rezultira trbušnim tifusom i tifusnom groznicom, dijagnosticiranom kao egzantematski tifus (promjene na koži). Dana 8. srpnja 1658. primio je posljednje sakramente ([[bolesničko pomazanje]]), a dvorsko vijeće započinje s pripremama za njegovo nasljedstvo. No François Guénaut, osobni liječnik Ane austrijske, dao mu je emetik (vomitivu) na bazi antimona i vina, konzumacija koje dovodi do još jednog &quot;čudesng&quot; kraljeva izliječenja. Prema riječima njegova tajnika, Toussainta Rosea, Luj XIV. je tom prilikom izgubio dobar dio kose i privremeno je počeo nositi tzv. &quot;prozor periku&quot;, čiji su otvori propuštali nekoliko pramenova koji su mu ostali.

== Kretanje k vrhuncu moći ==
Godine [[1660.]] to jest godinu dana prije smrti [[Mazarin]]a Luj XIV. donosi emotivno tešku odluku da oženi kćer španjolskog kralja kako bi se napokon završio rat protiv ove države koji traje još od [[1635.]] godine. Ovaj kralj preuzima vlast u svoje ruke tek u svojoj 23. godini nakon smrti svog vjernog Mazarina. Očekivanja od toga do tada povučenog kralja nisu bila velika, ali za svih iznenađujuće promjene nastupaju odmah. Prva stvarno nezavisna odluka Luja XIV. postaje da će on direktno upravljati državom, a ne kao njegov otac koji je tu vlast prepustio premijeru. Sljedećih pet godina u Francuskoj prolaze da bi kralj učvrstio svoju vlast prije ispunjavanja svojih ambicija jer još prije formalnog preuzimanja vlasti on u svom dnevniku piše &quot;Želim slavu prije svega, prije i samog života&quot;. Te ambicije se uskoro ispunjavaju u njegovim ratovima. U prvom od njih koji traje samo između [[1667.]] – [[1668.]] Francuska ponižava Španjolsku što izaziva priličnu zabrinutost u Europi. Rat koji sada nastupa je [[Francusko-nizozemski rat|onaj protiv Nizozemske]]. Proći će cijelih šest godina prije nego što [[1678.]] [[Nizozemska]] prizna svoj poraz.

Godine [[1671.]] bio je jedini europski vladar koji se nije pobunio protiv smaknuća [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i [[Fran Krsto Frankapan|Frana Krste Frankapana]] i koji ih je zavarao svojom dvoličnom politikom.

== ''Kralj Sunce'' ==
[[File:Louis XIV par Varin C des M.jpg|thumb|right|Zlatna medalja iz 1665. s likom Luja XIV.]]
Ovu drugu pobjedu cijela [[Francuska]] dočekuje s oduševljenjem. Grad Pariz daruje Luju nadimak Veliki. Razlog za to oduševljenje se nalazi u stjecanju statusa najveće europske velesile, pošto niti ulazak u rat [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i [[Španjolska|Španjolske]] tijekom ovog drugog rata nije spasio Nizozemce od poraza. Tijekom svog tog narodnog oduševljenja koje traje prilično dugo [[1682.]] godine kralj premješta svoje sjedište iz Pariza u [[Versailles]]. Osamdesete godine sedamnaestog stoljeća je vrijeme kada svi žele biti viđeni s kraljem. Francuski plemići toga doba bore se za čast da nose svijeću pred Lujem kada on odlazi na noćni počinak. Zajedno s mržnjom prema Parizu koji ga je bio zarobio, ovo prisustvo plemića u skupom sjaju Versaillesa postaje osnovni razlog za njegovu gradnju. Svi prisutni tamo troše enormne svote novca na razne luksuzne stvari kako bi mogli što bolje izgledati na dvoru. Tim potezom oni su ostajali bez potrebnih prihoda za organiziranje protudržavnih buna i zavjera. U tom razdoblju vrhunca svoje moći Luj XIV. ukida prava hugenota i počinje ih nemilosrdno proganjati. Iako taj potez ima očite nehumane posljedice on ima i jednu dobru u tome što su tražeći svoj vjerski mir mnogi od njih izabrali naseljavanje dotada praznih francuskih kolonija.

== Propadanje ==
Početak kraja razdoblja omiljenosti i snage, dolazi potpunom nepažnjom kralja koji prestaje pratiti događaje u Europi. Na nizozemsku invaziju Engleske [[1688.]] godine Francuska odgovara objavom novog rata. Dokaz te ludosti je protivnička koalicija u kojoj se nalaze [[Nizozemska republika|Nizozemska]], [[Kraljevina Engleska|Engleska]], [[Sveto Rimsko Carstvo]], [[Španjolska]] i [[Švedska]]. Rezultat je mogao biti samo poraz, koji se potvrđuje mirovnim sporazumom iz [[1697.]] godine. Realni rezultat toga mira je bio ništavan pošto su svi njegovi potpisnici znali za nove napetosti koje će izbiti u trenutku smrti španjolskog kralja bez djece. U trenutku dok je taj kralj umirao sklapa se dogovor o nasljeđivanju Španjolske kojim bi francuski prijestolonasljednik dobio Italiju, a austrijski Španjolsku. Na vijest o smrti španjolskog kralja [[1. studenog]] [[1700.]] Luj XIV. odbacuje taj plan pozivajući se na samrtnu želju kralja koji sve svoje posjede prepušta unuku Kralja sunca pod uvjetom da ne dođe do unije s Francuskom. [[Rat za španjolsko nasljeđe]] trajat će više od deset godina. Mirovni sporazum kojim završava ovaj rat [[1714.]] godine označava poraz Francuske pošto se s njim potvrđuje stanje iz sporazuma o nasljeđivanju iz [[1700.]] godine koje je tada Luj XIV. odbio.

== Kraj ==
Za samog Luja XIV. bi bilo mnogo bolje da je umro pet godina ranije nego što se to u stvarnosti dogodilo. Tijekom tih posljednjih godina života umire mu jedini sin, dva od tri unuka i 2 od 3 praunuka. To razdoblje mu je bilo samo hod iz jedne u drugu noćnu moru. Jedini živi unuk iz prvog braka mu je onaj koji ga po mirovnom sporazumu ne smije naslijediti. U svom testamentu on proglašava svog preživjelog praunuka preboležljivim i nesposobnim za vladanje. Kako bi osigurao vlast u Francuskoj svojim potomcima, a ne onima svojega brata on oduzima buduće regenstvo dinastiji Orleans i postavlja na tu poziciju svoga sina iz drugog &quot;tajnog&quot; braka, to jest [[Luj August., regent Francuske|Luja Augusta]] vojvodu od Maina. Kako bi ta dinastijska promjena postala svima očita tjedan dana prije smrti Luja XIV. naređuje da ga na vojnoj paradi zamjeni &quot;novopriznati&quot; (samo za javnost) sin.

Ta u to doba neprihvatljiva odluka je bila prije svega motivirana tadašnjim zakonima o nasljeđivanju krune pošto je regent uvijek bio najbliži rođak, a time ujedno i prestolonasljednik djeteta kralja (s izuzetkom kada je regent bila majka).
 
Na svojoj samrtnoj postelji Luj XIV. izgovara &quot;možda sam previše volio rat&quot;. Omražen u narodu on umire od [[gangrena|gangrene]] 1. rujna 1715. godine. Tijekom sprovoda u bazilici Saint Denis narod je priredio proslavu.

== Osobna i državna ostavština ==
[[File:Schloss-Versailles.jpg|thumb|left|200px|Versailleska palača]]
Kada razmišljamo o Luju XIV. prvo što nam pada na pamet je sjaj njegovog Versaillesa, sjaj cijelog jednog luksuznog stila. Nikad nam ne pada na pamet desetljećima duga mržnja stanovništva koju je on stvorio. Njega i njegov sjaj Voltaire je uspoređivao s Augustom zaboravljajući realne činjenice stvorenog ratnog siromaštva. Osim luksuznog stila Versaillesa ostavština Luja XIV. je bila i pravna promjena koja na kraju uništava francusku monarhiju. August je na samrtnoj postelji svog jedinog unuka osudio na smrt kako bi spriječio probleme oko nasljeđivanja. Luj XIV. je stao na pola puta. Svrgnuo je zakonitog regenta upitnom metodom, ali ga je ostavio na životu. Tim načinom je stvorio nered oko nasljeđivanja koji će platiti [[Luj XVI., kralj Francuske|Luj XVI.]]

U XIV. stoljeću stanovnici Francuske su sami sebe dijelili prema pokrajinama. U XVI. stoljeću tu podjelu je zamijenila ona na katolike i hugenote. U doba smrti Luja XIV. nakon njegove dugogodišnje apsolutističke vladavine koja različito ocjenjuje ostaje činjenica da po prvi put postoji francuska nacija bez svojih internih podjela.

== Povezani članci ==
{{commons|Louis XIV of France}}
{{Wikicitat|Luj XIV}}
* [[Popis francuskih vladara]]
* [[Dvorski apsolutizam]]
* [[Jules Mazarin]]
* [[Jean-Baptiste Colbert]]
* [[Dvorac Versailles]]

==Dodatna literatura==
* Louis Bertrand, ''Luj XIV'', [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod]], Zagreb, 1943.
* Louis de Rouvroy de Saint-Simon, ''Dvor Luja XIV: memoari'', Zora, Zagreb, 1960.
* Luc Orešković, ''Luj XIV. i Hrvati: neostvareni savez'', Dom i svijet, Zagreb, 2000. {{ISBN|9536491451}}
* J. Carpentier, F. Lebrun, E. Carpentier, J.-M. Mayeur, A. Tranoy, ''Povijest Francuske'', Barbat, Zagreb, 1999. {{ISBN|9531810273}}

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=37459 Hrvatska enciklopedija - Luj XIV.]
* Dražen Klinčić, [http://povijest.net/?s=Francuska+za+vladavine+Louisa+XIV ''Francuska za vladavine Louisa XIV.''], Hrvatski povijesni portal, siječanj 2008.
* [http://www.louis-xiv.de/ Louis XIV - the Sun King], stranica posvećena Luju XIV. {{eng oznaka}}
* [http://www.louisxiv.ru/ Людовик XIV], stranica posvećena Luju XIV.  {{rus oznaka}}

{{Redoslijed | 
   prethodnik = [[Luj XIII., kralj Francuske|Luj XIII.]] | 
   gl_članak_funkcija = [[Popis francuskih vladara|Kralj Francuske]] |
   nasljednik = [[Luj August., kralj Francuske|Luj August]]
}}

{{Francuski vladari}}

[[Kategorija:Francuski vladari]]
[[Kategorija:Burbonci]]</text>
      <sha1>ch3xvsdp24vi96fow74xuavf13o0z8e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elizabeta II.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22522</id>
    <revision>
      <id>6432258</id>
      <parentid>6397482</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:39:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zee21y</username>
        <id>260198</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19365" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Elizabeta II.
| slika                = [[Datoteka:Elizabeth II greets NASA GSFC employees, May 8, 2007.jpg|235px]]
| opis                 = 
| titula               = Kraljica [[Krunske zemlje Commonwealtha|Commonwealtha]]
| vladavina            = [[6. veljače]] [[1952.]]
| krunidba             = [[2. lipnja]] [[1953.]]
| prethodnik           = 
| nasljednik           =
| regent               =
| titula1              =
| vladavina1           = 
| krunidba1            = 
| prethodnik1          = 
| nasljednik1          =
| regent1              =
| titula2              =
| vladavina2           = 
| krunidba2            = 
| prethodnik2          = 
| nasljednik2          =
| regent2              =
| titula3              =
| vladavina3           = 
| krunidba3            = 
| prethodnik3          = 
| nasljednik3          =
| regent3              =
| nasljeđe             = -
| supruga              = 
| supruge              = 
| suprug               = [[Filip, vojvoda od Edinburgha]]
| supruzi              = 
| djeca                = [[Charles, princ od Walesa]]&lt;br&gt;[[Anne, kraljevska princeza]]&lt;br&gt;[[Andrew, vojvoda od Yorka]]&lt;br&gt;[[Edward, grof od Wessexa]]
| puno ime             = Elizabeth Alexandra Mary
| postumno ime        = 
| dinastija            = [[Dinastija Windsor|Windsor]]
| vladarska himna      =
| otac                 = [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đuro VI.]]
| majka                = [[Elizabeth Bowes-Lyon]]
| datum rođenja        = [[21. travnja]] [[1926.]]
| mjesto rođenja       = Mayfair, [[London]]
| datum smrti          =
| mjesto smrti         =
| datum pokopa         =
| mjesto pokopa        =
| potpis               =
| zanimanje            =
| vjera                = [[Anglikanska Crkva|Anglikanka]]
}}

'''Elizabeta II.''' (''Elizabeth Alexandra Mary''; [[London]], [[21. travnja]] [[1926.]]) trenutačna je kraljica [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], te 14 drugih zemalja [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealtha]].

Elizabeta je rođena u [[Mayfair (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Mayfairu]] u [[London|Londonu]], kao prvo dijete vojvode i vojvotkinje od [[York|Yorka]] (kasnije kralja [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đure VI]] i [[Elizabeth Bowes-Lyon|kraljice Elizabete]]). Njezin otac stupio je na prijestolje [[1936.]] godine, nakon [[Abdikacija|abdikacije]] svog brata, kralja [[Eduard VIII.|Eduarda VIII]], čime je Elizabeta postala vjerodostojna [[Prijestolonasljednik|prijestolonasljednica]]. Školovala se privatno kod kuće, a javne dužnosti počela je obavljati tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], služeći u pomoćnoj teritorijalnoj službi. U studenom [[1947.]] udala se za [[Filip, vojvoda od Edinburgha|Philipa Mountbattena]], bivšeg princa [[Grčka|Grčke]] i [[Danska|Danske]], a njihov je brak trajao 73 godine do Filipove smrti [[2021.|2021]]. Imali su četvero djece: [[Charles, princ Walesa|Charlesa, princa od Walesa]]; [[Anne, kraljevska princeza|Anne, kraljevsku princezu]]; [[Andrew, vojvoda od Yorka|princa Andrewa, vojvodu od Yorka]]; i [[Edward, grof od Wessexa|princa Edwarda, grofa od Wessexa]].

Kada joj je otac umro u veljači [[1952.]], Elizabeta, koja je tada imala 25 godina, postala je kraljica sedam nezavisnih zemalja Commonwealtha: Ujedinjenog Kraljevstva, [[Kanada|Kanade]], [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], [[Južna Afrika|Južne Afrike]], [[Pakistan|Pakistana]] i [[Šri Lanka|Cejlona]], ​​kao i šefica [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealtha]] . Elizabeta je vladala kao [[Ustavna monarhija|ustavni monarh]] kroz velike političke promjene kao što su nevolje u Sjevernoj Irskoj, devolucija u Ujedinjenom Kraljevstvu, pristupanje Ujedinjenog Kraljevstva Europskim zajednicama, [[Brexit|povlačenje Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije]], kanadske domovine i [[dekolonizacija Afrike]]. Broj njezinih kraljevstava varirao je tijekom vremena kako su teritorije stekle neovisnost i kako su područja, uključujući Južnu Afriku, Pakistan i Cejlon (preimenovana u Šri Lanku), postala [[Republika|republike]]. 

Značajni događaji uključuju kraljičinu krunidbu [[1953.]], te proslave njezinih srebrnih, zlatnih, dijamantnih, safirnih i platinastih jubileja 1977., 2002., 2012., 2017. i 2022. godine. Elizabeta je najdugovječniji britanski monarh, najdugovječnija žena na čelu države u povijesti, najstariji živući i najdugovječniji sadašnji monarh te najstariji i najdugovječniji aktualni [[Poglavar države|šef države]]. Elizabeta se povremeno suočavala s republikanskim sentimentima i kritikama u medijima na račun [[Kraljevska obitelj|kraljevske obitelji]], osobito nakon raspada brakova njezine djece, njenog ''annusa horribilis'' 1992. i 1997. smrti njezine bivše snahe [[Diana, princeza od Walesa|Diane, princeze od Walesa]]. Međutim, podrška monarhiji u Ujedinjenom Kraljevstvu bila je i ostaje konstantno visoka, kao i njezina osobna popularnost.

== Djetinjstvo ==
[[Datoteka:Philip de László - Princess Elizabeth of York - 1933.jpg|lijevo|mini|Portret Elizabete, Philip de László, [[1933.]] godine|261x261px]]
Elizabeta je rođena u 02:40, [[21. travnja]] [[1926.]], za vrijeme vladavine njezina djeda s očeve strane, kralja [[Đuro V., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đure V]]. Njezin otac, vojvoda od Yorka (kasnije kralj [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đuro VI.]]), bio je drugi sin kralja. Njezina majka, vojvotkinja od Yorka (kasnije kraljica [[Elizabeth Bowes-Lyon|Elizabeta, kraljica majka]]), bila je najmlađa kći [[Škotska|škotskog]] [[Plemstvo|aristokrata]] Claudea Bowes-Lyona, 14. [[Grof|grofa]] od Strathmorea i Kinghornea. Rođena je [[Carski rez|carskim rezom]] u londonskoj kući njenog djeda po majci: 17 Bruton Street, Mayfair. Krstio ju je [[Anglikanstvo|anglikanski]] nadbiskup Yorka, Cosmo Gordon Lang, u privatnoj kapeli [[Buckinghamska palača|Buckinghamske palače]] [[29. svibnja]] i dao joj je ime Elizabeta po njenoj majci; Aleksandra po njenoj prabaki s očeve strane, koja je umrla šest mjeseci ranije; a Marija po njenoj baki s očeve strane. Uža obitelj ju je zvala &quot;Lilibet&quot; na temelju kako je sebe isprva nazivala, a njegovao ju je njezin djed Đuro V, kojeg je od milja zvala &quot;Djed Engleska&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Emma.Goodey|date=2015-12-29|title=Her Majesty The Queen|url=https://www.royal.uk/her-majesty-the-queen|access-date=2022-03-22|website=The Royal Family|language=en}}&lt;/ref&gt;

Elizabetina jedina sestra, princeza Margaret, rođena je [[1930.]] godine. Dvije princeze školovale su se kod kuće pod nadzorom svoje majke i guvernante Marion Crawford. Lekcije su se koncentrirale na povijest, jezik, književnost i glazbu. Crawford je [[1950.]] objavila biografiju Elizabetinog i Margaretinog djetinjstva pod naslovom &quot;Male princeze&quot;, na veliku zgroženost kraljevske obitelji. Knjiga opisuje Elizabetinu ljubav prema konjima i psima, njezinu urednost i njezin stav prema odgovornosti. Drugi su ponovili takva zapažanja: [[Winston Churchill]] opisao je Elizabetu kad je imala dvije godine, &quot;Ima dašak autoriteta i refleksivnosti koji je zadivljujući u dojenčetu&quot;.

== Presumirana nasljednica ==

Tijekom vladavine svog djeda, Elizabeta je bila treća u nizu nasljeđivanja britanskog prijestolja, iza svog ujaka [[Eduard VIII.|Eduarda]] i svog oca. Iako je njezino rođenje izazvalo zanimanje javnosti, nije se očekivalo da će postati kraljica, budući da je Eduard još bio mlad i vjerovalo se da će se oženiti i imati vlastitu djecu, koja će prethoditi Elizabeti u nasljedstvu. Kada joj je djed umro [[1936.]], Eduard VIII je postao kralj, a Elizabeta je postala druga u redu za prijestolje, nakon svog oca. Kasnije te godine, Eduard je [[Abdikacija|abdicirao]], nakon što je njegov predloženi brak s razvedenom [[Wallis Simpson]] izazvao ustavnu krizu. Posljedično, Elizabetin otac je postao kralj, uzevši kraljevsko ime [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đuro VI]]. Budući da Elizabeta nije imala braće, postala je vjerodostojna [[Prijestolonasljednik|prijestolonasljednica]]. Da su njezini roditelji imali mlađeg sina, on bi bio iznad nje u nasljednoj liniji, što je u to vrijeme bilo određeno [[Primogenitura|primogeniturom]] preferencija muškaraca.

=== Drugi svjetski rat ===
[[Datoteka:Hrh Princess Elizabeth in the Auxiliary Territorial Service, April 1945 TR2832 (cropped).jpg|mini|264x264px|Travanj, 1945. godine]]
U rujnu [[1939.]] Britanija je ušla u [[Drugi svjetski rat]]. Lord Hailsham je predložio da se princeze Elizabeta i Margaret evakuiraju u [[Kanada|Kanadu]] kako bi izbjegle česta zračna bombardiranja Londona od strane [[Luftwaffe|Luftwaffea]]. To je odbacila njihova majka, koja je izjavila: &quot;Djeca neće ići bez mene. Ja neću otići bez kralja. A kralj nikada neće otići.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Emma.Goodey|date=2015-12-21|title=Queen Elizabeth The Queen Mother|url=https://www.royal.uk/queen-elizabeth-queen-mother|access-date=2022-03-22|website=The Royal Family|language=en}}&lt;/ref&gt; Princeze su ostale u [[Dvorac Balmoral|dvorcu Balmoral]] u Škotskoj sve do [[Božić|Božića]] 1939., kada su se preselili u Sandringham House, [[Norfolk]]. Od veljače do svibnja [[1940.]] živjeli su u Royal Lodgeu, Windsor, sve do preseljenja u [[dvorac Windsor]], gdje su živjeli sljedećih pet godina.

Godine 1940. 14-godišnja Elizabeta napravila je svoju prvu radijsku emisiju tijekom [[BBC]]-jevog Dječjeg sata, obraćajući se drugoj djeci koja su bila evakuirana iz gradova. Ona je izjavila: &quot;Trudimo se učiniti sve što možemo da pomognemo našim hrabrim mornarima, vojnicima i zrakoplovcima, a pokušavamo i sami podnijeti svoj dio opasnosti i tuge rata. Znamo, svatko od nas , da će na kraju sve biti dobro.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Children's Hour - Princess Elizabeth|url=https://www.bbc.co.uk/archive/childrens-hour--princess-elizabeth/z7wm92p|access-date=2022-03-22|website=BBC Archive|language=en}}&lt;/ref&gt; Godine [[1943.]] Elizabeta je poduzela svoj prvi samostalni javni nastup u posjetu Grenadirskoj gardi, gdje je titulu pukovnika dobila prethodne godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2010-03-28|title=Wayback Machine|url=https://web.archive.org/web/20100328170101/http://www.royal.gov.uk/HMTheQueen/Publiclife/EarlyPublicLife/Earlypubliclife.aspx|access-date=2022-03-22|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Kako se približavala svom 18. rođendanu, [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlament]] je promijenio zakon kako bi mogla djelovati kao jedna od pet državnih savjetnika u slučaju očeve nesposobnosti ili odsutnosti u inozemstvu, kao što je njegov posjet Italiji u srpnju 1944. godine. U veljači 1945. imenovana je počasnom drugom područnicom u pomoćnoj teritorijalnoj službi sa službenim brojem 230873. Školovala se za vozača i mehaničara, a pet mjeseci kasnije dobila je čin počasnog mlađeg zapovjednika (ženski ekvivalent kapetanice u to vrijeme).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The World War II Auto Mechanic in This Photo Is Queen Elizabeth II. Here's the Story Behind the Picture|url=https://time.com/5287517/world-war-ii-queen-elizabeth-photo/|access-date=2022-03-22|website=Time|language=en}}&lt;/ref&gt;

Princeza Elizabeta otišla je na svoju prvu inozemnu turneju [[1947.]] godine, prateći svoje roditelje kroz južnu Afriku. Tijekom turneje, u prijenosu za British Commonwealth na svoj 21. rođendan, dala je sljedeće obećanje: &quot;Izjavljujem pred vama svima da će cijeli moj život, bio on dug ili kratak, biti posvećen vašoj službi i služenju našoj velikoj carskoj obitelji kojoj svi pripadamo.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=connie.fisher|date=1947-04-21|title=A speech by the Queen on her 21st Birthday, 1947|url=https://www.royal.uk/21st-birthday-speech-21-april-1947|access-date=2022-03-22|website=The Royal Family|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Brak ===
[[Datoteka:Huwelijk Prinses Elisabeth, Bestanddeelnr 902-4693 (cropped).jpg|mini|235x235px|Fotografisanje nakon vjenčanja, 1947.]]

Elizabeta je prvi put upoznala svog budućeg muža, [[Filip, vojvoda od Edinburgha|princa Filipa]] od Grčke i Danske, [[1934.]] godine. Oni su rođaci drugog koljena preko danskog kralja [[Kristijan IX.|Kristijana IX]], a rođaci trećeg koljena preko [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Viktorije]]. Nakon još jednog sastanka na Kraljevskom mornaričkom koledžu u [[Dartmouth|Dartmouthu]] u srpnju 1939., Elizabeta je, iako je tada imala samo 13 godina, rekla da se zaljubila u Filipa i da su razmjenjivati ​​pisma. Imala je 21 godinu kada su njihove zaruke službeno objavljene [[9. srpnja]] [[1947.]] godine.

Zaruke nisu bile bez kontroverzi; Filip nije imao financijski status, bio je rođen u inozemstvu (iako je bio britanski podanik koji je služio u Kraljevskoj mornarici tijekom Drugog svjetskog rata) i imao je sestre koje su se udale za njemačke plemiće s [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacističkim]] vezama. Marion Crawford je napisala: &quot;Neki od kraljevih savjetnika nisu ga smatrali dovoljno dobrim za nju. Bio je princ bez doma ili kraljevstva.&quot; Kasnije biografije izvijestile su da je Elizabetina majka u početku imala rezerve prema braku, te je Filipa nazivala nadimkom &quot;[[Huni|Hun]]&quot;. U kasnijem životu, međutim, kraljica majka rekla je biografu Timu Healdu da je Philip bio &quot;engleski džentlmen&quot;.[[Datoteka:Elizabeth II and Philip.jpg|lijevo|mini|289x289px|Elizabeta i Filip, 1950.]]Prije braka, Filip se odrekao svojih grčkih i danskih titula, službeno prešao iz grčkog [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] u [[anglikanstvo]], te je preuzeo ime poručnika Filipa Mountbattena, uzevši prezime britanske obitelji svoje majke. Neposredno prije vjenčanja, dobio je titulu vojvode od Edinburgha.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Page 5495 {{!}} Issue 38128, 21 November 1947 {{!}} London Gazette {{!}} The Gazette|url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/38128/page/5495|access-date=2022-03-23|website=www.thegazette.co.uk}}&lt;/ref&gt; Elizabeta i Filip vjenčali su se [[20. studenoga]] [[1947.]] u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]]. Dobili su 2500 vjenčanih darova iz cijelog svijeta. U poslijeratnoj Britaniji nije bilo prihvatljivo da Filipove tri sestre budu pozvane na vjenčanje, a nije bio pozvan ni bivši kralj Eduard.

Elizabeta je rodila svoje prvo dijete, [[Charles, princ Walesa|princa Charlesa]], [[14. studenoga]] [[1948.]] Mjesec dana ranije, kralj je izdao pisma patenta kojima je dopuštao svojoj djeci da koriste titulu kraljevskog princa ili princeze, na koje inače ne bi imali pravo, jer njihov otac više nije bio kraljevski princ. Drugo dijete, [[Anne, kraljevska princeza|princeza Anne]], rođena je [[1950.]] godine. Nakon vjenčanja, par je iznajmio kuću Windlesham Moor, u blizini dvorca Windsor, do srpnja 1949., kada su se nastanili u Clarence Houseu u Londonu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2010-12-03|title=Wayback Machine|url=https://web.archive.org/web/20101203033258/http://www.royal.gov.uk/LatestNewsandDiary/Factfiles/60diamondweddinganniversaryfacts.aspx|access-date=2022-03-23|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; U različitim vremenima između 1949. i 1951., Filip je bio stacioniran u britanskoj krunskoj koloniji na [[Malta|Malti]] kao službeni časnik Kraljevske mornarice. On i Elizabeta su povremeno živjeli na Malti nekoliko mjeseci u zaseoku Gwardamanġa, u vili Guardamangia, unajmljenoj kući Filipovog ujaka. 

== Vladavina ==
[[Datoteka:George W. Bush and Elizabeth II toasts 2007.jpg|mini|Kraljica Elizabeta II. s Georgom W. Bushem]]
Kraljevna Elizabeta, vojvotkinja od Edinburgha, je nakon smrti oca postala kraljica Ujedinjenog Kraljevstva pod imenom ''Elizabeta II.'' U trenutku ustoličenja Elizabeta je odsjedala u [[Kenija|Keniji]]. Sve do smrti Elizabetine bake Mary, Ujedinjeno Kraljevstvo i ostale zemlje Commonwealtha imali su tri kraljice: Elizabetu II. kao monarhinju, njenu majku i njenu baku. Elizabeta II. je okrunjena u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]], [[2. lipnja]] [[1953.]] godine. Nakon krunidbe kraljica i njena obitelj su preselili u [[Buckinghamska palača|Buckinghamsku palaču]], u središnjem Londonu, gdje je kraljevski par dobio još dva sina: Andriju i Edvarda. Iako joj je Buckinghamska palača službena rezidencija, kraljica je, kao i njeni prethodnici, ne preferira i svojim domovima smatra nekoliko zamaka u Ujedinjenom Kraljevstvu i rezidenciju u Kanadi. 

Nedugo nakon krunidbe u [[Škotska|Škotskoj]] su se javila neslaganja po pitanju njenog vladarskog imena - ona je prva Elizabeta čije kraljevstvo uključuje škotski teritorij, pa su neki smatrali da treba biti nazivana Elizabetom I. Međutim, ubrzo je zaključeno da će ona i budući britanski vladari koristiti sljedeći najviši redni broj korišten od strane vladara bilo kojeg kraljevstva na prostoru današnjeg Ujedinjenog Kraljevstva.

Nedugo zatim kraljica i vojvoda od Edinburgha otišli su na šestomjesečni put oko svijeta, koji je trajao od [[1953.]] do [[1954.]] godine, postavši tako prvi monarh koji je okružio svijet. Na tom putovanju je također postala prvi monarh [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Fidži]]ja koji je za vrijeme svoje vladavine posjetio te zemlje. U listopadu [[1957.]] godine posjetila je [[Sjedinjene Američke Države]], odakle je nastavila prema Kanadi, gdje je postala prvi kanadski monarh koji je otvorio sjednicu parlamenta te države. Posjetivši veliki broj europskih i izvaneuropskih zemalja, kraljica je najproputovaniji [[šef države]] u povijesti. 

Dana [[21. prosinca]] [[2007.]] godine kraljica Elizabeta II. je postala najstariji vladajući britanski monarh, preuzevši tu poziciju od svoje praprabake, kraljice [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorije]].

Njena je vladavina u prvim desetljećima bila obilježena postupnim nestankom Britanskog Carstva iz kojeg su nastali narodi [[Britanska zajednica naroda|Commonwealtha]]. Trendovi siromašenja zemlje su na određeni način preokrenuti za vrijeme premijerskih mandata [[Margaret Thatcher]] i [[Tony Blair|Tonyja Blaira]].

=== Politika, interesi i imovina ===

Kako je kraljica Elizabeta II. [[ustavna monarhija|ustavni monarh]], ona svoje političko opredjeljenje čuva za sebe i njeni su pogledi u tom pravcu nepoznati javnosti. U oblačenju je konzervativna. Kao i njena majka, preferira šešire pastelnih boja koji joj omogućavaju da bude lako opažena u javnosti. Kraljičini glavni interesi su konjske trke, fotografija, i [[psi]]. 

Magazin ''Forbes'' je procijenio vrijednost kraljičine imovine na 280.000.000 [[britanska funta|funti]], odnosno 500.000.000 [[američki dolar|američkih dolara]]. Palača je ovu brojku proglasila preuveličanom, iako u nju nije uključena kraljičina osobna kolekcija umjetničkih djela, koja sama vrijede barem 10 milijardi funti. U cifru nisu uključeni ni dva zamka čija vrijednost nikada nije procijenjena, niti primanja od lankasterskog vojvodstva.

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đuro VI.]]
|gl_članak_funkcija = [[Popis engleskih i britanskih vladara|Kraljica Ujedinjenog Kraljevstva]]
|nasljednik =
}}

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Engleski vladari}} 
{{Britanski vladari}}
[[Kategorija:Britanski vladari]]
[[Kategorija:Vitezovi Zlatnoga runa]]
[[Kategorija:Windsori]]</text>
      <sha1>d7l687q2j3oh470s8xz8kvd7weedm49</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tuzla</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25135</id>
    <revision>
      <id>6432380</id>
      <parentid>6419264</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T06:38:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2001:16B8:2B9E:3300:8591:FFEC:B361:3B8A</ip>
      </contributor>
      <comment>Soli Turski naziv za slano</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120116" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Naselje
| ime = Tuzla
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = 
| veličina_slike =
| opis_slike     = 

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat_of_arms_of_Tuzla.jpg
| slika_grb_veličina           = 
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Tuzla Municipality Location.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Tuzle u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =12
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =17
| dužina-minute    =56
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime  = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|25 px]] [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik 
| ime_vođe       = Jasmin Imamović
| stranka_vođe   = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 303 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 110.979
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 75000
| pozivni_broj       = +387 (0)35
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.tuzla.ba/ Tuzla.ba]

| bilješke =

}}

'''Tuzla''' ([[Hrvatski jezik|stari turski naziv:]] '''[[Usora i Soli|Soli]]''') je jedan od najvećih [[grad]]ova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

== Zemljopis ==

Površina Općine Tuzla 101 ha ili 303 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

Nadmorska visina 231m/nm

Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem [[Majevica|Majevice]] ([[Medvednik]] 843 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), s jugozapada planinama [[Ozren (planina u BiH)|Ozrenom]], [[Konjuh (planina)|Konjuhom]] i [[Javornik (planina u BiH)|Javornikom]].

Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast, tj. kontaktnu zonu [[Dinaridi|Dinarida]] [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Kotlina]]sto područje nalazi se na južnoj strani [[greben]]a Majevice i odvojenog grebena prema [[Obodnica|Obodnici]]. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih [[dolina]] i [[kosa]] koje završavaju u dolini rijeke [[Jala|Jale]]. Teren je blago nagnut prema jugu. 

[[Datoteka:Hotel Mellain of Tuzla 01 15.jpg|mini|desno|''Hotel Mellain'', sa 100 metara visine, najviša je zgrada u Tuzlanskom kantonu.]]

Susjedne Općine Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane [[Srebrenik]] i [[Lopare]], s jugoistočne [[Kalesija]], s južne [[Živinice]] i sa zapadne [[Lukavac]].

Osnovnu mrežu vodotoka čini [[rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Jala]] sa svojim pritokama, od kojih su najveće [[Solina]] i [[Joševica]], te [[Požarnička rijeka]], [[Grabov potok|Grabov]] i [[Mramorski potok]].
[[Datoteka:King Abdullah Bin Abdul Aziz Al Saud Mosque, Tuzla.jpg|250px|mini|desno|Džamija Kralja Abdullaha Bin Abdul Aziz Al Saud]]
Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u [[Spreča|Spreču]] iznosi 37 km.

Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgradeno od geološki mladih sedimenata ([[neogen]]), značajnih s [[Ekonomija|ekonomskog]] stanovišta ([[ugljen]], [[kuhinjska sol]], [[kvarcni pijesak]] i dr).

Nastanak [[Tuzlanski bazen|tuzlanskog bazena]] vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon [[mezozoik]]a, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta [[taloženje|taloženja]]. U zajedničkom djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.

Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne [[klima|klime]]. Određene posebnosti izazvane su lokalnim [[reljef]]om, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (središnji bosanski planinski masiv s jedne, i [[Panonska nizina]] s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i polarnih zračnih masa i [[ciklon]]skim aktivnostima.

Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri [[godišnja doba]], relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime.

Srednja godišnja [[temperatura]] u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u kolovozu [[1971.]] i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju 1963.

Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je 80 dana u godini. 

Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači [[1984.]] god 97 cm).

Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908,6 l/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, vlažnost zraka 79 %, a atmosferski [[pritisak]] 980,2 hPa.

Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost [[meteorologija|meteoroloških]] parametara, i manji utjecaj [[Temperaturna inverzija|temperaturnih inverzija]].

Ležište soli ispod grada Tuzle oblika je asimetrične elipse. Dubina ležišta nije jednaka. Od površine do naslaga soli treba od 150 metara na jugoistočnom dijelu (Trnovac) sve do 650 metara na sjeverozapadu (Tušanj). Sloj soli ispod Trnovca debeo je 160 metara, a ispod Tušnja 240 metara. Širina ležišta soli ispod Tuzle je 1,5 km, a dužina 3 km. Dio ležišta rukavac je prema Rasovcu. Ležište u Tetimi je odvojeno.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.427058620678019.113614.188327324551151/430924276958120/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi] ''Fotografija. Tuzla do dolaska Osmanlija'' objavljena 16. kolovoza 2012. (pristupljeno 7. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Na soljanskom prostoru bile su velike šume [[hrast lužnjak| hrasta lužnjaka]]. Guste su šume bile na prostorima Đindić mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lužnjak star više od 300 godina, a ostatci ovih šuma su u svojoj monumentalnoj formi nazočni na cijelom podučju Tuzle i okoline, posebice u Sprečkom Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Amplitude su se protezale sve do dolinskih predjela Istočne i Srednje Bosne. Hrastovina je bila najzahvalniji građevinski materijal u Tuzli, zato što su kamen i glina iz ovog kraja zasićene oksigenskim strukturama koje objekte od njih čine kratka vijeka trajanja. Najstariji su primjeri temeljne grede i nosivi sklopovi kod sakralnih objekata. Obrtnici poput drvara, dunđera i samardžija bili su u svezi s hrastom. Zato u Tuzli nema objekata od čvrstih agregata, pa od „drvenog grada“ uoči osmanskih osvajanja sve do dolaska Austro-Ugarske objekte se gradilo od hrastovine. U osmansko vrijeme hrastovina se rabila za stupe za lan i konoplju, za voće, sinije, naćve, čekrci, kace, bačve i kolski kotači. Iza proizvodnje soli iz osmanskih vremena su [[pepelarenje|pepelarski]] prizori u hrastovim šumama Gojčina i ostatci kotlova prvih pepelara Miška i Fabijana. Tijekom austro-ugarskih vremena sve bolje i skuplje građevine koristile su hrastovinu, od namjene za konstrukciju, preko podnih daščica do vanjske stolarije. Glavna ulazna vrata i kapije iz tog vremena su prava umjetnost obratničkih umijeća. Industrijalizacija tih godina donijela je potrebu za željezničkim pragovima i za jamsku podgradu, tzv. jamčevinu za koje se koristio hrast. &quot;Francuske duge&quot; za bačve izvozile su se u Francusku. Nažalost sve to je donijelo masovnu sječu šuma hrastova lužnjaka. Nekontrolirano izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u ''Oficirskom parku'' bio je znak za uzbunu.&lt;ref&gt;[https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ Rijec.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110055202/https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ |date=10. siječnja 2018. }} [[Mijo Franković]]: Portretiranje Tuzle hrastom, 19. rujna 2017. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tuzla}}

Po službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Tuzla imala je 131.618 stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Tuzla'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[2013.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1991.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1981.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1971.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|15.396 (13,87%)
|20.398 (15,49%)
|24.811 (20,38%)
|27.735 (25,84%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#ADD8E6&quot; | 24 080 (29,29%)
|-
|'''Srbi''' 
|3.378 (3,04%) 
|20.271 (15,40%) 
|20.261 (16,64%)
|21.089 (19,65%)
|19 720 (23,99%)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 80.774 (72,78%) 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 62.669 (47,61%) 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 52.400 (43,05%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 53.271 (49,65%)
|19 205 (23,36%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|21.995 (16,71%)
|19.059 (15,65%)
|2.540 (2,36%)
|17 519 (21,31%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|11.431 (10,30%)
|6.285 (4,77%)
|5.186 (4,26%)
|2.658 (2,47%)
|1.692
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''ukupno'''
|'''110.979'''
|'''131.618'''
|'''121.717'''
|'''107.293'''
|'''82 216'''
|}

====Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Tuzla'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1991.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1981.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1971.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|6.328 (7,55%)
|5.383 (8,26%)
|6.145 (11,39%)
|5 405 (14,31%)
|-
|'''Srbi''' 
|13.137 (15,68%)
|11.278 (17,32%)
|12.224 (22,66%) 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot; | 11 498 (30,45%)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 44.091 (52,63%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 30.448 (46,77%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 31.257 (57,96%) 
|7 984 (21,14%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|16.302 (19,46%)
|16.301 (25,04%)
|2.187 (4,05%)
|11 472 (30,38%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3.912 (4,66%)
|1.681 (2,58%)
|2.113 (3,91%)
|1.404
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''ukupno'''
|'''83.770'''
|'''65.091'''
|'''53.926'''
|'''37.760'''
|}

{{Tuzla}}

== Naseljena mjesta ==

[[Brđani (Tuzla, BiH)|Brđani]], 
[[Breške]], 
[[Breze (Tuzla, BiH)|Breze]],
[[Brgule (Tuzla, BiH)|Brgule]], 
[[Bukinje]], 
[[Cerik (Tuzla, BiH)|Cerik]], 
[[Cviljevina]], 
[[Čaklovići Donji]], 
[[Čaklovići Gornji]], 
[[Čanići (Tuzla, BiH)|Čanići]], 
[[Dobrnja (Tuzla, BiH)|Dobrnja]], 
[[Dokanj]], 
[[Dragunja Donja]], 
[[Dragunja Gornja]], 
[[Gornja Tuzla]], 
[[Grabovica Donja]], 
[[Grabovica Gornja]], 
[[Hudeč]], 
[[Husino]], 
[[Kiseljak (Tuzla, BiH)|Kiseljak]], 
[[Kolimer]] (dio), 
[[Kolovrat]], 
[[Konjikovići]] (dio), 
[[Kosci (Tuzla, BiH)|Kosci]] (dio), 
[[Kovačevo Selo]],
[[Kovačica (Tuzla, BiH)|Kovačica]], 
[[Krtolije]], 
[[Kukovina]], 
[[Lipnica (Tuzla, BiH)|Lipnica]], 
[[Lipnica Donja]], 
[[Lipnica Gornja]], 
[[Lipnica Srednja]], 
[[Ljepunice]], 
[[Ljubače]], 
[[Marinkovići]], 
[[Mihatovići]], 
[[Milešići]], 
[[Morančani]], 
[[Mramor (Tuzla, BiH)|Mramor]], 
[[Mramor Novi]], 
[[Obodnica Donja]], 
[[Obodnica Gornja]], 
[[Orašje (Tuzla, BiH)|Orašje]], 
[[Osoje (Tuzla, BiH)|Osoje]], 
[[Par Selo Gornje]], 
[[Pasci Donji]], 
[[Pasci Gornji]], 
[[Petrovice Donje]], 
[[Petrovice Gornje]], 
[[Plane (Tuzla, BiH)|Plane]], 
[[Pogorioci]], 
[[Poljana (Tuzla, BiH)|Poljana]], 
[[Potraš]] (dio), 
[[Požarnica]], 
[[Rapače]], 
[[Rasovac (Tuzla, BiH)|Rasovac]], 
[[Simin Han]], 
[[Snoz]], 
[[Svojtina]], 
[[Ševar]], 
[[Šići (Tuzla, BiH)|Šići]], 
[[Šićki Brod]], 
[[Tetima (Tuzla, BiH)|Tetima]], 
[[Tisovac (Tuzla, BiH)|Tisovac]], 
[[Tuzla]] i 
[[Vršani (Tuzla, BiH)|Vršani]].

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Tuzla, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta Kolimer, Konjikovići, Kosci i Potraš.

==Demografska povijest==
=== 1600. ===
* [[1600.]] godine 506 kućanstava
** muslimanskih 73,7%
** kršćanskih 26,3%

=== 1879. ===
* [[1879.]] godine 5119
** muslimani 3918 (76,54)
** pravoslavci 947 (18,50)
** katolici 237 (4,63)
** židovi 17 (0,33%)

=== 1885. ===
*[[1885.]] godine 7189 stanovnika
** muslimani 
** pravoslavci 1072 (14,91%)
** katolici 795 (11,06%)
** židovi 134 (1,86%)
** ostali 17 (0,24%)
** kućanstava 1577
** odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13%)

=== 1895. ===
*[[1895.]] godine 10 227 stanovnika
** muslimani 5984 (58,51%)
** pravoslavci 1447 (14,15%)
** katolici 2358 (23,06%)
** židovi 360 (3,52%)
** ostali 78 (0,76%)
** stranci 2425 (23,7%)
** Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski, talijanski, španjolski, slovački, ruski.

=== 1910. ===
* [[1910.]] godine 12 065 stanovnika
** muslimani 5859 (48,57%)
** pravoslavci 1976 (16,38%)
** katolici 3839 (31,82%)
** židovi 349 (2,89%) 
** ostali 42 (0,34%)
** stranci 3049 (35,6%)
**Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280 mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80 španjolskim.

=== 1921. ===
* [[1921.]] godine 14 036 stanovnika
** muslimani 6566
** pravoslavci 2800
** katolici 3954
** grkokatolici 39
** evangelisti 202
** židovi 470
** ostali 5

** slavenskog porijekla 12 159 (86,62%)
** manjine 1877 (13,38%)
**Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84, Talijana 116, ostalih 248.

=== 1931. ===
* [[1931.]] godine 16 708
** domaćinstava 3401

=== 1953. ===
* [[1953.]] godine 60 081 stanovnika

=== 1961. ===
* [[1961.]] godine 82 439 stanovnika
** domaćinstava 20 989
** naseljenost 268,5 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
** zaposlenih 25 955

=== 1971. ===
1962. godine Tuzli je pripojeno [[Ši Selo]] (Sl.list NRBIH 47/62).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 104) |work=Sl.list NRBIH, 47/62 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1971.]] godine 107 293 stanovnika
** muškaraca 52 874
** domaćinstava 27 295
** naseljenost 349,5 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
** zaposlenih 32 163

=== 1981. ===
* [[1981.]] godine 121 717 stanovnika
** muškaraca 60 075

** Muslimani 53 271
** Srbi 21 089
** Hrvati 27 735
** Makedonci 131
** Ukrajinci 13
** Slovenci 247
** Albanci 138

** domaćinstava 34 852
** naseljenost 396,5 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

=== 1991. ===
1990. godine pripojena su joj naselja [[Solina]], [[Dolovi (Tuzla, BiH)|Dolovi]], djelovi naselja [[Slavinovići]] i djelovi naselja [[Križani]], a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje [[Šićki Brod]] (Sl.list BIH 33/90).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 21, 54, 93-94, 104) |work=Sl.list SRBIH, 33/90 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1991.]] godine 131 618 stanovnika

* domaćinstava 41 092
* naseljenost 434 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* žena 66 804
* muškaraca 64 814
||
* Muslimani 62 669 (47,62%)
* Hrvati 20 398 (15,49%)
* Srbi 20 271 (15,40%)
* ostali 28 280 (21,49%)
||
||
* muslimani 57 878
* katolici 21 609
* pravoslavci 17 541
* ostali 225
* ateisti 22 688
* neizjašnjeni 11 677
|}

=== 2013. ===
* Godine 2013. sproveden je popis stanovništva u BiH. Zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka službeni podatci objavljeni su tek lipnja 2016. godine. U Općini Tuzla bilo je 110.979 stanovnika, prosječne starosti muškaraca 39,58 godina, a kod žena 42,44 godine. Od čega:&lt;ref&gt;[http://mojahrvatska.vecernji.hr/u-tuzli-smanjen-broj-hrvata-za-24-posto-1107376 Moja Hrvatska] Valentina Abramušić: ''U Tuzli smanjen broj Hrvata za 24 posto'', Večernji list, 19. kolovoza 2016. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* muškaraca 52.745
* žena 58.234
||
* Bošnjaka 80.774 
* Hrvata 15.396 
* Srba 3378
* ostalih 9143
* bez odgovora 137
* nije se izjasnilo 2151
||

* bošnjački 94.528
* hrvatski 10.083
* srpski 1603
* ostali 4583
* bez odgovora/nisu se izjasnila 182
||

* muslimani 81.053
* katolici 14.769
* pravoslavni 3557
* nije se izjasnilo 3303
* ateisti 3020
* agnostici 1214
* ostali 3899
|-
|}

U južnom dijelu grada nalaze se romska naselja. U Mjesnoj zajednici Kreka nalaze se [[Romi|romska naselja]] Krojčica 1, Krojčica 2, Krojčica 3 i Miladije, u Mjesnoj zajednici Mosnik romska naselja Crvene Njive, Kalebići, Mosnik i Mušinac, u Mjesnoj zajednici Mejdan romsko naselje Mosnički Potok, u Mjesnoj zajednici Centar romska naselja Borić i Kojšino, u jugoistočnom dijelu grada romsko naselje Ši Selo, u istočnom dijelu grada romsko naselje Slavinovići, do 1991. [[Šićki Brod]] koji ima romsko naselje bio je dio Tuzle, dok danas u urbanom dijelu Tuzle nema posebno izdvojenih romskih naselja.&lt;ref&gt;[http://artsinteza.ba/romska-naselja/ Artsinteza] ''Romska naselja na području grada Tuzle'' (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Uprava ==

U aktualnom sazivu Gradskoj vijeća Tuzla Hrvate predstavlja šestoro vijećnika, od čega dvoje iz HDZ-a BiH, troje iz SDP-a BiH i jedan iz Lijanovićeve stranke Radom za Boljitak. U aktualnom sazivu Skupštine Tuzlanske županije Hrvati nemaju formiran zastupnički klub, jer je od 35 zastupnika 34 Bošnjaka i jedan Srbin. Politički položaj tuzlanskih Hrvata od kraja rata sve do preslika je stanja u FBiH za vrijeme Alijanse i Platforme. Danas je to posljedica što je bošnjačkim glasovima za tobožnjeg predstavnika hrvatskog naroda izabran Željko Komšić, zatim matematičke eskapade Valentina Inzka, te valovi predratnih iseljavanja Hrvata, iseljavanja Hrvata krajem 1990-ih te aktualni val iseljavanja Hrvata, pa je na gradskoj razini u Tuzli dvije trećine vijećnika/zastupnika izabrano je bošnjačkim glasovima.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;&gt;[http://www.dnevnik.ba/teme/je-li-tuzla-uistinu-multikulturalna-i-tolerantna-ili-je-rijec-o-velikoj-podvali Dnevnik.ba] Gloria Lujanović, Dnevnik.ba:''Je li Tuzla uistinu multikulturalna i tolerantna ili je riječ o velikoj podvali?'', Napisano 1. lipnja 2016. Objavljeno 15. veljače 2017. (pristupljeno 22. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Tuzlu čine mjesne zajednice: Batva, Brčanska Malta, Breške, Bukinje, Centar, Dobrnja, Dokanj, Donja Obodnica, Dragunja, Gornja Lipnica, Gornja Obodnica, Gornja Tuzla, Grabovica, Husino, Jala, Kiseljak, Kreka, Kula, Lipnica, Ljepunice, Ljubače, Mosnik, Mejdan, Mramor, Novi Grad I,
Novi Grad II, Par Selo, Pasci Gornji, Simin Han, Sjenjak, Slatina, Slavinovići, Solana, Solina, Srednja Lipnica, Stari Grad, Ši Selo, Šićki Brod, Tušanj i Požarnica.

[[Prostorni plan]] općine Tuzla pokriva razdoblje od 2006. do 2026. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |title=Prostorni plan općine Tuzla 2006.-2026. |journal= |access-date=20. studenoga 2017. |archive-date=24. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224205440/http://datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prateći popisne knjige od 1600. do 1991. godine dade se pročitati da su brojnošću u Tuzli bili prvi muslimani, pa Hrvati i na kraju Srbi. No, tu nacionalno-vjersku sliku nije se nikad preslikalo i na izbor gradonačelnika, predsjednika odnosno načelnika općine što opovrgava toliko propagiranu navodnu multietničko-tolerantnu-ravnopravnu sliku Tuzle. Do danas, 19. siječnja 2015., bilo je 30 osoba na čelu grada, od čega 24 muslimana, 6 Srba i nikad nije bio niti jedan (katolički) Hrvat! Gradonačelnici su bili Mehaga Imširović, Ibrahim-beg Džindo, Mujaga Hadžiefendić, Ibrahim-beg Jašarević, Osman Vilović, Šefkija Gluhić, Lutvibeg Sijerčić, Muratbeg Zaimović, Hasanaga Pašić, [[Sead-beg Kulović]], Ćazim-aga Žunić, Ljubomir Peleš, Pero Eraković, Ferhat Abazagić, Asim Mujkić, Muharem Fizović, Rade Jakšić, Ahmed Ćatić, Salih Atić, Šefket Kunosić, Mehmedalija Džambić, Mišo Vokić, Urfet Vejzagić, Hasan Dervišbegović, Dušan Tešanović, Emina Zaimović, Aleksandar Todorović, Džemal Hadžiavdić, Mirza Muradbegović, Selim Bešlagić.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160529192337/http://boljatuzla.ba/moze-li-napokon-hrvat-biti-gradonacelnik-tuzle-2/ Bolja Tuzla] [[Anto Šimić Čiko]]: ''Može li napokon Hrvat biti gradonačelnik Tuzle'', 19. siječnja 2015. (pristupljeno 19. veljače 2019.&lt;/ref&gt; Danas je gradonačelnik Jasmin Imamović.

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Tuzla je jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]] s kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog [[neolitsko sojeničko naselje u Tuzli|naselja]] [[sojenica|sojeničkog]] tipa iz vremena [[neolit]]a.

Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne [[kultura|kulture]] prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj neolitskih [[glina (tlo)|glinenih]] posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene [[keramika|keramike]] ali i kameni [[nož]]evi, [[sjekira|sjekire]], strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]]. 

Među pronađenim [[Arheologija|arheološkim]] materijalima ističe se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja [[sol]]i.

=== Antika ===
U antici se ovdje nalazilo se rimsko naselje [[Salinae]]. [[Seoba naroda|Seobu naroda ]]nije preživjelo i stradalo je najkasnije tijekom dolaska [[seoba Avara|Avara]] i [[seoba Slavena|Slavena]] u 6. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;&gt;[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62850 Hrvatska enciklopedija] ''Tuzla'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===

U srednjem vijeku na širem području Tuzle nastalo je raspršeno naselje Soli ([[Donje Soli|Donje]] i [[Gornje Soli]]) koje se nalazilo u sastavu oblasti i županije [[Banovina Soli|Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 

Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu «[[O upravljanju carstvom]]», izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''' što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;&gt;[http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57055 Hrvatska enciklopedija] ''Soli'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

U sastav [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli|Usore i Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu Stefanu]].&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. Hrvatsko-ugarska protuofanziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;

==== Osmanska vlast ====
Osmanlije od tad vladaju Solima. U prvom popisu 1474. nazvana je Agac Tuzla, područno Zvorniku i bilježe u kao timarski posjed. Tri godine godina nakon osmanskog osvajanja osvajanja (1479.) proglašene su Soli carskim [[has]]om,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; što je dokaz da je počela izvjesna proizvodnja soli.

Sasvim sigurno Soli su pod osmanskom vlašću od prije 1512. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Pismo bosanskog sandžak-bega Mustafe-bega Juriševića iz 1515., najstariji je spomen gornjotuzlanske nahije. Svjedoči o oslobađanju laika franjevačkog samostana u Gornjoj Tuzli od plaćanja avarizi-divaniye. Upućuje na zaključak da je Tuzla, cijela župa [[Soli (Bosna)|Soli]] i [[Srebrenička banovina]] pod turskom vlasti od 1512. godine. Sela &quot;[[Gornje Soli]]&quot; i &quot;[[Donje Soli]]&quot; preimenovali su u &quot;Memlehai-bala&quot; i &quot;Memlehai-zir&quot;, u prijevodu Gornja i Donja Solana. U svakom od tih naselja djelovao je po jedan samostan, što upućuje da su ovdje živjeli Hrvati katolici.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;&gt;{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=115514&amp;lang=hr |title=Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti |author=Pavo Živković, Marija Brandić |journal=Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe |volume=1 |number=1-2 |date=Svibanj 2007. |issn=1846-3819 |publisher=Filozofski fakulte u Osijeku |pages=58&amp;ndash;59 |accessdate=22. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt;
Od 1512. tuzlanski kraj je pod osmanskom vlašću su preko 350 godina. Solima su Osmanlije promijenili ime u Tuzla (tur. tuzla: rudnik soli).&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Soljanska župa nije pružala većih otpora Turcima pa su neke od crkava opstale, pa se u župi Soli 1514. spominju dvije crkve: samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Gornjoj Tuzli i crkva svetog Petra u Donjoj Tuzli. Drugdje po Usori i sjeveroistočnoj Bosni osmanski osvajači su devastirali crkve i samostane koji nisu bili obnovljeni, prije svega misli se na Srebrenicu, Gradovrh i Bijeljinu. Teško je bilo obnoviti stare a kamoli podignuti nove crkve. Dolazak Turaka i turske vlasti u župi Soli donosi [[seoba Hrvata iz Usore i Soli u Slavoniju|bijeg hrvatskog]] katoličkog življa u Slavoniju i [[seoba Hrvata iz Gradovrha u Bač|Bačku]], što potvrđuje naziv novog lokaliteta pridošlica, kao [[Soljani]].&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;
Osmanlije su uspostavile novu upravnu organizaciju. Već prije 1515. uspostavljaju [[nahija|nahije]] Gornju i Donju Tuzlu. Nahije su isprva bile u sastavu [[Srebrenički sandžak|Srebreničkoga]], potom [[Zvornički sandžak|Zvorničkoga]] (u sastavu kadiluka Srebrenice&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;) te naposljetku Tuzlanskoga [[kadiluk]]a (nakon 1572.) u sastavu Zvorničkoga sandžaka.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 
Vlašću sultana [[Selim I. Surovi|Selima I. Surovog]] (1512. – 1520.) i [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520. – 1566.) dolaze teška vremena katolicima. Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]], podrijetlom Bosanac, želi potpuno islamizirati BiH. Prije svega želi iskorijeniti franjevce koji su mu zapreka. Vihor austro-turskih ratova 1520. – 1566. odnosi brojne crkve i samostane, pa i onaj u Zvorniku.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;

Prije 1548. obrambeni zidovi oko Donjih Soliju (Donje Tuzle) su sagrađeni, a skoro i oko Gornjih Soliju (Gornje Tuzle). Najkasnije do 1730. Donja Tuzla postala je sjedište [[Tuzlanska kapetanija|tuzlanske kapetanije]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Prije nego što su osnovane kapetanije, [[dizdar]] je bio na čelu tuzlanske palanke.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Kapetanska dužnost je bila nasljedna. Kapetani tuzlanske kapetanije dolazili su iz obitelji [[Tuzlići|Tuzlića]].&lt;ref name=&quot;Tuzlići&quot;&gt;[https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.237594909624392.73414.188327324551151/438312912885923/?type=1&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] (bh): ''Stare tuzlanske porodice''. Iz memoara Živka Crnogorčevića (1910) Objavljeno 4. rujna 2012. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 
Sjedište kapetanije bila je do 1835. godine. Za tu je kapetaniju bila podignuta 1760. – 68. [[Tuzlanska tvrđava|tvrđava]] s kulama u njezinu središtu. Godine 1831. u Donjoj Tuzli sastali su se bosanski prvaci i za vođu pokreta u Bosni izabrali [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-bega Gradaščevića]]. Tuzli raste važnost i od 1851. ondje je sjedište zvorničkoga sandžak-bega.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 

Slom turske vlasti u Ugarskoj i Srbiji, gladne godine i prenaseljenost u Polimlju, Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, srednjoj i zapadnoj Bosni natjerala je ljude ljude u opustjelu tuzlansku oblast. U 18. stoljeću tako se nа područje sjeveroistočne Bosne i Tuzlanske kapetanije, doseljavaju muslimani, Hrvati, Srbi i Cincari.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/257058234344726/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi], 31. listopada 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)/ Risto Jeremić: O porijeklu stanovništva tuzlanske oblasti&lt;/ref&gt;

Srpske obitelji i Cincari unijele su i oživjele trgovinu u Tuzli. Već u prvoj polovini 18. stoljeća, Srbi obrtnici i trgovci kupuju zemljište od tuzlanskog paše i grade kuće ispod Trnovca i Kolobare. Paša im je za iznos od 50-100 groša davao pismenu tapiju na zemljište, uz pravom na gradnju podizanja kuće.Bogatiji trgovci dizali su zgrade bliže gradu. Uskoro su dobili i odobrenja gradnje zgrade na kat. Izvan gradskih zidina, pred Poljskom kapijom, nalazilo se prostrano роlје na kojem je ispod Trnovca bila velika bara Kolobara. Prostirala se većim dijelom prostora na kojem je danas dio grada zvani Srpska varoš. Bara se potokom Marincem slijevala pored današnjeg hotela Beograd (Bristol) u Jalu. Kad je Marinac bio nabujao, razlijevao se i prekinuo bi promet prema Poljskoj kapiji. Kad je otvorena Poljska kapija, Тuzla se počela sve više širiti ka istoku. U Srpskoj varoši je osim Srba bilo i nešto malo katolika, ne više od 30 kuća, a to su bili obrtnici, &quot;kaldrmdžije, ćurčije, terzije i kujundžije, dunđeri&quot; i jedna trgovina.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt; Varoš je smještena sjeveroistočno od tvrđave. Samo nekoliko ulica imalo je nazive. Glavna je bila duga duga 90 hvati i vodila ka čaršiji, vijugajući dalje niz dolinu. Usporedno s njome bile su još tri ulice koje su ispresijecale kraće popriječne ulice: Kolobara, koja prolazi pored pored barе (močvare), druga od nje nosi ime po potoku koji teče kroz nju, Pavkuše.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;
Gornja varoš je u podnožju brda, a Donja većim dijelom čini kompaktno izgrađena kuća do kuće i ograda do ograde. Još su tu dva šira prostora s močvarom koja se nikada ne presušuje. Ispred močvare, a na kraju Donje varoši je pravoslavna crkva s mitropolijom i školom.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;

==== Austro-Ugarska ====
Austro-ugarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje]] donijelo je napredak Tuzli. Bogata nalazišta soli i prometno povezivanje željezničkom prugom do [[Doboj]]a 1885. godine, razvilo je Tuzlu u jedno od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 1885. je godine sagrađena prva solana. Sagrađena je u [[Simin Han]]u, predgrađu i to je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Zbog nenadziranog izluživanja [[slanica|slanice]] s naslaga [[kamena sol|kamene soli]] (koju se proizvodi kao [[kuhana sol|kuhanu sol]]) na kojima leži grad, ubrzo je uslijedio početak tonjenja grada.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;&gt;[http://www.nkp.ba/horion-bosna-znate-li-odakle-potice-izreka-cijela-tuzla-jednu-kozu-muzla-kratak-historijat-grada-soli/ Nezavisni kalesijski portal] Priredili Adem Mehmedović i Nezir Karić (NKP kalesijski.com/[http://www.facebook.com/HorionBosna?ref=ts&amp;fref=ts Horion Bosna]): ''Horion Bosna Znate li odakle potiče izreka “Cijela Tuzla jednu kozu muzla” - Kratak historijat “grada soli” '', 23. travnja 2013. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Dolaskom časnih sestara Družbe Kćeri Božje Ljubavi na poziv vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, gradi se Zavod sv. Krunice i počinje suvremeno [[školstvo]] u Tuzli, na hrvatskom i na njemačkom za doseljenike iz ostalih krajeva Austro-Ugarske. Tuzlanski Židovi za svoje su potrebe 1906., kod Zavoda sv. Krunice (Klostera) sagradili [[sinagoga u Tuzli|sinagogu]] (Templ). Židovi su groblje imali na Bukovčiću.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog toga što su Židovi u Tuzli bili iz dviju skupina Židova, Aškenaza i Sefarda, bile su i dvije posebne židovske općine s posebnim hramovima.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;/&gt; Godinu od austro-ugarskog zaposjedanja tek 17 sefardskih Židova živjelo je u Tuzli, i u vrijeme uspostavljanja austro-ugarske uprave u BiH, 17 tuzlanskih Židova Sefarda imalo je svoju općinu i sinagogu.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;&gt;(boš.) [http://www.dw.com/hr/mala-ali-aktivna-%C5%BEidovska-zajednica/a-18651069 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Mala ali aktivna židovska zajednica'', 16. kolovoza 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Sljedećih su godina Aškenazi preplavili Tuzlu u tolikom broju da su već 1885. osnovali svoju općinu i 1902. izgradili sinagogu u današnjoj Klosterskoj ulici. Od osnivanja općine do 1941. kad su počeli progoni, rođeno je 470 Židova. Djelovanje Židova u gospodarstvu Soliju i okolici počelo je otvaranjem suvremenih solana, tvornicom i rafinerijom špirita, rudnicima ugljena itd., zatim ljekarne, pilane, knjižare i papirnice, trgovine mješovitom robom, obrtnici, pa u hotelijerstvu, zdravstvenoj zaštiti. Bivši gospodarski div Konjuh nastao je na temeljima poduzeća Moritza Lisske, vlasnika pilana i veletrgovca drvetom, u kojem je 1911. godine radilo 593 radnika. Živi društveni život Židova odrazio se u brojnim organizacijama po čemu je prednjačila u BiH: društvo mladeži za samoobrazovanje i društvenost, dobrotvorno društvo, gimnastičko društvo, čitaonica, [[NK Makabi Tuzla|nogometni klub]], Židovska banka i dr. Dali su dvojicu gradskih vijećnika, Moritza Lissku 1900. i odvjetnika Maksa Laufera. Zajednica je preživjela do danas i ima 125 članova.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;&gt;(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ Radio Kameleon] Vedran M.: ''TUZLA ZA POČETNIKE: Tragovima naših komšija – Jevreji u Tuzli'', 30. kolovoza 2017. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Pojedini su bili predsjednici hrvatskih udruga, poput trgovca drvom Kalmana Liske koji je bio predsjednik [[HNK Zrinski Tuzla|nogometaša Zrinskog]]. Novija tuzlanska sinagoga izgrađena je 1904., a 1942. je zapaljena pa srušena, a prostor nacionaliziran. Zgrada prve, starije sinagoge u Židovskoj ulici sačuvana je. U prizemlju su bile prostorije rabinata, društvene prostorije.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; U vrijeme Prvog svjetskog rata, aškenaska općina imala je 400 članova, a sefardska 120 članova.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; 
Premda odvojene u općinama i sinagogama, imale su zajedničko [[Židovsko groblje Tuzla|groblje]]. Osnovano je 1900. godine na lokalitetu [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]] i jedno je od triju u Bosni i Hercegovini i vrlo je vrijedan kulturno-povijesni spomenik.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] ''Jevrejsko groblje Tuzla'' (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Industrijalizacija i dolazak zapadne civilizacije koja se s Austro-Ugarskom vratila kao dominanatna u Tuzlu, došla je i potreba za stručnom radnom snagom. U Tuzlu i okolicu doselile su talijanske obitelji, osobito građevinara, glazbenika i drugih zanimanja: Fontan, Montibeller, Zamboni, Mott, Dorighi, Piccolloti, Menegoni, Segat, Rossi, Daldon, Gojo, Candotti, Bancher, Cordignano i Michelini. Danas se preostali građani talijanskog podrijetla okupljaju oko udruge Rino Zandonai.&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=78268 Tuzlarije] Tihomir Knežiček: ''Najava izložbe fotografija italijanskih obitelji koje žive u Tuzli'', 20. studenoga 2017. (pristupljeno 13. siječnja 2018.) &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ugip-tz.ba UGIP Rino Zandonai]&lt;/ref&gt;

U osmanskim vremenima ustalila su se imena Gornje i Do(l)nje Tuzle. Austro-ugarskim zaposjedanjem uvodi se novo administrativno uređenje, koje je došlo i zbog potreba nagla gospodarskog razvitka. Novim uređenjem od [[1910.]] godine Donja Tuzla preimenovana je u Tuzlu, a ime Gornje Tuzle ostalo je isto.&lt;ref&gt;[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Mirsad Bakalović: Pregled arheoloških lokaliteta na području općine Tuzla, str. 21 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt; 

Godine 1913. tuzlanski Hrvati osnovali su [[HNK Zrinski Tuzla|HNK Zrinski]], najstariji tuzlanski nogometni klub.&lt;ref name=&quot;generalni sponzor&quot;&gt;[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=43373 Tuzlarije] tuzlarije.net - PRESS ˝BH TEMPO 09˝: ''Tuzlarije - vijesti. HNK ˝Zrinski˝ Tuzla dobio generalnog sponzora'', 30. kolovoza 2011. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Razmještaj stanovništva u Tuzli po okolnim seoskim aglomeracijama bio je po nečemu specifičan, a u pogledu vjerske i nacionalne strukture podudaran s gradskim stanovništvom. Muslimani su bili u Tuzli i bližim seoskim aglomeracijama, do njih katolici, a na periferiji pravoslavci. Nacionalni sastav se odrazio i na nacionalnu strukturu radničkog pokreta. U austro-ugarskim vremenima unatoč početku i bržem razvitku industrije, prevladavala je [[mala privreda]]. Krupna industrijska poduzeća bila su državno vlasništvo, kao [[Rudnik Kreka]] i [[Solana Kreka]] i [[Solana Simin Han|Simin Han]]. U većinskom vlasništvu inozemnog kapitala bili su Tvornica sode u Lukavcu te Tvornica špirita u Kreki. Vlasništvo sitnih domaćih kapitalista, udruženih u kartele, bili su: Pivara, Šumsko-industrijsko poduzeće u Živinicama, Tvornica ruma i sušene šljive i dr. Domaće građanstvo bavilo se obrtništvom i trgovinom. Brojni bivši feudalci, nekad vlasnici velikih zemljišnih posjeda, potrošili su pokretnu imovinu i jeftino prodali obveznice za kmetske zemlje, ostali su bez sredstava za život pa su se morali okrenuti sitnoj trgovini, obrtima, kućnoj radinosti i sl., a sitni posjednici i srednji seljaci morali su tražiti dopunska sredstva u zapošljavanju u državnim i privatnim poduzećima jer su bili pritisnuti državnim obvezama. Poslodavci nisu marili za svoju nekvalificiranu radnu snagu pa od 1913. sve do 1928. nije sagrađena ni jedna zgrada ni za radnike ni za namještenike.&lt;ref&gt;[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982., str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Iz vremena Austro-Ugarske potječe slogan &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla&quot;. Smatralo se da uništavaju šume pa je u Tuzlu poslan proglas kojim se zabranjuje držanje koza i zapovijeda pobiti sve koze. Jedno od tuzlanskih naselja, Mosnik nije se držao zapovijedi. Neki je stranac posjetio Tuzlu i vidio mještane gdje potajice čuvaju, hrane i muzu jednu kozu. Smislio je stih &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla, pa se hvali da se sirom hrani&quot;. Danas ta koza je simbol snalažljivosti i otpora Tuzlaka u nadilaženju svih problema s kojima su se suočavali tijekom svoje povijesti. Po nekima legenda je potječe još od 10. stoljeća i da je vremenom mijenjala sadržaj. Legenda je bila motivom mnogima, mnogi su pisali, uključujući ozbiljne povjesničare, romanopisce i humoriste, o njoj i na njoj mnogi su doktorirali. Kružila je riječ da je prvo [[mlijeko u prahu]] proizvedeno u Tuzli od tuzlanske koze, a ne od Kulovićeve švicarske koze. Danas je u Tuzli spomenik tuzlanskoj kozi smješten ispred Hotela Tuzla.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;/&gt;

==== Prva Jugoslavija ====
U prvoj Jugoslaviji Tuzla je sačuvala status jednog od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine. Bila je u sastavu Tuzlanske (1922. – 29.) čije je bila sjedište i potom u sastavu [[Drinska banovina|Drinske banovine]] sve do 1941. i pada Jugoslavije.

Godine 1919. u Tuzli su osnovana tri nogometna kluba: Obilić, Makabi i Gorki. Mjesni Srbi osnovali su nogometni klub Obilić, koji se ugasio 1925. zbog nedostatka mladeži. Mjesni Židovi osnovali su nogometni klub Makabi koji se unatoč dobroj materijalnoj osnovici ugasio 1921. godine.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura Front Slobode] Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(2): Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura'' 31. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Nakon održanog sastanka Kongresa ujedinjenja i stvaranja Socijalističke radničke partije Jugoslavije sredinom 1919. godine počele su pripreme za osnivanje radničkog športskog kluba, i vijeće SKPJ je 17. listopada 1919. osnovalo RSK Gorki.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki Front Slobode] Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(1): ''Prvo je bio RSK Gorki'', 25. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Godine 1921. osnovan je muslimanski klub Bura koji je prestao postojati 1925. godine. Godine 1923. ugašen je RSK Gorki. Godine 1925. stvorena je športska sekcija &quot;Senaata&quot; koja je 1930. godine prerasla u Sportski muslimanski klub &quot;Zmaj od Bosne&quot;. Međuklupski odnosi u Tuzli bili su dobri pa ako nisu igrali između sebe, jedni drugima su posuđivali igrače.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;/&gt;

==== Drugi svjetski rat ====
Napadom Osovinski sila na Jugoslaviju, Jugoslavija se brzo našla u rasulu. U sveopćoj dezorganizaciji u Jugoslaviji, u Tuzli su se komunisti organizirali za obranu. Prostorije [[RSK Sloboda]] bile su stožer svoje vrste za pripremu obrane Tuzle u kojima su naizmjenično boravili članovi Oblasnog i Mjesnog komiteta Partije. Iz Slobodnih prostorija upućivali su mladež kopati rovove za obranu grada i osposobljavati prostorije radi prijama ranjenika s bojišta.  Dvanaestodnevni [[Travanjski rat]] kratko je trajao i 15. travnja 1941. u Tuzlu su ušle njemačke postrojbe i ubrzo je uspostavljena vlast NDH u gradu.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio7&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine Front Slobode] Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(7): Gašenje RSK &quot;Sloboda&quot; od strane fašista 1941. godine'' 8. rujna 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Tuzla je u NDH sjedište [[Velika župa Usora-Soli|Velike župe Usora-Soli]] sve do prestanka postojanja NDH. U Tuzli je tijekom rata gradonačelnik bio [[Sead Kulenović]], jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti. Čelni redarstvene službe bio je [[Šefkija Muftić]].&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;
Radi potpirivanja antižidovskog raspoloženja, nacistički propagandni stroj Trećeg Reicha snimio je film „Der Jude Suss“ u kojem je pogrom Židova izdignut kao nešto uzvišeno i primjer odanosti nacističkoj Njemačkoj. Nakon projekcije tog filma u Tuzli listopada 1941., skupina od 80 šovinističkom strašću raspaljenih građana nasrnula je na [[Aškenaška sinagoga u Tuzli|sinagogu]] koju je demolirala, zapalila, a potom razrušila do temelja. Rijetki su Židovi dočekali kraj rata.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;/&gt; Židovi u Tuzli danas nemaju svoju sinagogu, a nekada su imali dvije.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180613093356/http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ |date=13. lipnja 2018. }} Danas.info/Autor: Bahrija Habul: ''Tuzlanski Jevreji još nemaju svoju Sinagogu, a imali su nekada dvije '', 27. siječnja 2014. (pristupljeno 14. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
Veliki broj Židova spasili su tužitelj u NDH [[Ratimir Deletis]] i liječnik [[Mustafa Mujbegović]]. Mujbegović je izmislio [[endemski sifilis]] u Tuzli, zastrašivši time nacističku upravu koja nije htjela da se njihovi liječnici zaraze. Zatim je skupa s liječnicima iz Zagreba organizirao akciju te doveo liječnike Židove s njihovim obiteljima u Tuzlu radi liječenja to sifilisa.&lt;ref&gt;[http://ivanajuric7.blogspot.hr/2015/04/jevrejska-sinagoga-u-tuzli.html Ivana Jurić] Ivana Jurić: ''Jevrejska sinagoga u Tuzli '', 19. travnja 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Početkom jeseni partizanske snage uspjele su pod svoju kontrolu staviti veliki dio sjeveroistočne Bosne.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [http://www.znaci.net/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: [http://www.znaci.net/00001/180_2.pdf ''Die Kämpfe im Raum von Tuzla''], str. 53-68&lt;/ref&gt; Obavještajnik kanalima kontaktirali su politički organi partizanskih snaga u istočnoj Bosni sa zapovjednikom domobranskih postrojbi u Tuzli, Sulejmanom Filipovićem, koji je prije rata bio pukovnik u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci a stavio se u službu NDH 1941. godine. [[Rodoljub Čolaković]] i [[Avdo Humo]] pregovarali su neuspješno s njime o predaji, jer je Filipović uvjetovao da im se preda sa svojom postrojbom koja bi i dalje bila njegova, ali kao saveznik partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;&gt;Cvijetin Mijatović: Četrdeset dana u oslobođenoj Tuzli, u: Zbornik: Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, Knjiga III, Univerzal, Tuzla 1987., str. 13&lt;/ref&gt; U [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|1. tuzlanskoj operaciji]] Titove snage [[3. bosanski korpus NOVJ|3. udarnog korpusa]] napale su [[29. rujna]] 1943. Tuzlu u kojoj je bio garnizon njemačkih snaga i snaga NDH. Na ruku je napadačima išao slabiji borbeni moral u domobranskim postrojbama.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [http://www.znaci.net/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: ''Der Verlust von Tuzla'', str. 69&lt;/ref&gt;
Trećeg dana partizanskog napada prešao Filipović s malom skupinom svojih k partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;/&gt; Nakon četiri dana partizanske snage zauzele su grad. NDH se suočila s koordiniranim napadom na istočne krajeve. Partizanski napad koincidirao je s [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkim]] napadom na [[četnički napad na istočnu Bosnu 1943.|istočnu Bosnu]] listopada, kad su 5. listopada zauzele Višegrad te 13. listopada Rogaticu.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/zvjerstva-i-zlocini-partizana-u-tuzli.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ komunistickizlocini.net]: ''Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine'', veljače 2017.  (pristupljeno 24. svibnja 2017.)  / [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ Komunistickizlocini.net] Vedran P.: ''Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča)'', 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; Cilj je bilo industrijsko središte Tuzla. Iz Srbije su ušle brojne postrojbe, od kojih je brojem bila najbrojnija 16. Vojvođanska divizija, uz pomoć domaćih četničkih partizana, majevičkih i ozrenskih, posebice 15. Majevičke udarne brigade, nastale 1943. uglavnom od prekodrinskih dobrovoljaca i majevičkih četnika, koji su se odlučili &quot;promijeniti stranu&quot;, ali iako su bili &quot;partizani&quot;, još mjesecima su nosili četničke šajkače, jer kako su sami kazali, nisu imali mogućnosti sašiti si partizanske &quot;titovke&quot;.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/05/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine.html Soli] Ladislav Tomkin/komunistickizlocini.net: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'' Buenos Aires, 26. svibnja 1963. (Iz knjige: La tragedia de Bleiburg: documentos sobre las matanzas colectivas de los Croatas en Yugoslavia comunista en 1945 ), svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.) /  [https://komunistickizlocini.net/2017/05/11/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine-u-tuzli/ komunistickizlocini.net] Ladislav Tomkin: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'', 11. svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Njemačke su snage nakon pada grada sljedeće dane pokušavale sljedećih dana vratiti Tuzlu u svoje ruke što im nije uspjelo. Angažiran je [[XV. Gebirgs-Armeekorps]] i borbena skupina Fischer koji su se probili iz Doboja, zauzeo Lukavac i došao 7. listopada do predgrađa Tuzle, ali u protunapadu ga je odbacila [[17. istočnobosanska divizija NOVJ|17. divizija]]. Partizanske su vlasti formirale po ulasku u grad zapovjedništvo grada Tuzle i [[Kreka|Kreke]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;

Partizanska vlast tih 40 dana pokazala je kakvo je stvarno lice partizanskih vođa, kakve su njihove stvarne namjere, razotkrila laži partizanskih vođa o ravnopravnoj budućoj državi i pretkazala je da nova vlast neće nimalo demokratski postupati, nego kako će vrlo totalitarno postupati čak i s neistomišljenicima. Masovne likvidacijama tijekom ovih 40 dana partizanske vlasti u Tuzli, partizani i pristaše ubili u Tuzli više desetaka ljudi, a u drugim mjestima okolice gdje su partizani ovladali također su se dešavale slične likvidacije i zločini. Divljaštvo partizanske vlasti u Tuzli tih 40 dana radikalno je promijenilo opće stanje na terenu. Partizanski odnos prema muslimanima, pripadnicima [[Domobranske dobrovoljačke postrojbe|Domdo]] legije, pa i nekim predstavnicima lokalne vlasti od srpnja do početka listopada 1943. godine bio je s mnogo tolerancije. Dolaskom štaba partizanskog Prvog korpusa iz Krajine na prostore istočne Bosne sve je promijenio. [[Vladimir Popović]], autoritativni i autokratski politički komesar najvišeg vojnog partizanskog zapovjedništva, a s ovlaštenjima člana CK KPJ, nije mogao razumjeti prijašnje stanje u istočnoj Bosni, niti voditi računa o držanju legije, četnika i drugih u naseljima. To nisu shvaćali ni drugi članovi štabova novih operativnih postrojba u istočnoj Bosni (16. i 17. divizije), većinom bili Crnogorci. Komesari i članovi štaba samo su gledali vojničke zadaće i ciljeve, nisu se upuštali u zamršene političke prilike na tom području, nego kao politički uzori iz SSSR-a pošli su tvrdom političkom linijom, što su radili i poslije rata. Umjesto da su popularizirali NOP i pridobili neistomišljenike, posegli su metodama revolucionarnog terora i otvorenog obračuna sa svim ideološkim i političkim protivnicima.
Zbog ubojstva popularnog organizatora [[Domdo]] postrojba [[Muhamed Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]], ovdašnji muslimani su se razočarali i evidentno su pale simpatije prema NOP-u, dotad evidentne tijekom prethodnih mjeseci. Mnogi su dotad iz Domdo postrojba odlazili u partizane, osobito kolovoza i rujna 1943. Posljedično se ponovo okupljaju, organiziraju i jačaju Domdo vodovi i satnije. Nastaju u mjestima gdje ih prije nije bilo, ali sad pod popularnim imenom &quot;zeleni kadar&quot;. Za razliku od stare Hadžiefendićeve Domdo legije, zauzele su znatno čvršći stav prema partizanima koji je ostao sve do konačnice rata.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;&gt;[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 88-89 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Istaknuti sindikalist iz [[Hrvatski radnički savez|Hrvatskog radničkog saveza]] svjedočio je Odboru za istraživanje Bleiburške tragedije u Buenos Airesu o pokolju Hrvata u Tuzli prvih dana mjeseca listopada 1943. nakon što su ga zauzeli srpski partizani nakon ogorčenih borba. Za partizanskog vladanja Tuzlom partizani su razorili su sva industrijska i rudarska postrojenja, srušili tornjeve i dimnjake. Znajući ih samo privremeno povoljna strateška situacija drži u gradu, sustavno su pljačkali sve što se dalo odvući. Rudnike soli i ugljena toliko su oštetili da su prekinuli svaku proizvodnju, da su doveli do toga da &quot;grad soli&quot; pored opće nestašice nema ni soli! Smjesta su uhitili preko 350 viđenijih Hrvata toli katolika koli muslimana te ih ubili ih bez istrage i predhodnog suđenja. Komunistički poziv radnicima za ulazak u komunističko partizanske redove doživio je fijasko i to u jednom rudarskom industrijskom gradu. Jednodušno su odbili, nakon čega je slijedila prisilna mobilizacija. One koji su odbili poticati radnike na pridruživanje partizanima, partizani su uhitili i mučili. Brojni stanovnici i radnici iz Tuzle prosvjedovali su i posredovali da to prestane. Znajući za okrutnosti &quot;oslobodilaca&quot;, mobilizacija je krenula. Prijetnjama su nagovorili na suradnju mjesne seoske straže zvane &quot;Legija&quot;. Strahovlada je potrajala do kraja drugog tjedna studenoga, jer su odredi NDH i Njemačke napredovali, pa su se partizani već 10. studenoga spremili napustiti grad. Na uzmaku su uzeli još nekoliko uglednijih Hrvata koje su u zatvorenom kamionu odvezli do Majevice, skinuli, te vezane užetom po snijegu i studeni odveli do stratišta gdje je već bilo grobova od prije. Nakon što su ih stijeljali, a nalogodavci opljačkali leševe, partizani su se povukli kod Gornje Tuzle gdje su se koncentrirali za daljnje povlačenje. Bilanca 40-dnevne partizanske vlasti je prema nekim izvorima, preko tisuću likvidiranih Tuzlaka. Odlaskom partizana iz grada i okolice, mnogi &quot;dobrovoljno&quot; mobilizirani su dezertirali i vratili se kućama.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

U negativnom smislu kao krivci za te partizanske likvidacije ističu se crnogorski partizani, politički komesar 1. korpusa [[Vladimir Popović]] i [[Gligo Mandić]], zapovjednik 17. divizije. Mandićevo poslijeratno izvješće o napadu na Gračanicu očit su primjer šovinizma, jer je na svakog naoružanog muslimana gledao kao na ustašu. Krvavi obračun kulminirao je u završnici rata i neposrednom poraću.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;

Njemačke su snage vratile grad 11. studenoga 1943. godine. Do 12. studenoga 1943. partizanske vlasti pogubile su neutvrđeni broj građana i većinu zarobljenih vojnika. Vojni je sud 17. istočnobosanske divizije osudio na smrt i nekoliko uglednih građana, poput omiljenog vjeroučitelja tuzlanske gimnazije dr. [[Drago Dujmušić|Dragu Dujmušića]], odvjetnika [[Zvonimir Lukendić|Zvonimira Lukendića]], gostioničara Jure Milasa i časnika [[Muhamedaga Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]]. Presude su sadržavale floskule &quot;revolucionarna pravda&quot; i &quot;u ime naroda&quot;. Masovno su po noći smaknuti brojni civili, svećenici, hodže, a masovne grobnice su na stratištima na Slanoj banji, Gradovrhu, Trnovcu, Ilinčici, kod Par Sela, Simin Hana, podno pravoslavnog groblja na Trnovcu, u Južnom lageru, Kicelju, Paša bunaru, Crvenim njivama, Kužićima, Krojčici i Zlokovcu. Osobito veliko stratište je Slana banja. Ubijeni su bili mučeni i teško fizički ozljeđivani prije pogubljenja. Tijela su često bila plitko zakopana ili samo pokrivena granjem, da bi ih psi i ptice pojeli. Stradali su i ljudi koji su potajice pošli prenijeti i dostojno potajno pokopati tijela ubijenih. U ta dva mjeseca partizanske vlasti pobili su više ljudi nego što je stradalo na svim stranama u cijelom ratu u Tuzli.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;
Od rujna 1944. Tuzla je u sastavu druge Jugoslavije, kao dio Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Jeseni i zime 1944. i 1945. nastavljena su pogubljenja. Masovna strijeljanja 1945. izvođena su na brdu [[Ilinčica|Ilinčici]], na koji su redovito marširali streljački odredi. Šume su pune kostura poražene vojske, pobijene bez suda i mogućnosti obrane odmah nakon predaje, i onih koji su poslije osuđeni na montiranim procesima, na kojima su branitelji dodatno optuživali, ili gdje su nakon teških mučenja optuženici i zarobljenici priznavali &quot;krivnju&quot;. Među poznatim građanima pogubili su direktora tuzlanske gimnazije Omera Džudžu, tajnika tuzlanske gimnazije Stipu Vučetića, profesora Nikolu Muravjova, šefa gradskog redarstva Muftića, upravitelja poduzeća “Croatia” Emila Varadija u Živinicama, općinskog načelnika iz [[Bukinje|Bukinja]] Miku Vilušića, nastavnika Zanatske škole Rudolfa Restovnjuka, imama u mirovini Huseina ef. Jahića i druge. Brat [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] Šefkija bio je u partizanima časnik zapovjedništva tuzlanskoga vojnog područja. Ubili su ga u partizani u revolucionarnoj histeriji zbog uzimanja postelje, ormara i stolice iz vojnog skladišta kad mu je žena oslobođena iz logora, jer su mu stvari već prije bile pokradene iz njegove kuće. Razočarani književnik Meša, također u partizanima napisao je tim povodom [[Derviš i smrt]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt; Do danas je otvorena samo jedna masovna grobnica, ona na Gradovrhu, koja je ljeta 2012. slučajno otkrivena prigodom radova na okolišu jedne vikendice, no javnosti se nije objavilo otkriće niti se znade tijek obrade.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

==== Druga Jugoslavija ====
U Titovoj Jugoslaviji dokinute su sve privatne škole, uključujući i škole časnih sestara, kao i ustanove hrvatskog predznaka. Godine [[1949.]] jugokomunističke vlasti su ukinule [[HKD Napredak]] u Tuzli, a zgradu [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatskog doma]] su oduzele. Časne sestre [[Družba Kćeri Božje ljubavi|Družbe Kćeri Božje ljubavi]], u Provinciji Božje Providnosti, morale su napustiti Tuzlu, redovničko odijelo bilo im je zabranjeno nositi, istjerane su iz [[Zavod Kraljice sv. Krunice u Tuzli|Zavoda Kraljice sv. Krunice]] (Kloster) koji im je oduzet, te iz [[samostan Josipovac u Tuzli|Josipovca]], u Slavinovićima kao i iz [[internat]]a HKD Napredak, oduzete su im dvije zgrade konvikta, golemo imanje s povećom kućom na Josipovcu. Jedino su im ostavili groblja. Od 1945. do 1954. godine Katoličkoj crkvi komunističke vlasti otele su i zemljište i kuću na [[Katolička crkva u Trnovcu, Tuzla|Trnovcu]], danas zvanom Šetalište “Banja” i na Ilinčici dio zemljišta i voćnjaka, zatim prelijepu i veliku dvokatnu zgradu tadašnjeg [[Župni stan u Tuzli|Župnog stana]] s tavanom, podrumom i dvorištem. Imovina im nije vraćena sve do danas.&lt;ref name=&quot;crkve&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/partizanska-otimacina-crkvene-imovine-i.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/05/02/otimacina-crkvene-imovine-i-protjerivanje-casnih-sestara-iz-tuzle/ komunistickizlocini.net]: ''Partizanska otimačina crkvene imovine i progon časnih sestara iz Tuzle'' veljače 2017.  (pristupljeno 24. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

U drugoj Jugoslaviji Tuzla se ekonomski razvija. Izgrađen je kemijski kombinat, razvija se metalna, tekstilna, prehrambena industrija i elektroindustrija. Vađenje kamene soli i te [[lignit]]a u bivšem rudniku [[Kreka|Kreki]] urušava se tlo u Tuzli te grad tone. To je iskorišteno za stvaranje umjetnih slanih jezera.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Tuzla je bila veliko industrijsko i gospodarsko središte cijele BiH. Imala je svoje gospodarske divove kao što su tvornica deterdženata [[Dita]], tvornica obuće Aida, tvornica transportnih uređaja [[TTU]], [[HAK]], tvornica poliuretanske kemije [[Polihem]], Firma delakovod i montaža UMEL, rudnike ugljena Kreku i [[Rudnik Tušanj|rudnik soli Tušanj]] i mnoge druge.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot;&gt;(boš.) [http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- Buka magazin] Buka tim: ''BUKA Analiza: Šta to Tuzla ima, a Banjaluka nema?'', 23. kolovoza 2015. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

65 % teritorija Grada Tuzle izgrađeno je na zemljištima u vlasništvu Hrvata, uključujući i Termoelektrane Tuzla. Danas, naknade zbog zagađenja okoliša ne isplaćuje se ravnomjerno i u hrvatska sela, pa mnoga hrvatska mjesta u neposrednoj blizini Grada Tuzle kao Husino, Bukinje, Breške, Par Selo uskraćena su za rješavanje infrastrukture, pitanja klizišta, rasvjete i svakodnevnih životnih problema.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt;

[[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Tuzli ikad: -25,8 Celzijevih stupnjeva.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Za nadbiskupovanja [[Marko Jozinović|Marka Jozinovića]] izgrađena je župna crkva 1983. godine.&lt;ref name=&quot;župa Lug Brankovići&quot;&gt;[http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=455:dr-marko-jozinovi&amp;catid=1:dogaanja&amp;Itemid=61 Župa Lug-Brankovići] Tekst priredio: Matija Šimić: ''Dr. Marko Jozinović'' 7. listopada 2012. (pristupljeno 15. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 

Pred rat iz Tuzle je iselio val Hrvata.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt;

=== Predratno demokratsko organiziranje Hrvata ===
Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16% Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktiralisu s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu. U kinu Mladost je 20. listopada 1990. godine održana utemeljiteljska izborna skupština za OO HDZBiH Tuzla. Nazočilo je nekoliko stotina pozvanih članova i gostiju. Za predsjednika je izabran poznati bankar iz Tuzle mr. Pero Vasilj, koji je dužnost obnašao sve do 1994. godine kada ga je na tom mjestu zamijenio Ante Zvonar. OO HDZBiH Tuzla najveća je organizacija unutar Županijske organizacije HDZBiH Soli i u kontinuitetu je stranka u županijskom i federalnom parlamentu. Tada su Hrvati u Tuzli činili 15,9% stanovnika. Prvi vijećnici u Općinskom vijeću Tuzle bili su Ante Zvonar, Tunjo Antić, Drago Pavić, dr. Tadija Martinović i Niko Mrkonjić. Pero Vasilj, predsjednik Općinskog odbora izabran u Vijeće građana Parlamentarne skupštine BiH, a odatle je izabran u Saveznu skupštinu Jugoslavije gdje je bio do njenog raspada.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Na prvim slobodnim višestranačkim izborima u Tuzli su pobijedili [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|reformisti Ante Markovića]].

==== Samostalna BiH ====
U ratu u BiH Tuzla nije pala pod srpsku okupaciju. 
Kad su velikosrpske snage eliminirale Muslimane koji su bili nespremni, nedovoljno zaštićeni i neorganizirani po BiH, Hrvatska je slala najjače što ima u spašavanje ključnih komunikacije u BiH koje su držale državu BiH na životu i sprječavale kapitulaciju. Jedna je išla od ratom zaraćene Slavonije preko Doboja, a drugim krakom preko Tuzle ka srednjoj Bosni i Sarajevu. Obrane je bila teška jer to su bili tenkoprohodni pravci gdje hrvatske snage u to vrijeme nisu mogle parirati, ali pokušale su i vodile su se krvave borbe. General HV [[Petar Stipetić]], tada zapovjednik Istočne Slavonije,  dvaput je pokušao presjeći koridor koji je bio komunikacija zapadu Republike Srpske sa Srbijom. Dobro isplanirana akcija nije izveden i svaki put ga je spriječila visoka politika. Kod drugog takvog pokušaja i smijenjen.&lt;ref&gt;[http://www.tacno.net/kolumna/posavinu-opet-izdaju-legalni-i-legitimni-hrvati/ Tacno.net] ''Posavinu opet izdaju „legalni i legitimni“ Hrvati'', 30. listopada 2011. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/bivsi-general-stipetic-hrvatska-vojska-zapovijedala-hvo-u-u-orasju/161105085 Klix.ba] ''Bivši general Stipetić: Hrvatska vojska zapovijedala HVO-u u Orašju'' 5. studenoga 2016. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Prvi put 108. brigada iz Slavonskog Broda je bila je predviđeni glavni nositelj planirane ofenzive kojom bi se oslobdilo Derventu. 5. na 6. listopad bez znanja i dopuštenja generala Stipetića napustila je položaje i vratila se u Slavonski Brod. Početkom prosinca 1992.  general Stipetić sve je već dogovorio s [[Tuzlanski korpus|Tuzlanskim korpusom]] Armije Bosne i Hercegovine i njihovim zapovjednikom [[Željko Knez|Željkom Knezom]]. Umjesto da se dogodilo oslobađanje Bosanske Posavine, presijecanje neprijateljskog koridora i rasterećenja Tuzle od izolacije, dogodilo se neugodno iznenađenje. Hrvatske snage krenule su u oslobađanje ovog dijela BiH, no Tuzlanski korpus nije ispalio niti jedan metak, niti su hrvatske snage mogle stupiti u vezu s njima. Stipetić je radi olakšanja pritiska na Tuzlu pokrenuo i [[3. gardijska brigada|3. gbr HV]], no tad ga je kod Cerne dočekao general Basarac i rekao kako mu je zapovijeđeno da brigada ne ide nikamo. U tom razdoblju ministar obrane RH Gojko Šušak izdao i zapovijed da se u Bosni smiju angažirati samo dragovoljci, zbog međunarodnih pritisaka na Hrvatsku, posljedica čega je bila da su Savu odbile prijeći 157. brigada i 139. brigada iz Slavonskog Broda, te 103. brigada iz Krapine. Zbog tih pritisaka stvorila se praznina na najosjetljivijim točkama na ratištu što je otvorili put srpskim snagama. Hrvatske snage nisu mogle poći ka Tuzli, jer zbog nedjelovanja snaga ABiH svaka ofenzivna akcija s prelaskom rijeke i plitkim mostobranom predstavljala je rizičnu pustolovinu.&lt;ref&gt;[http://arhiva.nacional.hr/clanak/33266/dvaput-su-me-sprijecili-da-presijecem-srpski-koridor Nacional] Eduard Šoštarić: ''‘Dvaput su me spriječili da presiječem srpski koridor’ '', 10. travnja 2007. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Ipak, Tuzla je donekle ostala pošteđena ratnih djelovanja pa međunacionalno povjerenje nije narušeno kao u Posavini ili još više u srednjoj Bosni i djelovima Hercegovine na jednoj razini ostala pošteđena rata, povjerenje među narodima nije narušeno na način kako je to u Posavini, srednjoj Bosni i djelovima Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt; Nije ostala izolirana od bošnjačkog animoziteta prema ionako malobrojnim Hrvatima, kad su lokalni mediji 1993. prenijeli militantnu retoriku iz zaraćenih krajeva bošnjačko-hrvatskim sukobom u Tuzlu i već pripremanom napadu na Hrvate, premda su Hrvati [[115. brigada HVO &quot;Zrinski&quot;|prvi branili Tuzlu]].&lt;ref name=&quot;poskok&quot;&gt;[http://poskok.info/wp/vrhunskim-vojno-politickim-manevrom-spaseno-tisuce-hrvata-tuzle/ Poskok.info] Hrsvijet.net: ''Vrhunskim vojno-političkim manevrom spašeno tisuće Hrvata Tuzle''. 9. kolovoza 2012. (pristupljeno 31. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hrvatska riječ&quot;&gt;[http://www.hrvatska-rijec.com/zvonko-juric-othrvali-su-se-i-srpskomu-oruzju-i-muslimanskoj-izdaji/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201035420/http://www.hrvatska-rijec.com/zvonko-juric-othrvali-su-se-i-srpskomu-oruzju-i-muslimanskoj-izdaji/ |date=1. prosinca 2017. }} Piše: Darko Juka / [http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=23143:vrhunskim-vojno-politikim-manevrom-spaeno-tisue-hrvata-tuzle-othrvali-su-se-i-srpskomu-oruju-i-muslimanskoj-izdaji&amp;catid=28:povijesni-identitet&amp;Itemid=112 Hrsvijet.net] ''Zvonko Jurić: Othrvali su se i srpskomu oružju i muslimanskoj izdaji''. 9. kolovoza 2012. (pristupljeno 31. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt; Krajem 1990-ih drugi veliki val Hrvata iselio je iz Tuzle.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt; 
Rasterećenje Tuzli predstavljala je pobjeda u [[bitka za Lisaču|bitci za Lisaču]], lokaciji na [[Majevica|Majevici]]. S nje je Vojska Republike Srpske nadzirala putne komunikacije i često topnički napadala Kalesiju, Živinice, Tuzlu i Lukavac. Bitka je počela 8. studenoga 1994. kada je kalesijska 241. sprečansko-muslimanka laka brigada Gazije, pod zapovjedništvom Halila Jahića, stavila u potpuno okruženje postrojbu Vojske RS, mahom s područja Ugljevika, koja se nalazila ovdje, dobro ukopana na uzvišenju i s atomskim skloništem. Nakon 17 dana borbe ARBiH zauzela je Lisaču.&lt;ref&gt;/(bošl) [http://www.nkp.ba/pobjeda-na-dan-drzavnosti-bih-dan-kada-je-oslobodjena-lisaca-i-zarobljen-61-vojnik-vrs-a-video/ Nezavisni kalesijski portal] NKP.ba: ''Pobjeda na Dan državnosti BiH: Dan kada je oslobođena Lisača i zarobljen 61 vojnik VRS-a (VIDEO)'', 25. studenoga 2017. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;
Danas je Tuzla u Federaciji BiH. Poslije rata vlast u gradu drži [[SDP BiH]] i do danas vlast nikad nije preuzela stranka s nacionalnim predznakom. Prijeratni tuzlanski gospodarski divovi doživjeli su u poslijeratnim godinama pljačkaške privatizacije, a radnici tih kompanija gotovo stalno prosvjeduju pred zgradama vladinih institucija, kako spavaju pred Vladom i Tužilaštvom i sukobljavaju se s policijom. 2014. godine izbili su u Tuzli [[prosvjedi u BiH 2014.|prosvjedi]] bošnjačkog karaktera, koji su vrlo brzo eskalirali i proširili se na veliki dio Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/vijesti/bih/16917-spontami-prosvjedi-u-dijelovima-bih-gdje-vecinsku-populaciju-cine-bosnjaci-muslimani.html HKV] djl: ''Nasilni prosvjedi u dijelovima BiH, po &quot;spontanosti&quot; podsjećaju na ukrajinske'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Tuzlu je pogodila ekonomska diskriminacija, neravnopravna raspodjela javnih prihoda naspram Sarajevske županije, dok je glavni grad Sarajevo izgrađivano financiranjem od tuzlanskih i inih novaca. Zbog mnogobrojnih društveno-političkih problema s kojima se suočavaju Hrvati u BiH na mikro razini, Hrvati opet iseljavaju iz Tuzle, što se intenziviralo 2016. godine, pa od nekada 50.000 danas je ostalo tek 15.000 Hrvata,&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt; i broj Hrvata u Tuzlanskoj županiji prepolovio se u odnosu na predratni.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=O1uVAa7LYIA Pogled preko granice - Tuzlanski Hrvati 14.1.2015], Emisija HRT4, Datum objavljivanja: 14. sij 2016.&lt;/ref&gt; Bošnjačka pseudograđanska politika proklamira da je Tuzla multikulturalna, tolerantna, otvorena, progresivna, no to je samo onoliko koliko su institucionalno ravnopravni i njeni Hrvati, što nije zaživjelo u praksi. Svaka inicijativa vijećnika HDZ-a BiH u GV Tuzla označena je kao nacionalistička, etiketira ih se kao nasljednike kojekakvih profašističkih tvorevina, na dnevni red godinu i pol nije dospjela inicijativa za osudom žrtava svih totalitarnih režima niti brojni zahtjevi i pitanja vezana za položaj Hrvata. Pored političke neravnopravnosti, reduciran je i pristup javnoj službi. Hrvata nema gotovo nigdje u županijskim ministarstvima, zračnoj luci, bolnici, kad Bošnjaci odlaze u mirovinu u javnoj službi na njihova mjesta ne dolaze pripadnici drugih naroda. Snažna je neravnomjerna raspodjela javnih prihoda. 65 % teritorija Grada Tuzle izgrađeno je na “hrvatskoj zemlji”, uključujući i Termoelektrane Tuzla. Uplata koje TE uplaćuje prema Gradu zbog zagađenja okoliša ne raspoređuje se srazmjerno i u hrvatska sela i naselja. Hrvatskim mjestima u neposrednom susjedstvu Tuzle ([[Husino]], [[Bukinje]], [[Breške]], [[Par Selo]]) uskraćuje se rješavanje infrastrukture, klizišta, rasvjete i svakodnevnih životnih problema. Školstvo ne sprovodi konstitutivnu ravnopravnost Hrvata obrazovanja na materinskom jeziku. Hrvatska djeca getoizirana su, jer nastavu na hrvatskom imaju samo u Katoličkom školskom centru sv. Franjo u Tuzli. Hrvatski jezik i nacionalna grupa predmeta u osnovne i srednje škole nadležno županijsko ministarstvo još nije uvelo.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt;

Tek u neovisnoj BiH Tuzla je dobila svoj prvi dnevni list ikad, usprkos relativno dugoj tradiciji tiskanih medija. [[Front slobode]] izašao je još za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali je bio mjesečnik, pa dvotjednik, tjednik i prije nekoliko godina se ugasio. Nakon rata Mostar je dobio dva dnevna lista, Banja Luka čak tri, a Tuzla tek 2007. prvi. Pučanstvo i novinarske kolege dočekale su ga s priličnim skepticizmom i predviđali su listu brzi kraj. List je preživio. Vlasnik je okupio ekipu od nekoliko velikih novinarskih imena i mladih diplomiranih novinara željnih dokazivanja, uložio dosta novaca i truda i projekt je zaživio. Prodavao se čak u drugim gradovima, Sarajevu, Zenici, Bihaću, Mostaru.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20100131121952/http://www.tuzlanskilist.ba/redakcija.html Tuzlanski list] Redakcija. Arhivirano 31. siječnja 2010.&lt;/ref&gt;

Romi kupuju imanja Hrvata u nekim okolnim mjestima. Bogati Romi kupuju sami, dok tuzlanske gradske vlasti naseljavaju siromašne Rome, kojih je mnogo u Tuzli, po okolnim selima, Kiseljaku, Poljani, gdje stignu.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/493742/hrvati-iz-tuzle-nakon-incidenta-s-crnom-zastavom-uz-katolicku-crkvu-bujruma-ovdje-ima-za-svakoga-ali-ne-i-za-budale Slobodna Dalmacija] Damir Tolj: ''Hrvati iz Tuzle nakon incidenta s crnom zastavom uz katoličku crkvu: Bujruma ovdje ima za svakoga, ali ne i za budale'', 27. lipnja 2017. (pristupljeno 21. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

2015. godine Rudnik soli Tuzla ostvario je rekordne proizvodne rezultate u poslijeratnom periodu, iscrpivši 2,8 milijuna kubika slane vode.&lt;ref&gt;(boš.) [https://ba.ekapija.com/news/1328620/rekordna-proizvodnja-u-rudniku-soli-tuzla eKapija] ''Rekordna proizvodnja u Rudniku soli &quot;Tuzla&quot;'' 10. siječnja 2016. (pristupljeno 22. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarsko, kulturno i obrazovno središte [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]] i ekonomsko-zemljopisne Regije sjeveroistočna Bosna. Zapadno od grada nalazi se [[termoelektrana]] [[TE Tuzla]].
Kemijsku industriju u Tuzli i okolici pokrenula je Austro-Ugarska. Ta industrija bila je jedan od glavnih poslodavaca. Iz tog vremena je bila [[Tvornica kvasca Kvin]] (Špiritana). Privredni giganti bili su Polihem, Dita, Guming i živinički Konjuh (furnir). Prije rata u nekim poduzećima radnici su otkupili 49% dionica poduzeća, poput Polihema. Dio poduzeća došao je u teškoće zbog začaranog kruga skupih sirovina. Veliki kupac Polihemovih lužina i kiselina bila je TE Tuzla kojoj je Polihem postao skup, a skupoća je bila jer je Polihemu bila skupa struja iz TE Tuzla: kW struje za Polihem je bio 18 pfeninga, dok je primjerice Aluminijski kombinat u Mostaru isto prodavano za 4 pfeninga. DITA je proizvodila deterdžente (Ava, 3DE) i velikim je dijelom došla u radničko vlasništvo. Političari u BiH su nasjeli su zlonamjernim savjetima međunarodne zajednice &quot;kako je budućnost isključivo u malim i srednjim poduzećima&quot;. Iste savjete dijelili su i drugim bivšim socijalističkim zemljama, da bi stvorili poslove za gigante iz svojih zemalja. Privatizacija je pogodila poduzeća, jer je &quot;novi&quot; vlasnik često raspolagao cijelim poduzećem, premda nije bio većinski vlasnik. Premda su bila izgledna vraćanja dugova, osigurano tržište i sirovine, da bi se mogla ostvariti prodaja, zdrave reorganizacije nisu sprovedene.&lt;ref&gt;[http://www.dw.com/hr/kako-je-pokopana-kemijska-industrija-tuzle/a-17415572 Deutsche Welle] Azer Slanjankić : ''Kako je pokopana kemijska industrija Tuzle'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg [[gospodarstvo|gospodarskog]] razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja, što se prije svega odnosi na vađenje [[kamena sol|kamene soli]] u [[Simin Han]]u te lignita u [[rudnik Kreka|rudniku]] [[Kreka|Kreki]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809215311/http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf |date=9. kolovoza 2018. }} SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Predratnu gospodarsku strukturu tuzlanskog područja karakterizira razvoj bazne industrije i [[energetika|energetike]], kao dominantnih gospodarskih grana, s obilježjem ekstenzivnosti.

Industrija općine Tuzla, do početka rata, bila je gospodarska grana s najvećim udjelom u ostvarivanju ukupnih gospodarskih učinaka i to u zaposlenosti oko 45%, a u [[Društveni proizvod|društvenom proizvodu]] oko 50%. U Tuzli postoje nalazišta kamene soli.

Od 1913. do 1980-ih u Tuzli su postojale [[toplice]] za liječenje tuberkuloze kostiju, ženskih bolesti, reume i dr.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema [[Stopa zaposlenosti|stopi zaposlenosti]] bila najrazvijeniji regionalni centar. 

U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje gospodarskih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja gospodarskog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije.

Razvoj [[Malo gospodarstvo|malog gospodarstva]] jedan je od oblika prestruktuiranja postojećih i organiziranja novih gospodarskih aktivnosti. 

Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu gospodarske i društvene [[Tranzicija|tranzicije]], uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i potporu za razvoj poduzetništva, poduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću financijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti.

[[Općina|Općine]], kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimulira poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, općina Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom razdoblju se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i učinaka. Od do sada učinjenog općina Tuzla ističe: 
skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registriranje djelatnosti, smanjenje općinskih biljega i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registriranja djelatnosti, kontinuirani rad na obezbjeđenju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj poduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne suradnje i uključivanje u projekte koje financira [[Europska unija]] u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća.

U Tuzli se na platou JP SKPC Mejdana održava sajam &quot;Zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda&quot; u organizaciji JP SKPC &quot;Mejdan&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1511374762517112&amp;set=gm.10153822117268189&amp;type=3&amp;theater Facebook - HKD &quot;Napredak&quot; Glavna podružnica Tuzla] Jesenji sajam i sajam zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda, 26. listopada 2015. (pristupljeno 4. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli se prerađuje [[kvarcni pijesak]].Početak eksploatacije [[kvarcni pijesak|kvarcnog pijeska]] iz ležišta Bukinje. Kapacitet proizvodnje je približno 10 000 tona godišnje.&lt;ref&gt;(srp.) [https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&amp;pg=PA23&amp;lpg=PA23&amp;dq=&quot;Ravna+Trešnja&quot; Google Knjige] Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: ''Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta &quot;Bukinje&quot; kod Tuzle'' In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: ''Припрема минералних сировина и ватросталство''. Institut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli 8. prosinca 2017. otvoren 1. međunarodni festival rakija.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/66642/ne_pretjerujte_molim_u_tuzli_otvoren_1_medjunarodni_festival_rakija.html Slobodna Bosna] SB/Fena: ''Ne pretjerujte, molim: U Tuzli otvoren 1. međunarodni festival rakija'', 8. prosinca 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

=== Književnost: ===

* [[Meša Selimović]] (1910. – 1982.)
* [[Derviš Sušić]]
* [[Stjepan Matijević]]
* [[Matija Divković]]
* [[Muhamed Hevaji Uskjufi]] (1601. – 1651.)
* [[Igor Divković]]
* [[Ivan Klarić (učitelj)]], hrv. učitelj, pripovjedač i skupljač narodnog blaga

=== Slikarstvo: ===

* [[Ðorde Mihajlović]]
* [[Adela Ber]]
* [[Franjo Leder]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Dragiša Trifković]]
* [[James Haim Pinto]], jedan od vodećih američko-meksičkih [[freska|muralista]]
* [[Kristijan Kreković]], slavni [[peru]]anski slikar
* [[Mensur Dervišević]]
* [[Dejan Slavuljica]], umjetnik
* [[Ismet Mujezinović]], umjetnik
* [[Aleksandar Marković]]
* [[Željko Hegedušić]]

=== Glazba, film i kazalište: ===

* [[Lepa Brena]], pjevačica
* [[Selma Bajrami]], pjevačica 
* [[Muhamed Mujkanović]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Arif Ahmetašević]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Super Silva]], hrvatska pjevačica
* [[Zlatko Foglar]], hrvatski operni pjevač
* [[Denis Azabagić]], klasični gitarist
* [[Dejan Ivanović]], klasični gitarist
* [[Vladimir Valjarević]], koncertni pijanist
* [[Planinka Jurišić-Atić]], klavirski pedagog
* [[Predrag Stanković]], glazbeni pedagog
* [[Miroslav Tadić]], glazbenik
* [[Vedran Čičak]], ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine
* [[Asim Horozić]], kompozitor (opere &quot;Hasanaginica&quot; i &quot;Zmaj od Bosne&quot;)
* [[Čestmir Mirko Dušek]], dirigent, glazbeni pedagog, profesor glazbe Muzičke škole Tuzla,&lt;ref&gt;(boš.) [http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ Festival.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810024258/http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ |date=10. kolovoza 2016. }} ''Preminuo profesor Čestmir Mirko Dušek _ Festival.ba.htm'', 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; iz poznate tuzlanske češke obitelji,&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 Rodoslov.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821084935/http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 |date=21. kolovoza 2016. }} Milena Mujbegović: ''Tuzlanski slastičari familije Dušek'', 9. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 Tuzlarije] Tuzla u slikama - 
Priredio(la): S.M. : Gdje su šta rade? Čestimir Mirko Dušek, 10. kolovoza 2007.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; skladatelj, zborovođa, dirigent Gradskog simfonijskog orkestra i osnivač prvog Big Band orkestra i odsjeka Sarajevske muzičke akademije u Tuzli&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek RTV Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827003619/http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek |date=27. kolovoza 2016. }} Sabina Grđić: ''Umro profesor Mirko Dušek. Komemoracija u ponedjeljak u 15.00 u Narodnom pozorištu Tuzla'', 17. lipnja 2016.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[Helena Uhlik-Horvat]], hrvatska i bosanskohercegovačka kostimografkinja i baletna solistica
* [[Vlado Kerošević]], glumac i redatelj
* [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac
* [[Tomislav Alaupović]]
* [[Asim Horozić]]
* [[Vedrana Šimić]], sopranistica
* [[Emir Hot]], gitarist
* [[Dubravka Crnojević Carić]], hrv. književnica, glumica, redateljica, teatrologinja

=== Ostala umjetnost: ===

* [[Walter Neugebauer]], crtač stripova
* [[Helena Klakočar]], akademska slikarica i crtačica stripova
* [[Ćazim Sarajlić]], direktor Međunarodne galerije portreta

=== Šport: ===

* [[Miralem Pjanić]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Vedad Ibišević]], nogometaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt; bh. reprezentacije
* [[Milan Đuric]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Zoran Pavlović]], nogometaš
* [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš
* [[Darko Lukanović]], švedski nogometaš, igrao u najjačim švedskim klubovima
* [[Mirza Delibašić]], košarkaš
* [[Azra Hadžimustafić Bećirović]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Miralem Halilović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Jasmin Hukić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Elmedin Kikanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Mersed Kovačević]]&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mara Lakić]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Milan Milošević]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Damir Mršić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Razija Mujanović]], košarkašica
*[[Damir Mulaomerović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Ramiz Suljanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mirza Teletović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Amer Delić]], tenisač&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Svetlana Kitić]], rukometašica
*[[Zlatan Saračević]], atletičar
*[[Damir Cipurković]], vratar bh. reprezentacije i tuzlanske Slobode&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Marjan Mijajlović]], sportski komentator
*[[Smail Gušić]], nogometaš
*[[Ismet Hadžić]], nogometaš
*[[Mirko Kamenjašević]], športski komentator
*[[Rizah Mešković]], nogometaš
*[[Nevres Zahirović]], nogometaš
*[[Jakimir Kamenjašević]], boksač
*[[Tomislav Trojak]], športski fotoizvjestitelj

=== Medicina: ===

* [[Vedran Deletis]], neurofiziolog
* [[Sead Midžić]], hrvatski akademik, sveučilišni profesor, liječnik pulmolog
* [[Stanko Dujmušić]], hrvatski ftizeolog
* [[Tvrtko Dujmušić]], hrvatski otorinolaringolog
* [[Emir Kabil]], kirurg
* [[Marcel Kornfeld]], hrv. patolog

=== Ostalo: ===
* fra Franjo Blekić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* fra Anto Tomić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* [[Juraj Novosel]],  [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrv.bh.]], prosvjetni, znanstveni, športski, [[kulturni djelatnik]] iz [[Tuzla|Tuzle]]&lt;ref name=&quot;bhstring&quot;&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=25073 Bhstring.net] Ankica S.Ć./(tuzlarije.net - S.M.) : ''In Memoriam Juraj Novosel'', 24. kolovoza 2008. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Dujmušić (mučenik)|Dragan Dujmušić]], rkt. svećenik, vjeroučitelj i mučenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;&gt;[https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ Župa sv. Petra i Pavla Novo Selo - Balegovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201044627/https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ |date=1. prosinca 2017. }} Popis ubijenih svećenika BiH u II svjetskom ratu. Priredio: Vlado Jagustin, svećenik u Živinicama (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Bilogrivić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Efrem Ćosić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Ljudevit Josić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Semir Atić]], novinar i profesor književnosti
* [[Zvonimir Banović]], novinar, političar
* [[Miroslav Petrović]], bosanskohercegovački novinar
* [[Sinan Alić]], direktor i glavni urednik ''Fronta Slobode''
* [[Ambroz Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Adolf Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Biljana Plavšić]], bivša političarka, osuđena za ratne zločine u BiH
* [[Fikret Alić]], inovator&lt;ref&gt;{{boš oznaka}} Anadolija: [http://www.klix.ba/scitech/nauka/inovator-fikret-alic-zlatna-medalja-za-novi-nacin-zagrijavanja/160421112 ''Inovator Fikret Alić Zlatna medalja za novi način zagrijavanja''], Klix.ba, 21. travnja 2016. Pristupljeno 24. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;
* [[Bahrija Kadić]], hrv. dužnosnik, kulturni djelatnik
* [[Albin Herljević]], narodni heroj
* [[Franjo Herljević]], narodni heroj
* [[Marijan Hadži Divković]], hrv. preporoditelj i kulturni djelatnik
* [[Miroslav Gojo]], hrv. stručnjak za tiskovnu formu
* [[Šarlota Đuranović]], hrv. pisac udžbenika
* [[Hugo Ivan Holzmann]], hrv. gospodarski i pravni pisac
* [[Vlasta Jakovlić]], hrv. inženjerka geologije
* [[Ante Jukić]], hrv. učitelj i publicist
* [[Nada Jurković]], hrv. kemijska inženjerka
* [[Šukrija Alagić]], hrv. arabist, kulturni radnik, teolog i leksikograf
* [[Lovro Tuzlak|fra Lovro Tuzlak]], franjevac, kršćanski mučenik
* [[Zlatan Jovanović]], novinar i tv voditelj

== Spomenici i znamenitosti ==

Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]], s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato [[neolit]]sko naselje. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u sol, U Tuzli, čak u neolitu. Poslije su izgradili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

Dne [[18. srpnja]] [[2003.]] godine, lokalne vlasti su odlučile da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi, koji ima [[slano jezero]] i jedini grad na svijetu, čije je slano jezero, istovremeno i kupalište i plaža u najužoj povijesnoj jezgri grada. Voda slanog panonskog jezera je ljekovita, pa je već ovoga ljeta došlo do spektakularnih izlječenja velikog broja ljudi.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i ugljena.

Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku povijesnu provjeru i sve povijesne izazove. Tuzlanska tolerancija osobito je došla do izražaja u [[2. svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] i nedavno minulom ratu u Bosni i Hercegovini.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.

Godine 1965. [[freska|freske]] iz [[Katolička crkva u Tuzli (1893.)|katoličke crkve]] stavljene su pod državnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;bhstring-1&quot;&gt;[https://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Tuzlarije - vremeplov. Katolička crkva. 25. veljače 2005., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt;

U Tuzli je trinaest [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika BiH]].&lt;ref&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=63387 Tuzlarije] Tuzlarije - vijesti. Nacionalni spomenik. Pravoslavna crkva i groblje na Trnovcu. 29. travnja 2015., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt; To su:&lt;ref&gt;(bošnjački) [http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ Faktor.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160424125227/http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ |date=24. travnja 2016. }} S. K. :Znate li šta je na listi: Ovo je 13 nacionalnih spomenika Grada Tuzle (FOTO), pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;
* Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina
* Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina,
* Pravoslavna crkva svetog velikomučenika Georgija s grobljem na Trnovcu, graditeljska cjelina,
* [[Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici sa starim hrastom]], prirodno-graditeljska cjelina,
* Poljska (Turalibegova) džamija s grebljem i turbetom, graditeljska cjelina,
* Šarena (Časna, Atik, Gradska, [[Behram-begova džamija|Behram-begova]]) džamija s haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina,
* [[samostan Josipovac u Tuzli|Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac]], povijesni spomenik,
* [[Nekropola sa stećcima u Donjim Breškama, lokalitet Stare kuće|Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške]], povijesno područje,
* Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe,
* [[Hastahana (Tuzla)|Hastahana]] (prva javna bolnica), povijesni spomenik,
* Fondovi i zbirke JU Arhiv Tuzlanske županije u Tuzli, pokretno dobro,
* Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro,
* Zbirka &quot;Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije&quot; u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro.

U Tuzli su sagrađene također Mejdanska džamija iz 1644., Mehmedagina (Jalska) džamija (oko 1600)i Huseina Čauša (Džindijska) džamija (17. st.)&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Memorijalnu baštinu čine groblja. Katoličko je groblje na [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]], [[Josipovac (groblje, Tuzla)|Josipovcu]] u Slavinovićima, pravoslavno na Trnovcu, židovsko na [[Bukovčić (groblje, Tuzla)|Bukovčiću]]. Katoličko groblje na Boriću posljednje je počivalište brojnih generacija Hrvata Soli, ali i pripadnika drugih katoličkih naroda koji su ovdje došli otkako je grad Tuzla kulturno i industrijski procvao dolaskom suvremene zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog jakih kiša i djelovanja podzemnih voda Tuzlansko katoličko groblje postoji opasnost brzog nestanka. Dugogodišnji problem s klizištima, napuknutim, urušenim i nagnutim grobnicama u intenzivirao se 2014. godine. Broj oštećenih grobnica prelazi stotine. Vlasti desetljećima nisu gotovo ništa činile da bi se groblje saniralo i osiguralo od ponovnog oštećenja.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/gradovrh/posts/645088635566996 Facebook - gradovrh.com] ''Tuzlansko katoličko groblje u akutnoj ugrozi'' Objava 18. svibnja 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Jevrejsko-groblje-Bukov%C4%8Di%C4%87/300233 Billiongraves] ''Jevrejsko groblje Bukovčić, ul. prof. dr Ibre Pašića''  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Slana-Banja/301010 Billiongraves] Mezarje Slana Banja. Šetalište Slana Banja  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Gradsko-groblje-Trnovac/195186 Billiongraves] Gradsko groblje Trnovac, ul. prof. dr Ibre Pašića  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Pravoslavno-groblje-Trnovac/300026 Billiongraves] Pravoslavno groblje Trnovac, 14 Trnovac  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Rimo---katoli%C4%8Dko-groblje-Bori%C4%87/300154 Billiongraves] Rimo-katoličko groblje Borić, Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Bori%C4%87/195105 Billiongraves] Mezarje Borić, ul. Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

[[Zgrada Barok u Tuzli|Zgrada Barok]] iz 1900., obnovljena 2009., preteča današnjih trgovačkih centara.

U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. – 1995.'', društveni dom ''Kuća plamena mira''.

=== Napadi na katolike i Katoličku Crkvu ===
Službena bošnjačka politika i osobe jugoslavenskog opredjeljenja hvale Tuzlu kao multikulturalnu sredinu i primjer nacionalne i vjerske tolerancije. Nasuprot tome napadi na katolike i katoličku baštinu prolaze prešućeni. Razmjer napada na katoličke objekte poprimili su dimenziju masovnosti od 2008. do 2011. godine. Od vlasti ti napadi na katoličke vjerske objekte nisu nikako zaustavljeni i nezaustavljivih napada koji kao da se taje od javnosti. Mnoštvo je zabilježenih devastiranja i obijanja katoličkih bogomolja i groblja u svim mjestima u općinama Tuzla, Lukavac i Živinice. Groblje Veresika u Tetimi vandalizirano je, oštećeno je nekoliko grobnica, ukradeni su mjedeni i brončani predmeti. U kapelu sv. Ante u Bukinju provaljeno je 17 puta, isprevrtani križevi u kapeli, misal iskidan i razbacan po podu, u kapelu na Orašju nekoliko je puta provaljeno i bila je skrnavljena, dvaput su pokradeni slivnici s krova crkve sv. Leopolda Mandića u Dragunji, dvaput je obijena kapela u Čanićima, jednom su polupani vjerski simboli, u župnu kuću u Ljubačama nekoliko je puta provaljivano u te u kuće vjernika, nekoliko puta provaljeno je u župnu kuću i crkvu u Par Selu, u Breškama su s krova crkve slivnici nekoliko puta ukradeni i isto toliko puta je provaljeno u župni ured, sa zvonika kapele sv. Filipa i Jakova na mjesnom groblju u Breškama ukradeno je zvono, u samo dva mjeseca triput je obijena i devastirano svetište Gospe Lipničke u Lipnici Srednjoj koje je spomenik kulture, kapela na groblju u Bistarcu više je puta stradala, groblje sv. Mihovil u Bistarcu je bezmalo u cijelosti uništeno, 30 grobova oskrnavljeno a 5 5 posve uništeno, kapela obijena, vaze po grobovima srušene, skinuti križevi i slivnici, polupano je mnoštvo keramičkih kipova srca Isusova i srca Marijina.  Franjevački samostan i župa sv. Petra i Pavla četiri puta bili na meti provala, od čega su dvaput otuđeni novac i vrijedni predmeti, a pod krinkom jednog napada i provale pokradeni su svi podatci o župljanima. Brojne provale nisu više ni prijavljene jer nikakve primjerene reakcije nadležnih nije bilo. Počinitelji brojnih napada na preko 10 katoličkih grobalja nisu otkriveni. Kad je napokon i uhićen vandal koji je napao kapelu u Bukinju, pušten je nakon mjesec dana i počinio je isto takvo kazneno djelo na Franjevačkom samostanu na Bistriku.
Fizički je napadnut par u Orašju. Hrvatskoj obitelji iz Dubrava Donjih zapaljena je štala, a u Živinicama svatovima Hrvata napadači su potrgali hrvatsku zastavu. Zabrinjavajuće je nerazumijevanje i šutnja nadležnih institucija i predstavnika vlasti, jer nitko osim u vrlo rijetkim slučajevima nije osudio ove napade niti je itko procesuiran. Još veći su problem mediji. Niti jedna televizijska kuća u Županiji Soli nije izvijestila o ovim nemilim događajima niti osudila kao ni državna i Federalna televizija. Medijska blokada Hrvata i katolika Županije Soli traje, sve se ignorira i zataškava.&lt;ref&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=126:o-hdzbih-soli-najotrije-osuuje-napade-na-imovinu-katolike-crkve&amp;catid=1:vijesti&amp;Itemid=161 HDZ BiH Županijski odbor Soli] ''HDZ BiH Soli osuđuje napade na imovinu Katoličke Crkve '', 31. siječnja 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika/tuzla-kapela-sv-ante-u-bukinju-obijena-17-put/120216133 Klix.ba] FENA: ''Tuzla: Kapela sv. Ante u Bukinju obijena 17. put'', 16. veljače 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/opcina-tuzla-osudila-napad-na-kapelu-u-naselju-bukinje/120217134 Klix.ba] FENA: ''Općina Tuzla osudila napad na kapelu u naselju Bukinje'', 17. veljače 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dnevno.ba/vijesti/zastrasivanje-hrvata-sa-kapele-sv-ante-u-bukinju-pokidane-resetke-i-polupani-prozori-foto-9920/ Dnevno.ba] Danijel Ivanković: ''ASTRAŠIVANJE HRVATA: Sa kapele sv. Ante u Bukinju pokidane rešetke i polupani prozori (FOTO)!'', 24. srpnja 2015. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://kamenjar.com/zastrasivanje-hrvata-tuzla-u-tri-godine-18-napada-na-kapelicu-u-bukinju/ Kamenjar.com] ''ZASTRAŠIVANJE HRVATA – Tuzla: U tri godine 18 napada na kapelicu u Bukinju'', 25. srpnja 2015.  (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.artinfo.ba/index.php/vijesti?catid=0&amp;id=3655 ARTinfo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207055658/https://www.artinfo.ba/index.php/vijesti?catid=0&amp;id=3655 |date=7. prosinca 2018. }} (artinfo.ba/ap): ''Ima li kraja vandalizmu u Tuzli'' pristupljeno 6. prosinca 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [http://tip.ba/2013/04/17/vandalizam-na-groblju-u-tetimi/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207045834/http://tip.ba/2013/04/17/vandalizam-na-groblju-u-tetimi/ |date=7. prosinca 2018. }} TIP: ''Vandalizam na groblju u Tetimi '', 17. travnja 2013. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/vandali-u-tuzli-unistili-katolicko-groblje.html Dnevnik.hr] D.B.: ''Vandali u Tuzli uništili katoličko groblje'', 7. studenoga 2011.  (pristupljeno 6. prosinca 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.pixsell.hr/agencija/halopix/tuzla-groblju-sveti-mihovil-ostecen-velik-broj-nadgrobnih-spomenika-galerija-160324/ Pixsell] ''Tuzla: Na groblju Sveti Mihovil oštećen velik broj nadgrobnih spomenika'' (pristupljeno 6. prosinca 2018.)&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]], i vezani su za [[Behram-begova medresa Tuzla|Behram-begovu]] medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. [[Sveučilište u Tuzli]] je osnovano [[1976.]], iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz [[1950-ih|50-tih]] godina. Članice Sveučilišta su sljedeći fakulteti:Mašinski fakultet, Tehnološki, Rudarsko-građevinsko-geološki, Ekonomski, Medicinski, Filozofski,Farmaceutski, Prirodno-matematički,Fakultet Elektrotehnike, Akademija Dramskih Umjetnosti,Edukacijsko-rehabilitacijski te više instituta. Na Sveučilištu se školuje 13000 studenata, a nastavu drži oko 600 nastavnika i suradnika.

U Tuzli djeluje više srednjih škola: [[Građevinsko-geodetska škola Tuzla|Građevinsko-geodetska]], [[Elektrotehnička škola Tuzla| Elektrotehnička škola]], [[Ekonomsko-trgovinska škola Tuzla| Ekonomsko-trgovinska škola]], [[Medicinska škola Tuzla|Medicinska škola]], [[Katolički školski centar &quot;Sv.Franjo&quot; Tuzla|Katolički školski centar &quot;Sv.Franjo&quot;]] pri kojem djeluje Opća gimnazija i druge.

== Kultura ==
=== Knjižnice ===
Pretpostavlja se da su prve knjižnice postojale u 17. stoljeću, pri Behram-begovoj medresi i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i sveučilišna knjižnica poslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 knjižnjičarskih jedinica.

=== Muzeji ===
[[Muzej istočne Bosne]] posjeduje [[Etnologija|etnološku]], [[povijest|povijesnu]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju. 

[[Muzej solarstva]], koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacijsku gradu o povijesti solarstva.

=== Arhiv ===
Povijesni arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina grade iznosi 1500 dužinskih [[metar]]a. Najstarija arhivska grada potiče iz 17. stoljeca. 

=== Glazba ===
U Tuzli je [[1886.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je [[1949.]], a srednja [[1957.]] godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić.
 
=== Narodno [[kazalište]] ===
U Tuzli je 17. travnja [[1898.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. &quot;Narodno pozorište Tuzla&quot; u kontinuitetu radi od ožujka [[1949.]] godine. [[1960-ih|Šezdesetih]] godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, [[balet]]na škola i simfonijski orkestar. Časopis Pozorište, kao jedinstvena [[teatar]]ska revija u BiH, pokrenut je [[1953.]] godine.

=== Društva ===
Od 1896. godine pa do dolaska komunista na vlast 1945. godine u Tuzli su djelovali [[Hrvatsko pjevačko društvo Majevica ]](utemeljeno 1896. godine), [[Hrvatski sokol]] (1905.), [[Hrvatska narodna zajednica]] (1907.), [[Organizacija radnika Hrvata ]](1907.), [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom s čitaonicom]] (1913.), [[HNK Zrinski Tuzla|Hrvatski nogometni klub Zrinjski]] (1913.) i Društvo [[Hrvatska žena]] (početak 20. st.). u [[Donja Tuzla|Donjoj Tuzli]] je utemeljena 1906. i djelovala u Tuzli do komunističke zabrane rada 1949. godine podružnica [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], čije je djelovanje obnovljeno 1991. godine. HKD Napredak je imao podružnicu i na području Kreke od 1921. do zabrane rada 1949. godine.&lt;ref name=&quot;fst&quot;&gt;[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; HKD Napredak djeluje i danas, organizira koncerte i drugo.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewkultura.php?id=2822 Tuzlarije] S. P. : ''Održan koncert „U susret Božiću”'' 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Kulturni centri ===
U Tuzli djeluje [[Bosanski kulturni centar Tuzla|Bosanski kulturni centar]]. U izgradnji je [[Katolički kulturni centar &quot;Sv. Franjo&quot; Tuzla|Hrvatski kulturni centar &quot;Sv.Franjo&quot;]].&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.ba/rijesiti-pitanje-ravnopravnosti-izbornog-zakona-960323 Riješiti pitanje ravnopravnosti, Izbornog zakona...]. Večernji list. Autor: R.I. Objava: 11.9.2014.&lt;/ref&gt;

== Šport ==
Organizirani oblici športskog života u Tuzli datiraju iz [[1904.]] godine. 
Od 1943. godine datiraju početci stolnog tenisa u Tuzli, kad je jedan od začetnika stolnog tenisa u Tuzli, Vlastimir Nikolić (r. u Beogradu, 1929., u Tuzli od 1934.) počeo se baviti stolnim tenisom.&lt;ref&gt;(boš.) [http://stk-krekaedelex.com/index.php?id=8 STK Kreka] O klubu (pristupljeno 22. kolovoza 2018.)&lt;/ref&gt; Danas djeluju 74 športske organizacije, u 19 športskih grana, sa 6500 aktivnih športaša. [[Atletika|Atletičari]] su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim natjecanjima. [[Zlatan Saračević]] je bio europski prvak i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice [[KK Jedinstvo-Trocal|Jedinstva]] su [[1989.]] osvojile naslov europskih prvakinja, pobijedivši u superfinalu peterostruke prvakinje Europe - ekipu talijanskog [[Primigi]]ja.

'''Športski klubovi''':&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot;&gt;[http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815083924/http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ |date=15. kolovoza 2016. }} TIP/Dnevni avaz/Autor: Nedim Ćudić: ''Tuzla: Od grada sporta do provincije'', 19. srpnja 2013. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
{|
|-
|
*[[HNK Zrinski Tuzla]]
*[[FK Sloboda Tuzla]]
*[[FK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Sloboda Tuzla|KK Sloboda-Dita]]
*[[KK Zrinski Tuzla]]
*[[KK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Tuzla]]
*[[ŽKK Jedinstvo Tuzla]]
|
*[[KK Jedinstvo-Trocal]]
*[[KBS Tuzla-Sinbra Tuzla]]
*[[RK Sloboda Tuzla]]
*[[RK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[RK Zrinski Tuzla]]
*[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]]
*[[ŽRK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[ŽRK Tuzla Mild]]
|
*[[ŽOK Tuzla]]
* Bokserski klub Gizprom
* STK Poštar
* [[STK Zrinski Tuzla]]
* Karate klub Zmaj od Bosne
* Biciklistički klub Zmaj od Bosne
* MNK Salines, premijerligaš BiH&lt;ref&gt;(boš.) [https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ Radio Kameleon] Razgovarao Vedran Jahić: ''PRIČA O FC SALINES TUZLA: Igrači igraju gratis, nekako se krpimo!'' 6. listopada 2016. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
* HŠK Zrinski, boksački klub&lt;ref&gt;[http://www.boks-sv-duje.hr/povijest-boksa/povijest-hrvatskog-boksa Boksački klub Sveti Duje Split] ''Povijest hrvatskog boksa'' (pristupljeno 25. studenoga 2017.) U Jugoslavenski teško atletski i šakački savez 1933. godine bilo je učlanjeno devet klubova, među kojima H.Š.K. Zrinski Tuzla, čiji je tajnik [[Jakimir Kamenjašević]]. Imao je registriranih 11 boksača, boksao u unajmljenoj dvorani. Trener je bio amater. &lt;/ref&gt;
* TUZAMK, automoto i karting klub&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=89539 Tuzlarije] ''Tuzla domaćin šampionata BiH u karting sportu '' 9. rujna 2019. (pristupljeno 23. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;
|}

Nagrada za [[Športaš godine Grada Tuzle|športaša godine Grada Tuzle]] dodjeljuje se od 1960. godine.&lt;ref&gt;(boš.) [http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 Sportski savez grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160222052810/http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 |date=22. veljače 2016. }} ''Sportiste godine'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Tuzlanska košarka drži neslavni rekord. Košarkašice [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|Jedinstva]] u 5. kola prvenstva BiH 2016./17. za košarkašice u utakmici protiv Play Offa iz Sarajeva, koja je završila 41:100, prvi su koš postigle tek u 12. minuti pri rezultatu 0:41, tj. u prvoj četvrtini nisu postigle nijedan poen.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tuzlanski.ba/sport/kosarka/nezabiljezen-slucaj-u-bh-kosarci-dogodio-se-veceras-u-tuzlanskom-mejdanu/ Tuzlanski.ba] ''Nezabilježen slučaj u bh. košarci dogodio se večeras u tuzlanskom Mejdanu'', 26. studenoga 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=8I9yu58wfX8 Youtube - Bhbasket TV] ''Tuzlanska sramota, Jedinstvo - Play Off''&lt;/ref&gt;

== Zdravstvo ==
Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su [[1874.]], kada je otvorena Hastahana - prva tuzlanska bolnica. 

Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije. Javna zdravstvena ustanova Univerzitski klinički centar ima ukupno 37 organizacionih jedinica, od čega, 19 Klinika, 2 Poliklinike, 2 Zavoda, Centar palijativne njege i Urgentni centar, Bolničku apoteku, 6 sektora i 5 službi. 

Ukupno ima 2.562 uposlenika, od čega su njih 1.792 zdravstveni radnici, 470 doktora medicine (20 subspecijalista, 357 specijalista, 87 specijalizanata, 6 doktora medicine, 9 farmaceuta i biohemičara) i 1.271 medicinska sestara – tehničar ( 40 s visokom, 88 s višom i 1.143 sa srednjom stručnom spremom). Medicinskih saradnika ima zaposlenih 42 s visokom stručnom spremom, dok je 770 uposlenika - zdravstvenih saradnika različitih profila. 

Ustanova se prostire na ukupno 60.000 kvadratnih metara prostora i četiri lokacije: kompleks Gradina koga čini nekoliko objekata u kojima su smještene klinike, poliklinike, zavodi, uprava, administracija i tehnička podrška, te objekti u Kreki, Slavinovićima i Solini.

Godišnje se u JZU UKC Tuzla, čiji je kapacitet 1.373 bolnička kreveta, liječi 47.103 bolesnika, obavi se oko 27.683 operativnih zahvata i pruži više od 3.223.194 usluga i pregleda, te ostvari 338.496 bolnoopskrbnih dana.

Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu.

Tuzla je najzagađeniji europski grad na području onečišćenja zraka,&lt;ref&gt; [http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini Dnevnik] (nepotpisano) ''Najzagađeniji europski grad nalazi se u Bosni i Hercegovini'', dnevnik.ba, 21. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)&lt;/ref&gt; a sličan problem u BiH dijele [[Zenica]] i [[Sarajevo]].&lt;ref&gt; [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-tik-do-hrvatske-20171120 Tportal] V. B. ''Najzagađeniji europski grad nalazi se tik do Hrvatske'', www.tportal.hr, 20. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.) &lt;/ref&gt;

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==
Gradovi pobratimi su:
*{{ZD|H|HRV}} [[Osijek]]
*{{ZD|I|ITA}} [[Bologna]]
*{{ZD|M|MAĐ}} [[Pečuh]]
*{{ZD|Š|ŠPA}} [[Hospitalet]]

==Izvori==

* Knjiga: ''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 
* međumrežje - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.tuzla.ba/ Službena stranica grada Tuzle]
* [http://www.tuzlamap.tk/ Karta Tuzle]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl 25. svibnja 1995. u srpskom je granatiranju Tuzle jednim projektilom ubijen 71 mladi čovjek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219010924/http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl |date=19. prosinca 2007. }}
* [http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ Matica hrvatska] ''Tuzla je i hrvatski grad'', Vijenac 539 - 30. listopada 2014.
* [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 Nacionalni spomenici na prostoru Tuzle] (boš.)
* [https://blog.vecernji.hr/gordangrguric/hrvati-u-tuzli-afirmacija-kvalitetom-9405 Večernji list] Gordan Grgurić: ''Hrvati u Tuzli: afirmacija kvalitetom'', 29. svibnja 2017.

{{BiH}}
{{Tuzla}}
{{Tuzla - mjesne zajednice}}
[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tuzla| ]]</text>
      <sha1>ckh92yllwd8rrk763gfn3ztr64ub98q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432381</id>
      <parentid>6432380</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T06:40:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2001:16B8:2B9E:3300:8591:FFEC:B361:3B8A</ip>
      </contributor>
      <comment>Jedan je od veci nije najveci grad u BiH</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120113" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Naselje
| ime = Tuzla
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = 
| veličina_slike =
| opis_slike     = 

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat_of_arms_of_Tuzla.jpg
| slika_grb_veličina           = 
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Tuzla Municipality Location.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Tuzle u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =12
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =17
| dužina-minute    =56
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime  = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|25 px]] [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik 
| ime_vođe       = Jasmin Imamović
| stranka_vođe   = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 303 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 110.979
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 75000
| pozivni_broj       = +387 (0)35
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.tuzla.ba/ Tuzla.ba]

| bilješke =

}}

'''Tuzla''' ([[Hrvatski jezik|stari turski naziv:]] '''[[Usora i Soli|Soli]]''') je jedan od vecih [[grad]]ova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i središte istoimene opštine na sjeveroistoku zemlje.

== Zemljopis ==

Površina Općine Tuzla 101 ha ili 303 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

Nadmorska visina 231m/nm

Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem [[Majevica|Majevice]] ([[Medvednik]] 843 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), s jugozapada planinama [[Ozren (planina u BiH)|Ozrenom]], [[Konjuh (planina)|Konjuhom]] i [[Javornik (planina u BiH)|Javornikom]].

Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast, tj. kontaktnu zonu [[Dinaridi|Dinarida]] [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Kotlina]]sto područje nalazi se na južnoj strani [[greben]]a Majevice i odvojenog grebena prema [[Obodnica|Obodnici]]. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih [[dolina]] i [[kosa]] koje završavaju u dolini rijeke [[Jala|Jale]]. Teren je blago nagnut prema jugu. 

[[Datoteka:Hotel Mellain of Tuzla 01 15.jpg|mini|desno|''Hotel Mellain'', sa 100 metara visine, najviša je zgrada u Tuzlanskom kantonu.]]

Susjedne Općine Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane [[Srebrenik]] i [[Lopare]], s jugoistočne [[Kalesija]], s južne [[Živinice]] i sa zapadne [[Lukavac]].

Osnovnu mrežu vodotoka čini [[rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Jala]] sa svojim pritokama, od kojih su najveće [[Solina]] i [[Joševica]], te [[Požarnička rijeka]], [[Grabov potok|Grabov]] i [[Mramorski potok]].
[[Datoteka:King Abdullah Bin Abdul Aziz Al Saud Mosque, Tuzla.jpg|250px|mini|desno|Džamija Kralja Abdullaha Bin Abdul Aziz Al Saud]]
Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u [[Spreča|Spreču]] iznosi 37 km.

Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgradeno od geološki mladih sedimenata ([[neogen]]), značajnih s [[Ekonomija|ekonomskog]] stanovišta ([[ugljen]], [[kuhinjska sol]], [[kvarcni pijesak]] i dr).

Nastanak [[Tuzlanski bazen|tuzlanskog bazena]] vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon [[mezozoik]]a, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta [[taloženje|taloženja]]. U zajedničkom djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.

Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne [[klima|klime]]. Određene posebnosti izazvane su lokalnim [[reljef]]om, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (središnji bosanski planinski masiv s jedne, i [[Panonska nizina]] s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i polarnih zračnih masa i [[ciklon]]skim aktivnostima.

Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri [[godišnja doba]], relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime.

Srednja godišnja [[temperatura]] u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u kolovozu [[1971.]] i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju 1963.

Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je 80 dana u godini. 

Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači [[1984.]] god 97 cm).

Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908,6 l/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, vlažnost zraka 79 %, a atmosferski [[pritisak]] 980,2 hPa.

Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost [[meteorologija|meteoroloških]] parametara, i manji utjecaj [[Temperaturna inverzija|temperaturnih inverzija]].

Ležište soli ispod grada Tuzle oblika je asimetrične elipse. Dubina ležišta nije jednaka. Od površine do naslaga soli treba od 150 metara na jugoistočnom dijelu (Trnovac) sve do 650 metara na sjeverozapadu (Tušanj). Sloj soli ispod Trnovca debeo je 160 metara, a ispod Tušnja 240 metara. Širina ležišta soli ispod Tuzle je 1,5 km, a dužina 3 km. Dio ležišta rukavac je prema Rasovcu. Ležište u Tetimi je odvojeno.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.427058620678019.113614.188327324551151/430924276958120/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi] ''Fotografija. Tuzla do dolaska Osmanlija'' objavljena 16. kolovoza 2012. (pristupljeno 7. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Na soljanskom prostoru bile su velike šume [[hrast lužnjak| hrasta lužnjaka]]. Guste su šume bile na prostorima Đindić mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lužnjak star više od 300 godina, a ostatci ovih šuma su u svojoj monumentalnoj formi nazočni na cijelom podučju Tuzle i okoline, posebice u Sprečkom Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Amplitude su se protezale sve do dolinskih predjela Istočne i Srednje Bosne. Hrastovina je bila najzahvalniji građevinski materijal u Tuzli, zato što su kamen i glina iz ovog kraja zasićene oksigenskim strukturama koje objekte od njih čine kratka vijeka trajanja. Najstariji su primjeri temeljne grede i nosivi sklopovi kod sakralnih objekata. Obrtnici poput drvara, dunđera i samardžija bili su u svezi s hrastom. Zato u Tuzli nema objekata od čvrstih agregata, pa od „drvenog grada“ uoči osmanskih osvajanja sve do dolaska Austro-Ugarske objekte se gradilo od hrastovine. U osmansko vrijeme hrastovina se rabila za stupe za lan i konoplju, za voće, sinije, naćve, čekrci, kace, bačve i kolski kotači. Iza proizvodnje soli iz osmanskih vremena su [[pepelarenje|pepelarski]] prizori u hrastovim šumama Gojčina i ostatci kotlova prvih pepelara Miška i Fabijana. Tijekom austro-ugarskih vremena sve bolje i skuplje građevine koristile su hrastovinu, od namjene za konstrukciju, preko podnih daščica do vanjske stolarije. Glavna ulazna vrata i kapije iz tog vremena su prava umjetnost obratničkih umijeća. Industrijalizacija tih godina donijela je potrebu za željezničkim pragovima i za jamsku podgradu, tzv. jamčevinu za koje se koristio hrast. &quot;Francuske duge&quot; za bačve izvozile su se u Francusku. Nažalost sve to je donijelo masovnu sječu šuma hrastova lužnjaka. Nekontrolirano izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u ''Oficirskom parku'' bio je znak za uzbunu.&lt;ref&gt;[https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ Rijec.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110055202/https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ |date=10. siječnja 2018. }} [[Mijo Franković]]: Portretiranje Tuzle hrastom, 19. rujna 2017. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tuzla}}

Po službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Tuzla imala je 131.618 stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Tuzla'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[2013.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1991.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1981.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1971.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|15.396 (13,87%)
|20.398 (15,49%)
|24.811 (20,38%)
|27.735 (25,84%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#ADD8E6&quot; | 24 080 (29,29%)
|-
|'''Srbi''' 
|3.378 (3,04%) 
|20.271 (15,40%) 
|20.261 (16,64%)
|21.089 (19,65%)
|19 720 (23,99%)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 80.774 (72,78%) 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 62.669 (47,61%) 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 52.400 (43,05%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 53.271 (49,65%)
|19 205 (23,36%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|21.995 (16,71%)
|19.059 (15,65%)
|2.540 (2,36%)
|17 519 (21,31%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|11.431 (10,30%)
|6.285 (4,77%)
|5.186 (4,26%)
|2.658 (2,47%)
|1.692
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''ukupno'''
|'''110.979'''
|'''131.618'''
|'''121.717'''
|'''107.293'''
|'''82 216'''
|}

====Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Tuzla'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1991.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1981.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1971.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|6.328 (7,55%)
|5.383 (8,26%)
|6.145 (11,39%)
|5 405 (14,31%)
|-
|'''Srbi''' 
|13.137 (15,68%)
|11.278 (17,32%)
|12.224 (22,66%) 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot; | 11 498 (30,45%)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 44.091 (52,63%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 30.448 (46,77%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 31.257 (57,96%) 
|7 984 (21,14%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|16.302 (19,46%)
|16.301 (25,04%)
|2.187 (4,05%)
|11 472 (30,38%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3.912 (4,66%)
|1.681 (2,58%)
|2.113 (3,91%)
|1.404
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''ukupno'''
|'''83.770'''
|'''65.091'''
|'''53.926'''
|'''37.760'''
|}

{{Tuzla}}

== Naseljena mjesta ==

[[Brđani (Tuzla, BiH)|Brđani]], 
[[Breške]], 
[[Breze (Tuzla, BiH)|Breze]],
[[Brgule (Tuzla, BiH)|Brgule]], 
[[Bukinje]], 
[[Cerik (Tuzla, BiH)|Cerik]], 
[[Cviljevina]], 
[[Čaklovići Donji]], 
[[Čaklovići Gornji]], 
[[Čanići (Tuzla, BiH)|Čanići]], 
[[Dobrnja (Tuzla, BiH)|Dobrnja]], 
[[Dokanj]], 
[[Dragunja Donja]], 
[[Dragunja Gornja]], 
[[Gornja Tuzla]], 
[[Grabovica Donja]], 
[[Grabovica Gornja]], 
[[Hudeč]], 
[[Husino]], 
[[Kiseljak (Tuzla, BiH)|Kiseljak]], 
[[Kolimer]] (dio), 
[[Kolovrat]], 
[[Konjikovići]] (dio), 
[[Kosci (Tuzla, BiH)|Kosci]] (dio), 
[[Kovačevo Selo]],
[[Kovačica (Tuzla, BiH)|Kovačica]], 
[[Krtolije]], 
[[Kukovina]], 
[[Lipnica (Tuzla, BiH)|Lipnica]], 
[[Lipnica Donja]], 
[[Lipnica Gornja]], 
[[Lipnica Srednja]], 
[[Ljepunice]], 
[[Ljubače]], 
[[Marinkovići]], 
[[Mihatovići]], 
[[Milešići]], 
[[Morančani]], 
[[Mramor (Tuzla, BiH)|Mramor]], 
[[Mramor Novi]], 
[[Obodnica Donja]], 
[[Obodnica Gornja]], 
[[Orašje (Tuzla, BiH)|Orašje]], 
[[Osoje (Tuzla, BiH)|Osoje]], 
[[Par Selo Gornje]], 
[[Pasci Donji]], 
[[Pasci Gornji]], 
[[Petrovice Donje]], 
[[Petrovice Gornje]], 
[[Plane (Tuzla, BiH)|Plane]], 
[[Pogorioci]], 
[[Poljana (Tuzla, BiH)|Poljana]], 
[[Potraš]] (dio), 
[[Požarnica]], 
[[Rapače]], 
[[Rasovac (Tuzla, BiH)|Rasovac]], 
[[Simin Han]], 
[[Snoz]], 
[[Svojtina]], 
[[Ševar]], 
[[Šići (Tuzla, BiH)|Šići]], 
[[Šićki Brod]], 
[[Tetima (Tuzla, BiH)|Tetima]], 
[[Tisovac (Tuzla, BiH)|Tisovac]], 
[[Tuzla]] i 
[[Vršani (Tuzla, BiH)|Vršani]].

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Tuzla, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta Kolimer, Konjikovići, Kosci i Potraš.

==Demografska povijest==
=== 1600. ===
* [[1600.]] godine 506 kućanstava
** muslimanskih 73,7%
** kršćanskih 26,3%

=== 1879. ===
* [[1879.]] godine 5119
** muslimani 3918 (76,54)
** pravoslavci 947 (18,50)
** katolici 237 (4,63)
** židovi 17 (0,33%)

=== 1885. ===
*[[1885.]] godine 7189 stanovnika
** muslimani 
** pravoslavci 1072 (14,91%)
** katolici 795 (11,06%)
** židovi 134 (1,86%)
** ostali 17 (0,24%)
** kućanstava 1577
** odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13%)

=== 1895. ===
*[[1895.]] godine 10 227 stanovnika
** muslimani 5984 (58,51%)
** pravoslavci 1447 (14,15%)
** katolici 2358 (23,06%)
** židovi 360 (3,52%)
** ostali 78 (0,76%)
** stranci 2425 (23,7%)
** Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski, talijanski, španjolski, slovački, ruski.

=== 1910. ===
* [[1910.]] godine 12 065 stanovnika
** muslimani 5859 (48,57%)
** pravoslavci 1976 (16,38%)
** katolici 3839 (31,82%)
** židovi 349 (2,89%) 
** ostali 42 (0,34%)
** stranci 3049 (35,6%)
**Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280 mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80 španjolskim.

=== 1921. ===
* [[1921.]] godine 14 036 stanovnika
** muslimani 6566
** pravoslavci 2800
** katolici 3954
** grkokatolici 39
** evangelisti 202
** židovi 470
** ostali 5

** slavenskog porijekla 12 159 (86,62%)
** manjine 1877 (13,38%)
**Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84, Talijana 116, ostalih 248.

=== 1931. ===
* [[1931.]] godine 16 708
** domaćinstava 3401

=== 1953. ===
* [[1953.]] godine 60 081 stanovnika

=== 1961. ===
* [[1961.]] godine 82 439 stanovnika
** domaćinstava 20 989
** naseljenost 268,5 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
** zaposlenih 25 955

=== 1971. ===
1962. godine Tuzli je pripojeno [[Ši Selo]] (Sl.list NRBIH 47/62).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 104) |work=Sl.list NRBIH, 47/62 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1971.]] godine 107 293 stanovnika
** muškaraca 52 874
** domaćinstava 27 295
** naseljenost 349,5 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
** zaposlenih 32 163

=== 1981. ===
* [[1981.]] godine 121 717 stanovnika
** muškaraca 60 075

** Muslimani 53 271
** Srbi 21 089
** Hrvati 27 735
** Makedonci 131
** Ukrajinci 13
** Slovenci 247
** Albanci 138

** domaćinstava 34 852
** naseljenost 396,5 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

=== 1991. ===
1990. godine pripojena su joj naselja [[Solina]], [[Dolovi (Tuzla, BiH)|Dolovi]], djelovi naselja [[Slavinovići]] i djelovi naselja [[Križani]], a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje [[Šićki Brod]] (Sl.list BIH 33/90).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 21, 54, 93-94, 104) |work=Sl.list SRBIH, 33/90 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1991.]] godine 131 618 stanovnika

* domaćinstava 41 092
* naseljenost 434 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* žena 66 804
* muškaraca 64 814
||
* Muslimani 62 669 (47,62%)
* Hrvati 20 398 (15,49%)
* Srbi 20 271 (15,40%)
* ostali 28 280 (21,49%)
||
||
* muslimani 57 878
* katolici 21 609
* pravoslavci 17 541
* ostali 225
* ateisti 22 688
* neizjašnjeni 11 677
|}

=== 2013. ===
* Godine 2013. sproveden je popis stanovništva u BiH. Zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka službeni podatci objavljeni su tek lipnja 2016. godine. U Općini Tuzla bilo je 110.979 stanovnika, prosječne starosti muškaraca 39,58 godina, a kod žena 42,44 godine. Od čega:&lt;ref&gt;[http://mojahrvatska.vecernji.hr/u-tuzli-smanjen-broj-hrvata-za-24-posto-1107376 Moja Hrvatska] Valentina Abramušić: ''U Tuzli smanjen broj Hrvata za 24 posto'', Večernji list, 19. kolovoza 2016. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* muškaraca 52.745
* žena 58.234
||
* Bošnjaka 80.774 
* Hrvata 15.396 
* Srba 3378
* ostalih 9143
* bez odgovora 137
* nije se izjasnilo 2151
||

* bošnjački 94.528
* hrvatski 10.083
* srpski 1603
* ostali 4583
* bez odgovora/nisu se izjasnila 182
||

* muslimani 81.053
* katolici 14.769
* pravoslavni 3557
* nije se izjasnilo 3303
* ateisti 3020
* agnostici 1214
* ostali 3899
|-
|}

U južnom dijelu grada nalaze se romska naselja. U Mjesnoj zajednici Kreka nalaze se [[Romi|romska naselja]] Krojčica 1, Krojčica 2, Krojčica 3 i Miladije, u Mjesnoj zajednici Mosnik romska naselja Crvene Njive, Kalebići, Mosnik i Mušinac, u Mjesnoj zajednici Mejdan romsko naselje Mosnički Potok, u Mjesnoj zajednici Centar romska naselja Borić i Kojšino, u jugoistočnom dijelu grada romsko naselje Ši Selo, u istočnom dijelu grada romsko naselje Slavinovići, do 1991. [[Šićki Brod]] koji ima romsko naselje bio je dio Tuzle, dok danas u urbanom dijelu Tuzle nema posebno izdvojenih romskih naselja.&lt;ref&gt;[http://artsinteza.ba/romska-naselja/ Artsinteza] ''Romska naselja na području grada Tuzle'' (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Uprava ==

U aktualnom sazivu Gradskoj vijeća Tuzla Hrvate predstavlja šestoro vijećnika, od čega dvoje iz HDZ-a BiH, troje iz SDP-a BiH i jedan iz Lijanovićeve stranke Radom za Boljitak. U aktualnom sazivu Skupštine Tuzlanske županije Hrvati nemaju formiran zastupnički klub, jer je od 35 zastupnika 34 Bošnjaka i jedan Srbin. Politički položaj tuzlanskih Hrvata od kraja rata sve do preslika je stanja u FBiH za vrijeme Alijanse i Platforme. Danas je to posljedica što je bošnjačkim glasovima za tobožnjeg predstavnika hrvatskog naroda izabran Željko Komšić, zatim matematičke eskapade Valentina Inzka, te valovi predratnih iseljavanja Hrvata, iseljavanja Hrvata krajem 1990-ih te aktualni val iseljavanja Hrvata, pa je na gradskoj razini u Tuzli dvije trećine vijećnika/zastupnika izabrano je bošnjačkim glasovima.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;&gt;[http://www.dnevnik.ba/teme/je-li-tuzla-uistinu-multikulturalna-i-tolerantna-ili-je-rijec-o-velikoj-podvali Dnevnik.ba] Gloria Lujanović, Dnevnik.ba:''Je li Tuzla uistinu multikulturalna i tolerantna ili je riječ o velikoj podvali?'', Napisano 1. lipnja 2016. Objavljeno 15. veljače 2017. (pristupljeno 22. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Tuzlu čine mjesne zajednice: Batva, Brčanska Malta, Breške, Bukinje, Centar, Dobrnja, Dokanj, Donja Obodnica, Dragunja, Gornja Lipnica, Gornja Obodnica, Gornja Tuzla, Grabovica, Husino, Jala, Kiseljak, Kreka, Kula, Lipnica, Ljepunice, Ljubače, Mosnik, Mejdan, Mramor, Novi Grad I,
Novi Grad II, Par Selo, Pasci Gornji, Simin Han, Sjenjak, Slatina, Slavinovići, Solana, Solina, Srednja Lipnica, Stari Grad, Ši Selo, Šićki Brod, Tušanj i Požarnica.

[[Prostorni plan]] općine Tuzla pokriva razdoblje od 2006. do 2026. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |title=Prostorni plan općine Tuzla 2006.-2026. |journal= |access-date=20. studenoga 2017. |archive-date=24. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224205440/http://datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prateći popisne knjige od 1600. do 1991. godine dade se pročitati da su brojnošću u Tuzli bili prvi muslimani, pa Hrvati i na kraju Srbi. No, tu nacionalno-vjersku sliku nije se nikad preslikalo i na izbor gradonačelnika, predsjednika odnosno načelnika općine što opovrgava toliko propagiranu navodnu multietničko-tolerantnu-ravnopravnu sliku Tuzle. Do danas, 19. siječnja 2015., bilo je 30 osoba na čelu grada, od čega 24 muslimana, 6 Srba i nikad nije bio niti jedan (katolički) Hrvat! Gradonačelnici su bili Mehaga Imširović, Ibrahim-beg Džindo, Mujaga Hadžiefendić, Ibrahim-beg Jašarević, Osman Vilović, Šefkija Gluhić, Lutvibeg Sijerčić, Muratbeg Zaimović, Hasanaga Pašić, [[Sead-beg Kulović]], Ćazim-aga Žunić, Ljubomir Peleš, Pero Eraković, Ferhat Abazagić, Asim Mujkić, Muharem Fizović, Rade Jakšić, Ahmed Ćatić, Salih Atić, Šefket Kunosić, Mehmedalija Džambić, Mišo Vokić, Urfet Vejzagić, Hasan Dervišbegović, Dušan Tešanović, Emina Zaimović, Aleksandar Todorović, Džemal Hadžiavdić, Mirza Muradbegović, Selim Bešlagić.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160529192337/http://boljatuzla.ba/moze-li-napokon-hrvat-biti-gradonacelnik-tuzle-2/ Bolja Tuzla] [[Anto Šimić Čiko]]: ''Može li napokon Hrvat biti gradonačelnik Tuzle'', 19. siječnja 2015. (pristupljeno 19. veljače 2019.&lt;/ref&gt; Danas je gradonačelnik Jasmin Imamović.

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Tuzla je jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]] s kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog [[neolitsko sojeničko naselje u Tuzli|naselja]] [[sojenica|sojeničkog]] tipa iz vremena [[neolit]]a.

Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne [[kultura|kulture]] prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj neolitskih [[glina (tlo)|glinenih]] posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene [[keramika|keramike]] ali i kameni [[nož]]evi, [[sjekira|sjekire]], strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]]. 

Među pronađenim [[Arheologija|arheološkim]] materijalima ističe se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja [[sol]]i.

=== Antika ===
U antici se ovdje nalazilo se rimsko naselje [[Salinae]]. [[Seoba naroda|Seobu naroda ]]nije preživjelo i stradalo je najkasnije tijekom dolaska [[seoba Avara|Avara]] i [[seoba Slavena|Slavena]] u 6. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;&gt;[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62850 Hrvatska enciklopedija] ''Tuzla'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===

U srednjem vijeku na širem području Tuzle nastalo je raspršeno naselje Soli ([[Donje Soli|Donje]] i [[Gornje Soli]]) koje se nalazilo u sastavu oblasti i županije [[Banovina Soli|Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 

Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu «[[O upravljanju carstvom]]», izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''' što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;&gt;[http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57055 Hrvatska enciklopedija] ''Soli'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

U sastav [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli|Usore i Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu Stefanu]].&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. Hrvatsko-ugarska protuofanziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;

==== Osmanska vlast ====
Osmanlije od tad vladaju Solima. U prvom popisu 1474. nazvana je Agac Tuzla, područno Zvorniku i bilježe u kao timarski posjed. Tri godine godina nakon osmanskog osvajanja osvajanja (1479.) proglašene su Soli carskim [[has]]om,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; što je dokaz da je počela izvjesna proizvodnja soli.

Sasvim sigurno Soli su pod osmanskom vlašću od prije 1512. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Pismo bosanskog sandžak-bega Mustafe-bega Juriševića iz 1515., najstariji je spomen gornjotuzlanske nahije. Svjedoči o oslobađanju laika franjevačkog samostana u Gornjoj Tuzli od plaćanja avarizi-divaniye. Upućuje na zaključak da je Tuzla, cijela župa [[Soli (Bosna)|Soli]] i [[Srebrenička banovina]] pod turskom vlasti od 1512. godine. Sela &quot;[[Gornje Soli]]&quot; i &quot;[[Donje Soli]]&quot; preimenovali su u &quot;Memlehai-bala&quot; i &quot;Memlehai-zir&quot;, u prijevodu Gornja i Donja Solana. U svakom od tih naselja djelovao je po jedan samostan, što upućuje da su ovdje živjeli Hrvati katolici.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;&gt;{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=115514&amp;lang=hr |title=Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti |author=Pavo Živković, Marija Brandić |journal=Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe |volume=1 |number=1-2 |date=Svibanj 2007. |issn=1846-3819 |publisher=Filozofski fakulte u Osijeku |pages=58&amp;ndash;59 |accessdate=22. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt;
Od 1512. tuzlanski kraj je pod osmanskom vlašću su preko 350 godina. Solima su Osmanlije promijenili ime u Tuzla (tur. tuzla: rudnik soli).&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Soljanska župa nije pružala većih otpora Turcima pa su neke od crkava opstale, pa se u župi Soli 1514. spominju dvije crkve: samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Gornjoj Tuzli i crkva svetog Petra u Donjoj Tuzli. Drugdje po Usori i sjeveroistočnoj Bosni osmanski osvajači su devastirali crkve i samostane koji nisu bili obnovljeni, prije svega misli se na Srebrenicu, Gradovrh i Bijeljinu. Teško je bilo obnoviti stare a kamoli podignuti nove crkve. Dolazak Turaka i turske vlasti u župi Soli donosi [[seoba Hrvata iz Usore i Soli u Slavoniju|bijeg hrvatskog]] katoličkog življa u Slavoniju i [[seoba Hrvata iz Gradovrha u Bač|Bačku]], što potvrđuje naziv novog lokaliteta pridošlica, kao [[Soljani]].&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;
Osmanlije su uspostavile novu upravnu organizaciju. Već prije 1515. uspostavljaju [[nahija|nahije]] Gornju i Donju Tuzlu. Nahije su isprva bile u sastavu [[Srebrenički sandžak|Srebreničkoga]], potom [[Zvornički sandžak|Zvorničkoga]] (u sastavu kadiluka Srebrenice&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;) te naposljetku Tuzlanskoga [[kadiluk]]a (nakon 1572.) u sastavu Zvorničkoga sandžaka.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 
Vlašću sultana [[Selim I. Surovi|Selima I. Surovog]] (1512. – 1520.) i [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520. – 1566.) dolaze teška vremena katolicima. Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]], podrijetlom Bosanac, želi potpuno islamizirati BiH. Prije svega želi iskorijeniti franjevce koji su mu zapreka. Vihor austro-turskih ratova 1520. – 1566. odnosi brojne crkve i samostane, pa i onaj u Zvorniku.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;

Prije 1548. obrambeni zidovi oko Donjih Soliju (Donje Tuzle) su sagrađeni, a skoro i oko Gornjih Soliju (Gornje Tuzle). Najkasnije do 1730. Donja Tuzla postala je sjedište [[Tuzlanska kapetanija|tuzlanske kapetanije]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Prije nego što su osnovane kapetanije, [[dizdar]] je bio na čelu tuzlanske palanke.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Kapetanska dužnost je bila nasljedna. Kapetani tuzlanske kapetanije dolazili su iz obitelji [[Tuzlići|Tuzlića]].&lt;ref name=&quot;Tuzlići&quot;&gt;[https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.237594909624392.73414.188327324551151/438312912885923/?type=1&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] (bh): ''Stare tuzlanske porodice''. Iz memoara Živka Crnogorčevića (1910) Objavljeno 4. rujna 2012. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 
Sjedište kapetanije bila je do 1835. godine. Za tu je kapetaniju bila podignuta 1760. – 68. [[Tuzlanska tvrđava|tvrđava]] s kulama u njezinu središtu. Godine 1831. u Donjoj Tuzli sastali su se bosanski prvaci i za vođu pokreta u Bosni izabrali [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-bega Gradaščevića]]. Tuzli raste važnost i od 1851. ondje je sjedište zvorničkoga sandžak-bega.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 

Slom turske vlasti u Ugarskoj i Srbiji, gladne godine i prenaseljenost u Polimlju, Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, srednjoj i zapadnoj Bosni natjerala je ljude ljude u opustjelu tuzlansku oblast. U 18. stoljeću tako se nа područje sjeveroistočne Bosne i Tuzlanske kapetanije, doseljavaju muslimani, Hrvati, Srbi i Cincari.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/257058234344726/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi], 31. listopada 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)/ Risto Jeremić: O porijeklu stanovništva tuzlanske oblasti&lt;/ref&gt;

Srpske obitelji i Cincari unijele su i oživjele trgovinu u Tuzli. Već u prvoj polovini 18. stoljeća, Srbi obrtnici i trgovci kupuju zemljište od tuzlanskog paše i grade kuće ispod Trnovca i Kolobare. Paša im je za iznos od 50-100 groša davao pismenu tapiju na zemljište, uz pravom na gradnju podizanja kuće.Bogatiji trgovci dizali su zgrade bliže gradu. Uskoro su dobili i odobrenja gradnje zgrade na kat. Izvan gradskih zidina, pred Poljskom kapijom, nalazilo se prostrano роlје na kojem je ispod Trnovca bila velika bara Kolobara. Prostirala se većim dijelom prostora na kojem je danas dio grada zvani Srpska varoš. Bara se potokom Marincem slijevala pored današnjeg hotela Beograd (Bristol) u Jalu. Kad je Marinac bio nabujao, razlijevao se i prekinuo bi promet prema Poljskoj kapiji. Kad je otvorena Poljska kapija, Тuzla se počela sve više širiti ka istoku. U Srpskoj varoši je osim Srba bilo i nešto malo katolika, ne više od 30 kuća, a to su bili obrtnici, &quot;kaldrmdžije, ćurčije, terzije i kujundžije, dunđeri&quot; i jedna trgovina.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt; Varoš je smještena sjeveroistočno od tvrđave. Samo nekoliko ulica imalo je nazive. Glavna je bila duga duga 90 hvati i vodila ka čaršiji, vijugajući dalje niz dolinu. Usporedno s njome bile su još tri ulice koje su ispresijecale kraće popriječne ulice: Kolobara, koja prolazi pored pored barе (močvare), druga od nje nosi ime po potoku koji teče kroz nju, Pavkuše.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;
Gornja varoš je u podnožju brda, a Donja većim dijelom čini kompaktno izgrađena kuća do kuće i ograda do ograde. Još su tu dva šira prostora s močvarom koja se nikada ne presušuje. Ispred močvare, a na kraju Donje varoši je pravoslavna crkva s mitropolijom i školom.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;

==== Austro-Ugarska ====
Austro-ugarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje]] donijelo je napredak Tuzli. Bogata nalazišta soli i prometno povezivanje željezničkom prugom do [[Doboj]]a 1885. godine, razvilo je Tuzlu u jedno od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 1885. je godine sagrađena prva solana. Sagrađena je u [[Simin Han]]u, predgrađu i to je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Zbog nenadziranog izluživanja [[slanica|slanice]] s naslaga [[kamena sol|kamene soli]] (koju se proizvodi kao [[kuhana sol|kuhanu sol]]) na kojima leži grad, ubrzo je uslijedio početak tonjenja grada.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;&gt;[http://www.nkp.ba/horion-bosna-znate-li-odakle-potice-izreka-cijela-tuzla-jednu-kozu-muzla-kratak-historijat-grada-soli/ Nezavisni kalesijski portal] Priredili Adem Mehmedović i Nezir Karić (NKP kalesijski.com/[http://www.facebook.com/HorionBosna?ref=ts&amp;fref=ts Horion Bosna]): ''Horion Bosna Znate li odakle potiče izreka “Cijela Tuzla jednu kozu muzla” - Kratak historijat “grada soli” '', 23. travnja 2013. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Dolaskom časnih sestara Družbe Kćeri Božje Ljubavi na poziv vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, gradi se Zavod sv. Krunice i počinje suvremeno [[školstvo]] u Tuzli, na hrvatskom i na njemačkom za doseljenike iz ostalih krajeva Austro-Ugarske. Tuzlanski Židovi za svoje su potrebe 1906., kod Zavoda sv. Krunice (Klostera) sagradili [[sinagoga u Tuzli|sinagogu]] (Templ). Židovi su groblje imali na Bukovčiću.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog toga što su Židovi u Tuzli bili iz dviju skupina Židova, Aškenaza i Sefarda, bile su i dvije posebne židovske općine s posebnim hramovima.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;/&gt; Godinu od austro-ugarskog zaposjedanja tek 17 sefardskih Židova živjelo je u Tuzli, i u vrijeme uspostavljanja austro-ugarske uprave u BiH, 17 tuzlanskih Židova Sefarda imalo je svoju općinu i sinagogu.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;&gt;(boš.) [http://www.dw.com/hr/mala-ali-aktivna-%C5%BEidovska-zajednica/a-18651069 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Mala ali aktivna židovska zajednica'', 16. kolovoza 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Sljedećih su godina Aškenazi preplavili Tuzlu u tolikom broju da su već 1885. osnovali svoju općinu i 1902. izgradili sinagogu u današnjoj Klosterskoj ulici. Od osnivanja općine do 1941. kad su počeli progoni, rođeno je 470 Židova. Djelovanje Židova u gospodarstvu Soliju i okolici počelo je otvaranjem suvremenih solana, tvornicom i rafinerijom špirita, rudnicima ugljena itd., zatim ljekarne, pilane, knjižare i papirnice, trgovine mješovitom robom, obrtnici, pa u hotelijerstvu, zdravstvenoj zaštiti. Bivši gospodarski div Konjuh nastao je na temeljima poduzeća Moritza Lisske, vlasnika pilana i veletrgovca drvetom, u kojem je 1911. godine radilo 593 radnika. Živi društveni život Židova odrazio se u brojnim organizacijama po čemu je prednjačila u BiH: društvo mladeži za samoobrazovanje i društvenost, dobrotvorno društvo, gimnastičko društvo, čitaonica, [[NK Makabi Tuzla|nogometni klub]], Židovska banka i dr. Dali su dvojicu gradskih vijećnika, Moritza Lissku 1900. i odvjetnika Maksa Laufera. Zajednica je preživjela do danas i ima 125 članova.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;&gt;(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ Radio Kameleon] Vedran M.: ''TUZLA ZA POČETNIKE: Tragovima naših komšija – Jevreji u Tuzli'', 30. kolovoza 2017. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Pojedini su bili predsjednici hrvatskih udruga, poput trgovca drvom Kalmana Liske koji je bio predsjednik [[HNK Zrinski Tuzla|nogometaša Zrinskog]]. Novija tuzlanska sinagoga izgrađena je 1904., a 1942. je zapaljena pa srušena, a prostor nacionaliziran. Zgrada prve, starije sinagoge u Židovskoj ulici sačuvana je. U prizemlju su bile prostorije rabinata, društvene prostorije.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; U vrijeme Prvog svjetskog rata, aškenaska općina imala je 400 članova, a sefardska 120 članova.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; 
Premda odvojene u općinama i sinagogama, imale su zajedničko [[Židovsko groblje Tuzla|groblje]]. Osnovano je 1900. godine na lokalitetu [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]] i jedno je od triju u Bosni i Hercegovini i vrlo je vrijedan kulturno-povijesni spomenik.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] ''Jevrejsko groblje Tuzla'' (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Industrijalizacija i dolazak zapadne civilizacije koja se s Austro-Ugarskom vratila kao dominanatna u Tuzlu, došla je i potreba za stručnom radnom snagom. U Tuzlu i okolicu doselile su talijanske obitelji, osobito građevinara, glazbenika i drugih zanimanja: Fontan, Montibeller, Zamboni, Mott, Dorighi, Piccolloti, Menegoni, Segat, Rossi, Daldon, Gojo, Candotti, Bancher, Cordignano i Michelini. Danas se preostali građani talijanskog podrijetla okupljaju oko udruge Rino Zandonai.&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=78268 Tuzlarije] Tihomir Knežiček: ''Najava izložbe fotografija italijanskih obitelji koje žive u Tuzli'', 20. studenoga 2017. (pristupljeno 13. siječnja 2018.) &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ugip-tz.ba UGIP Rino Zandonai]&lt;/ref&gt;

U osmanskim vremenima ustalila su se imena Gornje i Do(l)nje Tuzle. Austro-ugarskim zaposjedanjem uvodi se novo administrativno uređenje, koje je došlo i zbog potreba nagla gospodarskog razvitka. Novim uređenjem od [[1910.]] godine Donja Tuzla preimenovana je u Tuzlu, a ime Gornje Tuzle ostalo je isto.&lt;ref&gt;[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Mirsad Bakalović: Pregled arheoloških lokaliteta na području općine Tuzla, str. 21 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt; 

Godine 1913. tuzlanski Hrvati osnovali su [[HNK Zrinski Tuzla|HNK Zrinski]], najstariji tuzlanski nogometni klub.&lt;ref name=&quot;generalni sponzor&quot;&gt;[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=43373 Tuzlarije] tuzlarije.net - PRESS ˝BH TEMPO 09˝: ''Tuzlarije - vijesti. HNK ˝Zrinski˝ Tuzla dobio generalnog sponzora'', 30. kolovoza 2011. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Razmještaj stanovništva u Tuzli po okolnim seoskim aglomeracijama bio je po nečemu specifičan, a u pogledu vjerske i nacionalne strukture podudaran s gradskim stanovništvom. Muslimani su bili u Tuzli i bližim seoskim aglomeracijama, do njih katolici, a na periferiji pravoslavci. Nacionalni sastav se odrazio i na nacionalnu strukturu radničkog pokreta. U austro-ugarskim vremenima unatoč početku i bržem razvitku industrije, prevladavala je [[mala privreda]]. Krupna industrijska poduzeća bila su državno vlasništvo, kao [[Rudnik Kreka]] i [[Solana Kreka]] i [[Solana Simin Han|Simin Han]]. U većinskom vlasništvu inozemnog kapitala bili su Tvornica sode u Lukavcu te Tvornica špirita u Kreki. Vlasništvo sitnih domaćih kapitalista, udruženih u kartele, bili su: Pivara, Šumsko-industrijsko poduzeće u Živinicama, Tvornica ruma i sušene šljive i dr. Domaće građanstvo bavilo se obrtništvom i trgovinom. Brojni bivši feudalci, nekad vlasnici velikih zemljišnih posjeda, potrošili su pokretnu imovinu i jeftino prodali obveznice za kmetske zemlje, ostali su bez sredstava za život pa su se morali okrenuti sitnoj trgovini, obrtima, kućnoj radinosti i sl., a sitni posjednici i srednji seljaci morali su tražiti dopunska sredstva u zapošljavanju u državnim i privatnim poduzećima jer su bili pritisnuti državnim obvezama. Poslodavci nisu marili za svoju nekvalificiranu radnu snagu pa od 1913. sve do 1928. nije sagrađena ni jedna zgrada ni za radnike ni za namještenike.&lt;ref&gt;[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982., str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Iz vremena Austro-Ugarske potječe slogan &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla&quot;. Smatralo se da uništavaju šume pa je u Tuzlu poslan proglas kojim se zabranjuje držanje koza i zapovijeda pobiti sve koze. Jedno od tuzlanskih naselja, Mosnik nije se držao zapovijedi. Neki je stranac posjetio Tuzlu i vidio mještane gdje potajice čuvaju, hrane i muzu jednu kozu. Smislio je stih &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla, pa se hvali da se sirom hrani&quot;. Danas ta koza je simbol snalažljivosti i otpora Tuzlaka u nadilaženju svih problema s kojima su se suočavali tijekom svoje povijesti. Po nekima legenda je potječe još od 10. stoljeća i da je vremenom mijenjala sadržaj. Legenda je bila motivom mnogima, mnogi su pisali, uključujući ozbiljne povjesničare, romanopisce i humoriste, o njoj i na njoj mnogi su doktorirali. Kružila je riječ da je prvo [[mlijeko u prahu]] proizvedeno u Tuzli od tuzlanske koze, a ne od Kulovićeve švicarske koze. Danas je u Tuzli spomenik tuzlanskoj kozi smješten ispred Hotela Tuzla.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;/&gt;

==== Prva Jugoslavija ====
U prvoj Jugoslaviji Tuzla je sačuvala status jednog od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine. Bila je u sastavu Tuzlanske (1922. – 29.) čije je bila sjedište i potom u sastavu [[Drinska banovina|Drinske banovine]] sve do 1941. i pada Jugoslavije.

Godine 1919. u Tuzli su osnovana tri nogometna kluba: Obilić, Makabi i Gorki. Mjesni Srbi osnovali su nogometni klub Obilić, koji se ugasio 1925. zbog nedostatka mladeži. Mjesni Židovi osnovali su nogometni klub Makabi koji se unatoč dobroj materijalnoj osnovici ugasio 1921. godine.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura Front Slobode] Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(2): Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura'' 31. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Nakon održanog sastanka Kongresa ujedinjenja i stvaranja Socijalističke radničke partije Jugoslavije sredinom 1919. godine počele su pripreme za osnivanje radničkog športskog kluba, i vijeće SKPJ je 17. listopada 1919. osnovalo RSK Gorki.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki Front Slobode] Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(1): ''Prvo je bio RSK Gorki'', 25. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Godine 1921. osnovan je muslimanski klub Bura koji je prestao postojati 1925. godine. Godine 1923. ugašen je RSK Gorki. Godine 1925. stvorena je športska sekcija &quot;Senaata&quot; koja je 1930. godine prerasla u Sportski muslimanski klub &quot;Zmaj od Bosne&quot;. Međuklupski odnosi u Tuzli bili su dobri pa ako nisu igrali između sebe, jedni drugima su posuđivali igrače.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;/&gt;

==== Drugi svjetski rat ====
Napadom Osovinski sila na Jugoslaviju, Jugoslavija se brzo našla u rasulu. U sveopćoj dezorganizaciji u Jugoslaviji, u Tuzli su se komunisti organizirali za obranu. Prostorije [[RSK Sloboda]] bile su stožer svoje vrste za pripremu obrane Tuzle u kojima su naizmjenično boravili članovi Oblasnog i Mjesnog komiteta Partije. Iz Slobodnih prostorija upućivali su mladež kopati rovove za obranu grada i osposobljavati prostorije radi prijama ranjenika s bojišta.  Dvanaestodnevni [[Travanjski rat]] kratko je trajao i 15. travnja 1941. u Tuzlu su ušle njemačke postrojbe i ubrzo je uspostavljena vlast NDH u gradu.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio7&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine Front Slobode] Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(7): Gašenje RSK &quot;Sloboda&quot; od strane fašista 1941. godine'' 8. rujna 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Tuzla je u NDH sjedište [[Velika župa Usora-Soli|Velike župe Usora-Soli]] sve do prestanka postojanja NDH. U Tuzli je tijekom rata gradonačelnik bio [[Sead Kulenović]], jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti. Čelni redarstvene službe bio je [[Šefkija Muftić]].&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;
Radi potpirivanja antižidovskog raspoloženja, nacistički propagandni stroj Trećeg Reicha snimio je film „Der Jude Suss“ u kojem je pogrom Židova izdignut kao nešto uzvišeno i primjer odanosti nacističkoj Njemačkoj. Nakon projekcije tog filma u Tuzli listopada 1941., skupina od 80 šovinističkom strašću raspaljenih građana nasrnula je na [[Aškenaška sinagoga u Tuzli|sinagogu]] koju je demolirala, zapalila, a potom razrušila do temelja. Rijetki su Židovi dočekali kraj rata.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;/&gt; Židovi u Tuzli danas nemaju svoju sinagogu, a nekada su imali dvije.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180613093356/http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ |date=13. lipnja 2018. }} Danas.info/Autor: Bahrija Habul: ''Tuzlanski Jevreji još nemaju svoju Sinagogu, a imali su nekada dvije '', 27. siječnja 2014. (pristupljeno 14. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
Veliki broj Židova spasili su tužitelj u NDH [[Ratimir Deletis]] i liječnik [[Mustafa Mujbegović]]. Mujbegović je izmislio [[endemski sifilis]] u Tuzli, zastrašivši time nacističku upravu koja nije htjela da se njihovi liječnici zaraze. Zatim je skupa s liječnicima iz Zagreba organizirao akciju te doveo liječnike Židove s njihovim obiteljima u Tuzlu radi liječenja to sifilisa.&lt;ref&gt;[http://ivanajuric7.blogspot.hr/2015/04/jevrejska-sinagoga-u-tuzli.html Ivana Jurić] Ivana Jurić: ''Jevrejska sinagoga u Tuzli '', 19. travnja 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Početkom jeseni partizanske snage uspjele su pod svoju kontrolu staviti veliki dio sjeveroistočne Bosne.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [http://www.znaci.net/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: [http://www.znaci.net/00001/180_2.pdf ''Die Kämpfe im Raum von Tuzla''], str. 53-68&lt;/ref&gt; Obavještajnik kanalima kontaktirali su politički organi partizanskih snaga u istočnoj Bosni sa zapovjednikom domobranskih postrojbi u Tuzli, Sulejmanom Filipovićem, koji je prije rata bio pukovnik u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci a stavio se u službu NDH 1941. godine. [[Rodoljub Čolaković]] i [[Avdo Humo]] pregovarali su neuspješno s njime o predaji, jer je Filipović uvjetovao da im se preda sa svojom postrojbom koja bi i dalje bila njegova, ali kao saveznik partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;&gt;Cvijetin Mijatović: Četrdeset dana u oslobođenoj Tuzli, u: Zbornik: Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, Knjiga III, Univerzal, Tuzla 1987., str. 13&lt;/ref&gt; U [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|1. tuzlanskoj operaciji]] Titove snage [[3. bosanski korpus NOVJ|3. udarnog korpusa]] napale su [[29. rujna]] 1943. Tuzlu u kojoj je bio garnizon njemačkih snaga i snaga NDH. Na ruku je napadačima išao slabiji borbeni moral u domobranskim postrojbama.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [http://www.znaci.net/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: ''Der Verlust von Tuzla'', str. 69&lt;/ref&gt;
Trećeg dana partizanskog napada prešao Filipović s malom skupinom svojih k partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;/&gt; Nakon četiri dana partizanske snage zauzele su grad. NDH se suočila s koordiniranim napadom na istočne krajeve. Partizanski napad koincidirao je s [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkim]] napadom na [[četnički napad na istočnu Bosnu 1943.|istočnu Bosnu]] listopada, kad su 5. listopada zauzele Višegrad te 13. listopada Rogaticu.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/zvjerstva-i-zlocini-partizana-u-tuzli.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ komunistickizlocini.net]: ''Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine'', veljače 2017.  (pristupljeno 24. svibnja 2017.)  / [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ Komunistickizlocini.net] Vedran P.: ''Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča)'', 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; Cilj je bilo industrijsko središte Tuzla. Iz Srbije su ušle brojne postrojbe, od kojih je brojem bila najbrojnija 16. Vojvođanska divizija, uz pomoć domaćih četničkih partizana, majevičkih i ozrenskih, posebice 15. Majevičke udarne brigade, nastale 1943. uglavnom od prekodrinskih dobrovoljaca i majevičkih četnika, koji su se odlučili &quot;promijeniti stranu&quot;, ali iako su bili &quot;partizani&quot;, još mjesecima su nosili četničke šajkače, jer kako su sami kazali, nisu imali mogućnosti sašiti si partizanske &quot;titovke&quot;.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/05/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine.html Soli] Ladislav Tomkin/komunistickizlocini.net: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'' Buenos Aires, 26. svibnja 1963. (Iz knjige: La tragedia de Bleiburg: documentos sobre las matanzas colectivas de los Croatas en Yugoslavia comunista en 1945 ), svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.) /  [https://komunistickizlocini.net/2017/05/11/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine-u-tuzli/ komunistickizlocini.net] Ladislav Tomkin: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'', 11. svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Njemačke su snage nakon pada grada sljedeće dane pokušavale sljedećih dana vratiti Tuzlu u svoje ruke što im nije uspjelo. Angažiran je [[XV. Gebirgs-Armeekorps]] i borbena skupina Fischer koji su se probili iz Doboja, zauzeo Lukavac i došao 7. listopada do predgrađa Tuzle, ali u protunapadu ga je odbacila [[17. istočnobosanska divizija NOVJ|17. divizija]]. Partizanske su vlasti formirale po ulasku u grad zapovjedništvo grada Tuzle i [[Kreka|Kreke]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;

Partizanska vlast tih 40 dana pokazala je kakvo je stvarno lice partizanskih vođa, kakve su njihove stvarne namjere, razotkrila laži partizanskih vođa o ravnopravnoj budućoj državi i pretkazala je da nova vlast neće nimalo demokratski postupati, nego kako će vrlo totalitarno postupati čak i s neistomišljenicima. Masovne likvidacijama tijekom ovih 40 dana partizanske vlasti u Tuzli, partizani i pristaše ubili u Tuzli više desetaka ljudi, a u drugim mjestima okolice gdje su partizani ovladali također su se dešavale slične likvidacije i zločini. Divljaštvo partizanske vlasti u Tuzli tih 40 dana radikalno je promijenilo opće stanje na terenu. Partizanski odnos prema muslimanima, pripadnicima [[Domobranske dobrovoljačke postrojbe|Domdo]] legije, pa i nekim predstavnicima lokalne vlasti od srpnja do početka listopada 1943. godine bio je s mnogo tolerancije. Dolaskom štaba partizanskog Prvog korpusa iz Krajine na prostore istočne Bosne sve je promijenio. [[Vladimir Popović]], autoritativni i autokratski politički komesar najvišeg vojnog partizanskog zapovjedništva, a s ovlaštenjima člana CK KPJ, nije mogao razumjeti prijašnje stanje u istočnoj Bosni, niti voditi računa o držanju legije, četnika i drugih u naseljima. To nisu shvaćali ni drugi članovi štabova novih operativnih postrojba u istočnoj Bosni (16. i 17. divizije), većinom bili Crnogorci. Komesari i članovi štaba samo su gledali vojničke zadaće i ciljeve, nisu se upuštali u zamršene političke prilike na tom području, nego kao politički uzori iz SSSR-a pošli su tvrdom političkom linijom, što su radili i poslije rata. Umjesto da su popularizirali NOP i pridobili neistomišljenike, posegli su metodama revolucionarnog terora i otvorenog obračuna sa svim ideološkim i političkim protivnicima.
Zbog ubojstva popularnog organizatora [[Domdo]] postrojba [[Muhamed Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]], ovdašnji muslimani su se razočarali i evidentno su pale simpatije prema NOP-u, dotad evidentne tijekom prethodnih mjeseci. Mnogi su dotad iz Domdo postrojba odlazili u partizane, osobito kolovoza i rujna 1943. Posljedično se ponovo okupljaju, organiziraju i jačaju Domdo vodovi i satnije. Nastaju u mjestima gdje ih prije nije bilo, ali sad pod popularnim imenom &quot;zeleni kadar&quot;. Za razliku od stare Hadžiefendićeve Domdo legije, zauzele su znatno čvršći stav prema partizanima koji je ostao sve do konačnice rata.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;&gt;[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 88-89 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Istaknuti sindikalist iz [[Hrvatski radnički savez|Hrvatskog radničkog saveza]] svjedočio je Odboru za istraživanje Bleiburške tragedije u Buenos Airesu o pokolju Hrvata u Tuzli prvih dana mjeseca listopada 1943. nakon što su ga zauzeli srpski partizani nakon ogorčenih borba. Za partizanskog vladanja Tuzlom partizani su razorili su sva industrijska i rudarska postrojenja, srušili tornjeve i dimnjake. Znajući ih samo privremeno povoljna strateška situacija drži u gradu, sustavno su pljačkali sve što se dalo odvući. Rudnike soli i ugljena toliko su oštetili da su prekinuli svaku proizvodnju, da su doveli do toga da &quot;grad soli&quot; pored opće nestašice nema ni soli! Smjesta su uhitili preko 350 viđenijih Hrvata toli katolika koli muslimana te ih ubili ih bez istrage i predhodnog suđenja. Komunistički poziv radnicima za ulazak u komunističko partizanske redove doživio je fijasko i to u jednom rudarskom industrijskom gradu. Jednodušno su odbili, nakon čega je slijedila prisilna mobilizacija. One koji su odbili poticati radnike na pridruživanje partizanima, partizani su uhitili i mučili. Brojni stanovnici i radnici iz Tuzle prosvjedovali su i posredovali da to prestane. Znajući za okrutnosti &quot;oslobodilaca&quot;, mobilizacija je krenula. Prijetnjama su nagovorili na suradnju mjesne seoske straže zvane &quot;Legija&quot;. Strahovlada je potrajala do kraja drugog tjedna studenoga, jer su odredi NDH i Njemačke napredovali, pa su se partizani već 10. studenoga spremili napustiti grad. Na uzmaku su uzeli još nekoliko uglednijih Hrvata koje su u zatvorenom kamionu odvezli do Majevice, skinuli, te vezane užetom po snijegu i studeni odveli do stratišta gdje je već bilo grobova od prije. Nakon što su ih stijeljali, a nalogodavci opljačkali leševe, partizani su se povukli kod Gornje Tuzle gdje su se koncentrirali za daljnje povlačenje. Bilanca 40-dnevne partizanske vlasti je prema nekim izvorima, preko tisuću likvidiranih Tuzlaka. Odlaskom partizana iz grada i okolice, mnogi &quot;dobrovoljno&quot; mobilizirani su dezertirali i vratili se kućama.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

U negativnom smislu kao krivci za te partizanske likvidacije ističu se crnogorski partizani, politički komesar 1. korpusa [[Vladimir Popović]] i [[Gligo Mandić]], zapovjednik 17. divizije. Mandićevo poslijeratno izvješće o napadu na Gračanicu očit su primjer šovinizma, jer je na svakog naoružanog muslimana gledao kao na ustašu. Krvavi obračun kulminirao je u završnici rata i neposrednom poraću.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;

Njemačke su snage vratile grad 11. studenoga 1943. godine. Do 12. studenoga 1943. partizanske vlasti pogubile su neutvrđeni broj građana i većinu zarobljenih vojnika. Vojni je sud 17. istočnobosanske divizije osudio na smrt i nekoliko uglednih građana, poput omiljenog vjeroučitelja tuzlanske gimnazije dr. [[Drago Dujmušić|Dragu Dujmušića]], odvjetnika [[Zvonimir Lukendić|Zvonimira Lukendića]], gostioničara Jure Milasa i časnika [[Muhamedaga Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]]. Presude su sadržavale floskule &quot;revolucionarna pravda&quot; i &quot;u ime naroda&quot;. Masovno su po noći smaknuti brojni civili, svećenici, hodže, a masovne grobnice su na stratištima na Slanoj banji, Gradovrhu, Trnovcu, Ilinčici, kod Par Sela, Simin Hana, podno pravoslavnog groblja na Trnovcu, u Južnom lageru, Kicelju, Paša bunaru, Crvenim njivama, Kužićima, Krojčici i Zlokovcu. Osobito veliko stratište je Slana banja. Ubijeni su bili mučeni i teško fizički ozljeđivani prije pogubljenja. Tijela su često bila plitko zakopana ili samo pokrivena granjem, da bi ih psi i ptice pojeli. Stradali su i ljudi koji su potajice pošli prenijeti i dostojno potajno pokopati tijela ubijenih. U ta dva mjeseca partizanske vlasti pobili su više ljudi nego što je stradalo na svim stranama u cijelom ratu u Tuzli.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;
Od rujna 1944. Tuzla je u sastavu druge Jugoslavije, kao dio Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Jeseni i zime 1944. i 1945. nastavljena su pogubljenja. Masovna strijeljanja 1945. izvođena su na brdu [[Ilinčica|Ilinčici]], na koji su redovito marširali streljački odredi. Šume su pune kostura poražene vojske, pobijene bez suda i mogućnosti obrane odmah nakon predaje, i onih koji su poslije osuđeni na montiranim procesima, na kojima su branitelji dodatno optuživali, ili gdje su nakon teških mučenja optuženici i zarobljenici priznavali &quot;krivnju&quot;. Među poznatim građanima pogubili su direktora tuzlanske gimnazije Omera Džudžu, tajnika tuzlanske gimnazije Stipu Vučetića, profesora Nikolu Muravjova, šefa gradskog redarstva Muftića, upravitelja poduzeća “Croatia” Emila Varadija u Živinicama, općinskog načelnika iz [[Bukinje|Bukinja]] Miku Vilušića, nastavnika Zanatske škole Rudolfa Restovnjuka, imama u mirovini Huseina ef. Jahića i druge. Brat [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] Šefkija bio je u partizanima časnik zapovjedništva tuzlanskoga vojnog područja. Ubili su ga u partizani u revolucionarnoj histeriji zbog uzimanja postelje, ormara i stolice iz vojnog skladišta kad mu je žena oslobođena iz logora, jer su mu stvari već prije bile pokradene iz njegove kuće. Razočarani književnik Meša, također u partizanima napisao je tim povodom [[Derviš i smrt]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt; Do danas je otvorena samo jedna masovna grobnica, ona na Gradovrhu, koja je ljeta 2012. slučajno otkrivena prigodom radova na okolišu jedne vikendice, no javnosti se nije objavilo otkriće niti se znade tijek obrade.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

==== Druga Jugoslavija ====
U Titovoj Jugoslaviji dokinute su sve privatne škole, uključujući i škole časnih sestara, kao i ustanove hrvatskog predznaka. Godine [[1949.]] jugokomunističke vlasti su ukinule [[HKD Napredak]] u Tuzli, a zgradu [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatskog doma]] su oduzele. Časne sestre [[Družba Kćeri Božje ljubavi|Družbe Kćeri Božje ljubavi]], u Provinciji Božje Providnosti, morale su napustiti Tuzlu, redovničko odijelo bilo im je zabranjeno nositi, istjerane su iz [[Zavod Kraljice sv. Krunice u Tuzli|Zavoda Kraljice sv. Krunice]] (Kloster) koji im je oduzet, te iz [[samostan Josipovac u Tuzli|Josipovca]], u Slavinovićima kao i iz [[internat]]a HKD Napredak, oduzete su im dvije zgrade konvikta, golemo imanje s povećom kućom na Josipovcu. Jedino su im ostavili groblja. Od 1945. do 1954. godine Katoličkoj crkvi komunističke vlasti otele su i zemljište i kuću na [[Katolička crkva u Trnovcu, Tuzla|Trnovcu]], danas zvanom Šetalište “Banja” i na Ilinčici dio zemljišta i voćnjaka, zatim prelijepu i veliku dvokatnu zgradu tadašnjeg [[Župni stan u Tuzli|Župnog stana]] s tavanom, podrumom i dvorištem. Imovina im nije vraćena sve do danas.&lt;ref name=&quot;crkve&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/partizanska-otimacina-crkvene-imovine-i.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/05/02/otimacina-crkvene-imovine-i-protjerivanje-casnih-sestara-iz-tuzle/ komunistickizlocini.net]: ''Partizanska otimačina crkvene imovine i progon časnih sestara iz Tuzle'' veljače 2017.  (pristupljeno 24. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

U drugoj Jugoslaviji Tuzla se ekonomski razvija. Izgrađen je kemijski kombinat, razvija se metalna, tekstilna, prehrambena industrija i elektroindustrija. Vađenje kamene soli i te [[lignit]]a u bivšem rudniku [[Kreka|Kreki]] urušava se tlo u Tuzli te grad tone. To je iskorišteno za stvaranje umjetnih slanih jezera.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Tuzla je bila veliko industrijsko i gospodarsko središte cijele BiH. Imala je svoje gospodarske divove kao što su tvornica deterdženata [[Dita]], tvornica obuće Aida, tvornica transportnih uređaja [[TTU]], [[HAK]], tvornica poliuretanske kemije [[Polihem]], Firma delakovod i montaža UMEL, rudnike ugljena Kreku i [[Rudnik Tušanj|rudnik soli Tušanj]] i mnoge druge.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot;&gt;(boš.) [http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- Buka magazin] Buka tim: ''BUKA Analiza: Šta to Tuzla ima, a Banjaluka nema?'', 23. kolovoza 2015. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

65 % teritorija Grada Tuzle izgrađeno je na zemljištima u vlasništvu Hrvata, uključujući i Termoelektrane Tuzla. Danas, naknade zbog zagađenja okoliša ne isplaćuje se ravnomjerno i u hrvatska sela, pa mnoga hrvatska mjesta u neposrednoj blizini Grada Tuzle kao Husino, Bukinje, Breške, Par Selo uskraćena su za rješavanje infrastrukture, pitanja klizišta, rasvjete i svakodnevnih životnih problema.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt;

[[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Tuzli ikad: -25,8 Celzijevih stupnjeva.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Za nadbiskupovanja [[Marko Jozinović|Marka Jozinovića]] izgrađena je župna crkva 1983. godine.&lt;ref name=&quot;župa Lug Brankovići&quot;&gt;[http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=455:dr-marko-jozinovi&amp;catid=1:dogaanja&amp;Itemid=61 Župa Lug-Brankovići] Tekst priredio: Matija Šimić: ''Dr. Marko Jozinović'' 7. listopada 2012. (pristupljeno 15. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 

Pred rat iz Tuzle je iselio val Hrvata.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt;

=== Predratno demokratsko organiziranje Hrvata ===
Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16% Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktiralisu s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu. U kinu Mladost je 20. listopada 1990. godine održana utemeljiteljska izborna skupština za OO HDZBiH Tuzla. Nazočilo je nekoliko stotina pozvanih članova i gostiju. Za predsjednika je izabran poznati bankar iz Tuzle mr. Pero Vasilj, koji je dužnost obnašao sve do 1994. godine kada ga je na tom mjestu zamijenio Ante Zvonar. OO HDZBiH Tuzla najveća je organizacija unutar Županijske organizacije HDZBiH Soli i u kontinuitetu je stranka u županijskom i federalnom parlamentu. Tada su Hrvati u Tuzli činili 15,9% stanovnika. Prvi vijećnici u Općinskom vijeću Tuzle bili su Ante Zvonar, Tunjo Antić, Drago Pavić, dr. Tadija Martinović i Niko Mrkonjić. Pero Vasilj, predsjednik Općinskog odbora izabran u Vijeće građana Parlamentarne skupštine BiH, a odatle je izabran u Saveznu skupštinu Jugoslavije gdje je bio do njenog raspada.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Na prvim slobodnim višestranačkim izborima u Tuzli su pobijedili [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|reformisti Ante Markovića]].

==== Samostalna BiH ====
U ratu u BiH Tuzla nije pala pod srpsku okupaciju. 
Kad su velikosrpske snage eliminirale Muslimane koji su bili nespremni, nedovoljno zaštićeni i neorganizirani po BiH, Hrvatska je slala najjače što ima u spašavanje ključnih komunikacije u BiH koje su držale državu BiH na životu i sprječavale kapitulaciju. Jedna je išla od ratom zaraćene Slavonije preko Doboja, a drugim krakom preko Tuzle ka srednjoj Bosni i Sarajevu. Obrane je bila teška jer to su bili tenkoprohodni pravci gdje hrvatske snage u to vrijeme nisu mogle parirati, ali pokušale su i vodile su se krvave borbe. General HV [[Petar Stipetić]], tada zapovjednik Istočne Slavonije,  dvaput je pokušao presjeći koridor koji je bio komunikacija zapadu Republike Srpske sa Srbijom. Dobro isplanirana akcija nije izveden i svaki put ga je spriječila visoka politika. Kod drugog takvog pokušaja i smijenjen.&lt;ref&gt;[http://www.tacno.net/kolumna/posavinu-opet-izdaju-legalni-i-legitimni-hrvati/ Tacno.net] ''Posavinu opet izdaju „legalni i legitimni“ Hrvati'', 30. listopada 2011. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/bivsi-general-stipetic-hrvatska-vojska-zapovijedala-hvo-u-u-orasju/161105085 Klix.ba] ''Bivši general Stipetić: Hrvatska vojska zapovijedala HVO-u u Orašju'' 5. studenoga 2016. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Prvi put 108. brigada iz Slavonskog Broda je bila je predviđeni glavni nositelj planirane ofenzive kojom bi se oslobdilo Derventu. 5. na 6. listopad bez znanja i dopuštenja generala Stipetića napustila je položaje i vratila se u Slavonski Brod. Početkom prosinca 1992.  general Stipetić sve je već dogovorio s [[Tuzlanski korpus|Tuzlanskim korpusom]] Armije Bosne i Hercegovine i njihovim zapovjednikom [[Željko Knez|Željkom Knezom]]. Umjesto da se dogodilo oslobađanje Bosanske Posavine, presijecanje neprijateljskog koridora i rasterećenja Tuzle od izolacije, dogodilo se neugodno iznenađenje. Hrvatske snage krenule su u oslobađanje ovog dijela BiH, no Tuzlanski korpus nije ispalio niti jedan metak, niti su hrvatske snage mogle stupiti u vezu s njima. Stipetić je radi olakšanja pritiska na Tuzlu pokrenuo i [[3. gardijska brigada|3. gbr HV]], no tad ga je kod Cerne dočekao general Basarac i rekao kako mu je zapovijeđeno da brigada ne ide nikamo. U tom razdoblju ministar obrane RH Gojko Šušak izdao i zapovijed da se u Bosni smiju angažirati samo dragovoljci, zbog međunarodnih pritisaka na Hrvatsku, posljedica čega je bila da su Savu odbile prijeći 157. brigada i 139. brigada iz Slavonskog Broda, te 103. brigada iz Krapine. Zbog tih pritisaka stvorila se praznina na najosjetljivijim točkama na ratištu što je otvorili put srpskim snagama. Hrvatske snage nisu mogle poći ka Tuzli, jer zbog nedjelovanja snaga ABiH svaka ofenzivna akcija s prelaskom rijeke i plitkim mostobranom predstavljala je rizičnu pustolovinu.&lt;ref&gt;[http://arhiva.nacional.hr/clanak/33266/dvaput-su-me-sprijecili-da-presijecem-srpski-koridor Nacional] Eduard Šoštarić: ''‘Dvaput su me spriječili da presiječem srpski koridor’ '', 10. travnja 2007. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Ipak, Tuzla je donekle ostala pošteđena ratnih djelovanja pa međunacionalno povjerenje nije narušeno kao u Posavini ili još više u srednjoj Bosni i djelovima Hercegovine na jednoj razini ostala pošteđena rata, povjerenje među narodima nije narušeno na način kako je to u Posavini, srednjoj Bosni i djelovima Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt; Nije ostala izolirana od bošnjačkog animoziteta prema ionako malobrojnim Hrvatima, kad su lokalni mediji 1993. prenijeli militantnu retoriku iz zaraćenih krajeva bošnjačko-hrvatskim sukobom u Tuzlu i već pripremanom napadu na Hrvate, premda su Hrvati [[115. brigada HVO &quot;Zrinski&quot;|prvi branili Tuzlu]].&lt;ref name=&quot;poskok&quot;&gt;[http://poskok.info/wp/vrhunskim-vojno-politickim-manevrom-spaseno-tisuce-hrvata-tuzle/ Poskok.info] Hrsvijet.net: ''Vrhunskim vojno-političkim manevrom spašeno tisuće Hrvata Tuzle''. 9. kolovoza 2012. (pristupljeno 31. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hrvatska riječ&quot;&gt;[http://www.hrvatska-rijec.com/zvonko-juric-othrvali-su-se-i-srpskomu-oruzju-i-muslimanskoj-izdaji/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201035420/http://www.hrvatska-rijec.com/zvonko-juric-othrvali-su-se-i-srpskomu-oruzju-i-muslimanskoj-izdaji/ |date=1. prosinca 2017. }} Piše: Darko Juka / [http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=23143:vrhunskim-vojno-politikim-manevrom-spaeno-tisue-hrvata-tuzle-othrvali-su-se-i-srpskomu-oruju-i-muslimanskoj-izdaji&amp;catid=28:povijesni-identitet&amp;Itemid=112 Hrsvijet.net] ''Zvonko Jurić: Othrvali su se i srpskomu oružju i muslimanskoj izdaji''. 9. kolovoza 2012. (pristupljeno 31. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt; Krajem 1990-ih drugi veliki val Hrvata iselio je iz Tuzle.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt; 
Rasterećenje Tuzli predstavljala je pobjeda u [[bitka za Lisaču|bitci za Lisaču]], lokaciji na [[Majevica|Majevici]]. S nje je Vojska Republike Srpske nadzirala putne komunikacije i često topnički napadala Kalesiju, Živinice, Tuzlu i Lukavac. Bitka je počela 8. studenoga 1994. kada je kalesijska 241. sprečansko-muslimanka laka brigada Gazije, pod zapovjedništvom Halila Jahića, stavila u potpuno okruženje postrojbu Vojske RS, mahom s područja Ugljevika, koja se nalazila ovdje, dobro ukopana na uzvišenju i s atomskim skloništem. Nakon 17 dana borbe ARBiH zauzela je Lisaču.&lt;ref&gt;/(bošl) [http://www.nkp.ba/pobjeda-na-dan-drzavnosti-bih-dan-kada-je-oslobodjena-lisaca-i-zarobljen-61-vojnik-vrs-a-video/ Nezavisni kalesijski portal] NKP.ba: ''Pobjeda na Dan državnosti BiH: Dan kada je oslobođena Lisača i zarobljen 61 vojnik VRS-a (VIDEO)'', 25. studenoga 2017. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;
Danas je Tuzla u Federaciji BiH. Poslije rata vlast u gradu drži [[SDP BiH]] i do danas vlast nikad nije preuzela stranka s nacionalnim predznakom. Prijeratni tuzlanski gospodarski divovi doživjeli su u poslijeratnim godinama pljačkaške privatizacije, a radnici tih kompanija gotovo stalno prosvjeduju pred zgradama vladinih institucija, kako spavaju pred Vladom i Tužilaštvom i sukobljavaju se s policijom. 2014. godine izbili su u Tuzli [[prosvjedi u BiH 2014.|prosvjedi]] bošnjačkog karaktera, koji su vrlo brzo eskalirali i proširili se na veliki dio Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/vijesti/bih/16917-spontami-prosvjedi-u-dijelovima-bih-gdje-vecinsku-populaciju-cine-bosnjaci-muslimani.html HKV] djl: ''Nasilni prosvjedi u dijelovima BiH, po &quot;spontanosti&quot; podsjećaju na ukrajinske'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Tuzlu je pogodila ekonomska diskriminacija, neravnopravna raspodjela javnih prihoda naspram Sarajevske županije, dok je glavni grad Sarajevo izgrađivano financiranjem od tuzlanskih i inih novaca. Zbog mnogobrojnih društveno-političkih problema s kojima se suočavaju Hrvati u BiH na mikro razini, Hrvati opet iseljavaju iz Tuzle, što se intenziviralo 2016. godine, pa od nekada 50.000 danas je ostalo tek 15.000 Hrvata,&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt; i broj Hrvata u Tuzlanskoj županiji prepolovio se u odnosu na predratni.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=O1uVAa7LYIA Pogled preko granice - Tuzlanski Hrvati 14.1.2015], Emisija HRT4, Datum objavljivanja: 14. sij 2016.&lt;/ref&gt; Bošnjačka pseudograđanska politika proklamira da je Tuzla multikulturalna, tolerantna, otvorena, progresivna, no to je samo onoliko koliko su institucionalno ravnopravni i njeni Hrvati, što nije zaživjelo u praksi. Svaka inicijativa vijećnika HDZ-a BiH u GV Tuzla označena je kao nacionalistička, etiketira ih se kao nasljednike kojekakvih profašističkih tvorevina, na dnevni red godinu i pol nije dospjela inicijativa za osudom žrtava svih totalitarnih režima niti brojni zahtjevi i pitanja vezana za položaj Hrvata. Pored političke neravnopravnosti, reduciran je i pristup javnoj službi. Hrvata nema gotovo nigdje u županijskim ministarstvima, zračnoj luci, bolnici, kad Bošnjaci odlaze u mirovinu u javnoj službi na njihova mjesta ne dolaze pripadnici drugih naroda. Snažna je neravnomjerna raspodjela javnih prihoda. 65 % teritorija Grada Tuzle izgrađeno je na “hrvatskoj zemlji”, uključujući i Termoelektrane Tuzla. Uplata koje TE uplaćuje prema Gradu zbog zagađenja okoliša ne raspoređuje se srazmjerno i u hrvatska sela i naselja. Hrvatskim mjestima u neposrednom susjedstvu Tuzle ([[Husino]], [[Bukinje]], [[Breške]], [[Par Selo]]) uskraćuje se rješavanje infrastrukture, klizišta, rasvjete i svakodnevnih životnih problema. Školstvo ne sprovodi konstitutivnu ravnopravnost Hrvata obrazovanja na materinskom jeziku. Hrvatska djeca getoizirana su, jer nastavu na hrvatskom imaju samo u Katoličkom školskom centru sv. Franjo u Tuzli. Hrvatski jezik i nacionalna grupa predmeta u osnovne i srednje škole nadležno županijsko ministarstvo još nije uvelo.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt;

Tek u neovisnoj BiH Tuzla je dobila svoj prvi dnevni list ikad, usprkos relativno dugoj tradiciji tiskanih medija. [[Front slobode]] izašao je još za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali je bio mjesečnik, pa dvotjednik, tjednik i prije nekoliko godina se ugasio. Nakon rata Mostar je dobio dva dnevna lista, Banja Luka čak tri, a Tuzla tek 2007. prvi. Pučanstvo i novinarske kolege dočekale su ga s priličnim skepticizmom i predviđali su listu brzi kraj. List je preživio. Vlasnik je okupio ekipu od nekoliko velikih novinarskih imena i mladih diplomiranih novinara željnih dokazivanja, uložio dosta novaca i truda i projekt je zaživio. Prodavao se čak u drugim gradovima, Sarajevu, Zenici, Bihaću, Mostaru.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20100131121952/http://www.tuzlanskilist.ba/redakcija.html Tuzlanski list] Redakcija. Arhivirano 31. siječnja 2010.&lt;/ref&gt;

Romi kupuju imanja Hrvata u nekim okolnim mjestima. Bogati Romi kupuju sami, dok tuzlanske gradske vlasti naseljavaju siromašne Rome, kojih je mnogo u Tuzli, po okolnim selima, Kiseljaku, Poljani, gdje stignu.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/493742/hrvati-iz-tuzle-nakon-incidenta-s-crnom-zastavom-uz-katolicku-crkvu-bujruma-ovdje-ima-za-svakoga-ali-ne-i-za-budale Slobodna Dalmacija] Damir Tolj: ''Hrvati iz Tuzle nakon incidenta s crnom zastavom uz katoličku crkvu: Bujruma ovdje ima za svakoga, ali ne i za budale'', 27. lipnja 2017. (pristupljeno 21. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

2015. godine Rudnik soli Tuzla ostvario je rekordne proizvodne rezultate u poslijeratnom periodu, iscrpivši 2,8 milijuna kubika slane vode.&lt;ref&gt;(boš.) [https://ba.ekapija.com/news/1328620/rekordna-proizvodnja-u-rudniku-soli-tuzla eKapija] ''Rekordna proizvodnja u Rudniku soli &quot;Tuzla&quot;'' 10. siječnja 2016. (pristupljeno 22. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarsko, kulturno i obrazovno središte [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]] i ekonomsko-zemljopisne Regije sjeveroistočna Bosna. Zapadno od grada nalazi se [[termoelektrana]] [[TE Tuzla]].
Kemijsku industriju u Tuzli i okolici pokrenula je Austro-Ugarska. Ta industrija bila je jedan od glavnih poslodavaca. Iz tog vremena je bila [[Tvornica kvasca Kvin]] (Špiritana). Privredni giganti bili su Polihem, Dita, Guming i živinički Konjuh (furnir). Prije rata u nekim poduzećima radnici su otkupili 49% dionica poduzeća, poput Polihema. Dio poduzeća došao je u teškoće zbog začaranog kruga skupih sirovina. Veliki kupac Polihemovih lužina i kiselina bila je TE Tuzla kojoj je Polihem postao skup, a skupoća je bila jer je Polihemu bila skupa struja iz TE Tuzla: kW struje za Polihem je bio 18 pfeninga, dok je primjerice Aluminijski kombinat u Mostaru isto prodavano za 4 pfeninga. DITA je proizvodila deterdžente (Ava, 3DE) i velikim je dijelom došla u radničko vlasništvo. Političari u BiH su nasjeli su zlonamjernim savjetima međunarodne zajednice &quot;kako je budućnost isključivo u malim i srednjim poduzećima&quot;. Iste savjete dijelili su i drugim bivšim socijalističkim zemljama, da bi stvorili poslove za gigante iz svojih zemalja. Privatizacija je pogodila poduzeća, jer je &quot;novi&quot; vlasnik često raspolagao cijelim poduzećem, premda nije bio većinski vlasnik. Premda su bila izgledna vraćanja dugova, osigurano tržište i sirovine, da bi se mogla ostvariti prodaja, zdrave reorganizacije nisu sprovedene.&lt;ref&gt;[http://www.dw.com/hr/kako-je-pokopana-kemijska-industrija-tuzle/a-17415572 Deutsche Welle] Azer Slanjankić : ''Kako je pokopana kemijska industrija Tuzle'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg [[gospodarstvo|gospodarskog]] razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja, što se prije svega odnosi na vađenje [[kamena sol|kamene soli]] u [[Simin Han]]u te lignita u [[rudnik Kreka|rudniku]] [[Kreka|Kreki]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809215311/http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf |date=9. kolovoza 2018. }} SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Predratnu gospodarsku strukturu tuzlanskog područja karakterizira razvoj bazne industrije i [[energetika|energetike]], kao dominantnih gospodarskih grana, s obilježjem ekstenzivnosti.

Industrija općine Tuzla, do početka rata, bila je gospodarska grana s najvećim udjelom u ostvarivanju ukupnih gospodarskih učinaka i to u zaposlenosti oko 45%, a u [[Društveni proizvod|društvenom proizvodu]] oko 50%. U Tuzli postoje nalazišta kamene soli.

Od 1913. do 1980-ih u Tuzli su postojale [[toplice]] za liječenje tuberkuloze kostiju, ženskih bolesti, reume i dr.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema [[Stopa zaposlenosti|stopi zaposlenosti]] bila najrazvijeniji regionalni centar. 

U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje gospodarskih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja gospodarskog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije.

Razvoj [[Malo gospodarstvo|malog gospodarstva]] jedan je od oblika prestruktuiranja postojećih i organiziranja novih gospodarskih aktivnosti. 

Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu gospodarske i društvene [[Tranzicija|tranzicije]], uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i potporu za razvoj poduzetništva, poduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću financijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti.

[[Općina|Općine]], kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimulira poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, općina Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom razdoblju se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i učinaka. Od do sada učinjenog općina Tuzla ističe: 
skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registriranje djelatnosti, smanjenje općinskih biljega i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registriranja djelatnosti, kontinuirani rad na obezbjeđenju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj poduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne suradnje i uključivanje u projekte koje financira [[Europska unija]] u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća.

U Tuzli se na platou JP SKPC Mejdana održava sajam &quot;Zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda&quot; u organizaciji JP SKPC &quot;Mejdan&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1511374762517112&amp;set=gm.10153822117268189&amp;type=3&amp;theater Facebook - HKD &quot;Napredak&quot; Glavna podružnica Tuzla] Jesenji sajam i sajam zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda, 26. listopada 2015. (pristupljeno 4. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli se prerađuje [[kvarcni pijesak]].Početak eksploatacije [[kvarcni pijesak|kvarcnog pijeska]] iz ležišta Bukinje. Kapacitet proizvodnje je približno 10 000 tona godišnje.&lt;ref&gt;(srp.) [https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&amp;pg=PA23&amp;lpg=PA23&amp;dq=&quot;Ravna+Trešnja&quot; Google Knjige] Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: ''Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta &quot;Bukinje&quot; kod Tuzle'' In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: ''Припрема минералних сировина и ватросталство''. Institut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli 8. prosinca 2017. otvoren 1. međunarodni festival rakija.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/66642/ne_pretjerujte_molim_u_tuzli_otvoren_1_medjunarodni_festival_rakija.html Slobodna Bosna] SB/Fena: ''Ne pretjerujte, molim: U Tuzli otvoren 1. međunarodni festival rakija'', 8. prosinca 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

=== Književnost: ===

* [[Meša Selimović]] (1910. – 1982.)
* [[Derviš Sušić]]
* [[Stjepan Matijević]]
* [[Matija Divković]]
* [[Muhamed Hevaji Uskjufi]] (1601. – 1651.)
* [[Igor Divković]]
* [[Ivan Klarić (učitelj)]], hrv. učitelj, pripovjedač i skupljač narodnog blaga

=== Slikarstvo: ===

* [[Ðorde Mihajlović]]
* [[Adela Ber]]
* [[Franjo Leder]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Dragiša Trifković]]
* [[James Haim Pinto]], jedan od vodećih američko-meksičkih [[freska|muralista]]
* [[Kristijan Kreković]], slavni [[peru]]anski slikar
* [[Mensur Dervišević]]
* [[Dejan Slavuljica]], umjetnik
* [[Ismet Mujezinović]], umjetnik
* [[Aleksandar Marković]]
* [[Željko Hegedušić]]

=== Glazba, film i kazalište: ===

* [[Lepa Brena]], pjevačica
* [[Selma Bajrami]], pjevačica 
* [[Muhamed Mujkanović]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Arif Ahmetašević]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Super Silva]], hrvatska pjevačica
* [[Zlatko Foglar]], hrvatski operni pjevač
* [[Denis Azabagić]], klasični gitarist
* [[Dejan Ivanović]], klasični gitarist
* [[Vladimir Valjarević]], koncertni pijanist
* [[Planinka Jurišić-Atić]], klavirski pedagog
* [[Predrag Stanković]], glazbeni pedagog
* [[Miroslav Tadić]], glazbenik
* [[Vedran Čičak]], ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine
* [[Asim Horozić]], kompozitor (opere &quot;Hasanaginica&quot; i &quot;Zmaj od Bosne&quot;)
* [[Čestmir Mirko Dušek]], dirigent, glazbeni pedagog, profesor glazbe Muzičke škole Tuzla,&lt;ref&gt;(boš.) [http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ Festival.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810024258/http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ |date=10. kolovoza 2016. }} ''Preminuo profesor Čestmir Mirko Dušek _ Festival.ba.htm'', 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; iz poznate tuzlanske češke obitelji,&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 Rodoslov.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821084935/http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 |date=21. kolovoza 2016. }} Milena Mujbegović: ''Tuzlanski slastičari familije Dušek'', 9. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 Tuzlarije] Tuzla u slikama - 
Priredio(la): S.M. : Gdje su šta rade? Čestimir Mirko Dušek, 10. kolovoza 2007.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; skladatelj, zborovođa, dirigent Gradskog simfonijskog orkestra i osnivač prvog Big Band orkestra i odsjeka Sarajevske muzičke akademije u Tuzli&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek RTV Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827003619/http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek |date=27. kolovoza 2016. }} Sabina Grđić: ''Umro profesor Mirko Dušek. Komemoracija u ponedjeljak u 15.00 u Narodnom pozorištu Tuzla'', 17. lipnja 2016.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[Helena Uhlik-Horvat]], hrvatska i bosanskohercegovačka kostimografkinja i baletna solistica
* [[Vlado Kerošević]], glumac i redatelj
* [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac
* [[Tomislav Alaupović]]
* [[Asim Horozić]]
* [[Vedrana Šimić]], sopranistica
* [[Emir Hot]], gitarist
* [[Dubravka Crnojević Carić]], hrv. književnica, glumica, redateljica, teatrologinja

=== Ostala umjetnost: ===

* [[Walter Neugebauer]], crtač stripova
* [[Helena Klakočar]], akademska slikarica i crtačica stripova
* [[Ćazim Sarajlić]], direktor Međunarodne galerije portreta

=== Šport: ===

* [[Miralem Pjanić]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Vedad Ibišević]], nogometaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt; bh. reprezentacije
* [[Milan Đuric]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Zoran Pavlović]], nogometaš
* [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš
* [[Darko Lukanović]], švedski nogometaš, igrao u najjačim švedskim klubovima
* [[Mirza Delibašić]], košarkaš
* [[Azra Hadžimustafić Bećirović]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Miralem Halilović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Jasmin Hukić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Elmedin Kikanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Mersed Kovačević]]&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mara Lakić]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Milan Milošević]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Damir Mršić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Razija Mujanović]], košarkašica
*[[Damir Mulaomerović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Ramiz Suljanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mirza Teletović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Amer Delić]], tenisač&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Svetlana Kitić]], rukometašica
*[[Zlatan Saračević]], atletičar
*[[Damir Cipurković]], vratar bh. reprezentacije i tuzlanske Slobode&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Marjan Mijajlović]], sportski komentator
*[[Smail Gušić]], nogometaš
*[[Ismet Hadžić]], nogometaš
*[[Mirko Kamenjašević]], športski komentator
*[[Rizah Mešković]], nogometaš
*[[Nevres Zahirović]], nogometaš
*[[Jakimir Kamenjašević]], boksač
*[[Tomislav Trojak]], športski fotoizvjestitelj

=== Medicina: ===

* [[Vedran Deletis]], neurofiziolog
* [[Sead Midžić]], hrvatski akademik, sveučilišni profesor, liječnik pulmolog
* [[Stanko Dujmušić]], hrvatski ftizeolog
* [[Tvrtko Dujmušić]], hrvatski otorinolaringolog
* [[Emir Kabil]], kirurg
* [[Marcel Kornfeld]], hrv. patolog

=== Ostalo: ===
* fra Franjo Blekić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* fra Anto Tomić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* [[Juraj Novosel]],  [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrv.bh.]], prosvjetni, znanstveni, športski, [[kulturni djelatnik]] iz [[Tuzla|Tuzle]]&lt;ref name=&quot;bhstring&quot;&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=25073 Bhstring.net] Ankica S.Ć./(tuzlarije.net - S.M.) : ''In Memoriam Juraj Novosel'', 24. kolovoza 2008. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Dujmušić (mučenik)|Dragan Dujmušić]], rkt. svećenik, vjeroučitelj i mučenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;&gt;[https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ Župa sv. Petra i Pavla Novo Selo - Balegovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201044627/https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ |date=1. prosinca 2017. }} Popis ubijenih svećenika BiH u II svjetskom ratu. Priredio: Vlado Jagustin, svećenik u Živinicama (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Bilogrivić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Efrem Ćosić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Ljudevit Josić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Semir Atić]], novinar i profesor književnosti
* [[Zvonimir Banović]], novinar, političar
* [[Miroslav Petrović]], bosanskohercegovački novinar
* [[Sinan Alić]], direktor i glavni urednik ''Fronta Slobode''
* [[Ambroz Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Adolf Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Biljana Plavšić]], bivša političarka, osuđena za ratne zločine u BiH
* [[Fikret Alić]], inovator&lt;ref&gt;{{boš oznaka}} Anadolija: [http://www.klix.ba/scitech/nauka/inovator-fikret-alic-zlatna-medalja-za-novi-nacin-zagrijavanja/160421112 ''Inovator Fikret Alić Zlatna medalja za novi način zagrijavanja''], Klix.ba, 21. travnja 2016. Pristupljeno 24. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;
* [[Bahrija Kadić]], hrv. dužnosnik, kulturni djelatnik
* [[Albin Herljević]], narodni heroj
* [[Franjo Herljević]], narodni heroj
* [[Marijan Hadži Divković]], hrv. preporoditelj i kulturni djelatnik
* [[Miroslav Gojo]], hrv. stručnjak za tiskovnu formu
* [[Šarlota Đuranović]], hrv. pisac udžbenika
* [[Hugo Ivan Holzmann]], hrv. gospodarski i pravni pisac
* [[Vlasta Jakovlić]], hrv. inženjerka geologije
* [[Ante Jukić]], hrv. učitelj i publicist
* [[Nada Jurković]], hrv. kemijska inženjerka
* [[Šukrija Alagić]], hrv. arabist, kulturni radnik, teolog i leksikograf
* [[Lovro Tuzlak|fra Lovro Tuzlak]], franjevac, kršćanski mučenik
* [[Zlatan Jovanović]], novinar i tv voditelj

== Spomenici i znamenitosti ==

Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]], s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato [[neolit]]sko naselje. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u sol, U Tuzli, čak u neolitu. Poslije su izgradili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

Dne [[18. srpnja]] [[2003.]] godine, lokalne vlasti su odlučile da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi, koji ima [[slano jezero]] i jedini grad na svijetu, čije je slano jezero, istovremeno i kupalište i plaža u najužoj povijesnoj jezgri grada. Voda slanog panonskog jezera je ljekovita, pa je već ovoga ljeta došlo do spektakularnih izlječenja velikog broja ljudi.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i ugljena.

Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku povijesnu provjeru i sve povijesne izazove. Tuzlanska tolerancija osobito je došla do izražaja u [[2. svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] i nedavno minulom ratu u Bosni i Hercegovini.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.

Godine 1965. [[freska|freske]] iz [[Katolička crkva u Tuzli (1893.)|katoličke crkve]] stavljene su pod državnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;bhstring-1&quot;&gt;[https://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Tuzlarije - vremeplov. Katolička crkva. 25. veljače 2005., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt;

U Tuzli je trinaest [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika BiH]].&lt;ref&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=63387 Tuzlarije] Tuzlarije - vijesti. Nacionalni spomenik. Pravoslavna crkva i groblje na Trnovcu. 29. travnja 2015., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt; To su:&lt;ref&gt;(bošnjački) [http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ Faktor.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160424125227/http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ |date=24. travnja 2016. }} S. K. :Znate li šta je na listi: Ovo je 13 nacionalnih spomenika Grada Tuzle (FOTO), pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;
* Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina
* Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina,
* Pravoslavna crkva svetog velikomučenika Georgija s grobljem na Trnovcu, graditeljska cjelina,
* [[Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici sa starim hrastom]], prirodno-graditeljska cjelina,
* Poljska (Turalibegova) džamija s grebljem i turbetom, graditeljska cjelina,
* Šarena (Časna, Atik, Gradska, [[Behram-begova džamija|Behram-begova]]) džamija s haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina,
* [[samostan Josipovac u Tuzli|Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac]], povijesni spomenik,
* [[Nekropola sa stećcima u Donjim Breškama, lokalitet Stare kuće|Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške]], povijesno područje,
* Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe,
* [[Hastahana (Tuzla)|Hastahana]] (prva javna bolnica), povijesni spomenik,
* Fondovi i zbirke JU Arhiv Tuzlanske županije u Tuzli, pokretno dobro,
* Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro,
* Zbirka &quot;Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije&quot; u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro.

U Tuzli su sagrađene također Mejdanska džamija iz 1644., Mehmedagina (Jalska) džamija (oko 1600)i Huseina Čauša (Džindijska) džamija (17. st.)&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Memorijalnu baštinu čine groblja. Katoličko je groblje na [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]], [[Josipovac (groblje, Tuzla)|Josipovcu]] u Slavinovićima, pravoslavno na Trnovcu, židovsko na [[Bukovčić (groblje, Tuzla)|Bukovčiću]]. Katoličko groblje na Boriću posljednje je počivalište brojnih generacija Hrvata Soli, ali i pripadnika drugih katoličkih naroda koji su ovdje došli otkako je grad Tuzla kulturno i industrijski procvao dolaskom suvremene zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog jakih kiša i djelovanja podzemnih voda Tuzlansko katoličko groblje postoji opasnost brzog nestanka. Dugogodišnji problem s klizištima, napuknutim, urušenim i nagnutim grobnicama u intenzivirao se 2014. godine. Broj oštećenih grobnica prelazi stotine. Vlasti desetljećima nisu gotovo ništa činile da bi se groblje saniralo i osiguralo od ponovnog oštećenja.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/gradovrh/posts/645088635566996 Facebook - gradovrh.com] ''Tuzlansko katoličko groblje u akutnoj ugrozi'' Objava 18. svibnja 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Jevrejsko-groblje-Bukov%C4%8Di%C4%87/300233 Billiongraves] ''Jevrejsko groblje Bukovčić, ul. prof. dr Ibre Pašića''  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Slana-Banja/301010 Billiongraves] Mezarje Slana Banja. Šetalište Slana Banja  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Gradsko-groblje-Trnovac/195186 Billiongraves] Gradsko groblje Trnovac, ul. prof. dr Ibre Pašića  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Pravoslavno-groblje-Trnovac/300026 Billiongraves] Pravoslavno groblje Trnovac, 14 Trnovac  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Rimo---katoli%C4%8Dko-groblje-Bori%C4%87/300154 Billiongraves] Rimo-katoličko groblje Borić, Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Bori%C4%87/195105 Billiongraves] Mezarje Borić, ul. Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

[[Zgrada Barok u Tuzli|Zgrada Barok]] iz 1900., obnovljena 2009., preteča današnjih trgovačkih centara.

U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. – 1995.'', društveni dom ''Kuća plamena mira''.

=== Napadi na katolike i Katoličku Crkvu ===
Službena bošnjačka politika i osobe jugoslavenskog opredjeljenja hvale Tuzlu kao multikulturalnu sredinu i primjer nacionalne i vjerske tolerancije. Nasuprot tome napadi na katolike i katoličku baštinu prolaze prešućeni. Razmjer napada na katoličke objekte poprimili su dimenziju masovnosti od 2008. do 2011. godine. Od vlasti ti napadi na katoličke vjerske objekte nisu nikako zaustavljeni i nezaustavljivih napada koji kao da se taje od javnosti. Mnoštvo je zabilježenih devastiranja i obijanja katoličkih bogomolja i groblja u svim mjestima u općinama Tuzla, Lukavac i Živinice. Groblje Veresika u Tetimi vandalizirano je, oštećeno je nekoliko grobnica, ukradeni su mjedeni i brončani predmeti. U kapelu sv. Ante u Bukinju provaljeno je 17 puta, isprevrtani križevi u kapeli, misal iskidan i razbacan po podu, u kapelu na Orašju nekoliko je puta provaljeno i bila je skrnavljena, dvaput su pokradeni slivnici s krova crkve sv. Leopolda Mandića u Dragunji, dvaput je obijena kapela u Čanićima, jednom su polupani vjerski simboli, u župnu kuću u Ljubačama nekoliko je puta provaljivano u te u kuće vjernika, nekoliko puta provaljeno je u župnu kuću i crkvu u Par Selu, u Breškama su s krova crkve slivnici nekoliko puta ukradeni i isto toliko puta je provaljeno u župni ured, sa zvonika kapele sv. Filipa i Jakova na mjesnom groblju u Breškama ukradeno je zvono, u samo dva mjeseca triput je obijena i devastirano svetište Gospe Lipničke u Lipnici Srednjoj koje je spomenik kulture, kapela na groblju u Bistarcu više je puta stradala, groblje sv. Mihovil u Bistarcu je bezmalo u cijelosti uništeno, 30 grobova oskrnavljeno a 5 5 posve uništeno, kapela obijena, vaze po grobovima srušene, skinuti križevi i slivnici, polupano je mnoštvo keramičkih kipova srca Isusova i srca Marijina.  Franjevački samostan i župa sv. Petra i Pavla četiri puta bili na meti provala, od čega su dvaput otuđeni novac i vrijedni predmeti, a pod krinkom jednog napada i provale pokradeni su svi podatci o župljanima. Brojne provale nisu više ni prijavljene jer nikakve primjerene reakcije nadležnih nije bilo. Počinitelji brojnih napada na preko 10 katoličkih grobalja nisu otkriveni. Kad je napokon i uhićen vandal koji je napao kapelu u Bukinju, pušten je nakon mjesec dana i počinio je isto takvo kazneno djelo na Franjevačkom samostanu na Bistriku.
Fizički je napadnut par u Orašju. Hrvatskoj obitelji iz Dubrava Donjih zapaljena je štala, a u Živinicama svatovima Hrvata napadači su potrgali hrvatsku zastavu. Zabrinjavajuće je nerazumijevanje i šutnja nadležnih institucija i predstavnika vlasti, jer nitko osim u vrlo rijetkim slučajevima nije osudio ove napade niti je itko procesuiran. Još veći su problem mediji. Niti jedna televizijska kuća u Županiji Soli nije izvijestila o ovim nemilim događajima niti osudila kao ni državna i Federalna televizija. Medijska blokada Hrvata i katolika Županije Soli traje, sve se ignorira i zataškava.&lt;ref&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=126:o-hdzbih-soli-najotrije-osuuje-napade-na-imovinu-katolike-crkve&amp;catid=1:vijesti&amp;Itemid=161 HDZ BiH Županijski odbor Soli] ''HDZ BiH Soli osuđuje napade na imovinu Katoličke Crkve '', 31. siječnja 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika/tuzla-kapela-sv-ante-u-bukinju-obijena-17-put/120216133 Klix.ba] FENA: ''Tuzla: Kapela sv. Ante u Bukinju obijena 17. put'', 16. veljače 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/opcina-tuzla-osudila-napad-na-kapelu-u-naselju-bukinje/120217134 Klix.ba] FENA: ''Općina Tuzla osudila napad na kapelu u naselju Bukinje'', 17. veljače 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dnevno.ba/vijesti/zastrasivanje-hrvata-sa-kapele-sv-ante-u-bukinju-pokidane-resetke-i-polupani-prozori-foto-9920/ Dnevno.ba] Danijel Ivanković: ''ASTRAŠIVANJE HRVATA: Sa kapele sv. Ante u Bukinju pokidane rešetke i polupani prozori (FOTO)!'', 24. srpnja 2015. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://kamenjar.com/zastrasivanje-hrvata-tuzla-u-tri-godine-18-napada-na-kapelicu-u-bukinju/ Kamenjar.com] ''ZASTRAŠIVANJE HRVATA – Tuzla: U tri godine 18 napada na kapelicu u Bukinju'', 25. srpnja 2015.  (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.artinfo.ba/index.php/vijesti?catid=0&amp;id=3655 ARTinfo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207055658/https://www.artinfo.ba/index.php/vijesti?catid=0&amp;id=3655 |date=7. prosinca 2018. }} (artinfo.ba/ap): ''Ima li kraja vandalizmu u Tuzli'' pristupljeno 6. prosinca 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [http://tip.ba/2013/04/17/vandalizam-na-groblju-u-tetimi/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207045834/http://tip.ba/2013/04/17/vandalizam-na-groblju-u-tetimi/ |date=7. prosinca 2018. }} TIP: ''Vandalizam na groblju u Tetimi '', 17. travnja 2013. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/vandali-u-tuzli-unistili-katolicko-groblje.html Dnevnik.hr] D.B.: ''Vandali u Tuzli uništili katoličko groblje'', 7. studenoga 2011.  (pristupljeno 6. prosinca 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.pixsell.hr/agencija/halopix/tuzla-groblju-sveti-mihovil-ostecen-velik-broj-nadgrobnih-spomenika-galerija-160324/ Pixsell] ''Tuzla: Na groblju Sveti Mihovil oštećen velik broj nadgrobnih spomenika'' (pristupljeno 6. prosinca 2018.)&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]], i vezani su za [[Behram-begova medresa Tuzla|Behram-begovu]] medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. [[Sveučilište u Tuzli]] je osnovano [[1976.]], iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz [[1950-ih|50-tih]] godina. Članice Sveučilišta su sljedeći fakulteti:Mašinski fakultet, Tehnološki, Rudarsko-građevinsko-geološki, Ekonomski, Medicinski, Filozofski,Farmaceutski, Prirodno-matematički,Fakultet Elektrotehnike, Akademija Dramskih Umjetnosti,Edukacijsko-rehabilitacijski te više instituta. Na Sveučilištu se školuje 13000 studenata, a nastavu drži oko 600 nastavnika i suradnika.

U Tuzli djeluje više srednjih škola: [[Građevinsko-geodetska škola Tuzla|Građevinsko-geodetska]], [[Elektrotehnička škola Tuzla| Elektrotehnička škola]], [[Ekonomsko-trgovinska škola Tuzla| Ekonomsko-trgovinska škola]], [[Medicinska škola Tuzla|Medicinska škola]], [[Katolički školski centar &quot;Sv.Franjo&quot; Tuzla|Katolički školski centar &quot;Sv.Franjo&quot;]] pri kojem djeluje Opća gimnazija i druge.

== Kultura ==
=== Knjižnice ===
Pretpostavlja se da su prve knjižnice postojale u 17. stoljeću, pri Behram-begovoj medresi i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i sveučilišna knjižnica poslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 knjižnjičarskih jedinica.

=== Muzeji ===
[[Muzej istočne Bosne]] posjeduje [[Etnologija|etnološku]], [[povijest|povijesnu]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju. 

[[Muzej solarstva]], koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacijsku gradu o povijesti solarstva.

=== Arhiv ===
Povijesni arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina grade iznosi 1500 dužinskih [[metar]]a. Najstarija arhivska grada potiče iz 17. stoljeca. 

=== Glazba ===
U Tuzli je [[1886.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je [[1949.]], a srednja [[1957.]] godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić.
 
=== Narodno [[kazalište]] ===
U Tuzli je 17. travnja [[1898.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. &quot;Narodno pozorište Tuzla&quot; u kontinuitetu radi od ožujka [[1949.]] godine. [[1960-ih|Šezdesetih]] godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, [[balet]]na škola i simfonijski orkestar. Časopis Pozorište, kao jedinstvena [[teatar]]ska revija u BiH, pokrenut je [[1953.]] godine.

=== Društva ===
Od 1896. godine pa do dolaska komunista na vlast 1945. godine u Tuzli su djelovali [[Hrvatsko pjevačko društvo Majevica ]](utemeljeno 1896. godine), [[Hrvatski sokol]] (1905.), [[Hrvatska narodna zajednica]] (1907.), [[Organizacija radnika Hrvata ]](1907.), [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom s čitaonicom]] (1913.), [[HNK Zrinski Tuzla|Hrvatski nogometni klub Zrinjski]] (1913.) i Društvo [[Hrvatska žena]] (početak 20. st.). u [[Donja Tuzla|Donjoj Tuzli]] je utemeljena 1906. i djelovala u Tuzli do komunističke zabrane rada 1949. godine podružnica [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], čije je djelovanje obnovljeno 1991. godine. HKD Napredak je imao podružnicu i na području Kreke od 1921. do zabrane rada 1949. godine.&lt;ref name=&quot;fst&quot;&gt;[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; HKD Napredak djeluje i danas, organizira koncerte i drugo.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewkultura.php?id=2822 Tuzlarije] S. P. : ''Održan koncert „U susret Božiću”'' 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Kulturni centri ===
U Tuzli djeluje [[Bosanski kulturni centar Tuzla|Bosanski kulturni centar]]. U izgradnji je [[Katolički kulturni centar &quot;Sv. Franjo&quot; Tuzla|Hrvatski kulturni centar &quot;Sv.Franjo&quot;]].&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.ba/rijesiti-pitanje-ravnopravnosti-izbornog-zakona-960323 Riješiti pitanje ravnopravnosti, Izbornog zakona...]. Večernji list. Autor: R.I. Objava: 11.9.2014.&lt;/ref&gt;

== Šport ==
Organizirani oblici športskog života u Tuzli datiraju iz [[1904.]] godine. 
Od 1943. godine datiraju početci stolnog tenisa u Tuzli, kad je jedan od začetnika stolnog tenisa u Tuzli, Vlastimir Nikolić (r. u Beogradu, 1929., u Tuzli od 1934.) počeo se baviti stolnim tenisom.&lt;ref&gt;(boš.) [http://stk-krekaedelex.com/index.php?id=8 STK Kreka] O klubu (pristupljeno 22. kolovoza 2018.)&lt;/ref&gt; Danas djeluju 74 športske organizacije, u 19 športskih grana, sa 6500 aktivnih športaša. [[Atletika|Atletičari]] su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim natjecanjima. [[Zlatan Saračević]] je bio europski prvak i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice [[KK Jedinstvo-Trocal|Jedinstva]] su [[1989.]] osvojile naslov europskih prvakinja, pobijedivši u superfinalu peterostruke prvakinje Europe - ekipu talijanskog [[Primigi]]ja.

'''Športski klubovi''':&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot;&gt;[http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815083924/http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ |date=15. kolovoza 2016. }} TIP/Dnevni avaz/Autor: Nedim Ćudić: ''Tuzla: Od grada sporta do provincije'', 19. srpnja 2013. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
{|
|-
|
*[[HNK Zrinski Tuzla]]
*[[FK Sloboda Tuzla]]
*[[FK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Sloboda Tuzla|KK Sloboda-Dita]]
*[[KK Zrinski Tuzla]]
*[[KK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Tuzla]]
*[[ŽKK Jedinstvo Tuzla]]
|
*[[KK Jedinstvo-Trocal]]
*[[KBS Tuzla-Sinbra Tuzla]]
*[[RK Sloboda Tuzla]]
*[[RK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[RK Zrinski Tuzla]]
*[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]]
*[[ŽRK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[ŽRK Tuzla Mild]]
|
*[[ŽOK Tuzla]]
* Bokserski klub Gizprom
* STK Poštar
* [[STK Zrinski Tuzla]]
* Karate klub Zmaj od Bosne
* Biciklistički klub Zmaj od Bosne
* MNK Salines, premijerligaš BiH&lt;ref&gt;(boš.) [https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ Radio Kameleon] Razgovarao Vedran Jahić: ''PRIČA O FC SALINES TUZLA: Igrači igraju gratis, nekako se krpimo!'' 6. listopada 2016. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
* HŠK Zrinski, boksački klub&lt;ref&gt;[http://www.boks-sv-duje.hr/povijest-boksa/povijest-hrvatskog-boksa Boksački klub Sveti Duje Split] ''Povijest hrvatskog boksa'' (pristupljeno 25. studenoga 2017.) U Jugoslavenski teško atletski i šakački savez 1933. godine bilo je učlanjeno devet klubova, među kojima H.Š.K. Zrinski Tuzla, čiji je tajnik [[Jakimir Kamenjašević]]. Imao je registriranih 11 boksača, boksao u unajmljenoj dvorani. Trener je bio amater. &lt;/ref&gt;
* TUZAMK, automoto i karting klub&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=89539 Tuzlarije] ''Tuzla domaćin šampionata BiH u karting sportu '' 9. rujna 2019. (pristupljeno 23. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;
|}

Nagrada za [[Športaš godine Grada Tuzle|športaša godine Grada Tuzle]] dodjeljuje se od 1960. godine.&lt;ref&gt;(boš.) [http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 Sportski savez grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160222052810/http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 |date=22. veljače 2016. }} ''Sportiste godine'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Tuzlanska košarka drži neslavni rekord. Košarkašice [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|Jedinstva]] u 5. kola prvenstva BiH 2016./17. za košarkašice u utakmici protiv Play Offa iz Sarajeva, koja je završila 41:100, prvi su koš postigle tek u 12. minuti pri rezultatu 0:41, tj. u prvoj četvrtini nisu postigle nijedan poen.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tuzlanski.ba/sport/kosarka/nezabiljezen-slucaj-u-bh-kosarci-dogodio-se-veceras-u-tuzlanskom-mejdanu/ Tuzlanski.ba] ''Nezabilježen slučaj u bh. košarci dogodio se večeras u tuzlanskom Mejdanu'', 26. studenoga 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=8I9yu58wfX8 Youtube - Bhbasket TV] ''Tuzlanska sramota, Jedinstvo - Play Off''&lt;/ref&gt;

== Zdravstvo ==
Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su [[1874.]], kada je otvorena Hastahana - prva tuzlanska bolnica. 

Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije. Javna zdravstvena ustanova Univerzitski klinički centar ima ukupno 37 organizacionih jedinica, od čega, 19 Klinika, 2 Poliklinike, 2 Zavoda, Centar palijativne njege i Urgentni centar, Bolničku apoteku, 6 sektora i 5 službi. 

Ukupno ima 2.562 uposlenika, od čega su njih 1.792 zdravstveni radnici, 470 doktora medicine (20 subspecijalista, 357 specijalista, 87 specijalizanata, 6 doktora medicine, 9 farmaceuta i biohemičara) i 1.271 medicinska sestara – tehničar ( 40 s visokom, 88 s višom i 1.143 sa srednjom stručnom spremom). Medicinskih saradnika ima zaposlenih 42 s visokom stručnom spremom, dok je 770 uposlenika - zdravstvenih saradnika različitih profila. 

Ustanova se prostire na ukupno 60.000 kvadratnih metara prostora i četiri lokacije: kompleks Gradina koga čini nekoliko objekata u kojima su smještene klinike, poliklinike, zavodi, uprava, administracija i tehnička podrška, te objekti u Kreki, Slavinovićima i Solini.

Godišnje se u JZU UKC Tuzla, čiji je kapacitet 1.373 bolnička kreveta, liječi 47.103 bolesnika, obavi se oko 27.683 operativnih zahvata i pruži više od 3.223.194 usluga i pregleda, te ostvari 338.496 bolnoopskrbnih dana.

Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu.

Tuzla je najzagađeniji europski grad na području onečišćenja zraka,&lt;ref&gt; [http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini Dnevnik] (nepotpisano) ''Najzagađeniji europski grad nalazi se u Bosni i Hercegovini'', dnevnik.ba, 21. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)&lt;/ref&gt; a sličan problem u BiH dijele [[Zenica]] i [[Sarajevo]].&lt;ref&gt; [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-tik-do-hrvatske-20171120 Tportal] V. B. ''Najzagađeniji europski grad nalazi se tik do Hrvatske'', www.tportal.hr, 20. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.) &lt;/ref&gt;

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==
Gradovi pobratimi su:
*{{ZD|H|HRV}} [[Osijek]]
*{{ZD|I|ITA}} [[Bologna]]
*{{ZD|M|MAĐ}} [[Pečuh]]
*{{ZD|Š|ŠPA}} [[Hospitalet]]

==Izvori==

* Knjiga: ''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 
* međumrežje - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.tuzla.ba/ Službena stranica grada Tuzle]
* [http://www.tuzlamap.tk/ Karta Tuzle]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl 25. svibnja 1995. u srpskom je granatiranju Tuzle jednim projektilom ubijen 71 mladi čovjek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219010924/http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl |date=19. prosinca 2007. }}
* [http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ Matica hrvatska] ''Tuzla je i hrvatski grad'', Vijenac 539 - 30. listopada 2014.
* [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 Nacionalni spomenici na prostoru Tuzle] (boš.)
* [https://blog.vecernji.hr/gordangrguric/hrvati-u-tuzli-afirmacija-kvalitetom-9405 Večernji list] Gordan Grgurić: ''Hrvati u Tuzli: afirmacija kvalitetom'', 29. svibnja 2017.

{{BiH}}
{{Tuzla}}
{{Tuzla - mjesne zajednice}}
[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tuzla| ]]</text>
      <sha1>bn58z9hh4v3biqo2lot2r02h30odi46</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432405</id>
      <parentid>6432381</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:56:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IvanOS</username>
        <id>20900</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/2001:16B8:2B9E:3300:8591:FFEC:B361:3B8A|2001:16B8:2B9E:3300:8591:FFEC:B361:3B8A]] ([[User talk:2001:16B8:2B9E:3300:8591:FFEC:B361:3B8A|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:IvanOS|IvanOS]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120118" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Naselje
| ime = Tuzla
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = 
| veličina_slike =
| opis_slike     = 

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat_of_arms_of_Tuzla.jpg
| slika_grb_veličina           = 
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Tuzla Municipality Location.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Tuzle u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =12
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =17
| dužina-minute    =56
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime  = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|25 px]] [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik 
| ime_vođe       = Jasmin Imamović
| stranka_vođe   = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 303 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 110.979
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 75000
| pozivni_broj       = +387 (0)35
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.tuzla.ba/ Tuzla.ba]

| bilješke =

}}

'''Tuzla''' ([[Hrvatski jezik|stari hrvatski naziv:]] '''[[Usora i Soli|Soli]]''') je jedan od najvećih [[grad]]ova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

== Zemljopis ==

Površina Općine Tuzla 101 ha ili 303 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

Nadmorska visina 231m/nm

Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem [[Majevica|Majevice]] ([[Medvednik]] 843 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), s jugozapada planinama [[Ozren (planina u BiH)|Ozrenom]], [[Konjuh (planina)|Konjuhom]] i [[Javornik (planina u BiH)|Javornikom]].

Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast, tj. kontaktnu zonu [[Dinaridi|Dinarida]] [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Kotlina]]sto područje nalazi se na južnoj strani [[greben]]a Majevice i odvojenog grebena prema [[Obodnica|Obodnici]]. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih [[dolina]] i [[kosa]] koje završavaju u dolini rijeke [[Jala|Jale]]. Teren je blago nagnut prema jugu. 

[[Datoteka:Hotel Mellain of Tuzla 01 15.jpg|mini|desno|''Hotel Mellain'', sa 100 metara visine, najviša je zgrada u Tuzlanskom kantonu.]]

Susjedne Općine Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane [[Srebrenik]] i [[Lopare]], s jugoistočne [[Kalesija]], s južne [[Živinice]] i sa zapadne [[Lukavac]].

Osnovnu mrežu vodotoka čini [[rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Jala]] sa svojim pritokama, od kojih su najveće [[Solina]] i [[Joševica]], te [[Požarnička rijeka]], [[Grabov potok|Grabov]] i [[Mramorski potok]].
[[Datoteka:King Abdullah Bin Abdul Aziz Al Saud Mosque, Tuzla.jpg|250px|mini|desno|Džamija Kralja Abdullaha Bin Abdul Aziz Al Saud]]
Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u [[Spreča|Spreču]] iznosi 37 km.

Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgradeno od geološki mladih sedimenata ([[neogen]]), značajnih s [[Ekonomija|ekonomskog]] stanovišta ([[ugljen]], [[kuhinjska sol]], [[kvarcni pijesak]] i dr).

Nastanak [[Tuzlanski bazen|tuzlanskog bazena]] vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon [[mezozoik]]a, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta [[taloženje|taloženja]]. U zajedničkom djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.

Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne [[klima|klime]]. Određene posebnosti izazvane su lokalnim [[reljef]]om, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (središnji bosanski planinski masiv s jedne, i [[Panonska nizina]] s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i polarnih zračnih masa i [[ciklon]]skim aktivnostima.

Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri [[godišnja doba]], relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime.

Srednja godišnja [[temperatura]] u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u kolovozu [[1971.]] i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju 1963.

Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je 80 dana u godini. 

Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači [[1984.]] god 97 cm).

Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908,6 l/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, vlažnost zraka 79 %, a atmosferski [[pritisak]] 980,2 hPa.

Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost [[meteorologija|meteoroloških]] parametara, i manji utjecaj [[Temperaturna inverzija|temperaturnih inverzija]].

Ležište soli ispod grada Tuzle oblika je asimetrične elipse. Dubina ležišta nije jednaka. Od površine do naslaga soli treba od 150 metara na jugoistočnom dijelu (Trnovac) sve do 650 metara na sjeverozapadu (Tušanj). Sloj soli ispod Trnovca debeo je 160 metara, a ispod Tušnja 240 metara. Širina ležišta soli ispod Tuzle je 1,5 km, a dužina 3 km. Dio ležišta rukavac je prema Rasovcu. Ležište u Tetimi je odvojeno.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.427058620678019.113614.188327324551151/430924276958120/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi] ''Fotografija. Tuzla do dolaska Osmanlija'' objavljena 16. kolovoza 2012. (pristupljeno 7. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Na soljanskom prostoru bile su velike šume [[hrast lužnjak| hrasta lužnjaka]]. Guste su šume bile na prostorima Đindić mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lužnjak star više od 300 godina, a ostatci ovih šuma su u svojoj monumentalnoj formi nazočni na cijelom podučju Tuzle i okoline, posebice u Sprečkom Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Amplitude su se protezale sve do dolinskih predjela Istočne i Srednje Bosne. Hrastovina je bila najzahvalniji građevinski materijal u Tuzli, zato što su kamen i glina iz ovog kraja zasićene oksigenskim strukturama koje objekte od njih čine kratka vijeka trajanja. Najstariji su primjeri temeljne grede i nosivi sklopovi kod sakralnih objekata. Obrtnici poput drvara, dunđera i samardžija bili su u svezi s hrastom. Zato u Tuzli nema objekata od čvrstih agregata, pa od „drvenog grada“ uoči osmanskih osvajanja sve do dolaska Austro-Ugarske objekte se gradilo od hrastovine. U osmansko vrijeme hrastovina se rabila za stupe za lan i konoplju, za voće, sinije, naćve, čekrci, kace, bačve i kolski kotači. Iza proizvodnje soli iz osmanskih vremena su [[pepelarenje|pepelarski]] prizori u hrastovim šumama Gojčina i ostatci kotlova prvih pepelara Miška i Fabijana. Tijekom austro-ugarskih vremena sve bolje i skuplje građevine koristile su hrastovinu, od namjene za konstrukciju, preko podnih daščica do vanjske stolarije. Glavna ulazna vrata i kapije iz tog vremena su prava umjetnost obratničkih umijeća. Industrijalizacija tih godina donijela je potrebu za željezničkim pragovima i za jamsku podgradu, tzv. jamčevinu za koje se koristio hrast. &quot;Francuske duge&quot; za bačve izvozile su se u Francusku. Nažalost sve to je donijelo masovnu sječu šuma hrastova lužnjaka. Nekontrolirano izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u ''Oficirskom parku'' bio je znak za uzbunu.&lt;ref&gt;[https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ Rijec.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110055202/https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ |date=10. siječnja 2018. }} [[Mijo Franković]]: Portretiranje Tuzle hrastom, 19. rujna 2017. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tuzla}}

Po službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Tuzla imala je 131.618 stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Tuzla'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[2013.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1991.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1981.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1971.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|15.396 (13,87%)
|20.398 (15,49%)
|24.811 (20,38%)
|27.735 (25,84%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#ADD8E6&quot; | 24 080 (29,29%)
|-
|'''Srbi''' 
|3.378 (3,04%) 
|20.271 (15,40%) 
|20.261 (16,64%)
|21.089 (19,65%)
|19 720 (23,99%)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 80.774 (72,78%) 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 62.669 (47,61%) 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 52.400 (43,05%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 53.271 (49,65%)
|19 205 (23,36%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|21.995 (16,71%)
|19.059 (15,65%)
|2.540 (2,36%)
|17 519 (21,31%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|11.431 (10,30%)
|6.285 (4,77%)
|5.186 (4,26%)
|2.658 (2,47%)
|1.692
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''ukupno'''
|'''110.979'''
|'''131.618'''
|'''121.717'''
|'''107.293'''
|'''82 216'''
|}

====Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Tuzla'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1991.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1981.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1971.]]''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|6.328 (7,55%)
|5.383 (8,26%)
|6.145 (11,39%)
|5 405 (14,31%)
|-
|'''Srbi''' 
|13.137 (15,68%)
|11.278 (17,32%)
|12.224 (22,66%) 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot; | 11 498 (30,45%)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 44.091 (52,63%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 30.448 (46,77%)
|style=&quot;background: bgcolor=&quot;#98FF98&quot; | 31.257 (57,96%) 
|7 984 (21,14%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|16.302 (19,46%)
|16.301 (25,04%)
|2.187 (4,05%)
|11 472 (30,38%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3.912 (4,66%)
|1.681 (2,58%)
|2.113 (3,91%)
|1.404
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''ukupno'''
|'''83.770'''
|'''65.091'''
|'''53.926'''
|'''37.760'''
|}

{{Tuzla}}

== Naseljena mjesta ==

[[Brđani (Tuzla, BiH)|Brđani]], 
[[Breške]], 
[[Breze (Tuzla, BiH)|Breze]],
[[Brgule (Tuzla, BiH)|Brgule]], 
[[Bukinje]], 
[[Cerik (Tuzla, BiH)|Cerik]], 
[[Cviljevina]], 
[[Čaklovići Donji]], 
[[Čaklovići Gornji]], 
[[Čanići (Tuzla, BiH)|Čanići]], 
[[Dobrnja (Tuzla, BiH)|Dobrnja]], 
[[Dokanj]], 
[[Dragunja Donja]], 
[[Dragunja Gornja]], 
[[Gornja Tuzla]], 
[[Grabovica Donja]], 
[[Grabovica Gornja]], 
[[Hudeč]], 
[[Husino]], 
[[Kiseljak (Tuzla, BiH)|Kiseljak]], 
[[Kolimer]] (dio), 
[[Kolovrat]], 
[[Konjikovići]] (dio), 
[[Kosci (Tuzla, BiH)|Kosci]] (dio), 
[[Kovačevo Selo]],
[[Kovačica (Tuzla, BiH)|Kovačica]], 
[[Krtolije]], 
[[Kukovina]], 
[[Lipnica (Tuzla, BiH)|Lipnica]], 
[[Lipnica Donja]], 
[[Lipnica Gornja]], 
[[Lipnica Srednja]], 
[[Ljepunice]], 
[[Ljubače]], 
[[Marinkovići]], 
[[Mihatovići]], 
[[Milešići]], 
[[Morančani]], 
[[Mramor (Tuzla, BiH)|Mramor]], 
[[Mramor Novi]], 
[[Obodnica Donja]], 
[[Obodnica Gornja]], 
[[Orašje (Tuzla, BiH)|Orašje]], 
[[Osoje (Tuzla, BiH)|Osoje]], 
[[Par Selo Gornje]], 
[[Pasci Donji]], 
[[Pasci Gornji]], 
[[Petrovice Donje]], 
[[Petrovice Gornje]], 
[[Plane (Tuzla, BiH)|Plane]], 
[[Pogorioci]], 
[[Poljana (Tuzla, BiH)|Poljana]], 
[[Potraš]] (dio), 
[[Požarnica]], 
[[Rapače]], 
[[Rasovac (Tuzla, BiH)|Rasovac]], 
[[Simin Han]], 
[[Snoz]], 
[[Svojtina]], 
[[Ševar]], 
[[Šići (Tuzla, BiH)|Šići]], 
[[Šićki Brod]], 
[[Tetima (Tuzla, BiH)|Tetima]], 
[[Tisovac (Tuzla, BiH)|Tisovac]], 
[[Tuzla]] i 
[[Vršani (Tuzla, BiH)|Vršani]].

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Tuzla, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta Kolimer, Konjikovići, Kosci i Potraš.

==Demografska povijest==
=== 1600. ===
* [[1600.]] godine 506 kućanstava
** muslimanskih 73,7%
** kršćanskih 26,3%

=== 1879. ===
* [[1879.]] godine 5119
** muslimani 3918 (76,54)
** pravoslavci 947 (18,50)
** katolici 237 (4,63)
** židovi 17 (0,33%)

=== 1885. ===
*[[1885.]] godine 7189 stanovnika
** muslimani 
** pravoslavci 1072 (14,91%)
** katolici 795 (11,06%)
** židovi 134 (1,86%)
** ostali 17 (0,24%)
** kućanstava 1577
** odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13%)

=== 1895. ===
*[[1895.]] godine 10 227 stanovnika
** muslimani 5984 (58,51%)
** pravoslavci 1447 (14,15%)
** katolici 2358 (23,06%)
** židovi 360 (3,52%)
** ostali 78 (0,76%)
** stranci 2425 (23,7%)
** Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski, talijanski, španjolski, slovački, ruski.

=== 1910. ===
* [[1910.]] godine 12 065 stanovnika
** muslimani 5859 (48,57%)
** pravoslavci 1976 (16,38%)
** katolici 3839 (31,82%)
** židovi 349 (2,89%) 
** ostali 42 (0,34%)
** stranci 3049 (35,6%)
**Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280 mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80 španjolskim.

=== 1921. ===
* [[1921.]] godine 14 036 stanovnika
** muslimani 6566
** pravoslavci 2800
** katolici 3954
** grkokatolici 39
** evangelisti 202
** židovi 470
** ostali 5

** slavenskog porijekla 12 159 (86,62%)
** manjine 1877 (13,38%)
**Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84, Talijana 116, ostalih 248.

=== 1931. ===
* [[1931.]] godine 16 708
** domaćinstava 3401

=== 1953. ===
* [[1953.]] godine 60 081 stanovnika

=== 1961. ===
* [[1961.]] godine 82 439 stanovnika
** domaćinstava 20 989
** naseljenost 268,5 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
** zaposlenih 25 955

=== 1971. ===
1962. godine Tuzli je pripojeno [[Ši Selo]] (Sl.list NRBIH 47/62).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 104) |work=Sl.list NRBIH, 47/62 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1971.]] godine 107 293 stanovnika
** muškaraca 52 874
** domaćinstava 27 295
** naseljenost 349,5 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
** zaposlenih 32 163

=== 1981. ===
* [[1981.]] godine 121 717 stanovnika
** muškaraca 60 075

** Muslimani 53 271
** Srbi 21 089
** Hrvati 27 735
** Makedonci 131
** Ukrajinci 13
** Slovenci 247
** Albanci 138

** domaćinstava 34 852
** naseljenost 396,5 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

=== 1991. ===
1990. godine pripojena su joj naselja [[Solina]], [[Dolovi (Tuzla, BiH)|Dolovi]], djelovi naselja [[Slavinovići]] i djelovi naselja [[Križani]], a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje [[Šićki Brod]] (Sl.list BIH 33/90).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 21, 54, 93-94, 104) |work=Sl.list SRBIH, 33/90 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1991.]] godine 131 618 stanovnika

* domaćinstava 41 092
* naseljenost 434 po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* žena 66 804
* muškaraca 64 814
||
* Muslimani 62 669 (47,62%)
* Hrvati 20 398 (15,49%)
* Srbi 20 271 (15,40%)
* ostali 28 280 (21,49%)
||
||
* muslimani 57 878
* katolici 21 609
* pravoslavci 17 541
* ostali 225
* ateisti 22 688
* neizjašnjeni 11 677
|}

=== 2013. ===
* Godine 2013. sproveden je popis stanovništva u BiH. Zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka službeni podatci objavljeni su tek lipnja 2016. godine. U Općini Tuzla bilo je 110.979 stanovnika, prosječne starosti muškaraca 39,58 godina, a kod žena 42,44 godine. Od čega:&lt;ref&gt;[http://mojahrvatska.vecernji.hr/u-tuzli-smanjen-broj-hrvata-za-24-posto-1107376 Moja Hrvatska] Valentina Abramušić: ''U Tuzli smanjen broj Hrvata za 24 posto'', Večernji list, 19. kolovoza 2016. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* muškaraca 52.745
* žena 58.234
||
* Bošnjaka 80.774 
* Hrvata 15.396 
* Srba 3378
* ostalih 9143
* bez odgovora 137
* nije se izjasnilo 2151
||

* bošnjački 94.528
* hrvatski 10.083
* srpski 1603
* ostali 4583
* bez odgovora/nisu se izjasnila 182
||

* muslimani 81.053
* katolici 14.769
* pravoslavni 3557
* nije se izjasnilo 3303
* ateisti 3020
* agnostici 1214
* ostali 3899
|-
|}

U južnom dijelu grada nalaze se romska naselja. U Mjesnoj zajednici Kreka nalaze se [[Romi|romska naselja]] Krojčica 1, Krojčica 2, Krojčica 3 i Miladije, u Mjesnoj zajednici Mosnik romska naselja Crvene Njive, Kalebići, Mosnik i Mušinac, u Mjesnoj zajednici Mejdan romsko naselje Mosnički Potok, u Mjesnoj zajednici Centar romska naselja Borić i Kojšino, u jugoistočnom dijelu grada romsko naselje Ši Selo, u istočnom dijelu grada romsko naselje Slavinovići, do 1991. [[Šićki Brod]] koji ima romsko naselje bio je dio Tuzle, dok danas u urbanom dijelu Tuzle nema posebno izdvojenih romskih naselja.&lt;ref&gt;[http://artsinteza.ba/romska-naselja/ Artsinteza] ''Romska naselja na području grada Tuzle'' (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Uprava ==

U aktualnom sazivu Gradskoj vijeća Tuzla Hrvate predstavlja šestoro vijećnika, od čega dvoje iz HDZ-a BiH, troje iz SDP-a BiH i jedan iz Lijanovićeve stranke Radom za Boljitak. U aktualnom sazivu Skupštine Tuzlanske županije Hrvati nemaju formiran zastupnički klub, jer je od 35 zastupnika 34 Bošnjaka i jedan Srbin. Politički položaj tuzlanskih Hrvata od kraja rata sve do preslika je stanja u FBiH za vrijeme Alijanse i Platforme. Danas je to posljedica što je bošnjačkim glasovima za tobožnjeg predstavnika hrvatskog naroda izabran Željko Komšić, zatim matematičke eskapade Valentina Inzka, te valovi predratnih iseljavanja Hrvata, iseljavanja Hrvata krajem 1990-ih te aktualni val iseljavanja Hrvata, pa je na gradskoj razini u Tuzli dvije trećine vijećnika/zastupnika izabrano je bošnjačkim glasovima.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;&gt;[http://www.dnevnik.ba/teme/je-li-tuzla-uistinu-multikulturalna-i-tolerantna-ili-je-rijec-o-velikoj-podvali Dnevnik.ba] Gloria Lujanović, Dnevnik.ba:''Je li Tuzla uistinu multikulturalna i tolerantna ili je riječ o velikoj podvali?'', Napisano 1. lipnja 2016. Objavljeno 15. veljače 2017. (pristupljeno 22. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Tuzlu čine mjesne zajednice: Batva, Brčanska Malta, Breške, Bukinje, Centar, Dobrnja, Dokanj, Donja Obodnica, Dragunja, Gornja Lipnica, Gornja Obodnica, Gornja Tuzla, Grabovica, Husino, Jala, Kiseljak, Kreka, Kula, Lipnica, Ljepunice, Ljubače, Mosnik, Mejdan, Mramor, Novi Grad I,
Novi Grad II, Par Selo, Pasci Gornji, Simin Han, Sjenjak, Slatina, Slavinovići, Solana, Solina, Srednja Lipnica, Stari Grad, Ši Selo, Šićki Brod, Tušanj i Požarnica.

[[Prostorni plan]] općine Tuzla pokriva razdoblje od 2006. do 2026. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |title=Prostorni plan općine Tuzla 2006.-2026. |journal= |access-date=20. studenoga 2017. |archive-date=24. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224205440/http://datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prateći popisne knjige od 1600. do 1991. godine dade se pročitati da su brojnošću u Tuzli bili prvi muslimani, pa Hrvati i na kraju Srbi. No, tu nacionalno-vjersku sliku nije se nikad preslikalo i na izbor gradonačelnika, predsjednika odnosno načelnika općine što opovrgava toliko propagiranu navodnu multietničko-tolerantnu-ravnopravnu sliku Tuzle. Do danas, 19. siječnja 2015., bilo je 30 osoba na čelu grada, od čega 24 muslimana, 6 Srba i nikad nije bio niti jedan (katolički) Hrvat! Gradonačelnici su bili Mehaga Imširović, Ibrahim-beg Džindo, Mujaga Hadžiefendić, Ibrahim-beg Jašarević, Osman Vilović, Šefkija Gluhić, Lutvibeg Sijerčić, Muratbeg Zaimović, Hasanaga Pašić, [[Sead-beg Kulović]], Ćazim-aga Žunić, Ljubomir Peleš, Pero Eraković, Ferhat Abazagić, Asim Mujkić, Muharem Fizović, Rade Jakšić, Ahmed Ćatić, Salih Atić, Šefket Kunosić, Mehmedalija Džambić, Mišo Vokić, Urfet Vejzagić, Hasan Dervišbegović, Dušan Tešanović, Emina Zaimović, Aleksandar Todorović, Džemal Hadžiavdić, Mirza Muradbegović, Selim Bešlagić.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160529192337/http://boljatuzla.ba/moze-li-napokon-hrvat-biti-gradonacelnik-tuzle-2/ Bolja Tuzla] [[Anto Šimić Čiko]]: ''Može li napokon Hrvat biti gradonačelnik Tuzle'', 19. siječnja 2015. (pristupljeno 19. veljače 2019.&lt;/ref&gt; Danas je gradonačelnik Jasmin Imamović.

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Tuzla je jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]] s kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog [[neolitsko sojeničko naselje u Tuzli|naselja]] [[sojenica|sojeničkog]] tipa iz vremena [[neolit]]a.

Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne [[kultura|kulture]] prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj neolitskih [[glina (tlo)|glinenih]] posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene [[keramika|keramike]] ali i kameni [[nož]]evi, [[sjekira|sjekire]], strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]]. 

Među pronađenim [[Arheologija|arheološkim]] materijalima ističe se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja [[sol]]i.

=== Antika ===
U antici se ovdje nalazilo se rimsko naselje [[Salinae]]. [[Seoba naroda|Seobu naroda ]]nije preživjelo i stradalo je najkasnije tijekom dolaska [[seoba Avara|Avara]] i [[seoba Slavena|Slavena]] u 6. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;&gt;[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62850 Hrvatska enciklopedija] ''Tuzla'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===

U srednjem vijeku na širem području Tuzle nastalo je raspršeno naselje Soli ([[Donje Soli|Donje]] i [[Gornje Soli]]) koje se nalazilo u sastavu oblasti i županije [[Banovina Soli|Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 

Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu «[[O upravljanju carstvom]]», izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''' što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;&gt;[http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57055 Hrvatska enciklopedija] ''Soli'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

U sastav [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli|Usore i Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu Stefanu]].&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. Hrvatsko-ugarska protuofanziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;

==== Osmanska vlast ====
Osmanlije od tad vladaju Solima. U prvom popisu 1474. nazvana je Agac Tuzla, područno Zvorniku i bilježe u kao timarski posjed. Tri godine godina nakon osmanskog osvajanja osvajanja (1479.) proglašene su Soli carskim [[has]]om,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; što je dokaz da je počela izvjesna proizvodnja soli.

Sasvim sigurno Soli su pod osmanskom vlašću od prije 1512. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Pismo bosanskog sandžak-bega Mustafe-bega Juriševića iz 1515., najstariji je spomen gornjotuzlanske nahije. Svjedoči o oslobađanju laika franjevačkog samostana u Gornjoj Tuzli od plaćanja avarizi-divaniye. Upućuje na zaključak da je Tuzla, cijela župa [[Soli (Bosna)|Soli]] i [[Srebrenička banovina]] pod turskom vlasti od 1512. godine. Sela &quot;[[Gornje Soli]]&quot; i &quot;[[Donje Soli]]&quot; preimenovali su u &quot;Memlehai-bala&quot; i &quot;Memlehai-zir&quot;, u prijevodu Gornja i Donja Solana. U svakom od tih naselja djelovao je po jedan samostan, što upućuje da su ovdje živjeli Hrvati katolici.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;&gt;{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=115514&amp;lang=hr |title=Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti |author=Pavo Živković, Marija Brandić |journal=Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe |volume=1 |number=1-2 |date=Svibanj 2007. |issn=1846-3819 |publisher=Filozofski fakulte u Osijeku |pages=58&amp;ndash;59 |accessdate=22. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt;
Od 1512. tuzlanski kraj je pod osmanskom vlašću su preko 350 godina. Solima su Osmanlije promijenili ime u Tuzla (tur. tuzla: rudnik soli).&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Soljanska župa nije pružala većih otpora Turcima pa su neke od crkava opstale, pa se u župi Soli 1514. spominju dvije crkve: samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Gornjoj Tuzli i crkva svetog Petra u Donjoj Tuzli. Drugdje po Usori i sjeveroistočnoj Bosni osmanski osvajači su devastirali crkve i samostane koji nisu bili obnovljeni, prije svega misli se na Srebrenicu, Gradovrh i Bijeljinu. Teško je bilo obnoviti stare a kamoli podignuti nove crkve. Dolazak Turaka i turske vlasti u župi Soli donosi [[seoba Hrvata iz Usore i Soli u Slavoniju|bijeg hrvatskog]] katoličkog življa u Slavoniju i [[seoba Hrvata iz Gradovrha u Bač|Bačku]], što potvrđuje naziv novog lokaliteta pridošlica, kao [[Soljani]].&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;
Osmanlije su uspostavile novu upravnu organizaciju. Već prije 1515. uspostavljaju [[nahija|nahije]] Gornju i Donju Tuzlu. Nahije su isprva bile u sastavu [[Srebrenički sandžak|Srebreničkoga]], potom [[Zvornički sandžak|Zvorničkoga]] (u sastavu kadiluka Srebrenice&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;) te naposljetku Tuzlanskoga [[kadiluk]]a (nakon 1572.) u sastavu Zvorničkoga sandžaka.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 
Vlašću sultana [[Selim I. Surovi|Selima I. Surovog]] (1512. – 1520.) i [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520. – 1566.) dolaze teška vremena katolicima. Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]], podrijetlom Bosanac, želi potpuno islamizirati BiH. Prije svega želi iskorijeniti franjevce koji su mu zapreka. Vihor austro-turskih ratova 1520. – 1566. odnosi brojne crkve i samostane, pa i onaj u Zvorniku.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;

Prije 1548. obrambeni zidovi oko Donjih Soliju (Donje Tuzle) su sagrađeni, a skoro i oko Gornjih Soliju (Gornje Tuzle). Najkasnije do 1730. Donja Tuzla postala je sjedište [[Tuzlanska kapetanija|tuzlanske kapetanije]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Prije nego što su osnovane kapetanije, [[dizdar]] je bio na čelu tuzlanske palanke.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Kapetanska dužnost je bila nasljedna. Kapetani tuzlanske kapetanije dolazili su iz obitelji [[Tuzlići|Tuzlića]].&lt;ref name=&quot;Tuzlići&quot;&gt;[https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.237594909624392.73414.188327324551151/438312912885923/?type=1&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] (bh): ''Stare tuzlanske porodice''. Iz memoara Živka Crnogorčevića (1910) Objavljeno 4. rujna 2012. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 
Sjedište kapetanije bila je do 1835. godine. Za tu je kapetaniju bila podignuta 1760. – 68. [[Tuzlanska tvrđava|tvrđava]] s kulama u njezinu središtu. Godine 1831. u Donjoj Tuzli sastali su se bosanski prvaci i za vođu pokreta u Bosni izabrali [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-bega Gradaščevića]]. Tuzli raste važnost i od 1851. ondje je sjedište zvorničkoga sandžak-bega.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 

Slom turske vlasti u Ugarskoj i Srbiji, gladne godine i prenaseljenost u Polimlju, Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, srednjoj i zapadnoj Bosni natjerala je ljude ljude u opustjelu tuzlansku oblast. U 18. stoljeću tako se nа područje sjeveroistočne Bosne i Tuzlanske kapetanije, doseljavaju muslimani, Hrvati, Srbi i Cincari.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/257058234344726/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi], 31. listopada 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)/ Risto Jeremić: O porijeklu stanovništva tuzlanske oblasti&lt;/ref&gt;

Srpske obitelji i Cincari unijele su i oživjele trgovinu u Tuzli. Već u prvoj polovini 18. stoljeća, Srbi obrtnici i trgovci kupuju zemljište od tuzlanskog paše i grade kuće ispod Trnovca i Kolobare. Paša im je za iznos od 50-100 groša davao pismenu tapiju na zemljište, uz pravom na gradnju podizanja kuće.Bogatiji trgovci dizali su zgrade bliže gradu. Uskoro su dobili i odobrenja gradnje zgrade na kat. Izvan gradskih zidina, pred Poljskom kapijom, nalazilo se prostrano роlје na kojem je ispod Trnovca bila velika bara Kolobara. Prostirala se većim dijelom prostora na kojem je danas dio grada zvani Srpska varoš. Bara se potokom Marincem slijevala pored današnjeg hotela Beograd (Bristol) u Jalu. Kad je Marinac bio nabujao, razlijevao se i prekinuo bi promet prema Poljskoj kapiji. Kad je otvorena Poljska kapija, Тuzla se počela sve više širiti ka istoku. U Srpskoj varoši je osim Srba bilo i nešto malo katolika, ne više od 30 kuća, a to su bili obrtnici, &quot;kaldrmdžije, ćurčije, terzije i kujundžije, dunđeri&quot; i jedna trgovina.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt; Varoš je smještena sjeveroistočno od tvrđave. Samo nekoliko ulica imalo je nazive. Glavna je bila duga duga 90 hvati i vodila ka čaršiji, vijugajući dalje niz dolinu. Usporedno s njome bile su još tri ulice koje su ispresijecale kraće popriječne ulice: Kolobara, koja prolazi pored pored barе (močvare), druga od nje nosi ime po potoku koji teče kroz nju, Pavkuše.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;
Gornja varoš je u podnožju brda, a Donja većim dijelom čini kompaktno izgrađena kuća do kuće i ograda do ograde. Još su tu dva šira prostora s močvarom koja se nikada ne presušuje. Ispred močvare, a na kraju Donje varoši je pravoslavna crkva s mitropolijom i školom.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;

==== Austro-Ugarska ====
Austro-ugarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje]] donijelo je napredak Tuzli. Bogata nalazišta soli i prometno povezivanje željezničkom prugom do [[Doboj]]a 1885. godine, razvilo je Tuzlu u jedno od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 1885. je godine sagrađena prva solana. Sagrađena je u [[Simin Han]]u, predgrađu i to je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Zbog nenadziranog izluživanja [[slanica|slanice]] s naslaga [[kamena sol|kamene soli]] (koju se proizvodi kao [[kuhana sol|kuhanu sol]]) na kojima leži grad, ubrzo je uslijedio početak tonjenja grada.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;&gt;[http://www.nkp.ba/horion-bosna-znate-li-odakle-potice-izreka-cijela-tuzla-jednu-kozu-muzla-kratak-historijat-grada-soli/ Nezavisni kalesijski portal] Priredili Adem Mehmedović i Nezir Karić (NKP kalesijski.com/[http://www.facebook.com/HorionBosna?ref=ts&amp;fref=ts Horion Bosna]): ''Horion Bosna Znate li odakle potiče izreka “Cijela Tuzla jednu kozu muzla” - Kratak historijat “grada soli” '', 23. travnja 2013. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Dolaskom časnih sestara Družbe Kćeri Božje Ljubavi na poziv vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, gradi se Zavod sv. Krunice i počinje suvremeno [[školstvo]] u Tuzli, na hrvatskom i na njemačkom za doseljenike iz ostalih krajeva Austro-Ugarske. Tuzlanski Židovi za svoje su potrebe 1906., kod Zavoda sv. Krunice (Klostera) sagradili [[sinagoga u Tuzli|sinagogu]] (Templ). Židovi su groblje imali na Bukovčiću.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog toga što su Židovi u Tuzli bili iz dviju skupina Židova, Aškenaza i Sefarda, bile su i dvije posebne židovske općine s posebnim hramovima.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;/&gt; Godinu od austro-ugarskog zaposjedanja tek 17 sefardskih Židova živjelo je u Tuzli, i u vrijeme uspostavljanja austro-ugarske uprave u BiH, 17 tuzlanskih Židova Sefarda imalo je svoju općinu i sinagogu.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;&gt;(boš.) [http://www.dw.com/hr/mala-ali-aktivna-%C5%BEidovska-zajednica/a-18651069 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Mala ali aktivna židovska zajednica'', 16. kolovoza 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Sljedećih su godina Aškenazi preplavili Tuzlu u tolikom broju da su već 1885. osnovali svoju općinu i 1902. izgradili sinagogu u današnjoj Klosterskoj ulici. Od osnivanja općine do 1941. kad su počeli progoni, rođeno je 470 Židova. Djelovanje Židova u gospodarstvu Soliju i okolici počelo je otvaranjem suvremenih solana, tvornicom i rafinerijom špirita, rudnicima ugljena itd., zatim ljekarne, pilane, knjižare i papirnice, trgovine mješovitom robom, obrtnici, pa u hotelijerstvu, zdravstvenoj zaštiti. Bivši gospodarski div Konjuh nastao je na temeljima poduzeća Moritza Lisske, vlasnika pilana i veletrgovca drvetom, u kojem je 1911. godine radilo 593 radnika. Živi društveni život Židova odrazio se u brojnim organizacijama po čemu je prednjačila u BiH: društvo mladeži za samoobrazovanje i društvenost, dobrotvorno društvo, gimnastičko društvo, čitaonica, [[NK Makabi Tuzla|nogometni klub]], Židovska banka i dr. Dali su dvojicu gradskih vijećnika, Moritza Lissku 1900. i odvjetnika Maksa Laufera. Zajednica je preživjela do danas i ima 125 članova.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;&gt;(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ Radio Kameleon] Vedran M.: ''TUZLA ZA POČETNIKE: Tragovima naših komšija – Jevreji u Tuzli'', 30. kolovoza 2017. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Pojedini su bili predsjednici hrvatskih udruga, poput trgovca drvom Kalmana Liske koji je bio predsjednik [[HNK Zrinski Tuzla|nogometaša Zrinskog]]. Novija tuzlanska sinagoga izgrađena je 1904., a 1942. je zapaljena pa srušena, a prostor nacionaliziran. Zgrada prve, starije sinagoge u Židovskoj ulici sačuvana je. U prizemlju su bile prostorije rabinata, društvene prostorije.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; U vrijeme Prvog svjetskog rata, aškenaska općina imala je 400 članova, a sefardska 120 članova.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; 
Premda odvojene u općinama i sinagogama, imale su zajedničko [[Židovsko groblje Tuzla|groblje]]. Osnovano je 1900. godine na lokalitetu [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]] i jedno je od triju u Bosni i Hercegovini i vrlo je vrijedan kulturno-povijesni spomenik.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] ''Jevrejsko groblje Tuzla'' (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Industrijalizacija i dolazak zapadne civilizacije koja se s Austro-Ugarskom vratila kao dominanatna u Tuzlu, došla je i potreba za stručnom radnom snagom. U Tuzlu i okolicu doselile su talijanske obitelji, osobito građevinara, glazbenika i drugih zanimanja: Fontan, Montibeller, Zamboni, Mott, Dorighi, Piccolloti, Menegoni, Segat, Rossi, Daldon, Gojo, Candotti, Bancher, Cordignano i Michelini. Danas se preostali građani talijanskog podrijetla okupljaju oko udruge Rino Zandonai.&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=78268 Tuzlarije] Tihomir Knežiček: ''Najava izložbe fotografija italijanskih obitelji koje žive u Tuzli'', 20. studenoga 2017. (pristupljeno 13. siječnja 2018.) &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ugip-tz.ba UGIP Rino Zandonai]&lt;/ref&gt;

U osmanskim vremenima ustalila su se imena Gornje i Do(l)nje Tuzle. Austro-ugarskim zaposjedanjem uvodi se novo administrativno uređenje, koje je došlo i zbog potreba nagla gospodarskog razvitka. Novim uređenjem od [[1910.]] godine Donja Tuzla preimenovana je u Tuzlu, a ime Gornje Tuzle ostalo je isto.&lt;ref&gt;[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Mirsad Bakalović: Pregled arheoloških lokaliteta na području općine Tuzla, str. 21 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt; 

Godine 1913. tuzlanski Hrvati osnovali su [[HNK Zrinski Tuzla|HNK Zrinski]], najstariji tuzlanski nogometni klub.&lt;ref name=&quot;generalni sponzor&quot;&gt;[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=43373 Tuzlarije] tuzlarije.net - PRESS ˝BH TEMPO 09˝: ''Tuzlarije - vijesti. HNK ˝Zrinski˝ Tuzla dobio generalnog sponzora'', 30. kolovoza 2011. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Razmještaj stanovništva u Tuzli po okolnim seoskim aglomeracijama bio je po nečemu specifičan, a u pogledu vjerske i nacionalne strukture podudaran s gradskim stanovništvom. Muslimani su bili u Tuzli i bližim seoskim aglomeracijama, do njih katolici, a na periferiji pravoslavci. Nacionalni sastav se odrazio i na nacionalnu strukturu radničkog pokreta. U austro-ugarskim vremenima unatoč početku i bržem razvitku industrije, prevladavala je [[mala privreda]]. Krupna industrijska poduzeća bila su državno vlasništvo, kao [[Rudnik Kreka]] i [[Solana Kreka]] i [[Solana Simin Han|Simin Han]]. U većinskom vlasništvu inozemnog kapitala bili su Tvornica sode u Lukavcu te Tvornica špirita u Kreki. Vlasništvo sitnih domaćih kapitalista, udruženih u kartele, bili su: Pivara, Šumsko-industrijsko poduzeće u Živinicama, Tvornica ruma i sušene šljive i dr. Domaće građanstvo bavilo se obrtništvom i trgovinom. Brojni bivši feudalci, nekad vlasnici velikih zemljišnih posjeda, potrošili su pokretnu imovinu i jeftino prodali obveznice za kmetske zemlje, ostali su bez sredstava za život pa su se morali okrenuti sitnoj trgovini, obrtima, kućnoj radinosti i sl., a sitni posjednici i srednji seljaci morali su tražiti dopunska sredstva u zapošljavanju u državnim i privatnim poduzećima jer su bili pritisnuti državnim obvezama. Poslodavci nisu marili za svoju nekvalificiranu radnu snagu pa od 1913. sve do 1928. nije sagrađena ni jedna zgrada ni za radnike ni za namještenike.&lt;ref&gt;[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982., str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Iz vremena Austro-Ugarske potječe slogan &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla&quot;. Smatralo se da uništavaju šume pa je u Tuzlu poslan proglas kojim se zabranjuje držanje koza i zapovijeda pobiti sve koze. Jedno od tuzlanskih naselja, Mosnik nije se držao zapovijedi. Neki je stranac posjetio Tuzlu i vidio mještane gdje potajice čuvaju, hrane i muzu jednu kozu. Smislio je stih &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla, pa se hvali da se sirom hrani&quot;. Danas ta koza je simbol snalažljivosti i otpora Tuzlaka u nadilaženju svih problema s kojima su se suočavali tijekom svoje povijesti. Po nekima legenda je potječe još od 10. stoljeća i da je vremenom mijenjala sadržaj. Legenda je bila motivom mnogima, mnogi su pisali, uključujući ozbiljne povjesničare, romanopisce i humoriste, o njoj i na njoj mnogi su doktorirali. Kružila je riječ da je prvo [[mlijeko u prahu]] proizvedeno u Tuzli od tuzlanske koze, a ne od Kulovićeve švicarske koze. Danas je u Tuzli spomenik tuzlanskoj kozi smješten ispred Hotela Tuzla.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;/&gt;

==== Prva Jugoslavija ====
U prvoj Jugoslaviji Tuzla je sačuvala status jednog od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine. Bila je u sastavu Tuzlanske (1922. – 29.) čije je bila sjedište i potom u sastavu [[Drinska banovina|Drinske banovine]] sve do 1941. i pada Jugoslavije.

Godine 1919. u Tuzli su osnovana tri nogometna kluba: Obilić, Makabi i Gorki. Mjesni Srbi osnovali su nogometni klub Obilić, koji se ugasio 1925. zbog nedostatka mladeži. Mjesni Židovi osnovali su nogometni klub Makabi koji se unatoč dobroj materijalnoj osnovici ugasio 1921. godine.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura Front Slobode] Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(2): Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura'' 31. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Nakon održanog sastanka Kongresa ujedinjenja i stvaranja Socijalističke radničke partije Jugoslavije sredinom 1919. godine počele su pripreme za osnivanje radničkog športskog kluba, i vijeće SKPJ je 17. listopada 1919. osnovalo RSK Gorki.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki Front Slobode] Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(1): ''Prvo je bio RSK Gorki'', 25. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Godine 1921. osnovan je muslimanski klub Bura koji je prestao postojati 1925. godine. Godine 1923. ugašen je RSK Gorki. Godine 1925. stvorena je športska sekcija &quot;Senaata&quot; koja je 1930. godine prerasla u Sportski muslimanski klub &quot;Zmaj od Bosne&quot;. Međuklupski odnosi u Tuzli bili su dobri pa ako nisu igrali između sebe, jedni drugima su posuđivali igrače.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;/&gt;

==== Drugi svjetski rat ====
Napadom Osovinski sila na Jugoslaviju, Jugoslavija se brzo našla u rasulu. U sveopćoj dezorganizaciji u Jugoslaviji, u Tuzli su se komunisti organizirali za obranu. Prostorije [[RSK Sloboda]] bile su stožer svoje vrste za pripremu obrane Tuzle u kojima su naizmjenično boravili članovi Oblasnog i Mjesnog komiteta Partije. Iz Slobodnih prostorija upućivali su mladež kopati rovove za obranu grada i osposobljavati prostorije radi prijama ranjenika s bojišta.  Dvanaestodnevni [[Travanjski rat]] kratko je trajao i 15. travnja 1941. u Tuzlu su ušle njemačke postrojbe i ubrzo je uspostavljena vlast NDH u gradu.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio7&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine Front Slobode] Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(7): Gašenje RSK &quot;Sloboda&quot; od strane fašista 1941. godine'' 8. rujna 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Tuzla je u NDH sjedište [[Velika župa Usora-Soli|Velike župe Usora-Soli]] sve do prestanka postojanja NDH. U Tuzli je tijekom rata gradonačelnik bio [[Sead Kulenović]], jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti. Čelni redarstvene službe bio je [[Šefkija Muftić]].&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;
Radi potpirivanja antižidovskog raspoloženja, nacistički propagandni stroj Trećeg Reicha snimio je film „Der Jude Suss“ u kojem je pogrom Židova izdignut kao nešto uzvišeno i primjer odanosti nacističkoj Njemačkoj. Nakon projekcije tog filma u Tuzli listopada 1941., skupina od 80 šovinističkom strašću raspaljenih građana nasrnula je na [[Aškenaška sinagoga u Tuzli|sinagogu]] koju je demolirala, zapalila, a potom razrušila do temelja. Rijetki su Židovi dočekali kraj rata.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;/&gt; Židovi u Tuzli danas nemaju svoju sinagogu, a nekada su imali dvije.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180613093356/http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ |date=13. lipnja 2018. }} Danas.info/Autor: Bahrija Habul: ''Tuzlanski Jevreji još nemaju svoju Sinagogu, a imali su nekada dvije '', 27. siječnja 2014. (pristupljeno 14. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
Veliki broj Židova spasili su tužitelj u NDH [[Ratimir Deletis]] i liječnik [[Mustafa Mujbegović]]. Mujbegović je izmislio [[endemski sifilis]] u Tuzli, zastrašivši time nacističku upravu koja nije htjela da se njihovi liječnici zaraze. Zatim je skupa s liječnicima iz Zagreba organizirao akciju te doveo liječnike Židove s njihovim obiteljima u Tuzlu radi liječenja to sifilisa.&lt;ref&gt;[http://ivanajuric7.blogspot.hr/2015/04/jevrejska-sinagoga-u-tuzli.html Ivana Jurić] Ivana Jurić: ''Jevrejska sinagoga u Tuzli '', 19. travnja 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Početkom jeseni partizanske snage uspjele su pod svoju kontrolu staviti veliki dio sjeveroistočne Bosne.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [http://www.znaci.net/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: [http://www.znaci.net/00001/180_2.pdf ''Die Kämpfe im Raum von Tuzla''], str. 53-68&lt;/ref&gt; Obavještajnik kanalima kontaktirali su politički organi partizanskih snaga u istočnoj Bosni sa zapovjednikom domobranskih postrojbi u Tuzli, Sulejmanom Filipovićem, koji je prije rata bio pukovnik u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci a stavio se u službu NDH 1941. godine. [[Rodoljub Čolaković]] i [[Avdo Humo]] pregovarali su neuspješno s njime o predaji, jer je Filipović uvjetovao da im se preda sa svojom postrojbom koja bi i dalje bila njegova, ali kao saveznik partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;&gt;Cvijetin Mijatović: Četrdeset dana u oslobođenoj Tuzli, u: Zbornik: Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, Knjiga III, Univerzal, Tuzla 1987., str. 13&lt;/ref&gt; U [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|1. tuzlanskoj operaciji]] Titove snage [[3. bosanski korpus NOVJ|3. udarnog korpusa]] napale su [[29. rujna]] 1943. Tuzlu u kojoj je bio garnizon njemačkih snaga i snaga NDH. Na ruku je napadačima išao slabiji borbeni moral u domobranskim postrojbama.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [http://www.znaci.net/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: ''Der Verlust von Tuzla'', str. 69&lt;/ref&gt;
Trećeg dana partizanskog napada prešao Filipović s malom skupinom svojih k partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;/&gt; Nakon četiri dana partizanske snage zauzele su grad. NDH se suočila s koordiniranim napadom na istočne krajeve. Partizanski napad koincidirao je s [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkim]] napadom na [[četnički napad na istočnu Bosnu 1943.|istočnu Bosnu]] listopada, kad su 5. listopada zauzele Višegrad te 13. listopada Rogaticu.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/zvjerstva-i-zlocini-partizana-u-tuzli.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ komunistickizlocini.net]: ''Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine'', veljače 2017.  (pristupljeno 24. svibnja 2017.)  / [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ Komunistickizlocini.net] Vedran P.: ''Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča)'', 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; Cilj je bilo industrijsko središte Tuzla. Iz Srbije su ušle brojne postrojbe, od kojih je brojem bila najbrojnija 16. Vojvođanska divizija, uz pomoć domaćih četničkih partizana, majevičkih i ozrenskih, posebice 15. Majevičke udarne brigade, nastale 1943. uglavnom od prekodrinskih dobrovoljaca i majevičkih četnika, koji su se odlučili &quot;promijeniti stranu&quot;, ali iako su bili &quot;partizani&quot;, još mjesecima su nosili četničke šajkače, jer kako su sami kazali, nisu imali mogućnosti sašiti si partizanske &quot;titovke&quot;.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/05/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine.html Soli] Ladislav Tomkin/komunistickizlocini.net: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'' Buenos Aires, 26. svibnja 1963. (Iz knjige: La tragedia de Bleiburg: documentos sobre las matanzas colectivas de los Croatas en Yugoslavia comunista en 1945 ), svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.) /  [https://komunistickizlocini.net/2017/05/11/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine-u-tuzli/ komunistickizlocini.net] Ladislav Tomkin: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'', 11. svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Njemačke su snage nakon pada grada sljedeće dane pokušavale sljedećih dana vratiti Tuzlu u svoje ruke što im nije uspjelo. Angažiran je [[XV. Gebirgs-Armeekorps]] i borbena skupina Fischer koji su se probili iz Doboja, zauzeo Lukavac i došao 7. listopada do predgrađa Tuzle, ali u protunapadu ga je odbacila [[17. istočnobosanska divizija NOVJ|17. divizija]]. Partizanske su vlasti formirale po ulasku u grad zapovjedništvo grada Tuzle i [[Kreka|Kreke]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;

Partizanska vlast tih 40 dana pokazala je kakvo je stvarno lice partizanskih vođa, kakve su njihove stvarne namjere, razotkrila laži partizanskih vođa o ravnopravnoj budućoj državi i pretkazala je da nova vlast neće nimalo demokratski postupati, nego kako će vrlo totalitarno postupati čak i s neistomišljenicima. Masovne likvidacijama tijekom ovih 40 dana partizanske vlasti u Tuzli, partizani i pristaše ubili u Tuzli više desetaka ljudi, a u drugim mjestima okolice gdje su partizani ovladali također su se dešavale slične likvidacije i zločini. Divljaštvo partizanske vlasti u Tuzli tih 40 dana radikalno je promijenilo opće stanje na terenu. Partizanski odnos prema muslimanima, pripadnicima [[Domobranske dobrovoljačke postrojbe|Domdo]] legije, pa i nekim predstavnicima lokalne vlasti od srpnja do početka listopada 1943. godine bio je s mnogo tolerancije. Dolaskom štaba partizanskog Prvog korpusa iz Krajine na prostore istočne Bosne sve je promijenio. [[Vladimir Popović]], autoritativni i autokratski politički komesar najvišeg vojnog partizanskog zapovjedništva, a s ovlaštenjima člana CK KPJ, nije mogao razumjeti prijašnje stanje u istočnoj Bosni, niti voditi računa o držanju legije, četnika i drugih u naseljima. To nisu shvaćali ni drugi članovi štabova novih operativnih postrojba u istočnoj Bosni (16. i 17. divizije), većinom bili Crnogorci. Komesari i članovi štaba samo su gledali vojničke zadaće i ciljeve, nisu se upuštali u zamršene političke prilike na tom području, nego kao politički uzori iz SSSR-a pošli su tvrdom političkom linijom, što su radili i poslije rata. Umjesto da su popularizirali NOP i pridobili neistomišljenike, posegli su metodama revolucionarnog terora i otvorenog obračuna sa svim ideološkim i političkim protivnicima.
Zbog ubojstva popularnog organizatora [[Domdo]] postrojba [[Muhamed Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]], ovdašnji muslimani su se razočarali i evidentno su pale simpatije prema NOP-u, dotad evidentne tijekom prethodnih mjeseci. Mnogi su dotad iz Domdo postrojba odlazili u partizane, osobito kolovoza i rujna 1943. Posljedično se ponovo okupljaju, organiziraju i jačaju Domdo vodovi i satnije. Nastaju u mjestima gdje ih prije nije bilo, ali sad pod popularnim imenom &quot;zeleni kadar&quot;. Za razliku od stare Hadžiefendićeve Domdo legije, zauzele su znatno čvršći stav prema partizanima koji je ostao sve do konačnice rata.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;&gt;[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 88-89 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Istaknuti sindikalist iz [[Hrvatski radnički savez|Hrvatskog radničkog saveza]] svjedočio je Odboru za istraživanje Bleiburške tragedije u Buenos Airesu o pokolju Hrvata u Tuzli prvih dana mjeseca listopada 1943. nakon što su ga zauzeli srpski partizani nakon ogorčenih borba. Za partizanskog vladanja Tuzlom partizani su razorili su sva industrijska i rudarska postrojenja, srušili tornjeve i dimnjake. Znajući ih samo privremeno povoljna strateška situacija drži u gradu, sustavno su pljačkali sve što se dalo odvući. Rudnike soli i ugljena toliko su oštetili da su prekinuli svaku proizvodnju, da su doveli do toga da &quot;grad soli&quot; pored opće nestašice nema ni soli! Smjesta su uhitili preko 350 viđenijih Hrvata toli katolika koli muslimana te ih ubili ih bez istrage i predhodnog suđenja. Komunistički poziv radnicima za ulazak u komunističko partizanske redove doživio je fijasko i to u jednom rudarskom industrijskom gradu. Jednodušno su odbili, nakon čega je slijedila prisilna mobilizacija. One koji su odbili poticati radnike na pridruživanje partizanima, partizani su uhitili i mučili. Brojni stanovnici i radnici iz Tuzle prosvjedovali su i posredovali da to prestane. Znajući za okrutnosti &quot;oslobodilaca&quot;, mobilizacija je krenula. Prijetnjama su nagovorili na suradnju mjesne seoske straže zvane &quot;Legija&quot;. Strahovlada je potrajala do kraja drugog tjedna studenoga, jer su odredi NDH i Njemačke napredovali, pa su se partizani već 10. studenoga spremili napustiti grad. Na uzmaku su uzeli još nekoliko uglednijih Hrvata koje su u zatvorenom kamionu odvezli do Majevice, skinuli, te vezane užetom po snijegu i studeni odveli do stratišta gdje je već bilo grobova od prije. Nakon što su ih stijeljali, a nalogodavci opljačkali leševe, partizani su se povukli kod Gornje Tuzle gdje su se koncentrirali za daljnje povlačenje. Bilanca 40-dnevne partizanske vlasti je prema nekim izvorima, preko tisuću likvidiranih Tuzlaka. Odlaskom partizana iz grada i okolice, mnogi &quot;dobrovoljno&quot; mobilizirani su dezertirali i vratili se kućama.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

U negativnom smislu kao krivci za te partizanske likvidacije ističu se crnogorski partizani, politički komesar 1. korpusa [[Vladimir Popović]] i [[Gligo Mandić]], zapovjednik 17. divizije. Mandićevo poslijeratno izvješće o napadu na Gračanicu očit su primjer šovinizma, jer je na svakog naoružanog muslimana gledao kao na ustašu. Krvavi obračun kulminirao je u završnici rata i neposrednom poraću.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;

Njemačke su snage vratile grad 11. studenoga 1943. godine. Do 12. studenoga 1943. partizanske vlasti pogubile su neutvrđeni broj građana i većinu zarobljenih vojnika. Vojni je sud 17. istočnobosanske divizije osudio na smrt i nekoliko uglednih građana, poput omiljenog vjeroučitelja tuzlanske gimnazije dr. [[Drago Dujmušić|Dragu Dujmušića]], odvjetnika [[Zvonimir Lukendić|Zvonimira Lukendića]], gostioničara Jure Milasa i časnika [[Muhamedaga Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]]. Presude su sadržavale floskule &quot;revolucionarna pravda&quot; i &quot;u ime naroda&quot;. Masovno su po noći smaknuti brojni civili, svećenici, hodže, a masovne grobnice su na stratištima na Slanoj banji, Gradovrhu, Trnovcu, Ilinčici, kod Par Sela, Simin Hana, podno pravoslavnog groblja na Trnovcu, u Južnom lageru, Kicelju, Paša bunaru, Crvenim njivama, Kužićima, Krojčici i Zlokovcu. Osobito veliko stratište je Slana banja. Ubijeni su bili mučeni i teško fizički ozljeđivani prije pogubljenja. Tijela su često bila plitko zakopana ili samo pokrivena granjem, da bi ih psi i ptice pojeli. Stradali su i ljudi koji su potajice pošli prenijeti i dostojno potajno pokopati tijela ubijenih. U ta dva mjeseca partizanske vlasti pobili su više ljudi nego što je stradalo na svim stranama u cijelom ratu u Tuzli.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;
Od rujna 1944. Tuzla je u sastavu druge Jugoslavije, kao dio Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Jeseni i zime 1944. i 1945. nastavljena su pogubljenja. Masovna strijeljanja 1945. izvođena su na brdu [[Ilinčica|Ilinčici]], na koji su redovito marširali streljački odredi. Šume su pune kostura poražene vojske, pobijene bez suda i mogućnosti obrane odmah nakon predaje, i onih koji su poslije osuđeni na montiranim procesima, na kojima su branitelji dodatno optuživali, ili gdje su nakon teških mučenja optuženici i zarobljenici priznavali &quot;krivnju&quot;. Među poznatim građanima pogubili su direktora tuzlanske gimnazije Omera Džudžu, tajnika tuzlanske gimnazije Stipu Vučetića, profesora Nikolu Muravjova, šefa gradskog redarstva Muftića, upravitelja poduzeća “Croatia” Emila Varadija u Živinicama, općinskog načelnika iz [[Bukinje|Bukinja]] Miku Vilušića, nastavnika Zanatske škole Rudolfa Restovnjuka, imama u mirovini Huseina ef. Jahića i druge. Brat [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] Šefkija bio je u partizanima časnik zapovjedništva tuzlanskoga vojnog područja. Ubili su ga u partizani u revolucionarnoj histeriji zbog uzimanja postelje, ormara i stolice iz vojnog skladišta kad mu je žena oslobođena iz logora, jer su mu stvari već prije bile pokradene iz njegove kuće. Razočarani književnik Meša, također u partizanima napisao je tim povodom [[Derviš i smrt]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt; Do danas je otvorena samo jedna masovna grobnica, ona na Gradovrhu, koja je ljeta 2012. slučajno otkrivena prigodom radova na okolišu jedne vikendice, no javnosti se nije objavilo otkriće niti se znade tijek obrade.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

==== Druga Jugoslavija ====
U Titovoj Jugoslaviji dokinute su sve privatne škole, uključujući i škole časnih sestara, kao i ustanove hrvatskog predznaka. Godine [[1949.]] jugokomunističke vlasti su ukinule [[HKD Napredak]] u Tuzli, a zgradu [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatskog doma]] su oduzele. Časne sestre [[Družba Kćeri Božje ljubavi|Družbe Kćeri Božje ljubavi]], u Provinciji Božje Providnosti, morale su napustiti Tuzlu, redovničko odijelo bilo im je zabranjeno nositi, istjerane su iz [[Zavod Kraljice sv. Krunice u Tuzli|Zavoda Kraljice sv. Krunice]] (Kloster) koji im je oduzet, te iz [[samostan Josipovac u Tuzli|Josipovca]], u Slavinovićima kao i iz [[internat]]a HKD Napredak, oduzete su im dvije zgrade konvikta, golemo imanje s povećom kućom na Josipovcu. Jedino su im ostavili groblja. Od 1945. do 1954. godine Katoličkoj crkvi komunističke vlasti otele su i zemljište i kuću na [[Katolička crkva u Trnovcu, Tuzla|Trnovcu]], danas zvanom Šetalište “Banja” i na Ilinčici dio zemljišta i voćnjaka, zatim prelijepu i veliku dvokatnu zgradu tadašnjeg [[Župni stan u Tuzli|Župnog stana]] s tavanom, podrumom i dvorištem. Imovina im nije vraćena sve do danas.&lt;ref name=&quot;crkve&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/partizanska-otimacina-crkvene-imovine-i.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/05/02/otimacina-crkvene-imovine-i-protjerivanje-casnih-sestara-iz-tuzle/ komunistickizlocini.net]: ''Partizanska otimačina crkvene imovine i progon časnih sestara iz Tuzle'' veljače 2017.  (pristupljeno 24. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

U drugoj Jugoslaviji Tuzla se ekonomski razvija. Izgrađen je kemijski kombinat, razvija se metalna, tekstilna, prehrambena industrija i elektroindustrija. Vađenje kamene soli i te [[lignit]]a u bivšem rudniku [[Kreka|Kreki]] urušava se tlo u Tuzli te grad tone. To je iskorišteno za stvaranje umjetnih slanih jezera.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Tuzla je bila veliko industrijsko i gospodarsko središte cijele BiH. Imala je svoje gospodarske divove kao što su tvornica deterdženata [[Dita]], tvornica obuće Aida, tvornica transportnih uređaja [[TTU]], [[HAK]], tvornica poliuretanske kemije [[Polihem]], Firma delakovod i montaža UMEL, rudnike ugljena Kreku i [[Rudnik Tušanj|rudnik soli Tušanj]] i mnoge druge.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot;&gt;(boš.) [http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- Buka magazin] Buka tim: ''BUKA Analiza: Šta to Tuzla ima, a Banjaluka nema?'', 23. kolovoza 2015. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

65 % teritorija Grada Tuzle izgrađeno je na zemljištima u vlasništvu Hrvata, uključujući i Termoelektrane Tuzla. Danas, naknade zbog zagađenja okoliša ne isplaćuje se ravnomjerno i u hrvatska sela, pa mnoga hrvatska mjesta u neposrednoj blizini Grada Tuzle kao Husino, Bukinje, Breške, Par Selo uskraćena su za rješavanje infrastrukture, pitanja klizišta, rasvjete i svakodnevnih životnih problema.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt;

[[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Tuzli ikad: -25,8 Celzijevih stupnjeva.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Za nadbiskupovanja [[Marko Jozinović|Marka Jozinovića]] izgrađena je župna crkva 1983. godine.&lt;ref name=&quot;župa Lug Brankovići&quot;&gt;[http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=455:dr-marko-jozinovi&amp;catid=1:dogaanja&amp;Itemid=61 Župa Lug-Brankovići] Tekst priredio: Matija Šimić: ''Dr. Marko Jozinović'' 7. listopada 2012. (pristupljeno 15. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 

Pred rat iz Tuzle je iselio val Hrvata.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt;

=== Predratno demokratsko organiziranje Hrvata ===
Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16% Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktiralisu s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu. U kinu Mladost je 20. listopada 1990. godine održana utemeljiteljska izborna skupština za OO HDZBiH Tuzla. Nazočilo je nekoliko stotina pozvanih članova i gostiju. Za predsjednika je izabran poznati bankar iz Tuzle mr. Pero Vasilj, koji je dužnost obnašao sve do 1994. godine kada ga je na tom mjestu zamijenio Ante Zvonar. OO HDZBiH Tuzla najveća je organizacija unutar Županijske organizacije HDZBiH Soli i u kontinuitetu je stranka u županijskom i federalnom parlamentu. Tada su Hrvati u Tuzli činili 15,9% stanovnika. Prvi vijećnici u Općinskom vijeću Tuzle bili su Ante Zvonar, Tunjo Antić, Drago Pavić, dr. Tadija Martinović i Niko Mrkonjić. Pero Vasilj, predsjednik Općinskog odbora izabran u Vijeće građana Parlamentarne skupštine BiH, a odatle je izabran u Saveznu skupštinu Jugoslavije gdje je bio do njenog raspada.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Na prvim slobodnim višestranačkim izborima u Tuzli su pobijedili [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|reformisti Ante Markovića]].

==== Samostalna BiH ====
U ratu u BiH Tuzla nije pala pod srpsku okupaciju. 
Kad su velikosrpske snage eliminirale Muslimane koji su bili nespremni, nedovoljno zaštićeni i neorganizirani po BiH, Hrvatska je slala najjače što ima u spašavanje ključnih komunikacije u BiH koje su držale državu BiH na životu i sprječavale kapitulaciju. Jedna je išla od ratom zaraćene Slavonije preko Doboja, a drugim krakom preko Tuzle ka srednjoj Bosni i Sarajevu. Obrane je bila teška jer to su bili tenkoprohodni pravci gdje hrvatske snage u to vrijeme nisu mogle parirati, ali pokušale su i vodile su se krvave borbe. General HV [[Petar Stipetić]], tada zapovjednik Istočne Slavonije,  dvaput je pokušao presjeći koridor koji je bio komunikacija zapadu Republike Srpske sa Srbijom. Dobro isplanirana akcija nije izveden i svaki put ga je spriječila visoka politika. Kod drugog takvog pokušaja i smijenjen.&lt;ref&gt;[http://www.tacno.net/kolumna/posavinu-opet-izdaju-legalni-i-legitimni-hrvati/ Tacno.net] ''Posavinu opet izdaju „legalni i legitimni“ Hrvati'', 30. listopada 2011. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/bivsi-general-stipetic-hrvatska-vojska-zapovijedala-hvo-u-u-orasju/161105085 Klix.ba] ''Bivši general Stipetić: Hrvatska vojska zapovijedala HVO-u u Orašju'' 5. studenoga 2016. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Prvi put 108. brigada iz Slavonskog Broda je bila je predviđeni glavni nositelj planirane ofenzive kojom bi se oslobdilo Derventu. 5. na 6. listopad bez znanja i dopuštenja generala Stipetića napustila je položaje i vratila se u Slavonski Brod. Početkom prosinca 1992.  general Stipetić sve je već dogovorio s [[Tuzlanski korpus|Tuzlanskim korpusom]] Armije Bosne i Hercegovine i njihovim zapovjednikom [[Željko Knez|Željkom Knezom]]. Umjesto da se dogodilo oslobađanje Bosanske Posavine, presijecanje neprijateljskog koridora i rasterećenja Tuzle od izolacije, dogodilo se neugodno iznenađenje. Hrvatske snage krenule su u oslobađanje ovog dijela BiH, no Tuzlanski korpus nije ispalio niti jedan metak, niti su hrvatske snage mogle stupiti u vezu s njima. Stipetić je radi olakšanja pritiska na Tuzlu pokrenuo i [[3. gardijska brigada|3. gbr HV]], no tad ga je kod Cerne dočekao general Basarac i rekao kako mu je zapovijeđeno da brigada ne ide nikamo. U tom razdoblju ministar obrane RH Gojko Šušak izdao i zapovijed da se u Bosni smiju angažirati samo dragovoljci, zbog međunarodnih pritisaka na Hrvatsku, posljedica čega je bila da su Savu odbile prijeći 157. brigada i 139. brigada iz Slavonskog Broda, te 103. brigada iz Krapine. Zbog tih pritisaka stvorila se praznina na najosjetljivijim točkama na ratištu što je otvorili put srpskim snagama. Hrvatske snage nisu mogle poći ka Tuzli, jer zbog nedjelovanja snaga ABiH svaka ofenzivna akcija s prelaskom rijeke i plitkim mostobranom predstavljala je rizičnu pustolovinu.&lt;ref&gt;[http://arhiva.nacional.hr/clanak/33266/dvaput-su-me-sprijecili-da-presijecem-srpski-koridor Nacional] Eduard Šoštarić: ''‘Dvaput su me spriječili da presiječem srpski koridor’ '', 10. travnja 2007. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Ipak, Tuzla je donekle ostala pošteđena ratnih djelovanja pa međunacionalno povjerenje nije narušeno kao u Posavini ili još više u srednjoj Bosni i djelovima Hercegovine na jednoj razini ostala pošteđena rata, povjerenje među narodima nije narušeno na način kako je to u Posavini, srednjoj Bosni i djelovima Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt; Nije ostala izolirana od bošnjačkog animoziteta prema ionako malobrojnim Hrvatima, kad su lokalni mediji 1993. prenijeli militantnu retoriku iz zaraćenih krajeva bošnjačko-hrvatskim sukobom u Tuzlu i već pripremanom napadu na Hrvate, premda su Hrvati [[115. brigada HVO &quot;Zrinski&quot;|prvi branili Tuzlu]].&lt;ref name=&quot;poskok&quot;&gt;[http://poskok.info/wp/vrhunskim-vojno-politickim-manevrom-spaseno-tisuce-hrvata-tuzle/ Poskok.info] Hrsvijet.net: ''Vrhunskim vojno-političkim manevrom spašeno tisuće Hrvata Tuzle''. 9. kolovoza 2012. (pristupljeno 31. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hrvatska riječ&quot;&gt;[http://www.hrvatska-rijec.com/zvonko-juric-othrvali-su-se-i-srpskomu-oruzju-i-muslimanskoj-izdaji/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201035420/http://www.hrvatska-rijec.com/zvonko-juric-othrvali-su-se-i-srpskomu-oruzju-i-muslimanskoj-izdaji/ |date=1. prosinca 2017. }} Piše: Darko Juka / [http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=23143:vrhunskim-vojno-politikim-manevrom-spaeno-tisue-hrvata-tuzle-othrvali-su-se-i-srpskomu-oruju-i-muslimanskoj-izdaji&amp;catid=28:povijesni-identitet&amp;Itemid=112 Hrsvijet.net] ''Zvonko Jurić: Othrvali su se i srpskomu oružju i muslimanskoj izdaji''. 9. kolovoza 2012. (pristupljeno 31. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt; Krajem 1990-ih drugi veliki val Hrvata iselio je iz Tuzle.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt; 
Rasterećenje Tuzli predstavljala je pobjeda u [[bitka za Lisaču|bitci za Lisaču]], lokaciji na [[Majevica|Majevici]]. S nje je Vojska Republike Srpske nadzirala putne komunikacije i često topnički napadala Kalesiju, Živinice, Tuzlu i Lukavac. Bitka je počela 8. studenoga 1994. kada je kalesijska 241. sprečansko-muslimanka laka brigada Gazije, pod zapovjedništvom Halila Jahića, stavila u potpuno okruženje postrojbu Vojske RS, mahom s područja Ugljevika, koja se nalazila ovdje, dobro ukopana na uzvišenju i s atomskim skloništem. Nakon 17 dana borbe ARBiH zauzela je Lisaču.&lt;ref&gt;/(bošl) [http://www.nkp.ba/pobjeda-na-dan-drzavnosti-bih-dan-kada-je-oslobodjena-lisaca-i-zarobljen-61-vojnik-vrs-a-video/ Nezavisni kalesijski portal] NKP.ba: ''Pobjeda na Dan državnosti BiH: Dan kada je oslobođena Lisača i zarobljen 61 vojnik VRS-a (VIDEO)'', 25. studenoga 2017. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;
Danas je Tuzla u Federaciji BiH. Poslije rata vlast u gradu drži [[SDP BiH]] i do danas vlast nikad nije preuzela stranka s nacionalnim predznakom. Prijeratni tuzlanski gospodarski divovi doživjeli su u poslijeratnim godinama pljačkaške privatizacije, a radnici tih kompanija gotovo stalno prosvjeduju pred zgradama vladinih institucija, kako spavaju pred Vladom i Tužilaštvom i sukobljavaju se s policijom. 2014. godine izbili su u Tuzli [[prosvjedi u BiH 2014.|prosvjedi]] bošnjačkog karaktera, koji su vrlo brzo eskalirali i proširili se na veliki dio Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/vijesti/bih/16917-spontami-prosvjedi-u-dijelovima-bih-gdje-vecinsku-populaciju-cine-bosnjaci-muslimani.html HKV] djl: ''Nasilni prosvjedi u dijelovima BiH, po &quot;spontanosti&quot; podsjećaju na ukrajinske'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Tuzlu je pogodila ekonomska diskriminacija, neravnopravna raspodjela javnih prihoda naspram Sarajevske županije, dok je glavni grad Sarajevo izgrađivano financiranjem od tuzlanskih i inih novaca. Zbog mnogobrojnih društveno-političkih problema s kojima se suočavaju Hrvati u BiH na mikro razini, Hrvati opet iseljavaju iz Tuzle, što se intenziviralo 2016. godine, pa od nekada 50.000 danas je ostalo tek 15.000 Hrvata,&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt; i broj Hrvata u Tuzlanskoj županiji prepolovio se u odnosu na predratni.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=O1uVAa7LYIA Pogled preko granice - Tuzlanski Hrvati 14.1.2015], Emisija HRT4, Datum objavljivanja: 14. sij 2016.&lt;/ref&gt; Bošnjačka pseudograđanska politika proklamira da je Tuzla multikulturalna, tolerantna, otvorena, progresivna, no to je samo onoliko koliko su institucionalno ravnopravni i njeni Hrvati, što nije zaživjelo u praksi. Svaka inicijativa vijećnika HDZ-a BiH u GV Tuzla označena je kao nacionalistička, etiketira ih se kao nasljednike kojekakvih profašističkih tvorevina, na dnevni red godinu i pol nije dospjela inicijativa za osudom žrtava svih totalitarnih režima niti brojni zahtjevi i pitanja vezana za položaj Hrvata. Pored političke neravnopravnosti, reduciran je i pristup javnoj službi. Hrvata nema gotovo nigdje u županijskim ministarstvima, zračnoj luci, bolnici, kad Bošnjaci odlaze u mirovinu u javnoj službi na njihova mjesta ne dolaze pripadnici drugih naroda. Snažna je neravnomjerna raspodjela javnih prihoda. 65 % teritorija Grada Tuzle izgrađeno je na “hrvatskoj zemlji”, uključujući i Termoelektrane Tuzla. Uplata koje TE uplaćuje prema Gradu zbog zagađenja okoliša ne raspoređuje se srazmjerno i u hrvatska sela i naselja. Hrvatskim mjestima u neposrednom susjedstvu Tuzle ([[Husino]], [[Bukinje]], [[Breške]], [[Par Selo]]) uskraćuje se rješavanje infrastrukture, klizišta, rasvjete i svakodnevnih životnih problema. Školstvo ne sprovodi konstitutivnu ravnopravnost Hrvata obrazovanja na materinskom jeziku. Hrvatska djeca getoizirana su, jer nastavu na hrvatskom imaju samo u Katoličkom školskom centru sv. Franjo u Tuzli. Hrvatski jezik i nacionalna grupa predmeta u osnovne i srednje škole nadležno županijsko ministarstvo još nije uvelo.&lt;ref name=&quot;Lujanović&quot;/&gt;

Tek u neovisnoj BiH Tuzla je dobila svoj prvi dnevni list ikad, usprkos relativno dugoj tradiciji tiskanih medija. [[Front slobode]] izašao je još za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali je bio mjesečnik, pa dvotjednik, tjednik i prije nekoliko godina se ugasio. Nakon rata Mostar je dobio dva dnevna lista, Banja Luka čak tri, a Tuzla tek 2007. prvi. Pučanstvo i novinarske kolege dočekale su ga s priličnim skepticizmom i predviđali su listu brzi kraj. List je preživio. Vlasnik je okupio ekipu od nekoliko velikih novinarskih imena i mladih diplomiranih novinara željnih dokazivanja, uložio dosta novaca i truda i projekt je zaživio. Prodavao se čak u drugim gradovima, Sarajevu, Zenici, Bihaću, Mostaru.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20100131121952/http://www.tuzlanskilist.ba/redakcija.html Tuzlanski list] Redakcija. Arhivirano 31. siječnja 2010.&lt;/ref&gt;

Romi kupuju imanja Hrvata u nekim okolnim mjestima. Bogati Romi kupuju sami, dok tuzlanske gradske vlasti naseljavaju siromašne Rome, kojih je mnogo u Tuzli, po okolnim selima, Kiseljaku, Poljani, gdje stignu.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/493742/hrvati-iz-tuzle-nakon-incidenta-s-crnom-zastavom-uz-katolicku-crkvu-bujruma-ovdje-ima-za-svakoga-ali-ne-i-za-budale Slobodna Dalmacija] Damir Tolj: ''Hrvati iz Tuzle nakon incidenta s crnom zastavom uz katoličku crkvu: Bujruma ovdje ima za svakoga, ali ne i za budale'', 27. lipnja 2017. (pristupljeno 21. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

2015. godine Rudnik soli Tuzla ostvario je rekordne proizvodne rezultate u poslijeratnom periodu, iscrpivši 2,8 milijuna kubika slane vode.&lt;ref&gt;(boš.) [https://ba.ekapija.com/news/1328620/rekordna-proizvodnja-u-rudniku-soli-tuzla eKapija] ''Rekordna proizvodnja u Rudniku soli &quot;Tuzla&quot;'' 10. siječnja 2016. (pristupljeno 22. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarsko, kulturno i obrazovno središte [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]] i ekonomsko-zemljopisne Regije sjeveroistočna Bosna. Zapadno od grada nalazi se [[termoelektrana]] [[TE Tuzla]].
Kemijsku industriju u Tuzli i okolici pokrenula je Austro-Ugarska. Ta industrija bila je jedan od glavnih poslodavaca. Iz tog vremena je bila [[Tvornica kvasca Kvin]] (Špiritana). Privredni giganti bili su Polihem, Dita, Guming i živinički Konjuh (furnir). Prije rata u nekim poduzećima radnici su otkupili 49% dionica poduzeća, poput Polihema. Dio poduzeća došao je u teškoće zbog začaranog kruga skupih sirovina. Veliki kupac Polihemovih lužina i kiselina bila je TE Tuzla kojoj je Polihem postao skup, a skupoća je bila jer je Polihemu bila skupa struja iz TE Tuzla: kW struje za Polihem je bio 18 pfeninga, dok je primjerice Aluminijski kombinat u Mostaru isto prodavano za 4 pfeninga. DITA je proizvodila deterdžente (Ava, 3DE) i velikim je dijelom došla u radničko vlasništvo. Političari u BiH su nasjeli su zlonamjernim savjetima međunarodne zajednice &quot;kako je budućnost isključivo u malim i srednjim poduzećima&quot;. Iste savjete dijelili su i drugim bivšim socijalističkim zemljama, da bi stvorili poslove za gigante iz svojih zemalja. Privatizacija je pogodila poduzeća, jer je &quot;novi&quot; vlasnik često raspolagao cijelim poduzećem, premda nije bio većinski vlasnik. Premda su bila izgledna vraćanja dugova, osigurano tržište i sirovine, da bi se mogla ostvariti prodaja, zdrave reorganizacije nisu sprovedene.&lt;ref&gt;[http://www.dw.com/hr/kako-je-pokopana-kemijska-industrija-tuzle/a-17415572 Deutsche Welle] Azer Slanjankić : ''Kako je pokopana kemijska industrija Tuzle'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg [[gospodarstvo|gospodarskog]] razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja, što se prije svega odnosi na vađenje [[kamena sol|kamene soli]] u [[Simin Han]]u te lignita u [[rudnik Kreka|rudniku]] [[Kreka|Kreki]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809215311/http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf |date=9. kolovoza 2018. }} SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Predratnu gospodarsku strukturu tuzlanskog područja karakterizira razvoj bazne industrije i [[energetika|energetike]], kao dominantnih gospodarskih grana, s obilježjem ekstenzivnosti.

Industrija općine Tuzla, do početka rata, bila je gospodarska grana s najvećim udjelom u ostvarivanju ukupnih gospodarskih učinaka i to u zaposlenosti oko 45%, a u [[Društveni proizvod|društvenom proizvodu]] oko 50%. U Tuzli postoje nalazišta kamene soli.

Od 1913. do 1980-ih u Tuzli su postojale [[toplice]] za liječenje tuberkuloze kostiju, ženskih bolesti, reume i dr.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema [[Stopa zaposlenosti|stopi zaposlenosti]] bila najrazvijeniji regionalni centar. 

U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje gospodarskih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja gospodarskog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije.

Razvoj [[Malo gospodarstvo|malog gospodarstva]] jedan je od oblika prestruktuiranja postojećih i organiziranja novih gospodarskih aktivnosti. 

Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu gospodarske i društvene [[Tranzicija|tranzicije]], uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i potporu za razvoj poduzetništva, poduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću financijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti.

[[Općina|Općine]], kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimulira poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, općina Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom razdoblju se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i učinaka. Od do sada učinjenog općina Tuzla ističe: 
skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registriranje djelatnosti, smanjenje općinskih biljega i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registriranja djelatnosti, kontinuirani rad na obezbjeđenju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj poduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne suradnje i uključivanje u projekte koje financira [[Europska unija]] u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća.

U Tuzli se na platou JP SKPC Mejdana održava sajam &quot;Zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda&quot; u organizaciji JP SKPC &quot;Mejdan&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1511374762517112&amp;set=gm.10153822117268189&amp;type=3&amp;theater Facebook - HKD &quot;Napredak&quot; Glavna podružnica Tuzla] Jesenji sajam i sajam zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda, 26. listopada 2015. (pristupljeno 4. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli se prerađuje [[kvarcni pijesak]].Početak eksploatacije [[kvarcni pijesak|kvarcnog pijeska]] iz ležišta Bukinje. Kapacitet proizvodnje je približno 10 000 tona godišnje.&lt;ref&gt;(srp.) [https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&amp;pg=PA23&amp;lpg=PA23&amp;dq=&quot;Ravna+Trešnja&quot; Google Knjige] Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: ''Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta &quot;Bukinje&quot; kod Tuzle'' In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: ''Припрема минералних сировина и ватросталство''. Institut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli 8. prosinca 2017. otvoren 1. međunarodni festival rakija.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/66642/ne_pretjerujte_molim_u_tuzli_otvoren_1_medjunarodni_festival_rakija.html Slobodna Bosna] SB/Fena: ''Ne pretjerujte, molim: U Tuzli otvoren 1. međunarodni festival rakija'', 8. prosinca 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

=== Književnost: ===

* [[Meša Selimović]] (1910. – 1982.)
* [[Derviš Sušić]]
* [[Stjepan Matijević]]
* [[Matija Divković]]
* [[Muhamed Hevaji Uskjufi]] (1601. – 1651.)
* [[Igor Divković]]
* [[Ivan Klarić (učitelj)]], hrv. učitelj, pripovjedač i skupljač narodnog blaga

=== Slikarstvo: ===

* [[Ðorde Mihajlović]]
* [[Adela Ber]]
* [[Franjo Leder]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Dragiša Trifković]]
* [[James Haim Pinto]], jedan od vodećih američko-meksičkih [[freska|muralista]]
* [[Kristijan Kreković]], slavni [[peru]]anski slikar
* [[Mensur Dervišević]]
* [[Dejan Slavuljica]], umjetnik
* [[Ismet Mujezinović]], umjetnik
* [[Aleksandar Marković]]
* [[Željko Hegedušić]]

=== Glazba, film i kazalište: ===

* [[Lepa Brena]], pjevačica
* [[Selma Bajrami]], pjevačica 
* [[Muhamed Mujkanović]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Arif Ahmetašević]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Super Silva]], hrvatska pjevačica
* [[Zlatko Foglar]], hrvatski operni pjevač
* [[Denis Azabagić]], klasični gitarist
* [[Dejan Ivanović]], klasični gitarist
* [[Vladimir Valjarević]], koncertni pijanist
* [[Planinka Jurišić-Atić]], klavirski pedagog
* [[Predrag Stanković]], glazbeni pedagog
* [[Miroslav Tadić]], glazbenik
* [[Vedran Čičak]], ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine
* [[Asim Horozić]], kompozitor (opere &quot;Hasanaginica&quot; i &quot;Zmaj od Bosne&quot;)
* [[Čestmir Mirko Dušek]], dirigent, glazbeni pedagog, profesor glazbe Muzičke škole Tuzla,&lt;ref&gt;(boš.) [http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ Festival.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810024258/http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ |date=10. kolovoza 2016. }} ''Preminuo profesor Čestmir Mirko Dušek _ Festival.ba.htm'', 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; iz poznate tuzlanske češke obitelji,&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 Rodoslov.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821084935/http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 |date=21. kolovoza 2016. }} Milena Mujbegović: ''Tuzlanski slastičari familije Dušek'', 9. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 Tuzlarije] Tuzla u slikama - 
Priredio(la): S.M. : Gdje su šta rade? Čestimir Mirko Dušek, 10. kolovoza 2007.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; skladatelj, zborovođa, dirigent Gradskog simfonijskog orkestra i osnivač prvog Big Band orkestra i odsjeka Sarajevske muzičke akademije u Tuzli&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek RTV Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827003619/http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek |date=27. kolovoza 2016. }} Sabina Grđić: ''Umro profesor Mirko Dušek. Komemoracija u ponedjeljak u 15.00 u Narodnom pozorištu Tuzla'', 17. lipnja 2016.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[Helena Uhlik-Horvat]], hrvatska i bosanskohercegovačka kostimografkinja i baletna solistica
* [[Vlado Kerošević]], glumac i redatelj
* [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac
* [[Tomislav Alaupović]]
* [[Asim Horozić]]
* [[Vedrana Šimić]], sopranistica
* [[Emir Hot]], gitarist
* [[Dubravka Crnojević Carić]], hrv. književnica, glumica, redateljica, teatrologinja

=== Ostala umjetnost: ===

* [[Walter Neugebauer]], crtač stripova
* [[Helena Klakočar]], akademska slikarica i crtačica stripova
* [[Ćazim Sarajlić]], direktor Međunarodne galerije portreta

=== Šport: ===

* [[Miralem Pjanić]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Vedad Ibišević]], nogometaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt; bh. reprezentacije
* [[Milan Đuric]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Zoran Pavlović]], nogometaš
* [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš
* [[Darko Lukanović]], švedski nogometaš, igrao u najjačim švedskim klubovima
* [[Mirza Delibašić]], košarkaš
* [[Azra Hadžimustafić Bećirović]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Miralem Halilović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Jasmin Hukić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Elmedin Kikanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Mersed Kovačević]]&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mara Lakić]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Milan Milošević]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Damir Mršić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Razija Mujanović]], košarkašica
*[[Damir Mulaomerović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Ramiz Suljanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mirza Teletović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Amer Delić]], tenisač&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Svetlana Kitić]], rukometašica
*[[Zlatan Saračević]], atletičar
*[[Damir Cipurković]], vratar bh. reprezentacije i tuzlanske Slobode&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Marjan Mijajlović]], sportski komentator
*[[Smail Gušić]], nogometaš
*[[Ismet Hadžić]], nogometaš
*[[Mirko Kamenjašević]], športski komentator
*[[Rizah Mešković]], nogometaš
*[[Nevres Zahirović]], nogometaš
*[[Jakimir Kamenjašević]], boksač
*[[Tomislav Trojak]], športski fotoizvjestitelj

=== Medicina: ===

* [[Vedran Deletis]], neurofiziolog
* [[Sead Midžić]], hrvatski akademik, sveučilišni profesor, liječnik pulmolog
* [[Stanko Dujmušić]], hrvatski ftizeolog
* [[Tvrtko Dujmušić]], hrvatski otorinolaringolog
* [[Emir Kabil]], kirurg
* [[Marcel Kornfeld]], hrv. patolog

=== Ostalo: ===
* fra Franjo Blekić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* fra Anto Tomić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* [[Juraj Novosel]],  [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrv.bh.]], prosvjetni, znanstveni, športski, [[kulturni djelatnik]] iz [[Tuzla|Tuzle]]&lt;ref name=&quot;bhstring&quot;&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=25073 Bhstring.net] Ankica S.Ć./(tuzlarije.net - S.M.) : ''In Memoriam Juraj Novosel'', 24. kolovoza 2008. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Dujmušić (mučenik)|Dragan Dujmušić]], rkt. svećenik, vjeroučitelj i mučenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;&gt;[https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ Župa sv. Petra i Pavla Novo Selo - Balegovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201044627/https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ |date=1. prosinca 2017. }} Popis ubijenih svećenika BiH u II svjetskom ratu. Priredio: Vlado Jagustin, svećenik u Živinicama (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Bilogrivić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Efrem Ćosić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Ljudevit Josić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Semir Atić]], novinar i profesor književnosti
* [[Zvonimir Banović]], novinar, političar
* [[Miroslav Petrović]], bosanskohercegovački novinar
* [[Sinan Alić]], direktor i glavni urednik ''Fronta Slobode''
* [[Ambroz Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Adolf Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Biljana Plavšić]], bivša političarka, osuđena za ratne zločine u BiH
* [[Fikret Alić]], inovator&lt;ref&gt;{{boš oznaka}} Anadolija: [http://www.klix.ba/scitech/nauka/inovator-fikret-alic-zlatna-medalja-za-novi-nacin-zagrijavanja/160421112 ''Inovator Fikret Alić Zlatna medalja za novi način zagrijavanja''], Klix.ba, 21. travnja 2016. Pristupljeno 24. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;
* [[Bahrija Kadić]], hrv. dužnosnik, kulturni djelatnik
* [[Albin Herljević]], narodni heroj
* [[Franjo Herljević]], narodni heroj
* [[Marijan Hadži Divković]], hrv. preporoditelj i kulturni djelatnik
* [[Miroslav Gojo]], hrv. stručnjak za tiskovnu formu
* [[Šarlota Đuranović]], hrv. pisac udžbenika
* [[Hugo Ivan Holzmann]], hrv. gospodarski i pravni pisac
* [[Vlasta Jakovlić]], hrv. inženjerka geologije
* [[Ante Jukić]], hrv. učitelj i publicist
* [[Nada Jurković]], hrv. kemijska inženjerka
* [[Šukrija Alagić]], hrv. arabist, kulturni radnik, teolog i leksikograf
* [[Lovro Tuzlak|fra Lovro Tuzlak]], franjevac, kršćanski mučenik
* [[Zlatan Jovanović]], novinar i tv voditelj

== Spomenici i znamenitosti ==

Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]], s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato [[neolit]]sko naselje. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u sol, U Tuzli, čak u neolitu. Poslije su izgradili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

Dne [[18. srpnja]] [[2003.]] godine, lokalne vlasti su odlučile da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi, koji ima [[slano jezero]] i jedini grad na svijetu, čije je slano jezero, istovremeno i kupalište i plaža u najužoj povijesnoj jezgri grada. Voda slanog panonskog jezera je ljekovita, pa je već ovoga ljeta došlo do spektakularnih izlječenja velikog broja ljudi.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i ugljena.

Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku povijesnu provjeru i sve povijesne izazove. Tuzlanska tolerancija osobito je došla do izražaja u [[2. svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] i nedavno minulom ratu u Bosni i Hercegovini.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.

Godine 1965. [[freska|freske]] iz [[Katolička crkva u Tuzli (1893.)|katoličke crkve]] stavljene su pod državnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;bhstring-1&quot;&gt;[https://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Tuzlarije - vremeplov. Katolička crkva. 25. veljače 2005., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt;

U Tuzli je trinaest [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika BiH]].&lt;ref&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=63387 Tuzlarije] Tuzlarije - vijesti. Nacionalni spomenik. Pravoslavna crkva i groblje na Trnovcu. 29. travnja 2015., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt; To su:&lt;ref&gt;(bošnjački) [http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ Faktor.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160424125227/http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ |date=24. travnja 2016. }} S. K. :Znate li šta je na listi: Ovo je 13 nacionalnih spomenika Grada Tuzle (FOTO), pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;
* Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina
* Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina,
* Pravoslavna crkva svetog velikomučenika Georgija s grobljem na Trnovcu, graditeljska cjelina,
* [[Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici sa starim hrastom]], prirodno-graditeljska cjelina,
* Poljska (Turalibegova) džamija s grebljem i turbetom, graditeljska cjelina,
* Šarena (Časna, Atik, Gradska, [[Behram-begova džamija|Behram-begova]]) džamija s haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina,
* [[samostan Josipovac u Tuzli|Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac]], povijesni spomenik,
* [[Nekropola sa stećcima u Donjim Breškama, lokalitet Stare kuće|Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške]], povijesno područje,
* Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe,
* [[Hastahana (Tuzla)|Hastahana]] (prva javna bolnica), povijesni spomenik,
* Fondovi i zbirke JU Arhiv Tuzlanske županije u Tuzli, pokretno dobro,
* Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro,
* Zbirka &quot;Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije&quot; u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro.

U Tuzli su sagrađene također Mejdanska džamija iz 1644., Mehmedagina (Jalska) džamija (oko 1600)i Huseina Čauša (Džindijska) džamija (17. st.)&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Memorijalnu baštinu čine groblja. Katoličko je groblje na [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]], [[Josipovac (groblje, Tuzla)|Josipovcu]] u Slavinovićima, pravoslavno na Trnovcu, židovsko na [[Bukovčić (groblje, Tuzla)|Bukovčiću]]. Katoličko groblje na Boriću posljednje je počivalište brojnih generacija Hrvata Soli, ali i pripadnika drugih katoličkih naroda koji su ovdje došli otkako je grad Tuzla kulturno i industrijski procvao dolaskom suvremene zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog jakih kiša i djelovanja podzemnih voda Tuzlansko katoličko groblje postoji opasnost brzog nestanka. Dugogodišnji problem s klizištima, napuknutim, urušenim i nagnutim grobnicama u intenzivirao se 2014. godine. Broj oštećenih grobnica prelazi stotine. Vlasti desetljećima nisu gotovo ništa činile da bi se groblje saniralo i osiguralo od ponovnog oštećenja.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/gradovrh/posts/645088635566996 Facebook - gradovrh.com] ''Tuzlansko katoličko groblje u akutnoj ugrozi'' Objava 18. svibnja 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Jevrejsko-groblje-Bukov%C4%8Di%C4%87/300233 Billiongraves] ''Jevrejsko groblje Bukovčić, ul. prof. dr Ibre Pašića''  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Slana-Banja/301010 Billiongraves] Mezarje Slana Banja. Šetalište Slana Banja  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Gradsko-groblje-Trnovac/195186 Billiongraves] Gradsko groblje Trnovac, ul. prof. dr Ibre Pašića  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Pravoslavno-groblje-Trnovac/300026 Billiongraves] Pravoslavno groblje Trnovac, 14 Trnovac  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Rimo---katoli%C4%8Dko-groblje-Bori%C4%87/300154 Billiongraves] Rimo-katoličko groblje Borić, Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Bori%C4%87/195105 Billiongraves] Mezarje Borić, ul. Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

[[Zgrada Barok u Tuzli|Zgrada Barok]] iz 1900., obnovljena 2009., preteča današnjih trgovačkih centara.

U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. – 1995.'', društveni dom ''Kuća plamena mira''.

=== Napadi na katolike i Katoličku Crkvu ===
Službena bošnjačka politika i osobe jugoslavenskog opredjeljenja hvale Tuzlu kao multikulturalnu sredinu i primjer nacionalne i vjerske tolerancije. Nasuprot tome napadi na katolike i katoličku baštinu prolaze prešućeni. Razmjer napada na katoličke objekte poprimili su dimenziju masovnosti od 2008. do 2011. godine. Od vlasti ti napadi na katoličke vjerske objekte nisu nikako zaustavljeni i nezaustavljivih napada koji kao da se taje od javnosti. Mnoštvo je zabilježenih devastiranja i obijanja katoličkih bogomolja i groblja u svim mjestima u općinama Tuzla, Lukavac i Živinice. Groblje Veresika u Tetimi vandalizirano je, oštećeno je nekoliko grobnica, ukradeni su mjedeni i brončani predmeti. U kapelu sv. Ante u Bukinju provaljeno je 17 puta, isprevrtani križevi u kapeli, misal iskidan i razbacan po podu, u kapelu na Orašju nekoliko je puta provaljeno i bila je skrnavljena, dvaput su pokradeni slivnici s krova crkve sv. Leopolda Mandića u Dragunji, dvaput je obijena kapela u Čanićima, jednom su polupani vjerski simboli, u župnu kuću u Ljubačama nekoliko je puta provaljivano u te u kuće vjernika, nekoliko puta provaljeno je u župnu kuću i crkvu u Par Selu, u Breškama su s krova crkve slivnici nekoliko puta ukradeni i isto toliko puta je provaljeno u župni ured, sa zvonika kapele sv. Filipa i Jakova na mjesnom groblju u Breškama ukradeno je zvono, u samo dva mjeseca triput je obijena i devastirano svetište Gospe Lipničke u Lipnici Srednjoj koje je spomenik kulture, kapela na groblju u Bistarcu više je puta stradala, groblje sv. Mihovil u Bistarcu je bezmalo u cijelosti uništeno, 30 grobova oskrnavljeno a 5 5 posve uništeno, kapela obijena, vaze po grobovima srušene, skinuti križevi i slivnici, polupano je mnoštvo keramičkih kipova srca Isusova i srca Marijina.  Franjevački samostan i župa sv. Petra i Pavla četiri puta bili na meti provala, od čega su dvaput otuđeni novac i vrijedni predmeti, a pod krinkom jednog napada i provale pokradeni su svi podatci o župljanima. Brojne provale nisu više ni prijavljene jer nikakve primjerene reakcije nadležnih nije bilo. Počinitelji brojnih napada na preko 10 katoličkih grobalja nisu otkriveni. Kad je napokon i uhićen vandal koji je napao kapelu u Bukinju, pušten je nakon mjesec dana i počinio je isto takvo kazneno djelo na Franjevačkom samostanu na Bistriku.
Fizički je napadnut par u Orašju. Hrvatskoj obitelji iz Dubrava Donjih zapaljena je štala, a u Živinicama svatovima Hrvata napadači su potrgali hrvatsku zastavu. Zabrinjavajuće je nerazumijevanje i šutnja nadležnih institucija i predstavnika vlasti, jer nitko osim u vrlo rijetkim slučajevima nije osudio ove napade niti je itko procesuiran. Još veći su problem mediji. Niti jedna televizijska kuća u Županiji Soli nije izvijestila o ovim nemilim događajima niti osudila kao ni državna i Federalna televizija. Medijska blokada Hrvata i katolika Županije Soli traje, sve se ignorira i zataškava.&lt;ref&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=126:o-hdzbih-soli-najotrije-osuuje-napade-na-imovinu-katolike-crkve&amp;catid=1:vijesti&amp;Itemid=161 HDZ BiH Županijski odbor Soli] ''HDZ BiH Soli osuđuje napade na imovinu Katoličke Crkve '', 31. siječnja 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika/tuzla-kapela-sv-ante-u-bukinju-obijena-17-put/120216133 Klix.ba] FENA: ''Tuzla: Kapela sv. Ante u Bukinju obijena 17. put'', 16. veljače 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/opcina-tuzla-osudila-napad-na-kapelu-u-naselju-bukinje/120217134 Klix.ba] FENA: ''Općina Tuzla osudila napad na kapelu u naselju Bukinje'', 17. veljače 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dnevno.ba/vijesti/zastrasivanje-hrvata-sa-kapele-sv-ante-u-bukinju-pokidane-resetke-i-polupani-prozori-foto-9920/ Dnevno.ba] Danijel Ivanković: ''ASTRAŠIVANJE HRVATA: Sa kapele sv. Ante u Bukinju pokidane rešetke i polupani prozori (FOTO)!'', 24. srpnja 2015. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://kamenjar.com/zastrasivanje-hrvata-tuzla-u-tri-godine-18-napada-na-kapelicu-u-bukinju/ Kamenjar.com] ''ZASTRAŠIVANJE HRVATA – Tuzla: U tri godine 18 napada na kapelicu u Bukinju'', 25. srpnja 2015.  (pristupljeno 28. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.artinfo.ba/index.php/vijesti?catid=0&amp;id=3655 ARTinfo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207055658/https://www.artinfo.ba/index.php/vijesti?catid=0&amp;id=3655 |date=7. prosinca 2018. }} (artinfo.ba/ap): ''Ima li kraja vandalizmu u Tuzli'' pristupljeno 6. prosinca 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [http://tip.ba/2013/04/17/vandalizam-na-groblju-u-tetimi/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207045834/http://tip.ba/2013/04/17/vandalizam-na-groblju-u-tetimi/ |date=7. prosinca 2018. }} TIP: ''Vandalizam na groblju u Tetimi '', 17. travnja 2013. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/vandali-u-tuzli-unistili-katolicko-groblje.html Dnevnik.hr] D.B.: ''Vandali u Tuzli uništili katoličko groblje'', 7. studenoga 2011.  (pristupljeno 6. prosinca 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.pixsell.hr/agencija/halopix/tuzla-groblju-sveti-mihovil-ostecen-velik-broj-nadgrobnih-spomenika-galerija-160324/ Pixsell] ''Tuzla: Na groblju Sveti Mihovil oštećen velik broj nadgrobnih spomenika'' (pristupljeno 6. prosinca 2018.)&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]], i vezani su za [[Behram-begova medresa Tuzla|Behram-begovu]] medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. [[Sveučilište u Tuzli]] je osnovano [[1976.]], iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz [[1950-ih|50-tih]] godina. Članice Sveučilišta su sljedeći fakulteti:Mašinski fakultet, Tehnološki, Rudarsko-građevinsko-geološki, Ekonomski, Medicinski, Filozofski,Farmaceutski, Prirodno-matematički,Fakultet Elektrotehnike, Akademija Dramskih Umjetnosti,Edukacijsko-rehabilitacijski te više instituta. Na Sveučilištu se školuje 13000 studenata, a nastavu drži oko 600 nastavnika i suradnika.

U Tuzli djeluje više srednjih škola: [[Građevinsko-geodetska škola Tuzla|Građevinsko-geodetska]], [[Elektrotehnička škola Tuzla| Elektrotehnička škola]], [[Ekonomsko-trgovinska škola Tuzla| Ekonomsko-trgovinska škola]], [[Medicinska škola Tuzla|Medicinska škola]], [[Katolički školski centar &quot;Sv.Franjo&quot; Tuzla|Katolički školski centar &quot;Sv.Franjo&quot;]] pri kojem djeluje Opća gimnazija i druge.

== Kultura ==
=== Knjižnice ===
Pretpostavlja se da su prve knjižnice postojale u 17. stoljeću, pri Behram-begovoj medresi i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i sveučilišna knjižnica poslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 knjižnjičarskih jedinica.

=== Muzeji ===
[[Muzej istočne Bosne]] posjeduje [[Etnologija|etnološku]], [[povijest|povijesnu]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju. 

[[Muzej solarstva]], koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacijsku gradu o povijesti solarstva.

=== Arhiv ===
Povijesni arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina grade iznosi 1500 dužinskih [[metar]]a. Najstarija arhivska grada potiče iz 17. stoljeca. 

=== Glazba ===
U Tuzli je [[1886.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je [[1949.]], a srednja [[1957.]] godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić.
 
=== Narodno [[kazalište]] ===
U Tuzli je 17. travnja [[1898.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. &quot;Narodno pozorište Tuzla&quot; u kontinuitetu radi od ožujka [[1949.]] godine. [[1960-ih|Šezdesetih]] godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, [[balet]]na škola i simfonijski orkestar. Časopis Pozorište, kao jedinstvena [[teatar]]ska revija u BiH, pokrenut je [[1953.]] godine.

=== Društva ===
Od 1896. godine pa do dolaska komunista na vlast 1945. godine u Tuzli su djelovali [[Hrvatsko pjevačko društvo Majevica ]](utemeljeno 1896. godine), [[Hrvatski sokol]] (1905.), [[Hrvatska narodna zajednica]] (1907.), [[Organizacija radnika Hrvata ]](1907.), [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom s čitaonicom]] (1913.), [[HNK Zrinski Tuzla|Hrvatski nogometni klub Zrinjski]] (1913.) i Društvo [[Hrvatska žena]] (početak 20. st.). u [[Donja Tuzla|Donjoj Tuzli]] je utemeljena 1906. i djelovala u Tuzli do komunističke zabrane rada 1949. godine podružnica [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], čije je djelovanje obnovljeno 1991. godine. HKD Napredak je imao podružnicu i na području Kreke od 1921. do zabrane rada 1949. godine.&lt;ref name=&quot;fst&quot;&gt;[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; HKD Napredak djeluje i danas, organizira koncerte i drugo.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewkultura.php?id=2822 Tuzlarije] S. P. : ''Održan koncert „U susret Božiću”'' 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Kulturni centri ===
U Tuzli djeluje [[Bosanski kulturni centar Tuzla|Bosanski kulturni centar]]. U izgradnji je [[Katolički kulturni centar &quot;Sv. Franjo&quot; Tuzla|Hrvatski kulturni centar &quot;Sv.Franjo&quot;]].&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.ba/rijesiti-pitanje-ravnopravnosti-izbornog-zakona-960323 Riješiti pitanje ravnopravnosti, Izbornog zakona...]. Večernji list. Autor: R.I. Objava: 11.9.2014.&lt;/ref&gt;

== Šport ==
Organizirani oblici športskog života u Tuzli datiraju iz [[1904.]] godine. 
Od 1943. godine datiraju početci stolnog tenisa u Tuzli, kad je jedan od začetnika stolnog tenisa u Tuzli, Vlastimir Nikolić (r. u Beogradu, 1929., u Tuzli od 1934.) počeo se baviti stolnim tenisom.&lt;ref&gt;(boš.) [http://stk-krekaedelex.com/index.php?id=8 STK Kreka] O klubu (pristupljeno 22. kolovoza 2018.)&lt;/ref&gt; Danas djeluju 74 športske organizacije, u 19 športskih grana, sa 6500 aktivnih športaša. [[Atletika|Atletičari]] su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim natjecanjima. [[Zlatan Saračević]] je bio europski prvak i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice [[KK Jedinstvo-Trocal|Jedinstva]] su [[1989.]] osvojile naslov europskih prvakinja, pobijedivši u superfinalu peterostruke prvakinje Europe - ekipu talijanskog [[Primigi]]ja.

'''Športski klubovi''':&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot;&gt;[http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815083924/http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ |date=15. kolovoza 2016. }} TIP/Dnevni avaz/Autor: Nedim Ćudić: ''Tuzla: Od grada sporta do provincije'', 19. srpnja 2013. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
{|
|-
|
*[[HNK Zrinski Tuzla]]
*[[FK Sloboda Tuzla]]
*[[FK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Sloboda Tuzla|KK Sloboda-Dita]]
*[[KK Zrinski Tuzla]]
*[[KK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Tuzla]]
*[[ŽKK Jedinstvo Tuzla]]
|
*[[KK Jedinstvo-Trocal]]
*[[KBS Tuzla-Sinbra Tuzla]]
*[[RK Sloboda Tuzla]]
*[[RK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[RK Zrinski Tuzla]]
*[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]]
*[[ŽRK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[ŽRK Tuzla Mild]]
|
*[[ŽOK Tuzla]]
* Bokserski klub Gizprom
* STK Poštar
* [[STK Zrinski Tuzla]]
* Karate klub Zmaj od Bosne
* Biciklistički klub Zmaj od Bosne
* MNK Salines, premijerligaš BiH&lt;ref&gt;(boš.) [https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ Radio Kameleon] Razgovarao Vedran Jahić: ''PRIČA O FC SALINES TUZLA: Igrači igraju gratis, nekako se krpimo!'' 6. listopada 2016. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
* HŠK Zrinski, boksački klub&lt;ref&gt;[http://www.boks-sv-duje.hr/povijest-boksa/povijest-hrvatskog-boksa Boksački klub Sveti Duje Split] ''Povijest hrvatskog boksa'' (pristupljeno 25. studenoga 2017.) U Jugoslavenski teško atletski i šakački savez 1933. godine bilo je učlanjeno devet klubova, među kojima H.Š.K. Zrinski Tuzla, čiji je tajnik [[Jakimir Kamenjašević]]. Imao je registriranih 11 boksača, boksao u unajmljenoj dvorani. Trener je bio amater. &lt;/ref&gt;
* TUZAMK, automoto i karting klub&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=89539 Tuzlarije] ''Tuzla domaćin šampionata BiH u karting sportu '' 9. rujna 2019. (pristupljeno 23. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;
|}

Nagrada za [[Športaš godine Grada Tuzle|športaša godine Grada Tuzle]] dodjeljuje se od 1960. godine.&lt;ref&gt;(boš.) [http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 Sportski savez grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160222052810/http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 |date=22. veljače 2016. }} ''Sportiste godine'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Tuzlanska košarka drži neslavni rekord. Košarkašice [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|Jedinstva]] u 5. kola prvenstva BiH 2016./17. za košarkašice u utakmici protiv Play Offa iz Sarajeva, koja je završila 41:100, prvi su koš postigle tek u 12. minuti pri rezultatu 0:41, tj. u prvoj četvrtini nisu postigle nijedan poen.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tuzlanski.ba/sport/kosarka/nezabiljezen-slucaj-u-bh-kosarci-dogodio-se-veceras-u-tuzlanskom-mejdanu/ Tuzlanski.ba] ''Nezabilježen slučaj u bh. košarci dogodio se večeras u tuzlanskom Mejdanu'', 26. studenoga 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=8I9yu58wfX8 Youtube - Bhbasket TV] ''Tuzlanska sramota, Jedinstvo - Play Off''&lt;/ref&gt;

== Zdravstvo ==
Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su [[1874.]], kada je otvorena Hastahana - prva tuzlanska bolnica. 

Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije. Javna zdravstvena ustanova Univerzitski klinički centar ima ukupno 37 organizacionih jedinica, od čega, 19 Klinika, 2 Poliklinike, 2 Zavoda, Centar palijativne njege i Urgentni centar, Bolničku apoteku, 6 sektora i 5 službi. 

Ukupno ima 2.562 uposlenika, od čega su njih 1.792 zdravstveni radnici, 470 doktora medicine (20 subspecijalista, 357 specijalista, 87 specijalizanata, 6 doktora medicine, 9 farmaceuta i biohemičara) i 1.271 medicinska sestara – tehničar ( 40 s visokom, 88 s višom i 1.143 sa srednjom stručnom spremom). Medicinskih saradnika ima zaposlenih 42 s visokom stručnom spremom, dok je 770 uposlenika - zdravstvenih saradnika različitih profila. 

Ustanova se prostire na ukupno 60.000 kvadratnih metara prostora i četiri lokacije: kompleks Gradina koga čini nekoliko objekata u kojima su smještene klinike, poliklinike, zavodi, uprava, administracija i tehnička podrška, te objekti u Kreki, Slavinovićima i Solini.

Godišnje se u JZU UKC Tuzla, čiji je kapacitet 1.373 bolnička kreveta, liječi 47.103 bolesnika, obavi se oko 27.683 operativnih zahvata i pruži više od 3.223.194 usluga i pregleda, te ostvari 338.496 bolnoopskrbnih dana.

Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu.

Tuzla je najzagađeniji europski grad na području onečišćenja zraka,&lt;ref&gt; [http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini Dnevnik] (nepotpisano) ''Najzagađeniji europski grad nalazi se u Bosni i Hercegovini'', dnevnik.ba, 21. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)&lt;/ref&gt; a sličan problem u BiH dijele [[Zenica]] i [[Sarajevo]].&lt;ref&gt; [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-tik-do-hrvatske-20171120 Tportal] V. B. ''Najzagađeniji europski grad nalazi se tik do Hrvatske'', www.tportal.hr, 20. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.) &lt;/ref&gt;

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==
Gradovi pobratimi su:
*{{ZD|H|HRV}} [[Osijek]]
*{{ZD|I|ITA}} [[Bologna]]
*{{ZD|M|MAĐ}} [[Pečuh]]
*{{ZD|Š|ŠPA}} [[Hospitalet]]

==Izvori==

* Knjiga: ''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 
* međumrežje - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.tuzla.ba/ Službena stranica grada Tuzle]
* [http://www.tuzlamap.tk/ Karta Tuzle]
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl 25. svibnja 1995. u srpskom je granatiranju Tuzle jednim projektilom ubijen 71 mladi čovjek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219010924/http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl |date=19. prosinca 2007. }}
* [http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ Matica hrvatska] ''Tuzla je i hrvatski grad'', Vijenac 539 - 30. listopada 2014.
* [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 Nacionalni spomenici na prostoru Tuzle] (boš.)
* [https://blog.vecernji.hr/gordangrguric/hrvati-u-tuzli-afirmacija-kvalitetom-9405 Večernji list] Gordan Grgurić: ''Hrvati u Tuzli: afirmacija kvalitetom'', 29. svibnja 2017.

{{BiH}}
{{Tuzla}}
{{Tuzla - mjesne zajednice}}
[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tuzla| ]]</text>
      <sha1>ccaknonlwzntu1xiyz4bg4qwa6l1ucs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Životinje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28262</id>
    <revision>
      <id>6432110</id>
      <parentid>6395077</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T12:07:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sangunaut</username>
        <id>276813</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21029" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = ''Životinje''
| slika = Animal diversity October 2007.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Raznolikost životinja
| domena = [[Eukarioti|Eukaryota]]
| superregnum =[[Unikonta]]
| regnum = '''Animalia'''
| regnum_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]]
| razdioba_stupanj = [[Koljeno (taksonomija)|Koljena]]
| razdioba = *Podkraljevstvo [[Parazoa]]
**[[spužve|Porifera]]
**[[Placozoa]]
*Podkraljevstvo [[Pravi mnogostaničari|Eumetazoa]]
**[[Radiata]] (nesvrstano)
***[[rebraši|Ctenophora]]
***[[žarnjaci|Cnidaria]]
**[[Bilateralne životinje|Bilateria]] (nesvrstano)
***[[Orthonectida]]
***[[Rhombozoa]]
***[[Acoelomorpha]]
***[[Chaetognatha]]
***Natkoljeno [[Deuterostomia]]
****[[svitkovci|Chordata]]
****[[žiroglavci|Hemichordata]]
****[[bodljikaši|Echinodermata]]
****[[Xenoturbellida]]
****[[Vetulicolia]] †
***[[Protostomia]] (nesvrstano)
****Natkoljeno [[Ecdysozoa]]
*****[[Kinorhyncha]]
*****[[Loricifera]]
*****[[Priapulida]]
*****[[oblići|Nematoda]]
*****[[Nematomorpha]]
*****[[Lobopodia]]
*****[[crvonošci|Onychophora]]
*****[[dugoživci|Tardigrada]]
*****[[člankonošci|Arthropoda]]
****Natkoljeno [[Platyzoa]]
*****[[plošnjaci|Platyhelminthes]]
*****[[Gastrotricha]]
*****[[kolnjaci|Rotifera]]
*****[[Acanthocephala]]
*****[[Gnathostomulida]]
*****[[Micrognathozoa]]
*****[[Cycliophora]]
****Natkoljeno [[Lophotrochozoa]]
*****[[Sipuncula]]
*****[[Hyolitha]] †
*****[[vrpčari|Nemertea]]
*****[[potkovnjaci|Phoronida]]
*****[[mahovnjaci|Bryozoa]]
*****[[Entoprocta]]
*****[[Brachiopoda]]
*****[[mekušci|Mollusca]]
*****[[kolutićavci|Annelida]]
*****[[zvjezdani|Echiura]]
}}

'''Životinje''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Animalia'') su jedno od [[Carstvo (taksonomija)|carstava]] u [[domena|domeni]] [[eukarioti|eukariota]]. Životinje su [[višestanični organizmi]]. Životinje nemaju [[Stanična stijenka|staničnu stijenku]], po čemu se razlikuju od [[Biljke|biljaka]], [[Alge|algi]] i [[Gljive|gljiva]]. Životinjsko carstvo se dijeli na različite podskupine, pa unutar toga dalje u porodice i dalje. [[Prirodne znanosti|Prirodna znanost]] koja se bavi životinjama naziva se [[zoologija]]. Danas postoji preko milijun vrsta životinja. 

Životinje su [[živa bića]] koja svoju [[energija|energiju]] ne dobivaju [[fotosinteza|fotosintezom]], nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim [[organizam|organizmima]], a za [[disanje]] trebaju [[kisik]]. Izdišu [[ugljikov dioksid]] koji je potreban biljkama da bi proizvele kisik. Većina životinja je pokretna i ima [[osjetilo|osjetila]]. Sve životinje se kreću da bi mogle naći hranjive tvari, jedinku suprotnog spola za [[razmnožavanje]] i pobjeći od neprijatelja. Gotovo sve životinje imaju neki oblik [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]], mogu biti muškog ili ženskog spola. Pojedine stanice i organi specijalizirani su za razmnožavanje. Mnoge životinje također imaju sposobnost [[nespolno razmnožavanje|nespolnog razmnožavanja]]. To se može dogoditi putem [[partenogeneza|partenogeneze]], kojom su plodna jaja proizvedena bez parenja.

=== Podjela i procjena broja životinjskih vrsta ===
* [[Sisavci]] (Mammalia): 5.501 vrsta otkrivena; procjena: 5.600 vrsta
* [[Ptice]]: 10.064 vrsta; procjena: 10.500 vrsta
* [[Gmazovi]]: 9.547 vrsta; procjena: 12.000 vrsta
* [[Vodozemci]]: 6.771 vrsta; procjena: 15.000 vrsta
* [[Ribe]]: 32.400 vrsta; procjena: 45.000 vrsta
* [[Rakovi]] 47.000 vrsta; Procjena 150.000 vrsta
* [[Mekušci]]: 85.000 vrsta: procjena: 2.000.000 vrsta
* [[Paučnjaci]] (Arachnida): 102.248 vrsta; procjena: 600.000 vrsta
* [[Kukci]] (Insecta) 1.000.000 vrsta; procjena 5.000.000 vrsta&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://ngm.nationalgeographic.com/2013/04/125-explore/seeking-new-species |title=National Geographic |journal= |access-date=23. svibnja 2013. |archive-date=23. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130523223012/http://ngm.nationalgeographic.com/2013/04/125-explore/seeking-new-species |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Nastanak životinja ==
U [[znanost]]i je zastupljeno mišljenje da su se prve životinje pojavile u pretkambriju, prije oko 700 milijuna godina, dok neki znanstvenici smatraju da se nastanak prve životinjske stanice dogodio prije oko milijardu godina. Velike morfološke razlike između današnjih grupa su se pojavile još u kambriju, ili u ediakariju. Tada su vjerojatno bile prisutne sljedeće skupine životinja: [[spužve]], [[žarnjaci]], [[mekušci]], člankoviti [[crvi]] (anelide) i [[člankonošci]].

== Osobine životinja ==

Po broju [[stanica]], životinje se dijele na jednostanične i višestanične. Velika većina životinja su [[višestaničari|višestanični organizmi]]. Tradicionalno, u životinje se ubraja i cijela jedna grupa [[jednostaničari|jednostaničnih organizama]], [[protozoa]]. To se međutim više ne može [[biologija|biološki]] opravdati. Najbliži srodnici pravih višestaničnih organizama su [[Choanoflagellata]].

Životinje, za razliku od biljaka, ne mogu proizvoditi same hranu. One ju pronalaze kretanjem u prirodi na različite načine. Nastanjuju određene prostore (staništa) koji im osiguravaju potrebne životne uvjete, a one se tom prostoru prilagođavaju. Postoji nekoliko vrsta staništa, a to su: travnjaci, [[more]] i [[šuma|šume]] i dr. Ona se razlikuju, primjerice temperaturom zraka i količini [[svjetlost]]i, i ako se životinja ne može prilagoditi svom novom staništu, ona će uginuti. Mladunci kod životinja legu se iz [[jaje|jaja]] ili se kote živi mladi.

Biljke i životinje, unatoč nekim razlikama, međusobno su povezane.

== Prehrana ==

Sve su životinje [[heterotrofni organizmi]], što znači da se hrane izravno ili neizravno drugim živim bićima. [[Ugljikohidrati|Ugljikohidrate]] potrebne za [[život]], uzimaju iz organskih tvari. Po vrsti hrane koju koriste dijele se na: [[mesožder]]e, [[biljožder]]e, [[svežder]]e i [[parazit]]e. Životinje koriste [[šećer]]e pohranjene u biljkama poput [[glukoza|glukoze]] i [[fruktoza|fruktoze]] kao izvor [[energija|energije]]. Korist od toga imaju i mesožderi koji se hrane životinjama, koje su konzumirale biljnu hranu. Biljožderi koji se brane od mesoždera (predatora) imaju različite načine zaštite poput [[mimikrija|mimikrije]].  

Mesožderi su životinje koje se hrane pretežno [[meso]]m poput: [[mačkolike životinje|mačkolikih životinja]], većine [[psolike životinje|psolikih životinja]], [[kitovi|kitova]], gotovo svih [[šišmiš]]a, [[ptice grabljivice|ptica grabljivica]], nekih [[ptice vodarice|ptica vodarica]], [[krokodil]]a i dr. Biljožderi se hrane pretežno [[biljka]]ma poput: [[deva]], [[zebra|zebri]], većine [[primati|primata]], [[koala]] i dr. Svežderi imaju sposobnost probavljanja hrane biljnog i životinjskog porijekla. To su npr. [[medvjedi]], [[svinje]], [[ježevi]], [[vjeverice]], [[vrane]] i dr. Paraziti se hrane na štetu domaćina u kojem obitavaju poput: [[dječja glista|dječje gliste]], [[trakavice|trakavica]], [[metilji|metilj]]a i dr.

== Odnos životinja s čovjekom ==
{{Izdvoji}}
Prirodnoznanstveno gledano, i [[čovjek]]a treba smatrati životinjom. [[Biologija ponašanja]] je pokazala da životinje s višim stupnjem razvoja živčanog sustava koriste komplicirane uzorke ponašanja i određene znakove koje nazivamo i [[govor životinja]] (glasanje, mimika, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti &quot;visoko razvijenu&quot; [[kultura|kulturu]]. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, znanstveno gledano, nije održivo. O odnosu čovjeka prema drugim životinjama (&quot;Odnos čovjek-životinja&quot;) pogledaj [[Filozofska antropologija|Filozofsku antropologiju]].

== Zaštita životinja ==
[[Datoteka:Dronte 17th Century.jpg|200px|thumb|desno|[[Dodo]] je izumrla životinjska vrsta.]]
Postoje mnogi [[zakon]]i, s ciljem zaštite životinja i njihove životne sredine od štetnog ljudskoga djelovanja. Ponekad se radi o zaštiti od narušavanja [[prirodna ravnoteža|prirodne ravnoteže]] i gubitku [[stanište|staništa]], a ponekad o zaštiti protiv neetičnog postupanja i zlostavljanja životinja. Donesena je Europska konvencija o zaštiti i dobrobiti životinja, a u Hrvatskoj &quot;Zakon o zaštiti životinja&quot; (Narodne novine broj 135/06) i niz pravilnika. 

Zagađenje okoliša uzrokovano [[industrija|industrijom]] i potrošačkim društvom također destabilizira životni prostor životinja. Velika su [[opasnost]] izlijevanja [[nafta|nafte]] iz [[naftna platforma|naftnih platformi]] i havarije [[tanker]]a. Morskim pticama nafta se lijepi za [[perje]] te umiru od trovanja prilikom čišćenja perja. Prekomjeran [[lov]] i [[ribolov]] nepovoljno utječu na populacije životinja. Dolaskom [[bijela rasa|bijelaca]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] broj [[bizon]]a smanjio se s nekoliko milijuna na samo nekoliko tisuća jedinki. Intezivna [[poljoprivreda]] u kojoj se koristi mnogo [[pesticidi|pesticida]] i [[umjetna gnojiva|umjetnih gnojiva]] mijenja prirodnu ravnotežu na velikim poljoprivrednim površima, čime se šteti velikom broju životinja. 

Postoje organizacije i udruge za zaštitu životinja. Među najpoznatijima su: Udruga građana za etičko postupanje nad životinjama ([[PETA]]), [[Svjetska organizacija za zaštitu prirode]] (WWF), Svjetsko društvo za zaštitu životinja ([[WSPA]]), a u Hrvatskoj na tom području radi udruga [[Prijatelji životinja]].

=== Izumiranje životinjskih vrsta  ===

Tijekom [[povijest]]i, nastajale su nove i izumirale dotadašnje životinjske vrste u skladu s prirodnim zakonima. Masovna izumiranja bila su nakon [[kataklizma|kataklizmi]], npr. izumiranje [[dinosaur]]a i primitivnih sisavaca. Nakon izumiranja slijedilo je vrijeme pojavljivanja brojnih novih životinjskih vrsta.

[[Čovjek]] pokušava ukrotiti [[priroda|prirodu]], čime smanjuje životni prostor životinja, što dovodi do izumiranja ugroženih životinjskih vrsta. Zbog štetnog ljudskog djelovanja, u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] izumrlo je 7 životinjskih vrsta (npr. [[dodo]] i divlje govedo [[oroks]], u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] izumrlo je 11 vrsta (npr. [[Štelerova morska krava]] i [[plava antilopa]]), u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] izumrlo je 27 vrsta (npr. [[velika njorka]], konj [[tarpan]], zebra [[kvaga]]), a u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] iščezlo je 67 životinjskih vrsta (npr. [[papagaj iz Karoline]], [[golub selac]] i ptica [[huia]]).&lt;ref&gt; Ugrožene životinje, Svjetski fond za zaštitu divljih životinja, WWF, Edicija Panini, 1987.&lt;/ref&gt; Brigom društva za zaštitu životinja spašene su od izumiranja na desetke životinjskih vrsta, koje sada imaju stabilne populacije poput: [[kozorog]]a, [[arapski oriks|arapskog oriksa]], [[europski bizon|europskog bizona]], [[havajska guska|havajske guske]], [[bjelorepi gnu|bjelorepog gnua]], [[prževalski konj|prževalskog konja]] i dr.

Predviđa se izumiranje mnogih životinjskih vrsta u bliskoj budućnosti. Među najugroženijima su: [[javanski nosorog]], [[mauricijski kliktavac]] i [[kineski aligator]]. Rade se popisi ugroženih životinja, koje se zovu &quot;Crvene knjige&quot;. Među najosjetljivijim grupama su velike mačke i ptice grabljivice.

== Klasifikacija ==
Koljeno&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://globalspecies.org/ntaxa/109518 |title=Global Species |archive-url=https://web.archive.org/web/20151023202721/http://globalspecies.org/ntaxa/109518 |archive-date=23. listopada 2015. |access-date=26. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt;
*'''Koljeno [[Acanthocephala]]''' () (946). 
**Razred: [[Archiacanthocephala]] () (168); 
**[[Eoacanthocephala]] () (167); 
**[[Palaeacanthocephala]] () (611)
*'''Koljeno [[Annelida]]''' () (13,245). Razred: 
**[[Clitellata]] (1,562); 
**[[Polychaeta]] () (11,683)
*'''Koljeno [[Arthropoda]]''' () (883,570). Razred: 
**[[Arachnida]] () (61,624); 
**[[Branchiopoda]] () (613): 
**[[Cephalocarida]] (12); 
**[[Chilopoda]] (centipede) (3,138); 
**[[Collembola]] (1); 
**[[Diplopoda]] (millipede) (9,601); 
**[[Diplura]] (1); 
**[[Entognatha]] (2,837); 
**[[Insecta]] () (776,088); 
**[[Malacostraca]] () (20,962); 
**[[Maxillopoda]] (5,184); 
**[[Merostomata]] () (4); 
**neoznačeno ([[Symphyla]]; (83); 
**[[Ostracoda]] () (1,718); 
**[[Pauropoda]] () (415); 
**[[Pycnogonida]] () (1,264); 
**[[Remipedia]] (25)
* '''Koljeno [[Brachiopoda]]''' () (411). Razred: 
**[[Craniata]] (c) (19); 
**[[Lingulata]] (24); 
**neoznačeno (16; [[Thecideida]]); 
**[[Rhynchonellata]] (352)
*'''Koljeno [[Bryozoa]]''' () (5,673). Razred: 
**[[Gymnolaemata]] (4,929) 
**[[Phylactolaemata]] (69)
**[[Stenolaemata]] (675)
*'''Koljeno [[Chaetognatha]]''' () (178). Razred: 
**neoznačeno (178), 
***red (neoznačeno 178). 
****Porodice: [[Bathybelosidae]] (1); [[Eukrohniidae]] () (56); [[Krohnitelldae]] (1); [[Krohnittellidae]] (2); [[Krohnittidae]] () (3); [[Pterokrohniidae]] (1); [[Pterosagittidae]] (1); [[Sagittidae]] () (87); [[Spadellidae]] () (25); [[Torquatoridae]] (1)
*'''Koljeno [[Chordata]]''' () (64,210). Razred:
**[[Actinopterygii]] () (30,426)   
**[[Amphibia]] (amphibians) (6,440)
**[[Appendicularia]] () (65)
**[[Ascidiacea]] (ascidians and sessile tunicates) (2,251) 
**[[Aves]] (birds) (9,963)  
**[[Cephalaspidomorphi]] (lampreys) (43)  
**[[Cephalochordata]] (lancelets) (33)
**[[Elasmobranchii]] (sharks and rays) (1,128)
**[[Holocephali]] (chimaeras) (49)
**[[Mammalia]] (mammals) (4,998) 
**[[Myxini]] (hagfishes) (77)
**[[Reptilia]] (reptiles) (8,655) 
**[[Sarcopterygii]] (lobe-finned fishes and terrestrial vertebrates) (8)  
**[[Thaliacea]] (pelagic tunicates) (74)
*'''Koljeno [[Cnidaria]]''' () (9,912). Razred: 
**[[Anthozoa]] (anemones and corals) (5,936)   (28)   (1)
**[[Cubozoa]] (sea wasps or box jellyfish) (36)
**[[Hydrozoa]] (hydralike animals, hydroids, and hydrozoans) (3,698)   (3)
**[[Scyphozoa]] (cup animals and jellyfishes) (194)   (1)
**[[Staurozoa]] (48)
*'''Koljeno [[Ctenophora]]''' () (166). razred:
**[[Nuda]] (23)
**[[Tentaculata]] () (143)   (1)
*'''Koljeno [[Cycliophora]]''' (2). Razred:
**[[Eucycliophora]] (2)
*'''Koljeno [[Echinodermata]]''' () (4,615). Razred:
**[[Asteroidea]] () (1,913)
**[[Crinoidea]] () (74)
**[[Echinoidea]] () (184)
**[[Holothuroidea]] () (290)
**[[Ophiuroidea]] () (2,153)
**[[Somasteroidea]] (1)
*'''Koljeno [[Echiura]]''' () (179). razred: 
**neoznačeno (179)
***Red. Neoznačeno (179). Porodice: [[Bonelliidae]] (78); [[Echiuridae]] () (95); neoznačeno {2, rodovi [[Binoraphorus]] (1) [[Sactosoma]] (1)}; [[Urechidae]] () (4)
*'''Koljeno [[Gastrotricha]]''' () (716). Razred: 
**neoznačeno (716)
***Red. [[Chaetonotida]] (Gastrotrichs) (454); [[Macrodasyda]] (262)
*'''Koljeno [[Gnathostomulida]]''' () (98). Razred:
**Neoznačeno (98)
***Red. [[Bursovaginoidea]] () (70); [[Filospermoidea]] () (28)
*'''Koljeno [[Hemichordata]]''' () (106). Razred:
**[[Enteropneusta]] () (81)
**[[Pterobranchia]] () (25)
*'''Koljeno [[Kamptozoa]]''' (171). Razred:  (171)
**Neoznačeno (171)
***Red: neoznačeno  (171).
****Porodice: [[Barentsiidae]] (Invert) (25); [[Loxokalypodidae]] (Invert) (2); [[Loxosomatidae]] (Invert) (124); [[Pedicellinidae]] (Invert) (20)
*'''Koljeno [[Kinorhyncha]]''' (157). 
**Razred, Neoznačeno (157)
***Red: [[Cyclorhagida]] (91); [[Homalorhagida]] (66)
*'''Koljeno [[Loricifera]]''' (22)
**Razred, neoznačeno 22
***Red: [[Nanaloricida]] (22)
****Porodcice: [[Nanaloricidae]] (6); [[Pliciloricidae]] (16)
*'''Koljeno [[Micrognathozoa]]''' (1)
**Razred, neoznačen (1)
***Red: [[Limnognathida]] (1)
****Porodica: [[Limnognathiidae]] (1)
*****Rod: [[Limnognathia]] (1)
******Vrsta: [[Limnognathia maerski]]
*'''Koljeno [[Mollusca]]''' (mekušci) (14,227) 
**razred: [[Aplacophora]] (66)
**razred: [[Bivalvia]] (bivalves and clams) (2,340)   (77)   (17)
**razred: [[Cephalopoda]] (octopuses and squids) (739)
**razred: [[Gastropoda]] (gastropods, slugs, and snails) (9,630)   (79)   (11)
**razred: [[Monoplacophora]] (Molluscs) (29)
**razred: [[Polyplacophora]] (Chitons/coat-of-mail snails) (907)
**razred: [[Scaphopoda]] (tusk shells) (516)
*'''Koljeno [[Myxozoa]]''' () (40) 
**razred [[Myxosporea]] (40)  
***Red: [[Bipolarina]] (1); [[Bivalvulida]] (33); [[Myxosporida]] (6) 
*'''Koljeno [[Nematoda]]''' (3,457) 
**Razred: [[Adenophorea]] (2,685); [[Secernentea]] (772) 
*'''Koljeno [[Nematomorpha]]''' () (238)
*'''Koljeno [[Nemertea]]''' (Vrpčari) (1,332)
**razred: [[Anopla]] () (571); [[Enopla]] () (698); neoznačeno (63; Porodica (1): [[Arhynchonemertidae]] (1); Rodovi (62): Ascaris (1); Borlasia (9); Carinella (1); Cephalonema (1); Chloraima (1); Cosmocephala (1); Eupolia (3); Fasciola (1); Gordius (8); Hallezia (1); Hyalonemertes (1); Lobilabrum (1); Loxorrhochma (1); Meckelia (4); Nareda (1); Nemertes (7); Omatoplea (1); Ommatoplea (1); Planaria (2); Polia (3); Polystemma (1); Prostoma (6); Scotia (1); Serpentaria (1); Stimpsonia (1); Vermiculus (3)
*'''Koljeno [[Onychophora]]''' () (167) 
**razred: neoznačeno (167) 
***Red: neoznačeno (167) 
****Porodica: [[Peripatidae]] (Peripatatus) (66); [[Peripatopsidae]] (Peripatatus) (101)
*'''Koljeno [[Orthonectida]]''' (24)
**Razred: neoznačeno (24)
***Red. neoznačeno (24)
****Porodica: [[Pelmatosphaeridae]] (Invert) (1); [[Rhopaluridae]] (Invert) (23)
*'''Koljeno [[Phoronida]]''' () (10)
**Razred: neoznačeno (10)
***Red. neoznačeno (10)
****Porodica: neoznačeno (10)
*****Rodovi: [[Phoronis]] (7); [[Phoronopsis]] (3)
*'''Koljeno [[Placozoa]]''' (1)
**razred: neoznačen (1)
***red: neoznačen (1)
****Porodica: [[Trichoplacidae]] (1)
*****Rod (1) [[Trichoplax]] (1)
******Vrsta: [[Trichoplax adhaerens]]
*'''Koljeno [[Platyhelminthes]]''' () (3,322)
**Razred: [[Acoela]] (380); [[Archoophora]] (5); [[Cestoda]] (Trakavice) (52); [[Nemertodermatida]] (8); [[Neoophora]] (65); [[Trematoda]] () (1,643); [[Turbellaria]] () (1,169)
*'''Koljeno [[Porifera]]''' () (8,122)
**Razred: [[Calcarea]] () (669); [[Demospongiae]] () (6,889); [[Hexactinellida]] () (562); neoznačeno (2; Rodovi [[Ceratella]] 1, [[Placodictyum]], 1)
*'''Koljeno [[Priapulida]]''' (19)
**Razred: neoznačeno (19)
***Red: neoznačeno (19)
****Porodica: [[Chaetostephanidae]] (2); [[Priapulidae]] (priapulids) (9); [[Tubuluchidae]] (8)
*'''Koljeno [[Rhombozoa]]''' (89)
**Razred: neoznačeno (89)
***Red. neoznačeno (89)
****Porodica: [[Conocyemidae]] () (5); [[Dicyemidae]] () (83); [[Kantharellidae]] (1)
*'''Koljeno [[Rotifera]]''' (r) (1,994)
**Razred: [[Eurotatoria]] (1,991); [[Pararotatoria]] (3)
*'''Koljeno [[Sipuncula]]''' () (206)
**Razred: [[Phascolosomatidea]] (70); [[Sipunculidea]] (136)
*'''Koljeno [[Tardigrada]]''' () (1,018)
**Razred: [[Eutardigrada]] (628); [[Heterotardigrada]] (389); [[Mesotardigrada]] (1)
*'''Koljeno [[Xenoturbellida]]''' (2)
**Razred: neoznačeno (2)
***Red: neoznačeno (2)
****Porodica (2). [[Xenoturbellidae]] (2)
*****Rod: [[Xenoturbella]] (2)
******Vrste. [[Xenoturbella bocki]], [[Xenoturbella westbladi]].
== Ugrožene vrste ==
Broj ugroženih vrsta po koljenima&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.globalspecies.org/ntaxa/109518 |title=Global Species: Animalia (animals) |journal= |access-date=28. ožujka 2013. |archive-date=1. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121101095936/http://globalspecies.org/ntaxa/109518 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Annelida]]  (2) ugrožene vrste
* [[Arthropoda]]  (338) ugroženih vrsta
* [[Chordata]]  (3,449) ugroženih vrsta
* [[Cnidaria]]  (31) ugrožena vrsta
* [[Mollusca]]   (157) ugroženih vrsta
* [[Onychophora]] (5) ugroženih vrsta
== Vidi Popis ==
'''[[Dodatak: klasifikacija životinja (Animalia)]]'''

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Sympetrum flaveolum - side (aka).jpg|''[[Sympetrum flaveolum]]''
Datoteka:Grapevinesnail 01.jpg|''[[Helix pomatia]]''
Datoteka:Superb fairy wren2 LiquidGhoul.jpg|''[[Malurus cyaneus]]''
Datoteka:Dhole.jpg|[[Dola]]
Datoteka:Jaguar sitting.jpg|[[Jaguar]]
Datoteka:Plectaster decanus.jpg|''[[Plectaster decanus]]''
Datoteka:Ocellaris clownfish.JPG|[[Riba klaun]]
Datoteka:Hyla arborea hun.jpg|[[Obična gatalinka]]
Datoteka:Testudo graeca.jpg|[[Grčka čančara]]
Datoteka:Samoieda 05.jpg|[[Samojed]]
Datoteka:Platypus.jpg|[[Čudnovati kljunaš]]
Datoteka:RedDeerCaithness.jpg|[[Obični jelen]]
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske poveznice ==

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      =
|commonscat     = Animalia
|commonscathr   = Životinje
|wikivrste      = Animalia
|wikivrstehr    = Životinje
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = životinja
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

=== Zaštićene životinjske vrste ===
* [http://www.nn.hr/clanci%5Csluzbeno%5C1996%5C1504.htm Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama u Republici Hrvatskoj]  

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Životinje| ]]
[[Kategorija:Opisthokonta]]
[[Kategorija:Zoologija]]</text>
      <sha1>8x49q0lcf7pxxzutytjqrnjcasdszw4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Panzer III</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29458</id>
    <revision>
      <id>6432338</id>
      <parentid>6158683</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:15:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lukacek</username>
        <id>278042</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23974" xml:space="preserve">{{Oklopno vozilo
|ime                  =Panzer III&lt;br&gt;''(Panzerkampfwagen III)''
|datoteka             = [[Datoteka:PzKpfwIIIH.Saumur.000a1y8q.jpeg|280px]]
|opis                 =PzKpfw III Ausf H
|namjena              =Srednji tenk
|zemlja porijekla     ={{ZD+X/N|NNJE}}
|dizajn               =	Daimler-Benz
|razvijen na temelju  =
|početak razvoja      =[[1935.]]
|proizvođač           =Daimler-Benz
|proizvodnja          =od [[1938.]] – [[1943.]]
|broj primjeraka      =5.774
|uveden u uporabu     =[[1939.]]
|status               =u uporabi do [[1945.]], nikad nije službeno povučen
|posada               =5
|dužina               =6,41 m
|širina               =2,95 m
|visina               =2,5 m
|težina               =22,7 tona
|oklop                =5 do 70 mm
|primarno             =1×50 mm top Kwk 38 L/42
|sekundarno           =2×7,92 mm [[strojnica]] MG34
|pogon                =12-cilindrični Maybach HL 120 TRM
|snaga                =265 KS (197 kW
|ovjes                =torzijske poluge
|cestovna_brzina      =40 km/h
|omjer_snage_i_težine =
|doseg                =155 km
|opaska               = 
}}

'''Panzer III''' je bio njemački [[tenk]] koji se nalazio u ratnoj upotrebi do kraja [[1943.]] godine. Službeni naziv Panzer III bilo je Panzerkampfwagen III (PzKpfw III).

== Nastanak ==

Godine [[1935.]], na poticaj generala [[Heinz Guderian|Heinza Guderiana]], pokrenut razvoj novog tenka naoružanog protutenkovskim [[top]]om i [[strojnica]]ma. Uz njega pokrenut je i razvoj tenka s topom velikog [[Kalibar|kalibra]] namijenjenog potpori pješaštvu. Prvi će tenk naknadno označiti kao Panzerkampfwagen III, a drugi kao Panzerkampfwagen IV. Projektom Waffenamta tražio se srednji tenk mase do 15 tona. Na poziv za dostavu prijedloga odazvali su se MAN (Nurnberg), Daimler-Benz AG (Berlin-Marienfelde), Rheinmetall-Brosig (Berlin) i Krupp AG (Essen). Samo je vozilo označeno kao Versuchkraftfahrzeug 619, Mittlerer Traktor (srednji traktor), a potom kao 3,7 cm Geschutz-Panzerwagen (oklopno vozilo s topom). Razvoj Panzerkampfwagena III započeo je sukobom Waffenamta (odjel za nabavu) i Inspektorata za mehanizirane snage oko odabira glavnog oružja (topa). Waffenamt je odabrao top [[Kalibar|kalibra]] 37 mm, dok je Inspektorat za mehanizirane snage zahtijevao ugradnju topa od 50 mm. Na kraju je ipak odabran top kalibra 37 mm, i to ponajprije zato što je top Pak 35/36 L/45 (kalibra 37 mm) postao standardno naoružanje topništva njemačke kopnene vojske, a time i jedini top za koji se proizvodilo protutenkovsko streljivo. Zbog toga bi razvoj novog streljiva za top kalibra 50 mm bilo preskupo i prerizično. Međutim, na zahtjev Inspektorata kupola i prsten kupole od početka su projektirani tako da u slučaju potrebe kasnije omoguće ugradnju topa većeg kalibra. Kako se novi tenk trebao rabiti za ofenzivna djelovanja i borbu protiv suparničkih tenkova, odlučeno je da se pojača čelni [[oklop]], na štetu bokova, a kako bi se ostvarila što manja masa i zadržala maksimalna brzina do 40 km/h. Tenk je trebao dobiti peteročlanu posadu: zapovjednik, ciljatelj, punitelj, vozač i radiooperater (koji je sjedio u prednjem dijelu tijela desno od vozača). Komunikacija između posade trebale se obavljati interkomom. Tako je Panzerkampfwagen III postao prvi njemački tenk opremljen ovim sustavom. Dobra iskustva s vježbi, a kasnije i iz prvih borbenih uporabi, naveli su njemačku vojsku da interkome instaliraju u sve svoje tenkove.

Testiranja prototipova obavljena su tijekom [[1936.]] i [[1937.]] na poligonima Kummersdorf i Ulm. Pobjednikom je proglašen prijedlog Daimler-Benza, s početkom serijske proizvodnje još [[1937.]] Kruppov je prijedlog pobijedio u natječaju za tenk s većim topom, te je tako dobiven [[Panzerkampfwagen IV]].

Daimler-Benzovi su stručnjaci Panzerkampfwagen III podijelili u tri sekcije. Prednji i središnji dio tijela, te kupola međusobno su bili povezani, dok je motorni odjeljak bio u stražnjem dijelu odvojen vatrostalnom pregradom. Kako je pogonski kotač bio naprijed, pogonska se osovina protezala iz motora kroz središnji dio tijela u prednji dio gdje je bila mjenjačka kutija i sustav za upravljanje vozilom. Ova koncepcija vozila nije se mijenjala tijekom cijele serijske proizvodnje. Ono što se mijenjalo jest debljina [[oklop]]a i naoružanje.

==Inačice==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-732-0114-16, Russland - Mitte, Flammenwerfer-Panzer.jpg|mini|desno|250px|Flammpanzer III]]
===Panzerkampfwagen III Ausf A===

Nakon manjih modifikacija serijska proizvodnja prve inačice Ausf A pokrenuta je u svibnju [[1937.]] Serijska je proizvodnja trajala do kraja [[1937.]] i proizvedeno je tek 10 primjeraka ''(neki izvori navode 15 proizvedenih tenkova ove inačice)'', pa se slobodno može reći da su poslužili tek za uhodavanje proizvodnje. Za razliku od prvobitnih planova debljina [[oklop]]a tijela i kupole s prednje i bočnih strana bila je 15 mm. Tek je debljina oklopa sa stražnje strane bila 10 mm. Usprkos tomu masa je bila 15,4 tone. Ugrađen je motor Maybach HL108TR V-12 snage 183,87 kW (250 KS), što je bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 35 km/h. Uz top od 37 mm spregnuta je [[strojnica]] [[Kalibar|kalibra]] 7,9 mm. Još je jedna strojnica istog kalibra ugrađena u prednji desni dio tijela. Tek je nekoliko Panzerkampfwagena III Ausf A sudjelovalo u okupaciji Poljske, ali su zbog preslabe oklopne zaštite i problema s podvozjem (posebice ovjesom) povučeni iz operativne uporabe u veljači 1940.

===Panzerkampfwagena III Ausf B===

Problem s ovjesom uočen je još tijekom testiranja prototipa pa je već [[1937.]] pokrenuta proizvodnja Panzerkampfwagena III Ausf B. U odnosu na Ausf A najveća je promjena bio novo [[podvozje]] s novim [[ovjes]]om. Umjesto pet voznih kotača postavljena su četiri para malih kotača ovješenih na lisnate opruge. Prva su testiranjam pokazala da je ovo novo rješenje, ako ne gore, onda barem jednako loše kao i originalno na Ausfu A.

Izvršene su i neke manje promjene na ispuhu motora, a zapovjednik je dobio kupolicu s tenka Panzerkampfwagen IV. Dovršeno je 15 tenkova inačice Ausf B, a pet ih je modificirano kako bi ih uporabili u razvoju samovoznog topa [[Sturmgeschutz III]]. Na kraju će biti proizvedeno neusporedivo više Sturmgeschutza III nego Panzerkampfwagena III. Preostali Panzerkampfwageni III Ausf B raspoređeni su u borbene postrojbe te su sudjelovali u okupaciji Poljske. Iz operativne su uporabe povučeni zajedno s Panzerkampfwagenima III Ausf A.

===Panzerkampfwagen III Ausf C===

Zbog neuspjeha prve dvije inačice serijska proizvodnja Ausf C započela je već u lipnju [[1937.]], te je trajala sve do siječnja [[1938.]] I ovaj put je naglasak bio na poboljšanju podvozja. Na Ausfu C je uporabljena komplicirana kombinacija lisnatih i spiralnih [[opruga]] koja se pokazala tek nešto boljom od prva dva rješenja. Osim što nije bila bitno bolja, ova je kombinacija bila skupa za izradu i teška za održavanje.

Vozač je dobio servopokretanu spojku te poboljšan sustav za upravljanje [[tenk]]a. Napravljeno je tek 15 Panzerkampfwagena III ove inačice. Prvi su Ausfi C u postrojbe došli 1938. te su sudjelovali u borbama u Poljskoj. Kako su imali isti [[oklop]] kao i prve dvije inačice, iz operativne su uporabe povučeni već u veljači 1940.

===Panzerkampfwagen III Ausf D===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-318-0083-30, Polen, Panzer III mit Panzersoldaten.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf D u Poljskoj 1939. godine]]
Panzerkampfwagen III Ausf D bio je nastavak razvoja inačice Ausf B, od koje je naslijedio i podvozje. Jedina je razlika bila da su prvi i četvrti par voznih kotača dobili kraće lisnate opruge. Poboljšanje je bilo minorno. Unatoč tomu maksimalna je brzina povećana na 40 km/h.

Ipak, od siječnja do lipnja [[1938.]] proizvedeno je 30 Ausfa D. Zapravo je napravljeno čak 55 vozila, ali je samo 30 dobilo kupole s naoružanjem. Preostalih 25 iskorišteno je za daljnja testiranja.

Ausfi D rabljeni su u borbama u Poljskoj. Iako su službeno povučeni iz uporabe u veljači 1940., vraćeni su u postrojbe kako bi sudjelovali u invaziji na Norvešku.

===Panzerkampfwagen III Ausf E===

Suočeni s nedostacima na prve četiri inačice Daimler-Benz ih je proglasio predserijskim modelima. Tako se tek inačica Ausf E smatrala prvim serijskim Panzerkampfwagenom III. Proizvodnja je pokrenuta u prosincu 1938. a do listopada 1939. proizvedeno je 96 primjeraka.

Da bi konačno riješili problem s podvozjem i ovjesom, projektanti su odustali od lisnatih opruga i odlučili se primijeniti kombinaciju šest velikih voznih kotača s neovisnim ovjesom s torzijskim štapovima, koje je projektirao [[Ferdinand Porsche]] za uporabu na automobilima. Na ovaj su način konačno riješeni problemi s podvozjem.
[[Datoteka:Panzerkampfwagen III.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf E]]
Još jedna veliko poboljšanje u odnosu na prijašnje inačice bilo je povećanje debljine čelnog i bočnog oklopa na 30 mm. Kupola je cijela izrađena od [[čelik]]a debljine 30 mm, dok je stražnji dio tijela dobio oklop debljine 21 mm. Čak je i debljina oklopa podnice tenka povećana na 16 mm. Zanimljivo je da iako je debljina oklopa udvostručena, dostupni podaci tvrde da je masa povećana na samo 19 500 kg, ili samo 100 kg u odnosu na prijašnje inačice, što je ipak malo vjerojatno. Zbog toga je vjerojatnije da je masa povećana na 19 500 kg (jedan izvor navodi masu od 21 800 kg). Zbog toga je ugrađen [[benzinski motor]] s dvanaest cilindara Maybach HL120TR zapremine 11,9 litara i snage 220 kW (300 KS) uz koji je išao novi mjenjač Maybach Variorex s deset brzina. Tako je zadržana maksimalna brzina od 40 km/h i 20 km/h izvan cesta. S 320 litara benzina autonomija je po dobrim cestama bila 165 km. Međutim, ako je [[tenk]] morao voziti po poljima, autonomija bi pala na 105 km. U oba slučaja to je trebalo biti dostatno za jedan dan ratovanja.

Borbeni komplet za top KwK 35/36 L/46.5 od 37 mm bio je 99 granata. Uz to u tenku je bilo i 2700 metaka za strojnice MG 34 kalibra 7,9 mm. Od kolovoza 1940. na dio tenkova inačice Ausf E započela je ugradnja topova KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Ovi su tenkovi dobili i dodatni oklop na prednjoj i bočnim stranama, pa se podatak od 21 800 kg najvjerojatnije odnosi na ove tenkove.

Panzerkampfwagen III Ausf E intenzivno je rabljen u bitkama u Poljskoj i Francuskoj. Tenkovi koji nisu dobili top od 50 mm pretvoreni su u izvidnička vozila. Zapravo ne postoji podatak da su Panzerkampfwageni III Ausf E službeno povučeni iz operativne uporabe, već su vjerojatno postupno otpisivani zbog borbenih gubitaka.

===Panzerkampfwagen III Ausf F===

U odnosu na inačicu Ausf E inačica Ausf F je imala tek minorne izmjene. Zbog toga se izvana ova dva tenka nisu mogla razlikovati. U stručnoj literaturi navodi ih se kao isti tenk, s jedinom razlikom što je Ausf F naručen u znatno većim količinama. Od rujna 1939. do srpnja 1940. proizvedeno je čak 435 Ausfa F. Tako velik broj nije mogao proizvesti samo jedan proizvođač pa je proizvodnja podijeljena između Daimler-Benza, MAN-a, Alketta i FAMO-a.

Jedina veća razlika u odnosu na Ausf E bila je uporaba motora Maybach HL102TRM s promijenjenim uvodnicima za zrak i otvorima za hlađenje. Kako se nije povećala snaga motora, maksimalna brzina je ostala 40 km/h. Prvih 335 Ausfa F dobili su top KwK 35/36 L/46.5 kalibra 37 mm, te tri strojnice kalibra 7,62 mm (dvije u kupoli i jedna u tijelu). Zadnjih 100 naoružano je topom KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Od kolovoza 1940. veći broj Ausf F prenaoružano je topom kalibra 50 mm, te su kao i Ausf E, dobili dodatni oklop.

Panzerkampfwageni III Ausf F u borbene su postrojbe počeli stizati potkraj [[1939.]] U trenutku napada na Francusku operativno je bilo 348 ovih tenkova, te su činili glavninu udarne snage njemačkih oklopnih snaga. Sudjelovali su u bitkama na Balkanu, Sjevernoj Africi i u Rusiji. Nikad nisu službeno povučeni iz operativne uporabe, pa se tako sigurno zna da je barem jedan bio operativan u lipnju 1944. u [[Norveška|Norveškoj]].

Prvi serijski samovozni top Sturmgeschutz III bio je baziran na tijelu i sustavima Panzerkampfwagena III Ausf F.

===Panzerkampfwagen III Ausf G===

U travnju [[1940.]] započela je proizvodnja inačice Ausf G, koja je u osnovi bila jednaka kao inačica Ausf F. Tako je prvih 50 primjeraka naoružano topom kalibra 37 mm, dok je preostalih 550 dobilo top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Do kraja 1941. svi su Ausf G primjerci prenaoružani [[top]]om [[Kalibar|kalibra]] 50 mm. Dodana je još jedna [[strojnica]] MG 34 (7,9 mm) pokraj topa. Jedina razlika u odnosu na Ausf F bila je da je cijeli tenk, osim gornjeg dijela i podnice, bio napravljen od oklopa debljine 30 mm. Rezultat je bio povećanje mase na 20,3 tone ''(dio izvora navodi masu od 21,8 t)''. Kako bi se kompenziralo povećanje mase, umjesto dotadašnjih [[Gusjenica (mehanika)|gusjenica]] širine 36 cm postavljene su nove širine 40 cm, tzv. Ostkette. S tenka Panzerkampfwagen IV Ausf E/F/G preuzeta je kupolica zapovjednika, koja je poslije postala standard na svim Panzerkampfwagenima III. Tenkovi poslani u Sjevernu Afriku dobili su dodatne filtere za zrak kako bi se motori zaštitili od pijeska. Ugrađen je i jači ventilator sustava za hlađenje. Tako modificirana vozila dobila su oznaku Ausf G(Tp). Tp je značilo Tropisch/Trop/Tropen.

Manji broj tenkova inačice Ausf G bio je u operativnoj uporabi sve do rujna [[1944.]], a vjerojatno nikad i nisu službeno povučeni iz operativne, ili bolje rečeno, borbene uporabe, već su jednostavno otpisani zbog oštećenja ili kvarova.

===Panzerkampfwagen III Auf H===

Od listopada 1940. u serijsku je uporabu ušla inačica Ausf H. Kako bi se povećala proizvodnja, ali i uhodala proizvodnja za sljedeće inačice, Ausf H se proizvodila u [[MAN SE|MAN]]-u, Alkettu, Henschelu, Wegmannu, MNH-u i MIAG-u. Zahvaljujući tako široko raspoređenoj proizvodnji do travnja [[1941.]] proizvedeno je 308 tenkova ove inačice. Ausf H je bila prva inačica Panzerkampfwagena III koja je serijski dobila top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm.

Na inačici Ausf H prvi su put iskorištena i iskustva iz borbi u Poljskoj i djelomično u Francuskoj. U praksi je to značilo, osim ugradnje topa od 50 mm, i ojačanje oklopa tijela tenka za još 30 mm - na 60 mm. Ojačanje je obavljeno postavljanjem čeličnih ploča na prednji i stražnji dio tenka. Na taj su način barem ti dijelovi tenka postali otporni na paljbu britanskih topova od 40 mm, sovjetskog topa kalibra 45 mm i američkog od 37 mm. Iako je zadržan motor Maybach HL120TRM, stari je mjenjač zamijenjen novim Maybach SSG 77. To je učinjeno kako bi se kompenziralo povećanje mase na 21,8 tona. Ojačan je i ovjes. Tijekom 1942. i 1943. topovi KwK 38 L/42 zamijenjeni su novim KwK 39 L/60, također kalibra 50 mm, ali dulje cijevi.

Panzerkampfwagen III Ausf H rabljeni su u borbama na Balkanu, Sovjetskom Savezu i Sjevernoj Africi. Ne postoji podatak da su službeno povučeni iz operativne (borbene) uporabe.

===Panzerkampfwagen III Ausf J===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-748-0089-10, Russland, Soldat auf Panzer III J.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf J u SSSR-u 1942.]]
Njemačke su oklopne snage [[10. svibnja]] [[1940.]] u operativnoj uporabi imali samo 381 Panzerkampfwagen III tenk, a još su 135 izgubili tijekom okupacije Francuske. S tako malo tenkova nikako nisu mogle obaviti napad na Sovjetski Savez. Zbog toga je njemačka industrija hitno trebala povećati proizvodnju, i to za nekoliko puta. Tako je u ožujku 1941. započela proizvodnja inačice Ausf J. Završno sastavljanje tenkova obavljalo se u pogonima Daimler-Benza, MAN-a, Alkette, Henschela, Wegmanna, MNH-a i MIAG-a. Do srpnja [[1942.]], kad je obustavljena proizvodnja ove inačice isporučeno je čak 2616 primjeraka. S obzirom na to da se za veću brojku navode i proizvodni serijski brojevi ''(68001-69100 i 72001-74100)'', vjerojatnije je da je ipak proizvedeno više od 2500 tenkova ove inačice.

U odnosu na prijašnju inačicu, Ausf J je dobio pojačani oklop na prednjem dijelu vozila. Prednja strana tijela i topovski mantlet napravljeni su od čelika debljine 50 mm. Istu debljinu oklopa dobio je i stražnji dio superstrukture (nadogradnja između tijela tenka i kupole u kojoj su sjedili vozač i radiooperater) te stražnji dio tijela tenka. Ovim je izmjenama masa povećana na 21,5 tona. Zanimljivo je da su bočne stranice ostale na debljini oklopa od samo 30 mm.

Nakon početnih iskustava iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od travnja 1942. dodatno je pojačan oklop na prednjem dijelu tenka, zajedno s mantletom. Pojačanje je obavljeno postavljanjem ploča debljine 20 mm.

Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] osobno zapovjedio da se Panzerkampfwageni III Ausf J moraju naoružati topom KWK 39 L/60, njegova proizvodnja još nije bila dostatna da se opskrbi sve veća potražnja. Zbog toga je čak 1549 tenkova Ausf J isporučeno s topom KwK 38 L/42, čija je borbena učinkovitost još uvijek bila dobra. Od prosinca [[1941.]] do srpnja [[1942.]] isporučeno je 1067 tenkova naoružanih topom KWK 39 L/60. Osim topa jedina razlika između ovih vozila je bila da su ona s topom L/42 imala borbeni komplet s 99 granata, dok ona s topom L/60 84 granate.

Prvi su Panzerkampfwageni III Ausf J ušli u sastav 2. i 5. oklopne divizije u rujnu 1941. Odmah su poslani u [[Sovjetski Savez]] kako bi se nadomjestili gubici (u prvoj godini borbi na sovjetskim bojištima izgubljeno je više od 1400 Panzerkampfwagena III). Do ljeta 1943. kombinacija gubitaka i raznoraznih konverzija uzrokovala je da je za borbu bio sposoban još samo 141 Ausf J.

===Panzerkampfwagen III Ausf L===
[[Datoteka:Panzerkampfwagen III (2).JPG|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf L]]
Serijska proizvodnja inačice Ausf L započela je u lipnju 1942. Do prosinca iste godine proizvedeno je 1942. primjerka. U odnosu na Ausf J, inačica Ausf L je dobila pojačani oklop na prednjoj strani kupole (na 57 mm), te dodatne ploče oklopa od 20 mm na prednjoj strani nadgradnje i mantlete. Umjesto tri ponovno su ugrađivane samo dvije strojnice MK 34 kalibra 7,9 mm.

Ausf L je dobio i jedinstveni sustav za prijenos tople tekućine za hlađenje motora iz jednog tenka u drugi. Vozila namijenjena Sjevernoj Africi Ausf L(Tp) dobila su dodatne filtere za zrak, nove filtere za ulje, te pojačan ventilator sustav za hlađenje motora. Ausf L su prvi njemački tenkovi koji su dobili protuzračnu strojnicu postavljenu na krovu zapovjednikove kupolice. Ovo je rješenje naknadno primijenjeno i na sve starije inačice Panzerkampfwagena III. Većina tenkova Ausf L naknadno je na tijelu i kupoli dobila dodatne ploče oklopa debljine 5 mm.

===Panzerkampfwagen III Ausf M===
[[Datoteka:SdKz141-1-1.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf M]]
Inačica Ausf M u svemu je bila identična inačici Ausf N, osim što je imala povećani gaz s uobičajenih 0,8-0,9 m na 1,3 m. Od listopada 1942. do veljače 1943. u pogonima Wegmanna, MIAG-a i MNH-a proizvedeno je 250 tenkova. Naoružanje i oklop bili su jednaki kao u inačice Ausf L. Tenkovi inačice Ausf M sudjelovali su u [[Bitka kod Kurska|Kurskoj bici]] te u obrani Sicilije. Mnogo je tenkova ove inačice naknadno pretvoren u samovozne topove Sturmgeschutz III.

Od veljače do travnja 1943. tvrtka MIAG je napravila 100 Ausf M tenkova koje je naknadno Wegmann pretvorio u samovozne bacače plamena. Novo je vozilo dobilo oznaku PzKpfw III /F1)/Sd.Kfz 141/3, ali je bilo poznatije kao Flammpanzeri III ili Panzerflammwagen III. Na osnovno tijelo postavljen je dodatni oklop debljine od 30 do 50 mm. U svakom su vozilo bila dva spremnika ukupne zapremine 1020 litara, što je bilo dovoljno za 125 plamena dužine jednu sekundu, ili 80 do 81 plamen dužine tri sekunde. Najveći domet plamena bio je 60 metara, ali je to umnogome ovisilo o vremenskim uvjetima. Flammpanzer III bio je namijenjen uporabi u gradskom okruženju, prije svega Staljingradu, ali ni jedan tenk nije dospio do tog grada.

===Panzerkampfwagen III Ausf N===

U lipnju 1942. započela je proizvodnja zadnje inačice Panzerkampfwagena III - Ausf N. Do tada su njemački tenkovski gubici u Sovjetskom Savezu bili toliki da su hitno trebali bilo kakvo oklopno vozilo. Zbog toga je proizvodnja inačice Ausf N po mnogočemu jedinstvena. Osim što je to bio jedini Panzerkampfwagen III naoružan topom KwK 37 L/24 kalibra 75 mm (preuzet s Panzerkampfwagena IV), proizvodnja je zapravo bila prenaoružavanje prijašnjih inačica. Tako su na standard Ausf N inačice podignuta tri Ausfa J, 447 Ausfa L i 213 Ausfa M. Još 37 je dobiveno modernizacijom prijašnjih inačica. Zbog toga je i debljina [[oklop]]a ovisila o inačici na kojoj je napravljen. S vremenom je manji broj tenkova Ausf N na bokovima dobio čelične ploče debljine 5 mm, kao pokušaj obrane od protutenkovskih kumulativnih projektila (Bazooka). Ausf N su u osnovi bili tek prijelazno rješenje do dolaska znatno boljih tenkova [[Tiger I|Tiger]].

==Ratno djelovanje==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0137-14A, Jugoslawien, Panzer III in Fahrt.jpg|mini|desno|250px|Panzer III u Jugoslaviji]]
Prvo borbeno djelovanje ovaj je tenk imao tijekom Poljske kampanje iako su tada upotrebljavani samo njegovi testni primjerci. Njegovo zamišljeno djelovanje bilo je zajedno s tenkom [[Panzer IV]] koji bi imao protupješačke zadaće, za razliku od Panzera III koji bi bio zadužen za uništenje protivničkih tenkova. Već prvi ozbiljni pokus ovog tenka na pohodu u Francuskoj završava djelomičnim neuspjehom koji rezultira nadogradnjom njegovog nedovoljno jakog topa s promjera 37 mm na onaj 50 mm. Iako je sada ovaj tenk postao jači on se pokazao preslabim u sukobu s [[T-34]] nakon invazije Sovjetskog Saveza. Taj događaj postaje zvono za uzbunu koja rezultira stalnim zahtjevima za boljim i novijim tenkom. Nekoliko mjeseci nakon što novi tenk popularnog imena Tigar počinje izlaziti s proizvodnih traka [[1943.]] godine dolazi do obustave korištenja Panzera III, a sve tvornice se prebacuju na proizvodnju njegove protutenkovske inačice bez kupole imena [[Stug III]].

Masovno je rabljen na bojištima Francuske, Balkana, Sjeverne Afrike i Sovjetskog Saveza.

==Oprema==

Prvobitno je bilo zamišljeno da ovaj tenk uđe u proizvodnju s oklopom debelim 15 mm i topom kalibra 50 mm. Protivno željama mehaniziranog odjela Wehrmachta top je bio smanjen na 37 mm, ali je kupola u koju može stati veći top ostala u proizvodnji tako da je kasnije on lako zamijenjen prema prvotnom zahtjevu. Tijekom borba bila je uočena i slabost oklopa tako da je on do kraja proizvodnje bio stalno podebljavan dok nije dostigao debljinu od 50 mm. Sveukupno je bilo proizvedeno nešto manje od 6000 primjeraka ovog tenka.

==Prenamjene==

Iz dizajna ovog tenka napravljeno je najmasovnije njemačko oklopno vozilo u doba Drugog svjetskog rata. To je bio [[Stug III]], proizveden u više od 10.000 primjeraka. S druge strane Sovjetski Savez je od zarobljenih Panzera III i Stuga III napravio više od 1000 primjeraka svojeg oklopnog vozila imena [[Su-76i]].

===Korištenje izvan Njemačke===

Manji broj ranih, slabijih verzija ovog tenka je prodano ili ustupljeno Sovjetskom Savezu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Poslije drugog svjetskog rata Panzer III ostao je u upotrebi na području Norveške i država bivših članica Osovine.

==Vidi još==
===Zajednički poslužitelj===
{{WProjekti
|commons        = Panzer III
|commonshr      = Panzer III
|commonscat     = Panzer III
|commonscathr   = Panzer III
}}

==Izvori==
{{Hrvatski vojnik}}
*Hrvatski vojnik, broj 246

{{Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu}}
{{Tenkovi između dva svjetska rata}}

[[Kategorija:Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Srednji tenkovi]]</text>
      <sha1>3lnd3c1ye6w7fvir0p42o59zua1o7zb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432339</id>
      <parentid>6432338</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:17:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lukacek</username>
        <id>278042</id>
      </contributor>
      <comment>/* Panzerkampfwagen III Ausf G */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24012" xml:space="preserve">{{Oklopno vozilo
|ime                  =Panzer III&lt;br&gt;''(Panzerkampfwagen III)''
|datoteka             = [[Datoteka:PzKpfwIIIH.Saumur.000a1y8q.jpeg|280px]]
|opis                 =PzKpfw III Ausf H
|namjena              =Srednji tenk
|zemlja porijekla     ={{ZD+X/N|NNJE}}
|dizajn               =	Daimler-Benz
|razvijen na temelju  =
|početak razvoja      =[[1935.]]
|proizvođač           =Daimler-Benz
|proizvodnja          =od [[1938.]] – [[1943.]]
|broj primjeraka      =5.774
|uveden u uporabu     =[[1939.]]
|status               =u uporabi do [[1945.]], nikad nije službeno povučen
|posada               =5
|dužina               =6,41 m
|širina               =2,95 m
|visina               =2,5 m
|težina               =22,7 tona
|oklop                =5 do 70 mm
|primarno             =1×50 mm top Kwk 38 L/42
|sekundarno           =2×7,92 mm [[strojnica]] MG34
|pogon                =12-cilindrični Maybach HL 120 TRM
|snaga                =265 KS (197 kW
|ovjes                =torzijske poluge
|cestovna_brzina      =40 km/h
|omjer_snage_i_težine =
|doseg                =155 km
|opaska               = 
}}

'''Panzer III''' je bio njemački [[tenk]] koji se nalazio u ratnoj upotrebi do kraja [[1943.]] godine. Službeni naziv Panzer III bilo je Panzerkampfwagen III (PzKpfw III).

== Nastanak ==

Godine [[1935.]], na poticaj generala [[Heinz Guderian|Heinza Guderiana]], pokrenut razvoj novog tenka naoružanog protutenkovskim [[top]]om i [[strojnica]]ma. Uz njega pokrenut je i razvoj tenka s topom velikog [[Kalibar|kalibra]] namijenjenog potpori pješaštvu. Prvi će tenk naknadno označiti kao Panzerkampfwagen III, a drugi kao Panzerkampfwagen IV. Projektom Waffenamta tražio se srednji tenk mase do 15 tona. Na poziv za dostavu prijedloga odazvali su se MAN (Nurnberg), Daimler-Benz AG (Berlin-Marienfelde), Rheinmetall-Brosig (Berlin) i Krupp AG (Essen). Samo je vozilo označeno kao Versuchkraftfahrzeug 619, Mittlerer Traktor (srednji traktor), a potom kao 3,7 cm Geschutz-Panzerwagen (oklopno vozilo s topom). Razvoj Panzerkampfwagena III započeo je sukobom Waffenamta (odjel za nabavu) i Inspektorata za mehanizirane snage oko odabira glavnog oružja (topa). Waffenamt je odabrao top [[Kalibar|kalibra]] 37 mm, dok je Inspektorat za mehanizirane snage zahtijevao ugradnju topa od 50 mm. Na kraju je ipak odabran top kalibra 37 mm, i to ponajprije zato što je top Pak 35/36 L/45 (kalibra 37 mm) postao standardno naoružanje topništva njemačke kopnene vojske, a time i jedini top za koji se proizvodilo protutenkovsko streljivo. Zbog toga bi razvoj novog streljiva za top kalibra 50 mm bilo preskupo i prerizično. Međutim, na zahtjev Inspektorata kupola i prsten kupole od početka su projektirani tako da u slučaju potrebe kasnije omoguće ugradnju topa većeg kalibra. Kako se novi tenk trebao rabiti za ofenzivna djelovanja i borbu protiv suparničkih tenkova, odlučeno je da se pojača čelni [[oklop]], na štetu bokova, a kako bi se ostvarila što manja masa i zadržala maksimalna brzina do 40 km/h. Tenk je trebao dobiti peteročlanu posadu: zapovjednik, ciljatelj, punitelj, vozač i radiooperater (koji je sjedio u prednjem dijelu tijela desno od vozača). Komunikacija između posade trebale se obavljati interkomom. Tako je Panzerkampfwagen III postao prvi njemački tenk opremljen ovim sustavom. Dobra iskustva s vježbi, a kasnije i iz prvih borbenih uporabi, naveli su njemačku vojsku da interkome instaliraju u sve svoje tenkove.

Testiranja prototipova obavljena su tijekom [[1936.]] i [[1937.]] na poligonima Kummersdorf i Ulm. Pobjednikom je proglašen prijedlog Daimler-Benza, s početkom serijske proizvodnje još [[1937.]] Kruppov je prijedlog pobijedio u natječaju za tenk s većim topom, te je tako dobiven [[Panzerkampfwagen IV]].

Daimler-Benzovi su stručnjaci Panzerkampfwagen III podijelili u tri sekcije. Prednji i središnji dio tijela, te kupola međusobno su bili povezani, dok je motorni odjeljak bio u stražnjem dijelu odvojen vatrostalnom pregradom. Kako je pogonski kotač bio naprijed, pogonska se osovina protezala iz motora kroz središnji dio tijela u prednji dio gdje je bila mjenjačka kutija i sustav za upravljanje vozilom. Ova koncepcija vozila nije se mijenjala tijekom cijele serijske proizvodnje. Ono što se mijenjalo jest debljina [[oklop]]a i naoružanje.

==Inačice==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-732-0114-16, Russland - Mitte, Flammenwerfer-Panzer.jpg|mini|desno|250px|Flammpanzer III]]
===Panzerkampfwagen III Ausf A===

Nakon manjih modifikacija serijska proizvodnja prve inačice Ausf A pokrenuta je u svibnju [[1937.]] Serijska je proizvodnja trajala do kraja [[1937.]] i proizvedeno je tek 10 primjeraka ''(neki izvori navode 15 proizvedenih tenkova ove inačice)'', pa se slobodno može reći da su poslužili tek za uhodavanje proizvodnje. Za razliku od prvobitnih planova debljina [[oklop]]a tijela i kupole s prednje i bočnih strana bila je 15 mm. Tek je debljina oklopa sa stražnje strane bila 10 mm. Usprkos tomu masa je bila 15,4 tone. Ugrađen je motor Maybach HL108TR V-12 snage 183,87 kW (250 KS), što je bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 35 km/h. Uz top od 37 mm spregnuta je [[strojnica]] [[Kalibar|kalibra]] 7,9 mm. Još je jedna strojnica istog kalibra ugrađena u prednji desni dio tijela. Tek je nekoliko Panzerkampfwagena III Ausf A sudjelovalo u okupaciji Poljske, ali su zbog preslabe oklopne zaštite i problema s podvozjem (posebice ovjesom) povučeni iz operativne uporabe u veljači 1940.

===Panzerkampfwagena III Ausf B===

Problem s ovjesom uočen je još tijekom testiranja prototipa pa je već [[1937.]] pokrenuta proizvodnja Panzerkampfwagena III Ausf B. U odnosu na Ausf A najveća je promjena bio novo [[podvozje]] s novim [[ovjes]]om. Umjesto pet voznih kotača postavljena su četiri para malih kotača ovješenih na lisnate opruge. Prva su testiranjam pokazala da je ovo novo rješenje, ako ne gore, onda barem jednako loše kao i originalno na Ausfu A.

Izvršene su i neke manje promjene na ispuhu motora, a zapovjednik je dobio kupolicu s tenka Panzerkampfwagen IV. Dovršeno je 15 tenkova inačice Ausf B, a pet ih je modificirano kako bi ih uporabili u razvoju samovoznog topa [[Sturmgeschutz III]]. Na kraju će biti proizvedeno neusporedivo više Sturmgeschutza III nego Panzerkampfwagena III. Preostali Panzerkampfwageni III Ausf B raspoređeni su u borbene postrojbe te su sudjelovali u okupaciji Poljske. Iz operativne su uporabe povučeni zajedno s Panzerkampfwagenima III Ausf A.

===Panzerkampfwagen III Ausf C===

Zbog neuspjeha prve dvije inačice serijska proizvodnja Ausf C započela je već u lipnju [[1937.]], te je trajala sve do siječnja [[1938.]] I ovaj put je naglasak bio na poboljšanju podvozja. Na Ausfu C je uporabljena komplicirana kombinacija lisnatih i spiralnih [[opruga]] koja se pokazala tek nešto boljom od prva dva rješenja. Osim što nije bila bitno bolja, ova je kombinacija bila skupa za izradu i teška za održavanje.

Vozač je dobio servopokretanu spojku te poboljšan sustav za upravljanje [[tenk]]a. Napravljeno je tek 15 Panzerkampfwagena III ove inačice. Prvi su Ausfi C u postrojbe došli 1938. te su sudjelovali u borbama u Poljskoj. Kako su imali isti [[oklop]] kao i prve dvije inačice, iz operativne su uporabe povučeni već u veljači 1940.

===Panzerkampfwagen III Ausf D===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-318-0083-30, Polen, Panzer III mit Panzersoldaten.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf D u Poljskoj 1939. godine]]
Panzerkampfwagen III Ausf D bio je nastavak razvoja inačice Ausf B, od koje je naslijedio i podvozje. Jedina je razlika bila da su prvi i četvrti par voznih kotača dobili kraće lisnate opruge. Poboljšanje je bilo minorno. Unatoč tomu maksimalna je brzina povećana na 40 km/h.

Ipak, od siječnja do lipnja [[1938.]] proizvedeno je 30 Ausfa D. Zapravo je napravljeno čak 55 vozila, ali je samo 30 dobilo kupole s naoružanjem. Preostalih 25 iskorišteno je za daljnja testiranja.

Ausfi D rabljeni su u borbama u Poljskoj. Iako su službeno povučeni iz uporabe u veljači 1940., vraćeni su u postrojbe kako bi sudjelovali u invaziji na Norvešku.

===Panzerkampfwagen III Ausf E===

Suočeni s nedostacima na prve četiri inačice Daimler-Benz ih je proglasio predserijskim modelima. Tako se tek inačica Ausf E smatrala prvim serijskim Panzerkampfwagenom III. Proizvodnja je pokrenuta u prosincu 1938. a do listopada 1939. proizvedeno je 96 primjeraka.

Da bi konačno riješili problem s podvozjem i ovjesom, projektanti su odustali od lisnatih opruga i odlučili se primijeniti kombinaciju šest velikih voznih kotača s neovisnim ovjesom s torzijskim štapovima, koje je projektirao [[Ferdinand Porsche]] za uporabu na automobilima. Na ovaj su način konačno riješeni problemi s podvozjem.
[[Datoteka:Panzerkampfwagen III.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf E]]
Još jedna veliko poboljšanje u odnosu na prijašnje inačice bilo je povećanje debljine čelnog i bočnog oklopa na 30 mm. Kupola je cijela izrađena od [[čelik]]a debljine 30 mm, dok je stražnji dio tijela dobio oklop debljine 21 mm. Čak je i debljina oklopa podnice tenka povećana na 16 mm. Zanimljivo je da iako je debljina oklopa udvostručena, dostupni podaci tvrde da je masa povećana na samo 19 500 kg, ili samo 100 kg u odnosu na prijašnje inačice, što je ipak malo vjerojatno. Zbog toga je vjerojatnije da je masa povećana na 19 500 kg (jedan izvor navodi masu od 21 800 kg). Zbog toga je ugrađen [[benzinski motor]] s dvanaest cilindara Maybach HL120TR zapremine 11,9 litara i snage 220 kW (300 KS) uz koji je išao novi mjenjač Maybach Variorex s deset brzina. Tako je zadržana maksimalna brzina od 40 km/h i 20 km/h izvan cesta. S 320 litara benzina autonomija je po dobrim cestama bila 165 km. Međutim, ako je [[tenk]] morao voziti po poljima, autonomija bi pala na 105 km. U oba slučaja to je trebalo biti dostatno za jedan dan ratovanja.

Borbeni komplet za top KwK 35/36 L/46.5 od 37 mm bio je 99 granata. Uz to u tenku je bilo i 2700 metaka za strojnice MG 34 kalibra 7,9 mm. Od kolovoza 1940. na dio tenkova inačice Ausf E započela je ugradnja topova KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Ovi su tenkovi dobili i dodatni oklop na prednjoj i bočnim stranama, pa se podatak od 21 800 kg najvjerojatnije odnosi na ove tenkove.

Panzerkampfwagen III Ausf E intenzivno je rabljen u bitkama u Poljskoj i Francuskoj. Tenkovi koji nisu dobili top od 50 mm pretvoreni su u izvidnička vozila. Zapravo ne postoji podatak da su Panzerkampfwageni III Ausf E službeno povučeni iz operativne uporabe, već su vjerojatno postupno otpisivani zbog borbenih gubitaka.

===Panzerkampfwagen III Ausf F===

U odnosu na inačicu Ausf E inačica Ausf F je imala tek minorne izmjene. Zbog toga se izvana ova dva tenka nisu mogla razlikovati. U stručnoj literaturi navodi ih se kao isti tenk, s jedinom razlikom što je Ausf F naručen u znatno većim količinama. Od rujna 1939. do srpnja 1940. proizvedeno je čak 435 Ausfa F. Tako velik broj nije mogao proizvesti samo jedan proizvođač pa je proizvodnja podijeljena između Daimler-Benza, MAN-a, Alketta i FAMO-a.

Jedina veća razlika u odnosu na Ausf E bila je uporaba motora Maybach HL102TRM s promijenjenim uvodnicima za zrak i otvorima za hlađenje. Kako se nije povećala snaga motora, maksimalna brzina je ostala 40 km/h. Prvih 335 Ausfa F dobili su top KwK 35/36 L/46.5 kalibra 37 mm, te tri strojnice kalibra 7,62 mm (dvije u kupoli i jedna u tijelu). Zadnjih 100 naoružano je topom KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Od kolovoza 1940. veći broj Ausf F prenaoružano je topom kalibra 50 mm, te su kao i Ausf E, dobili dodatni oklop.

Panzerkampfwageni III Ausf F u borbene su postrojbe počeli stizati potkraj [[1939.]] U trenutku napada na Francusku operativno je bilo 348 ovih tenkova, te su činili glavninu udarne snage njemačkih oklopnih snaga. Sudjelovali su u bitkama na Balkanu, Sjevernoj Africi i u Rusiji. Nikad nisu službeno povučeni iz operativne uporabe, pa se tako sigurno zna da je barem jedan bio operativan u lipnju 1944. u [[Norveška|Norveškoj]].

Prvi serijski samovozni top Sturmgeschutz III bio je baziran na tijelu i sustavima Panzerkampfwagena III Ausf F.

===Panzerkampfwagen III Ausf G===

U travnju [[1940.]] započela je proizvodnja inačice Ausf G, koja je u osnovi bila jednaka kao inačica Ausf F. Tako je prvih 50 primjeraka naoružano topom kalibra 37 mm, dok je preostalih 550 dobilo top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Do kraja 1941. svi su Ausf G primjerci prenaoružani [[top]]om [[Kalibar|kalibra]] 50 mm. Dodana je još jedna [[strojnica]] MG 34 (7,9 mm) pokraj topa. Jedina razlika u odnosu na Ausf F bila je da je cijeli tenk, osim gornjeg dijela i podnice, bio napravljen od oklopa debljine 30 mm. Rezultat je bio povećanje mase na 20,3 tone ''(dio izvora navodi masu od 21,8 t)''. Kako bi se kompenziralo povećanje mase, umjesto dotadašnjih [[Gusjenica (mehanika)|gusjenica]] širine 36 cm postavljene su nove širine 40 cm, tzv. Ostkette. S tenka Panzerkampfwagen IV Ausf E/F/G preuzeta je kupolica zapovjednika, koja je poslije postala standard na svim Panzerkampfwagenima III. Tenkovi poslani u Sjevernu Afriku dobili su dodatne filtere za zrak kako bi se motori zaštitili od pijeska. Ugrađen je i jači ventilator sustava za hlađenje. Tako modificirana vozila dobila su oznaku Ausf G(Tp). Tp je značilo Tropisch/Trop/Tropen.

Manji broj tenkova inačice Ausf G bio je u operativnoj uporabi sve do rujna [[1944.]], a vjerojatno nikad i nisu službeno povučeni iz operativne, ili bolje rečeno, borbene uporabe, već su jednostavno otpisani zbog oštećenja ili kvarova.

===Panzerkampfwagen III Auf H===

Od listopada 1940. u serijsku je uporabu ušla inačica Ausf H. Kako bi se povećala proizvodnja, ali i uhodala proizvodnja za sljedeće inačice, Ausf H se proizvodila u [[MAN SE|MAN]]-u, Alkettu, Henschelu, Wegmannu, MNH-u i MIAG-u. Zahvaljujući tako široko raspoređenoj proizvodnji do travnja [[1941.]] proizvedeno je 308 tenkova ove inačice. Ausf H je bila prva inačica Panzerkampfwagena III koja je serijski dobila top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm.

Na inačici Ausf H prvi su put iskorištena i iskustva iz borbi u Poljskoj i djelomično u Francuskoj. U praksi je to značilo, osim ugradnje topa od 50 mm, i ojačanje oklopa tijela tenka za još 30 mm - na 60 mm. Ojačanje je obavljeno postavljanjem čeličnih ploča na prednji i stražnji dio tenka. Na taj su način barem ti dijelovi tenka postali otporni na paljbu britanskih topova od 40 mm, sovjetskog topa kalibra 45 mm i američkog od 37 mm. Iako je zadržan motor Maybach HL120TRM, stari je mjenjač zamijenjen novim Maybach SSG 77. To je učinjeno kako bi se kompenziralo povećanje mase na 21,8 tona. Ojačan je i ovjes. Tijekom 1942. i 1943. topovi KwK 38 L/42 zamijenjeni su novim KwK 39 L/60, također kalibra 50 mm, ali dulje cijevi.

Panzerkampfwagen III Ausf H rabljeni su u borbama na Balkanu, Sovjetskom Savezu i Sjevernoj Africi. Ne postoji podatak da su službeno povučeni iz operativne (borbene) uporabe.

===Panzerkampfwagen III Ausf J===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-748-0089-10, Russland, Soldat auf Panzer III J.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf J u SSSR-u 1942. Naoružan topom od 50 mm Kwk 39 L/60.]]
Njemačke su oklopne snage [[10. svibnja]] [[1940.]] u operativnoj uporabi imali samo 381 Panzerkampfwagen III tenk, a još su 135 izgubili tijekom okupacije Francuske. S tako malo tenkova nikako nisu mogle obaviti napad na Sovjetski Savez. Zbog toga je njemačka industrija hitno trebala povećati proizvodnju, i to za nekoliko puta. Tako je u ožujku 1941. započela proizvodnja inačice Ausf J. Završno sastavljanje tenkova obavljalo se u pogonima Daimler-Benza, MAN-a, Alkette, Henschela, Wegmanna, MNH-a i MIAG-a. Do srpnja [[1942.]], kad je obustavljena proizvodnja ove inačice isporučeno je čak 2616 primjeraka. S obzirom na to da se za veću brojku navode i proizvodni serijski brojevi ''(68001-69100 i 72001-74100)'', vjerojatnije je da je ipak proizvedeno više od 2500 tenkova ove inačice.

U odnosu na prijašnju inačicu, Ausf J je dobio pojačani oklop na prednjem dijelu vozila. Prednja strana tijela i topovski mantlet napravljeni su od čelika debljine 50 mm. Istu debljinu oklopa dobio je i stražnji dio superstrukture (nadogradnja između tijela tenka i kupole u kojoj su sjedili vozač i radiooperater) te stražnji dio tijela tenka. Ovim je izmjenama masa povećana na 21,5 tona. Zanimljivo je da su bočne stranice ostale na debljini oklopa od samo 30 mm.

Nakon početnih iskustava iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od travnja 1942. dodatno je pojačan oklop na prednjem dijelu tenka, zajedno s mantletom. Pojačanje je obavljeno postavljanjem ploča debljine 20 mm.

Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] osobno zapovjedio da se Panzerkampfwageni III Ausf J moraju naoružati topom KWK 39 L/60, njegova proizvodnja još nije bila dostatna da se opskrbi sve veća potražnja. Zbog toga je čak 1549 tenkova Ausf J isporučeno s topom KwK 38 L/42, čija je borbena učinkovitost još uvijek bila dobra. Od prosinca [[1941.]] do srpnja [[1942.]] isporučeno je 1067 tenkova naoružanih topom KWK 39 L/60. Osim topa jedina razlika između ovih vozila je bila da su ona s topom L/42 imala borbeni komplet s 99 granata, dok ona s topom L/60 84 granate.

Prvi su Panzerkampfwageni III Ausf J ušli u sastav 2. i 5. oklopne divizije u rujnu 1941. Odmah su poslani u [[Sovjetski Savez]] kako bi se nadomjestili gubici (u prvoj godini borbi na sovjetskim bojištima izgubljeno je više od 1400 Panzerkampfwagena III). Do ljeta 1943. kombinacija gubitaka i raznoraznih konverzija uzrokovala je da je za borbu bio sposoban još samo 141 Ausf J.

===Panzerkampfwagen III Ausf L===
[[Datoteka:Panzerkampfwagen III (2).JPG|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf L]]
Serijska proizvodnja inačice Ausf L započela je u lipnju 1942. Do prosinca iste godine proizvedeno je 1942. primjerka. U odnosu na Ausf J, inačica Ausf L je dobila pojačani oklop na prednjoj strani kupole (na 57 mm), te dodatne ploče oklopa od 20 mm na prednjoj strani nadgradnje i mantlete. Umjesto tri ponovno su ugrađivane samo dvije strojnice MK 34 kalibra 7,9 mm.

Ausf L je dobio i jedinstveni sustav za prijenos tople tekućine za hlađenje motora iz jednog tenka u drugi. Vozila namijenjena Sjevernoj Africi Ausf L(Tp) dobila su dodatne filtere za zrak, nove filtere za ulje, te pojačan ventilator sustav za hlađenje motora. Ausf L su prvi njemački tenkovi koji su dobili protuzračnu strojnicu postavljenu na krovu zapovjednikove kupolice. Ovo je rješenje naknadno primijenjeno i na sve starije inačice Panzerkampfwagena III. Većina tenkova Ausf L naknadno je na tijelu i kupoli dobila dodatne ploče oklopa debljine 5 mm.

===Panzerkampfwagen III Ausf M===
[[Datoteka:SdKz141-1-1.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf M]]
Inačica Ausf M u svemu je bila identična inačici Ausf N, osim što je imala povećani gaz s uobičajenih 0,8-0,9 m na 1,3 m. Od listopada 1942. do veljače 1943. u pogonima Wegmanna, MIAG-a i MNH-a proizvedeno je 250 tenkova. Naoružanje i oklop bili su jednaki kao u inačice Ausf L. Tenkovi inačice Ausf M sudjelovali su u [[Bitka kod Kurska|Kurskoj bici]] te u obrani Sicilije. Mnogo je tenkova ove inačice naknadno pretvoren u samovozne topove Sturmgeschutz III.

Od veljače do travnja 1943. tvrtka MIAG je napravila 100 Ausf M tenkova koje je naknadno Wegmann pretvorio u samovozne bacače plamena. Novo je vozilo dobilo oznaku PzKpfw III /F1)/Sd.Kfz 141/3, ali je bilo poznatije kao Flammpanzeri III ili Panzerflammwagen III. Na osnovno tijelo postavljen je dodatni oklop debljine od 30 do 50 mm. U svakom su vozilo bila dva spremnika ukupne zapremine 1020 litara, što je bilo dovoljno za 125 plamena dužine jednu sekundu, ili 80 do 81 plamen dužine tri sekunde. Najveći domet plamena bio je 60 metara, ali je to umnogome ovisilo o vremenskim uvjetima. Flammpanzer III bio je namijenjen uporabi u gradskom okruženju, prije svega Staljingradu, ali ni jedan tenk nije dospio do tog grada.

===Panzerkampfwagen III Ausf N===

U lipnju 1942. započela je proizvodnja zadnje inačice Panzerkampfwagena III - Ausf N. Do tada su njemački tenkovski gubici u Sovjetskom Savezu bili toliki da su hitno trebali bilo kakvo oklopno vozilo. Zbog toga je proizvodnja inačice Ausf N po mnogočemu jedinstvena. Osim što je to bio jedini Panzerkampfwagen III naoružan topom KwK 37 L/24 kalibra 75 mm (preuzet s Panzerkampfwagena IV), proizvodnja je zapravo bila prenaoružavanje prijašnjih inačica. Tako su na standard Ausf N inačice podignuta tri Ausfa J, 447 Ausfa L i 213 Ausfa M. Još 37 je dobiveno modernizacijom prijašnjih inačica. Zbog toga je i debljina [[oklop]]a ovisila o inačici na kojoj je napravljen. S vremenom je manji broj tenkova Ausf N na bokovima dobio čelične ploče debljine 5 mm, kao pokušaj obrane od protutenkovskih kumulativnih projektila (Bazooka). Ausf N su u osnovi bili tek prijelazno rješenje do dolaska znatno boljih tenkova [[Tiger I|Tiger]].

==Ratno djelovanje==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0137-14A, Jugoslawien, Panzer III in Fahrt.jpg|mini|desno|250px|Panzer III u Jugoslaviji]]
Prvo borbeno djelovanje ovaj je tenk imao tijekom Poljske kampanje iako su tada upotrebljavani samo njegovi testni primjerci. Njegovo zamišljeno djelovanje bilo je zajedno s tenkom [[Panzer IV]] koji bi imao protupješačke zadaće, za razliku od Panzera III koji bi bio zadužen za uništenje protivničkih tenkova. Već prvi ozbiljni pokus ovog tenka na pohodu u Francuskoj završava djelomičnim neuspjehom koji rezultira nadogradnjom njegovog nedovoljno jakog topa s promjera 37 mm na onaj 50 mm. Iako je sada ovaj tenk postao jači on se pokazao preslabim u sukobu s [[T-34]] nakon invazije Sovjetskog Saveza. Taj događaj postaje zvono za uzbunu koja rezultira stalnim zahtjevima za boljim i novijim tenkom. Nekoliko mjeseci nakon što novi tenk popularnog imena Tigar počinje izlaziti s proizvodnih traka [[1943.]] godine dolazi do obustave korištenja Panzera III, a sve tvornice se prebacuju na proizvodnju njegove protutenkovske inačice bez kupole imena [[Stug III]].

Masovno je rabljen na bojištima Francuske, Balkana, Sjeverne Afrike i Sovjetskog Saveza.

==Oprema==

Prvobitno je bilo zamišljeno da ovaj tenk uđe u proizvodnju s oklopom debelim 15 mm i topom kalibra 50 mm. Protivno željama mehaniziranog odjela Wehrmachta top je bio smanjen na 37 mm, ali je kupola u koju može stati veći top ostala u proizvodnji tako da je kasnije on lako zamijenjen prema prvotnom zahtjevu. Tijekom borba bila je uočena i slabost oklopa tako da je on do kraja proizvodnje bio stalno podebljavan dok nije dostigao debljinu od 50 mm. Sveukupno je bilo proizvedeno nešto manje od 6000 primjeraka ovog tenka.

==Prenamjene==

Iz dizajna ovog tenka napravljeno je najmasovnije njemačko oklopno vozilo u doba Drugog svjetskog rata. To je bio [[Stug III]], proizveden u više od 10.000 primjeraka. S druge strane Sovjetski Savez je od zarobljenih Panzera III i Stuga III napravio više od 1000 primjeraka svojeg oklopnog vozila imena [[Su-76i]].

===Korištenje izvan Njemačke===

Manji broj ranih, slabijih verzija ovog tenka je prodano ili ustupljeno Sovjetskom Savezu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Poslije drugog svjetskog rata Panzer III ostao je u upotrebi na području Norveške i država bivših članica Osovine.

==Vidi još==
===Zajednički poslužitelj===
{{WProjekti
|commons        = Panzer III
|commonshr      = Panzer III
|commonscat     = Panzer III
|commonscathr   = Panzer III
}}

==Izvori==
{{Hrvatski vojnik}}
*Hrvatski vojnik, broj 246

{{Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu}}
{{Tenkovi između dva svjetska rata}}

[[Kategorija:Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Srednji tenkovi]]</text>
      <sha1>iqr2fqf8ew95ja8q5o7ba4f8bjsqxyr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432345</id>
      <parentid>6432339</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:18:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lukacek</username>
        <id>278042</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ratno djelovanje */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24086" xml:space="preserve">{{Oklopno vozilo
|ime                  =Panzer III&lt;br&gt;''(Panzerkampfwagen III)''
|datoteka             = [[Datoteka:PzKpfwIIIH.Saumur.000a1y8q.jpeg|280px]]
|opis                 =PzKpfw III Ausf H
|namjena              =Srednji tenk
|zemlja porijekla     ={{ZD+X/N|NNJE}}
|dizajn               =	Daimler-Benz
|razvijen na temelju  =
|početak razvoja      =[[1935.]]
|proizvođač           =Daimler-Benz
|proizvodnja          =od [[1938.]] – [[1943.]]
|broj primjeraka      =5.774
|uveden u uporabu     =[[1939.]]
|status               =u uporabi do [[1945.]], nikad nije službeno povučen
|posada               =5
|dužina               =6,41 m
|širina               =2,95 m
|visina               =2,5 m
|težina               =22,7 tona
|oklop                =5 do 70 mm
|primarno             =1×50 mm top Kwk 38 L/42
|sekundarno           =2×7,92 mm [[strojnica]] MG34
|pogon                =12-cilindrični Maybach HL 120 TRM
|snaga                =265 KS (197 kW
|ovjes                =torzijske poluge
|cestovna_brzina      =40 km/h
|omjer_snage_i_težine =
|doseg                =155 km
|opaska               = 
}}

'''Panzer III''' je bio njemački [[tenk]] koji se nalazio u ratnoj upotrebi do kraja [[1943.]] godine. Službeni naziv Panzer III bilo je Panzerkampfwagen III (PzKpfw III).

== Nastanak ==

Godine [[1935.]], na poticaj generala [[Heinz Guderian|Heinza Guderiana]], pokrenut razvoj novog tenka naoružanog protutenkovskim [[top]]om i [[strojnica]]ma. Uz njega pokrenut je i razvoj tenka s topom velikog [[Kalibar|kalibra]] namijenjenog potpori pješaštvu. Prvi će tenk naknadno označiti kao Panzerkampfwagen III, a drugi kao Panzerkampfwagen IV. Projektom Waffenamta tražio se srednji tenk mase do 15 tona. Na poziv za dostavu prijedloga odazvali su se MAN (Nurnberg), Daimler-Benz AG (Berlin-Marienfelde), Rheinmetall-Brosig (Berlin) i Krupp AG (Essen). Samo je vozilo označeno kao Versuchkraftfahrzeug 619, Mittlerer Traktor (srednji traktor), a potom kao 3,7 cm Geschutz-Panzerwagen (oklopno vozilo s topom). Razvoj Panzerkampfwagena III započeo je sukobom Waffenamta (odjel za nabavu) i Inspektorata za mehanizirane snage oko odabira glavnog oružja (topa). Waffenamt je odabrao top [[Kalibar|kalibra]] 37 mm, dok je Inspektorat za mehanizirane snage zahtijevao ugradnju topa od 50 mm. Na kraju je ipak odabran top kalibra 37 mm, i to ponajprije zato što je top Pak 35/36 L/45 (kalibra 37 mm) postao standardno naoružanje topništva njemačke kopnene vojske, a time i jedini top za koji se proizvodilo protutenkovsko streljivo. Zbog toga bi razvoj novog streljiva za top kalibra 50 mm bilo preskupo i prerizično. Međutim, na zahtjev Inspektorata kupola i prsten kupole od početka su projektirani tako da u slučaju potrebe kasnije omoguće ugradnju topa većeg kalibra. Kako se novi tenk trebao rabiti za ofenzivna djelovanja i borbu protiv suparničkih tenkova, odlučeno je da se pojača čelni [[oklop]], na štetu bokova, a kako bi se ostvarila što manja masa i zadržala maksimalna brzina do 40 km/h. Tenk je trebao dobiti peteročlanu posadu: zapovjednik, ciljatelj, punitelj, vozač i radiooperater (koji je sjedio u prednjem dijelu tijela desno od vozača). Komunikacija između posade trebale se obavljati interkomom. Tako je Panzerkampfwagen III postao prvi njemački tenk opremljen ovim sustavom. Dobra iskustva s vježbi, a kasnije i iz prvih borbenih uporabi, naveli su njemačku vojsku da interkome instaliraju u sve svoje tenkove.

Testiranja prototipova obavljena su tijekom [[1936.]] i [[1937.]] na poligonima Kummersdorf i Ulm. Pobjednikom je proglašen prijedlog Daimler-Benza, s početkom serijske proizvodnje još [[1937.]] Kruppov je prijedlog pobijedio u natječaju za tenk s većim topom, te je tako dobiven [[Panzerkampfwagen IV]].

Daimler-Benzovi su stručnjaci Panzerkampfwagen III podijelili u tri sekcije. Prednji i središnji dio tijela, te kupola međusobno su bili povezani, dok je motorni odjeljak bio u stražnjem dijelu odvojen vatrostalnom pregradom. Kako je pogonski kotač bio naprijed, pogonska se osovina protezala iz motora kroz središnji dio tijela u prednji dio gdje je bila mjenjačka kutija i sustav za upravljanje vozilom. Ova koncepcija vozila nije se mijenjala tijekom cijele serijske proizvodnje. Ono što se mijenjalo jest debljina [[oklop]]a i naoružanje.

==Inačice==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-732-0114-16, Russland - Mitte, Flammenwerfer-Panzer.jpg|mini|desno|250px|Flammpanzer III]]
===Panzerkampfwagen III Ausf A===

Nakon manjih modifikacija serijska proizvodnja prve inačice Ausf A pokrenuta je u svibnju [[1937.]] Serijska je proizvodnja trajala do kraja [[1937.]] i proizvedeno je tek 10 primjeraka ''(neki izvori navode 15 proizvedenih tenkova ove inačice)'', pa se slobodno može reći da su poslužili tek za uhodavanje proizvodnje. Za razliku od prvobitnih planova debljina [[oklop]]a tijela i kupole s prednje i bočnih strana bila je 15 mm. Tek je debljina oklopa sa stražnje strane bila 10 mm. Usprkos tomu masa je bila 15,4 tone. Ugrađen je motor Maybach HL108TR V-12 snage 183,87 kW (250 KS), što je bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 35 km/h. Uz top od 37 mm spregnuta je [[strojnica]] [[Kalibar|kalibra]] 7,9 mm. Još je jedna strojnica istog kalibra ugrađena u prednji desni dio tijela. Tek je nekoliko Panzerkampfwagena III Ausf A sudjelovalo u okupaciji Poljske, ali su zbog preslabe oklopne zaštite i problema s podvozjem (posebice ovjesom) povučeni iz operativne uporabe u veljači 1940.

===Panzerkampfwagena III Ausf B===

Problem s ovjesom uočen je još tijekom testiranja prototipa pa je već [[1937.]] pokrenuta proizvodnja Panzerkampfwagena III Ausf B. U odnosu na Ausf A najveća je promjena bio novo [[podvozje]] s novim [[ovjes]]om. Umjesto pet voznih kotača postavljena su četiri para malih kotača ovješenih na lisnate opruge. Prva su testiranjam pokazala da je ovo novo rješenje, ako ne gore, onda barem jednako loše kao i originalno na Ausfu A.

Izvršene su i neke manje promjene na ispuhu motora, a zapovjednik je dobio kupolicu s tenka Panzerkampfwagen IV. Dovršeno je 15 tenkova inačice Ausf B, a pet ih je modificirano kako bi ih uporabili u razvoju samovoznog topa [[Sturmgeschutz III]]. Na kraju će biti proizvedeno neusporedivo više Sturmgeschutza III nego Panzerkampfwagena III. Preostali Panzerkampfwageni III Ausf B raspoređeni su u borbene postrojbe te su sudjelovali u okupaciji Poljske. Iz operativne su uporabe povučeni zajedno s Panzerkampfwagenima III Ausf A.

===Panzerkampfwagen III Ausf C===

Zbog neuspjeha prve dvije inačice serijska proizvodnja Ausf C započela je već u lipnju [[1937.]], te je trajala sve do siječnja [[1938.]] I ovaj put je naglasak bio na poboljšanju podvozja. Na Ausfu C je uporabljena komplicirana kombinacija lisnatih i spiralnih [[opruga]] koja se pokazala tek nešto boljom od prva dva rješenja. Osim što nije bila bitno bolja, ova je kombinacija bila skupa za izradu i teška za održavanje.

Vozač je dobio servopokretanu spojku te poboljšan sustav za upravljanje [[tenk]]a. Napravljeno je tek 15 Panzerkampfwagena III ove inačice. Prvi su Ausfi C u postrojbe došli 1938. te su sudjelovali u borbama u Poljskoj. Kako su imali isti [[oklop]] kao i prve dvije inačice, iz operativne su uporabe povučeni već u veljači 1940.

===Panzerkampfwagen III Ausf D===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-318-0083-30, Polen, Panzer III mit Panzersoldaten.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf D u Poljskoj 1939. godine]]
Panzerkampfwagen III Ausf D bio je nastavak razvoja inačice Ausf B, od koje je naslijedio i podvozje. Jedina je razlika bila da su prvi i četvrti par voznih kotača dobili kraće lisnate opruge. Poboljšanje je bilo minorno. Unatoč tomu maksimalna je brzina povećana na 40 km/h.

Ipak, od siječnja do lipnja [[1938.]] proizvedeno je 30 Ausfa D. Zapravo je napravljeno čak 55 vozila, ali je samo 30 dobilo kupole s naoružanjem. Preostalih 25 iskorišteno je za daljnja testiranja.

Ausfi D rabljeni su u borbama u Poljskoj. Iako su službeno povučeni iz uporabe u veljači 1940., vraćeni su u postrojbe kako bi sudjelovali u invaziji na Norvešku.

===Panzerkampfwagen III Ausf E===

Suočeni s nedostacima na prve četiri inačice Daimler-Benz ih je proglasio predserijskim modelima. Tako se tek inačica Ausf E smatrala prvim serijskim Panzerkampfwagenom III. Proizvodnja je pokrenuta u prosincu 1938. a do listopada 1939. proizvedeno je 96 primjeraka.

Da bi konačno riješili problem s podvozjem i ovjesom, projektanti su odustali od lisnatih opruga i odlučili se primijeniti kombinaciju šest velikih voznih kotača s neovisnim ovjesom s torzijskim štapovima, koje je projektirao [[Ferdinand Porsche]] za uporabu na automobilima. Na ovaj su način konačno riješeni problemi s podvozjem.
[[Datoteka:Panzerkampfwagen III.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf E]]
Još jedna veliko poboljšanje u odnosu na prijašnje inačice bilo je povećanje debljine čelnog i bočnog oklopa na 30 mm. Kupola je cijela izrađena od [[čelik]]a debljine 30 mm, dok je stražnji dio tijela dobio oklop debljine 21 mm. Čak je i debljina oklopa podnice tenka povećana na 16 mm. Zanimljivo je da iako je debljina oklopa udvostručena, dostupni podaci tvrde da je masa povećana na samo 19 500 kg, ili samo 100 kg u odnosu na prijašnje inačice, što je ipak malo vjerojatno. Zbog toga je vjerojatnije da je masa povećana na 19 500 kg (jedan izvor navodi masu od 21 800 kg). Zbog toga je ugrađen [[benzinski motor]] s dvanaest cilindara Maybach HL120TR zapremine 11,9 litara i snage 220 kW (300 KS) uz koji je išao novi mjenjač Maybach Variorex s deset brzina. Tako je zadržana maksimalna brzina od 40 km/h i 20 km/h izvan cesta. S 320 litara benzina autonomija je po dobrim cestama bila 165 km. Međutim, ako je [[tenk]] morao voziti po poljima, autonomija bi pala na 105 km. U oba slučaja to je trebalo biti dostatno za jedan dan ratovanja.

Borbeni komplet za top KwK 35/36 L/46.5 od 37 mm bio je 99 granata. Uz to u tenku je bilo i 2700 metaka za strojnice MG 34 kalibra 7,9 mm. Od kolovoza 1940. na dio tenkova inačice Ausf E započela je ugradnja topova KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Ovi su tenkovi dobili i dodatni oklop na prednjoj i bočnim stranama, pa se podatak od 21 800 kg najvjerojatnije odnosi na ove tenkove.

Panzerkampfwagen III Ausf E intenzivno je rabljen u bitkama u Poljskoj i Francuskoj. Tenkovi koji nisu dobili top od 50 mm pretvoreni su u izvidnička vozila. Zapravo ne postoji podatak da su Panzerkampfwageni III Ausf E službeno povučeni iz operativne uporabe, već su vjerojatno postupno otpisivani zbog borbenih gubitaka.

===Panzerkampfwagen III Ausf F===

U odnosu na inačicu Ausf E inačica Ausf F je imala tek minorne izmjene. Zbog toga se izvana ova dva tenka nisu mogla razlikovati. U stručnoj literaturi navodi ih se kao isti tenk, s jedinom razlikom što je Ausf F naručen u znatno većim količinama. Od rujna 1939. do srpnja 1940. proizvedeno je čak 435 Ausfa F. Tako velik broj nije mogao proizvesti samo jedan proizvođač pa je proizvodnja podijeljena između Daimler-Benza, MAN-a, Alketta i FAMO-a.

Jedina veća razlika u odnosu na Ausf E bila je uporaba motora Maybach HL102TRM s promijenjenim uvodnicima za zrak i otvorima za hlađenje. Kako se nije povećala snaga motora, maksimalna brzina je ostala 40 km/h. Prvih 335 Ausfa F dobili su top KwK 35/36 L/46.5 kalibra 37 mm, te tri strojnice kalibra 7,62 mm (dvije u kupoli i jedna u tijelu). Zadnjih 100 naoružano je topom KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Od kolovoza 1940. veći broj Ausf F prenaoružano je topom kalibra 50 mm, te su kao i Ausf E, dobili dodatni oklop.

Panzerkampfwageni III Ausf F u borbene su postrojbe počeli stizati potkraj [[1939.]] U trenutku napada na Francusku operativno je bilo 348 ovih tenkova, te su činili glavninu udarne snage njemačkih oklopnih snaga. Sudjelovali su u bitkama na Balkanu, Sjevernoj Africi i u Rusiji. Nikad nisu službeno povučeni iz operativne uporabe, pa se tako sigurno zna da je barem jedan bio operativan u lipnju 1944. u [[Norveška|Norveškoj]].

Prvi serijski samovozni top Sturmgeschutz III bio je baziran na tijelu i sustavima Panzerkampfwagena III Ausf F.

===Panzerkampfwagen III Ausf G===

U travnju [[1940.]] započela je proizvodnja inačice Ausf G, koja je u osnovi bila jednaka kao inačica Ausf F. Tako je prvih 50 primjeraka naoružano topom kalibra 37 mm, dok je preostalih 550 dobilo top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Do kraja 1941. svi su Ausf G primjerci prenaoružani [[top]]om [[Kalibar|kalibra]] 50 mm. Dodana je još jedna [[strojnica]] MG 34 (7,9 mm) pokraj topa. Jedina razlika u odnosu na Ausf F bila je da je cijeli tenk, osim gornjeg dijela i podnice, bio napravljen od oklopa debljine 30 mm. Rezultat je bio povećanje mase na 20,3 tone ''(dio izvora navodi masu od 21,8 t)''. Kako bi se kompenziralo povećanje mase, umjesto dotadašnjih [[Gusjenica (mehanika)|gusjenica]] širine 36 cm postavljene su nove širine 40 cm, tzv. Ostkette. S tenka Panzerkampfwagen IV Ausf E/F/G preuzeta je kupolica zapovjednika, koja je poslije postala standard na svim Panzerkampfwagenima III. Tenkovi poslani u Sjevernu Afriku dobili su dodatne filtere za zrak kako bi se motori zaštitili od pijeska. Ugrađen je i jači ventilator sustava za hlađenje. Tako modificirana vozila dobila su oznaku Ausf G(Tp). Tp je značilo Tropisch/Trop/Tropen.

Manji broj tenkova inačice Ausf G bio je u operativnoj uporabi sve do rujna [[1944.]], a vjerojatno nikad i nisu službeno povučeni iz operativne, ili bolje rečeno, borbene uporabe, već su jednostavno otpisani zbog oštećenja ili kvarova.

===Panzerkampfwagen III Auf H===

Od listopada 1940. u serijsku je uporabu ušla inačica Ausf H. Kako bi se povećala proizvodnja, ali i uhodala proizvodnja za sljedeće inačice, Ausf H se proizvodila u [[MAN SE|MAN]]-u, Alkettu, Henschelu, Wegmannu, MNH-u i MIAG-u. Zahvaljujući tako široko raspoređenoj proizvodnji do travnja [[1941.]] proizvedeno je 308 tenkova ove inačice. Ausf H je bila prva inačica Panzerkampfwagena III koja je serijski dobila top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm.

Na inačici Ausf H prvi su put iskorištena i iskustva iz borbi u Poljskoj i djelomično u Francuskoj. U praksi je to značilo, osim ugradnje topa od 50 mm, i ojačanje oklopa tijela tenka za još 30 mm - na 60 mm. Ojačanje je obavljeno postavljanjem čeličnih ploča na prednji i stražnji dio tenka. Na taj su način barem ti dijelovi tenka postali otporni na paljbu britanskih topova od 40 mm, sovjetskog topa kalibra 45 mm i američkog od 37 mm. Iako je zadržan motor Maybach HL120TRM, stari je mjenjač zamijenjen novim Maybach SSG 77. To je učinjeno kako bi se kompenziralo povećanje mase na 21,8 tona. Ojačan je i ovjes. Tijekom 1942. i 1943. topovi KwK 38 L/42 zamijenjeni su novim KwK 39 L/60, također kalibra 50 mm, ali dulje cijevi.

Panzerkampfwagen III Ausf H rabljeni su u borbama na Balkanu, Sovjetskom Savezu i Sjevernoj Africi. Ne postoji podatak da su službeno povučeni iz operativne (borbene) uporabe.

===Panzerkampfwagen III Ausf J===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-748-0089-10, Russland, Soldat auf Panzer III J.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf J u SSSR-u 1942. Naoružan topom od 50 mm Kwk 39 L/60.]]
Njemačke su oklopne snage [[10. svibnja]] [[1940.]] u operativnoj uporabi imali samo 381 Panzerkampfwagen III tenk, a još su 135 izgubili tijekom okupacije Francuske. S tako malo tenkova nikako nisu mogle obaviti napad na Sovjetski Savez. Zbog toga je njemačka industrija hitno trebala povećati proizvodnju, i to za nekoliko puta. Tako je u ožujku 1941. započela proizvodnja inačice Ausf J. Završno sastavljanje tenkova obavljalo se u pogonima Daimler-Benza, MAN-a, Alkette, Henschela, Wegmanna, MNH-a i MIAG-a. Do srpnja [[1942.]], kad je obustavljena proizvodnja ove inačice isporučeno je čak 2616 primjeraka. S obzirom na to da se za veću brojku navode i proizvodni serijski brojevi ''(68001-69100 i 72001-74100)'', vjerojatnije je da je ipak proizvedeno više od 2500 tenkova ove inačice.

U odnosu na prijašnju inačicu, Ausf J je dobio pojačani oklop na prednjem dijelu vozila. Prednja strana tijela i topovski mantlet napravljeni su od čelika debljine 50 mm. Istu debljinu oklopa dobio je i stražnji dio superstrukture (nadogradnja između tijela tenka i kupole u kojoj su sjedili vozač i radiooperater) te stražnji dio tijela tenka. Ovim je izmjenama masa povećana na 21,5 tona. Zanimljivo je da su bočne stranice ostale na debljini oklopa od samo 30 mm.

Nakon početnih iskustava iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od travnja 1942. dodatno je pojačan oklop na prednjem dijelu tenka, zajedno s mantletom. Pojačanje je obavljeno postavljanjem ploča debljine 20 mm.

Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] osobno zapovjedio da se Panzerkampfwageni III Ausf J moraju naoružati topom KWK 39 L/60, njegova proizvodnja još nije bila dostatna da se opskrbi sve veća potražnja. Zbog toga je čak 1549 tenkova Ausf J isporučeno s topom KwK 38 L/42, čija je borbena učinkovitost još uvijek bila dobra. Od prosinca [[1941.]] do srpnja [[1942.]] isporučeno je 1067 tenkova naoružanih topom KWK 39 L/60. Osim topa jedina razlika između ovih vozila je bila da su ona s topom L/42 imala borbeni komplet s 99 granata, dok ona s topom L/60 84 granate.

Prvi su Panzerkampfwageni III Ausf J ušli u sastav 2. i 5. oklopne divizije u rujnu 1941. Odmah su poslani u [[Sovjetski Savez]] kako bi se nadomjestili gubici (u prvoj godini borbi na sovjetskim bojištima izgubljeno je više od 1400 Panzerkampfwagena III). Do ljeta 1943. kombinacija gubitaka i raznoraznih konverzija uzrokovala je da je za borbu bio sposoban još samo 141 Ausf J.

===Panzerkampfwagen III Ausf L===
[[Datoteka:Panzerkampfwagen III (2).JPG|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf L]]
Serijska proizvodnja inačice Ausf L započela je u lipnju 1942. Do prosinca iste godine proizvedeno je 1942. primjerka. U odnosu na Ausf J, inačica Ausf L je dobila pojačani oklop na prednjoj strani kupole (na 57 mm), te dodatne ploče oklopa od 20 mm na prednjoj strani nadgradnje i mantlete. Umjesto tri ponovno su ugrađivane samo dvije strojnice MK 34 kalibra 7,9 mm.

Ausf L je dobio i jedinstveni sustav za prijenos tople tekućine za hlađenje motora iz jednog tenka u drugi. Vozila namijenjena Sjevernoj Africi Ausf L(Tp) dobila su dodatne filtere za zrak, nove filtere za ulje, te pojačan ventilator sustav za hlađenje motora. Ausf L su prvi njemački tenkovi koji su dobili protuzračnu strojnicu postavljenu na krovu zapovjednikove kupolice. Ovo je rješenje naknadno primijenjeno i na sve starije inačice Panzerkampfwagena III. Većina tenkova Ausf L naknadno je na tijelu i kupoli dobila dodatne ploče oklopa debljine 5 mm.

===Panzerkampfwagen III Ausf M===
[[Datoteka:SdKz141-1-1.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf M]]
Inačica Ausf M u svemu je bila identična inačici Ausf N, osim što je imala povećani gaz s uobičajenih 0,8-0,9 m na 1,3 m. Od listopada 1942. do veljače 1943. u pogonima Wegmanna, MIAG-a i MNH-a proizvedeno je 250 tenkova. Naoružanje i oklop bili su jednaki kao u inačice Ausf L. Tenkovi inačice Ausf M sudjelovali su u [[Bitka kod Kurska|Kurskoj bici]] te u obrani Sicilije. Mnogo je tenkova ove inačice naknadno pretvoren u samovozne topove Sturmgeschutz III.

Od veljače do travnja 1943. tvrtka MIAG je napravila 100 Ausf M tenkova koje je naknadno Wegmann pretvorio u samovozne bacače plamena. Novo je vozilo dobilo oznaku PzKpfw III /F1)/Sd.Kfz 141/3, ali je bilo poznatije kao Flammpanzeri III ili Panzerflammwagen III. Na osnovno tijelo postavljen je dodatni oklop debljine od 30 do 50 mm. U svakom su vozilo bila dva spremnika ukupne zapremine 1020 litara, što je bilo dovoljno za 125 plamena dužine jednu sekundu, ili 80 do 81 plamen dužine tri sekunde. Najveći domet plamena bio je 60 metara, ali je to umnogome ovisilo o vremenskim uvjetima. Flammpanzer III bio je namijenjen uporabi u gradskom okruženju, prije svega Staljingradu, ali ni jedan tenk nije dospio do tog grada.

===Panzerkampfwagen III Ausf N===

U lipnju 1942. započela je proizvodnja zadnje inačice Panzerkampfwagena III - Ausf N. Do tada su njemački tenkovski gubici u Sovjetskom Savezu bili toliki da su hitno trebali bilo kakvo oklopno vozilo. Zbog toga je proizvodnja inačice Ausf N po mnogočemu jedinstvena. Osim što je to bio jedini Panzerkampfwagen III naoružan topom KwK 37 L/24 kalibra 75 mm (preuzet s Panzerkampfwagena IV), proizvodnja je zapravo bila prenaoružavanje prijašnjih inačica. Tako su na standard Ausf N inačice podignuta tri Ausfa J, 447 Ausfa L i 213 Ausfa M. Još 37 je dobiveno modernizacijom prijašnjih inačica. Zbog toga je i debljina [[oklop]]a ovisila o inačici na kojoj je napravljen. S vremenom je manji broj tenkova Ausf N na bokovima dobio čelične ploče debljine 5 mm, kao pokušaj obrane od protutenkovskih kumulativnih projektila (Bazooka). Ausf N su u osnovi bili tek prijelazno rješenje do dolaska znatno boljih tenkova [[Tiger I|Tiger]].

==Ratno djelovanje==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0137-14A, Jugoslawien, Panzer III in Fahrt.jpg|mini|desno|250px|Panzer III u Jugoslaviji rekao bih zapovijedna verzija no nisam siguran koja je verzija u pitanju.]]
Prvo borbeno djelovanje ovaj je tenk imao tijekom Poljske kampanje iako su tada upotrebljavani samo njegovi testni primjerci. Njegovo zamišljeno djelovanje bilo je zajedno s tenkom [[Panzer IV]] koji bi imao protupješačke zadaće, za razliku od Panzera III koji bi bio zadužen za uništenje protivničkih tenkova. Već prvi ozbiljni pokus ovog tenka na pohodu u Francuskoj završava djelomičnim neuspjehom koji rezultira nadogradnjom njegovog nedovoljno jakog topa s promjera 37 mm na onaj 50 mm. Iako je sada ovaj tenk postao jači on se pokazao preslabim u sukobu s [[T-34]] nakon invazije Sovjetskog Saveza. Taj događaj postaje zvono za uzbunu koja rezultira stalnim zahtjevima za boljim i novijim tenkom. Nekoliko mjeseci nakon što novi tenk popularnog imena Tigar počinje izlaziti s proizvodnih traka [[1943.]] godine dolazi do obustave korištenja Panzera III, a sve tvornice se prebacuju na proizvodnju njegove protutenkovske inačice bez kupole imena [[Stug III]].

Masovno je rabljen na bojištima Francuske, Balkana, Sjeverne Afrike i Sovjetskog Saveza.

==Oprema==

Prvobitno je bilo zamišljeno da ovaj tenk uđe u proizvodnju s oklopom debelim 15 mm i topom kalibra 50 mm. Protivno željama mehaniziranog odjela Wehrmachta top je bio smanjen na 37 mm, ali je kupola u koju može stati veći top ostala u proizvodnji tako da je kasnije on lako zamijenjen prema prvotnom zahtjevu. Tijekom borba bila je uočena i slabost oklopa tako da je on do kraja proizvodnje bio stalno podebljavan dok nije dostigao debljinu od 50 mm. Sveukupno je bilo proizvedeno nešto manje od 6000 primjeraka ovog tenka.

==Prenamjene==

Iz dizajna ovog tenka napravljeno je najmasovnije njemačko oklopno vozilo u doba Drugog svjetskog rata. To je bio [[Stug III]], proizveden u više od 10.000 primjeraka. S druge strane Sovjetski Savez je od zarobljenih Panzera III i Stuga III napravio više od 1000 primjeraka svojeg oklopnog vozila imena [[Su-76i]].

===Korištenje izvan Njemačke===

Manji broj ranih, slabijih verzija ovog tenka je prodano ili ustupljeno Sovjetskom Savezu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Poslije drugog svjetskog rata Panzer III ostao je u upotrebi na području Norveške i država bivših članica Osovine.

==Vidi još==
===Zajednički poslužitelj===
{{WProjekti
|commons        = Panzer III
|commonshr      = Panzer III
|commonscat     = Panzer III
|commonscathr   = Panzer III
}}

==Izvori==
{{Hrvatski vojnik}}
*Hrvatski vojnik, broj 246

{{Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu}}
{{Tenkovi između dva svjetska rata}}

[[Kategorija:Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Srednji tenkovi]]</text>
      <sha1>k2o8rbsmnbu5zupp2ucat234wedn729</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432348</id>
      <parentid>6432345</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:19:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lukacek</username>
        <id>278042</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ratno djelovanje */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24079" xml:space="preserve">{{Oklopno vozilo
|ime                  =Panzer III&lt;br&gt;''(Panzerkampfwagen III)''
|datoteka             = [[Datoteka:PzKpfwIIIH.Saumur.000a1y8q.jpeg|280px]]
|opis                 =PzKpfw III Ausf H
|namjena              =Srednji tenk
|zemlja porijekla     ={{ZD+X/N|NNJE}}
|dizajn               =	Daimler-Benz
|razvijen na temelju  =
|početak razvoja      =[[1935.]]
|proizvođač           =Daimler-Benz
|proizvodnja          =od [[1938.]] – [[1943.]]
|broj primjeraka      =5.774
|uveden u uporabu     =[[1939.]]
|status               =u uporabi do [[1945.]], nikad nije službeno povučen
|posada               =5
|dužina               =6,41 m
|širina               =2,95 m
|visina               =2,5 m
|težina               =22,7 tona
|oklop                =5 do 70 mm
|primarno             =1×50 mm top Kwk 38 L/42
|sekundarno           =2×7,92 mm [[strojnica]] MG34
|pogon                =12-cilindrični Maybach HL 120 TRM
|snaga                =265 KS (197 kW
|ovjes                =torzijske poluge
|cestovna_brzina      =40 km/h
|omjer_snage_i_težine =
|doseg                =155 km
|opaska               = 
}}

'''Panzer III''' je bio njemački [[tenk]] koji se nalazio u ratnoj upotrebi do kraja [[1943.]] godine. Službeni naziv Panzer III bilo je Panzerkampfwagen III (PzKpfw III).

== Nastanak ==

Godine [[1935.]], na poticaj generala [[Heinz Guderian|Heinza Guderiana]], pokrenut razvoj novog tenka naoružanog protutenkovskim [[top]]om i [[strojnica]]ma. Uz njega pokrenut je i razvoj tenka s topom velikog [[Kalibar|kalibra]] namijenjenog potpori pješaštvu. Prvi će tenk naknadno označiti kao Panzerkampfwagen III, a drugi kao Panzerkampfwagen IV. Projektom Waffenamta tražio se srednji tenk mase do 15 tona. Na poziv za dostavu prijedloga odazvali su se MAN (Nurnberg), Daimler-Benz AG (Berlin-Marienfelde), Rheinmetall-Brosig (Berlin) i Krupp AG (Essen). Samo je vozilo označeno kao Versuchkraftfahrzeug 619, Mittlerer Traktor (srednji traktor), a potom kao 3,7 cm Geschutz-Panzerwagen (oklopno vozilo s topom). Razvoj Panzerkampfwagena III započeo je sukobom Waffenamta (odjel za nabavu) i Inspektorata za mehanizirane snage oko odabira glavnog oružja (topa). Waffenamt je odabrao top [[Kalibar|kalibra]] 37 mm, dok je Inspektorat za mehanizirane snage zahtijevao ugradnju topa od 50 mm. Na kraju je ipak odabran top kalibra 37 mm, i to ponajprije zato što je top Pak 35/36 L/45 (kalibra 37 mm) postao standardno naoružanje topništva njemačke kopnene vojske, a time i jedini top za koji se proizvodilo protutenkovsko streljivo. Zbog toga bi razvoj novog streljiva za top kalibra 50 mm bilo preskupo i prerizično. Međutim, na zahtjev Inspektorata kupola i prsten kupole od početka su projektirani tako da u slučaju potrebe kasnije omoguće ugradnju topa većeg kalibra. Kako se novi tenk trebao rabiti za ofenzivna djelovanja i borbu protiv suparničkih tenkova, odlučeno je da se pojača čelni [[oklop]], na štetu bokova, a kako bi se ostvarila što manja masa i zadržala maksimalna brzina do 40 km/h. Tenk je trebao dobiti peteročlanu posadu: zapovjednik, ciljatelj, punitelj, vozač i radiooperater (koji je sjedio u prednjem dijelu tijela desno od vozača). Komunikacija između posade trebale se obavljati interkomom. Tako je Panzerkampfwagen III postao prvi njemački tenk opremljen ovim sustavom. Dobra iskustva s vježbi, a kasnije i iz prvih borbenih uporabi, naveli su njemačku vojsku da interkome instaliraju u sve svoje tenkove.

Testiranja prototipova obavljena su tijekom [[1936.]] i [[1937.]] na poligonima Kummersdorf i Ulm. Pobjednikom je proglašen prijedlog Daimler-Benza, s početkom serijske proizvodnje još [[1937.]] Kruppov je prijedlog pobijedio u natječaju za tenk s većim topom, te je tako dobiven [[Panzerkampfwagen IV]].

Daimler-Benzovi su stručnjaci Panzerkampfwagen III podijelili u tri sekcije. Prednji i središnji dio tijela, te kupola međusobno su bili povezani, dok je motorni odjeljak bio u stražnjem dijelu odvojen vatrostalnom pregradom. Kako je pogonski kotač bio naprijed, pogonska se osovina protezala iz motora kroz središnji dio tijela u prednji dio gdje je bila mjenjačka kutija i sustav za upravljanje vozilom. Ova koncepcija vozila nije se mijenjala tijekom cijele serijske proizvodnje. Ono što se mijenjalo jest debljina [[oklop]]a i naoružanje.

==Inačice==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-732-0114-16, Russland - Mitte, Flammenwerfer-Panzer.jpg|mini|desno|250px|Flammpanzer III]]
===Panzerkampfwagen III Ausf A===

Nakon manjih modifikacija serijska proizvodnja prve inačice Ausf A pokrenuta je u svibnju [[1937.]] Serijska je proizvodnja trajala do kraja [[1937.]] i proizvedeno je tek 10 primjeraka ''(neki izvori navode 15 proizvedenih tenkova ove inačice)'', pa se slobodno može reći da su poslužili tek za uhodavanje proizvodnje. Za razliku od prvobitnih planova debljina [[oklop]]a tijela i kupole s prednje i bočnih strana bila je 15 mm. Tek je debljina oklopa sa stražnje strane bila 10 mm. Usprkos tomu masa je bila 15,4 tone. Ugrađen je motor Maybach HL108TR V-12 snage 183,87 kW (250 KS), što je bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 35 km/h. Uz top od 37 mm spregnuta je [[strojnica]] [[Kalibar|kalibra]] 7,9 mm. Još je jedna strojnica istog kalibra ugrađena u prednji desni dio tijela. Tek je nekoliko Panzerkampfwagena III Ausf A sudjelovalo u okupaciji Poljske, ali su zbog preslabe oklopne zaštite i problema s podvozjem (posebice ovjesom) povučeni iz operativne uporabe u veljači 1940.

===Panzerkampfwagena III Ausf B===

Problem s ovjesom uočen je još tijekom testiranja prototipa pa je već [[1937.]] pokrenuta proizvodnja Panzerkampfwagena III Ausf B. U odnosu na Ausf A najveća je promjena bio novo [[podvozje]] s novim [[ovjes]]om. Umjesto pet voznih kotača postavljena su četiri para malih kotača ovješenih na lisnate opruge. Prva su testiranjam pokazala da je ovo novo rješenje, ako ne gore, onda barem jednako loše kao i originalno na Ausfu A.

Izvršene su i neke manje promjene na ispuhu motora, a zapovjednik je dobio kupolicu s tenka Panzerkampfwagen IV. Dovršeno je 15 tenkova inačice Ausf B, a pet ih je modificirano kako bi ih uporabili u razvoju samovoznog topa [[Sturmgeschutz III]]. Na kraju će biti proizvedeno neusporedivo više Sturmgeschutza III nego Panzerkampfwagena III. Preostali Panzerkampfwageni III Ausf B raspoređeni su u borbene postrojbe te su sudjelovali u okupaciji Poljske. Iz operativne su uporabe povučeni zajedno s Panzerkampfwagenima III Ausf A.

===Panzerkampfwagen III Ausf C===

Zbog neuspjeha prve dvije inačice serijska proizvodnja Ausf C započela je već u lipnju [[1937.]], te je trajala sve do siječnja [[1938.]] I ovaj put je naglasak bio na poboljšanju podvozja. Na Ausfu C je uporabljena komplicirana kombinacija lisnatih i spiralnih [[opruga]] koja se pokazala tek nešto boljom od prva dva rješenja. Osim što nije bila bitno bolja, ova je kombinacija bila skupa za izradu i teška za održavanje.

Vozač je dobio servopokretanu spojku te poboljšan sustav za upravljanje [[tenk]]a. Napravljeno je tek 15 Panzerkampfwagena III ove inačice. Prvi su Ausfi C u postrojbe došli 1938. te su sudjelovali u borbama u Poljskoj. Kako su imali isti [[oklop]] kao i prve dvije inačice, iz operativne su uporabe povučeni već u veljači 1940.

===Panzerkampfwagen III Ausf D===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-318-0083-30, Polen, Panzer III mit Panzersoldaten.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf D u Poljskoj 1939. godine]]
Panzerkampfwagen III Ausf D bio je nastavak razvoja inačice Ausf B, od koje je naslijedio i podvozje. Jedina je razlika bila da su prvi i četvrti par voznih kotača dobili kraće lisnate opruge. Poboljšanje je bilo minorno. Unatoč tomu maksimalna je brzina povećana na 40 km/h.

Ipak, od siječnja do lipnja [[1938.]] proizvedeno je 30 Ausfa D. Zapravo je napravljeno čak 55 vozila, ali je samo 30 dobilo kupole s naoružanjem. Preostalih 25 iskorišteno je za daljnja testiranja.

Ausfi D rabljeni su u borbama u Poljskoj. Iako su službeno povučeni iz uporabe u veljači 1940., vraćeni su u postrojbe kako bi sudjelovali u invaziji na Norvešku.

===Panzerkampfwagen III Ausf E===

Suočeni s nedostacima na prve četiri inačice Daimler-Benz ih je proglasio predserijskim modelima. Tako se tek inačica Ausf E smatrala prvim serijskim Panzerkampfwagenom III. Proizvodnja je pokrenuta u prosincu 1938. a do listopada 1939. proizvedeno je 96 primjeraka.

Da bi konačno riješili problem s podvozjem i ovjesom, projektanti su odustali od lisnatih opruga i odlučili se primijeniti kombinaciju šest velikih voznih kotača s neovisnim ovjesom s torzijskim štapovima, koje je projektirao [[Ferdinand Porsche]] za uporabu na automobilima. Na ovaj su način konačno riješeni problemi s podvozjem.
[[Datoteka:Panzerkampfwagen III.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf E]]
Još jedna veliko poboljšanje u odnosu na prijašnje inačice bilo je povećanje debljine čelnog i bočnog oklopa na 30 mm. Kupola je cijela izrađena od [[čelik]]a debljine 30 mm, dok je stražnji dio tijela dobio oklop debljine 21 mm. Čak je i debljina oklopa podnice tenka povećana na 16 mm. Zanimljivo je da iako je debljina oklopa udvostručena, dostupni podaci tvrde da je masa povećana na samo 19 500 kg, ili samo 100 kg u odnosu na prijašnje inačice, što je ipak malo vjerojatno. Zbog toga je vjerojatnije da je masa povećana na 19 500 kg (jedan izvor navodi masu od 21 800 kg). Zbog toga je ugrađen [[benzinski motor]] s dvanaest cilindara Maybach HL120TR zapremine 11,9 litara i snage 220 kW (300 KS) uz koji je išao novi mjenjač Maybach Variorex s deset brzina. Tako je zadržana maksimalna brzina od 40 km/h i 20 km/h izvan cesta. S 320 litara benzina autonomija je po dobrim cestama bila 165 km. Međutim, ako je [[tenk]] morao voziti po poljima, autonomija bi pala na 105 km. U oba slučaja to je trebalo biti dostatno za jedan dan ratovanja.

Borbeni komplet za top KwK 35/36 L/46.5 od 37 mm bio je 99 granata. Uz to u tenku je bilo i 2700 metaka za strojnice MG 34 kalibra 7,9 mm. Od kolovoza 1940. na dio tenkova inačice Ausf E započela je ugradnja topova KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Ovi su tenkovi dobili i dodatni oklop na prednjoj i bočnim stranama, pa se podatak od 21 800 kg najvjerojatnije odnosi na ove tenkove.

Panzerkampfwagen III Ausf E intenzivno je rabljen u bitkama u Poljskoj i Francuskoj. Tenkovi koji nisu dobili top od 50 mm pretvoreni su u izvidnička vozila. Zapravo ne postoji podatak da su Panzerkampfwageni III Ausf E službeno povučeni iz operativne uporabe, već su vjerojatno postupno otpisivani zbog borbenih gubitaka.

===Panzerkampfwagen III Ausf F===

U odnosu na inačicu Ausf E inačica Ausf F je imala tek minorne izmjene. Zbog toga se izvana ova dva tenka nisu mogla razlikovati. U stručnoj literaturi navodi ih se kao isti tenk, s jedinom razlikom što je Ausf F naručen u znatno većim količinama. Od rujna 1939. do srpnja 1940. proizvedeno je čak 435 Ausfa F. Tako velik broj nije mogao proizvesti samo jedan proizvođač pa je proizvodnja podijeljena između Daimler-Benza, MAN-a, Alketta i FAMO-a.

Jedina veća razlika u odnosu na Ausf E bila je uporaba motora Maybach HL102TRM s promijenjenim uvodnicima za zrak i otvorima za hlađenje. Kako se nije povećala snaga motora, maksimalna brzina je ostala 40 km/h. Prvih 335 Ausfa F dobili su top KwK 35/36 L/46.5 kalibra 37 mm, te tri strojnice kalibra 7,62 mm (dvije u kupoli i jedna u tijelu). Zadnjih 100 naoružano je topom KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Od kolovoza 1940. veći broj Ausf F prenaoružano je topom kalibra 50 mm, te su kao i Ausf E, dobili dodatni oklop.

Panzerkampfwageni III Ausf F u borbene su postrojbe počeli stizati potkraj [[1939.]] U trenutku napada na Francusku operativno je bilo 348 ovih tenkova, te su činili glavninu udarne snage njemačkih oklopnih snaga. Sudjelovali su u bitkama na Balkanu, Sjevernoj Africi i u Rusiji. Nikad nisu službeno povučeni iz operativne uporabe, pa se tako sigurno zna da je barem jedan bio operativan u lipnju 1944. u [[Norveška|Norveškoj]].

Prvi serijski samovozni top Sturmgeschutz III bio je baziran na tijelu i sustavima Panzerkampfwagena III Ausf F.

===Panzerkampfwagen III Ausf G===

U travnju [[1940.]] započela je proizvodnja inačice Ausf G, koja je u osnovi bila jednaka kao inačica Ausf F. Tako je prvih 50 primjeraka naoružano topom kalibra 37 mm, dok je preostalih 550 dobilo top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Do kraja 1941. svi su Ausf G primjerci prenaoružani [[top]]om [[Kalibar|kalibra]] 50 mm. Dodana je još jedna [[strojnica]] MG 34 (7,9 mm) pokraj topa. Jedina razlika u odnosu na Ausf F bila je da je cijeli tenk, osim gornjeg dijela i podnice, bio napravljen od oklopa debljine 30 mm. Rezultat je bio povećanje mase na 20,3 tone ''(dio izvora navodi masu od 21,8 t)''. Kako bi se kompenziralo povećanje mase, umjesto dotadašnjih [[Gusjenica (mehanika)|gusjenica]] širine 36 cm postavljene su nove širine 40 cm, tzv. Ostkette. S tenka Panzerkampfwagen IV Ausf E/F/G preuzeta je kupolica zapovjednika, koja je poslije postala standard na svim Panzerkampfwagenima III. Tenkovi poslani u Sjevernu Afriku dobili su dodatne filtere za zrak kako bi se motori zaštitili od pijeska. Ugrađen je i jači ventilator sustava za hlađenje. Tako modificirana vozila dobila su oznaku Ausf G(Tp). Tp je značilo Tropisch/Trop/Tropen.

Manji broj tenkova inačice Ausf G bio je u operativnoj uporabi sve do rujna [[1944.]], a vjerojatno nikad i nisu službeno povučeni iz operativne, ili bolje rečeno, borbene uporabe, već su jednostavno otpisani zbog oštećenja ili kvarova.

===Panzerkampfwagen III Auf H===

Od listopada 1940. u serijsku je uporabu ušla inačica Ausf H. Kako bi se povećala proizvodnja, ali i uhodala proizvodnja za sljedeće inačice, Ausf H se proizvodila u [[MAN SE|MAN]]-u, Alkettu, Henschelu, Wegmannu, MNH-u i MIAG-u. Zahvaljujući tako široko raspoređenoj proizvodnji do travnja [[1941.]] proizvedeno je 308 tenkova ove inačice. Ausf H je bila prva inačica Panzerkampfwagena III koja je serijski dobila top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm.

Na inačici Ausf H prvi su put iskorištena i iskustva iz borbi u Poljskoj i djelomično u Francuskoj. U praksi je to značilo, osim ugradnje topa od 50 mm, i ojačanje oklopa tijela tenka za još 30 mm - na 60 mm. Ojačanje je obavljeno postavljanjem čeličnih ploča na prednji i stražnji dio tenka. Na taj su način barem ti dijelovi tenka postali otporni na paljbu britanskih topova od 40 mm, sovjetskog topa kalibra 45 mm i američkog od 37 mm. Iako je zadržan motor Maybach HL120TRM, stari je mjenjač zamijenjen novim Maybach SSG 77. To je učinjeno kako bi se kompenziralo povećanje mase na 21,8 tona. Ojačan je i ovjes. Tijekom 1942. i 1943. topovi KwK 38 L/42 zamijenjeni su novim KwK 39 L/60, također kalibra 50 mm, ali dulje cijevi.

Panzerkampfwagen III Ausf H rabljeni su u borbama na Balkanu, Sovjetskom Savezu i Sjevernoj Africi. Ne postoji podatak da su službeno povučeni iz operativne (borbene) uporabe.

===Panzerkampfwagen III Ausf J===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-748-0089-10, Russland, Soldat auf Panzer III J.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf J u SSSR-u 1942. Naoružan topom od 50 mm Kwk 39 L/60.]]
Njemačke su oklopne snage [[10. svibnja]] [[1940.]] u operativnoj uporabi imali samo 381 Panzerkampfwagen III tenk, a još su 135 izgubili tijekom okupacije Francuske. S tako malo tenkova nikako nisu mogle obaviti napad na Sovjetski Savez. Zbog toga je njemačka industrija hitno trebala povećati proizvodnju, i to za nekoliko puta. Tako je u ožujku 1941. započela proizvodnja inačice Ausf J. Završno sastavljanje tenkova obavljalo se u pogonima Daimler-Benza, MAN-a, Alkette, Henschela, Wegmanna, MNH-a i MIAG-a. Do srpnja [[1942.]], kad je obustavljena proizvodnja ove inačice isporučeno je čak 2616 primjeraka. S obzirom na to da se za veću brojku navode i proizvodni serijski brojevi ''(68001-69100 i 72001-74100)'', vjerojatnije je da je ipak proizvedeno više od 2500 tenkova ove inačice.

U odnosu na prijašnju inačicu, Ausf J je dobio pojačani oklop na prednjem dijelu vozila. Prednja strana tijela i topovski mantlet napravljeni su od čelika debljine 50 mm. Istu debljinu oklopa dobio je i stražnji dio superstrukture (nadogradnja između tijela tenka i kupole u kojoj su sjedili vozač i radiooperater) te stražnji dio tijela tenka. Ovim je izmjenama masa povećana na 21,5 tona. Zanimljivo je da su bočne stranice ostale na debljini oklopa od samo 30 mm.

Nakon početnih iskustava iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od travnja 1942. dodatno je pojačan oklop na prednjem dijelu tenka, zajedno s mantletom. Pojačanje je obavljeno postavljanjem ploča debljine 20 mm.

Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] osobno zapovjedio da se Panzerkampfwageni III Ausf J moraju naoružati topom KWK 39 L/60, njegova proizvodnja još nije bila dostatna da se opskrbi sve veća potražnja. Zbog toga je čak 1549 tenkova Ausf J isporučeno s topom KwK 38 L/42, čija je borbena učinkovitost još uvijek bila dobra. Od prosinca [[1941.]] do srpnja [[1942.]] isporučeno je 1067 tenkova naoružanih topom KWK 39 L/60. Osim topa jedina razlika između ovih vozila je bila da su ona s topom L/42 imala borbeni komplet s 99 granata, dok ona s topom L/60 84 granate.

Prvi su Panzerkampfwageni III Ausf J ušli u sastav 2. i 5. oklopne divizije u rujnu 1941. Odmah su poslani u [[Sovjetski Savez]] kako bi se nadomjestili gubici (u prvoj godini borbi na sovjetskim bojištima izgubljeno je više od 1400 Panzerkampfwagena III). Do ljeta 1943. kombinacija gubitaka i raznoraznih konverzija uzrokovala je da je za borbu bio sposoban još samo 141 Ausf J.

===Panzerkampfwagen III Ausf L===
[[Datoteka:Panzerkampfwagen III (2).JPG|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf L]]
Serijska proizvodnja inačice Ausf L započela je u lipnju 1942. Do prosinca iste godine proizvedeno je 1942. primjerka. U odnosu na Ausf J, inačica Ausf L je dobila pojačani oklop na prednjoj strani kupole (na 57 mm), te dodatne ploče oklopa od 20 mm na prednjoj strani nadgradnje i mantlete. Umjesto tri ponovno su ugrađivane samo dvije strojnice MK 34 kalibra 7,9 mm.

Ausf L je dobio i jedinstveni sustav za prijenos tople tekućine za hlađenje motora iz jednog tenka u drugi. Vozila namijenjena Sjevernoj Africi Ausf L(Tp) dobila su dodatne filtere za zrak, nove filtere za ulje, te pojačan ventilator sustav za hlađenje motora. Ausf L su prvi njemački tenkovi koji su dobili protuzračnu strojnicu postavljenu na krovu zapovjednikove kupolice. Ovo je rješenje naknadno primijenjeno i na sve starije inačice Panzerkampfwagena III. Većina tenkova Ausf L naknadno je na tijelu i kupoli dobila dodatne ploče oklopa debljine 5 mm.

===Panzerkampfwagen III Ausf M===
[[Datoteka:SdKz141-1-1.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf M]]
Inačica Ausf M u svemu je bila identična inačici Ausf N, osim što je imala povećani gaz s uobičajenih 0,8-0,9 m na 1,3 m. Od listopada 1942. do veljače 1943. u pogonima Wegmanna, MIAG-a i MNH-a proizvedeno je 250 tenkova. Naoružanje i oklop bili su jednaki kao u inačice Ausf L. Tenkovi inačice Ausf M sudjelovali su u [[Bitka kod Kurska|Kurskoj bici]] te u obrani Sicilije. Mnogo je tenkova ove inačice naknadno pretvoren u samovozne topove Sturmgeschutz III.

Od veljače do travnja 1943. tvrtka MIAG je napravila 100 Ausf M tenkova koje je naknadno Wegmann pretvorio u samovozne bacače plamena. Novo je vozilo dobilo oznaku PzKpfw III /F1)/Sd.Kfz 141/3, ali je bilo poznatije kao Flammpanzeri III ili Panzerflammwagen III. Na osnovno tijelo postavljen je dodatni oklop debljine od 30 do 50 mm. U svakom su vozilo bila dva spremnika ukupne zapremine 1020 litara, što je bilo dovoljno za 125 plamena dužine jednu sekundu, ili 80 do 81 plamen dužine tri sekunde. Najveći domet plamena bio je 60 metara, ali je to umnogome ovisilo o vremenskim uvjetima. Flammpanzer III bio je namijenjen uporabi u gradskom okruženju, prije svega Staljingradu, ali ni jedan tenk nije dospio do tog grada.

===Panzerkampfwagen III Ausf N===

U lipnju 1942. započela je proizvodnja zadnje inačice Panzerkampfwagena III - Ausf N. Do tada su njemački tenkovski gubici u Sovjetskom Savezu bili toliki da su hitno trebali bilo kakvo oklopno vozilo. Zbog toga je proizvodnja inačice Ausf N po mnogočemu jedinstvena. Osim što je to bio jedini Panzerkampfwagen III naoružan topom KwK 37 L/24 kalibra 75 mm (preuzet s Panzerkampfwagena IV), proizvodnja je zapravo bila prenaoružavanje prijašnjih inačica. Tako su na standard Ausf N inačice podignuta tri Ausfa J, 447 Ausfa L i 213 Ausfa M. Još 37 je dobiveno modernizacijom prijašnjih inačica. Zbog toga je i debljina [[oklop]]a ovisila o inačici na kojoj je napravljen. S vremenom je manji broj tenkova Ausf N na bokovima dobio čelične ploče debljine 5 mm, kao pokušaj obrane od protutenkovskih kumulativnih projektila (Bazooka). Ausf N su u osnovi bili tek prijelazno rješenje do dolaska znatno boljih tenkova [[Tiger I|Tiger]].

==Ratno djelovanje==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0137-14A, Jugoslawien, Panzer III in Fahrt.jpg|mini|desno|250px|Panzer III u Jugoslaviji rekao bih zapovijedna verzija no nisam siguran koja je  u pitanju.]]
Prvo borbeno djelovanje ovaj je tenk imao tijekom Poljske kampanje iako su tada upotrebljavani samo njegovi testni primjerci. Njegovo zamišljeno djelovanje bilo je zajedno s tenkom [[Panzer IV]] koji bi imao protupješačke zadaće, za razliku od Panzera III koji bi bio zadužen za uništenje protivničkih tenkova. Već prvi ozbiljni pokus ovog tenka na pohodu u Francuskoj završava djelomičnim neuspjehom koji rezultira nadogradnjom njegovog nedovoljno jakog topa s promjera 37 mm na onaj 50 mm. Iako je sada ovaj tenk postao jači on se pokazao preslabim u sukobu s [[T-34]] nakon invazije Sovjetskog Saveza. Taj događaj postaje zvono za uzbunu koja rezultira stalnim zahtjevima za boljim i novijim tenkom. Nekoliko mjeseci nakon što novi tenk popularnog imena Tigar počinje izlaziti s proizvodnih traka [[1943.]] godine dolazi do obustave korištenja Panzera III, a sve tvornice se prebacuju na proizvodnju njegove protutenkovske inačice bez kupole imena [[Stug III]].

Masovno je rabljen na bojištima Francuske, Balkana, Sjeverne Afrike i Sovjetskog Saveza.

==Oprema==

Prvobitno je bilo zamišljeno da ovaj tenk uđe u proizvodnju s oklopom debelim 15 mm i topom kalibra 50 mm. Protivno željama mehaniziranog odjela Wehrmachta top je bio smanjen na 37 mm, ali je kupola u koju može stati veći top ostala u proizvodnji tako da je kasnije on lako zamijenjen prema prvotnom zahtjevu. Tijekom borba bila je uočena i slabost oklopa tako da je on do kraja proizvodnje bio stalno podebljavan dok nije dostigao debljinu od 50 mm. Sveukupno je bilo proizvedeno nešto manje od 6000 primjeraka ovog tenka.

==Prenamjene==

Iz dizajna ovog tenka napravljeno je najmasovnije njemačko oklopno vozilo u doba Drugog svjetskog rata. To je bio [[Stug III]], proizveden u više od 10.000 primjeraka. S druge strane Sovjetski Savez je od zarobljenih Panzera III i Stuga III napravio više od 1000 primjeraka svojeg oklopnog vozila imena [[Su-76i]].

===Korištenje izvan Njemačke===

Manji broj ranih, slabijih verzija ovog tenka je prodano ili ustupljeno Sovjetskom Savezu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Poslije drugog svjetskog rata Panzer III ostao je u upotrebi na području Norveške i država bivših članica Osovine.

==Vidi još==
===Zajednički poslužitelj===
{{WProjekti
|commons        = Panzer III
|commonshr      = Panzer III
|commonscat     = Panzer III
|commonscathr   = Panzer III
}}

==Izvori==
{{Hrvatski vojnik}}
*Hrvatski vojnik, broj 246

{{Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu}}
{{Tenkovi između dva svjetska rata}}

[[Kategorija:Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Srednji tenkovi]]</text>
      <sha1>jeunmms2hhg6ms5vrnhvgn2kdkhtd5e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>T-34</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30103</id>
    <revision>
      <id>6432306</id>
      <parentid>6362328</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:28:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>185.18.60.171</ip>
      </contributor>
      <comment>postavio neke nove informacije u kutku za oklopno vozilo</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16831" xml:space="preserve">{{Oklopno vozilo
|ime                  =T-34
|datoteka             = 
|opis                 =T-34 iz 1940 god.
|namjena              =Srednji tenk
|zemlja porijekla     ={{ZD+X/S|SSSR}}
|dizajn               =KMDB
|razvijen na temelju  =
|početak razvoja      =[[1937.]]
|proizvođač           =
|proizvodnja          =[[1940.]] – [[1958.]]
|broj primjeraka      =oko 85.000
|uveden u uporabu     =[[1940.]]
|status               =Rusija Koristi T34-85 na paradama pobjede
|posada               =4
|dužina               =6,75 m
|širina               =3,00 m
|visina               =2,45 m
|težina               =30,9 tona
|oklop                =70 mm
|primarno             =76,2 mm [[F-34]] Model iz 1941 naoružan ovim topom
|sekundarno           =2 × 7,62 mm strojnice DT
|pogon                =12-cil. dieselski model V-2
|snaga                =500 KS (373 kW)
|ovjes                =
|cestovna_brzina      =55 km/h
|omjer_snage_i_težine =16,2 KS/tona
|doseg                =465 km
|opaska               = 
}}

'''T-34''' oznaka je za [[SSSR|sovjetski]] [[tenk]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koji je mnogo puta bio naglašavan kao najbolji i najutjecajniji tenk iz tog razdoblja. Prvi primjerci izašli su iz tvornice [[KhPZ|HKBM]] koja je bila smještena u Ukrajini. Tenk T-34 tvorio je temelj sovjetskih oklopnih snaga kroz cijeli [[Drugi svjetski rat]] i poslije. Mnoge oružane snage koristile su T-34, i zbog svoje rasprostranjenosti bio je korišten u bojne svrhe sve do kasnih devedesetih godina 20. stoljeća.

== Povijest razvoja ==
U tridesetim godinama 20. stoljeća najbrojniji sovjetski tenkovi billi su [[T-26]] i BT serija brzih tenkova. T-26 bio je spori pješački tenk koji je dizajniran da ide brzinom hoda, dok su tenkovi BT bili konjički tenkovi brzi lagani tenkovi koji su bili zamišljeni da se bore protiv drugih tenkova. Oba tenka imala su tanki oklop. Godine 1937., [[Crvena armija]] je odabrala inženjera Mihaila Koškina da predvodi tim koji će dizajnirati zamjenu za tenk BT, koji će se proizvoditi u Harkovskoj kominternoj tvornici lokomotiva (HKBM) u [[Harkov]]u. Prototip je dobio oznaku A-20, a specifikacije su bile oklop debljine 20&amp;nbsp;mm i s topom od 40&amp;nbsp;mm. Koškin je uspio uvjeriti Staljina da mu dopusti da izgradi drugi prototip, koji je imao veći top i deblji oklop koji bi zamijenio tenkove T-26 i BT. Drugi prototip koji je prvo dobio oznaku A-30, i ubrzo kasnije bio izmijenjen u T-32, imao je oklop od 30&amp;nbsp;mm i top od&amp;nbsp;76&amp;nbsp;mm. Od prijašnih tenkova A-20/T-32 nasljedili su inačicu opružnog ovjesa Christie. Oba prototipa (A-20 i T-32) bila su ispitivana na poljima kod Kublike 1939. U tim probama teži T-32 pokazao je istu mobilnost kao i A-20, no vojska nije bila željna platiti veće proizvodne troškove za T-32. No poučena lošim iskustvom u ratu s Finskom, gdje su se sovjetski tenkovi pokazali nedovoljnim i nedavnim njemačkim uspjehom s [[Blitzkrieg]]om u Francuskoj, vojska je ipak odlučila krenuti s proizvodnjom tenka T-32 s oklopom od 45&amp;nbsp;mm, koji je dobio oznaku T-34.

S proizvodne linije u rujnu [[1940.]] sišli su prvi tenkovi T-34, dok je proizvodnja tenkova T-26, T-28 i serije BT bila prekinuta. Nakon smrti Koškina krajem rujna 1940. od upale pluća, glavni dizajner HKBM-a postaje Aleksander Morozov. Prve inačice T-34 obično su poznate po njemačkoj nomenklaturi T-34/76 (76 označava kalibar topa). Kroz rat nastaje druga glavna inačica T-34/85 (ili T-34-85) s većom kupolom i topom od 85&amp;nbsp;mm.

Gradnja tenka T-34 je bila tehnološki veoma zahtjevna za sovjetsku industriju.  Tvornica HKBM je sastavljala tenkove, dok su podsklopovi bili nabavljani od nekoliko tvornica: Harkovska tvornica dieselskih motora br. 75 opskrbljivala ih je motorima V-2, tvornica Lenjingrad-Kirov br. 185 pravila je top L-11, dok je tvornica Dinamo iz Moskve proizvodila električne komponente. Prvi T-34 sastavljali su se u HKBM i u staljingradskoj tvornici traktora (STZ), a kasnije se proizvodnja proširila u tvornici Krasnoje Sormovo br. 112 u Gorkom. Proizvodnje prve serije 1940. nije protekla bez problema: greške u oklopu, nedovoljan broj novih motora V-2 tako da su mnogi prvi T-34 bili opremljeni slabijim motorima, prijenosom preostalih iz tenkova serije BT. Top L-11 nije radio kako je trebao, tako da je dizajnerski biro Grabin pri Tvornici br. 92 iz Gorkog konstruirao novi top F-34 76,2&amp;nbsp;mm koji je bio bolji i pouzdaniji. Tvornica HKBM i Gorki počeli su proizvodnju topa bez službene dozvole, no ta dozvola je došla nakon povoljnih izvještaja s probnih bojnih gađanja (Zaloga &amp; Grandsen 1984:130).

== Inačice ==
{{glavni|Popis modela i varijanti T-34}}
{| border=0 cellspacing=0 cellpadding=3 style=&quot;border-top:3px double #999; border-bottom:3px double #999; border-collapse:collapse; text-align:left; font-size:smaller;&quot;
|+ align=bottom style=&quot;font-size:smaller; text-align:left; padding-top:1em; line-height:1.3;&quot; | Dimenzije, cestovna brzina,  snaga motora nisu se mnogo mijenjali. Izvori: [[#Reference-Zaloga-1984|Zaloga &amp; Grandsen (1984:113, 184)]], [[#Reference-Harrison-2002|Harrison (2002:181)]].
|- style=&quot;vertical-align:bottom; border-bottom:1px solid #999;&quot;
! 
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-34 &lt;br&gt;Model&amp;nbsp;1940
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-34 &lt;br&gt;Model&amp;nbsp;1941
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-34 &lt;br&gt;Model&amp;nbsp;1942
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-34 &lt;br&gt;Model&amp;nbsp;1943
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-34-85
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-44
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Masa
| 26 [[tona|t]]
| 26,5 t
| 28,5 t
| 30,9 t
| 32 t
| 31,9 t
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Top
| 76,2&amp;nbsp;mm L-11
| 76,2&amp;nbsp;mm F-34
| 76,2&amp;nbsp;mm F-34
| 76,2&amp;nbsp;mm F-34
| 85&amp;nbsp;mm ZiS-S-53
| 85mm ZiS-S-53
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Municija
| 76 granata
| 77 granata
| 77 granata
| 100 granata
| 60 granata
| 58 granata
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Gorivo
| 460 [[litra|L]]
| 460 L
| 610 L
| 790 L
| 810 L
| 642 L
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Cestovni&amp;nbsp;doseg
| 300 [[kilometar|km]]
| 400&amp;nbsp;km
| 400&amp;nbsp;km
| 465&amp;nbsp;km
| 360&amp;nbsp;km
| 300&amp;nbsp;km
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Oklop
| 15–45 [[milimetar|mm]]
| 20–52&amp;nbsp;mm
| 20–65&amp;nbsp;mm
| 20–70&amp;nbsp;mm
| 20–90&amp;nbsp;mm
| 15–120&amp;nbsp;mm
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Cijena
| 
| 270.000 rubalja
| 193.000 rubalja
| 135.000 rubalja
| 164.000 rubalja
| 
|}

== Borbena povijest ==
=== 2. svjetski rat ===
T-34 proizveden je kao tenk koji je trebao simbolizirati učinkovitost [[SSSR|sovjetskih]] protunapada protiv [[Njemačka|Nijemaca]]. Jedna od najpoznatijih takvih borbi bila je između T-34 i njemačke 17. oklopne divizije kod rijeke Dnjepr. Tenk T-34 je u toj borbi uništio jedan protutenkovski top i raznio dva tenka [[Panzer II]]. Sovjetski tenk je nakon toga prošao 9 milja neprijateljskog prostora, prije nego što ga je uništila njemačka [[haubica]] s bliže udaljenosti. Općenito, pojava T-34 u ljeto [[1941.]] uzrokovala je psihološki šok kod njemačkih vojnika koji su bili pripremljeni za rat protiv inferiorne sovjetske vojske. Dokaz tome je dnevnik [[Alfred Jodl|Alfreda Jodla]], u kojem je njegov autor zapisao da su njemačke trupe ostale zatečene vidjevši T-34 u [[Riga|Rigi]].&lt;ref&gt;Zheltov, I., M. Pavlov, I. Pavlov (2001). Neizvestnyy T-34 (The Unknown T-34). Moscow: Eksprint. {{ISBN|5-94038-013-1}}.&lt;/ref&gt;

Godina [[1942.]] i [[1943.]] sovjetska [[Crvena armija]] obnovila je flotu tenkova T-34 uništenih [[1941.]] Ubrzana proizvodnja &quot;zamrznula&quot; je razvoj dizajna tenka. Sovjetski dizajneri bili su svjesni potrebe za ispravljanjem nedostataka u dizajnu; međutim, provedba mogućih poboljšanja nije realizirana jer bi vrijeme proizvodnje bilo mnogo duže. Godine [[1943.]] Sovjetski Savez je proizvodio prosječno 1300 tenkova mjesečno,&lt;ref&gt;Steven J. Zaloga, Hugh Johnson, T-54 and T-55 Main Battle Tanks 1944-2004, Osprey Publishing.&lt;/ref&gt; mnogo više nego Njemačka. Međutim, sovjetski gubici tenkova na terenu uvelike su premašivali njemačke gubitke zbog taktičke inferiornosti.

Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tenkovi T-34 predstavljali su 4&amp;nbsp;% tenkovskog arsenala SSSR-a, ali završetkom rata činili su čak 55&amp;nbsp;%.&lt;ref&gt;Zaloga, Steven J., Peter Sarson (1994). T-34 Medium Tank 1941–45, Oxford: Osprey Publishing. {{ISBN|1-85532-382-6}}.&lt;/ref&gt; Sovjetska odluka o proizvodnji velike količine tenkova T-34, njihovo postupno poboljšanje i pojednostavljeni dizajn, pokazali su se kao superiorna strategija koja je dovela do pobjede u 2. svjetskom ratu.

=== Razdoblje Hladnog rata ===
[[Sjeverna Koreja|Sjevernokorejsku]] invaziju na [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] u lipnju [[1950.]] predvodila je brigada s oko 120 tenkova T-34-85. Kasnije su se napadu priključili klasični tenkovi T-34 nakon što je sjevernokorejska vojska prodrla u Južnu Koreju.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Grandsen&quot;&gt;Zaloga, Steven J., James Grandsen (1984). Soviet Tanks and Combat Vehicles of World War Two, London: Arms and Armour Press. {{ISBN|0-85368-606-8}}.&lt;/ref&gt; [[Američka vojska]] koja je sudjelovala u ratu, koristila je bazuke u borbama protiv tenkova Sjeverne Koreje, ali korištene bazuke pokazale su se nekorisnim u napadima na T-34.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Grandsen&quot;/&gt;
Završetkom [[Korejski rat|Korejskog rata]] [[1953.]], Sjeverna Koreja se povukla iz Južne Koreje, ostavljajući za sobom mnogo tenkova T-34 i teškog naoružanja. Sjevernokorejska vojska tako je izgubila 239 tenkova T-34 i 74 tenka razarača SU-76.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Grandsen&quot;/&gt;

Tenkovi T-34 korišteni su i tijekom suzbijanja Istočnonjemačkog ustanka [[17. lipnja]] [[1953.]] i mađarskog ustanka [[1956.]] Također, tenkovi su korišteni i u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]].

[[Kuba]]nski tenkovi T-34-85 sudjelovali su u vojnim akcijama u [[Afrika|Africi]], npr. u građanskom ratu u [[Angola|Angoli]].

[[Cipar]]ska narodna garda opremljena je s 35 tenkova T-34-85 koji su korišteni u državnom udaru u zemlji koji je provela grčka hunta protiv demokratski izabranog predsjednika Makariosa [[15. srpnja]] [[1974.]] Također, ti tenkovi koristili su se i protiv [[Turska|turskih]] snaga tijekom turske vojne invazije na otok u srpnju i kolovozu [[1974.]], u operacijama u mjestima [[Kioneli]] i [[Kyrenia]].&lt;ref&gt;Drousiotis, Makarios (2006). Cyprus 1974: The Greek coup and the Turkish invasion. Bibliopolis. {{ISBN|3-933925-76-2}}.&lt;/ref&gt;

=== Razdoblje nakon 1989. ===
Uporaba tenkova T-34 bila je i u vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U svibnju [[1995.]] bosanski Srbi su tenkovima T-34 napali posadu [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]] sastavljenu od 21. pukovnije britanskih Kraljevskih inženjeraca. U tom incidentu ozlijeđeni su pripadnici mirovnih snaga.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Grandsen&quot;/&gt;

Tijekom [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], vojska tadašnje [[SRJ]] koristila je T-34 kao mamce za ratno zrakoplovstvo [[NATO|NATO-a]].

T-34 korišten je i u [[Afganistan]]u, ali nije poznato je li se ovaj tenk koristio protiv koalicijskih snaga tijekom [[Rat u Afganistanu|rata u Afganistanu]].

== Korisnici ==
Završetkom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], uz [[SSSR]], još je 40 zemalja diljem Svijeta koristilo sovjetski tenk T-34 u svojim vojskama. U tu brojku dodane su mnoge zemlje članice [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].

[[Kina]] je proizvodila [[Licencija|licencne]] kopije T-34 pod oznakom '''Type 58''', ali je proizvodnja ubrzo zaustavljena kada je model [[Type 59]] postao dostupan. Mali broj sovjetskih tenkova T-34 preinačen je u vatrogasna vozila.

[[Finska]] je koristila tenkove T-34 koji su zarobljeni tokom sovjetskog napada na zemlju, dok su neki tenkovi kupljeni od [[Njemačka|Njemačke]] tijekom 2. svjetskog rata i poslije, sve do [[1960.]] Tenkovi su poboljšani finskom ili zapadnom opremom, primjerice boljom optikom.

Raspadom [[SFRJ]], [[Hrvatska]] je od Jugoslavije naslijedila 25 ili 30 tenkova, ali su danas povučeni iz službe.

Bivši [[Irak|irački]] predsjednik, [[Saddam Hussein]] naručio je T-34 tenkove početkom [[1990-ih]] za potrebe iračke vojske.

[[Libanon]]ska organizacija [[PLO]] dala je [[Palestina|palestinskom]] Al-Murabitunu 12 tenkova T-34.

{|
|valign=&quot;top&quot;|
'''[[Europa]]'''
*{{ZD+X/A|ALB}}*
*{{ZD+X/A|AUT}}
*{{ZD+X/B|BUG}}*
*{{ZD+X/C|CIP}}
*{{ZD+X/Č|ČSSR}}
*{{ZD+X/F|FIN}}
*{{ZD|D|DRNJ}} [[Istočna Njemačka]]
*{{ZD|S|SFRJ}} [[Jugoslavija]]*
*{{ZD+X/K|KUB}}
*{{ZD+X/M|MAĐ}}
*{{ZD+X/P|POLJ}}
*{{ZD+X/R|RUM}}*
*{{ZD+X/S|SSSR}}
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
'''[[Bliski istok]] i [[Azija]]'''
*{{ZD+X/A|AFG}}*
*{{ZD+X/E|EGI}}*
*{{ZD+X/I|INDN}}
*{{ZD+X/I|IRK}}
*{{ZD+X/K|KIN}}*
*{{ZD+X/L|LAO}}
*{{ZD+X/L|LBN}}*
*{{ZD+X/L|LIB}}*
*{{ZD+X/M|MNG}}*
*[[Datoteka:Flag of Palestine.svg|20px]] [[Palestina]]
*{{ZD+X/S|SIR}}*
*{{ZD+X/S|SJKOR}}*
*{{ZD+X/V|VIJ}}*
*[[Datoteka:Flag of North Yemen.svg|20px]] [[Sjeverni Jemen]]*
*[[Datoteka:Flag of South Yemen.svg|20px]] [[Južni Jemen]]*
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
'''[[Afrika]]'''
*{{ZD+X/A|ALŽ}}*
*{{ZD+X/A|ANG}}*
*{{ZD+X/E|EKG}}*
*{{ZD+X/E|ETI}}*
*{{ZD+X/G|GVI}}*
*{{ZD+X/G|GVB}}*
*{{ZD+X/M|MALI}}*
*{{ZD+X/M|MOZ}}*
*{{ZD+X/R|RKO}}*
*{{ZD+X/S|SOM}}*
*{{ZD+X/S|SUD}}*
*{{ZD+X/T|TOG}}*
*{{ZD+X/Z|ZIM}}*
|}

*Prema dostupnim informacijama, 27 zemalja korisnica tenka T-34 je najkasnije do [[1996.]] povuklo ovaj tenk iz svojih vojnih snaga.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Kinnear&quot;&gt;[Zaloga, Steven J., Jim Kinnear (1996). T-34-85 Medium Tank 1944–94, Oxford: Osprey Publishing. {{ISBN|1-85532-535-7}}.]&lt;/ref&gt;

== T-34 u popularnoj kulturi ==
Czterej pancerni i pies ([[Hrvatski jezik|hrv.]] Četiri tenkista i pas) bila je uspješna [[poljska]] televizijska serija na tematiku rata koja se prikazivala tijekom [[1960-ih]] godina. Serija je snimljena na temelju istoimenog romana poljskog pisca Janusza Przymanowskog koji je bio volonter u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]]. Tenk T-34 bio je jedan od glavnih protagonista serije. Televizijska serija prikazana je i u drugim zemljama istočnog bloka gdje je dobro prihvaćena kod gledatelja, primjerice u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]].
Upravo je taj tenk uvršten na 102. mjesto ikona poljske popularne kulture.

Za potrebe filma [[Spašavanje vojnika Ryana]], dva tenka T-34 preinačena su da izgledaju kao tenkovi [[Tiger I]], jer su njemački tenkovi bili rijetkost.

== Zanimljivosti ==
Spomenik tenku T-34-85 u istočnonjemačkom gradu [[Chemnitz]]u (bivši Karl-Marx-Stadt) bio je meta bombaškog napada [[1980.]] Nanesena su manja oštećenja na vozilu dok su od detonacije popucali prozori susjednih zgrada. Bombaš Josef Kneifel osuđen je na doživotni zatvor u [[Bautzen]]u, ali je pušten [[1987.]] nakon dogovora sa [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkom]] vladom. Nakon njemačkog ujedinjenja [[1990.]], tenk je prebačen u muzej u [[Ingolstadt]]u.

Sličnu kontroverzu izazvao je i spomenik tenku T-34 u [[Prag]]u. Spomenik poznat kod lokalnog stanovništva i kao &quot;sveti tenk&quot; predstavljao je model T-34-85, prvi sovjetski tenk kojim je poručnik I.G. Gončarenko ušao u Prag u svibnju [[1945.]] Za praško stanovništvo, tenk je bio podsjetnik na sovjetsku invaziju kojom je završilo [[Praško proljeće]] [[1968.]]
Godine [[1991.]] umjetnik [[David Černý]] oslikao je tenk ružičastom bojom, što je izazvalo službeni protest [[Rusija|ruske]] Vlade koja je tražila uhićenje Černýja. U konačnici, tenk je prebačen u vojni muzej.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Grandsen&quot;/&gt;

I u [[London]]u se nalazi tenk T-34 obojan u ružičastu boju, a nazvan je Mandela Way Tank. Riječ je o modelu T-34-85 koji je u privatnom vlasništvu. Tenk su oslikali lokalni umjetnici i grafiteri, a nalazi se u londonskoj četvrti Bermondsey.

Trajnost tenka T-34 dokazana je tijekom njegove restauracije. Godine [[2000.]] tenk T-34 Model 1943 bio je restauriran, nakon što je izvađen s dna [[Estonija|estonske]] močvare gdje je bio potopljen 56 godina.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Kinnear&quot;/&gt; U 2. svjetskom ratu tenk su zarobile njemačke trupe koje su se povlačile, te su ga bacile u močvaru kada je tenku ponestalo goriva.
Prilikom njegova restauriranja, nisu primjećeni znakovi curenja ulja, korozije i ostalih oštećenja mehaničkih komponenti uzrokovanih dugim stajanjem u vodi. Motor je obnovljen te je u punom radnom stanju.&lt;ref&gt;[http://news.scotsman.com/international.cfm?id=1571102006 Elfogták az elkötött T-34-es vezetőjét; Népszabadság Online]&lt;/ref&gt;

U [[SAD|američkom]] vojnom muzeju u [[Aberdeen, Maryland|Aberdeenu]], u saveznoj državi [[Maryland]] nalazi se T-34 Model 1941, jedan od najstarijih preživjelih sovjetskih tenkova T-34.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu}}

[[Kategorija:Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Oružje u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Srednji tenkovi]]</text>
      <sha1>kvgjhc0xwyqaajvk1v49ps6jx2be4o7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432324</id>
      <parentid>6432306</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:06:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lukacek</username>
        <id>278042</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16900" xml:space="preserve">{{Oklopno vozilo
|ime                  =T-34
|datoteka             =file:///C:/Users/KORISNIK/Downloads/800px-GarageImage_T-34_(1940).jpg 
|opis                 =T-34 iz 1940 god.
|namjena              =Srednji tenk
|zemlja porijekla     ={{ZD+X/S|SSSR}}
|dizajn               =KMDB
|razvijen na temelju  =
|početak razvoja      =[[1937.]]
|proizvođač           =
|proizvodnja          =[[1940.]] – [[1958.]]
|broj primjeraka      =oko 85.000
|uveden u uporabu     =[[1940.]]
|status               =Rusija Koristi T34-85 na paradama pobjede
|posada               =4
|dužina               =6,75 m
|širina               =3,00 m
|visina               =2,45 m
|težina               =30,9 tona
|oklop                =70 mm
|primarno             =76,2 mm [[F-34]] Model iz 1941 naoružan ovim topom
|sekundarno           =2 × 7,62 mm strojnice DT
|pogon                =12-cil. dieselski model V-2
|snaga                =500 KS (373 kW)
|ovjes                =
|cestovna_brzina      =55 km/h
|omjer_snage_i_težine =16,2 KS/tona
|doseg                =465 km
|opaska               = 
}}

'''T-34''' oznaka je za [[SSSR|sovjetski]] [[tenk]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koji je mnogo puta bio naglašavan kao najbolji i najutjecajniji tenk iz tog razdoblja. Prvi primjerci izašli su iz tvornice [[KhPZ|HKBM]] koja je bila smještena u Ukrajini. Tenk T-34 tvorio je temelj sovjetskih oklopnih snaga kroz cijeli [[Drugi svjetski rat]] i poslije. Mnoge oružane snage koristile su T-34, i zbog svoje rasprostranjenosti bio je korišten u bojne svrhe sve do kasnih devedesetih godina 20. stoljeća.

== Povijest razvoja ==
U tridesetim godinama 20. stoljeća najbrojniji sovjetski tenkovi billi su [[T-26]] i BT serija brzih tenkova. T-26 bio je spori pješački tenk koji je dizajniran da ide brzinom hoda, dok su tenkovi BT bili konjički tenkovi brzi lagani tenkovi koji su bili zamišljeni da se bore protiv drugih tenkova. Oba tenka imala su tanki oklop. Godine 1937., [[Crvena armija]] je odabrala inženjera Mihaila Koškina da predvodi tim koji će dizajnirati zamjenu za tenk BT, koji će se proizvoditi u Harkovskoj kominternoj tvornici lokomotiva (HKBM) u [[Harkov]]u. Prototip je dobio oznaku A-20, a specifikacije su bile oklop debljine 20&amp;nbsp;mm i s topom od 40&amp;nbsp;mm. Koškin je uspio uvjeriti Staljina da mu dopusti da izgradi drugi prototip, koji je imao veći top i deblji oklop koji bi zamijenio tenkove T-26 i BT. Drugi prototip koji je prvo dobio oznaku A-30, i ubrzo kasnije bio izmijenjen u T-32, imao je oklop od 30&amp;nbsp;mm i top od&amp;nbsp;76&amp;nbsp;mm. Od prijašnih tenkova A-20/T-32 nasljedili su inačicu opružnog ovjesa Christie. Oba prototipa (A-20 i T-32) bila su ispitivana na poljima kod Kublike 1939. U tim probama teži T-32 pokazao je istu mobilnost kao i A-20, no vojska nije bila željna platiti veće proizvodne troškove za T-32. No poučena lošim iskustvom u ratu s Finskom, gdje su se sovjetski tenkovi pokazali nedovoljnim i nedavnim njemačkim uspjehom s [[Blitzkrieg]]om u Francuskoj, vojska je ipak odlučila krenuti s proizvodnjom tenka T-32 s oklopom od 45&amp;nbsp;mm, koji je dobio oznaku T-34.

S proizvodne linije u rujnu [[1940.]] sišli su prvi tenkovi T-34, dok je proizvodnja tenkova T-26, T-28 i serije BT bila prekinuta. Nakon smrti Koškina krajem rujna 1940. od upale pluća, glavni dizajner HKBM-a postaje Aleksander Morozov. Prve inačice T-34 obično su poznate po njemačkoj nomenklaturi T-34/76 (76 označava kalibar topa). Kroz rat nastaje druga glavna inačica T-34/85 (ili T-34-85) s većom kupolom i topom od 85&amp;nbsp;mm.

Gradnja tenka T-34 je bila tehnološki veoma zahtjevna za sovjetsku industriju.  Tvornica HKBM je sastavljala tenkove, dok su podsklopovi bili nabavljani od nekoliko tvornica: Harkovska tvornica dieselskih motora br. 75 opskrbljivala ih je motorima V-2, tvornica Lenjingrad-Kirov br. 185 pravila je top L-11, dok je tvornica Dinamo iz Moskve proizvodila električne komponente. Prvi T-34 sastavljali su se u HKBM i u staljingradskoj tvornici traktora (STZ), a kasnije se proizvodnja proširila u tvornici Krasnoje Sormovo br. 112 u Gorkom. Proizvodnje prve serije 1940. nije protekla bez problema: greške u oklopu, nedovoljan broj novih motora V-2 tako da su mnogi prvi T-34 bili opremljeni slabijim motorima, prijenosom preostalih iz tenkova serije BT. Top L-11 nije radio kako je trebao, tako da je dizajnerski biro Grabin pri Tvornici br. 92 iz Gorkog konstruirao novi top F-34 76,2&amp;nbsp;mm koji je bio bolji i pouzdaniji. Tvornica HKBM i Gorki počeli su proizvodnju topa bez službene dozvole, no ta dozvola je došla nakon povoljnih izvještaja s probnih bojnih gađanja (Zaloga &amp; Grandsen 1984:130).

== Inačice ==
{{glavni|Popis modela i varijanti T-34}}
{| border=0 cellspacing=0 cellpadding=3 style=&quot;border-top:3px double #999; border-bottom:3px double #999; border-collapse:collapse; text-align:left; font-size:smaller;&quot;
|+ align=bottom style=&quot;font-size:smaller; text-align:left; padding-top:1em; line-height:1.3;&quot; | Dimenzije, cestovna brzina,  snaga motora nisu se mnogo mijenjali. Izvori: [[#Reference-Zaloga-1984|Zaloga &amp; Grandsen (1984:113, 184)]], [[#Reference-Harrison-2002|Harrison (2002:181)]].
|- style=&quot;vertical-align:bottom; border-bottom:1px solid #999;&quot;
! 
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-34 &lt;br&gt;Model&amp;nbsp;1940
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-34 &lt;br&gt;Model&amp;nbsp;1941
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-34 &lt;br&gt;Model&amp;nbsp;1942
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-34 &lt;br&gt;Model&amp;nbsp;1943
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-34-85
! style=&quot;text-align:left;&quot; | T-44
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Masa
| 26 [[tona|t]]
| 26,5 t
| 28,5 t
| 30,9 t
| 32 t
| 31,9 t
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Top
| 76,2&amp;nbsp;mm L-11
| 76,2&amp;nbsp;mm F-34
| 76,2&amp;nbsp;mm F-34
| 76,2&amp;nbsp;mm F-34
| 85&amp;nbsp;mm ZiS-S-53
| 85mm ZiS-S-53
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Municija
| 76 granata
| 77 granata
| 77 granata
| 100 granata
| 60 granata
| 58 granata
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Gorivo
| 460 [[litra|L]]
| 460 L
| 610 L
| 790 L
| 810 L
| 642 L
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Cestovni&amp;nbsp;doseg
| 300 [[kilometar|km]]
| 400&amp;nbsp;km
| 400&amp;nbsp;km
| 465&amp;nbsp;km
| 360&amp;nbsp;km
| 300&amp;nbsp;km
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Oklop
| 15–45 [[milimetar|mm]]
| 20–52&amp;nbsp;mm
| 20–65&amp;nbsp;mm
| 20–70&amp;nbsp;mm
| 20–90&amp;nbsp;mm
| 15–120&amp;nbsp;mm
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Cijena
| 
| 270.000 rubalja
| 193.000 rubalja
| 135.000 rubalja
| 164.000 rubalja
| 
|}

== Borbena povijest ==
=== 2. svjetski rat ===
T-34 proizveden je kao tenk koji je trebao simbolizirati učinkovitost [[SSSR|sovjetskih]] protunapada protiv [[Njemačka|Nijemaca]]. Jedna od najpoznatijih takvih borbi bila je između T-34 i njemačke 17. oklopne divizije kod rijeke Dnjepr. Tenk T-34 je u toj borbi uništio jedan protutenkovski top i raznio dva tenka [[Panzer II]]. Sovjetski tenk je nakon toga prošao 9 milja neprijateljskog prostora, prije nego što ga je uništila njemačka [[haubica]] s bliže udaljenosti. Općenito, pojava T-34 u ljeto [[1941.]] uzrokovala je psihološki šok kod njemačkih vojnika koji su bili pripremljeni za rat protiv inferiorne sovjetske vojske. Dokaz tome je dnevnik [[Alfred Jodl|Alfreda Jodla]], u kojem je njegov autor zapisao da su njemačke trupe ostale zatečene vidjevši T-34 u [[Riga|Rigi]].&lt;ref&gt;Zheltov, I., M. Pavlov, I. Pavlov (2001). Neizvestnyy T-34 (The Unknown T-34). Moscow: Eksprint. {{ISBN|5-94038-013-1}}.&lt;/ref&gt;

Godina [[1942.]] i [[1943.]] sovjetska [[Crvena armija]] obnovila je flotu tenkova T-34 uništenih [[1941.]] Ubrzana proizvodnja &quot;zamrznula&quot; je razvoj dizajna tenka. Sovjetski dizajneri bili su svjesni potrebe za ispravljanjem nedostataka u dizajnu; međutim, provedba mogućih poboljšanja nije realizirana jer bi vrijeme proizvodnje bilo mnogo duže. Godine [[1943.]] Sovjetski Savez je proizvodio prosječno 1300 tenkova mjesečno,&lt;ref&gt;Steven J. Zaloga, Hugh Johnson, T-54 and T-55 Main Battle Tanks 1944-2004, Osprey Publishing.&lt;/ref&gt; mnogo više nego Njemačka. Međutim, sovjetski gubici tenkova na terenu uvelike su premašivali njemačke gubitke zbog taktičke inferiornosti.

Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tenkovi T-34 predstavljali su 4&amp;nbsp;% tenkovskog arsenala SSSR-a, ali završetkom rata činili su čak 55&amp;nbsp;%.&lt;ref&gt;Zaloga, Steven J., Peter Sarson (1994). T-34 Medium Tank 1941–45, Oxford: Osprey Publishing. {{ISBN|1-85532-382-6}}.&lt;/ref&gt; Sovjetska odluka o proizvodnji velike količine tenkova T-34, njihovo postupno poboljšanje i pojednostavljeni dizajn, pokazali su se kao superiorna strategija koja je dovela do pobjede u 2. svjetskom ratu.

=== Razdoblje Hladnog rata ===
[[Sjeverna Koreja|Sjevernokorejsku]] invaziju na [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] u lipnju [[1950.]] predvodila je brigada s oko 120 tenkova T-34-85. Kasnije su se napadu priključili klasični tenkovi T-34 nakon što je sjevernokorejska vojska prodrla u Južnu Koreju.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Grandsen&quot;&gt;Zaloga, Steven J., James Grandsen (1984). Soviet Tanks and Combat Vehicles of World War Two, London: Arms and Armour Press. {{ISBN|0-85368-606-8}}.&lt;/ref&gt; [[Američka vojska]] koja je sudjelovala u ratu, koristila je bazuke u borbama protiv tenkova Sjeverne Koreje, ali korištene bazuke pokazale su se nekorisnim u napadima na T-34.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Grandsen&quot;/&gt;
Završetkom [[Korejski rat|Korejskog rata]] [[1953.]], Sjeverna Koreja se povukla iz Južne Koreje, ostavljajući za sobom mnogo tenkova T-34 i teškog naoružanja. Sjevernokorejska vojska tako je izgubila 239 tenkova T-34 i 74 tenka razarača SU-76.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Grandsen&quot;/&gt;

Tenkovi T-34 korišteni su i tijekom suzbijanja Istočnonjemačkog ustanka [[17. lipnja]] [[1953.]] i mađarskog ustanka [[1956.]] Također, tenkovi su korišteni i u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]].

[[Kuba]]nski tenkovi T-34-85 sudjelovali su u vojnim akcijama u [[Afrika|Africi]], npr. u građanskom ratu u [[Angola|Angoli]].

[[Cipar]]ska narodna garda opremljena je s 35 tenkova T-34-85 koji su korišteni u državnom udaru u zemlji koji je provela grčka hunta protiv demokratski izabranog predsjednika Makariosa [[15. srpnja]] [[1974.]] Također, ti tenkovi koristili su se i protiv [[Turska|turskih]] snaga tijekom turske vojne invazije na otok u srpnju i kolovozu [[1974.]], u operacijama u mjestima [[Kioneli]] i [[Kyrenia]].&lt;ref&gt;Drousiotis, Makarios (2006). Cyprus 1974: The Greek coup and the Turkish invasion. Bibliopolis. {{ISBN|3-933925-76-2}}.&lt;/ref&gt;

=== Razdoblje nakon 1989. ===
Uporaba tenkova T-34 bila je i u vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U svibnju [[1995.]] bosanski Srbi su tenkovima T-34 napali posadu [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]] sastavljenu od 21. pukovnije britanskih Kraljevskih inženjeraca. U tom incidentu ozlijeđeni su pripadnici mirovnih snaga.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Grandsen&quot;/&gt;

Tijekom [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], vojska tadašnje [[SRJ]] koristila je T-34 kao mamce za ratno zrakoplovstvo [[NATO|NATO-a]].

T-34 korišten je i u [[Afganistan]]u, ali nije poznato je li se ovaj tenk koristio protiv koalicijskih snaga tijekom [[Rat u Afganistanu|rata u Afganistanu]].

== Korisnici ==
Završetkom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], uz [[SSSR]], još je 40 zemalja diljem Svijeta koristilo sovjetski tenk T-34 u svojim vojskama. U tu brojku dodane su mnoge zemlje članice [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].

[[Kina]] je proizvodila [[Licencija|licencne]] kopije T-34 pod oznakom '''Type 58''', ali je proizvodnja ubrzo zaustavljena kada je model [[Type 59]] postao dostupan. Mali broj sovjetskih tenkova T-34 preinačen je u vatrogasna vozila.

[[Finska]] je koristila tenkove T-34 koji su zarobljeni tokom sovjetskog napada na zemlju, dok su neki tenkovi kupljeni od [[Njemačka|Njemačke]] tijekom 2. svjetskog rata i poslije, sve do [[1960.]] Tenkovi su poboljšani finskom ili zapadnom opremom, primjerice boljom optikom.

Raspadom [[SFRJ]], [[Hrvatska]] je od Jugoslavije naslijedila 25 ili 30 tenkova, ali su danas povučeni iz službe.

Bivši [[Irak|irački]] predsjednik, [[Saddam Hussein]] naručio je T-34 tenkove početkom [[1990-ih]] za potrebe iračke vojske.

[[Libanon]]ska organizacija [[PLO]] dala je [[Palestina|palestinskom]] Al-Murabitunu 12 tenkova T-34.

{|
|valign=&quot;top&quot;|
'''[[Europa]]'''
*{{ZD+X/A|ALB}}*
*{{ZD+X/A|AUT}}
*{{ZD+X/B|BUG}}*
*{{ZD+X/C|CIP}}
*{{ZD+X/Č|ČSSR}}
*{{ZD+X/F|FIN}}
*{{ZD|D|DRNJ}} [[Istočna Njemačka]]
*{{ZD|S|SFRJ}} [[Jugoslavija]]*
*{{ZD+X/K|KUB}}
*{{ZD+X/M|MAĐ}}
*{{ZD+X/P|POLJ}}
*{{ZD+X/R|RUM}}*
*{{ZD+X/S|SSSR}}
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
'''[[Bliski istok]] i [[Azija]]'''
*{{ZD+X/A|AFG}}*
*{{ZD+X/E|EGI}}*
*{{ZD+X/I|INDN}}
*{{ZD+X/I|IRK}}
*{{ZD+X/K|KIN}}*
*{{ZD+X/L|LAO}}
*{{ZD+X/L|LBN}}*
*{{ZD+X/L|LIB}}*
*{{ZD+X/M|MNG}}*
*[[Datoteka:Flag of Palestine.svg|20px]] [[Palestina]]
*{{ZD+X/S|SIR}}*
*{{ZD+X/S|SJKOR}}*
*{{ZD+X/V|VIJ}}*
*[[Datoteka:Flag of North Yemen.svg|20px]] [[Sjeverni Jemen]]*
*[[Datoteka:Flag of South Yemen.svg|20px]] [[Južni Jemen]]*
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
'''[[Afrika]]'''
*{{ZD+X/A|ALŽ}}*
*{{ZD+X/A|ANG}}*
*{{ZD+X/E|EKG}}*
*{{ZD+X/E|ETI}}*
*{{ZD+X/G|GVI}}*
*{{ZD+X/G|GVB}}*
*{{ZD+X/M|MALI}}*
*{{ZD+X/M|MOZ}}*
*{{ZD+X/R|RKO}}*
*{{ZD+X/S|SOM}}*
*{{ZD+X/S|SUD}}*
*{{ZD+X/T|TOG}}*
*{{ZD+X/Z|ZIM}}*
|}

*Prema dostupnim informacijama, 27 zemalja korisnica tenka T-34 je najkasnije do [[1996.]] povuklo ovaj tenk iz svojih vojnih snaga.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Kinnear&quot;&gt;[Zaloga, Steven J., Jim Kinnear (1996). T-34-85 Medium Tank 1944–94, Oxford: Osprey Publishing. {{ISBN|1-85532-535-7}}.]&lt;/ref&gt;

== T-34 u popularnoj kulturi ==
Czterej pancerni i pies ([[Hrvatski jezik|hrv.]] Četiri tenkista i pas) bila je uspješna [[poljska]] televizijska serija na tematiku rata koja se prikazivala tijekom [[1960-ih]] godina. Serija je snimljena na temelju istoimenog romana poljskog pisca Janusza Przymanowskog koji je bio volonter u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]]. Tenk T-34 bio je jedan od glavnih protagonista serije. Televizijska serija prikazana je i u drugim zemljama istočnog bloka gdje je dobro prihvaćena kod gledatelja, primjerice u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]].
Upravo je taj tenk uvršten na 102. mjesto ikona poljske popularne kulture.

Za potrebe filma [[Spašavanje vojnika Ryana]], dva tenka T-34 preinačena su da izgledaju kao tenkovi [[Tiger I]], jer su njemački tenkovi bili rijetkost.

== Zanimljivosti ==
Spomenik tenku T-34-85 u istočnonjemačkom gradu [[Chemnitz]]u (bivši Karl-Marx-Stadt) bio je meta bombaškog napada [[1980.]] Nanesena su manja oštećenja na vozilu dok su od detonacije popucali prozori susjednih zgrada. Bombaš Josef Kneifel osuđen je na doživotni zatvor u [[Bautzen]]u, ali je pušten [[1987.]] nakon dogovora sa [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkom]] vladom. Nakon njemačkog ujedinjenja [[1990.]], tenk je prebačen u muzej u [[Ingolstadt]]u.

Sličnu kontroverzu izazvao je i spomenik tenku T-34 u [[Prag]]u. Spomenik poznat kod lokalnog stanovništva i kao &quot;sveti tenk&quot; predstavljao je model T-34-85, prvi sovjetski tenk kojim je poručnik I.G. Gončarenko ušao u Prag u svibnju [[1945.]] Za praško stanovništvo, tenk je bio podsjetnik na sovjetsku invaziju kojom je završilo [[Praško proljeće]] [[1968.]]
Godine [[1991.]] umjetnik [[David Černý]] oslikao je tenk ružičastom bojom, što je izazvalo službeni protest [[Rusija|ruske]] Vlade koja je tražila uhićenje Černýja. U konačnici, tenk je prebačen u vojni muzej.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Grandsen&quot;/&gt;

I u [[London]]u se nalazi tenk T-34 obojan u ružičastu boju, a nazvan je Mandela Way Tank. Riječ je o modelu T-34-85 koji je u privatnom vlasništvu. Tenk su oslikali lokalni umjetnici i grafiteri, a nalazi se u londonskoj četvrti Bermondsey.

Trajnost tenka T-34 dokazana je tijekom njegove restauracije. Godine [[2000.]] tenk T-34 Model 1943 bio je restauriran, nakon što je izvađen s dna [[Estonija|estonske]] močvare gdje je bio potopljen 56 godina.&lt;ref name=&quot;Zaloga; Kinnear&quot;/&gt; U 2. svjetskom ratu tenk su zarobile njemačke trupe koje su se povlačile, te su ga bacile u močvaru kada je tenku ponestalo goriva.
Prilikom njegova restauriranja, nisu primjećeni znakovi curenja ulja, korozije i ostalih oštećenja mehaničkih komponenti uzrokovanih dugim stajanjem u vodi. Motor je obnovljen te je u punom radnom stanju.&lt;ref&gt;[http://news.scotsman.com/international.cfm?id=1571102006 Elfogták az elkötött T-34-es vezetőjét; Népszabadság Online]&lt;/ref&gt;

U [[SAD|američkom]] vojnom muzeju u [[Aberdeen, Maryland|Aberdeenu]], u saveznoj državi [[Maryland]] nalazi se T-34 Model 1941, jedan od najstarijih preživjelih sovjetskih tenkova T-34.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu}}

[[Kategorija:Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Oružje u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Srednji tenkovi]]</text>
      <sha1>9kbpristuly4u9hxkuwqa37y6f1zhqw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Viktor Vida</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35657</id>
    <revision>
      <id>6432342</id>
      <parentid>6190911</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:18:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3804" xml:space="preserve">'''Viktor Vida''' ([[Kotor]], [[2. listopada]] [[1913.]] – [[Buenos Aires]], [[25. rujna]] [[1960.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i iseljenik.&lt;ref name=&quot;Vidmarović&quot;&gt;[[Đuro Vidmarović]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20515-d-vidmarovic-hrvatska-predsjednica-medu-hrvatima-u-boki-kotorskoj.html Hrvatska predsjednica među Hrvatima u Boki kotorskoj], Hrvatsko kulturno vijeće, 7. lipnja 2015.&lt;/ref&gt;

{{Infookvir književnik|Ime=Viktor Vida|vrsta=[[poezija]], [[novela]], [[feljton]], [[putopis]]|web=|potpis=|nagrade=|djela=|djeca=|suprug=|supruga=|period=[[moderna]]|teme=[[pejzaž]], [[patriotizam]]|period pisanja=[[1932.]] – [[1960.]]|boja=|nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]]|zanimanje=[[pisac]], [[novinar]]|smrt=[[25. rujna]] [[1960.]], [[Buenos Aires]], {{ZD+X/A|ARG}}|rođenje=[[2. listopada]] [[1913.]], [[Kotor]], {{ZD+X/A|A-U}}|pseudonim=|puno ime=Viktor Vida|opis slike=|veličina=|slika=|fusnote=}}

== Životopis ==
'''Obrazovanje''' 

Nakon djetinjstva u [[Kotor]]u i završene mature u [[Podgorica|Podgorici]], 1932. godine, seli se s roditeljima u [[Zagreb]], gdje studira na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] povijest južnoslavenske književnosti i [[talijanski jezik]] s književnošću. Od 1939. radi kao knjižničar u Institutu za talijansku kulturu (talijanski: ''Istituto di Cultura Italiana'') u Zagrebu, i predaje u Prvoj gimnaziji do 1941. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Šego |first=Jasna |title=Egzistencijalni, duhovni i eshatološki obzori Viktora Vide |year=2015 |journal=Koratologija |pages=261 &lt;!--accessdate=2020-11-30 --&gt;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bašić&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080516.php |title=Viktor Vida (1913 - 1960) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160414054132/http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080516.php |archivedate=2016-04-14 |last=Bašić |first=Ante |year=2004 |work=croatia.ch |language=hr}}&lt;/ref&gt;

'''Boravak u Italiji (1941. – 1948.)'''

Godine 1941. odlazi u [[Rim]]u kao stipendist te je od 1943. godine član uredništva ''Agenzia Giornalistica Italo-Croata.''

'''Iseljeništvo u Argentini (1948. – 1960.)'''

U nemogućnosti povratka u Zagreb, [[1948.]] godine emigrira s obitelji u [[Argentina|Argentinu]].

== Djela ==
Pjesme su mu u tradiciji [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] i [[Tin Ujević|Tina Ujevića]] i intimističkog ugođaja. Prve objavljuje u [[nikšić]]koj ''Slobodnoj misli'', a potom nastavlja objavljivati u [[zagreb]]ačkom ''Savremeniku'' te u ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]'' što su je u [[Buenos Aires]]u pokrenuli [[Vinko Nikolić]] i [[Antun Bonifačić]]. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske obnovljena je dostupnost i interes za njegov rad te se smatra jednim od najznačajnijih hrvatskih pjesnika u iseljeništvu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Brešić |first=Vinko |title=Hrvatska emigrantska književnost (1945.-1990.) |url=https://hrcak.srce.hr/214736 |year=1998 |journal=Croatica : časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, |volume=27 |issue=45-46 |pages=247-271 |accessdate=2020-11-28}}&lt;/ref&gt; 
*&quot;Svemir osobe&quot;,
* &quot;Sužanj vremena&quot;,
* &quot;Otrovane lokve&quot;, 
* &quot;Otključana škrinjica&quot;.

== Literatura ==

* Vinko Brešić, &quot;Hrvatska emigrantska književnost (1945. – 1990.)&quot;  ''Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu'', 247–271, 1998.
* Jasna Šego, &quot;Egzistencijalni, duhovni i eshatološki obzori Viktora Vide&lt;big&gt;&quot;&lt;/big&gt; ''Kroatologija'', 260-276, 2015.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Vida, Viktor}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Hrvati u Argentini]]</text>
      <sha1>mui6sc5ey5t92bcbxbskm376jt25f9e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alfred Rosenberg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40199</id>
    <revision>
      <id>6432216</id>
      <parentid>6425746</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:11:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ikonica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="80000" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|28. tjedan 2022.}}
{{Infookvir političar
|ime             = Alfred Rosenberg
|slika           = Bundesarchiv_Bild_146-1969-067-10,_Alfred_Rosenberg.jpg
|veličina        = 221px
|opis slike      = 
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|datum rođenja   = [[12. siječnja]] [[1893.]]
|mjesto rođenja  = [[Tallinn]], [[Estonija]]
|datum smrti     = [[16. listopada]] [[1946.]]
|mjesto smrti    = [[Nürnberg]], [[Njemačka]]

|položaj         = [[Hitlerov kabinet|Ministar za osvojene istočne teritorije]]
|mandat_start    = [[17. studenog]] [[1941.]]
|mandat_kraj     = [[30. travnja]] [[1945.]]
|podpredsjednik  = 
|podpremijer     = 
|zamjenik        = 
|premijer1       = 
|predsjednik1    = [[Adolf Hitler]]
|prethodnik      = ''pozicija uspostavljena''
|nasljednik      = ''pozicija ukinuta''

|čin2            = 
|mandat_start2   = 
|mandat_kraj2    = 
|podpredsjednik2 = 
|podpremijer2    = 
|zamjenik2       = 
|premijer2       = 
|predsjednik     =
|prethodnik2     = 
|nasljednik2     = 

|čin3            = 
|mandat_start3   = 
|mandat_kraj3    = 
|podpredsjednik3 = 
|podpremijer3    = 
|zamjenik3       = 
|premijer3       = 
|predsjednik3    = 
|prethodnik3     = 
|nasljednik3     = 

|čin4            = 
|mandat_start4   = 
|mandat_kraj4    = 
|podpredsjednik4 = 
|podpremijer4    = 
|zamjenik4       = 
|premijer4       = 
|predsjednik4    = 
|nasljednik4     = 
|prethodnik4     = 

|čin5            = 
|mandat_start5   = 
|mandat_kraj5    = 
|podpredsjednik5 = 
|podpremijer5    = 
|zamjenik5       = 
|premijer5       = 
|predsjednik5    = 
|prethodnik5     = 
|nasljednik5     = 

|stranka         = [[NSDAP]]
|supruga         = [[Hilda Leesmann]]&lt;br&gt;(1915. - 1923.)&lt;br&gt;[[Hedwig Kramer]]&lt;br&gt;(1925. - 1946.)
|suprug          = 
|zanimanje       = arihtekt, inženjer, filozof 
|fusnote         = 
}}
'''Alfred Ernst Rosenberg''' ([[Tallinn]], [[12. siječnja]] [[1893.]] – [[Nürnberg]], [[16. listopada]] [[1946.]]) [[Njemačka|njemački]]&lt;ref&gt;Izvori koji navode kako je Rosenberg bio &quot;Baltički Nijemac&quot; ili ekvivalent toga su, među ostalima:
*[[Alan Bullock|Bullock, Alan]] (1964) ''[[Hitler: A Study in Tyranny]]''. New York: Harper str. 79.
*[[Richard J. Evans|Evans, Richard J.]] (2003) ''[[The Coming of the Third Reich]]'' New York: Penguin. str. 178. ISBN: 0-14-303469-3
*[[Joachim C. Fest|Fest, Joachim C.]] (1974) ''Hitler'' Translated by Richard and Clara Winston. New York:Vintage. str. 116.
*[[Ian Kershaw|Kershaw, Ian]] (1999) ''Hitler: 1889-1936: Hubris'' New York: Norton. str. 158. ISBN: 0-393-04671-0
*[[William L. Shirer|Shirer, William L.]] (1960) ''[[The Rise and Fall of the Third Reich|The Rise and Fall of the Third Reich: A History of Nazi Germany]]'' New York: Simon &amp; Schuster. str. 48.
*[[Thomas Weber (historian)|Weber, Thomas]] (2017) ''Becoming Hitler: The Making of a Nazi'' New York: Basic Books. str. 220. ISBN: 978-0-465-03268-6&lt;/ref&gt; je i [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacistički]] političar te ideolog [[nacizam|nacizma]]. Rosenberg se s [[Adolf Hitler|Hitlerom]] upoznao preko [[Dietrich Eckart|Dietricha Eckarta]], a za trajanja političke karijere obnašao je nekoliko važnih političkih funkcija u [[Treći Reich|Trećem Reichu]]. Rosenberg je bio šef [[Vanjskopolitički ured NSDAP-a|Vanjskopolitičkog ureda NSDAP-a]] za cjelokupna trajanja [[Treći Reich|nacističkog režima]] ([[1933.]] – [[1945.]]), a od [[1934.]] pa do kraja rata vodio je i tzv. [[Rosenbergov ured|''Rosenbergov ured'']] ([[Njemački jezik|njem.]]: ''Amt Rosenberg''), posebno tijelo zaduženo za kulturnu politiku i nadzor. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] Rosenberg je bio [[Ministarstvo za okupirane istočne teritorije|Reichov ministar za okupirane istočne teritorije]] ([[1941.]] – [[1945.]]). Nakon rata [[Nürnberški proces|suđeno]] mu je u [[Nürnberg]]u gdje je osuđen za [[zločin protiv mira|zločine protiv mira]], planiranje, pokretanje i vođenje agresorskog rata, [[ratni zločin|ratne zločine]] i [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. Osuđen je na smrt i [[Nürnberška pogubljenja|pogubljen]] u [[Nürnberg]]u [[16. listopada]] [[1946.]] 

Kao autor ključnoga djela [[nacizam|nacističke]] ideologije, ''[[Der Mythus des zwanzigsten Jahrhunderts]]'' ([[1930.]]; [[Hrvatski jezik|hr]]&lt;nowiki/&gt;v.: ''Mit dvadesetog stoljeća''), Rosenberg se smatra tvorcem mnogih ključnih postulata nacizma uključujući i rasne teorije, [[Holokaust|ideje o progonu Židova]], ''[[Lebensraum]]'', odbacivanje [[Versajski ugovor|Versajskog sporazuma]] te koncept [[Izopačena umjetnost|''izopačene umjetnosti'']] koji je odbacivao svu modernu umjetnost. Poznat je i kao žestoki protivnik [[kršćanstvo|kršćanstva]]&lt;ref&gt;[[Richard J. Evans|Evans, Richard J.]] (2005) ''[[The Third Reich in Power]]'' New York: [[Penguin Books]]. str. 238. - 240. ISBN: 0-14-303790-0&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author = Hexham, Irving |year = 2007|title = Inventing 'Paganists': a Close Reading of Richard Steigmann-Gall's the Holy Reich|journal = [[Journal of Contemporary History]]|volume = 42|issue = 1 |pages = 59–78 |publisher = SAGE Publications|doi = 10.1177/0022009407071632|s2cid = 159571996|author-link = Irving Hexham }}&lt;/ref&gt; igrajući važnu ulogu u razvoju njemačkoga nacionalističkog [[Pozitivno kršćanstvo|pozitivnoga kršćanstva]].&lt;ref name=&quot;Rosenberg&quot;&gt;{{cite web  |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/Rosenberg.html |title=Alfred Rosenberg |publisher=Jewish Virtual Library (American-Israeli Cooperative Enterprise) |access-date=7 May 2008}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i porijeklo ==

=== Obitelj ===

Alfred Rosenberg rođen je [[12. siječnja]] [[1893.]] u [[Reval]]u (danas [[Tallinn]], glavni grad [[Estonija|Estonije]]), koji je tada bio dio [[Estonska gubernija|Estonske gubernije]] [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Njegova majka Elfriede (rođena Siré), koja je bila francusko-njemačkog porijekla, bila je kći Louise Rosalie (rođene Fabricius), rođene [[1842.]] nedaleko od [[Lihula|Leala]] ([[Estonija]]), i željezničkog službenika Friedricha Augusta Siréa, rođenog [[1843.]] u [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburgu]].{{Sfn|Cecil|1972|p=6}}{{Sfn|Hiio|2018|p=}} Rođena u istom gradu i [[krizma]]na sa 17 godina u [[Reval]]u [[1885.]], Elfriede Siré udala se za Woldemara Wilhelma Rosenberga, bogatog trgovca iz Revala, u [[Luteranska crkva svetog Petra i svetog Pavla|Luteranskoj crkvi svetog Petra i svetog Pavla]] u Sankt Peterburgu [[1886.]]{{Sfn|Hiio|2018|p=}} Njegov djed s očeve strane, Martin Rosenberg, bio je vrsni obućar i starješina svog [[ceh]]a. Rođen je u [[Riga|Rigi]] [[1820.]] i vjerojatno je bio latvijskog porijekla, a u Reval se preselio tijekom [[1850-ih]], gdje je upoznao Julie Elisabeth Stramm, rođenu [[1835.]] u [[Jörden]]u. Njih su se dvoje vjenčali u njemačkoj župi sv. Nikole u Revalu [[1856.]] godine.{{Sfn|Cecil|1972|p=6}}{{Sfn|Hiio|2018|p=}} Rosenbergova je majka preminula dva mjeseca poslije njegova rođenja.{{Sfn|Piper|2015|p=21}}{{Sfn|Hiio|2018|p=}} 

[[Mađarska|Mađarski]] [[židovi|židovski]] novinar Franz Szell, koji je tada izgleda stanovao u [[Tilsit]]u (tada [[Pruska]], danas [[Sovjetsk]] u [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradskoj oblasti]]), proveo je godinu dana istražujući latvijske i estonske arhive prije nego je objavio otvoreno pismo [[1936.]], uz kopije koje su osobno primili [[Hermann Göring]], [[Joseph Goebbels]], ministar vanjskih poslova [[Konstantin von Neurath]] i drugi, u kojem je optužio Rosenberga da nema &quot;ni kap njemačke krvi&quot; u svojim venama. Szell je napisao da su među Rosenbergovim precima tamo &quot;Latvijci, Židovi, Mongoli i Francuzi&quot;.&lt;ref&gt;Staff (March 2008) [http://www.aim25.com/cats/104/8539.htm &quot;Szell, Franz (fl 1936-1937): correspondence regarding Alfred Rosenberg&quot; (catalog entry)] Wiener Library Quote: &quot;Franz Szell, an exiled Hungarian journalist apparently resident in Tilsit, Lithuania spent more than a year in the archives in Latvia and Estonia researching Alfred Rosenberg's family history with a view to publishing the open letter, 936/1.&quot;&lt;/ref&gt; Zbog ovoga pisma, [[Litva|litvanske]] su vlasti deportirale Szella [[15. rujna]] [[1936.]] godine.&lt;ref&gt;Staff (5 September 1936) [http://www.jta.org/1936/09/16/archive/lithuania-deports-writer-who-called-nazi-chief-non-aryan &quot;Lithuania Deports Writer Who Called Nazi Chief 'non-aryan'&quot;] ''[[Jewish Telegraph Agency]]''&lt;/ref&gt; Točno godinu dana od deportacije, [[15. rujna]] [[1937.]], Szell je ponovio svoje tvrdnje u tekstu koji je izašao u [[vatikan]]skom časopisu ''[[L'Osservatore Romano]]''.&lt;ref&gt;Gugenberger, Edouard (2002) ''Boten der Apokalypse. Visionäre des Dritten Reichs''. Vienna. str. 196. ISBN: 3-8000-3840-4&lt;/ref&gt; Iako nikada nije potvrđen, Szellov je tekst važan dio priče o Alfredu Rosenbergu. Prema danas dostupnim izvorima, Rosenberg doista jest bio [[Baltički Nijemci|Baltički Nijemac]] s francuskim, a vjerojatno i estonskim i latvijskim korijenima, ali nikakvi dokazi o njegovom navodnom židovskom porijeklu nisu pronađeni.{{Sfn|Cecil|1972|p=6}}{{Sfn|Hiio|2018|p=}}

=== Obrazovanje i rana karijera ===

Mladi Rosenberg maturirao je u ''Petri-Realschule'' (današnja Srednja tehnička škola u Tallinnu), nakon čega je studirao [[arhitektura|arhitekturu]] na [[Tehnički univerzizet u Rigi|Politehničkom institutu u Rigi]] i inženjerstvo na [[Baumanov Moskovski državni tehnički univerzitet|Visokoj tehničkoj školi u Moskvi]],&lt;ref name=&quot;zeno&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zeno.org/Geschichte/M/Der+N%C3%BCrnberger+Proze%C3%9F/Hauptverhandlungen/Einhundertachter+Tag.+Montag,+15.+April+1946/Nachmittagssitzung |title=Der Nürnberger Prozeß, Hauptverhandlungen, Einhundertachter Tag. Montag, 15. April 1946, Nachmittagssitzung |publisher=zeno.org|access-date=16 August 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Hasenfratz | first1 = H. P. | title = Die Religion Alfred Rosenbergs | journal = Numen | volume = 36 | issue = 1 | pages = 113–126 | doi = 10.2307/3269855 | year = 1989 | jstor = 3269855 }}&lt;/ref&gt; gdje je i doktorirao [[1917.]] Tijekom boravaka kući u [[Reval]]u, Rosenberg je pohodio umjetnički studio slavnog estonskog slikara [[Ants Laikmaa|Antse Laikme]] i premda je navodno pokazivao talent, nema dokaza da je ikada izlagao. 

Tijekom [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu|njemačke okupacije Estonije]] [[1918.]], Rosenberg je radio kao profesor u Gimnaziji Gustava Adolfa. Dana [[30. studenoga]] održao je svoj prvi govor o [[Judeoboljševizam|judeoboljševizmu]] u [[Kuća Crnoglavih (Tallinn)|Kući Bratstva crnih glava]], samo dva dana nakon početka [[Estonski rat za neovisnost|Estonskog rata za neovisnost]].&lt;ref name=&quot;Kapo&quot;&gt;Pekka Erelt [http://ekspress.delfi.ee/kuum/kapo-luuras-natsijuhi-alfred-rosenbergi-jarele?id=64991850 Kapo luuras natsijuhi Alfred Rosenbergi järele] [[Eesti Ekspress]]&lt;/ref&gt; Ubrzo je emigrirao u Njemačku zajedno s njemačkim vojnicima u povlačenju, a s njim je bio i [[Max Scheubner-Richte]], koji će biti svojevrsni mentor Rosenbergu i njegovoj ideologiji. Stigavši u [[München]], Rosenberg je objavljivao tekstove u časopisu ''[[Völkischer Beobachter]]'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Narodni promatrač''), čiji je izdavač bio nacistički pjesnik [[Dietrich Eckart]]. U ovo je doba Rosenberg već bio formirani [[antisemitizam|antisemit]] – uvelike pod utjecajem djela ''[[Die Grundlagen des neunzehnten Jahrhunderts]]'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Temelji devetnaestog stoljeća'') autora [[Houston Stewart Chamberlain|Houstona Stewarta Chamberlaina]], jednog od ključnih protonacističkih djela koje je oblikovalo njihove rasne teorije – i [[Protukomunizam|antikomunist]].&lt;ref name=&quot;Evans 2004 178–179&quot;&gt;{{cite book | last = Evans | first = Richard J | author-link = Richard J. Evans | title = The Coming of the Third Reich | publisher = Penguin Books | year   =2004 | location = London | pages = 178–179 | isbn = 0-14-100975-6 | title-link = The Third Reich Trilogy }}&lt;/ref&gt; Rosenberg je ubrzo postao jedan od najranijih članova [[Njemačka radnička stranka|Njemačke radničke stranke]] (DAP) – koja će kasnije postati [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka]] (NSDAP) – pridruživši se u siječnju [[1918.]], osam mjeseci prije nego se stranci pridružio [[Adolf Hitler]]. Neki povjesničari navode da je Rosenberg, kao i Eckart,&lt;ref&gt;[[Ian Kershaw|Kershaw, Ian]] (2000) [https://books.google.com/books?id=nV-N10gyoFwC&amp;dq ''Hitler, 1889-1936: Hubris''], W. W. Norton &amp; Company. pp.138-139. ISBN: 9780393320350&lt;/ref&gt; bio član zloglasnog [[Društvo Thule|Društva Thule]], međutim [[Nicholas Goodrick-Clarke]] navodi kako su bili samo gosti na sastancima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Goodrick-Clarke|1985|pp=149, 221}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goodrick-Clarke 2003 114&quot;&gt;{{harvnb|Goodrick-Clarke|2003|p=114}}&lt;/ref&gt; Nakon što je ''[[Völkischer Beobachter]]'' 1920. postao službeno glasilo nacističke stranke, Rosenberg je [[1923.]] postao njegov urednik.{{Sfn|Cecil|1972|p=34}} Rosenberg je također bio član [[Organizacija za obnovu|Organizacije za obnovu]] ([[Njemački jezik|njem]].: ''Aufbau Vereinigung''), urotničke organizacije Bijelih Rusa koja je imala ključan utjecaj na formiranje nacističke ideologije.&lt;ref&gt;Kellogg 227–228&lt;/ref&gt; 

Rosenberg je bio simpatizer [[Mehmed Talaat|Mehmeda Talaata]] i njegovog &quot;[[Odbor unije i napretka|Odbora unije i napretka]]&quot;, koji su bili odgovorni za [[Genocid nad Armencima|Armenski genocid]], tvrdeći također da je postojala &quot;ciljana židovska politika koja je oduvijek štitila Armence&quot; i da su &quot;tijekom Svjetskog rata, Armenci špijunirali protiv Turske, slično kao i Židovi protiv Njemačke&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kieser |first1=Hans-Lukas |author1-link=Hans-Lukas Kieser |title=[[Talaat Pasha: Father of Modern Turkey, Architect of Genocide]] |date=2018 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-1-4008-8963-1 |pages=410–411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Hofmann |first1=Tessa |title=Mass Media and the Genocide of the Armenians: One Hundred Years of Uncertain Representation |date=2016 |publisher=Palgrave Macmillan UK |isbn=978-1-137-56402-3 |pages=85–109 |language=en |chapter=From Silence to Re-remembrance: The Response of German Media to Massacres and Genocide against the Ottoman Armenians}}&lt;/ref&gt;

== Nacistička stranka ==

Godine [[1923.]], nakon neuspjelog [[Hitlerov puč|Pivničkog puča]], Hitler, koji je bio zatvoren zbog [[izdaja|izdaje]], imenovao je Rosenberga vođom nacističkog pokreta. Hitler je u kasnijim godinama u privatnoj korespondenciji rekao da je imenovanje Rosenberga, kojeg je smatrao slabim i lijenim, bio strateški potez. Hitler nije želio da privremeni vođa nacista postane previše popularan ili gladan moći, jer osoba s ijednom od te dvije odlike vjerojatno ne bi htjela ponovo prepustiti vlast Hitleru nakon odsluženja kazne. Međutim, u to doba Hitler nije imao nikakvog razloga vjerovati da će biti pušten u kratkom roku, a sam Rosenberg nije djelovao slabim, tako da je moguće da su ovi kasniji komentari moguće bili odraz Hitlerovog naknadnog nezadovoljstva načinom na koji je Rosenberg vodio pokret u njegovoj odsutnosti.{{Sfn|Cecil|1972|pp=42–43}} 

Dana [[1. siječnja]] [[1924.]], Rosenberg je osnovao [[Velikonjemačka narodna zajednica|Velikonjemačku narodnu zajednicu]], [[frontovska organizacija|frontovsku organizaciju]] nacističke stranke. Sa sjedištem u [[München]]u, zajednica nije imala velik doseg izvan [[Bavarska|Bavarske]], rodnog mjesta nacionalsocijalizma, te je postala utočište za lokalne naciste. Istaknuti članovi zajednice bili su [[Max Amann]], [[Phillip Bouhler]], [[Hermann Esser]], [[Franz Xaver Schwarz]] i [[Julius Streicher]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Orlow |first1=Dietrich |title=The history of the Nazi Party |date=1969 |location=Pittsburgh |isbn=0-8229-3183-4}}&lt;/ref&gt; Rosenberga, kao jednog od najmanje karizmatičnih nacističkih vođa i osoba bez ikakvih kvaliteta vođe, ubrzo je izgurao mnogo okrutniji i agresivniji Streicher, koji je izabran za predsjednika zajednice [[9. srpnja]] [[1924.]] s potpredsjednikom Esserom, koji je također bio nasilnički nastrojen.&lt;ref&gt;Michael D. Miller &amp; Andreas Schulz: Gauleiter: The Regional Leaders of the Nazi Party and Their Deputies, 1925-1945, Volume 3 (Fritz Sauckel – Hans Zimmermann), Fonthill Media, 2021, p. 351, ISBN: 978-1-781-55826-3.&lt;/ref&gt; 
[[File:Bundesarchiv Bild 102-13015, Joseph Goebbels und Alfred Rosenberg.jpg|thumb|left|270x270px|Alfred Rosenberg (desno) i [[Joseph Goebbels]] (lijevo) tijekom manifestacije u siječnju [[1932.]] godine.]]
Godine [[1929.]], Rosenberg je osnovao [[Militantna liga za njemačku kulturu|Militantnu ligu za njemačku kulturu]]. Kasnije je utemeljio i tzv. &quot;[[Institut za istraživanje Židovskog pitanja]]&quot;, prvi ogranak planirane [[Visoka škola NSDAP-a|Visoke škole NSDAP-a]],&lt;ref name=&quot;Grimsted&quot;&gt;Grimsted, Patricia Kennedy (2005). &quot;Roads to Ratibor: Library and archival plunder by the Einsatzstab Reichsleiter Rosenberg.&quot; ''Holocaust and Genocide Studies'', vol. 19, no. 3. pp. 390-458; here: p. 406.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JMB&quot;&gt;&quot;[http://www.jmberlin.de/raub-und-restitution/en/glossar_i.php Institut zur Erforschung der Judenfrage (IEJ)]&quot; In: ''Glossary''. [[Jewish Museum, Berlin|Jüdisches Museum Berlin (Jewish Museum Berlin)]]. Retrieved 2015-01-18.&lt;/ref&gt; čiji je cilj bio identificiranje i napad na židovske utjecaje u njemačkoj kulturi, ali i ispisivanje povijesti židovstva iz radikalno nacionalističke perspektive. Godine [[1930.]] izabran je za zastupnika u ''[[Reichstag]]u'', funkcija koju će zadržati sve do pada nacističkog režima. Iako je prvotno izabran kao zastupnik s izborne liste, od [[1933.]] godine služio je kao predstavnik 33. izborne jedinice Hessena. Također [[1930.]], objavio je i svoju knjigu o [[rasna teorija|rasnoj teoriji]], ''[[Der Mythus des 20. Jahrhunderts]]'' ([[Hrvatski jezik|hrv]]: ''Mit dvadesetog stoljeća''), koja se bavila ključnim pitanjima nacističke ideologije, uključujući i &quot;[[Židovsko pitanje]]&quot;. Sam Rosenberg opisao je ovu knjigu kao nastavak gore spomenute knjige Houstona Stewarta Chamberlaina. Iako je do [[1945.]] knjiga prodana u više od milijun primjeraka, njezin stvarni utjecaj na nacističku ideologiju ostaje predmetom rasprave. Često se navodi kako su knjigu službeno hvalile nacističke vlasti, međutim kako je u stvarnosti malo tko pročitao dalje od prvog poglavlja ili uopće smatrao knjigu razumljivom.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Goldensohn |first=Leon | author-link = Leon Goldensohn |editor-last=Gellately |editor-first=Robert |editor-link=Robert Gellately |title=The Nuremberg Interviews |publisher=[[Alfred A. Knopf]] |year=2004 |location=New York |pages=xvii, 73–75, 108–109, 200, 284 |isbn=0-375-41469-X}}&lt;/ref&gt; Hitler ju je opisao kao &quot;materiju koju nitko ne razumije&quot;&lt;ref&gt;{{cite book  |last=Speer |first=Albert |author-link=Albert Speer |title=Inside the Third Reich: Memoirs by Albert Speer |translator=[[Richard Winston]] |translator2=[[Clara Winston]] |url=https://archive.org/details/insidethirdreich00spee |url-access=registration |publisher=Macmillan |year=1970 |location=New York |page=[https://archive.org/details/insidethirdreich00spee/page/115 115]}}&lt;/ref&gt; i bio je kritičan prema njezinom pseudoreligioznom tonu.&lt;ref name=&quot;Evans 2004 178–179&quot;/&gt;

Rosenberg je pomogao uvjeriti Hitlera, čiji su rani govori bili mahom fokusirani na osvetu protiv [[Francuska|Francuske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanije]],&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Clu5vSF3IIYC&amp;q=ian+kershaw+hitler+beerhall+agitator&amp;pg=PR10-IA25|title=Hitler|last=Kershaw|first=Ian|date=2013-03-07|publisher=Penguin UK|isbn=978-0-14-190959-2|language=en}}&lt;/ref&gt; kako je [[komunizam]] ozbiljna prijetnja Njemačkoj. Tzv. &quot;[[judeoboljševizam]]&quot; postao je važni cilj napada nacističke ideologije tijekom [[1920-ih]] godina.&lt;ref name=&quot;Evans 2004 178–179&quot;/&gt;

U studenome [[1932.]], Rosenberg je sudjelovao u [[Voltina konferencija|Voltinoj konferenciji]] o Europi održanoj u [[Rim]]u. Britanski povjesničar Sir [[Charles Petrie]] upoznao je Rosenberga na toj konferenciji i bio zgrožen. Petrie je bio katolik, te se snažno protivio Rosenbergovim protužidovskim i protukatoličkim sentimentima.&lt;ref&gt;Sir Charles Petrie, ''A Historian Looks at His World'' (London, Sidgwick &amp; Jackson, 1972), p. 136.&lt;/ref&gt; 

Slijedeće godine, nakon što su nacisti došli na vlast, Rosenberg je u travnju postao šef [[Vanjskopolitički ured NSDAP-a|Vanjskopolitičkog ureda NSDAP-a]], a [[2. lipnja]] [[1933.]] imenovan je i ''[[Reichsleiter]]om'', što je bio drugi politički čin po važnosti u hijerarhiji NSDAP-a.{{sfn|Orlow|1969|p=74}} U svibnju iste godine posjetio je i Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi odao dojam da nacisti neće predstavljati prijetnju, te kako bi ojačao veze između [[Treći Reich|novog režima]] i [[Britansko Carstvo|Imperija]]. Posjet je bio notorni neuspjeh. Kada je Rosenberg položio vijenac s nacističkom [[svastika|svastikom]] na [[The Cenotaph|slavni ''Cenotaph'']], član [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]] ga je sasjekao i kasnije bacio u [[Temza|Temzu]], za što ga je sud kaznio s 40 šilinga kazne.&lt;ref&gt;&quot;Dr. Rosenberg's Wreath.&quot; Times [London, England] 12 May 1933: 11. The Times Digital Archive. Web. 6 February 2014. &quot;There was a further charge against [James Edmond Sears] of wilfully damaging the wreath which was laid on the Cenotaph on Wednesday by Dr Rosenberg on behalf of Herr Hitler&quot;.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wordpress&quot;&gt;{{cite web|url=http://greatwarlondon.wordpress.com/2012/11/11/hitlers-wreath-at-the-cenotaph/|title=Hitler's wreath at the Cenotaph |website=Great War London |date=11 November 2012 |access-date=10 October 2014}}&lt;/ref&gt;  

U listopadu [[1933.]], Rosenberg je postao članom [[Akademija za njemačko pravo|Akademije za njemačko pravo]], čiji je osnivač bio [[Hans Frank]].&lt;ref&gt;[https://www.loc.gov/rr/frd/Military_Law/NT_Nazi-conspiracy.html Nazi Conspiracy and Aggression, Vol. VI, pp. 214-215, Document 3530-PS]&lt;/ref&gt; Dana [[27. siječnja]] [[1934.]] Hitler je imenovao Rosenberga &quot;''Führerovim'' predstavnikom za nadzor intelektualnog i ideološkog obrazovanja NSDAP-a&quot;, što će biti temelj [[Rosenbergov ured|Rosenbergovog ureda]].&lt;ref&gt;[https://www.deutsche-biographie.de/sfz108145.html#ndbcontent Alfred Rosenberg entry] in [https://www.deutsche-biographie.de/ German Biography]&lt;/ref&gt;

== Ratne aktivnosti ==

Nakon postupnog uspona u hijerarhiji nacističke stranke i stjecanja statusa službenog stranačkog ideologa, Rosenberg je [[1940.]]&lt;nowiki/&gt;postao ravnateljem [[Visoka škola NSDAP-a|Visoke škole NSDAP-a]], iz koje će ubrzo proizaći i ''[[Einsatzstab Reichsleiter Rosenberg]]'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: Odred ''Reichsleitera'' Rosenberga), osnovan s ciljem pljačke umjetnina i kulturnih dobara. ERR je bio posebno aktivan u [[Pariz]]u, gdje su pljačkali umjetnine u vlasništvu bogatih židovskih obitelji poput [[Rothschild (obitelj)|Rothschilda]] ili poznatog trgovca umjetninama [[Paul Rosenberg (trgovac umjetninama)|Paula Rosenberga]]. [[Hermann Göring]] koristio se ERR-om kako bi pljačkao umjetnine za svoju osobnu zadovoljštinu.&lt;ref&gt;Löhr, Hanns Christian (2018): '' Kunst als Waffe – Der Einsatzstab Reichsleiter Rosenberg, Ideologie und Kunstraub im &quot;Dritten Reich&quot;'', Gebr. Mann, p. 38 ff. ISBN: 978-3-7861-2806-9&lt;/ref&gt; Stvorio je i Posebni odred za glazbu ([[Njemački jezik|njem.]]: ''Sonderstab Musik'') koji je pljačkao najkvalitetnija [[glazbala]], koji su kasnije trebali biti premješteni na buduće sveučilište koji se trebalo osnovati u [[Linz]]u. ''Sonderstab Musik'' je zapravo dobio naredbu da pljačka svu imovinu iz domova židovskih obitelji u Njemačkoj i svim zemljama pod njemačkom okupacijom, a svaki pronađeni instrument ili notni zapis odmah su slali u [[Berlin]].&lt;ref&gt;Vries, Willem de (2000): Kunstraub im Westen, Alfred Rosenberg und der ''Sonderstab Musik'', S.Fischer Verlag. ISBN: 3-596-14768-9&lt;/ref&gt; 

=== Reichov ministar za okupirane istočne teritorije ===
[[File:Bundesarchiv Bild 183-1985-0723-500, Alfred Rosenberg.jpg|thumb|Alfred Rosenberg postao je [[1941.]] [[Ministarstvo za okupirane istočne teritorije (Treći Reich)|Reichov ministar za okupirane istočne teritorije]] ([[Njemački jezik|njem.]]: ''Reichsministerium für die besetzten Ostgebiete'').|337x337px]]
Nakon [[Operacija Barbarossa|početka njemačke invazije]] na [[Sovjetski Savez]], Alfred Rosenberg postao je [[Ministarstvo za okupirane istočne teritorije (Treći Reich)|Reichov ministar za okupirane istočne teritorije]] ([[Njemački jezik|njem.]]: ''Reichsministerium für die besetzten Ostgebiete''), [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. [[Alfred Meyer]] bio je njegov zamjenik te ga je predstavljao na [[Konferencija u Wannseeu|Konferenciji u Wannseeu]]. Na konferenciji je, na Rosenbergov zahtjev, bio i [[Georg Leibbrandt]], još jedan službenik novog ministarstva. 

U svojstvu ministra, Rosenberg je Hitleru predstavio svoj plan za reorganizaciju okupiranih područja na Istoku, predloživši uspostavu novih administrativnih jedinica koje bi zamijenile dotadašnje sovjetske jedinice te uspostavu četiri nova ''[[Reichskommissariat]]a''. Oni su bili: 

* [[Ostland|''Reichskommissariat'' ''Ostland'']] ([[Baltičke države]] i [[Bjelorusija]])
* [[Reichskommissariat Ukraine|''Reichskommissariat'' ''Ukraine'']] ([[Ukrajina]] i obližnja područja)
* [[Reichskommissariat Kaukasus|''Reichskommissariat Kaukasus'']] (područje [[Kavkaz]]a)
* [[Reichskommissariat Moskva|''Reichskommissariat Moskau'']] (urbano područje grada [[Moskva|Moskve]] i najbliži europski teritoriji Rusije)

Iako je Rosenberg vjerovao kako su svi narodi Sovjetskog Saveza niži ljudi zbog svojih [[komunizam|komunističkih]] uvjerenja,&lt;ref&gt;[[David Irving|Irving, David]] (1996) ''Goebbels: Mastermind of the Third Reich'', London: Focal Point. str. 769. ISBN: 1872197132&lt;/ref&gt; te su ideje imale za cilj potaknuti određene oblike neruskih nacionalističkih pokreta i promicanje interesa za bolju budućnost [[Arijska rasa|Arijevaca]], sukladno s geopolitičkim planom znanim kao &quot;''[[Lebensraum]] im Osten''&quot;. Ti bi pokreti predstavljali branu od širenja sovjetskog utjecaja prije konačnog vojnog uklanjanja komunizma i boljševizma. 

Sukladno ovim planovima, ''[[Wehrmacht]]'' je gotovo odmah nakon invazije i okupacije sovjetskih republika uspostavio dva od predložena četiri ''[[Reichskommissariat]]a'' - [[Ostland]] i [[Reichskommissariat Ukraine|Ukrajinu]] - za čije su čelnike postavljeni [[Hinrich Lohse]], odnosno [[Erich Koch]]. Organizacija ovih administrativnih jedinica dovela je Rosenberga u sukob s [[Schutzstaffel|SS]]-om oko tretmana [[Slaveni|Slavena]] pod njemačkom okupacijom. Kao glavni nacistički ideolog, Rosenberg je smatrao da su Slaveni Arijevci, iako ne na istoj razini kao i Nijemci. Rosenberg se često žalio Hitleru i [[Heinrich Himmler|Himmleru]] zbog tretmana nežidovskih naroda na Istoku.&lt;ref name = &quot;kev&quot;&gt;Kevin P. Spicer, ''Antisemitism, Christian ambivalence, and the Holocaust'', Center for Advanced Holocaust Studies, Indiana University Press, 2007, str. 308&lt;/ref&gt; Čak je predložio osnivanje manjih nacionalnih država koje su trebale biti Velika Finska, Baltika, Ukrajina i Kavkaz.&lt;ref name=&quot;Russian Liberation Movement page 30&quot;/&gt; 

Dana [[18. studenoga]] [[1941.]], Rosenberg je u vezi tzv. &quot;[[Židovsko pitanje|Židovskog pitanja]]&quot; izrekao slijedeće: 

{{quote|Na istoku još uvijek živi nekih šest milijuna Židova, a ovo pitanje može biti riješeno samo biološkim istrjebljenjem cjelokupnog židovstva u Europi. Židovsko će pitanje za Njemačku biti riješeno kada posljednji Židov napusti njemački teritorij, a za Europu će biti riješeno kada niti jedan Židov više ne bude stajao na europskom kontinentu sve do Urala... I s tim ciljem, nužno je potjerati ih preko Urala ili, u suprotnome, potpuno ih istrijebiti.&lt;ref&gt;Peter Longerich, Holocaust: The Nazi Persecution and Murder of the Jews, str. 289.&lt;/ref&gt;}}

Zanimljivo je kako je Rosenberg na [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]], a unatoč ovim izjavama i činjenici da su Meyer i Leibbrandt bili u Wannseeu kao njegovi delegati, rekao kako nije znao za [[Holokaust]].&lt;ref name=&quot;jewishvirtuallibrary&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/biography/Leibbrandt.html|title=Georg Leibbrandt &amp;#124; Jewish Virtual Library|publisher=jewishvirtuallibrary.org|access-date=10 October 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Ratna propaganda ===
[[File:Alfred Rosenberg's office from 1942.jpg|thumb|Zgrada u kojoj je bilo smješteno Ministarstvo za okupirane istočne teritorije u [[Berlin]]u (fotografija iz [[2014.]] godine).]]
Kako je cilj invazije [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] bilo nametanje [[Novi poredak (nacizam)|Novog poretka]], tu se u suštini, radilo o osvajačkom pohodu. No, njemačko je propagandno djelovanje, čiji je cilj bilo pridobivanje ruskog naroda, bilo u najboljem slučaju nekonzistentno. Alfred Rosenberg bio je jedan od rijetkih nacističkih čelnika koji se aktivno zalagao za poticanje [[Protukomunizam|antikomunističkih]] osjećaja među okupiranim narodima na Istoku. Fokus njegovih napora bili su neruski teritoriji, poput [[Baltičke države|Baltika]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]; međutim, simpatizeri [[Ruska oslobodilačka vojska|Ruske oslobodilačke vojske]] uspjeli su ga, barem donekle, pridobiti.&lt;ref&gt;[https://www.feldgrau.com/WW2-German-Wehrmacht-Russian-Volunteers/ Russian Volunteers in the Wehrmacht]&lt;/ref&gt; 

Između ostalog, Rosenberg je izdao niz plakata koji su najavljivali kraj sovjetskih kolektivnih farmi ([[kolhoz]]a). U veljači [[1942.]] godine izdao je i Agrarni zakon kojim je poništio sve sovjetske poljoprivredne propise i obnovio obiteljske farme za one koji su bili voljni surađivati s nacističkim okupatorima. Međutim, dekolektivizacija se izravno kosila s ratnim potrebama za proizvodnjom hrane, tako da je [[Hermann Göring]] osobno zahtijevao povratak kolektivne poljoprivrede, ali s promijenjenim imenom. Sam Hitler nazvao je preraspodjelu zemljišta &quot;glupom&quot;.&lt;ref&gt;Leonid Grenkevich, ''The Soviet Partisan Movement, 1941–1945: A Critical Historiographical Analysis'', Routledge, New York, 1999, pp. 169–171.&lt;/ref&gt; 

Izdan je i cijeli niz vojnih plakata koja je pozivala na pomoć u tzv. ''Bandenkriegu'', ratu protiv sovjetskih partizana, međutim i to je na posljetku stvorilo više problema za Nijemce nego što ih je riješilo. Plakati koji su pozivali na &quot;volonterski&quot; rad, s parolama poput &quot;Dođite raditi s nama da skratimo rat&quot;, skrivali su odvratnu realnost s kojom su se suočavali [[Ostarbeiter|ruski radnici u Njemačkoj]]. Rosenberg je primijetio kako je velik dio (potencijalnih) &quot;volontera&quot; otišao u partizane, tako da su Nijemci u konačnici morali silom pribavljati radnu snagu na Istoku.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Herbert |first=Ulrich |url=https://books.google.com/books?id=uifw3BgBDU4C&amp;pg=PA175 |title=Hitler's Foreign Workers: Enforced Foreign Labor in Germany Under the Third Reich |date=1997-03-13 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-47000-1 |language=en}}&lt;/ref&gt;  

Još jedna Rosenbergova propagandna inicijativa bila je tzv. kampanja za &quot;Slobodni Kavkaz&quot;, a bila je čak i relativno uspješna u odnosu na ostale, s obzirom na to da je privukla brojne narode u tzv. Istočne legije (njemački: ''[[Ostlegionen]]''), međutim ispostavilo se kako to nije imalo nikakvog posebnog značaja za tijek rata na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočnom frontu]].

== Suđenje i pogubljenje ==
[[File:Dead alfredrosenberg.jpg|thumb|Tijelo Alfreda Rosenberga nakon pogubljenja u [[Nürnberg]]u, [[16. listopada]] [[1946.]] godine.]]
[[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]] su Rosenberga uhapsili [[19. svibnja]] [[1945.]] u [[Mürwik]]u, dijelu [[Flensburg]]a.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://nla.gov.au/nla.news-article99007254 |title=Allies Capture Nazi Pagan Philosopher. |newspaper=[[The Northern Star|Northern Star (Lismore, NSW : 1876–1954)]] |location=Lismore, NSW |date=22 May 1945 |access-date=30 September 2013 |page=4 |publisher=National Library of Australia}}&lt;/ref&gt; Izveden je pred sud u [[Nürnberg]]u, gdje mu je [[Nürnberški proces|suđeno]] za četiri kaznena djela: sudjelovanje u planu ili uroti za izvršenje [[zločin protiv mira|zločina protiv mira]]; planiranje, iniciranje i vođenje agresorskog rata i drugih zločina protiv mira; [[ratni zločin]]i; i [[Zločin protiv čovječnosti|zločini protiv čovječnosti]]. Rosenberg je osuđen po sve četiri točke, a konačna presuda navela ga je kao jednog od glavnih organizatora invazija na [[Norveška|Norvešku]] i [[Sovjetski Savez]]. Također, imenovan je kao izravni odgovoran za pljačke koje su se dogodile u okupiranim europskim zemljama, kao i za brutalne životne uvjete na Istoku.&lt;ref name=&quot;yale&quot;&gt;{{cite web|url=http://avalon.law.yale.edu/imt/judrosen.asp |title=The Avalon Project : Judgment : Rosenberg |publisher=avalon.law.yale.edu|access-date=16 August 2015}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme suđenja, Rosenberg je pisao memoare koji su posthumno objavljeni uz analitičke komentare [[Serge Lang|Sergea Langa]] i Ernsta von Schencka.&lt;ref name=&quot;Memoirs&quot;&gt;{{cite book | others=Posselt, Eric, Lang, Serge and von Schenck, Ernst | title=Memoirs of Alfred Rosenberg, with commentaries | publisher=Ziff-Davis Publishing Company | author=Rosenberg, Alfred | year=1949 | location=Chicago | pages=328| oclc=871198711 }}&lt;/ref&gt;

Rosenberg je [[smrtna kazna|osuđen na smrt]] i pogubljen zajedno s ostalim osuđenicima u Nürnberškom zatvoru tijekom jutra [[Nürnberška pogubljenja|16. listopada 1946.]]&lt;ref name=&quot;ushmm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&amp;ModuleId=10007070 |title=International Military Tribunal: The Defendants |publisher=ushmm.org|access-date=16 August 2015}}&lt;/ref&gt; Njegovo je tijelo, zajedno s ostalim pogubljenim osuđenicima i onim [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], kremirano na Istočnom groblju u [[München]]u, a pepeo je posut u rijeci [[Isar]].&lt;ref&gt;{{citation
  |title=Ein Glücksfall der Geschichte
  |url=http://www.spiegel.de/spiegel/print/d-39916258.html
  |author=Thomas Darnstädt
  |work=[[Der Spiegel]]
  |year=2005
  |issue=14
  |series=13 September
  |pages=128
  }}&lt;/ref&gt;{{sfn|Manvell|2011|p=393}}{{sfn|Overy|2001|p=205}} 

Zaključak procesa bio je taj da je Rosenberg imao ključnu ulogu u formiranju nacističke ideologije i filozofije. Zaključci su poduprti sljedećim stavkama: njegova knjiga, ''[[Der Mythus des zwanzigsten Jahrhunderts]]'', objavljena [[1930.]], u kojoj je poticao mržnju prema &quot;liberalnom imperijalizmu&quot; i &quot;boljševičkom [[marksizam|marksizmu]]&quot;; širenje ideje o ''[[Lebensraum]]u'' tijekom ratnih godina; omogućavanje progona kršćana i Židova; i protivljenje [[Versajski ugovor|Versajskom sporazumu]].&lt;ref name=&quot;uwe&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/genocide/Rosenberg.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20000829090723/http://www.ess.uwe.ac.uk/genocide/Rosenberg.htm |archive-date=29 August 2000 |url-status=dead |title=Alfred Rosenberg Nuremberg Charges |access-date=16 August 2015 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tercer-reich.com/politicos/los-argumentos-de-la-defensa-de-alfred-rosenberg-y-fritz-sauckel-en-los-juicios-de-nuremberg/ Rosenberg case for the defense at Nuremberg trials] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110223104156/http://www.tercer-reich.com/politicos/los-argumentos-de-la-defensa-de-alfred-rosenberg-y-fritz-sauckel-en-los-juicios-de-nuremberg/ |date=23 February 2011 }} (Spanish)&lt;/ref&gt; 

Prema Josephu Kingsburyju-Smithu, koji je pratio suđenje kao novinar [[International News Service|INS-a]], Rosenberg je bio jedini osuđeni koji je, kada su ga na vješalima upitali ima li kakve posljednje riječi, kratko i jednostavno odgovorio s: &quot;Ne&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Smith |first1=Kingsbury |title=The Execution of Nazi War Criminals |url=http://law2.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/nuremberg/NurembergNews10_16_46.html |access-date=17 November 2019 |agency=International News Service |date=16 October 1946 |location=Nuremberg Gaol, Germany}}&lt;/ref&gt;

== Nacistička ideologija i Rosenbergove ideje ==
{{quote box|width=25%|align=left|quote=&quot;Odavao je dojam da drži do svojih teorija na fanatičan i nepokolebljiv način te da su saznanja o okrutnostima i zločinima stranke otkrivena na suđenju malo utjecala na njega. (...) Nemilosrdna provedba nacističkih ciljeva nije se pokazala, kako se Rosenberg nadao, kao prožimanje njemačkog života novom ideologijom; ona je značila koncentraciju kombiniranih resursa stranke i države na [[totalni rat]].&quot;|source=—William Harold Dunn (1898. – 1955.) u psihijatrijskom izvještaju o Rosenbergu tijekom suđenja nacističkim čelnicima{{Sfn|Cecil|1972|p=219}}{{Sfn|Cecil|1972|p=160}}}}
I dok je [[Adolf Hitler]] bio tip vođe orijentiran na praktičnu politiku, za Rosenberga su [[religija]] i [[filozofija]] bile ključne, tako da je uživao status kulturološki najutjecajnijeg člana stranke.&lt;ref name=&quot;Steigmann-Gall2003&quot;&gt;{{cite book|author=Richard Steigmann-Gall|title=The Holy Reich: Nazi conceptions of Christianity, 1919–1945|url=https://books.google.com/books?id=RreXLeUG_AIC&amp;pg=PA91|year=2003|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-82371-5|page=91}}&lt;/ref&gt; Nekoliko izvještaja iz razdoblja prije dolaska nacista na vlast navodi kako je Hitler bio tek &quot;glasnogovornik&quot; Rosenbergovih stavova, dok je potpuno neupitno da je Rosenberg imao značajan intelektualni utjecaj na formiranje stranačkih načela.{{Sfn|Cecil|1972|p=45}} 

Međutim, pitanje Rosenbergovog stvarnog utjecaja unutar stranke ostaje vrlo kontroverzno. Smatralo se da mu nedostaju karizma i političke vještine ostalih stranačkih čelnika, te kako je bio donekle izoliran. U nekim svojim govorima, Hitler je, činilo se, bio vrlo blizak Rosenbergovim idejama, odbacujući tradicionalno [[kršćanstvo]] kao religiju temeljenu na [[Judaizam|judaizmu]], preferirajući etnički i kulturno čistu &quot;Rasu&quot; čija je sudbina dodijeljena njemačkom narodu od strane &quot;Providnosti&quot;. No, Hitler je jasno odbacivao Rosenbergove duhovne poglede na rasu te se fokusirao na biološke poglede.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Breuilly |first=John |url=https://books.google.com/books?id=ZJ0QJhjUmoUC&amp;pg=PA581 |title=The Oxford Handbook of the History of Nationalism |date=2013-03-07 |publisher=OUP Oxford |isbn=978-0-19-164426-9 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Nakon Hitlerovog dolaska na vlast, Rosenberg je želio ujediniti sve crkve u jedinstvenu organizaciju koju bi lako kontrolirao i njome manipulirao.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Kershaw |first1=Ian |url=https://books.google.com/books?id=62xSFkgjAdUC&amp;pg=PA489 |title=Hitler, 1889-1936: Hubris |last2=Kershaw |first2=Professor of Modern History Ian |date=1999 |publisher=W.W. Norton |isbn=978-0-393-04671-7 |language=en}}&lt;/ref&gt; Stavio se u položaj čovjeka koji će spasiti [[pozitivno kršćanstvo]] od potpune propasti zbog djelovanja ateističkih, antiteističkih komunista iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=9SBndd4Jc0QC|title=The 'Hitler Myth': Image and Reality in the Third Reich|author=Kershaw, Ian|year= 2001|publisher=[[Oxford University Press]]
|page= 109|isbn= 0-19-280206-2|oclc = 47063365
|quote = Hitlerova očita sposobnost da simulira, čak i prema potencijalno kritički nastrojenim crkvenim vođama, sliku vođe koji je željan održati i zaštititi kršćanstvo bila je ključna za medijaciju takve slike prema narodu koji je odlazio na mise od strane utjecajnih članova obaju denominacija. To je bio razlog zašto su pobožni kršćani, koji su tako često poticali 'vođe' u crkvenim hijerarhijama, mogli tako često isključiti Hitlera iz svojih osuda antikršćanskih stranačkih radikala, nastavljajući vidjeti u njemu posljednju nadu za zaštitu kršćanstva od boljševizma.|author-link= Ian Kershaw}}&lt;/ref&gt; Ovo je bilo posebno vidljivo neposredno prije i odmah nakon izbora [[1932.]] godine; Hitler je želio ostaviti dojam da nije prijetnja temeljnim kršćanskim denominacijama i tako konsolidirati moć.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Martino |first=Maria Grazia |url=https://books.google.com/books?id=tuVhBAAAQBAJ&amp;pg=PA61 |title=The State as an Actor in Religion Policy: Policy Cycle and Governance Perspectives on Institutionalized Religion |date=2014-08-28 |publisher=Springer |isbn=978-3-658-06945-2 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Weikart |first=Richard |url=https://books.google.com/books?id=wnJIDQAAQBAJ&amp;pg=PT111 |title=Hitler's Religion: The Twisted Beliefs that Drove the Third Reich |date=2016-11-22 |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-62157-551-1 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Neki nacistički čelnici, poput [[Martin Bormann|Martina Bormanna]], bili su [[Protukršćanstvo|protukršćanski]] nastrojeni i stoga gajili simpatije prema Rosenbergu.&lt;ref&gt;Stiegmann-Gall, Richard, ''The Holy Reich'', CUP, pp. 243–5&lt;/ref&gt; Nakon što su došli na vlast, Hitler i većina nacističkih čelnika htjeli su ujediniti kršćanske denominacije u tzv. &quot;[[pozitivno kršćanstvo]]&quot;. Hitler je privatno osuđivao mistične i pseudoreligiozne ideje kao &quot;besmislice&quot;, vjerujući kako je nacizam temeljen na znanosti i kako treba izbjegavati mistične i okultističke prakse.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Koop |first=Volker |url=https://books.google.com/books?id=mKsSEAAAQBAJ&amp;pg=PA119 |title=Martin Bormann: Hitler's Executioner |date=2020-08-27 |publisher=Frontline Books |isbn=978-1-4738-8695-7 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Joseph Goebbels]] i on složili su se da bi se nakon ''[[Endsieg]]a'' ([[Hrvatski jezik|hrv]].: &quot;Konačna pobjeda&quot;) [[Protestantska crkva Reicha|Crkva Reicha]] trebala razviti u njemačku [[socijalni evolucionizam|socijalnu evolucionističku]] organizaciju i proklamirati kult rase, krvi i borbe, umjesto Iskupljenja i [[Mojsije]]vih [[Deset Božjih zapovijedi|Deset zapovijedi]], koje su smatrali zastarjelima i židovskima.&lt;ref&gt;Hürten, H. &quot;'Endlösung' für den Katholizismus? Das nationalsozialistische Regime und seine Zukunftspläne gegenüber der Kirche,&quot; in: ''[[Stimmen der Zeit]]'', 203 (1985) pp. 534–546&lt;/ref&gt; 

[[Heinrich Himmler]] imao je stavove koji su bili najbliži Rosenbergovima, a zahlađenje odnosa među njima dvojicom lako je moguće bila posljedica Himmlerove sposobnosti da sprovede u djelo ono što je Rosenberg samo napisao. Također, dok je Rosenberg smatrao da bi kršćanstvu trebalo dopustiti da izumre, Himmler se trudio stvoriti paralelne poganske rituale.{{Sfn|Cecil|1972|p=119}}

=== Rasne teorije ===

Kao glavni [[Nacističke rasne teorije|rasni teoretičar]] [[NSDAP]]-a, Rosenberg je nadzirao izgradnju ljudske rasne &quot;ljestvice&quot; koja bi opravdala [[Nacistička rasna politika|Hitlerove rasne i etničke politike]]. Njegovi idejni uzori bili su [[Arthur de Gobineau]], [[Houston Stewart Chamberlain]], [[Madison Grant]] i član [[Ku Klux Klan]]a [[Lothrop Stoddard]], kao i sam Hitler. Rosenberg je [[Negroidi|crnce]] i [[Židovi|Židove]] smjestio na samo dno ljestvice, dok se na vrhu nalazila &quot;[[Arijci|arijevska]] rasa&quot;. Rosenberg je bio zagovornik [[Nordicizam|nordijske teorije]], koja je smatrala kako su [[Nordijska rasa|nordijci]] pripadnici tzv. ''[[Herrenrasse]]a'',&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Nijedan europski narod nije rasno homogen, tako nije ni Njemačka. Prema najnovijim istraživanjima, poznajemo pet rasa, svaka od kojih otkriva primjetno različite tipove. Ali neupitno je da je istinski nositelj kulture za Europu na prvom mjestu bila nordijska rasa. Veliki junaci, umjetnici i državotvorci imali su ovu krv.&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 576)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Iako Rosenberg ne koristi izraz &quot;dominantna rasa&quot;. On koristi izraz &quot;Herrenvolk&quot; (tj. vladajući narod) dva puta u svojoj knjizi ''Mit'', prvi se put referirajući na [[Amoriti|Amorite]] (tvrdeći da ih je [[Archibald Sayce|Sayce]] opisao kao narod svijetle put i plavih očiju) i drugu put citirajući opis Engleza u ''Istini o Kitcheneru'' [[Victor Wallace Germains|Victora Wallacea Germainsa]]. (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str.26, 660)&lt;/ref&gt; superiorni svim ostalima, uključujući i ostale Arijevce (one indoeuropskog porijekla). Značajan utjecaj na njegove ideje imala je i [[judeo-masonska teorija zavjere]] koju je promicala katolička proturevolucionarna tradicija, iznesena u djelima poput knjige ''Le Juif, le judaïsme et la judaïsation des peuples chrétiens'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Židov, židovstvo i židovizacija kršćanskih naroda''; [[1869.]]) [[Roger Gougenot des Mousseaux|Rogera Gougenota des Mousseauxa]], koju je Rosenberg preveo na [[njemački jezik]] pod naslovom ''Vječni Židov''.&lt;ref name=&quot;Michael&quot;&gt;{{cite book |last1=Michael |first1=R. |title=A History of Catholic Antisemitism: The Dark Side of the Church |date=2008 |publisher=Springer |page=128}}&lt;/ref&gt; 

Rasni termin ''[[Untermensch]]'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: &quot;Podčovjek&quot;) preuzeo je iz Stoddardove knjige ''The Revolt Against Civilization: The Menace of the Under-man'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Pobuna protiv civilizacije: Pošast Pod-čovjeka''; [[1922.]]), koju su nacisti prihvatili nakon objave njemačkog prijevoda pod naslovom ''Der Kulturumsturz: Die Drohung des Untermenschen'' ([[1925.]]).&lt;ref&gt;
{{cite journal
| author = Losurdo, Domenico
| author-link = Domenico Losurdo
| others = Translated by Marella &amp; Jon Morris
| year = 2004
| title = Toward a Critique of the Category of Totalitarianism
| journal = [[Historical Materialism (journal)|Historical Materialism]]
| publisher = [[Brill Publishers|Brill]]
| volume = 12
| issue = 2
| pages = 25–55, here p. 50
| issn = 1465-4466
| doi = 10.1163/1569206041551663
| url = http://www.pssp.org/bbs/data/document/1/Losurdo___Critique_of_Totalitarianism_%282004%29.pdf
}}&lt;/ref&gt; 

Rosenberg je tijekom godina preoblikovao svoju rasnu teoriju, ali elementi arijevske supremacije, ekstremnog [[Njemački nacionalizam|njemačkog nacionalizma]] i bijesnog [[antisemitizam|antisemitizma]] uvijek su bili prisutni. Rosenberg se također otvoreno protivio [[homoseksualnost]]i – pri čemu se posebno ističe pamflet &quot;Der Sumpf&quot; ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: &quot;Močvara&quot;; [[1927.]]). Smatrao je da je homoseksualnost zapreka ekspanziji nordijske rase. 
[[File:Bundesarchiv Bild 146-1969-067-01, Kiew, Alfred Meyer, Erich Koch, Alfred Rosenberg.jpg|thumb|Alfred Rosenberg u [[Kijev]]u, lipanj [[1942.]] [[Slaveni]] su bili važan dio Rosenbergovih rasnih teorija, međutim zbog konfliktnih stavova oko drugih ideoloških pitanja, njegov stav prema Slavenima nije bio ni jedinstven, niti usklađen sa stavovima koje su imali, primjerice, [[Heinrich Himmler]] ili [[Adolf Hitler]]. Ovo se posebice odnosilo na Istočne Slavene.]]
Rosenbergovi stavovi prema [[Slaveni]]ma bili su dosta fleksibilni i varirali su, ovisno o kojem je narodu govorio.&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Česi su, u ovom kontekstu, stratificirani po rasi u nordijsko-slavensko plemstvo, i niže redove alpsko-dinarskog pečata, pokazujući tako tip koji moderni Čeh tako jasno utjelovljuje. (...) Jednooki manijak Žižka iz Trocnowa, čija glava u praškom Narodnom muzeju pokazuje da je bio istočnog, odnosno azijatskog tipa, bila je prvi izraz ovog potpuno destruktivnog pokreta, kojem Česi moraju zahvaliti na istrebljenju posljednjih ostataka germanske moći aktivne u njima, kao i represiju svega što je bilo istinski slavensko.&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 108-109)&lt;/ref&gt;&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Cijeli je istok diverzificiran uzduž i poprijeko; ovdje ćemo trebati govoriti o ruskom temperamentu, o germaniziranim narodima Finske, Estonije i Litve, a tu je također i Poljska, koja je razvila svoju jasno ocrtanu individualnost.&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 643)&lt;/ref&gt; Sukladno ideologiji &quot;[[Njemački prodor na istok|Prodora na Istok]]&quot;, Rosenberg je smatrao kako je njegova misija pokoriti slavenski Istok.&lt;ref&gt;''Oświęcim, 1940–1945: przewodnik po muzeum'', Kazimierz Smoleń, Państwowe Muzeum w Oświęcimiu, 1978, page 12&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Metapolitics: from Wagner and the German Romantics to Hitler, page 221, Peter Viereck, Transaction Publishers 2003&lt;/ref&gt; U ''Mitu dvadesetog stoljeća'', Rosenberg opisuje [[Rusi|Ruse]] kao narod kojim dominira [[boljševizam]].&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Godine 1917., Ruski je čovjek konačno ispario. Raspao se na dva dijela. Nordijska ruska krv odustala je od borbe, a istočna mongolska, snažno uzburkana, pozvala je Kineze i pustinje narode u pomoć, Židovi i Armenci borili su se za vodstvo, a Tatarin Lenjin postao je gospodar. Ova demonska krv usmjerila se instinktivno protiv svega što je izvana još uvijek imalo nekog časnog učinka, izgledalo muževno i nordijski, kao živući prijekor protiv tipa čovjeka kojeg je Lothrop Stoddard nazvao &quot;podčovjekom&quot;. (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 214)&lt;/ref&gt; Po pitanju [[Ukrajina|Ukrajine]], smatrao je oportunim uspostaviti marionetsku državu koja bi ublažila pritisak na njemačku vojsku na Istočnom frontu, smatrajući istovremeno kako bi se Rusija mogla iskoristiti u svrhu poboljšanja njemačkog položaja.&lt;ref name=&quot;Russian Liberation Movement page 30&quot;&gt;Andreyev, Caterine (1990)
''Vlasov and the Russian Liberation Movement: Soviet Reality and Émigré Theories'' London: Cambridge University Press. p.30. ISBN: 0521389607&lt;/ref&gt; Tijekom rata, Rosenberg je poticao kolaboracionizam među Istočnim Slavenima u borbi protiv boljševizma te im je obećavao nacionalnu neovisnost, s čime se drugi prominentni nacisti, poput Himmlera i Hitlera, nisu slagali.&lt;ref&gt;Herbert, Ulrich (1997) ''Hitler's Foreign Workers: Enforced Foreign Labor in Germany Under the Third Reich'' London: Cambridge University Press. pp.260–261 ISBN: 0521470005&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hertstein, Robert Edwin (1979) ''The war that Hitler won: Goebbels and the Nazi media campaign'', UK: Hamish Hamilton. p.364 ISBN: 0241100917&lt;/ref&gt;

=== Vjerske teorije ===
{{glavni|Religija u Trećem Reichu}}
Rosenberg je odgojen kao [[protestantizam|protestant]], ali je kasnije u životu odbacio [[kršćanstvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thechaplainkit.com/history/chaplains-at-war/world-war-2/i-walked-to-the-gallows-with-the-nazi-chiefs/|title = I Walked to the Gallows with the Nazi Chiefs|date = 25 November 2018}}&lt;/ref&gt; Rosenberg je zagovarao novu &quot;religiju krvi&quot;, temeljenu na navodnim inherentnim težnjama nordijske duše da obrani svoj plemeniti karakter od rasne i kulturne degeneracije.&lt;ref&gt;Cecil, 1972, s. 85&lt;/ref&gt; 

U svojoj knjizi ''Nemoral u Talmudu'' iz [[1920.]], Rosenberg je Židove izjednačio s [[antikrist]]om.&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Mržnja prema Isusu kombinirana s neshvatljivim manjkom razumijevanja Isusa koja se vidi u djelima današnjeg židovstva gotovo bez maske i kulminira u sistemskom židovsko boljševičkom progonu kršćanstva u Rusiji stare su gotovo 2,000 godina. Ličnost Krista bila je najjača oluja protiv židovske prirode, koju je Židov uvijek osjećao i poznavao i samo je pretjerana kršćanska tolerancija mogla smatrati mogućim izgradnju mosta. Ne može biti mira između Krista i antikrista; može biti samo pobjednika.&quot; (''Nemoral u Talmudu'', Franz Eher Verlag, str.19)&lt;/ref&gt; Odbacio je kršćanstvo zbog njegove univerzalnosti, zbog njegove doktrine [[Iskonski grijeh|iskonskog grijeha]] (barem što se tiče Nijemaca, za koje je jednom prilikom izjavio da su se rodili plemeniti), kao i zbog učenja o [[Besmrtnost duše|besmrtnosti duše]],{{Sfn|Cecil|1972|pp=84–85}} kazavši, &quot;naravno, prihvaćanje kršćanstva oslabilo je narod.&quot;{{Sfn|Cecil|1972|p=85}} U javnosti, Rosenberg je tvrdio kako su Židovi krivi za degeneraciju kršćanstva. Slijedeći ideje [[Houston Stewart Chamberlain|Houstona Stewarta Chamberlaina]], Rosenberg je odbacio ono što je nazvao &quot;negativnim kršćanstvom&quot; (ortodoksna vjerovanja protestantskih i katoličkih denominacija), zalažući se za tzv. &quot;[[pozitivno kršćanstvo]]&quot;&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Iz opisa Isusa možemo odabrati vrlo različite odlike. Njegova ličnost često njegovu personu čini nježnom i žalosnom, ali, istovremeno, obmanjujućom i grubom. Ali uvijek ju podržava unutarnji plamen. U interesu je Rimske crkve bilo, zbog njezine pohlepe za moći, predstaviti potčinjenu pokornost kao esenciju Krista kako bi stvorili što više sluga ovom motiviranom 'idealu'. Ispraviti ovaj prikaz je dodatni neizbrisivi zadatak njemačkog pokreta obnove. Danas, Isus nam se čini kao samouvjereni gospodar u najboljem i najvišem smislu te riječi.&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 604)&lt;/ref&gt;&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Stoga Isus, unatoč svim kršćanskim crkvama, predstavlja temeljnu točku u našoj prošlosti. On je postao bog Europljana, ali, nerijetko se pojavljivao kao odbojno nakazan. (...) Ukoliko bi koncentrirani osjećaj ličnosti koji je izgradio gotičke katedrale i inspirirao Rembrandtove portete jasnije penetrirao u svijest javnosti, započeo bi novi val kulture. Ali, preduvjet za ovo je nadilaženje starih statutarnih vrijednosti 'kršćanskih' denominacija. (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 391)&lt;/ref&gt; temeljeno na Chamberlainovom argumentu da je [[Isus]] bio pripadnik indoeuropske, nordijske enklave čije je sjedište bilo u antičkoj [[Galileja|Galileji]] i koja se borila protiv [[Judaizam|judaizma]].&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg citira dr. Emila Junga referirajući se na izjave sirinskog kršćanskog propovjednika [[Jefrem Sirin|Efrema]] (4. stoljeće): &quot;Isusova majka bila je Danaćanka (to jest, osoba rođena u Danu), a njegov je otac bio Latin. Efrem smatra da to nije nečasno i dodaje: 'Isus tako vuče svoje korijene iz dvije od najvećih i najpoznatijih nacija, naime, od [[Sirijci|Sirijaca]] s majčine strane i [[Antički Rim|Rimljana]] s očeve.'&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 76)&lt;/ref&gt;&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Herder je jednom zahtijevao da religija posvećena Isusu treba postati religija o Isusu. Tomu je težio i Chamberlain. Kompletno slobodan čovjek koji je inzutra raspolagao cjelokupnom kulturom našeg doba, pokazao je najdublji senzibilitet za nadljudsku jednostavnost Krista. Predstavio je Isusa kao ono što je on nekoć, čini se, bio: medijator između čovjeka i boga.&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 623)&lt;/ref&gt; U svom ''[[Mit dvadesetog stoljeća|Mitu dvadesetog stoljeća]]'', u kojem je iznio osnove nacističkih uvjerenja, Rosenberg znakovito i kriptično aludira i hvali ranokršćanskog heretika [[Marcion|Marciona]] (koji je odbacio [[Stari zavjet]] kao i ideju da je Isus židovski [[Mesija]]), kao i manihejski inspirirane, &quot;arijsko-iranske&quot; [[Katari|katare]], kao autentičnije tumače kršćanstva u odnosu na dominantno judeo-kršćanstvo.&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Karakteristika rimskog kršćanstva jest da, gdjegod je moguće, eliminira ličnost svog osnivača kako bi na njezino mjesto stavila crkvenu strukturu vladavine svećenika.&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 160)&lt;/ref&gt; Štoviše, ove stare, eksternokršćanske metafizičke forme bile su više &quot;organski kompatibilne s nordijskim osjećajem za duhovno i nordijskom 'dušom krvi'&quot;. Za Rosenberga, antiintelektualistička, religijska doktrina bila je neodvojiva&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Antička germanska ideja boga jednako je nezamisliva bez duhovne slobode. Isus je također govorio o kraljevstvu nebeskom u nama. Snaga duhovne potrage pokazuje se već u svjetskom lutalici, [[Odin]]u, a može se vidjeti i u tragaču i vjerniku, [[Meister Eckhart|Eckhartu]], a vidimo ju i u svim velikanima od [[Martin Luther|Luthera]] do [[Paul de Lagarde|Lagardea]]. Ova je duša također živjela i u prečasnom [[Toma Akvinski|Tomi Akvinskom]] i u većini [[Crkveni oci|zapadnih crkvenih otaca]].&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 247)&lt;/ref&gt; od služenja interesima nordijske rase, povezujući individualno s njegovom rasnom prirodom.&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Onaj tko dobro promatra točno je primijetio da je dijete Isus [[Sikstinska Bogorodica|Sikstinske Bogorodice]] &quot;otvoreno herojski&quot; u pogledu i stavu (Wölfflin). To je prikladno izraženo, osim što je izjavi nedostajao temelj oko toga zašto je navodna židovska obitelj imala herojski izgled. Ovdje su samo kompozicija i raspored boja, ne &quot;inherentnost&quot; i &quot;posvećenost&quot;, determinirajući. Ovo su preduvjeti za uspjeh formativne volje, odnosno, rasnog ideala ljepote. Vidjeti na mjestu svijetlosmeđeg djeteta Isusa bijele puti plavocrno, čupavo, tamnoputo židovsko dijete bilo bi nemoguće. Jednako tako, ne možemo zamisliti Bogorodicu Židovku pored svetoga, čak i ako je potonji imao &quot;plemenito lice&quot; Offenbacha ili Disraelija.&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 297)&lt;/ref&gt; Rosenberg je tvrdio da su &quot;glavne ideje rimskih i protestantskih denominacija negativno kršćanstvo i da, stoga, ne odgovaraju našoj (njemačkoj) duši&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine | title=Churchmen to Hitler | date=10 August 1936 | magazine= [[Time (magazine)|Time]] | url= http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,762289,00.html?promoid=googlep | archive-url= https://web.archive.org/web/20071029224532/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,762289,00.html?promoid=googlep | url-status= dead | archive-date= 29 October 2007 |access-date= 14 August 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Židovska ideja 'sluge Božjeg', onoga koji dobiva milost od arbitrirajućeg, apsolutističkog boga, prešla je tako u Rim i Wittenberg, a može se pripisati Pavlu kao stvarnom tvorcu ove doktrine, što će reći da naše crkve nisu kršćanske već paulinske. Isus je neupitno hvalio bivanje jednim s bogom. To je bilo njegovo iskupljenje, njegov cilj. On nije propovijedao o patronizirajućem davanju milosti od strane svemogućeg bića pred kojim je čak i najveća ljudska duša predstavljala čisto ništavilo. Ova doktrina milosti prirodno je jako dobrodošla u svakoj crkvi. Ovakvom progrešnom interpretacijom crkva i njezini čelnici predstavili su se kao &quot;božji izaslanici&quot;. Konsekventno, tako su mogli dobiti moć dijeleći milost svojim čarobnim rukama.&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 237)&lt;/ref&gt; Njegova podrška [[Martin Luther|Lutheru]] kao znakovitoj ličnosti njemačke povijesti uvijek je bila ambivalentna.{{Sfn|Cecil|1972|pp=87–88}}&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Sada, zasigurno bismo mogli reći da je ljubav Isusa Krista bila ljubav čovjeka koji je svjestan aristokracije svoje duše i svoje snažne ličnosti. Isus je žrtvovao sebe kao gospodar, ne kao sluga. (...) I također, Martin Luther predobro je znao, kako je rekao, kada je netom prije smrti napisao 'Ove tri riječi, slobodan - kršćanin - Nijemac, za Papu i rimski sud nisu ništa više od običnog otrova, smrti, vraga i pakla. Oni ne mogu patiti zbog njih, čuti ih, ni vidjeti ih. Ništa neće proizaći iz toga, toliko je sigurno.'&quot; (''Protiv papinstva doniranog od strane đavla u Rimu'', [[1645.]]) (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 622)&lt;/ref&gt;&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Sasvim ozbiljno, Kozmički Bog trebao bi biti identičan dubioznim duhovnim tvrdnjama Starog zavjeta! Hebrejski politeizam uzdignut je do modela monoteizma, a do luteranske teologije nije došlo nikakvo dublje znanje iz izvorne, veličanstvene arijevsko-perzijske ideje o svijetu i kozmičkom shvaćanju Boga. Uz to se pojavljuje i slavljenje Pavla, isoknski grijeh protestantizma, protiv kog se [[Paul de Lagarde|Lagarde]], kao što znamo, napadnut od strane cjelokupne službene teologije svog doba, uzalud borio.&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 11)&lt;/ref&gt;&lt;ref group=bilj.&gt;Rosenberg je napisao: &quot;Kolikogod bogat bio njezin talent, koliko god moćna i nadilazeća u svojim formama je bila, do danas, još uvijek nismo stvorili religijsku formu dostojnu nas: ni [[Franjo Asiški]], ni [[Martin Luther|Luther]], ni [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]], ni [[Fjodor Dostojevski|Dostojevski]] nisu osnivači religije za nas.&quot; (''Mit dvadesetog stoljeća'', [[1930.]], str. 441)&lt;/ref&gt; 

U siječnju [[1934.]], Hitler je imenovao Rosenberga kulturnim i obrazovnim vođom [[Treći Reich|Reicha]].&lt;ref name=&quot;William L. Shirer p240&quot;&gt;[[William L. Shirer|Shirer, William L.]] (1960) ''[[The Rise and Fall of the Third Reich]]'' London: Secker &amp; Warburg; London. str. 240&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''The Nazi War Against the Catholic Church''; National Catholic Welfare Conference; Washington D.C.; 1942&lt;/ref&gt; Istovremeno, ''[[Sanctum Officium]]'' u [[Rim]]u predložio je da se Rosenbergov ''Mit dvadesetog stoljeća'' stavi na ''[[Index Librorum Prohibitorum|Index librorum prohibitorum]]'' zbog kritiziranja i odbacivanja &quot;svih dogmi Katoličke crkve, zapravo samih temelja kršćanske vjere&quot;.&lt;ref&gt;
{{cite book
| last1            = Bonney
| first1           = Richard
| author-link1     = Richard Bonney
| title            = Confronting the Nazi War on Christianity: The Kulturkampf Newsletters, 1936–1939
| url              = https://books.google.com/books?id=KuiPXOje7EkC
| series           = Studies in the history of religious and political pluralism
| volume           = 4
| location         = Bern
| publisher        = Peter Lang AG, International Academic Publishers
| publication-date = 2009
| page             = 122
| isbn             = 9783039119042
| year             = 2009
}}
&lt;/ref&gt; Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Rosenberg je iznio nacrt budućnosti Hitlerove Njemačke po pitanju religije kroz program od trideset točaka koji se bavio budućnošću crkve u Njemačkoj. Među tim točkama bile su:

* Nacionalna crkva Reicha u Njemačkoj preuzela bi kontrolu nad svim crkvama; 
* tiskanje ''[[Biblija|Biblije]]'' bilo bi zaustavljeno; 
* [[križ]]evi, ''Biblije'' i sveci bili bi uklonjeni s oltara; 
* ''[[Mein Kampf]]'' bi se izložio na oltare kao &quot;njemačkoj naciji i, stoga, Bogu najsvetija knjiga&quot;;
* kršćanski križ uklonio bi se iz svake crkve i zamijenila bi ga [[svastika]].&lt;ref name=&quot;William L. Shirer p240&quot;/&gt;

Većina ljudi opisala je Rosenberga kao [[ateizam|ateista]], a među njima i [[Henry F. Gerecke]], luteranski kapelan koji je razgovarao s nekima od optuženika u [[Nürnberg]]u, među kojima si bili i [[Joachim von Ribbentrop]] i [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;&quot;Unutar NSDAP-a (kao i njemačkog ''völkisch'' pokreta općenito) postojala je od samog početka skupina starih Hitleroih patrizana koji su, u kontrastu prema 'ateistima' Alfredu Rosenbergu, Martinu Bormannu i drugima, vjerovalo u uniju nacizma i protestantskog kršćanstva.&quot; [[Martin Broszat|Broszat, Martin]] (1981) ''The Hitler State: The Foundation and Development of the Internal Structure of the Third Reich''. London: Longman. str. 223 ISBN: 9780582489974&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Callahan, Daniel ed. (1967) ''The Secular City Debate''. New York: Macmillan.  str. 152&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Goldensohn, Leon (2005) ''The Nuremberg Interviews: An American Psychiatrist's Conversations with the Defendants and Witnesses''. New York: Vintage.  str. 75. {{ISBN|9781400030439}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Osim što je [Rosenberg] potvrdio svoje ime i odgovorio s 'Ne' na pitanje ima li nešto za reći, ovaj ateist nije rekao više ni riječi. Unatoč svom nevjerovanju u Boga, bio je u pratnji protestantskog kapelana, koji ga je pratio do vješala i stajao pokraj njega, moleći se.&quot;''Hitler's Third Reich: A Documentary History'', str. 613&lt;/ref&gt; S druge strane, neki su autori sugerirali da je Rosenberg bio [[Neopaganizam|neopaganist]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cairns|first1=John C.|last2=Shirer|first2=William L.|date=1961|title=The Rise and Fall of the Third Reich|url=http://dx.doi.org/10.2307/40198487|journal=International Journal|volume=16|issue=2|pages=188|doi=10.2307/40198487|jstor=40198487|issn=0020-7020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=National Catholic Welfare Conference |publication-place=[[Washington, D.C.]], United States of America |publisher=[[National Catholic Welfare Council|National Catholic Welfare Conference]] |oclc=19585105 |language=English |format=PDF |pages=20–21 |chapter=The Concordat, 1933-1934 |chapter-url=https://archive.org/details/TheNaziWarAgainstTheCatholicChurch/page/n55/mode/2up 
|date=1 January 1943 |url=https://archive.org/details/TheNaziWarAgainstTheCatholicChurch |via=[[Internet Archive]] |title=The Nazi war against the Catholic Church }}&lt;/ref&gt;

== Značaj ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-2005-0168, Alfred Rosenberg.jpg|thumb|303x303px|Portret Alfreda Rosenberga.]]Rosenbergova slika u javnosti se mijenjala tijekom vremena.  Njegovi su ga suvremenici smatrali stranačkim intelektualcem i glavnim ideologom. U jednom portretiranju od strane antifašista [[1934.]] to je dovedeno do te mjere da je ustvrđeno kako &quot;Hitler naređuje ono što Rosenberg želi.&quot;  

Ovakvo mišljenje bilo je uvriježeno do šezdesetih godina kad mu se usprotivio povjesničar [[Joachim Fest]] navodeći Hitlerov citat o Rosenbergu kao &quot;ograničenom Baltu, užasno kompliciranih misli&quot;. Gledajući nacizam u kontekstu raznih desničarskih pokreta svojega doba, nacističke ideje ne odskaču toliko da bi za objašnjenje zahtijevale ''glavnog ideologa''; [[Hitler]] je dvadesetih godina komentirao da [[nacizam]] ne donosi ništa što već nije prisutno i u drugim sličnim pokretima. Moguće je da je Rosenberg sa svojim iskustvom iz Rusije i antisemitskim stavovima koje je vezao uz boljševizam utjecao na Hitlera, ali teško je odrediti u kojoj mjeri.  

Ako se [[Treći Reich]] promatra sa strukturalističkog gledišta Iana Kershawa i nekih drugih britanskih povjesničara, kao država kojom ne vlada jedan veliki vođa nego više centara moći koji se međusobno nadmeću, Rosenbergov položaj je još manje značajan. Bio je introvert koji se prvenstveno bavio [[Filozofija|filozofijom]], a u politici se nije pokazao posebno uspješnim i nije imao velikog utjecaja. Imao je mnogo moćnih neprijatelja: još od početka tridesetih bio je u oštrom suparništvu s drugim utjecajnim stranačkim intelektualcem i uvjerenim katolikom, [[Joseph Goebbels|Josephom Goebbelsom]] koji je njegove radove nazivao &quot;intelektualnom bljuvotinom&quot;, a u lošim odnosima je bio s [[Hermann Göring|Göringom]] i Himmlerom.

== Obitelj ==

Rosenberg se dva puta ženio.  Prvi put, [[1915.]] godine, oženio je Hildu Leesmann, estonsku balerinu i pijanisticu. Ona je za vrijeme rata oboljela od tuberkuloze i [[1918.]] odselila u Švicarsku te je on više nije vidio; [[1923.]] su se razveli.  [[1925.]] oženio se Hedwigom Kramer s kojom je ostao u braku do smrti.  Imali su dvoje djece: sina koji je vrlo rano umro i kći Irene, rođenu 1930.  Kći je odbijala davati bilo kakve informacije o ocu.

== Citati ==

* &quot;Nisam rekao da su Židovi inferiorni.  Nisam čak tvrdio ni da su rasa.  Samo sam primijetio da miješanje različitih kultura ne funkcionira.&quot; (12. siječnja 1946.)
* &quot;Dopustili smo da 50 000 židovskih intelektualaca prijeđe granicu. Kao što sam želio životni prostor za Njemačku, smatrao sam da bi i Židovi trebali imati vlastiti životni prostor – izvan Njemačke.&quot; (15. prosinca 1945.)
* &quot;Ne.&quot; (Odgovor na pitanje ima li posljednjih riječi, prije smaknuća 16. listopada 1946.)

== Djela ==

* ''Unmoral im Talmud'', [[1920.]], Deutscher Volksverlag [[Ernst Boepple|Ernsta Boepplea]], München ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Nemoral u Talmudu'')
* ''Das Verbrechen der Freimaurerei: Judentum, Jesuitismus, Deutsches Christentum'', [[1921.]] ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Zločin slobodnog zidarstva: Judaizam, jezuitizam, njemačko kršćanstvo'')
* ''Wesen, Grundsätze und Ziele der Nationalsozialistischen Deutschen Arbeiterpartei'', [[1922.]], Deutscher Volksverlag Ernsta Boepplea, München ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Biće, načela i ciljevi Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije'')
* ''Pest in Russland. Der Bolschewismus, seine Häupter, Handlanger und Opfer'', [[1922.]], Deutscher Volksverlag Ernsta Boepplea, München ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Kuga u Rusiji. Boljševizam, njegovi čelnici, pomoćnici i žrtve'')
* ''Bolschewismus, Hunger, Tod'', [[1922.]], Deutscher Volksverlag Ernsta Boepplea, München ([[Hrvatski jezik|hrv]].: ''Boljševizam, glad, smrt'')
* ''Der staatsfeindliche Zionismus.'' ([[hrvatski]]: ''Cionizam kao državni neprijatelj''), [[1922.]]
* ''Die Protokolle der Weisen von Zion und die jüdische Weltpolitik'', [[1923.]] ([[Hrvatski jezik|hrv]].: ''Protokoli Sionskih mudraca i židovska svjetska politika'')
* ''The Jewish Bolshevism'', Britons Pub. Society, [[1923.]], koautor [[Ernst Boepple]] ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Židovski boljševizam'')
* ''[[Der Mythus des 20. Jahrhunderts]]'', [[1930.]] ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Mit dvadesetog stoljeća'')
* ''[[Dietrich Eckart]]. Ein Vermächtnis'', [[1935.]] ([[Hrvatski jezik|hrv]].: ''Dietrich Eckart: Ostavština'')
* ''An die Dunkelmänner unserer Zeit. Eine Antwort auf die Angriffe gegen den &quot;Mythus des 20. Jahrhunderts&quot;'', [[1937.]] ([[Hrvatski jezik|hrv]].: ''Mračni ljudi našeg vremena: Odgovor napadima na &quot;Mit dvadesetog stoljeća&quot;'')
* ''[[Protestantische Rompilger]]. Der Verrat an Luther und der &quot;Mythus des 20. Jahrhunderts&quot;'', [[1937.]] ([[Hrvatski jezik|hrv]].: ''Protestantski hodočasnici u Rimu: Izdaja Luthera i &quot;Mit 20. stoljećaa&quot;'')
* ''Portrait eines Menschheitsverbrechers'', [[1949.]], s analitičkim komentarima Sergea Langa i Ernsta von Schencka ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Memoari Alfreda Rosenberga: S komentarima'')&lt;ref name=&quot;Memoirs&quot; /&gt;
* ''Die Macht der Form'', nepoznato ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Moć oblika'')

=== Dnevnik ===

Za vrijeme [[Nürnberški proces|Nürnberškog procesa]], šef dokumentacijskog ureda američkog tužitelja, [[Harry Fiss]], preveo je Rosenbergov rukom pisani dnevnik na [[engleski jezik]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.countytimes.com/news/morris-resident-was-translator-during-nuremberg-war-trials/article_da2d658c-6b30-5c99-b726-3805aded2468.html |title=Morris Resident Was Translator During Nuremberg War Trials |last=Tragakiss |first=Tamara |date=23. studenoga 2005. |website=The Litchfield County Times |publisher=Hearst Media Services Connecticut |access-date=31. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt; Nakon što je korišten kao dokaz u postupku, dnevnik je zajedno s drugim materijalima nestao nakon što je predan tužitelju [[Robert Kempner|Robertu Kempneru]].&lt;ref name=&quot;natgeo&quot;&gt;{{cite news | first = Charles | last = Fenyvesi | title = Mysteries of the Lost (and Found) Nazi Diaries | date = 14. lipnja 2012. | work = National Geographic }}&lt;/ref&gt; Materijali su pronađeni [[13. lipnja]] [[2013.]] u [[Lewiston]]u, u [[New York (savezna država)|Saveznoj državi New York]].&lt;ref&gt;[http://www.wkbw.com/news/Federal-Officials-Reveal-Diary-of-High-Level-Nazi-Leader-Found-in-WNY-211415701.html Federal Officials Reveal Diary of High-Level Nazi Leader Found in WNY]  {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20141015151512/http://www.wkbw.com/news/Federal-Officials-Reveal-Diary-of-High-Level-Nazi-Leader-Found-in-WNY-211415701.html |date=15. listopada 2014. }}&lt;/ref&gt; Napisan ručno na 425 stranica u razdoblju od [[1936.]] do [[1944.]], dnevnik je danas vlasništvo [[Američki memorijalni muzej Holokausta|Američkog memorijalnog muzeja Holokausta]] u [[Washington|Washingtonu]].&lt;ref name=&quot;natgeo&quot;/&gt; Viši arhivist i sin osoba koja je preživjela [[Holokaust]] Henry Meyer, imao je priliku pristupiti materijalima te &quot;iako nije imao dovoljno vremena za pročitati dnevnik od početka do kraja&quot;, mogao je &quot;uočiti kako se Rosenberg fokusirao na određene teme, među kojima su bile brutalnost prema Židovima i ostalim etničkim grupama, te prisiljavanje civilnog stanovništva u okupiranoj Rusiji da budu sluge Njemačkoj&quot;.&lt;ref name=&quot;natgeo&quot;/&gt; Meyer je također uočio Rosenbergove &quot;neprijateljske komentare prema nacističkim čelnicima&quot;, koje je opisao kao &quot;bez dlake na jeziku&quot;.&lt;ref name=&quot;natgeo&quot;/&gt; Premda su dijelovi dnevnika bili ranije objavljeni, većina teksta bila je izgubljena desetljećima. Bivši agent [[FBI]]-ja Robert King Wittman, koji je pomogao u pronalasku dnevnika, rekao je da &quot;nema mjesta u dnevniku na kojem Rosenberg ili Hitler kažu da Židove treba istrijebiti, pisalo je samo 'izmjestiti ih iz Europe'.&quot;&lt;ref name=&quot;NYT31mar16&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.nytimes.com/2016/03/31/books/tracking-an-elusive-diary-from-hitlers-inner-circle.html | title=Tracking an elusive diary from Hitler's inner circle | work=The New York Times| date=31. ožujka 2016. | access-date=3. travnja 2016. | author=Kovaleski, Serge F. | pages=C1–2}}&lt;/ref&gt; ''[[The New York Times]]'' je o potrazi za izgubljenim rukopisom napisao da bi ona sama po sebi mogla biti predmetom televizijske serije.&lt;ref name=NYTimes&gt;{{cite news|last=Cohen|first=Patricia|title=Diary of a Hitler Aide Resurfaces After a Hunt That Lasted Years|url=https://www.nytimes.com/2013/06/14/world/europe/diary-of-a-hitler-aide-resurfaces-after-a-hunt-that-lasted-years.html?_r=0|access-date=15. lipnja 2013.|newspaper=The New York Times|date=13. lipnja 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | title = Encontrado el diario de un confidente de Hitler |url=http://www.lavanguardia.com/internacional/20130610/54375860192/encontrado-diario-confidente-hitler.html | agency = Reuters | location =Barcelona, Spain | date = 10. lipnja 2013. | work= [[La Vanguardia]] | language = es |trans-title=Found the diary of a confidant of Hitler| archive-url = https://web.archive.org/web/20131014030133/http://www.lavanguardia.com/internacional/20130610/54375860192/encontrado-diario-confidente-hitler.html| archive-date = 14. listopada 2013. | url-status=live}}&lt;/ref&gt; Krajem [[2013.]] Muzej Holokausta omogućio je pregled rukopisa na svojim mrežnim stranicama.&lt;ref name=&quot;ushmm2&quot;&gt;{{cite web|url=http://collections.ushmm.org/view/2001.62.14 |title=Alfred Rosenberg Diary - United States Holocaust Memorial Museum |publisher=collections.ushmm.org|access-date=16. kolovoza 2015.}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==

*[[Nacizam]]
*[[Rasizam]]
*[[Antisemitizam]]

==Izvori==
{{izvori|2}}

== Bilješke ==
{{reflist|group=bilj.|30em}}

== Literatura ==
* {{Cite book |author= Bollmus, Reinhard|title= Das Amt Rosenberg und seine Gegner: Studien zum Machtkampf im Nationalsozialistichen Herrschaftssystem| publisher =Stuttgart: Deutsche Verlags-Anstalt |year=1970}}
* {{Cite book|author=Cecil|first=Robert|author-link=Robert Cecil (British diplomat)|title=The Myth of the Master Race: Alfred Rosenberg and Nazi Ideology|publisher=Dodd Mead &amp; Co.|year=1972|isbn=0-396-06577-5}}
* {{Cite book |author= Chandler, Albert R.|title= Rosenberg's Nazi Myth|publisher=Greenwood Press|year= 1945}}
* {{Cite book |author=Gilbert, G. M.|title=Nuremberg Diary |publisher=Da Capo Press|year=1995|isbn=0-306-80661-4|author-link=Gustave Gilbert|title-link=Nuremberg Diary }}
* {{Cite book |author= Goldensohn, Leon|title= Nuremberg Interviews|publisher=Knopf|year= 2004|isbn= 0-375-41469-X|author-link= Leon Goldensohn}}
* {{cite book |last=Goodrick-Clarke |first=Nicholas |year=1985 |title=The Occult Roots of Nazism: Secret Aryan Cults and Their Influence on Nazi Ideology - The Ariosophists of Austria and Germany, 1890-1935 |location=[[London]] |publisher=[[I.B. Tauris]] |isbn=0-8147-3054-X}}
* {{cite book| last=Goodrick-Clarke |first=Nicholas |title=Black Sun: Aryan Cults, Esoteric Nazism, and the Politics of Identity |year=2003 |publisher=New York University Press |location=New York |isbn=978-0-8147-3155-0 }}
*{{Cite journal|last=Hiio|first=Toomas|date=2018|title=Noch einmal zu Alfred Rosenberg: Anmerkungen zu einer neuen Biografie|journal=Forschungen zur Baltischen Geschichte|volume=13|pages=161–170}}
* {{Cite book |author= Kellogg, Michael|title= The Russian Roots of Nazism: White Émigrés and the Making of National Socialism |publisher=Cambridge|year= 2005|isbn= 978-0-521-07005-8}}
*{{Cite book|last=Koop|first=Volker|url=https://books.google.com/books?id=H_8WDQAAQBAJ|title=Alfred Rosenberg: Der Wegbereiter des Holocaust. Eine Biographie|date=2016|publisher=Böhlau Verlag Köln Weimar|isbn=978-3-412-50549-3|language=de}}
* {{cite book | last = Manvell | first = Roger | title = Goering | publisher = Skyhorse | year = 2011 | orig-date = 1962 | isbn = 978-1-61608-109-6 }}
* {{Cite book |author= Nova, Fritz|title= Alfred Rosenberg: Nazi Theorist of the Holocaust |publisher=Buccaneer Books|year= 1986|isbn= 0-87052-222-1}}
* {{cite book | last=Overy | first=Richard J. | author-link=Richard Overy | title=The Battle of Britain: The Myth and the Reality | location=New York | publisher=W.W. Norton | year=2001 | isbn=978-0-393-02008-3 }}
* {{Cite book|last=Piper|first=Ernst|url=https://books.google.com/books?id=LhWPCgAAQBAJ|title=Alfred Rosenberg: Hitlers Chefideologe|date=2015|publisher=Allitera Verlag|isbn=978-3-86906-767-4|language=de}}
* {{cite book | last = Speer | first = Albert | author-link = Albert Speer | orig-date = 1969 | year = 1971 | title = Inside the Third Reich | publisher = Avon | location = New York | isbn = 978-0-380-00071-5 | title-link = Inside the Third Reich }}
* {{Cite book |author= Rosenberg, Alfred|title= Der Mythus des zwanzigsten Jahrhunderts|year= 1930|title-link= Myth of the Twentieth Century}}
* {{Cite book |author= Rothfeder, Herbert P.|title= A Study of Alfred Rosenberg's Organization for National Socialist Ideology (Michigan, Phil. Diss. 1963)|publisher= University Microfilms, Ann Arbor|year= 1963}}
* {{Cite book |author= Rothfeder, Herbert P.|title= Amt Schrifttumspflege: A Study in Literary Control, in: German Studies Review. Vol. IV, Nr. 1, Febr. 1981, p. 63–78|year= 1981}}
* {{Cite book |last=Steigmann-Gall |first=Richard |author-link=Richard Steigmann-Gall |title= The Holy Reich: Nazi Conceptions of Christianity|publisher=Cambridge University Press|year= 2003|isbn= 0-521-82371-4}}
* {{Cite book |author= Whisker, James B.|title= The Philosophy of Alfred Rosenberg |publisher=Noontide Press|year= 1990|isbn= 0-939482-25-8}}

== Vanjske poveznice ==
* {{Internet Archive author |sname=Alfred Ernst Rosenberg}}
* [http://www.ice.gov/news/releases/1306/130613wilmington.htm Otkriće osobnog dnevnika 13. lipnja 2013.], pristupljeno 1. lipnja 2022.{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140919202142/http://www.ice.gov/news/releases/1306/130613wilmington.htm |date=19 September 2014 }}
* [https://archive.org/details/AlfredRosenbergMemoirsAndNurembergTrial/ Memoari Alfreda Rosenberga] na Archive.org, pristupljeno 1. lipnja 2022.
*[http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&amp;ModuleId=10007123 United States Holocaust Memorial Museum – Alfred Rosenberg], pristupljeno 1. lipnja 2022.
* {{IMDb name|0742169|Alfred Rosenberg}}, pristupljeno 1. lipnja 2022.
* [http://www.calvin.edu/academic/cas/gpa/schul05.htm Rosenberg o Churchillu], pristupljeno 1. lipnja 2022.
* [https://ww2gravestone.com/people/rosenberg-alfred-ernst/ Alfred Rosenberg - fotografije], pristupljeno 1. lipnja 2022.
* [http://kwidzynopedia.pl/index.php/Tytus_L_Rosenberg Potomci: Tytus L Rosenberg], pristupljeno 1. lipnja 2022.
* [http://www.calvin.edu/academic/cas/gpa/rpt27a.htm Rosenberg u Nurnberškom okupljanju 1927.], pristupljeno 1. lipnja 2022.
* [https://web.archive.org/web/20120927235733/http://www.savageleft.com/poli/watw-five.html Chapter V, Faith and Thought in National Socialist Germany], Aurel Kolnai, ''The War Against the West'', pristupljeno 1. lipnja 2022.


{{Nurnberg}}
{{Hitlerov kabinet}}

{{GLAVNIRASPORED:Rosenberg, Alfred}}
[[Kategorija: Njemački političari između dva svjetska rata]]
[[Kategorija: Njemački nacisti]]
[[Kategorija: Članovi NSDAP-a]]
[[Kategorija: Sudionici Münchenskog puča]]
[[Kategorija:Antisemiti]]</text>
      <sha1>8beeje2w9tjfeip48kq4h1en5fh5l74</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osoršćica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>48896</id>
    <revision>
      <id>6432135</id>
      <parentid>6432109</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:25:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/83.131.155.148|83.131.155.148]] ([[User talk:83.131.155.148|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2409" xml:space="preserve">[[Slika:Osorscica1.jpg|minijatura|desno|300px|Osorščica]]
'''Osorščica''' ili '''Osoršćica''' se proteže uzduž sjevernog dijela otoka [[Lošinj]]a, od naselja [[Osor]] na sjeveru do naselja [[Ćunski]] na jugu u dužini od oko 15 km. To je pretežno vapnenačka masa na kojoj su razvijeni krški oblici. Asimetrična je izgleda: strmija prema zapadu, dok se blago spušta prema istoku gdje ima i dolomita čijim je raspadanjem nastalo nešto rahlog tla u okolici [[Nerezine|Nerezina]], [[Sveti Jakov|Svetog Jakova]] i [[Osor]]a.

Prva je planina jadranskog otočja koja je privukla pažnju turista (Rudolf Habsburg se [[28. ožujka]] [[1887.]] g. uspeo 4,5 km dugom planinarskom stazom do [[Televrina|Televrine]], najvišeg vrha Osorščice - 588 m). Na vrh se može krenuti iz pravca [[Nerezine|Nerezina]] i [[Osor]]a, a oni najizdržljiviji mogu krenuti iz pravca [[Ćunski|Ćunskog]] preko cijele transverzale. S vrha seže pogled na cijeli cresko-lošinjski arhipelag, obale Istre, ostale Kvarnerske otoke, [[Velebit]], ponekad čak do [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Triglav (vrh)|Triglav]]a i zadarskih otoka.
[[Slika:Church of Sv. Nikola, Osorscica, Cres, Croatia.jpg|minijatura|lijevo|250px|Kapelica sv. Nikole na Osorščici (vrh sv. Nikola).]]
Na vrhu Sv. Nikola (557 m) se nalazi istoimena crkvica, a Osorščica je poznata po brojnim [[špilja]]ma od kojih su najpoznatije ''Vela Jama'' (pronađeni su nalazi kamenog i koštanog oruđa i ostaci keramike iz mlađeg i srednjeg [[paleolitik]]a (prije 35.000 g.)) i ''Špilja Sv. Gaudencija'' (tu je prema legendi neko vrijeme živio istoimeni [[svetac]], inače Osorski biskup koji je protjerao [[zmije otrovnice]] s cresko-lošinjskog arhipelaga, a svatko tko sa sobom ponese komadić špiljskog kamena zauvijek je sačuvan od napada divljih životinja). Sjevernije od navedenih lokaliteta nalazi se [[planinarski dom]] koji je u zimskim mjesecima otvoren vikendom, a ljeti svakodnevno.
{{Clearleft}}
{{Coord|44.6485667628225|14.3625640869141|region:HR-08_type:mountain|display=title|format=dms}}

= Vanjske poveznice =
{{Commonscat|Osorščica}}
*[http://www.planinarski-portal.org/planinarski-domovi/sveti-gaudent-osorscica/ Planinarska kuća Sv. Gaudent na Osorščici]
*[http://www.plsavez.hr/info/hrvatski-vrhovi/losinj-osorscica-vrh-sv-mikula/ Vrh Sv. Mikula na Osorščici] 

[[Kategorija:Brda u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Lošinj]]</text>
      <sha1>tjg6wrc5y4tho8c0o9slo1u8fssdf01</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andreas Isaksson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>51785</id>
    <revision>
      <id>6432124</id>
      <parentid>6412882</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:00:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5374" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime          = Andreas Isaksson
| slika               =  [[Datoteka:Andreas Isaksson'14.JPG|230px]]
| opis slike          = Isaksson u dresu [[Kasımpaşa Spor Kulübü|Kasımpaşe]] u [[2014.]]
| visina              = 199 cm
| nadimak            = 	
| datum rođenja         = [[3. listopada]] [[1981.]]
| mjesto rođenja        = [[Smygehamn]]
| država                = {{ZD+X/Š|ŠVE}}
| datum smrti         = 
| mjesto smrti         = 
| država smrti      = 
| trenutačni klub         = [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]]
| broj u klubu          = 1
| pozicija            = [[Vratar (nogomet)|vratar]]
| ugovor                = do [[31. prosinca]] [[2018.]]
| mlade godine          = 
| juniorski klubovi          = 
| godina               = [[1999.]]&lt;br/&gt;[[1999.]] – [[2001.]]&lt;br/&gt;[[2001.]] – [[2004.]]&lt;br/&gt;[[2004.]] – [[2006.]]&lt;br/&gt;[[2006.]] – [[2008.]]&lt;br/&gt;[[2008.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2016.]]&lt;br /&gt;[[2016.]] –
| profesionalni klubovi               = [[Trelleborgs FF|Trelleborg]]&lt;br/&gt;[[Juventus F.C.|Juventus]]&lt;br/&gt;[[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]]&lt;br/&gt;[[Stade Rennais]]&lt;br/&gt;[[Manchester City F.C.|Manchester City]]&lt;br/&gt;[[PSV Eindhoven|PSV]]&lt;br /&gt;[[Kasımpaşa Spor Kulübü|Kasımpaşa]]&lt;br/&gt;[[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]]
| nastupi(golovi)         = {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}75 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}62 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}123 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}104 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji       = [[1997.]] – [[1998.]]&lt;br/&gt;[[1999.]]&lt;br/&gt;[[1999.]] – [[2003.]]&lt;br/&gt;[[2002.]] – [[2016.]]
| reprezentacija        = {{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija do 16 godina|Švedska do 16]]&lt;br/&gt;{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija do 18 godina|Švedska do 18]]&lt;br/&gt;{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija do 21 godine|Švedska do 21]]&lt;br/&gt;{{NogRep|ŠVE}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}133 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja        = 
| klubovi        = 
| ažurirano                = 13. kolovoza 2016.
}}
'''Andreas Isaksson''' ([[Smygehamn]], [[3. listopada]] [[1981.]]) je [[Švedska|švedski]] [[nogometaš|nogometni]] [[Vratar (nogomet)|vratar]].Andreas Isakson je bio prvi golman [[Švedska nogometna reprezentacija|švedske reprezentacije]] 14 godina. Igrao je u [[Francuska|francuskom]] klubu [[Stade Rennais]]. Ranije je između ostalog igrao u [[Italija|talijanskom]] [[Juventus]]u. Sada trenutno brani za [[Švedska|švedski]] klub [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]].&lt;ref&gt; {{swe oznaka}} {{citiranje www |url=http://dif.se/andreas-isaksson-tillbaka-djurgarden/ |naslov=ANDREAS ISAKSSON TILLBAKA I DJURGÅRDEN |rad=dif.se |dan=8. kolovoza 2016. |preuzeto=13. kolovoza 2016.}} &lt;/ref&gt;

Švedski nogometni izbornik objavio je u svibnju 2016. popis reprezentativaca za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], među kojim je i Isaksson.&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/euro-2016-squads-confirmed-provisional-7986775 |naslov=Euro 2016 squads: All the confirmed and provisional squads so far for this summer's tournament |rad=mirror.co.uk |dan=25. svibnja 2016. |preuzeto=25. svibnja 2016.}} &lt;/ref&gt; Nogometaši [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]] s minimalnih su 1:0 svladali Švedsku koja je tim [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Skupina B|porazom]] završila natjecanja na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], gdje je svoje posljednje minute u reprezentativnom dresu odigrao Isaksson.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://net.hr/sport/nogomet/irska-je-pogotkom-italiji-u-85-minuti-izborila-osminu-finala-svedska-se-porazom-od-belgije-oprostila-od-eura/ |naslov=IRSKA POGOTKOM ITALIJI U 85. MINUTI PO PRVI PUTA U POVIJESTI IZBORILA OSMINU FINALA EURA: Nainggolan golčinom izbacio Švedsku |rad=net.hr |dan=22. lipnja 2016. |preuzeto=28. lipnja 2016. |archive-date=28. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160628182936/http://net.hr/sport/nogomet/irska-je-pogotkom-italiji-u-85-minuti-izborila-osminu-finala-svedska-se-porazom-od-belgije-oprostila-od-eura/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; {{swe oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.aftonbladet.se/sportbladet/fotboll/landslagsfotboll/article22936136.ab |naslov=Slutar – men hyllas inte i avskedet |rad=aftonbladet.se |dan=3. lipnja 2016. |preuzeto=28. lipnja 2016.}} &lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{commons}}
{{izvori}}

{{Mrva-biog-nogomet}}
{{Navigacije
|naslov=Sastavi Švedske
| naslov-style = background:#FFF01C; color:#005B99; border:1px solid #005B99;
|popis=
{{Sastav Švedska 2004 EP}}
{{Sastav Švedska 2006 SP}}
{{Sastav Švedska 2008 EP}}
{{Sastav Švedska 2012. EP}}
{{Sastav Švedska 2016. EP}}}}

{{GLAVNIRASPORED:Isaksson, Andreas}}
[[Kategorija:Švedski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometni vratari]]
[[Kategorija:Nogometaši Juventusa F.C.]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši PSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Stade Rennaisa]]</text>
      <sha1>smc17cqgd2zglfqzev3h2xtdmtmvxxv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fernando Alonso</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53597</id>
    <revision>
      <id>6432154</id>
      <parentid>6430016</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T15:50:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ScF</username>
        <id>90302</id>
      </contributor>
      <comment>ažurirano nakon utrke: infookvir; postignuća; potpuni popis rezultata</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96699" xml:space="preserve">{{Infookvir vozač F1
| Ime             = Fernando Alonso
| Slika           = [[Datoteka:Alonso 2016.jpg|200px]]
| Opis slike      = Fernando Alonso 2016.
| Državljanstvo   = {{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]]
| Broj_automobila = '''&lt;span style=&quot;padding:3px 3px; color:#FFFFFF; background:#0247FE;&quot;&gt;14&lt;/span&gt;'''
| Momčad          = [[Alpine F1 Team|BWT Alpine F1 Team]]
| Utrke           = 348 (345 starta)
| Prvenstva       = 2 ([[Formula 1 - sezona 2005.|2005.]], [[Formula 1 - sezona 2006.|2006.]])
| Pobjede         = [[Pobjednici utrka Formule 1|32]]
| Prvo_sm         = 22
| Najbrži_krugovi = 23
| Podiji          = 98
| Odustajanja     = 70
| Bodovi          = 2017
| Prva_utrka      = [[Velika nagrada Australije]] [[Formula 1 - sezona 2001.|2001.]]
| Prva_pobjeda    = [[Velika nagrada Mađarske]] [[Formula 1 - sezona 2003.|2003.]]
| Zadnja_pobjeda  = [[Velika nagrada Španjolske]] [[Formula 1 - sezona 2013.|2013.]]
| Zadnja_utrka    = [[Velika nagrada Francuske]] [[Formula 1 - sezona 2022.|2022.]]
}}

'''Fernando Alonso Díaz''' ([[Oviedo]], [[Asturija]], [[29. srpnja]] [[1981.]]) [[Španjolska|španjolski]] je vozač automobilističkih utrka. Dvostruki je svjetski prvak [[Formula 1|Formule 1]], prvak [[Međunarodna automobilistička federacija|FIA]] Svjetskog prvenstva u utrkama izdržljivosti (WEC) te jedini vozač u povijesti koji je dva puta uvršten u FIA-inu Kuću slavnih. Dvostruki je pobjednik utrke [[24 sata Le Mansa]] te pobjednik utrke [[24 sata Daytone]]. Često ga se smatra jednim od najboljih i najkompletnijih vozača u Formuli 1.&lt;ref name=&quot;a&quot;&gt;[https://f1i.com/news/77605-f1-media-sees-alonso-best-driver-current-grid.html &quot;F1 media sees Alonso as best driver on current grid&quot;], 27. listopada 2016. (pristupljeno 1. prosinca 2020.)&lt;br&gt;[https://www.grandprix247.com/2015/04/24/hamilton-alonso-is-one-of-the-best-drivers-f1-has-ever-seen/ “Hamilton: Alonso is one of the best drivers F1 has ever seen”] 24. travnja 2015. (pristupljeno 1 prosinca 2020.)&lt;br&gt;[https://www.skysports.com/f1/news/24184/11549139/fernando-alonso-returning-to-f1-what-makes-him-so-good &quot;Fernando Alonso returning to F1: What makes him so good&quot;] (pristupljeno 1. prosinca 2020.)&lt;br&gt;[https://f1i.com/news/370539-alonso-hamilton-pairing-strongest-theres-ever-been-de-la-rosa.html “Alonso/Hamilton pairing 'strongest there's ever been' - De la Rosa”] 20. ožujka 2020. (pristupljeno 1. prosinca 2020.)&lt;br&gt;[https://www.redbull.com/ng-en/mark-webber-dream-race-team “Exclusive: Mark Webber reveals his fantasy F1 racing team line-up – his choices will surprise you”], 6. studenog 2014. (pristupljeno 1. prosinca 2020.)&lt;br&gt;[https://f1i.com/news/372284-heidfeld-chooses-alonso-as-most-complete-driver.html “Heidfeld chooses Alonso as 'most complete' driver”], 25. travnja 2020. (pristupljeno 1. prosinca 2020.)&lt;br&gt;[https://www.f1-bih.com/hamilton-i-alonso-su-najkompletniji-vozaci-kimi-je-jedan-od-najbrzih-ali-nikada-nije-bio-najkompletniji/ “Hamilton i Alonso su najkompletniji vozači”], 22. siječnja 2019. (pristupljeno 1. prosinca 2020.)&lt;/ref&gt;

Svoj prvi naslov svjetskog prvaka u Formuli 1 osvojio je 25. rujna [[Formula 1 - sezona 2005.|2005.]] za momčad [[Renault F1|Renault]]. Time je s 24 godine i 59 dana srušio tadašnji rekord [[Emerson Fittipaldi|Emersona Fittipaldija]] za najmlađega svjetskog prvaka. Nakon obrane naslova [[Formula 1 - sezona 2006.|2006.]] Alonso je tada postao i najmlađi dvostruki svjetski prvak. Karijeru u Formuli 1 započeo je [[Formula 1 - sezona 2001.|2001.]] u [[Minardi]]ju, nakon čega je [[Formula 1 - sezona 2002.|2002.]] prešao u [[Renault F1|Renault]] te postao njihov test vozač. [[Formula 1 - sezona 2003.|2003.]] postao je najmlađi vozač koji je do tada ostvario prvo startno mjesto te najmlađi pobjednik u utrci [[Formula 1|Formule 1]]. Nakon što je [[Formula 1 - sezona 2007.|2007.]] završio na trećem mjestu u momčadi [[McLaren]]a, [[Formula 1 - sezona 2008.|2008.]] se vratio u [[Renault F1|Renault]] na dvije sezone te ostvario dvije pobjede. Od [[Formula 1 - sezona 2010.|2010.]] do [[Formula 1 - sezona 2014.|2014.]] vozio je za momčad [[Scuderia Ferrari|Ferrari]], a [[Formula 1 - sezona 2010.|2010.]], [[Formula 1 - sezona 2012.|2012.]] te [[Formula 1 - sezona 2013.|2013.]] završavao je na drugom mjestu u prvenstvu. [[Formula 1 - sezona 2015.|2015.]] vratio se u momčad [[McLaren]]a gdje je ostao do [[Formula 1 - sezona 2018.|2018.]] bez značajnijih uspjeha zbog nekonkurentnog bolida. [[Formula 1 - sezona 2021.|2021.]] vratio se u Formulu 1 nakon dvije godine stanke te vozi za tim [[Alpine F1 Team|Alpine]].

Osim Formule 1, vozio je sezonu 2018. – 2019. FIA Svjetskog prvenstva u utrkama izdržljivosti za momčad Toyotu Gazoo Racing uz vozače [[Sébastien Buemi|Sébastiena Buemija]] i [[Kazuki Nakađima|Kazukija Nakajimu]] s kojima je osvojio naslov prvaka uključujući i dvije pobjede na utrci [[24 sata Le Mansa]]. Tri puta je sudjelovao u [[IndyCar]] seriji u utrkama [[500 milja Indianapolisa]], [[IndyCar - sezona 2017.|2017.]] za [[McLaren]] [[Honda|Hondu]] [[Andretti Autosport|Andretti]], 2019. za McLaren Racing te 2020. za Arrow McLaren Racing. Vozio je utrke 24 sata Daytone u kategoriji WeatherTech SportsCar, 2018. za momčad United Autosports s [[Lando Norris|Landom Norrisom]] i Philipom Hansonom te 2019. za Wayne Taylor Racing s vozačima [[Kamui Kobayashi|Kamuijem Kobayashijem]], Rengerom van der Zandeom i Jordanom Taylorom s kojima je tada i pobijedio u utrci. 2020., nakon petomjesečnih priprema, odvozio je [[Reli Dakar]] sa suvozačem Marcom Comom te završio na 13. mjestu.

Alonso je prvi španjolski vozač Formule 1 koji je osvojio naslov prvaka. Vlasnik je momčadi FA Racing koja se natječe u kategoriji [[ESportovi|eSportova]], Formuli Renault, Formuli 4 te [[karting]]u. Osnivač je i ambasador modnog brenda Kimoa te [[UNICEF|UNICEF-ov]] ambasador dobre volje.

==Karting==

[[Slika: Fernando Alonso 1983 kart front-left 2017 Museo Fernando Alonso.jpg|mini|lijevo|230px|Prvi Alonsov kart]]

Karijeru u kartingu započeo je s tri godine kada mu je njegov otac José Luis Alonso darovao kart prvotno sastavljen za svoju osmogodišnju kćer Lorenu, Alonsovu sestru. Budući da ona nije pokazala nikakav interes za utrkivanje, kart je pripao mlađem bratu kojemu je bilo potrebno prilagoditi pedale da bi mogao voziti. Te iste godine Alonso je dobio službenu karting licencu i pobijedio u svojoj prvoj utrci u organizaciji trgovačkog centra gdje se natjecao s gotovo dvostruko starijom djecom. Nakon toga za Alonsa su uslijedila natjecanja na lokalnoj i regionalnoj razini.&lt;ref&gt;[https://www.lasprovincias.es/valencia/pg060312/deportes/200509/25/RC-biografia.html &quot;Fernando Alonso logra su sueño a los 24 años&quot;] ''lasprovincias.es''. 25. rujna 2005. (pristupljeno 20. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.grandprixhistory.org/alonso_bio.htm &quot;Fernando Alonso - Biography&quot;] ''grandprixhistory.org''. (pristupljeno 20. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt;

1988., sa sedam godina, Alonso je ostvario svoju prvu pobjedu u službenoj karting utrci u Poli de Laviani te osvojio prvenstvo [[Asturija|Asturije]] u dječjoj kategoriji pobijedivši u svih osam održanih utrka. Godinu dana kasnije, 1989., uz prvenstvo [[Asturija|Asturije]] osvojio je i prvenstvo [[Galicija|Galicije]] u istoj kategoriji, a sljedeće godine osvojio je kadetsko prvenstvo [[Asturija|Asturije]] i [[Baskija|Baskije]].&lt;ref name=&quot;FAkarijera&quot;&gt;[https://www.elmundo.es/elmundodeporte/especiales/2005/09/fernandoalonso/afondo/fechas.html&quot;Fernando Alonso – campeón del mundo&quot;] ''elmundo.es''. Rujan 2005. (pristupljeno 20. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt; 1991. završio je drugi na državnom prvenstvu Španjolske, a od 1992. zbog uspjeha bilo mu je dopušteno natjecati se u kategoriji od 100 kubika. 1993. na poziv vlasnika Genikarta Genisa Marcóa, Alonso je odvozio test vožnju na prvenstvu [[Katalonija|Katalonije]] u Mori de Ebro.&lt;ref&gt;[https://www.sport.es/es/noticias/motor/genis-marco-valedor-alonso-karting-5564835 &quot;Genís Marcó, el valedor de Alonso en el karting y su segunda familia&quot;] ''sport.es''. 17. listopada 2007. (pristupljeno 21. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt; Pobijedio je u utrci i time osigurao mjesto u juniorskom prvenstvu Španjolske kojeg je osvajao 1993., 1994. i 1995. U to vrijeme Alonso je počeo raditi i kao mehaničar za mlađe vozače kako bi pokrio dio troškova za svoje utrkivanje, a njegov mehaničar od samih početaka pa sve do juniorskog prvenstva bio je njegov otac.

Uspjesi u juniorskoj kategoriji doveli su ga do sudjelovanja na svjetskom prvenstvu u kartingu u [[Braga|Bragi]] 1995. gdje je završio treći u ukupnom poretku. 1996. u Genku postao je svjetski prvak u kartingu u juniorskoj kategoriji te istovremeno osvojio svoj četvrti naslov državnog prvaka Španjolske na stazi Sils. Iste godine osvojio je i utrke ''Trofeo Estival'' u Italiji te ''Marlboro Masters'' u Barceloni. 1997. pobjeđivao je na brojnim natjecanjima, uključujući prvenstvo Španjolske i Italije. 1998. pobijedio je na unutarnjem karting natjecanju ''Paris Bercy'', osvojio naslov prvaka u kategoriji Inter-A u Španjolskoj, pobijedio na utrci ''Trofeo delle Industrie'' u [[Parma|Parmi]], osvojio ''Open Ford'' te postao europski viceprvak u klasi Formule-A.&lt;ref name=&quot;FAkarijera&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.caranddriver.com/es/formula-1/pilotos/a3517/fernando-alonso/ &quot;Fernando Alonso: Biografía y palmerés&quot;] ''caranddriver.com''. 1. siječnja 2020. (pristupljeno 21. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt;

==Juniorska karijera==

[[Slika:Coloni, Campos Motorsport, Euro Open Movistar by Nissan 1999.jpg|mini|desno|230px|Alonsov bolid iz serije ''Euro Open Movistar by Nissan'' 1999.]]

Bivši vozač Formule 1 [[Adrián Campos]] primijetio je Alonsa tijekom karting utrke ''Marlboro Masters'' u Barceloni na kojoj je Alonso pobijedio te ga pozvao na test vožnju na stazu Albacete u listopadu 1998. za njegov Formula Nissan tim [[Campos Racing|Campos Motorsport]]. Iako se Alonso zabio dva puta tijekom testiranja, do trećeg test dana dostigao je vremena pole pozicije njihovog vozača [[Marc Gené|Marca Genéa]] iz ranije održane utrke.&lt;ref name=&quot;Alonsobio&quot;&gt;[http://www.grandprixhistory.org/alonso_bio.htm &quot;Fernando Alonso&quot;] ''grandprixhistory.org''. (pristupljeno 25. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt; Alonso je bio potvrđen kao vozač [[Campos Racing|Campos Motorsporta]] za sezonu 1999. u seriji ''Euro Open Movistar by Nissan'' uz Antonija Garciju, dok je [[Marc Gené]] nastavio svoju karijeru u Formuli 1. Bez prijašnjeg iskustva u vožnji jednosjeda, Alonso je osvojio naslov pobijedivši u šest utrka, dok je njegov momčadski kolega završio na petom mjestu te osigurao timu [[Campos Racing|Campos Motorsport]] titulu najbolje momčadi. Krajem godine Alonso je na poziv [[Minardi]]ja u Jerezu odradio svoj prvi test u bolidu Formule 1. Na testu je debitiralo sedam različitih vozača vozeći bolid [[Minardi]]ja, Alonso je bio najbrži od njih te osim brzinom impresionirao i brzom prilagodbom na bolid&lt;ref&gt;[https://soymotor.com/noticias/20-anos-del-primer-test-de-formula-1-de-alonso-minardi-jerez-972075 &quot;20 años del primer test de Fórmula 1 de Alonso: se gestaba una leyenda&quot;] ''soymotor.com''. 13. prosinca 2019. (pristupljeno 14. travnja 2021.)&lt;/ref&gt; što je rezultiralo mjestom test vozača u njihovoj momčadi za sljedeću sezonu.

2000. Alonso je prešao u [[International Formula 3000|Formulu 3000]] vozeći za Team Astromegu. Iako u prvih šest utrka nije uspio osvojiti bodove, u Mađarskoj je završio na drugom mjestu, a na zadnjoj utrci na stazi [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] uzeo je pobjedu startavši s pole pozicije i odvozio najbrži krug u impresivnoj utrci po kiši.&lt;ref name=&quot;Alonsobio&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.motorsportmagazine.com/articles/single-seaters/f1/minardis-miraculous-f1-rebirth-even-fernando-alonso-was-building-the-car &quot;Minardi’s miraculous F1 rebirth: ‘Even Fernando Alonso was building the car!’&quot;] ''motorsportmagazine.com''. 5. ožujka 2021. (pristupljeno 25. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt; U ukupnom poretku završio je na četvrtom mjestu iza [[Mark Webber|Marka Webbera]].&lt;ref&gt;[https://dizzy1000.tripod.com/reviews/review00.htm &quot;FIA International F3000 - Season Review 2000&quot;] ''dizzy1000.tripod.com''. Prosinac 2000./siječanj 2001. (pristupljeno 25. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt; Tijekom sezone u [[International Formula 3000|Formuli 3000]] [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] i [[Renault F1|Renault]] bili su zainteresirani za Alonsa. [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] mu ponudio mjesto testnog vozača, no Flavio Briatore ipak ga je uvjerio da potpiše dugogodišnji ugovor s [[Renault F1|Renaultom]] koji se tada još natjecao pod imenom [[Benetton Formula|Benetton]]. Početkom sljedeće godine objavljeno je da će Alonso debitirati u Formuli 1 nakon što je [[Renault F1|Renault]] potvrdio Alonsovu posudbu [[Minardi]]ju.&lt;ref&gt;[https://www.autosport.com/f1/news/renault-confirms-alonso-contract-minardi-loan-5013320/5013320/ &quot;Renault confirms Alonso contract, Minardi loan&quot;] ''autosport.com''. 6. veljače 2001. (pristupljeno 14. travnja 2021.)&lt;/ref&gt;

== Formula 1 ==
=== Minardi (2001.) ===

'''[[Formula 1 - sezona 2001.|2001.]]'''

Alonsova prva utrka u Formuli 1 bila je u [[Minardi]]ju na [[Velika nagrada Australije|VN Australije]] [[Formula 1 - sezona 2001.|2001.]] uz momčadskog kolegu Tarsa Marquesa. Iako je Marques već imao dvanaest utrka iza sebe, u kvalifikacijama za prvu utrku sezone Alonso je zauzeo 19. startno mjesto ostvarivši 2,6 sekunde bolje vrijeme od svog momčadskog kolege. Gustav Brunner, tadašnji glavni dizajner Minardija, bio je impresioniran Alonsovom brzinom te nije zamišljao da bolid može uopće ići toliko brzo.&lt;ref&gt;[http://www.forzaminardi.com/alonso.php “Fernando Alonso“] ''forzaminardi.com''. (pristupljeno 19. travnja 2021.)&lt;/ref&gt; Alonso je utrku završio na 12. mjestu što je bio veliki rezultat za momčad s obzirom na to da je bolid iza sebe imao samo 50 km probne vožnje prije same utrke. U četvrtoj utrci sezone u Imoli, bio je bolji u kvalifikacijama od oba [[Benetton Formula|Benettona]], [[Prost Grand Prix|Prosta]] te svog momčadskog kolege. 

Iako je Alonsov najbolji rezultat te sezone bio 10. mjesto u Hockenheimu u Njemačkoj, njegova najbolja utrka bila je posljednja u sezoni u Suzuki u Japanu kada je završio na 11. mjestu ispred šest vozača te pretekao za cijeli krug [[Olivier Panis|Oliviera Panisa]] u BAR-u. Paul Stoddart, tadašnji vlasnik momčadi, opisao je Alonsovu zadnju utrku za Minardi kao vožnju 53 kvalifikacijska kruga.&lt;ref&gt;Vigar, Simon (2008.) ''Forza Minardi''. Poundbury: Veloce Publishing Ltd ISBN 1845841603&lt;/ref&gt; Unatoč tomu što se [[Minardi]] borio s nedostatkom novčanih sredstava te bio daleko od idealne momčadi za debitanta, Alonso je ostvario impresivnu sezonu, zasjenivši Marquesa te Alexa Yoonga, momčadskog kolegu na posljednje tri utrke. 

=== Renault (2002. − 2006.) ===

==== [[Formula 1 - sezona 2002.|2002.]] ====

Krajem 2001. [[Renault F1|Renault]] je odlučio vratiti Alonsa u svoju momčad na mjesto testnog vozača za [[Formula 1 - sezona 2002.|2002.]] sezonu kako bi u potpunosti razvio svoj talent te u nadolazećim godinama postao ključan dio tima u borbi za naslov prvaka.&lt;ref&gt;[https://www.crash.net/f1/news/40520/1/alonso-named-as-renault-f1-test-driver “Alonso named as Renault F1 test driver“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210722213324/https://www.crash.net/f1/news/40520/1/alonso-named-as-renault-f1-test-driver |date=22. srpnja 2021. }} ''crash.net''. (pristupljeno 19. srpnja 2021.)&lt;/ref&gt; Alonso je tijekom svoje test sezone radio s timom inženjera na poboljšanju i razvoju bolida te odvozio ukupno 1642 kruga na testiranjima u Španjolskoj i Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;[https://www.racefans.net/fernando-alonso/ “Fernando Alonso biography“] ''racefans.net''. (pristupljeno 18. srpnja 2021.)&lt;/ref&gt; 

U svibnju 2002. odradio je i testiranje Jaguara R3 na stazi [[Staza Silverstone|Silverstone]] na poziv [[Niki Lauda|Nikija Laude]], tadašnjeg šefa momčadi [[Jaguar Racing|Jaguara]]. [[Niki Lauda|Lauda]] je vidio Alonsa kao novog najboljeg talenta u Formuli 1 te je na testiranju htio evaluirati vlastite mlade vozače u usporedbi s njim i vidjeti bi li mogao zamijeniti [[Eddie Irvine|Eddija Irvinea]] za sljedeću sezonu te voziti zajedno uz [[Pedro de la Rosa|Pedra de la Rosu]].&lt;ref&gt;[https://drivetribe.com/p/did-you-know-fernando-alonso-tested-F1behm0SSA2ayGVbQfkodg?iid=T3b2OvAiQk6PIxl7xAQMUA “Did you know Fernando Alonso tested for Jaguar?“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210901202056/https://drivetribe.com/p/did-you-know-fernando-alonso-tested-F1behm0SSA2ayGVbQfkodg?iid=T3b2OvAiQk6PIxl7xAQMUA |date=1. rujna 2021. }} ''drivetribe.com''. (pristupljeno 18. srpnja 2021.)&lt;/ref&gt; Alonso je na testiranju odvozio bolje vrijeme od Jaguarovih vozača [[Pedro de la Rosa|Pedra de la Rose]] i [[Eddie Irvine|Eddieja Irvinea]] te treće najbolje vrijeme iza [[Rubens Barrichello|Rubensa Barrichella]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]] i Allana McNisha u [[Toyota Racing|Toyoti]] od ukupno 16 vozača.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/formula_one/2011180.stm “Alonso impresses in Jaguar test“] ''news.bbc.co.uk''. (pristupljeno 18. srpnja 2021.)&lt;/ref&gt; Sredinom sezone službeno je objavljeno da će Alonso zamijeniti [[Jenson Button|Jensona Buttona]] za [[Formula 1 - sezona 2003.|2003.]] sezonu te biti vozač [[Renault F1|Renaulta]] uz [[Jarno Trulli|Jarna Trullija]].&lt;ref&gt;[https://www.autosport.com/f1/news/alonso-trulli-to-drive-for-renault-in-2003-5060548/5060548/“Alonso, Trulli to Drive for Renault in 2003“] ''autosport.com''. (pristupljeno 19. srpnja 2021.)&lt;/ref&gt;

==== [[Formula 1 - sezona 2003.|2003.]] ==== 

[[Slika:Fernando Alonso 2003 Silverstone 5.jpg|mini|desno|260px|Alonso u Renaultu R23 na VN Velike Britanije 2003.]]

Sezonu je započeo završivši na sedmom mjestu na [[Velika nagrada Australije|VN Australije]], a već je u drugoj utrci sezone, na [[Velika nagrada Malezije|VN Malezije]], ostvario svoju prvu startnu poziciju u karijeri te tada s 21 godinom i 236 dana postao najmlađi vozač kojemu je to uspjelo, srušivši rekord koji je držao [[Rubens Barrichello]].&lt;ref name=&quot;“Rec”&quot;&gt;[https://www.motorsportmagazine.com/archive/article/july-2016/40/youth-today “The youth of today“] ''motorsportmagazine.com''. (pristupljeno 23. srpnja 2021.)&lt;/ref&gt;  Utrku je završio na trećem mjestu, a do svoje prve pobjede u karijeri došao je kasnije u sezoni na [[Velika nagrada Mađarske|VN Mađarske]], startavši po drugi put u karijeri s pole pozicije, te tada s 22 godine i 26 dana postao i najmlađi pobjednik utrke u Formuli 1, srušivši rekord Brucea McLarena iz 1959.,&lt;ref name=&quot;“Rec”&quot; /&gt; te ujedno i prvi Španjolac koji je pobijedio u Formuli 1. 

U kišnoj utrci na [[Velika nagrada Brazila|VN Brazila]] doživio je veliku nesreću u 54. krugu naletjevši na ostatke bolida [[Mark Webber|Marka Webbera]], koji se netom prije zabio u zaštitnu ogradu, te pretrpio sile od 35 G i 60 G pri udaru u dvije zaštitne ograde nakon čega je utrka bila zaustavljena, a Alonso prevezen u bolnicu na promatranje gdje su rezultati pokazali da je prošao bez težih ozljeda.&lt;ref&gt;[https://www.crash.net/f1/news/45315/1/alonso-discharged “Alonso discharged“] ''crash.net ''. 8. travnja 2003. (pristupljeno 23. srpnja 2021.)&lt;/ref&gt; U utrci je bio klasificiran kao treći. [[Velika nagrada San Marina|VN San Marina]] završio je na šestom mjestu, a na [[Velika nagrada Španjolske|VN Španjolske]], pred svojom publikom, došao je do trećeg postolja završivši na drugom mjestu. U [[Velika nagrada Austrije|Austriji]] je imao prvo odustajanje u sezoni zbog problema s motorom, a zbog motora je odustajao i u utrkama u [[Velika nagrada Francuske|Francuskoj]],  [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD-u]] i [[Velika nagrada Japana|Japanu]] dok utrku u [[Velika nagrada Velike Britanije|Velikoj Britaniji]] nije završio zbog problema s mjenjačem. U [[Velika nagrada Monaka|Monaku]] je došao do petog mjesta, a na [[Velika nagrada Kanade|VN Kanade]], [[Velika nagrada Europe|VN Europe]] i [[Velika nagrada Njemačke|VN Njemačke]] do četvrtog mjesta. 

U [[Velika nagrada Kanade|Kanadi]] je postigao i svoj prvi najbrži krug utrke te s 21 godinom i 321 danom ujedno postao i tadašnji najmlađi vozač koji je to ostvario, nakon što je rekord do tada, također, držao Bruce McLaren.&lt;ref&gt;[https://f1.fandom.com/wiki/Fastest_lap “Fastest lap“] ‘’f1.fandom.com’’. (pristupljeno 23. srpnja 2021.)&lt;/ref&gt; U [[Velika nagrada Italije|Italiji]], zadnjoj utrci koju je završio te sezone, uspio je doći do osmog mjesta i osvojiti bod nakon starta sa začelja zbog problema s kontrolom trakcije u kvalifikacijama. U svakoj utrci koju je završio, Alonso je uvijek ostvario bolja mjesta od onih u kvalifikacijama, osim u Maleziji kada je startao s pole pozicije, često poboljšavajući rezultat za nekoliko pozicija. Iako je uspijevao držati konstantu u rezultatima tijekom sezone, zbog čestih problema s motorom završio je sezonu na šestom mjestu s ukupno 55 osvojenih bodova te četiri postolja, dok je [[Renault F1|Renault]] završio na četvrtom mjestu u prvenstvu konstruktora.

==== [[Formula 1 - sezona 2004.|2004.]] ==== 

Sezona 2004. započela je dobro za Alonsa koji je završio na 3. mjestu u [[Australija|Australiji]]. Sredinom sezone završio je na postolju u [[Francuska|Francuskoj]], a ubrzo zatim u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Mnogi su sumnjali u Alonsove sposobnosti da nadmaši [[Jarno Trulli|Jarna Trullija]], ali kako se približavao kraj sezone, Trullijeva je forma padala i tako je Alonso završio sezonu na 4. mjestu u ukupnom poretku vozača s 59 osvojenih bodova.

==== [[Formula 1 - sezona 2005.|2005.]] ==== 

Godine 2005. Alonso postaje najmlađi svjetski prvak.

==== [[Formula 1 - sezona 2006.|2006.]] ==== 

Godine 2006. Alonso je obranio svoju titulu svjetskoga prvaka.

=== McLaren (2007.) ===

'''[[Formula 1 - sezona 2007.|2007.]]'''

U sezoni 2007. Alonsu se u McLarenu pridružio mladi [[Lewis Hamilton]]. Već u drugoj utrci u Maleziji Alonso je pokazao zašto je dvostruki svjetski prvak prvim mjestom. Alonsov suvozač Lewis Hamilton u debitantskoj utrci osvaja treće mjesto dokazavši da je odličan vozač. U nevjerojatnoj završnici sezone, Kimi Raikkonen, Ferrarijev vozač, uspijeva u posljednjoj utrci sezone osvojiti naslov svjetskoga prvaka pobjegavši Alonsu i Hamiltonu za 1 bod. Unatoč tomu što su McLarenovi vozači imali jednak broj bodova, pobjeda i drugih mjesta, zbog manjeg broja trećih mjesta Alonso završava sezonu na 3. mjestu.

=== Renault (2008. − 2009.) ===

==== [[Formula 1 - sezona 2008.|2008.]] ==== 

Godine 2008. Alonso se vratio u Renault nakon neuspješne sezone u McLaren Mercedesu. Do [[VN Europe]] je njegov Renault bio prilično mušičav, i do tada je osvojio samo 18 bodova. A onda je na [[VN Belgije]] slijedio preokret. Na [[VN Belgije]] i [[VN Italije]] osvaja 2 četvrta mjesta. Nakon te dvije utrke Alonso s puno samopouzdanja dolazi na [[VN Singapura]]. A onda u kvalifikacijama slijedi šok: na početku Q2 otkazuje pumpa za gorivo i Alonso mora startati petnaesti. Tada mu je slijedila najkompromitirajuća utrka u karijeri. Na startu se odmah probija na 12. mjesto, još malo kasnije pretječe [[Jarno Trulli|Jarna Trullija]] te dolazi na 11. mjesto. U 13. krugu odlazi u boks te, istina, pada na zadnje mjesto, ali tada slijedi skandal. Samo jedan krug kasnije njegov se momčadski kolega [[Nelson Piquet Jr.]] zabija u zid, prema prethodnom dogovoru s Flaviom Briatoreom. Briatorea je godinu dana kasnije Svjetsko vijeće za moto-sport Međunarodne automobilističke federacije [[(FIA)]] optužilo da je naredio Piquetu da se namjerno zaleti u zid na utrci u Singapuru čime je omogućio momčadskom kolegi Alonsu da pobijedi.Alonso nije kažnjen jer navodno ništa o tome nije znao. Nakon Singapura su slijedili još jedna pobjeda u [[VN Japana|Japanu]], četvrto mjesto u [[VN Kine|Kini]] te drugo mjesto u [[VN Brazila|Brazilu]]. Na kraju sezone je zauzeo peto mjesto u Prvenstvu vozača sa 61 osvojenim bodom.

==== [[Formula 1 - sezona 2009.|2009.]] ==== 

Fernando Alonso nastavio je još jednu sezonu u Renaultu s momčadskim kolegom [[Nelson Piquet Jr.| Nelsonom Piquetom mlađim]]. 

Na početku prvenstva, Alonso i [[Renault]] bili su vrlo optimistični i španjolski vozač započeo je dobro, završivši na 5. mjestu na Velikoj Nagradi Australije nakon što je startao s 10. startne pozicije. S vremenom je povećavao zaostatak u poretku nakon 11. mjesta na kišovitoj Velikoj Nagradi Malezije i 9. mjesta nakon strateške pogreške na Velikoj Nagradi Kine. U Bahreinu je opet ušao u bodove plasiravši se 8. Nakon Montmela završio je 5., u Monaku je bio 7.

Između Monaca i Belgije, [[R29]] pokazuje koliko je slab, ali bori se s vodećima u prvenstvu, iako mu loša sreća i problemi u boksu ne dopuštaju boriti se za postolje. Međutim, u određenim trenutcima se pokazalo da bolid ima što pokazati, kao što se to vidjelo plasmanom na pole poziciju na Hungaroringu ili tijekom utrke na Spa-Francorchampsu, gdje je Fernando bio 3. sve dok se nije pojavio problem s naplatkom kotača koji je završio odustajanjem.
Sljedeća je bila noćna utrka u Singapuru zajedno s polemikama zbog nesreće Nelsona Piqueta mlađeg (koji je već bio zamijenjen [[Romain Grosjean | Romainom Grosjeanom]]) 2008. U Singapuru je Alonso, napokon, osvojio jedino postolje u lošoj sezoni u kojoj je Renault slabo radio na razvijanju bolida zbog ekonomske krize.

Dana 30. rujna 2009., poslije nebrojivih špekulacija, [[Scuderia Ferrari]] objavila je na svojoj službenoj stranici potpisivanje ugovora s Fernandom Alonsom za sljedeće 3 sezone.

S riješenom budućnošću, Alonso je htio završiti u najboljoj mogućoj formi s Renaultom, ali nije uspio postignuti dobre rezultate, u Japanu je završio na 10. mjestu, u Brazilu odustao, a u Abu Dhabiju se plasirao na 14. poziciju. Tako se Alonso oprostio od 7 godina u Renaultu ne mogavši osvojiti ništa značajno u svojoj posljednjoj sezoni s ne tako kompetitivnim bolidom. Bila je to njegova najgora sezona od debija u Minardiju.

=== Ferrari (2010. − 2014.) ===

==== [[Formula 1 - sezona 2010.|2010.]] ==== 

==== [[Formula 1 - sezona 2011.|2011.]] ==== 

==== [[Formula 1 - sezona 2012.|2012.]] ====

==== [[Formula 1 - sezona 2013.|2013.]] ====

==== [[Formula 1 - sezona 2014.|2014.]] ====

=== McLaren (2015. − 2018.)===

==== [[Formula 1 - sezona 2015.|2015.]] ==== 

==== [[Formula 1 - sezona 2016.|2016.]] ====

==== [[Formula 1 - sezona 2017.|2017.]] ====

==== [[Formula 1 - sezona 2018.|2018.]] ====

=== Alpine (2021. − 2022.) ===

==== [[Formula 1 - sezona 2021.|2021.]] ====

U srpnju 2020. potvrđeno je da se Alonso vraća u [[Formula 1|Formulu 1]] nakon što je potpisao ugovor s [[Renault F1|Renaultom]] koji se od [[Formula 1 - sezona 2021.|2021.]] natječe pod novim imenom [[Alpine F1 Team|Alpine]].&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/latest/article.fernando-alonso-to-make-sensational-return-to-f1-with-renault-in-2021.70HoQCymKIElIDzHFXkaBB.html &quot;Fernando Alonso to make sensational return to F1 with Renault in 2021&quot;] ''formula1.com''. 8.srpnja 2020. (pristupljeno 25. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/latest/article.renault-alpine-f1-team-2021.7eY84dCU9MythQjcYG8T45.html &quot;Renault to rebrand as Alpine F1 Team in F1&quot;] ''formula1.com''. (pristupljeno 25. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt; Kako bi se pripremio za utrkivanje nakon dvije godine stanke, Alonso je ponovo sjeo u bolid Formule 1 u listopadu 2020. na testu u [[Barcelona|Barceloni]] vozeći aktualni bolid R.S. 20.,&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/latest/article.alonso-says-its-like-a-new-beginning-as-he-gets-first-taste-of-2020-renault.7f9tTX9yyqCVfCtEbwxgcG.html &quot;Alonso says 'it's like a new beginning' as he gets first taste of 2020 Renault&quot;] ''formula1.com''. 13. listopada 2020. (pristupljeno 25. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt; a u studenom je odradio test s bolidom iz 2018. R.S. 18 u [[Bahrein]]u i [[Abu Dhabi]]ju.&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/latest/article.incredibly-motivated-alonso-set-for-second-test-in-2018-renault-at-abu-dhabi.3CKa7IWtKcQcZc3nV8HRhn.html &quot;Incredibly motivated Alonso set for second test in 2018 Renault at Abu Dhabi&quot;] ''formula1.com''.  13. studenog 2020. (pristupljeno 25. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt; Nakon završetka prvenstva 2020. dopušteno mu je sudjelovanje na testu za mlade vozače u [[Abu Dhabi]]ju gdje je odvozio najbrža vremena s aktualnim bolidom R.S. 20.&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/latest/article.fernando-alonso-to-drive-2020-renault-at-end-of-season-abu-dhabi-test.5ytbqcTwV90jPnTa74lo0W.html &quot;Fernando Alonso to drive 2020 Renault F1 car at end-of-season Abu Dhabi test&quot;] ''formula1.com''. 3. prosinca 2020. (pristupljeno 25. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/alonso-najbrzi-na-testu-mladih-vozaca-u-abu-dhabiju/ &quot;Alonso najbrži na testu mladih vozača u Abu Dhabiju&quot;] ''maxf1.net''. 15. prosinca 2020. (pristupljeno 25. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt; Alonso je i tijekom vikenda završne utrke u [[Velika nagrada Abu Dhabija|Abu Dhabiju]] 2020. odvozio demonstraciju u [[Renault R25|Renaultu R25]], bolidu u kojem je prije petnaest godina osvojio prvi naslov prvaka.&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/pogledajte-kako-alonso-punom-brzinom-juri-abu-dhabijem-u-renaultu-r25/ &quot;Pogledajte kako Alonso punom brzinom juri Abu Dhabijem u Renaultu R25&quot;] ''maxf1.net''. 12. prosinca 2020. (pristupljeno 25. ožujka 2021.)&lt;/ref&gt;

Mjesec dana prije početka sezone Alonso je trenirajući na biciklu blizu [[Lugano|Lugana]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] sudjelovao u prometnoj nesreći u kojoj je zadobio prijelom gornje čeljusti. Nakon operativnog zahvata zadržan je na promatranju sljedeća dva dana. Iako je prvotno bilo upitno hoće li biti potpuno spreman do početka sezone, nakon nekoliko dana mirovanja mogao je nastaviti s treninzima i pripremama za sezonu.&lt;ref&gt;[https://www.cyclingweekly.com/news/latest-news/swiss-police-confirm-fernando-alonso-was-hit-by-car-while-cycling-490874 “Swiss police confirm Fernando Alonso was hit by car while cycling“] ''cyclingweekly.com''. 16. veljače 2021. (pristupljeno 21. studenog 2021.)&lt;/ref&gt; Zbog odgođenih priprema, u veljači je morao propustiti lansiranje novog Alpineovog bolida&lt;ref&gt;[https://www.planetf1.com/news/fernando-alonso-absent-alpine-launch/ “Alonso to miss Alpine A521 launch“] ''planetf1.com''. 26. veljače 2021. (pristupljeno 22. studenog 2021.)&lt;/ref&gt; te test s bolidom iz 2018. na Paul Ricard stazi.&lt;ref name=&quot;Alonsopriprema&quot;&gt;[https://racingnews365.com/alonso-believes-cycling-accident-affected-ability-to-adapt-to-car “Alonso believes cycling accident affected ability to adapt to car“] ''racingnews265.com''. 24. studenog 2021. (pristupljeno 26. studenog 2021.)&lt;/ref&gt; Uzimajući u obzir dvogodišnju stanku, Alonso je prije prve utrke u sezoni isticao da njegova brzina neće odmah na početku biti na najvišoj razini te da će mu trebati nekoliko utrka da se privikne i poboljša svoju kvalitetu vožnje.&lt;ref&gt;[https://www.motorsport.com/f1/news/alonso-still-not-100-on-f1-return-with-alpine/5904306/ “Alonso still not 100 on F1 return with Alpine“] ''motorsport.com''. 25. ožujka 2021. (pristupljeno 26. studenog 2021.)&lt;/ref&gt; To je i potvrdio tijekom sezone izjavivši da su propušteno testiranje i manjak sati u simulatoru u predsezoni zbog nesreće utjecali na broj utrka koji mu je bio potreban da bude potpuno spreman.&lt;ref name=&quot;Alonsopriprema&quot; /&gt; 

[[Slika:Fernando Alonso, F1 British Grand Prix 2021.jpg|mini|desno|320px|Alonso vozi Alpine A521 na VN Velike Britanije 2021.]]

U prvoj utrci sezone u [[Velika nagrada Bahreina|Bahreinu]] Alonso je uspio ući u posljednji krug kvalifikacija i ostvariti devetu startnu poziciju, no tijekom utrke odustao je zbog problema s kočnicama. Do svojeg prvog boda u sezoni došao je na [[Velika nagrada Emilia Romagne|VN Emilije Romagne]] u kojoj je na kraju bio promoviran s 11. na 10. mjesto nakon što je [[Kimi Räikkönen]] kažnjen s 30 sekundi po završetku utrke. [[Velika nagrada Portugala|VN Portugala]] završio je na osmom mjestu nakon starta s 13. pozicije, dok u [[Velika nagrada Španjolske|Španjolskoj]] i [[Velika nagrada Monaka|Monaku]] nije ostvario bodove. U [[Velika nagrada Azerbajdžana|Azerbajdžanu]] je nakon ponovljenog starta zbog prekinute utrke došao s 10. do šestog mjesta u posljednjem krugu utrke, a u sljedeće je tri utrke na [[Velika nagrada Francuske|VN Francuske]], [[Velika nagrada Štajerske|VN Štajerske]] te [[Velika nagrada Austrije|VN Austrije]] također završio u bodovima. U [[Velika nagrada Velike Britanije|Velikoj Britaniji]] briljirao je tijekom prvih sprint kvalifikacija.&lt;ref&gt;[https://f1chronicle.com/fernando-alonso-stars-in-first-ever-sprint-qualifying/ “Fernando Alonso stars in first ever sprint qualifying“] ''f1chronicle.com'' 18. srpnja 2021. (pristupljeno 21. studenog 2021.)&lt;/ref&gt; U prvom krugu probio se s 11. mjesta na peto, a do kraja kvalifikacija završio je na sedmom mjestu. Utrku je obilježila nesreća [[Max Verstappen|Maxa Verstappena]] koji je odustao u prvom krugu nakon kontakta s [[Lewis Hamilton|Lewisom Hamiltonom]], a Alonso je završio utrku na sedmoj poziciji.

U [[Velika nagrada Mađarske|Mađarskoj]] je [[Alpine F1 Team|Alpine]] došao do najboljeg rezultata u sezoni. Alonsov se momčadski kolega [[Esteban Ocon]] nakon kaotičnog kišnog starta probio s osme na drugu poziciju, a nakon ponovnog starta zbog zaustavljene utrke došao i do vodeće pozicije u utrci. Alonso je u utrci držao šestu poziciju te je prije drugog zaustavljanja u boks i vodio u utrci. Po izlasku iz boksa vratio se na četvrtu poziciju te počeo sustizati [[Carlos Sainz|Carlosa Sainza]] dok mu se istovremeno približavao [[Lewis Hamilton]] na petom mjestu sa svježim gumama želeći doći do pobjede.  [[Lewis Hamilton|Hamilton]] je u 53. krugu dostigao Alonsa, no očekivano pretjecanje pretvorilo se u borbu od 12 krugova u kojoj je [[Lewis Hamilton|Hamilton]] iznova pokušavao preteći Alonsa na nekoliko mjesta na stazi. Alonso je branio svaki njegov pokušaj sve do 65. kruga kada je u prvom zavoju snažno zakočio te time omogućio [[Lewis Hamilton|Hamiltonu]] prolazak. Zadržavši [[Lewis Hamilton|Hamiltona]] svojom obrambenom vožnjom odigrao je ključnu ulogu u utrci svog momčadskog kolege koji je stigao do prve pobjede u karijeri, a momčad [[Alpine F1 Team|Alpine]] upisala je svoju prvu pobjedu otkako se natječe pod novim imenom.&lt;ref&gt;[https://www.motorsportweek.com/2021/08/01/ocon-credits-alonsos-teamwork-after-incredible-defending/ “Ocon credits Alonso's teamwork after incredible defending“] ''motorsportweek.com''. 1. kolovoza 2021. (pristupljeno 21. studenog 2021.)&lt;/ref&gt; Po završetku sezone Alonso je za svoju izvrsnu obranu od [[Lewis Hamilton|Hamiltona]] osvojio i [[Međunarodna automobilistička federacija|FIA]]-inu nagradu za najbolji potez godine.&lt;ref&gt;[https://racingnews365.com/alonso-takes-home-fia-prize-for-thrilling-hamilton-battle “Alonso takes home FIA prize for thrilling Hamilton battle“] ''racingnews365.com''. 17. prosinca 2021. (pristupljeno 22. prosinca 2021.)&lt;/ref&gt;

[[Alpine F1 Team|Alpine]] je nakon ljetne stanke uoči [[Velika nagrada Belgije|VN Belgije]] službeno potvrdio produljenje Alonsovog ugovora za 2022. sezonu.&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/alonso-produljio-ugovor-s-alpineom-za-2022/ “Alonso produljio ugovor s Alpineom za 2022“] ''maxf1.net''. 26. kolovoza 2021. (pristupljeno 19. prosinca 2021.)&lt;/ref&gt; Utrku u [[Velika nagrada Belgije|Belgiji]] koja je zbog jakih kišnih uvjeta vožena kratko pod sigurnosnim automobilom završio je na 11. poziciji. U sljedeće je tri utrke ponovo završavao u bodovima, u [[Velika nagrada Nizozemske|Nizozemskoj]] je bio šesti, u [[Velika nagrada Italije|Italiji]] osmi te u [[Velika nagrada Rusije|Rusiji]] šesti. Na [[Velika nagrada Rusije|VN Rusije]] bio je i nadomak prvog podija. Zahvaljujući strategiji jednog ulaska u boks i kontroliranoj vožnji u skliskim uvjetima zbog kiše pet krugova prije kraja, probio se sa šeste na treću poziciju. No, ostavši jedan krug predugo na stazi prije promjene guma na intermedije momčad je propustila priliku za drugo postolje sezone, unatoč brzini i dobrom balansu bolida. U [[Velika nagrada Turske|Turskoj]] je startao s pete pozicije u utrci na koju je promoviran nakon što je [[Lewis Hamilton|Hamilton]] uzeo kaznu od 10 pozicija na startu zbog promjene motora. Alonsu je to bila prva najbolja pozicija s koje je startao u sezoni te ujedno i najbolja pozicija na startu u proteklih sedam godina.&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/latest/article.alonso-delighted-after-netting-first-top-5-start-in-7-years.60fonSxr4rEd6Mc6GsaUTp.html “Alonso delighted after netting first top 5 start in 7 years“] ''formula1.com''. 9. listopada 2021. (pristupljeno 22. studenog 2021.)&lt;/ref&gt; Odmah nakon starta u vlažnim i skliskim uvjetima imao je kontakt s [[Pierre Gasly|Pierreom Gaslyjem]] zbog čega je pao na začelje poretka, a nekoliko krugova kasnije imao je kontakt i s [[Mick Schumacher|Mickom Schumacherom]] zbog čega je dobio kaznu od pet sekundi zaustavljanja u boksu, kao i [[Pierre Gasly|Gasly]] za raniji incident. Alonso je utrku završio na 16. mjestu, a Alpine je uspio osvojiti bod zahvaljujući [[Esteban Ocon|Estebanu Oconu]] koji je završio na 10. mjestu nakon što je cijelu utrku odvozio bez zaustavljanja u boksu.&lt;ref&gt;[https://wtf1.com/post/ocon-broke-a-24-year-old-f1-record-at-the-turkish-gp/ “Ocon broke a 24-year-old F1 record at the Turkish GP“] ''wtf1.com''. 10. listopada 2021. (pristupljeno 22. studenog 2021.)&lt;/ref&gt; Nakon odustajanja na [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|VN SAD-a]] zbog problema sa stražnjim krilom, uslijedili su bodovi u Meksiku i Brazilu gdje je završio na devetoj poziciji. 

Najbolji rezultat sezone ostvario je na [[Velika nagrada Katara|VN Katara]] gdje je došao do trećeg mjesta. Nakon što je na startu promoviran s pete na treću poziciju zbog kazni [[Valtteri Bottas|Valterija Bottasa]] i [[Max Verstappen|Maxa Verstappena]],&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/verstappen-i-bottas-kaznjeni-zbog-nepostivanja-zutih-zastava/ “Verstappen i Bottas kažnjeni zbog nepoštivanja žutih zastava“] ''maxf1.net''. 21. studenog 2021. (pristupljeno 19. prosinca 2021.)&lt;/ref&gt; u prvom krugu pretekao je [[Pierre Gasly|Gaslyja]] za drugu poziciju koju je uspio održati do petog kruga kada ga je prešao [[Max Verstappen|Verstappen]]. Iako ga je tijekom utrke pretekao i [[Sergio Pérez]], zbog strategije jednog ulaska u boks, za razliku od [[Sergio Pérez|Péreza]], te virtualnog sigurnosnog automobila pred kraj utrke,&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/hamilton-pobijedio-verstappena-u-kataru-alonso-na-postolju/ “Hamilton pobijedio Verstappena u Kataru, Alonso na postolju“] ''maxf1.net''. 21. studenog 2021. (pristupljeno 19. prosinca 2021.)&lt;/ref&gt; Alonso je uspio završiti utrku na trećem mjestu. Bilo mu je to prvo postolje nakon [[Velika nagrada Mađarske|VN Mađarske]] [[Formula 1 -  sezona 2014.|2014.]], a time je postavio rekord od 105 odvoženih utrka između dva osvojena postolja.&lt;ref&gt;[https://www.gpfans.com/en/f1-news/72563/hamilton-eyes-a-double-century-as-alonso-adds-to-record-haul/ “Hamilton eyes a double century as Alonso adds to record haul“] ''gpfans.com''. 22. studenog 2021. (pristupljeno 20. prosinca 2021.)&lt;/ref&gt; S Alonsovim trećim mjestom u utrci te [[Esteban Ocon|Oconovim]] petim mjestom, [[Alpine F1 Team|Alpine]] je na [[Velika nagrada Katara|VN Katara]] ostvario ključnu prednost u bodovima pred [[Scuderia AlphaTauri|Alpha Taurijem]] za peto mjesto u prvenstvu konstruktora. U pretposljednjoj utrci u [[Velika nagrada Saudijske Arabije|Saudijskoj Arabiji]] Alonso nije došao do bodova, a posljednju u [[Velika nagrada Abu Dhabija|Abu Dhabiju]] završio je na osmom mjestu. U sezoni je osvojio 81 bod te zauzeo 10. mjesto u poretku vozača ispred momčadskog kolege [[Esteban Ocon|Estebana Ocona]] na 11. mjestu, a momčad Alpine ostvarila je peto mjesto u poretku konstruktora.

==== [[Formula 1 - sezona 2022.|2022.]] ====


== Utrke izdržljivosti ==
=== 24 sata Barcelone ===

==== 1999. ====

Alonsovo prvo sudjelovanje u utrkama izdržljivosti bilo je na utrci 24 sata Barcelone 1999. dok je vozio u seriji Euro Open by Nissan. Šef Alonsove momčadi [[Adrián Campos]] primio je poziv novinara Pedra Fermína Floresa koji je htio Alonsa i njegovog momčadskog kolegu Antonija Garcíju u svome timu za utrku 24 sata Barcelone prije pretposljednje utrke u Barceloni u Nissan seriji. Alonso i Garcíja impresionirali su Floresa i četvrtog člana momčadi Salvija Delmunsa svojom brzom prilagodbom i tehničkim znanjem. Njihov automobil Hyundai Accent bio je daleko od najboljih, a iako su startali s 15. mjesta u utrci i u jednom trenutku izletjeli sa staze zbog čega su bili u zaostatku osam krugova, uspjeli su nadoknaditi zaostatak te završiti na šestom mjestu, dok su u kategoriji M10 zauzeli treće mjesto.&lt;ref&gt;[https://www.autobild.es/noticias/dia-alonso-debuto-resistencia-24-horas-barcelona-1999-187012 &quot;El día que Alonso debutó en resistencia: 24 Horas Barcelona 1999&quot;] ''autobild.es''. 25. siječnja 2018. (pristupljeno 26. ožujka 2022.)&lt;/ref&gt;

=== 24 sata Le Mansa ===

[[Slika:Le Mans Start 2014.jpg|mini|desno|250px|Alonso označuje početak utrke 24 sata Le Mansa 2014.]]

Alonso je odrastao gledajući [[24 sata Le Mansa]] na televiziji, a ozbiljno je počeo razmišljati o nastupu u utrci još u danima kada je vozio za [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]. 2014. bio je gost na utrci [[24 sata Le Mansa]] kada je mahao zastavom označujući početak utrke, a kao vozač [[Scuderia Ferrari|Ferrarija]] bio je nadomak vožnje u Le Mansu nekoliko puta, no momčad nije dopustila utrkivanje jer im nije bilo u interesu imati ugovor s drugim brendovima.&lt;ref name=&quot;LeMans&quot;&gt; [https://toyotagazooracing.com/wec/special/2018-2019/fernando-alonso-goes-to-lemans/ &quot;Fernando Alonso goes to Le Mans&quot;] ''toyotagazooracing.com''. (pristupljeno 5. travnja 2022.)&lt;/ref&gt; Krajem 2017. Alonso je ponovo ugledao priliku za utrkom te počeo dogovore s Toyotom Gazoo Racing, a nakon toga odradio i prvi test u Toyotinom LMP1 automobilu na testu za nove vozače.&lt;ref&gt;[https://www.espn.com/f1/story/_/id/21470108/alonso-completes-first-test-lmp1-car “Alonso completes first test in an LMP1 car”] ''espn.com''. 19. studenog 2017. (pristupljeno 6. travnja 2022.)&lt;/ref&gt; U siječnju 2018. Toyota je službeno potvrdila Alonsa kao njihovog vozača za 2018.-2019. sezonu u Svjetskom prvenstvu u utrkama izdržljivosti koje, između ostalih utrka, uključuje i dvije utrke [[24 sata Le Mansa]].&lt;ref name=&quot;LeMans&quot; /&gt;

==== 2018. ====

U utrci [[24 sata Le Mansa]] 2018. Alonso i njegovi momčadski kolege [[Sébastien Buemi]] i [[Kazuki Nakajima]] startali su s prve startne pozicije u automobilu br. 8 dok su vozači Mike Conway, [[Kamui Kobayashi]] i José María López u Toyotinom sestrinskom automobilu br. 7 startali s druge startne pozicije. Oba automobila izmjenjivala su se u vodstvu u prvom dijelu utrke sve dok dvije kazne zaustavljanja u boksu za automobil br. 8 naprema jednoj za sestrinski automobil nisu omogućile veću prednost u vodstvu za automobil br. 7.&lt;ref name=&quot;LeMans2018&quot;&gt; [https://pressroom.toyota.com/toyota-gazoo-racing-wins-le-mans/ &quot;Toyota Gazoo Racing&quot; wins Le Mans] ''toyotagazooracing.com''. 17. lipnja 2018. (pristupljeno 5. travnja 2022.)&lt;/ref&gt; Automobil br. 8 uspio je nadoknaditi zaostatak zahvaljujući Alonsovoj impresivnoj noćnoj vožnji,&lt;ref name=&quot;LeMans2018&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.sbnation.com/2018/6/16/17452010/24-hours-of-le-mans-results-date-time-tv-schedule-watch-live-online-stream-2018 &quot;24 Hours of Le Mans 2018 results: Recap, winners &amp; analysis for endurance racing&quot;] ''sbnation.com''. 17. lipnja 2022. (pristupljeno 5. travnja 2022.)&lt;/ref&gt; a zbog problema s gorivom za automobil br. 7 u 16. satu utrke Nakajima je preuzeo vodstvo za automobil br. 8 koje je održao do kraja. Time je Toyota pobijedila po prvi put u svojih 20 pokušaja osvajanja Le Mansa zauzevši prvo i drugo mjesto, a Alonso, Buemi i Nakajima po prvi put postali su pobjednicima utrke [[24 sata Le Mansa]].&lt;ref name=&quot;LeMans2018&quot; /&gt;

==== 2019. ====
 
Utrka [[24 sata Le Mansa]] 2019. bila je posljednja utrka u Svjetskom prvenstvu u utrkama izdržljivosti 2018.-2019. te po drugi put održana u sezoni. Nakon pobjede u pretposljednjoj utrci u prvenstvu u utrci 6 sati Spa-Francorchampsa Toyotini vozači Alonso, [[Sébastien Buemi|Buemi]] i [[Kazuki Nakajima|Nakajima]] vodili su u prvenstvu vozača s 31 bodom prednosti ispred momčadskih kolega Conwaya, Kobayashija i Lópeza u drugom Toyotinom automobilu. U posljednjoj utrci bilo je moguće osvojiti 38 bodova, što je značilo da Conway, Kobayashi i López još uvijek mogu uzeti prvo mjesto u prvenstvu ako pobijede u utrci i ako Alonso, Buemi i Nakajima završe utrku na osmoj poziciji ili niže.&lt;ref&gt;[http://www.dailysportscar.com/2019/06/15/so-just-who-is-in-a-wec-title-hunt-going-into-le-mans.html &quot;So Just Who Is In A WEC Title Hunt Going Into Le Mans?&quot;] ''dailysportscar.com''. 15. lipnja 2019. (pristupljeno 5. travnja 2022.)&lt;/ref&gt; 

[[Slika:Toyota Gazoo Racing's Toyota TS050 Hybrid No. 8 Fernando Alonso, Sébastien Buemi and Kazuki Nakajima.jpg|mini|lijevo|270px|Toyota TS050 Hybrid Fernanda Alonsa, Sébastiena Buemija i Kazukija Nakajime u utrci 24 sata Le Mansa 2019.]]

Conway, Kobayashi i López startali su utrku s prvog startnog mjesta nakon što je Kobayashi postavio najbolje ukupno vrijeme u kvalifikacijama, dok su Alonso, Buemi i Nakajima startali s druge pozicije. Nakon 12 sati vožnje razmak između Toyotinih automobila bio je samo 8,6 sekundi sve dok u noći automobil br. 7 nije stvorio veću prednost nakon što se sestrinski automobil borio s balansom u aerodinamici.&lt;ref name=&quot;LeMans2019&quot;&gt;[https://toyotagazooracing.com/release/2019/wec/rd08-race3/ &quot;Dramatic one-two victory for Toyota Gazoo Racing&quot;] ''toyotagazooracing.com''. 17. lipnja 2019. (pristupljeno 5. travnja 2022.)&lt;/ref&gt; U posljednjim satima utrke prednost od dvije minute automobila br. 7 nad automobilom br. 8 bila je stabilna sve dok se očekivana pobjeda Conwaya, Kobayashija i Lópeza nije pretvorila u dramu u posljednjem satu utrke. Podaci na automobilu br. 7 pokazivali su puknuće gume zbog čega je López ušao u boks promijeniti gumu, no problem je bio u senzoru koji je identificirao pogrešnu gumu, tako da je López napustio boks i dalje s probušenom gumom. Spori krug koji je López nakon toga odvozio ne bi li se vratio u boks zamijeniti sve četiri gume bio je ključan za automobil br. 8 koji je nadoknadio zaostatak i uspio prijeći u vodstvo i pobijediti u utrci.&lt;ref name=&quot;LeMans2019&quot; /&gt; 

Alonso, Buemi i Nakajima time su po drugi put pobijedili u utrci [[24 sata Le Mansa]] te osigurali naslov prvaka u sezoni 2018.-2019. Svjetskog prvenstva u utrkama izdržljivosti. Alonso je s osvojenim naslovom postao drugi vozač u povijesti nakon [[Graham Hill|Grahama Hilla]] koji je osvojio naslov prvaka u dvije različite discipline na četiri kotača, u Formuli 1 i u Svjetskom prvenstvu u utrkama izdržljivosti.&lt;ref name=&quot;LeMans2019&quot; /&gt;

Alonso je pobjedama u [[24 sata Le Mansa|Le Mansu]] 2018. i 2019. otišao korak unaprijed prema osvajanju „Trostruke krune“ u automobilizmu za koju mu uz pobjede na [[Velika nagrada Monaka|VN Monaka]] 2006. i 2007. i uz pobjede u utrkama [[24 sata Le Mansa]] još nedostaje pobjeda na utrci [[500 milja Indianapolisa]].


==Postignuća==
===Sažetak karijere===
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 0 1em 0 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
! Godina
! Kategorija
! Ime momčadi
! Utrke
! Prva startna mjesta
! Pobjede
! Bodovi
! Poredak
|-
|align=&quot;center&quot;| '''1999.'''
| Euro Open by Nissan
| [[Campos Racing|Campos Motorsport]]
|align=&quot;center&quot;| 15
|align=&quot;center&quot;| 9
|align=&quot;center&quot;| 6
|align=&quot;center&quot;| 164
|align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FBFFBF&quot;| 1.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2000.'''
| [[Formula 2|International Formula 3000]]
| Team Astromega
|align=&quot;center&quot;| 9
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 17
|align=&quot;center&quot;| 4.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2001.'''
| [[Formula 1 - sezona 2001.|Formula 1]]
| [[Minardi|European Minardi F1 Team]]
|align=&quot;center&quot;| 17
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 23.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2002.'''
| [[Formula 1 - sezona 2002.|Formula 1]]
| [[Renault F1|Mild Seven Renault F1 Team]]
|align=&quot;center&quot; colspan=5| Test vozač
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2003.'''
| [[Formula 1 - sezona 2003.|Formula 1]]
| [[Renault F1|Mild Seven Renault F1 Team]]
|align=&quot;center&quot;| 16
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 55
|align=&quot;center&quot;| 6.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2004.'''
| [[Formula 1 - sezona 2004.|Formula 1]]
| [[Renault F1|Mild Seven Renault F1 Team]]
|align=&quot;center&quot;| 18
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 59
|align=&quot;center&quot;| 4.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2005.'''
| [[Formula 1 - sezona 2005.|Formula 1]]
| [[Renault F1|Mild Seven Renault F1 Team]]
|align=&quot;center&quot;| 19
|align=&quot;center&quot;| 6
|align=&quot;center&quot;| 7
|align=&quot;center&quot;| 133
|align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FBFFBF&quot;| 1.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2006.'''
| [[Formula 1 - sezona 2006.|Formula 1]]
| [[Renault F1|Mild Seven Renault F1 Team]]
|align=&quot;center&quot;| 18
|align=&quot;center&quot;| 6
|align=&quot;center&quot;| 7
|align=&quot;center&quot;| 134
|align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FBFFBF&quot;| 1.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2007.'''
| [[Formula 1 - sezona 2007.|Formula 1]]
| [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]]
|align=&quot;center&quot;| 17
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 4
|align=&quot;center&quot;| 109
|align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2008.'''
| [[Formula 1 - sezona 2008.|Formula 1]]
| [[Renault F1|ING Renault F1 Team]]
|align=&quot;center&quot;| 18
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 61
|align=&quot;center&quot;| 5.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2009.'''
| [[Formula 1 - sezona 2009.|Formula 1]]
| [[Renault F1|ING Renault F1 Team]]
|align=&quot;center&quot;| 17
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 26
|align=&quot;center&quot;| 9.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2010.'''
| [[Formula 1 - sezona 2010.|Formula 1]]
| [[Scuderia Ferrari|Scuderia Ferrari Marlboro]]
|align=&quot;center&quot;| 19
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 5
|align=&quot;center&quot;| 252
|align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2011.'''
| [[Formula 1 - sezona 2011.|Formula 1]]
| [[Scuderia Ferrari]]
|align=&quot;center&quot;| 19
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 257
|align=&quot;center&quot;| 4.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2012.'''
| [[Formula 1 - sezona 2012.|Formula 1]]
| [[Scuderia Ferrari]]
|align=&quot;center&quot;| 20
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 3
|align=&quot;center&quot;| 278
|align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2013.'''
| [[Formula 1 - sezona 2013.|Formula 1]]
| [[Scuderia Ferrari]]
|align=&quot;center&quot;| 19
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 242
|align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2014.'''
| [[Formula 1 - sezona 2014.|Formula 1]]
| [[Scuderia Ferrari]]
|align=&quot;center&quot;| 19
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 161
|align=&quot;center&quot;| 6.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2015.'''
| [[Formula 1 - sezona 2015.|Formula 1]]
| [[McLaren|McLaren Honda]]
|align=&quot;center&quot;| 18
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 11
|align=&quot;center&quot;| 17.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2016.'''
| [[Formula 1 - sezona 2016.|Formula 1]]
| [[McLaren|McLaren Honda]]
|align=&quot;center&quot;| 20
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 54
|align=&quot;center&quot;| 10.
|-
!rowspan=&quot;2&quot;| '''2017.'''
|align=&quot;left&quot;| [[Formula 1 - sezona 2017.|Formula 1]]
| [[McLaren|McLaren Honda]]
|align=&quot;center&quot;| 19
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 17
|align=&quot;center&quot;| 15.
|-
|align=&quot;left&quot;| [[IndyCar - sezona 2017.|IndyCar]]
| [[McLaren]]-[[Honda]]-[[Andretti Autosport|Andretti]]
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 47
|align=&quot;center&quot;| 29.
|-
!rowspan=&quot;3&quot;| '''2018.'''
|align=&quot;left&quot;| [[Formula 1 - sezona 2018.|Formula 1]]
| [[McLaren|McLaren F1 Team]]
|align=&quot;center&quot;| 21
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 50
|align=&quot;center&quot;| 11.
|-
|align=&quot;left&quot;| WeatherTech SportsCar Championship
| United Autosports
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 18
|align=&quot;center&quot;| 58.
|-
|align=&quot;left&quot;| [[24 sata Le Mansa]]
| Toyota Gazoo Racing
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| N.P.
|align=&quot;center &quot;bgcolor=&quot;#FBFFBF&quot;| 1.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2018. – 19.'''
| FIA World Endurance Championship
| Toyota Gazoo Racing
|align=&quot;center&quot;| 8
|align=&quot;center&quot;| 4
|align=&quot;center&quot;| 5
|align=&quot;center&quot;| 198
|align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FBFFBF&quot;| 1.
|-
!rowspan=&quot;3&quot;| '''2019.'''
|align=&quot;left&quot;| WeatherTech SportsCar Championship
| Konica Minolta Cadillac
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 35
|align=&quot;center&quot;| 27.
|-
|align=&quot;left&quot;| [[24 sata Le Mansa]]
| Toyota Gazoo Racing
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| N.P.
|align=&quot;center &quot;bgcolor=&quot;#FBFFBF&quot;| 1.
|-
|align=&quot;left&quot;| IndyCar
| [[McLaren|McLaren Racing]]
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| NK
|-
!rowspan=&quot;2&quot;| '''2020.'''
|align=&quot;left&quot;| [[Reli Dakar]]
| Toyota Gazoo Racing
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| N.P.
|align=&quot;center&quot;| 13.
|-
|align=&quot;left&quot;| IndyCar
| Arrow McLaren SP
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 18
|align=&quot;center&quot;| 31.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2021.'''
| [[Formula 1 - sezona 2021.|Formula 1]]
| [[Alpine F1 Team]]
|align=&quot;center&quot;| 22
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 81
|align=&quot;center&quot;| 10.
|-
|align=&quot;center&quot;| '''2022.*'''
| [[Formula 1 - sezona 2022.|Formula 1]]
| [[Alpine F1 Team|BWT Alpine F1 Team]]
|align=&quot;center&quot;| 12
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 37
|align=&quot;center&quot;| 10.
|}

&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; U tijeku.

===Potpuni popis rezultata u seriji ''Euro Open by Nissan''===
([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
! Godina
! Momčad
! 1.
! 2.
! 3.
! 4.
! 5.
! 6.
! 7.
! 8.
! 9.
! 10.
! 11.
! 12.
! 13.
! 14.
! 15.
! 16.
! Poredak
! Bodovi
|-
|[[1999.]]
![[Campos Racing|Campos Motorsport]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Circuito de Albacete|ALB&lt;br&gt;1]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Circuito de Albacete|ALB&lt;br&gt;2]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Circuito de Jerez|JER&lt;br&gt;1]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;| [[Circuito de Jerez|JER&lt;br&gt;2]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;DNS&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| '''''[[Circuito del Jarama|JAR&lt;br&gt;1]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Circuito del Jarama|JAR&lt;br&gt;2]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| '''[[Autodrom Nazionale di Monza|MNZ&lt;br&gt;1]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Autodrom Nazionale di Monza|MNZ&lt;br&gt;2]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''[[Circuito del Jarama|JAR&lt;br&gt;1]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Circuito del Jarama|JAR&lt;br&gt;2]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''[[Donington Park|DON&lt;br&gt;1]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''[[Donington Park|DON&lt;br&gt;2]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Circuit de Barcelona-Catalunya|CAT&lt;br&gt;1]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Circuit de Barcelona-Catalunya|CAT&lt;br&gt;2]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Circuit Ricardo Tormo|VAL&lt;br&gt;1]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Circuit Ricardo Tormo|VAL&lt;br&gt;2]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1.'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''164'''
|}


===Potpuni popis rezultata u Formuli 3000===
([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim''' slovima označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim'' slovima označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
! Godina
! Momčad
! 1.
! 2.
! 3.
! 4.
! 5.
! 6.
! 7.
! 8.
! 9.
! 10.
! Poredak
! Bodovi
|-
|[[2000.]]
!Team Astromega
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|IMO]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
| [[Staza Silverstone|SIL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;EX&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Circuit de Barcelona-Catalunya|CAT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Nürburgring|NÜR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| ''[[Staza Monaco|MON]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Circuit de Nevers Magny-Cours|MAG]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Red Bull Ring|A1R]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Hockenheimring|HOC]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Hungaroring|HUN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''[[Staza Spa-Francorchamps|SPA]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
!4.
!17
|-
|}


===Potpuni popis rezultata u Formuli 1===
([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
! Godina
! Momčad
! Šasija
! Motor
! 1.
! 2.
! 3. 
! 4.
! 5.
! 6.
! 7.
! 8.
! 9.
! 10.
! 11.
! 12.
! 13.
! 14.
! 15.
! 16.
! 17.
! 18.
! 19.
! 20.
! 21.
! 22.
! 23.
! Bodovi
! Poredak
|-
| [[Formula 1 - sezona 2001.|2001.]]
! [[Minardi|European Minardi F1 Team]]
| Minardi PS01
| European (Cosworth) 3.0 V10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada San Marina|SMR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Europe|EUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|[[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;DNS&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|
|
| '''0'''
| '''23.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2003.|2003.]]
! [[Renault F1|Mild Seven Renault F1 Team]]
| [[Renault R23]]
| Renault ''RS23'' 3.0 V10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''[[Velika nagrada Malezije|MAL]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada San Marina|SMR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Europe|EUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|
|
|
| '''55'''
| '''6.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2004.|2004.]]
! [[Renault F1|Mild Seven Renault F1 Team]]
| [[Renault R24]]
| Renault ''RS24'' 3.0 V10
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada San Marina|SMR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Europe|EUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''[[Velika nagrada Francuske|FRA]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|
| '''59'''
| '''4.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2005.|2005.]]
! [[Renault F1|Mild Seven Renault F1 Team]]
| [[Renault R25]]
| Renault ''RS25'' 3.0 V10
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''[[Velika nagrada Australije|AUS]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Malezije|MAL]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Bahreina|BHR]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada San Marina|SMR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Europe|EUR]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;DNS&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Francuske|FRA]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Turske|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''133'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2006.|2006.]]
! [[Renault F1|Mild Seven Renault F1 Team]]
| [[Renault R26]]
| Renault ''RS26'' 2.4 V8
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Malezije|MAL]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Velika nagrada San Marina|SMR]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''[[Velika nagrada Europe|EUR]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Monaka|MON]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Turske|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''''[[Velika nagrada Kine|KIN]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Japana|JAP]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;|'''134'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;|'''1.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2007.|2007.]]
! [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]]
| McLaren MP4-22
| Mercedes-Benz ''FO 108T'' 2.4 V8
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''[[Velika nagrada Monaka|MON]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Europe|EUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Turske|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
| 
|
|
|
|
|
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''109'''
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2008.|2008.]]
! [[Renault F1|ING Renault F1 Team]]
| [[Renault R28]]
| Renault ''RS27'' 2.4 V8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Turske|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Europe|EUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|
| '''61'''
| '''5.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2009.|2009.]]
! [[Renault F1|ING Renault F1 Team]]
| [[Renault R29]]
| Renault ''RS27'' 2.4 V8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Turske|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| '''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Europe|EUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;|''[[Velika nagrada Singapura|SIN]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|
|
| '''26'''
| '''9.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2010.|2010.]]
! [[Scuderia Ferrari|Scuderia Ferrari Marlboro]]
| Ferrari F10
| Ferrari ''Type 056'' 2.4 V8
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Bahreina|BHR]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Turske|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Europe|EUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| ''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''[[Velika nagrada Singapura|SIN]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Koreje|KOR]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;|'''252'''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;|'''2.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2011.|2011.]]
! [[Scuderia Ferrari|Scuderia Ferrari Marlboro]]
| Ferrari 150° Italia
| Ferrari 056 2.4 V8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Turske|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Europe|EUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Koreje|KOR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Indije|IND]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|bgcolor=| '''257'''
|bgcolor=| '''4.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2012.|2012.]]
! [[Scuderia Ferrari]]
| Ferrari F2012
| Ferrari 056 2.4 V8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Europe|EUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Koreje|KOR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Indije|IND]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|
|
|
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''278'''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2013.|2013.]]
! [[Scuderia Ferrari]]
| Ferrari F2013
| Ferrari 056 2.4 V8
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=#DFFFDF| ''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Koreje|KOR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Indije|IND]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=#DFFFDF| ''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|bgcolor=#DFDFDF| '''242'''
|bgcolor=#DFDFDF| '''2.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2014.|2014.]]
! [[Scuderia Ferrari]]
| Ferrari F14 T
| Ferrari 059/3 1.6 V6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|bgcolor=| '''161'''
|bgcolor=| '''6.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2015.|2015.]]
! [[McLaren|McLaren Honda]]
| McLaren MP4-30
| Honda RA615H 1.6 V6
|[[Velika nagrada Australije|AUS]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Meksika|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|bgcolor=| '''11'''
|bgcolor=| '''17.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2016.|2016.]]
! [[McLaren|McLaren Honda]]
| McLaren MP4-31
| Honda RA616H 1.6 V6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|[[Velika nagrada Bahreina|BHR]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Europe|EUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| ''[[Velika nagrada Italije|ITA]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Meksika|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|
|
|bgcolor=| '''54'''
|bgcolor=| '''10.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2017.|2017.]]
! [[McLaren|McLaren Honda]]
| McLaren MCL-32
| Honda RA617H 1.6 V6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
|[[Velika nagrada Rusije|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;DNS&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;
|[[Velika nagrada Monaka|MON]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Meksika|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|
|
|
|bgcolor=| '''17'''
|bgcolor=| '''15.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2018.|2018.]]
! [[McLaren|McLaren F1 Team]]
| McLaren MCL-33
| Renault R.E.18 1.6 V6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Meksika|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|
|
|bgcolor=| '''50'''
|bgcolor=| '''11.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2021.|2021.]]
! [[Alpine F1 Team]]
| Alpine A521
| Renault E-Tech 20B 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BAH]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Portugala|POR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Štajerske|ŠTA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Turske|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt; 
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Meksika|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada São Paula|SAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Katara|KAT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|
|bgcolor=| '''81'''
|bgcolor=| '''10.'''
|-
| [[Formula 1 - sezona 2022.|2022.]]
! [[Alpine F1 Team|BWT Alpine F1 Team]]
| Alpine A522
| Renault E-Tech RE22 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BAH]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Miamija|MIA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Austrije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]
|bgcolor| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]
|bgcolor| [[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]
|bgcolor| [[Velika nagrada Italije|ITA]]
|bgcolor| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]
|bgcolor| [[Velika nagrada Japana|JAP]]
|bgcolor| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]
|bgcolor| [[Velika nagrada Meksika|MEK]]
|bgcolor| [[Velika nagrada São Paula|SAP]]
|bgcolor| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]
|
|bgcolor=| '''37'''
|bgcolor=| '''10.'''
|}
{{smallsup|†}} Odustao, ali klasificiran jer je odvozio više od 90% utrke.


===Rezultati u Američkim utrkama jednosjeda===
====IndyCar serija====
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! scope=&quot;col&quot; | Godina
! scope=&quot;col&quot; | Momčad
! scope=&quot;col&quot; | Šasija
!Br.
! scope=&quot;col&quot; | Motor
! scope=&quot;col&quot; | 1
! scope=&quot;col&quot; | 2
! scope=&quot;col&quot; | 3
! scope=&quot;col&quot; | 4
! scope=&quot;col&quot; | 5
! scope=&quot;col&quot; | 6
! scope=&quot;col&quot; | 7
! scope=&quot;col&quot; | 8
! scope=&quot;col&quot; | 9
! scope=&quot;col&quot; | 10
! scope=&quot;col&quot; | 11
! scope=&quot;col&quot; | 12
! scope=&quot;col&quot; | 13
! scope=&quot;col&quot; | 14
! scope=&quot;col&quot; | 15
! scope=&quot;col&quot; | 16
! scope=&quot;col&quot; | 17
! scope=&quot;col&quot; | Bodovi
! scope=&quot;col&quot; | {{Abbr|Poredak|Ukupni poredak u prvenstvu}}
|-
| [[2017.]]
! [[McLaren]]-[[Honda]]-[[Andretti Autosport|Andretti]]
! rowspan=3| [[Dallara]] DW12
!29
! [[Honda]]
| [[2017 Firestone Grand Prix of St. Petersburg|STP]]
| [[2017 Velika nagrada Long Beacha|LBH]]
| [[2017 Honda Indy Grand Prix of Alabama|ALA]]
| [[2017 Desert Diamond West Valley Phoenix Grand Prix|PHX]]
| [[2017 IndyCar Grand Prix|IMS]]
| style=&quot;background:#EFCFFF&quot;|[[500 milja Indianapolisa|INDY]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;
| [[2017 Velika nagrada Detroita (IndyCar)|DET]]
| [[2017 Velika nagrada Detroita (IndyCar)|DET]]
| [[2017 Rainguard Water Sealers 600|TXS]]
| [[2017 Kohler Grand Prix|RDA]]
| [[2017 Iowa Corn 300|IOW]]
| [[2017 Honda Indy Toronto|TOR]]
| [[2017 Honda Indy 200|MDO]]
| [[2017 ABC Supply 500|POC]]
| [[2017 Bommarito Automotive Group 500|GTW]]
| [[2017 IndyCar Grand Prix at The Glen|WGL]]
| [[2017 GoPro Grand Prix of Sonoma|SNM]]
!style=&quot;background:#CFCFFF&quot;| 47
!style=&quot;background:#CFCFFF&quot;| 29.
|-
| [[2019.]]
! [[McLaren|McLaren Racing]]
! rowspan=2| 66
! rowspan=2|  [[Chevrolet]]
| [[2019 Firestone Grand Prix of St. Petersburg|STP]]
| [[2019 IndyCar Classic|COA]]
| [[Honda Indy Grand Prix of Alabama|ALA]]
| [[Velika nagrada Long Beacha|LBH]]
| [[IndyCar Grand Prix|IMS]]
| style=&quot;background:#FFCFCF&quot;|[[500 milja Indianapolisa|INDY]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;NK&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Detroita (IndyCar)|DET]]
| [[Velika nagrada Detroita (IndyCar)|DET]]
| [[DXC Technology 600|TXS]]
| [[REV Group Grand Prix|RDA]]
| [[Honda Indy Toronto|TOR]]
| [[Iowa Corn 300|IOW]]
| [[Honda Indy 200|MDO]]
| [[ABC Supply 500|POC]]
| [[Bommarito Automotive Group 500|GTW]]
| [[Grand Prix of Portland|POR]]
| [[IndyCar Monterey Grand Prix|LAG]]
! 0
! -
|-
| [[2020.]]
! [[Arrow McLaren SP]]
| [[2020 Genesys 300|TXS]]
| [[2020 IndyCar Grand Prix|IMS]]
| [[REV Group Grand Prix at Road America|ROA]]
| [[REV Group Grand Prix at Road America|ROA]]
| [[Iowa 300|IOW]]
| [[Iowa 300|IOW]]
| style=&quot;background:#CFCFFF;&quot;| [[500 milja Indianapolisa|INDY]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;
| [[Bommarito Automotive Group 500|GTW]]
| [[Bommarito Automotive Group 500|GTW]]
| [[Honda Indy 200|MDO]]
| [[Honda Indy 200|MDO]]
| [[Harvest Auto Racing Classic|IMS]]
| [[Harvest Auto Racing Classic|IMS]]
| [[Firestone Grand Prix of St. Petersburg|STP]]
|colspan=3|
! style=&quot;background:#CFCFFF;&quot;|18
! style=&quot;background:#CFCFFF;&quot;|31.
|}

====500 milja Indianapolisa====
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; | Godina
! scope=&quot;col&quot; | Šasija
! scope=&quot;col&quot; | Motor
! scope=&quot;col&quot; | Start
! scope=&quot;col&quot; | Cilj
! scope=&quot;col&quot; | Momčad
|-
|[[2017.]]
|[[Dallara]]
|[[Honda]]
|align=center|5
|style=&quot;background:#EFCFFF&quot; align=center|24
|[[Andretti Autosport|McLaren-Honda-Andretti]]
|-
|[[2019.]]
|[[Dallara]]
|[[Chevrolet]]
|align=center colspan=2 style=&quot;background:#FFCFCF;&quot;| NK
| [[McLaren|McLaren Racing]]
|-
| [[2020.]]
| [[Dallara]]
| [[Chevrolet]]
|align=center|26
|align=center style=&quot;background:#CFCFFF;&quot;|21
| [[Arrow McLaren SP]]
|}


===IMSA WeatherTech SportsCar Championship===
([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim''' slovima označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim'' slovima označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
! Godina
! Momčad
! Kategorija
! Šasija
! Motor
! 1
! 2
! 3
! 4
! 5
! 6
! 7
! 8
! 9
! 10
! Poredak
! Bodovi
|-
| 2018.
! United Autosports
! P
! [[Ligier]] JS P217
! Gibson GK428 4.2 L [[V8 motor|V8]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;;|[[24 sata Daytone|DAY]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|[[12 sati Sebringa|SEB]]
|[[Velika nagrada Long Beacha|LBH]]
|[[Mid-Ohio izazov sportskih automobila|MDO]]
|[[Velika nagrada Detroita|DET]]
|[[6 sati Watkins Glena|WGL]]
|[[Canadian Tire Motorsport Park|MOS]]
|[[Road America|ELK]]
|[[Mazda Raceway Laguna Seca|LGA]]
|[[Petit Le Mans|PET]]
! 58.
! 18
|-
| 2019.
! Konica Minolta Cadillac
! DPi
! [[Cadillac]] DPi-V.R
! [[Cadillac]] 5.5&amp;nbsp;L [[V8 motor|V8]]
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;|[[24 sata Daytone|DAY]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
| [[12 sati Sebringa|SEB]]
| [[Velika nagrada Long Beacha|LBH]]
| [[Mid-Ohio izazov sportskih automobila|MDO]]
| [[Velika nagrada Detroita|DET]]
| [[6 sati Watkins Glena|WGL]]
| [[Canadian Tire Motorsport Park|MOS]]
| [[Road America|ELK]]
| [[Mazda Raceway Laguna Seca|LGA]]
| [[Petit Le Mans|PET]]
! 27.
! 35
|-
|}

====24 sata Daytone====
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
! Godina
! Momčad
! Suvozači
! Automobil
! Klasa
! Krugovi
! Ukupni poredak
! Poredak u klasi
|-
! scope=&quot;row&quot; | 2018.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|S|SAD}} United Autosports
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|U|UK}} Philip Hanson&lt;br&gt;{{ZD|U|UK}} [[Lando Norris]]
|align=&quot;left&quot;| Ligier JS P217-Gibson
|P
|718
|38.
|13.
|-
! scope=&quot;row&quot; | 2019.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|S|SAD}} Konica Minolta Cadillac
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|J|JAP}} [[Kamui Kobayashi]]&lt;br&gt;{{ZD|S|SAD}} Jordan Taylor&lt;br&gt;{{ZD|N|NIZ}} Renger van der Zande
|align=&quot;left&quot;|Cadillac DPi-V.R
|DPi
|593
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;|'''1.'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;|'''1.'''
|-
|}


===Potpuni popis rezultata u FIA Svjetskom prvenstvu u utrkama izdržljivosti===
([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
! Godina
! Momčad
! Klasa
! Šasija
! Motor
! 1.
! 2.
! 3.
! 4.
! 5.
! 6.
! 7.
! 8.
! Poredak
! Bodovi
|-
|2018. – 19.
!Toyota Gazoo Racing
!LMP1
!Toyota TS050 Hybrid
![[Toyota]] 2.4 L Turbo V6 (Hybrid)
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[6 sati Spa-Francorchampsa|SPA]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''[[24 sata Le Mansa|LMS]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#000000&quot; style=&quot;color:white&quot;| [[2018 6 sati Silverstonea|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;SIL]]&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;DSQ&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''[[6 sati Fujija|FUJ]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[6 sati Shanghaija|SHA]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;|'''[[1000 milja Sebringa|SEB]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[6 sati Spa-Francorchampsa|SPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[24 sata Le Mansa|LMS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1.'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''198'''
|-
|}


===Rezultati u utrci 24 sata Le Mansa===
([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
! scope=&quot;col&quot; | Godina
! scope=&quot;col&quot; | Momčad
! scope=&quot;col&quot; | Suvozači
! scope=&quot;col&quot; | Automobil
! scope=&quot;col&quot; | Klasa
! scope=&quot;col&quot; | Krugovi
! scope=&quot;col&quot; | Ukupni poredak
! scope=&quot;col&quot; | Poredak u klasi
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[24 sata Le Mansa|2018.]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|J|JAP}} Toyota Gazoo Racing
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Š|ŠVI}}[[Sébastien Buemi]]&lt;br&gt;{{ZD|J|JAP}} [[Kazuki Nakajima]]
|align=&quot;left&quot;|Toyota TS050 Hybrid
|LMP1
|388
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;|'''1.'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;|'''1.'''
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[24 sata Le Mansa|2019.]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|J|JAP}} Toyota Gazoo Racing
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Sébastien Buemi]]&lt;br&gt;{{ZD|J|JAP}} [[Kazuki Nakajima]]
|align=&quot;left&quot;|Toyota TS050 Hybrid
|LMP1
|385
|style=&quot;background:#FFFFBF&quot;|'''1.'''
|style=&quot;background:#FFFFBF&quot;|'''1.'''
|-
|}


===Rezultati u Reliju Dakar===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Godina
! Klasa
! Vozilo
! Suvozač
! Poredak
! Osvojene etape
|-
! [[Reli Dakar|2020.]]
| Automobil
| {{ZD|J|JAP}} [[Toyota]]
| {{ZD|Š|ŠPA}} Marc Coma
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#CFCFFF;&quot;|13.
| align=&quot;center&quot;|0
|-
|}

== Izvori ==
&lt;small&gt; {{izvori|30em}} &lt;/small&gt;

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Fernando Alonso}}
* [https://web.archive.org/web/20100304024106/http://www.fernandoalonso.com/ FernandoAlonso.com]
* [https://web.archive.org/web/20190202211116/http://www.fernandoalonso-f1.net/ Fernando Alonso News]

{{Svjetski prvaci u Formuli 1}}

{{GLAVNIRASPORED:Alonso, Fernando}}
[[Kategorija: Španjolski vozači Formule 1]]
[[Kategorija: Svjetski prvaci u Formuli 1]]</text>
      <sha1>k3ey21zaqe38m5trgl2qy4rjzt15gqk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Europski parlament</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58704</id>
    <revision>
      <id>6432175</id>
      <parentid>6430491</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:29:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>sitno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="109306" xml:space="preserve">{{Generalni infookvir
| name           = 
| child          = {{{child|}}}
| podbox         = {{{podbox|}}}
| naslov u kurzivu   = {{{naslov u kurzivu|no}}}
| bodystil      = 

| naslovstil     = 
| iznadstil     = 
| podzaglavljestil = 
| naslov          = Europski parlament
| iznad          = 
| podzaglavlje      = 

|   slikastil   =
| opisstil   = 
|   slika        ={{Kolaž
| slika1a =European Parliament logo.svg
| slika1b = European Parliament Strasbourg 2015-10-28 01.jpg
| velicina= 300
| pozicija = sredina
| razmak = 3
| boja_razmaka = #FFFFFF
| okvir = 3
| boja_okvira = transparent
}}
|opis= Logo i glavna dvorana Europskog parlamenta
| zaglavljestil    = background-color:lightgrey;
|  paramstil    = 
|   vrijednoststil    = 
| zaglavlje1  = Općenito
|  param1  = 
|   vrijednost1  = 
|  param2  = Sjedište
|   vrijednost2  = [[Strasbourg]], [[Francuska]]&lt;br /&gt;[[Bruxelles]], [[Belgija]]&lt;br /&gt;[[Luxembourg]], [[Luksemburg]]
|  param3 = Institucija
| vrijednost3= Zakonodavno tijelo [[Europska unija|Europske unije]]
|  param4  = Ustanovljena
| vrijednost4 = 10. rujna 1952.
|  param5  = Predsjednik
| vrijednost5 =  [[Roberta Metsola]]
|  param6  = Prvi dopredsjednik
| vrijednost6 = [[Othmar Karas]]
|  param7  = Generalni sekretar
| vrijednost7 = [[Klaus Welle]]
|  param8  = Posljednji izbori
| vrijednost8 = 23. do 26. svibnja 2019.
|  param9  = Sljedeći izbori
| vrijednost9 = 2024.
}}

'''Europski parlament''' ('''EP''') jedno je od tri [[Zakonodavna vlast|zakonodavna ogranka]] [[Europska unija|Europske unije]] i jedna od njezinih sedam [[Institucije Europske unije|institucija]]. Zajedno s [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] usvaja europsko zakonodavstvo, obično na prijedlog [[Europska komisija|Europske komisije]]. Za Europski parlament bira se 705 zastupnika. Predstavlja drugo po veličini demokratsko biračko tijelo na svijetu (nakon [[Parlament Indije|indijskog parlamenta]]) i najveće je transnacionalno demokratsko biračko tijelo na svijetu (375 milijuna birača s pravom glasa u [[2009.]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/06/07/AR2009060702402.html |title=Conservatives Post Gains In European Elections |last=Brand, Constant |work=The Washington Post |date=8. lipnja 2009. |accessdate=17. kolovoza 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Ian Traynor |url=https://www.theguardian.com/politics/2009/jun/07/eu-elections-social-democrats |title=Misery for social democrats as voters take a turn to the right |work=The Guardian |date=7. lipnja 2009. |accessdate=17. kolovoza 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;18 new MEPs take their seats&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/content/20120103MUN34829/html/18-new-MEPs-take-their-seats |title=18 new MEPs take their seats |date=10. siječnja 2012. |publisher=European Parliament |accessdate=14. veljače 2012. |archive-date=11. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130511172955/http://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/content/20120103MUN34829/html/18-new-MEPs-take-their-seats |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Od [[1979.]] [[Državljanstvo Europske unije|građani Europske unije]] svakih pet godina [[opće pravo glasa|općim glasanjem]] biraju članove Parlamenta. Odaziv birača na parlamentarnim izborima postupno se smanjivao 1979. do posljednjih izbora [[2019.]] godine, od kada se odaziv povećao za 8 postotnih bodova i prvi put od [[1994.]] godine popeo iznad 50%.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.results-elections2014.eu/en/turnout.html |title=Results of the 2014 European elections |publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; U svim [[članica Europske unije|državama članicama]] pravo glasa za izbor zastupnika u EP stječe se s navršenih 18 godina, osim na [[Malta|Malti]] i u [[Austrija|Austriji]] gdje se pravo stječe sa 16 godina i u [[Grčka|Grčkoj]] sa 17.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/21/the-european-parliament-electoral-procedures |title=The European Parliament: electoral procedures |author=Panizza |first=Roberta |date=Svibanj 2019. |publisher=European Parliament |accessdate=13. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

Iako Europski parlament predstavlja zakonodavnu vlast, on kao ni Vijeće Europske unije, formalno nema pravo predlagati zakone kao što to ima većina nacionalnih [[Parlament|parlamenata]] država članica.&lt;ref name=&quot;Parliament's powers&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?language=EN&amp;id=46 |title=Parliament's powers and procedures |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pot initiative&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.theparliament.com/policy-focus/foreign-affairs/foreign-affairs-article/newsarticle/poettering-defends-parliaments-role-at-eu-summits/ |title=Pöttering defends parliament's role at EU summits |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110524113601/http://www.theparliament.com/policy-focus/foreign-affairs/foreign-affairs-article/newsarticle/poettering-defends-parliaments-role-at-eu-summits/ |archivedate=24. svibnja 2011. |author=Williams |first=Matt |date=24. lipnja 2008. |publisher=The Parliament Magazine |accessdate=25. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt;  Predlaganje zakona je prerogativ [[Europska komisija|Europske komisije]], a EP potvrđuje ili odbija zakonske prijedloge. Parlament je &quot;prva institucija&quot; Europske unije, prva se spominje u [[Ugovori o Europskoj uniji|njezinim ugovorima]] i ima ceremonijalnu prednost pred ostalim institucijama EU-a.&lt;ref name=&quot;Protocol&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?language=EN&amp;type=IM-PRESS&amp;reference=20060728FCS09980&amp;secondRef=0 |title=Parliament's Protocol Service |date=28. srpnja 2006. |publisher=European Parliament |accessdate=28. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Dijeli jednake zakonodavne i proračunske ovlasti s Vijećem, osim o nekoliko pitanja u kojima se primjenjuju posebni zakonodavni postupci i ima jednaku kontrolu nad [[Proračun Europske unije|proračunom EU-a]]. Europska komisija služi kao izvršna grana EU-a i odgovorna je Parlamentu. Konkretno, Parlament može odlučiti hoće li odobriti kandidata Europskog vijeća za [[Predsjednik Europske komisije|predsjednika Komisije]] i povjeren mu je zadatak odobravanja (ili odbijanja) imenovanja Komisije u cjelini. Tijekom njezinog mandata može prisiliti Komisiju da podnese ostavku usvajanjem [[Prijedlog nepovjerenja|prijedloga za izricanje nepovjerenja]].&lt;ref name=&quot;Parliament's powers&quot; /&gt;

[[Predsjednik Europskog parlamenta|Predsjednica Europskog parlamenta]] je [[Roberta Metsola]], izabrana u siječnju [[2019.|2022.]] nakon iznenadne smrti prethodnog predsjednika [[David Sassoli|Davida Sassolija]]. Pet najvećih skupina u Parlamentu jesu skupina [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] (EPP), [[Progresivni savez socijalista i demokrata]] (S&amp;D), [[Renew Europe|''Renew Europe'']] (prije [[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]), [[Zeleni - Europski slobodni savez|Zeleni/Europska slobodna alijansa]] (Zeleni - EFA) i skupina [[Identitet i demokracija|Identiteta i demokracije]] (ID). Posljednji izbori za Europski parlament bili su 2019. godine. 

Sjedište Parlamenta je u [[Strasbourg]]u u Francuskoj,&lt;ref name=&quot;treaty&quot;&gt;[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A12012M%2FTXT Article 28] of the [[Treaty on European Union]]&lt;/ref&gt; a [[Glavno tajništvo Europskog parlamenta]] nalazi se u gradu [[Luxembourg]]&lt;nowiki/&gt;u. [[Plenarna sjednica|Plenarne sjednice]] održavaju se u Strasbourgu i u [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|Bruxellesu]] u Belgiji, dok se sastanci parlamentarnih odbora održavaju prvenstveno u Bruxellesu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/european-parliament/index_en.htm |title=European Parliament |date=19. travnja 2010. |publisher=Europa |accessdate=2012-12-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Consolidated Treaty&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/ce321/ce32120061229en00010331.pdf |title=Consolidated versions of the treaty on European Union and of the treaty establishing the European Community |publisher=Eur-lex |accessdate=12. lipnja 2007. |archive-date=1. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071201005900/http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/ce321/ce32120061229en00010331.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Europske unije}}
[[Datoteka:Flag_of_the_European_Parliament_(1973-1983).svg|lijevo|mini|Zastava Europskog parlamenta do 1983. godine.]]
Kao i ostale europske institucije, tako je i Europski parlament promijenio oblik otkad je prvi puta formiran [[10. rujna]] [[1952.]] Parlament je jedna od najstarijih zajedničkih institucija i započeo je postojanje kao '''Zajednička skupština''' [[Europska zajednica za ugljen i čelik|Europske zajednice za ugljen i čelik]] (ECSC). Bila je to savjetodavna skupština 78 imenovanih parlamentaraca izabranih iz nacionalnih parlamenata država članica koji nisu imali zakonodavne ovlasti.&lt;ref name=&quot;ENA History&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.epp-ed.eu/group/en/chronology02.asp |title=EPP-ED Chronology – 1951–1960 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090215140042/http://www.epp-ed.eu/group/en/chronology02.asp |archivedate=2009-02-15 |publisher=European People's Party}}&lt;/ref&gt; Promjenu u odnosu na svoje osnivanje istaknuo je profesor David Farrell sa [[Sveučilište u Manchesteru|Sveučilišta u Manchesteru]]: &quot;Tijekom većeg dijela svog života Europski parlament mogao je s pravom biti označen kao&quot; višejezična govornica.&quot;&lt;ref name=&quot;Farrell Powerful&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?language=EN&amp;type=IM-PRESS&amp;reference=20070615IPR07837 |title=Professor Farrell: &quot;The EP is now one of the most powerful legislatures in the world&quot; |date=18. lipnja 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Njegov razvoj od osnutka pokazuje kako su se strukture [[Europska unija|Europske unije]] razvijale bez jasnog &quot;glavnog plana&quot;, Tom Reid iz ''[[The Washington Post|Washington Posta]]'' je primjerice o Uniji napisao: &quot;nitko ne bi namjerno dizajnirao vladu tako složenu i suvišnu kao [[Europska unija|EU]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige}}&lt;/ref&gt; Čak su i [[Položaj institucija Europske unije|dva sjedišta]] u Parlamentu, koja su se nekoliko puta mijenjala, rezultat različitih sporazuma ili nedostatka sporazuma. Iako bi većina [[član Europskog parlamenta|zastupnika u Europskom parlamentu]] radije imala sjedište upravo u [[Bruxelles]]u, Francuska je na [[Europsko vijeće|summitu]] [[John Major|Johna Majora]] u [[Edinburgh]]u 1992. [[Europsko vijeće|godine]] izborila amandman na ugovor kako bi trajno održala plenarno sjedište Parlamenta u [[Strasbourg]]u.&lt;ref name=&quot;ENA History2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.european-council.europa.eu/media/854346/1992_december_-_edinburgh__eng_.pdf |title=The European Council - Consilium |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140912031712/http://www.european-council.europa.eu/media/854346/1992_december_-_edinburgh__eng_.pdf |archivedate=12. rujna 2014.}}&lt;/ref&gt;

=== Savjetodavna skupština ===
[[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F023908-0002,_Straßburg,_Tagung_des_Europarates.jpg|poveznica=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F023908-0002,_Stra%C3%9Fburg,_Tagung_des_Europarates.jpg|lijevo|mini|Sjednica{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u bivšem [[Kuća Europe|Domu Europe]] u Strasbourgu u Francuskoj u siječnju 1967. Za govornicom je [[Willy Brandt]], zapadnonjemački ministar vanjskih poslova.]]
U izvornoj [[Schumanov plan|Schumanovoj deklaraciji]] se Europski parlament ne spominje. Pretpostavljalo se ili se nadalo da će poteškoće s britanskom otporom biti riješene kako bi [[Parlamentarna skupština Vijeća Europe]] mogla početi funkcionirati. Tijekom pregovora o Ugovoru uvedena je zasebna Skupština kao institucija koja će biti protuteža i nadzirati [[Izvršna vlast|izvršnu vlast,]] a istovremeno će joj pružiti demokratski legitimitet.&lt;ref name=&quot;ENA History3&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Tekst [[Pariški ugovor (1951.)|Pariškog ugovora]] pokazao je želju čelnika za povećanjem važnosti ovog tijela na nešto više od uobičajene savjetodavne skupštine, te su koristili izraz da u tijelo budu izabrani &quot;predstavnici naroda&quot; na izravnim izborima. Njegova rana važnost istaknuta je kada je Skupština dobila zadatak sastaviti nacrt ugovora o uspostavi [[Europska politička zajednica|Europske političke zajednice]]. Ovim je dokumentom [[13. rujna]] 1952. osnovana ''ad hoc'' skupština s dodatnim članovima,&lt;ref name=&quot;AEIpolitical_union_draft_treaty_1&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://aei.pitt.edu/991/01/political_union_draft_treaty_1.pdf |title=Ad Hoc Assembly, Information and Official Documents of the Constitutional Committee, October&amp;nbsp;1952 to April&amp;nbsp;1953 |year=1953 |publisher=Archive of European Integration |accessdate=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; ali nakon neuspjeha u osnivanju predložene [[Europska obrambena zajednica|Europske obrambene zajednice]] zbog veta Francuskog parlamenta projekt je napušten.&lt;ref name=&quot;ENA composition&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/political_composition_of_the_european_parliament_2004-en-13cdefb7-829e-4567-b709-6057d1fcb990.html |title=Composition of the European Parliament |publisher=CVCE |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

Unatoč tome, [[Europska ekonomska zajednica]] i [[Europska zajednica za atomsku energiju|Euratom]] osnovani su 1958. [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskim ugovorima]]. Zajedničku skupštinu dijelile su sve tri zajednice (koje su imale zasebne rukovoditelje) i ona je bila preimenovana u '''Europsku parlamentarnu skupštinu'''.&lt;ref name=&quot;ENA History4&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Prvi sastanak održan je [[19. ožujka]] [[1958.]] godine, sjedište je bilo u Luksemburgu, a [[Robert Schuman]] je izabran za prvog predsjednika. Dana [[13. svibnja]] skupština se preoblikovala tako da su članovi okupljeni u skladu s političkom [[Ideologija|ideologijom]], a ne nacionalnošću.&lt;ref name=&quot;1958 history&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/about-eu/eu-history/1945-1959/1958/index_en.htm |title=1945–1959 The beginnings of cooperation: 1958 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121022231815/http://europa.eu/about-eu/eu-history/1945-1959/1958/index_en.htm |archivedate=22. listopada 2012. |publisher=European Parliament |accessdate=20. rujna 2012.}}&lt;/ref&gt; Taj se trenutak smatra istinskim rođenjem modernog Europskog parlamenta, stoga je proslava 50 godina postojanja Parlamenta održana u ožujku [[2008.]], a ne [[2002.]]&lt;ref name=&quot;50 years&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+IM-PRESS+20080311IPR23707+0+DOC+XML+V0//EN |title=50th anniversary of the European Parliament celebrated in Strasbourg |date=12. ožujka 2008. |publisher=European Parliament |accessdate=6. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

Tri europske organizacije, [[Europska zajednica za ugljen i čelik]], [[Europska zajednica za atomsku energiju|Euratom]] i [[Europska ekonomska zajednica]] spojile su svoje prethodno zasebne funkcije i [[1967.]] osnovale novu organizaciju [[Europske zajednice]], a Europska parlamentarna skupština je promijenila naziv tijela u trenutni &quot;Europski parlament&quot; [[1962.]]&lt;ref name=&quot;ENA History5&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Godine [[1970.]] Parlament je dobio ovlasti odlučivanja o dijelovima [[Proračun Europske unije|proračuna Zajednica]], koja su kasnije proširena na cijeli proračun [[1975.]]&lt;ref name=&quot;ENA Budget&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/power_of_the_purse_of_the_european_parliament-en-f0eebff2-b760-467d-951c-7ef14a350199.html |title=Power of the purse of the European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Prema Rimskim ugovorima, Parlament je trebao biti izabran izravnim glasovanjem, međutim Vijeće je trebalo prethodno dogovoriti jedinstveni sustav glasanja, što u početku nije uspjelo. Parlament je zaprijetio da će Vijeće odvesti pred [[Europski sud|Europski sud pravde]] što je dovelo do kompromisa kojim će Vijeće pristati na izbore, ali pitanje sustava glasanja odgodit će se za kasniji datum.&lt;ref name=&quot;Hoskyns&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Democratizing the European Union: Issues for the twenty-first Century (Perspectives on Democratization) |publisher=Manchester University Press}}&lt;/ref&gt;

=== Parlament nakon izravnih izbora ===
[[Datoteka:Europa_Parlament_1985.jpg|lijevo|mini|Plenarno zasjedanje u [[Palača Europe|Palači Europe]] u travnju 1985. u Strasbourgu u Francuskoj, sjedištu EP-a do 1999. godine.]]
Godine [[1979.]] članovi Europskog parlamenta su prvi put izravno izabrani. To ga razlikuje od sličnih institucija poput [[Parlamentarna skupština Vijeća Europe|Parlamentarne skupštine Vijeća Europe]] ili [[Panafrički parlament|Panafričkog parlamenta]].&lt;ref name=&quot;ENA History6&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://assembly.coe.int/Main.asp?Link=/AboutUs/APCE_framework.htm |title=Framework |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070609093551/http://assembly.coe.int/Main.asp?Link=%2FAboutUs%2FAPCE_framework.htm |archivedate=9. lipnja 2007. |publisher=Council of Europe |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.pan-africanparliament.org/AboutPAP_Overview.aspx |title=Overview of the Pan-African Parliament |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070929025936/http://www.pan-africanparliament.org/AboutPAP_Overview.aspx |archivedate=29. rujna 2007. |publisher=Pan-African Parliament |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Nakon prvih izbora, Parlament je održao svoje prvo zasjedanje [[11. srpnja]] 1979. godine, izabravši za predsjednicu europarlamentarku [[Simone Veil]] što je ujedno bila i prva žena predsjednica Parlamenta otkako je osnovan kao Zajednička skupština.

Kao izabrano političko tijelo, Parlament je započeo iznositi prijedloge koji se odnose na funkcioniranje [[Europska unija|EU]]. Primjerice, [[1984.]] godine, nadahnut prethodnim radom na političkoj zajednici, izradio je &quot;nacrt Ugovora o osnivanju Europske unije&quot; (poznat i kao &quot;Spinellijev plan&quot; prema talijanskom članu Parlamenta [[Altiero Spinelli|Altieru Spinelliju]]). Iako nije usvojen, mnoge su ideje kasnije implementirane drugim ugovorima.&lt;ref name=&quot;ENA TEU&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/the_european_parliament_s_proposals-en-9169f4c4-6aa2-40d7-af99-9004fb85332c.html |title=The European Parliament's proposals |publisher=CVCE |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Nadalje, Parlament je započeo glasovanja o kandidatima za [[Predsjednik Europske komisije|predsjednika Komisije]] još od [[1980-ih]], prije nego što je dobio ikakvo formalno pravo veta.&lt;ref name=&quot;Commission Appointment&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+PRESS+BI-20041022-1+0+DOC+XML+V0//EN |title=Oversight over the Commission and Council |author=European Parliament Website |accessdate=1. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Otkad je postalo izabrano tijelo, članstvo u Europskom parlamentu se proširivalo jednostavnim dodavanjem kad god su se pridružile nove nacije (članstvo je najviše prilagođeno [[1994.]] godine nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]]). Nakon 1994. [[Ugovor iz Nice]] je nametnuo ograničenje broja izabranih članova na 732.&lt;ref name=&quot;ENA History7&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

Kao i kod ostalih europskih institucija, [[sjedište Europskog parlamenta]] još nije bilo određeno. Privremena rješenja smještala su Parlament u [[Strasbourg]], dok su [[Europska komisija|Komisija]] i [[Vijeće Europe|Vijeće]] imali svoja sjedišta u Bruxellesu. Želeći ga smjestiti bliže tim institucijama, godine [[1985.]] sagrađeno je drugo sjedište Parlamenta u [[Bruxelles]]u i tamo je preseljen dio aktivnosti unatoč prosvjedima nekih država. Konačni sporazum je na posljetku postiglo [[Europsko vijeće]] [[1992.]] godine. Izjavilo se kako će Parlament zadržati svoje službeno sjedište u Strasbourgu, gdje će se održavati dvanaest sjednica godišnje, ali sve ostale parlamentarne aktivnosti odvijat će se u Bruxellesu. Parlament je osporio ovaj aranžman o postojanju dva sjedišta, ali to je rješenje kasnije ugrađeno u [[Ugovor iz Amsterdama|Amsterdamski ugovor]]. Još dan danas je lokacija Europskog parlamenta izvor spora.&lt;ref name=&quot;ENA seats&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/the_seats_of_the_institutions_of_the_european_union-en-cd672879-aeb1-4cad-a0c1-9e4ff75ff660.html |title=The seats of the institutions of the European Union |publisher=CVCE |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

Parlament je dobivao sve veće ovlasti novim ugovorima i produženjem [[Uobičajeni zakonodavni postupak|redovnog zakonodavnog postupka]] (tada se zvao postupak suodlučivanja)&lt;ref name=&quot;ENA legis&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/power_to_legislate_of_the_european_parliament-en-4f35fdb4-323e-49a0-a138-5b11d701d9a3.html |title=Power to legislate of the European Parliament |publisher=CVCE |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; a [[1999.]] Parlament je iznudio ostavku [[Santerova komisija|Santerove komisije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://eiop.or.at/eiop/pdf/2002-014.pdf |title=The resignation of the Santer-Commission: the impact of 'trust' and 'reputation' |author=Topan |first=Angelina |date=30. rujna 2002. |publisher=European Integration Online Papers |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Istovremeno je i odbio odobriti [[Proračun Europske unije|proračun Zajednice]] zbog optužbi za prijevaru i loše upravljanje u Komisiji. Dvije glavne stranke su prvi put tijekom krize poprimile dinamiku vlasti i oporbe koja je završila tako što je Komisija masovno podnijela ostavku, što je bila prva prisilna ostavka zbog pritiska Parlamenta.&lt;ref name=&quot;Ringe&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://aei.pitt.edu/2919/01/156.pdf |title=The Santer Commission Resignation Crisis |author=Ringer |first=Nils F. |date=Veljača 2003. |publisher=University of Pittsburgh |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;

=== Pritisak Parlamenta na Europsku komisiju ===
{{Multiple image|align=right|direction=vertical|header=|width=|image1=José Manuel Barroso MEDEF FULL.jpg|alt1=|caption1=Godine 2004., Europski parlament je prisilio predsjednika komisije [[José Manuel Barroso|Barrosa]] na promjenu kandidata za članove Komisije.|image2=Rocco Buttiglione 2001.jpg|alt2=|caption2=[[Rocco Buttiglione]] bio je prvi kandidat za člana Komisije koji nije dobio podršku u Europskom parlamentu}}

Godine [[2004.]] održani su izbori za Europski parlament, ujedno i najveći transnacionalni izbori u povijesti, i unatoč tome što je [[Europsko vijeće]] izabralo predsjednika iz najveće političke skupine ([[Europska pučka stranka|EPP]]), parlament je ponovno izvršio pritisak na [[Europska komisija|Komisiju]]. Tijekom parlamentarnih saslušanja predloženih [[Europski povjerenik|povjerenika,]] europarlamentarci su izrazili sumnju glede nekih kandidata u [[Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove|odboru za]] [[Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove|građanske slobode]] i odbacili nominaciju [[Rocco Buttiglione|Rocca Buttiglionea]] za mjesto [[Europski povjerenik za pravdu, slobodu i sigurnost|povjerenika za pravdu, slobodu i sigurnost]] zbog njegovih stavova o [[homoseksualnost]]i. To je bio prvi put da je parlament ikad glasovao protiv novog povjerenika i unatoč [[José Manuel Durão Barroso|Barrosovom]] inzistiranju na Buttiglioneovoj nominaciji, parlament je natjerao Buttiglionea da se povuče. Brojni drugi povjerenici također su se povući ili biti preraspoređeni prije nego što je Parlament dopustio [[Barrosova komisija|Barrosovoj komisiji]] da preuzme dužnost.&lt;ref name=&quot;IHT Butt&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.iht.com/articles/2004/10/18/brussels_ed3_.php |title=Buttiglione affair highlights evolving role of Parliament : Questions arise on democracy at the EU |author=Bowley |first=Graham |date=18. listopada 2004. |work=International Herald Tribune |accessdate=1. srpnja 2007. |archive-date=10. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090210125124/http://www.iht.com/articles/2004/10/18/brussels_ed3_.php |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cafebabel.com/en/article.asp?T=T&amp;Id=2620 |title=We have to democratise procedures |archiveurl=https://web.archive.org/web/20051129143940/http://www.cafebabel.com/en/article.asp?T=T&amp;Id=2620 |archivedate=29. studenoga 2005. |author=Tobais |first=Troll |date=2. studenoga 2004. |publisher=Café Babel |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Bolkestein.png|lijevo|mini|308x308px|Parlamentarna revizija [[Bolkesteinova direktiva|Bolkesteinove direktive]] nagovijestila je značajan rast statusa parlamenta.]]
Zajedno s produljenjem redovnog zakonodavnog postupka, Parlament je u svom demokratskom mandatu dobio veću kontrolu nad zakonodavstvom nasuprot ostalih institucija. Glasujući o [[Bolkesteinova direktiva|Bolkesteinovoj direktivi]] 2006. godine, Parlament je velikom većinom glasovao za preko 400 amandmana koji su promijenili temeljno načelo zakona. ''[[Financial Times]]'' opisao ga je sljedećim izrazima:&lt;ref name=&quot;FT CIO&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ft.com/cms/s/0/56b6d760-a412-11da-83cc-0000779e2340.html |title=How the European parliament got serious |date=23. veljače 2006. |work=Financial Times |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;{{citat|To je trenutak kad je Europski parlament napokon došao na svoje. To označava još jednu promjenu u odnosima moći između triju središnjih europskih institucija. Prošlotjedno glasovanje nagovještava da su se izravno izabrani europarlamentrarci, usprkos razlikama u svojoj ideološkoj, nacionalnoj i povijesnoj pripadnosti, započeli ujedinjavati kao ozbiljna i učinkovita institucija EU, upravo u vremenu kad je proširenje bitno zakompliciralo pregovore unutar Vijeća i Komisije.}}Godine 2007. povjerenik za pravosuđe [[Franco Frattini]] prvi je put uključio Parlament u razgovore o drugom [[Schengenski informacijski sustav|schengenskom informacijskom sustavu]], iako su europarlamentarci trebali biti konzultirani samo o dijelovima paketa. Nakon tog eksperimenta, Frattini je naznačio da bi želio uključiti Parlament u sva pitanja pravosuđa i kaznena pitanja, neformalno preuzimajući nove ovlasti koje bi se kasnije formalizirale kroz izglasavanje [[Lisabonski ugovor|Lisabonskog ugovora]].&lt;ref name=&quot;Frattini 2009&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/9/25117 |title=Frattini seeks to apply new EU treaty rules before 2009 |author=Beunderman |first=Mark |date=9. studenoga 2007. |publisher=EU Observer |accessdate=9. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt; Između [[2007.]] i [[2009.]], posebna radna skupina za parlamentarnu reformu provela je niz promjena kako bi modernizirala instituciju, primjerice, članovi Parlamenta su dobili više vremena za intervencije za govornicom, došlo je do povećanja suradnje među odborima i izglasane su druge reforme u cilju povećanja učinkovitosti.&lt;ref name=&quot;REFO12&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=IM-PRESS&amp;reference=20080116BKG18998&amp;language=EN |title=Parliamentary reform put into practice |date=17. siječnja 2008. |publisher=European Parliament |accessdate=3. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;REFO3&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+IM-PRESS+20090320IPR52228+0+DOC+XML+V0//EN |title=Parliamentary reform: third package adopted |date=20. ožujka 2009. |publisher=European Parliament |accessdate=3. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt;

=== Novija povijest ===
[[Lisabonski ugovor]] je stupio na snagu [[1. prosinca]] [[2009.]] godine dodijelivši Parlamentu ovlasti nad cjelokupnim [[Proračun Europske unije|proračunom EU-a]], čime su [[Uobičajeni zakonodavni postupak|zakonodavne ovlasti]] Parlamenta izjednačene s ovlastima [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] u gotovo svim područjima, a imenovanje [[Predsjednik Europske komisije|predsjednika Komisije]] postalo je uvjetovano rezultatima parlamentarnih izbora.&lt;ref name=&quot;Constitution info&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/scadplus/constitution/parliament_en.htm |title=The Union's institutions: The European Parliament |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090201174755/http://europa.eu/scadplus/constitution/parliament_en.htm |archivedate=1. veljače 2009. |publisher=European Parliament |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Barroso je dobio potporu Europskog vijeća za drugi mandat i osigurao većinsku potporu Parlamenta u rujnu 2009. Parlament je glasao s 382 glasa za i 219 glasova protiv (117 suzdržanih) uz potporu [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]], [[Europski konzervativci i reformisti|Europskih konzervativaca i reformista]] i [[Savez liberala i demokrata za Europu|Saveza liberala i demokrata za Europu]].&lt;ref name=&quot;B2V&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/news/expert/infopress_page/008-60584-257-09-38-901-20090911IPR60583-14-09-2009-2009-false/default_en.htm |title=MEPs elect Barroso to a second term as Commission President |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090923032006/http://www.europarl.europa.eu/news/expert/infopress_page/008-60584-257-09-38-901-20090911IPR60583-14-09-2009-2009-false/default_en.htm |archivedate=23. rujna 2009. |date=16. rujna 2009. |publisher=European Parliament |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Liberali su dali podršku tek nakon što je Barroso pristao na brojne ustupke, odustavši tako od poziva socijalista za odgodom glasanja kojima su se u prvom trenutku priklonili ([[Europska pučka stranka|EPP]] je Barrosa želio odobriti u srpnju te godine).&lt;ref name=&quot;B2C&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europeanvoice.com/article/imported/a-second-term-–-but-at-what-price-/65887.aspx |title=A second term&amp;nbsp;– but at what price? |author=Taylor |first=Simon |date=17. rujna 2009. |publisher=European Voice |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Kad je Barroso predložio svoje kandidate za svoje sljedeće povjerenstvo, ukazala se još jedna prilika za vršenje pritiska i zahtijevanje novih ustupaka. Bugarska kandidatkinja [[Rumiana Jeleva]] je nakon pritiska Parlamenta bila prisiljena odstupiti zbog kritika o njezinom neiskustvu i sukoba interesa. Imala je potporu samo [[Europska pučka stranka|EPP-a]] koji je započeo uzvraćati kritike kandidatima s lijevog političkog spektra prije nego što je Jeleva popustila i odstupila.&lt;ref name=&quot;RJ&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europeanvoice.com/article/imported/how-jeleva-was-forced-out/66933.aspx |title=How Jeleva was forced out |author=Taylor |first=Simon |date=21. siječnja 2010. |publisher=European Voice |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Prije konačnog glasovanja, Parlament je zatražio niz ustupaka kao dio budućeg radnog sporazuma prema novom [[Lisabonski ugovor|Lisabonskom ugovoru]]. Zahtjevi između ostalog uključuju da će predsjednik parlamenta prisustvovati sastancima Komisije na visokoj razini. Parlament je tražio predstavnika u međunarodnim pregovorima koje vodi Komisija i pravo na informacije o sklopljenim sporazumima. Međutim, Parlament je u konačnici uspio osigurati samo mjesto promatrača na sastancima Komisije. Parlament također nije izglasao imenovanja šefova [[Popis diplomatskih predstavništava Europske unije|izaslanstva]] i [[Posebni predstavnik Europske unije|posebnih predstavnika]] za vanjsku politiku, iako će se oni pojaviti pred parlamentom nakon što ih imenuje [[Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku|Visoki predstavnik za vajnjske poslove]]. Jedna od glavnih ovlasti koje je Parlament tražio za sebe bila je ta da Parlament od Komisije želi garanciju da će Komisija predložiti zakone kad Parlament od Komisije to zatraži. Barroso je ovo smatrao kršenjem neovisnostii Komisije, ali pristao je odgovoriti u roku od tri mjeseca. Na većinu zahtjeva već je odgovoreno pozitivno.&lt;ref name=&quot;B2A&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europeanvoice.com/article/imported/meps-agree-working-relations-with-barroso/66982.aspx |title=MEPs agree working relations with Barroso |author=Taylor |first=Simon |date=28. siječnja 2010. |publisher=European Voice |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Tijekom osnivanja [[Europska služba za vanjsko djelovanje|Europske službe za vanjsko djelovanje]] (ESVD), Parlament je koristio svoju kontrolu nad proračunom EU-a kako bi utjecao na ustroj ESVD-a. Zastupnici u Europskom parlamentu imali su za cilj povećati nadzor nad ESVD-om povezujući ga s radom Komisije i nominiranjem političkih zamjenika za [[Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku|Visokog predstavnika]]. Europarlamentarci nisu uspjeli dobiti sve što su tražili, međutim, dobili su širu financijsku kontrolu nad novim tijelom.&lt;ref name=&quot;EEAS&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/24/29916 |title=Member states to signal broad backing for diplomatic service blueprint |author=Mahoney |first=Honor |date=23. travnja 2010. |publisher=EU Observer |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europeanvoice.com/article/imported/backing-of-meps-paves-way-for-launch-of-diplomatic-corps/69215.aspx |title=Backing of MEPs paves way for launch of diplomatic corps |author=Vogel |first=Toby |date=21. listopada 2010. |publisher=EurActiv |accessdate=19. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; U siječnju [[2019.]], konzervativni europarlamentarci podržali su prijedloge za povećanje ravnopravnosti žena i borbu protiv seksualnog uznemiravanja u Europskom parlamentu.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=MEPs follow UK's lead to promote gender equality |url=http://conservativeeurope.com/news/gender-equality |work=Conservative Europe |date=15. siječnja 2019. |access-date=26. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190323130356/http://conservativeeurope.com/news/gender-equality |archive-date=23. ožujka 2019.}}&lt;/ref&gt;

== Ovlasti i funkcije ==

Europski parlament i [[Europsko vijeće]] nalik su na dva entiteta dvodomnog zakonodavnog tijela.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://epthinktank.eu/2013/01/25/bicameral-traits-at-eu-level/ |title=Bicameral Traits At EU Level |date=25. siječnja 2013. |publisher=European Parliamentary Research Service |accessdate=29. travnja 2016. |quote=A bicameral structure for the European Union has been proposed on numerous occasions. A frequent suggestion, and one designed to address the EU’s alleged democratic deficit, is for a second chamber composed of national parliamentarians alongside the European Parliament. However, it is also argued that the EU already has a second chamber, the Council of the EU – representing Europe’s nations, with the first chamber, the EP, representing its citizens. In regard to this latter view there are differing opinions.}}&lt;/ref&gt; Međutim, postoje neke razlike u odnosu na [[Nacionalni parlamenti Europske unije|nacionalna zakonodavstva]], primjerice, ni Parlament ni Vijeće nemaju moć [[Zakonodavna inicijativa|zakonodavne inicijative]] (osim što Vijeće ima moć u nekim međuvladinim pitanjima). U pitanjima koja se tiču [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]], ovo je ovlaštenje rezervirano za [[Europska komisija|Europsku komisiju]] (izvršnu vlast). Stoga, iako Parlament može mijenjati i odbacivati zakone, ako želi iznijeti prijedlog zakona potrebno je da Komisija izradi nacrt zakona prije nego što se krene u zakonsku proceduru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/factsheets/1_3_8_en.htm |title=Fact Sheets 1.3.8 The Commission |publisher=European Parliament |accessdate=14. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Takva se procedura opravdava činjenicom da u nacionalnim zakonodavstvima država članica 85% inicijativa uvedenih bez izvršne potpore ne postaje zakon.&lt;ref name=&quot;Kreppel&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Comparative Federalism:The European Union and the United States in Comparative Perspective: The European Union and the United States in Comparative Perspective |URL=https://archive.org/details/comparativefeder00meno |publisher=Oxford University Press}}&lt;/ref&gt; Ipak, bivši predsjednik Parlamenta [[Hans-Gert Pöttering]] tvrdio je da, kako Parlament ima pravo tražiti od Komisije da izradi takav zakon i kako Komisija slijedi prijedloge Parlamenta, Parlament ima ''de facto'' pravo zakonodavne inicijative.&lt;ref name=&quot;Pot initiative2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.theparliament.com/policy-focus/foreign-affairs/foreign-affairs-article/newsarticle/poettering-defends-parliaments-role-at-eu-summits/ |title=Pöttering defends parliament's role at EU summits |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110524113601/http://www.theparliament.com/policy-focus/foreign-affairs/foreign-affairs-article/newsarticle/poettering-defends-parliaments-role-at-eu-summits/ |archivedate=24. svibnja 2011. |author=Williams |first=Matt |date=24. lipnja 2008. |publisher=The Parliament Magazine |accessdate=25. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt;

Parlament također ima jak neizravni utjecaj putem [[Pravo Europske unije|neobvezujućih rezolucija]] i [[Odbori Europskog parlamenta|saslušanja parlamentarnih odbora]], poput &quot;paneuropske sapunice&quot; s tisućama novinara sa sjedištem u Bruxellesu koji svakodnevno prate politiku [[Europska unija|EU]]. Postoji i neizravan učinak na [[Zajednička vanjska i sigurnosna politika|vanjsku politiku]]: Parlament mora odobriti sve potpore za razvoj, uključujući one u inozemstvu, primjerice potporu za [[Rat u Iraku|poslijeratnu]] obnovu [[Irak]]a ili za prekid poticaja [[Iranski nuklearni program|iranskom nuklearnom razvoju]]. Parlamentarna podrška bila je potrebna i za sporazum o [[Atlantski ocean|transatlantskoj]] razmjeni podataka o putnicima sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;Rockwell&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Schnabel |first=Rockwell |title=The Next Superpower?: the Rise of Europe and its Challenge to the United States |publisher=Rowman &amp; Littlefield Publishers}}&lt;/ref&gt; Konačno, Parlament održava neobvezujuća glasovanja o novim ugovorima EU, ali ne može uložiti [[veto]]. Kad je Parlament zaprijetio rušenjem [[Ugovor iz Nice|Ugovora iz Nice]] [[Belgijski savezni parlament|belgijski]] i [[Parlament Italije|talijanski parlament]] izjavili su da će uložiti veto na ugovor u ime Europskog parlamenta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/9/1249 |title=No guarantee EP will back Treaty of Nice |author=Kirk |first=Lizabeth |date=11. siječnja 2001. |publisher=EU Observer |accessdate=19. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt;

=== Zakonodavni postupak ===
Sa svakim novim europskim ugovorom proširile su se ovlasti Parlamenta u smislu njegove uloge u [[Pravo Europske unije|zakonodavnim postupcima Unije]]. Postupak koji je polako postao dominantan je &quot;[[uobičajeni zakonodavni postupak]] &quot; (prethodno nazvan &quot;postupak suodlučivanja&quot;), koji daje ravnopravnu ulogu u procesu Parlamentu i [[Europsko vijeće|Europskom Vijeću]]. Konkretno, u okviru postupka [[Europska komisija]] podnosi prijedlog Parlamentu i Vijeću koji može biti izglasan kao zakon samo ako se oba tijela slože oko teksta, što čine (ili ne) uzastopnim čitanjima do najviše tri. U prvom čitanju Parlament može uputiti amandmane Vijeću koje može usvojiti tekst s tim amandmanima ili vratiti &quot;zajedničko stajalište&quot;. To stajalište može odobriti Parlament ili može odbiti tekst [[Apsolutna većina|apsolutnom većinom]] čime odbija zakonski prijedlog ili pak može usvojiti daljnje izmjene i dopune, također apsolutnom većinom. Ako ih Vijeće ne odobri, formira se &quot;Odbor za mirenje&quot;. Odbor se sastoji od jednakog broja članova Vijeća i i zastupnika u Europskom parlamentu koji žele postići kompromis. Jednom kada se stajalište dogovori, mora ga odobriti Parlament natpolovičnom većinom.&lt;ref name=&quot;Parliament's powers2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?language=EN&amp;id=46 |title=Parliament's powers and procedures |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;decision making&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europa.eu/institutions/decision-making/index_en.htm |title=Decision-making in the European Union |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011040316/http://europa.eu/institutions/decision-making/index_en.htm |archivedate=11. listopada 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=18. rujna 2007.}}&lt;/ref&gt; Tome u prilog ide i mandat Parlamenta kao jedine izravno izabrane demokratske institucije koja mu je dala slobodu da ima veću kontrolu nad zakonodavstvom od ostalih institucija, primjerice kod izmjena [[Bolkesteinova direktiva|Bolkesteinove direktive]] 2006.&lt;ref name=&quot;FT CIO2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ft.com/cms/s/0/56b6d760-a412-11da-83cc-0000779e2340.html |title=How the European parliament got serious |date=23. veljače 2006. |work=Financial Times |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Neka područja unutarnje politike EU regulirana se ''posebnim zakonodavnim postupcima'', poput [[Pravosuđe|pravosuđa]] i [[Unutarnji poslovi|unutarnjih poslova]], [[proračun]]a i [[Porez|oporezivanja]], te nekih područja politike, poput fiskalnih aspekata politike zaštite okoliša. U tim područjima Vijeće ili Parlament same odlučuju o zakonu.&lt;ref name=&quot;lisbon explain&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/09/531 |title=Explaining the Treaty of Lisbon |publisher=Europa website |accessdate=4. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; Postupak također ovisi o tome koja se vrsta [[Pravo Europske unije|institucionalnog akta]] koristi.&lt;ref name=&quot;Parliament's powers3&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?language=EN&amp;id=46 |title=Parliament's powers and procedures |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Najjači akt je [[Uredba Europske unije|propis]], akt ili [[Statutarno pravo|zakon]] koji se izravno primjenjuje u cijelosti. Zatim postoje [[Direktiva Europske unije|smjernice]] koje vežu pojedine države članice za određene ciljeve koje moraju postići. To čine na osnovu vlastitih zakona i stoga imaju veći manevarski prostor pri odlučivanju o njima. [[Odluka Europske unije|Odluka]] je instrument koji je usmjeren na određenu osobu ili skupinu i koji je izravno primjenjiv. Institucije također mogu izdavati neobvezujuće izjave, [[Preporuka Europske unije|preporuke i mišljenja]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/scadplus/glossary/community_legal_instruments_en.htm |title=Community legal instruments |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070708114002/http://europa.eu/scadplus/glossary/community_legal_instruments_en.htm |archivedate=8. srpnja 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=18. rujna 2007.}}&lt;/ref&gt; Postoji još jedan dokument koji ne slijedi uobičajene postupke, tzv. &quot;pisana izjava&quot; koja je slična prijedlogu za rani dan koji se koristi u [[Westminsterski sustav|Westminsterskom sustavu]]. Riječ je o dokumentu kojeg predlaže najviše pet zastupnika u Europskoj uniji o pitanjima aktivnosti EU-a kojim se pokreće rasprava na tu temu. Dokument i njegovi predlagatelji se postave izvan ulaza glavne dvorane Parlamenta a drugi zastupnici mogu potpisati deklaraciju, a ako to učini većina, ona se prosljeđuje predsjedniku i najavljuje na plenarnom zasjedanju prije prosljeđivanja ostalim institucijama i službeno se bilježi u zapisniku.&lt;ref name=&quot;EP WD&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/activities/plenary/writtenDecl.do |title=Written declarations |publisher=European Parliament |accessdate=1. studenoga 2007. |archive-date=15. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100315090645/http://www.europarl.europa.eu/activities/plenary/writtenDecl.do |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Proračun ===
Europski parlament kao zakonodavno tijelo službeno ima ovlast nad proračunom Europske unije na osnovu [[Proračunski ugovori Europskih zajednica|Proračunskih ugovora]] iz 1970-ih i [[Lisabonski ugovor|Lisabonskog ugovora]]. [[Proračun Europske unije|Proračun EU]] podliježe jednom obliku uobičajenog zakonodavnog postupka s jednim čitanjem koja Parlamentu daje moć nad cjelokupnim proračunom (prije 2009. njegov je utjecaj bio ograničen na određena područja) ravnopravno s [[Europsko vijeće|Europskim vijećem]]. Ako između njih postoji neslaganje, ono se upućuje odboru za mirenje kao i za sve zakonodavne prijedloge. Ako tekst zajedničkog mirenja ne bude odobren, Parlament može samostalno usvojiti proračun.&lt;ref name=&quot;lisbon explain2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/09/531 |title=Explaining the Treaty of Lisbon |publisher=Europa website |accessdate=4. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;

Parlament je također odgovoran za odbijanje prethodnih proračuna na temelju godišnjeg izvješća [[Revizorski sud|Europskog revizorskog suda]]. Do odbijanja odobrenja proračuna došlo je samo dva puta, [[1984.]] i [[1998.]] godine. Posljednji slučaj doveo je do ostavke [[Santerova komisija|Santerove komisije]] što dokazuje kako moć odobrenja proračuna daje Parlamentu veliki utjecaj nad [[Europska komisija|Europskom komisijom]].&lt;ref name=&quot;Hoskyns2&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Democratizing the European Union: Issues for the twenty-first Century (Perspectives on Democratization) |publisher=Manchester University Press}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ringe2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://aei.pitt.edu/2919/01/156.pdf |title=The Santer Commission Resignation Crisis |author=Ringer |first=Nils F. |date=Veljača 2003. |publisher=University of Pittsburgh |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;budget background&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/election/bilan/en/pf1901en.htm |title=Budgetary control: 1996 discharge raises issue of confidence in the Commission |year=1999 |publisher=European Parliament |accessdate=15. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Parlament također široko koristi svoje proračunske i druge ovlasti. Primjerice, u uspostavi [[Europska služba za vanjsko djelovanje|Europske službe za vanjsko djelovanje]] Parlament ''de facto'' može uložiti veto na organizacijsku strukturu ove službe jer on odobrava proračunske i kadrovske promjene.&lt;ref name=&quot;EEAS2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/24/29916 |title=Member states to signal broad backing for diplomatic service blueprint |author=Mahoney |first=Honor |date=23. travnja 2010. |publisher=EU Observer |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

=== Kontrola izvršne vlasti ===
[[Predsjednik Europske komisije|Predsjednika Europske komisije]] predlaže [[Europsko vijeće]] na temelju rezultata europskih parlamentarnih izbora.&lt;ref name=&quot;Constitution info2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/scadplus/constitution/parliament_en.htm |title=The Union's institutions: The European Parliament |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090201174755/http://europa.eu/scadplus/constitution/parliament_en.htm |archivedate=1. veljače 2009. |publisher=European Parliament |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Taj prijedlog mora odobriti Europski parlament natpolovičnom većinom koji &quot;bira&quot; predsjednika u skladu s ugovorima. Po završetku izbora, predsjednik Komisije u dogovoru s državama članicama predlaže članove Komisije. Svaki kandidat dolazi na saslušanje pred parlamentarni odbor zadužen za pojedini politički segment gdje Parlament kao tijelo daje povjerenje ili odbija kandidata.&lt;ref name=&quot;autogenerated2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+PRESS+BI-20041022-1+0+DOC+XML+V0//EN |title=Background Information: Election of the European Commission |publisher=European Parliament |accessdate=1. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Commission Oversight&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?id=46&amp;pageRank=9&amp;language=EN |title=Oversight over the Commission and Council |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

U praksi Parlament nikada nije glasao protiv predsjednika ili članova [[Europska komisija|Europske komisije]], premda se to činilo vjerojatnim u trenutku glasovanja o povjerenju [[Barrosova komisija|Barrosovoj komisiji]]. Politički pritisak članova Parlamenta prisilio je komisiju da povuče svoj prvi prijedlog i promijeni popis kandidata kako bi bio prihvatljiviji za Parlament.&lt;ref name=&quot;IHT Butt2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.iht.com/articles/2004/10/18/brussels_ed3_.php |title=Buttiglione affair highlights evolving role of Parliament : Questions arise on democracy at the EU |author=Bowley |first=Graham |date=18. listopada 2004. |work=International Herald Tribune |accessdate=1. srpnja 2007. |archive-date=10. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090210125124/http://www.iht.com/articles/2004/10/18/brussels_ed3_.php |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Taj pritisak smatra su važnim iskorakom u povećanju političkog utjecaja Parlamenta i njegove sposobnosti da Komisiju učini više odgovornom, umjesto da vrši funkciju formalnog odobrenja kandidata bez ikakvih prigovora. Osim toga, u glasovanju o članovima Komisije eurozastupnici su glasovali i po stranačkom, a ne samo nacionalnom kjluču, unatoč čestim pritiscima nacionalnih vlada na vlastite europarlamentarce. Ova kohezija i volja za implementacijom političke moći Parlamenta osigurale su veću pozornost nacionalnih čelnika, nacionalnih institucija zemalja članica i šire javnosti što je preokrenulo prethodni trend sve manjeg odziva na europske parlamentarne izbore.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cer.org.uk/articles/39_murray.html |title=Three cheers for EU democracy |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070610003606/http://www.cer.org.uk/articles/39_murray.html |archivedate=10. lipnja 2007. |author=Murray |first=Alasdair |year=2004 |publisher=Open Europe |accessdate=7. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Parlament ima ovlasti i ukoriti Komisiju ako za tu odluku sakupi [[Dvotrećinska većina|dvotrećinsku većinu]] što može iznuditi ostavku cijele Komisije s položaja. Kao i kod odobrenja, ta se moć nikada nije koristila, ali je prijetila [[Santerova komisija|Santerovoj komisiji]] koja je nakon toga sama podnijela ostavku. Postoji nekoliko drugih mehanizma kontrole nad drugim tijelima, kao što su: zahtjev Komisiji za podnošenjem izvješća Parlamentu i odgovorima na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu, zahtjev predsjedniku [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]] za predstavljanjem vlastitog programa na početku predsjedanja Vijećem, obveza predsjednika [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]] o izvještavanju Parlamenta o odlukama nakon svakog od održanih sastanaka, pravo zastupnika u Europskom parlamentu da Komisiji podnesu zahtjev za oblikovanje zakona i politika, te pravo na ispitivanje članova svih tih institucija (tzv. &quot; Vrijeme za povjerenstvo&quot; koje se održava svakog utorka).&lt;ref name=&quot;Commission Appointment2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+PRESS+BI-20041022-1+0+DOC+XML+V0//EN |title=Oversight over the Commission and Council |author=European Parliament Website |accessdate=1. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Commission Oversight2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?id=46&amp;pageRank=9&amp;language=EN |title=Oversight over the Commission and Council |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Trenutno zastupnici u Europskom parlamentu mogu postaviti pitanje o bilo kojoj temi, ali u srpnju 2008. je izglasana odredba da je zastupnicima zabranjeno postavljanje uvredljivih ili osobnih pitanja.&lt;ref name=&quot;EUO rise&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/9/26468 |title=New rules to make it harder for MEPs to form political groups |author=Mahony |first=Honor |date=9. srpnja 2008. |work=International Herald Tribune |accessdate=10. srpnja 2008.}}&lt;/ref&gt;

=== Nadzorne ovlasti ===
Parlament također ima i druge ovlasti općeg nadzora, uglavnom definirane [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovorom]] iz [[Ugovor iz Maastrichta|Maastrichta]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/008-2784-036-02-06-901-20070206STO02783-2007-05-02-2007/default_en.htm |title=Maastricht Treaty 15 years on: birth of the &quot;European Union&quot; |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070209191039/http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/008-2784-036-02-06-901-20070206STO02783-2007-05-02-2007/default_en.htm |archivedate=9. veljače 2007. |date=7. veljače 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=6. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Parlament je ovlašten uspostaviti Istražni odbor, kao što je primjerice učinio tijekom [[Epidemija|epidemije]] [[Kravlje ludilo|kravljeg ludila]] što je kao rezultat imalo formiranje [[Europska agencija za lijekove|Europske veterinarske agencije]]. Parlament može pozvati druge institucije da odgovore na pitanja i ako je potrebno da ih [[Sud Europske unije|izvedu]] na [[Sud Europske unije|sud]] ako krše zakon ili ugovore EU.&lt;ref name=&quot;supervisory&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?id=46&amp;pageRank=8&amp;language=EN |title=Supervisory power |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Nadalje, ima ovlasti nad imenovanjem članova [[Revizorski sud|Revizorskog suda]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+RULES-EP+20070101+RULE-101+DOC+XML+V0//EN&amp;language=EN&amp;navigationBar=YES |title=Rules of Procedure of the European Parliament. Rule 101: Appointment of the Members of the Court of Auditors |publisher=European Parliament |accessdate=7. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; te predsjednika i izvršnog odbora [[Europska središnja banka|Europske središnje banke]]. Predsjednik [[Predsjednik Europske središnje banke|ESB-a]] također je dužan podnijeti godišnje izvješće parlamentu.&lt;ref name=&quot;supervisory&quot; /&gt;

[[Europski pučki pravobranitelj|Europskog pučkog pravobranitelja]] (&quot;Europski ombudsman&quot;) bira Parlament koji se bavi javnim pritužbama protiv svih institucija.&lt;ref name=&quot;supervisory2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?id=46&amp;pageRank=8&amp;language=EN |title=Supervisory power |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; [[Europska građanska inicijativa|Peticije]] može podnijeti bilo koji [[Državljanstvo Europske unije|građanin Europske unije]] ako je pitanje unutar područja djelovanja EU-a. Odbor za peticije raspravlja o slučajevima (oko 1500 ) koje građani ponekad sami iznose pred Parlamentom. Iako Parlament pokušava riješiti problem kao posrednik, pojedinci često pribjegavaju pravnom postupku ako je to potrebno za rješavanje građanskog spora.&lt;ref name=&quot;petitions&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Rickards |first=Mark |title=MEPs get taste of people power |work=BBC News |date=3. studenoga 2007. |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7075573.stm |accessdate=3. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt;

==Sastav==
Zastupnike Europskog parlamenta svakih pet godina bira oko 375 milijuna građana Europske unije s [[Opće pravo glasa|općim pravom glasa]], a u glavnoj dvorani smješteni su prema percipiranoj pripadnosti u [[Politički spektar|političkom spektru]] i sjede grupirani u političke skupine. Otprilike jedna trećina zastupnika su žene. Prije [[1979.]] zastupnike su imenovali pripadajući nacionalni parlamenti.&lt;ref name=&quot;ENA composition2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/political_composition_of_the_european_parliament_2004-en-13cdefb7-829e-4567-b709-6057d1fcb990.html |title=Composition of the European Parliament |publisher=CVCE |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EP Members&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?id=45&amp;pageRank=3 |title=Members |publisher=European Parliament |accessdate=27. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; 

Parlament je više puta bio predmetom kritika zbog nedovoljne zastupljenosti manjinskih skupina. U [[2017.]] godini samo 17 zastupnika u Europskom parlamentu nisu bili [[bijelci]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.politico.eu/article/brexit-diversity-exits-the-eu-brussels/amp/ |title=When Britain exits the EU, its diversity departs too |author=Hervey |first=Ginger |date=12. studenoga 2017. |publisher=politico.eu |accessdate=24. listopada 2018.}}&lt;/ref&gt; a od toga su trojica pripadali [[Negroidi|crnoj rasi]], što je nerazmjerno mali broj.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=The EU is too white – and Brexit likely to make it worse, MEPs and staff say |url=https://www.theguardian.com/world/2018/aug/29/eu-is-too-white-brexit-likely-to-make-it-worse |work=The Guardian |date=29. kolovoza 2018. |first=Jennifer |last=Rankin |accessdate=24. listopada 2018.}}&lt;/ref&gt; Prema aktivističkoj organizaciji [[Europska mreža protiv rasizma]],  nakon [[Izbori za Europski parlament 2019|izbora za Europski parlament 2019. godine]] samo 5% zastupnika u Europskom parlamentu bili su članovi takvih skupina, iako se procjenjuje da 10% građana Europske unije čine rasne i etničke manjine.&lt;ref name=&quot;Psaledakis2020&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Psaledakis |first=Daphne |title=Minorities still lack a strong voice in new European Parliament |url=https://www.reuters.com/article/us-eu-jobs-minorities/minorities-still-lack-a-strong-voice-in-new-european-parliament-idUSKCN1TD28X |accessdate=25. listopada 2020. |work=Reuters |date=12. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

Prema [[Lisabonski ugovor|Lisabonskom ugovoru]], raspodjela mjesta u Parlamentu dodjeljuje se svakoj državi ovisno o broju stanovnika, a maksimalan broj zastupnika određuje se na 751. Međutim, pošto [[predsjednik Europskog parlamenta]] nema pravo glasa dok obnaša tu funkciju maksimalni broj zastupnika s pravom glasa ograničen je na 750.&lt;ref name=&quot;EUO Lisbon&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/9/25001 |title=EU agrees new 'Treaty of Lisbon' |author=Goldirova |first=Renata |date=19. listopada 2007. |publisher=EU Observer |accessdate=19. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt; Od [[1. veljače]] [[2020.]] u Europskom parlamentu zasjeda 705 zastupnika (uključujući predsjednika Parlamenta), što je posljedica [[Brexit|napuštanja]] zastupnika iz Ujedinjenog Kraljevstva [[Brexit|iz EU]].

Pojedina država članica može imati najviše 96 mjesta i najmanje 6 mjesta u Parlamentu, a mjesta se raspodjeljuju prema &quot;[[Degresivna proporcionalnost|degresivnoj proporcionalnosti]] &quot;, tj. što je država veća, to je više građana potrebno da jedan zastupnik bude izabran. Taj je mehanizam osmišljen da favorizira zastupljenost malih zemalja, tako primjerice malteški i luksemburški glasači imaju otprilike 10 puta veći utjecaj po biraču od građana šest velikih zemalja.

[[Njemačka]] sa svojih 80,9 milijuna stanovnika ima 96 zastupničkih mjesta (prije 99), dakle jedno mjesto svakih 843 000 stanovnika. [[Malta]] s 400 000 stanovnika ima 6 zastupničkih mjesta što iznosi 70 000 stanovnika po zastupniku.
{| cellspacing=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; border=&quot;0&quot;
|'''Država članica'''
|'''Broj zastupnika'''
|
|'''Država članica'''
|'''Broj zastupnika'''
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/N|NJE}}
|96
|
|{{ZD+X/A|AUT}}
|19
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/F|FRA}}
|79
|
|{{ZD+X/B|BUG}}
|17
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/I|ITA}}
|76
|
|{{ZD+X/F|FIN}}
|14
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/Š|ŠPA}}
|59
|
|{{ZD+X/D|DAN}}
|14
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/P|POLJ}}
|52
|
|{{ZD+X/S|SLK}}
|14
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/R|RUM}}
|33
|
|{{ZD+X/I|IRS}}
|13
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/N|NIZ}}
|29
|
|{{ZD+X/H|HRV}}
|12
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/B|BEL}}
|21
|
|{{ZD+X/L|LIT}}
|11
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/Č|ČEŠ}}
|21
|
|{{ZD+X/L|LAT}}
|8
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/M|MAĐ}}
|21
|
|{{ZD+X/S|SLO}}
|8
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/P|POR}}
|21
|
|{{ZD+X/E|EST}}
|7
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/G|GRČ}}
|21
|
|{{ZD+X/L|LUX}}
|6
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/Š|ŠVE}}
|21
|
|{{ZD+X/C|CIP}}
|6
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|
|
|
|{{ZD+X/M|MLT}}
|6
|}
Stupanjem na snagu novih pravila dodjele zastupničkih mjesta Lisabonskim ugovorom došlo je do revizije u dodjeli broja mjesta svakoj državi članici i uvela se obaveza da se bilo koja promjena u broju zastupničkih mjesta mora provesti puno prije parlamentarnih izbora, što je imalo za cilj izbjegavanje političke trgovine u trenutku revizije broja zastupnika kao posljedica demografskih promjena.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+IM-PRESS+20070927BRI10862+ITEM-002-EN+DOC+XML+V0//EN&amp;language=EN |title=Distribution of EP seats: Constitutional Affairs Committee approvals proposal |date=4. listopada 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=3. studenoga 2018. |quote=In approving the European Council's draft decision, the committee asks that the proposed distribution be revised, well in advance of the beginning of the 2014-2019 legislative term, so as to set up an objective and fair system for allocating the seats in the EP, in order take account of demographic changes and 'avoid the traditional political horse-trading between Member States'.}}&lt;/ref&gt;

Sukladno raspodjeli zastupničkih mjesta formiraju se [[Izborne jedinice za Europski parlament|izborne jedinice]]. U četiri države članice [[Europska unija|EU]] ([[Belgija|Belgiji]], [[Irska|Irskoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Poljska|Poljskoj]]) nacionalni je teritorij podijeljen u niz izbornih jedinica, dok u preostalim državama članicama cijela država čini jednu izbornu jedinicu.

Ne postoji jedinstveni [[izborni sustav]] za izbor članova Europskog parlamenta, već je svaka država članica slobodna izabrati vlastiti sustav, uz poštovanje tri uvjeta propisanih Odlukom [[Vijeće EU|Vijeća]] ([http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32002D0772:EN:HTML 2002/772/EC]):

* izborni sustav mora primjenjivati sustav razmjernog predstavništva,  bilo putem izbornih lista ili putem sustava prijenosa glasa.
* izborno područje mora biti podjeljeno na izborne jedinice, na način koje neće utjecati na sustav razmjernog predstavništva.
* izborni prag na nacionalnoj razini mora iznositi 5 %.

Od [[26. rujna]] [[2005.]] godine pa do ulaska u EU [[1. siječnja]] [[2007.]] [[Bugarska]] i [[Rumunjska]] imale su status promatrača, kao zemlje kandidati za ulazak u EU. Promatrači mogu sudjelovati u raspravama, međutim ne mogu glasovati niti vrši neke druge zadaće.

=== Prijelazne odredbe ===
Zbog kašnjenja s [[Ratifikacija|ratifikacijom]] [[Lisabonski ugovor|Lisabonskog ugovora]], sedmi je saziv Europskog parlamenta izabran po odredbama [[Ugovor iz Nice|Ugovora iz Nice]]. Manja izmjena i dopuna Lisabonskog ugovora ratificirana je [[29. studenoga|29. studenog]] [[2011.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=IM-PRESS&amp;reference=20100223BKG69359&amp;language=EN |title=Ratification of Parliament's 18 additional MEPs completed |date=29. studenoga 2011. |publisher=European Parliament |accessdate=14. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Ovim su amandmanom uvedene prijelazne odredbe kojima se broj zastupnika u Europskom parlamentu povećava za 18 s obavezom da budu izabrani ili imenovani prije izbora 2014. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.consilium.europa.eu/App/accords/Default.aspx?command=details&amp;id=297&amp;lang=EN&amp;aid=2010057&amp;doclang=EN |title=Agreement details: Protocol amending the Protocol on Transitional Provisions annexed to the Treaty on European Union, to the Treaty on the Functioning of the European Union and to the Treaty establishing the European Atomic Energy Community (Deposited with the Government of the Italian Republic) |publisher=Council of the European Union |accessdate=4. listopada 2011. |archive-date=25. svibnja 2012. |archive-url=https://archive.is/20120525113731/http://www.consilium.europa.eu/policies/agreements/search-the-agreements-database?lang=en&amp;command=details&amp;id=297&amp;lang=en&amp;aid=2010057&amp;doclang=en |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema reformama Lisabonskog ugovora, [[Njemačka]] je jedina smanjila broj zastupnika s 99 na 96, međutim, ta mjesta nisu uklonjena do izbora 2014. godine.&lt;ref name=&quot;extra meps&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/18/29822 |title=MEPs seek change to Lisbon Treaty to accommodate new colleagues |author=Willis |first=Andrew |date=8. travnja 2010. |publisher=EU Observer |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

=== Plaće i troškovi ===
Prije [[2009.]] godine zastupnici su primali istu [[Plaća|plaću]] kao i zastupnici vlastitih nacionalnih parlamenata, ali od 2009. nakon višegodišnjih pokušaja stupio je na snagu novi statut koji je svim zastupnicima garantirao jednaku mjesečnu naknadu u iznosu od 8.484,05 eura (u 2016. godini). Zastupnička plaća se oporezuje na razini [[Europska unija|Europske unije]] i može se oporezivati i na nacionalnoj razini ovisno o zakonodavstvu države članice. Zastupnici u Europskom parlamentu imaju pravo na mirovinu s navršenom 63. godinom života i isplaćuje ju Parlament. Eurozastupnici imaju pravo i na naknade za uredske troškove i na naknadu dokazanih putnih troškova.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/meps/en/about-meps.html |title=About MEPs |publisher=European Parliament |accessdate=13. siječnja 2019.}}&lt;/ref&gt; Uz plaću, zastupnici imaju i brojne povlastice i [[Diplomatski imunitet i povlastice|diplomatski imunitet]]. Kako bi osigurale slobodno putovanje u Parlament, države članice daju vlastitim zastupnicima olakšice prilikom putovanja u inozemstvo, a vlade drugih država članica imaju status [[Diplomat|stranih predstavnika]] u posjetu. Kada su u svojoj državi, eurozastupnici uživaju jednaki imunitet kao i nacionalni parlamentarni zastupnici, a u drugim državama garantiran im je imunitet od [[pritvor]]a i [[Kazneni zakon|pravnih postupaka]]. Međutim, imunitet ne može dodijeljen ako se utvrdi da je zastupnik počinio kazneno djelo, a Parlament također ima pravo oduzimanja imuniteta vlastitim zastupnicima.&lt;ref name=&quot;LEX Prot&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2004/c_310/c_31020041216en02610266.pdf |title=7. Protocol on the privileges and immunities of the European Union |date=16. prosinca 2004. |publisher=Eur-Lex |accessdate=27. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;

=== Klubovi zastupnika ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; float:right; margin:0 0 0.5em 1em; clear:right;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Klub
!Predsjednik
! colspan=&quot;2&quot; | Broj zastupnika
|-
| bgcolor=LightSkyBlue | &amp;nbsp;
! [[Europska pučka stranka|Pučani]]
|[[Manfred Weber]]
| align=&quot;center&quot; | 175
| rowspan=&quot;7&quot; align=&quot;center&quot; valign=&quot;middle&quot; style=&quot;background:#dedede&quot; | [[File:EU 2020.svg|200px]]
|-
| bgcolor=#F10000 | 
! [[Progresivni savez socijalista i demokrata|Socijaldemokrati]]
| [[Iratxe García]]
| align=&quot;center&quot; | 148
|-
| bgcolor=#FFD700 | 
! [[Renew Europe|Liberali]]
| [[Dacian Cioloș]]
| align=&quot;center&quot; | 97
|-
| bgcolor=#2B3856|
! [[Identitet i demokracija|Nacionalistička desnica]]
| [[Marco Zanni]]
| align=&quot;center&quot; | 76
|-
| bgcolor=#009900 |
! [[Zeleni - Europski slobodni savez|Zeleni/EFA]]
| [[Ska Keller]]
| align=&quot;center&quot; | 68
|-
| bgcolor=#0054A5 | 
! [[Europski konzervativci i reformisti|Konzervativci]]
| [[Raffaele Fitto]]&lt;br /&gt;[[Ryszard Legutko]]
| align=&quot;center&quot; | 61
|-
| bgcolor=#990000 | 
! [[Ljevica u Europskom parlamentu – GUE/NGL|GUE/NGL]]
| [[Martin Schirdewan]]
| align=&quot;center&quot; | 39
|-
| bgcolor=#999999 | 
![[Nezavisni]]
| ''Nezavisni zastupnici''
| align=&quot;center&quot; | 41
! &lt;small&gt;Izvor: [http://www.europarl.europa.eu/meps/hr/search.html Europski parlament]&lt;/small&gt;
|}
Zastupnici u Europskom parlamentu udruženi su u osam [[Klubovi zastupnika u Europskom parlamentu|klubova zastupnika]] i trideset nezavisnih zastupnika koje se u žargonu naziva &quot;neiskreni&quot;. Dva najveća kluba su klub [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] i [[Progresivni savez socijalista i demokrata]]. Te dvije skupine dominiraju Parlamentom još od njegovog osnutka i u svakom su sazivu kontrolirale oko 50 do 70 posto zastupničkih mjesta. Niti jedan klub zastupnika nikada nije imao natpolovičnu većinu u Parlamentu.&lt;ref name=&quot;autogenerated12&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://assets.cambridge.org/97805218/06251/sample/9780521806251ws.pdf |title=The European Parliament and Supranational Party System |author=Kreppel |first=Amie |year=2002 |publisher=[[Cambridge University Press]] |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Klubovi se uglavnom temelje na jednoj [[Europska politička stranka|europskoj političkoj stranci]] poput [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]], ali mogu biti sastavljeni od više europskih i nacionalnih stranaka kao i nezavisnih zastupnika koju svi zajedno čine jedan klub poput [[Savez liberala i demokrata za Europu|liberalne skupine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.civitas.org.uk/eufacts/download/CIT.3.EU%20Political%20Parties.pdf |title=Party Politics in the EU |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071019072737/http://www.civitas.org.uk/eufacts/download/CIT.3.EU%20Political%20Parties.pdf |archivedate=19. listopada 2007. |publisher=civitas.org.uk |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Svaki od klubova određuje svoj unutarnji ustroj imenovanjem predsjednika, predsjedništva i tajništva kluba.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Klubovi zastupnika |url=http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/007f2537e0/Klubovi-zastupnika.html |publisher=europarl.europa.eu |language=hrvatski}}&lt;/ref&gt; Za formiranje kluba zastupnika i njegovo priznavanje u Europskom parlamentu potrebno je najmanje 25 zastupnika iz sedam različitih zemalja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/news/expert/infopress_page/009-33698-189-07-28-901-20080708IPR33697-07-07-2008-2008-false/default_en.htm |title=European Parliament increases threshold to form a political group |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080802225935/http://www.europarl.europa.eu/news/expert/infopress_page/009-33698-189-07-28-901-20080708IPR33697-07-07-2008-2008-false/default_en.htm |archivedate=2. kolovoza 2008. |date=9. srpnja 2008. |publisher=European Parliament |accessdate=10. srpnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Nakon formalnog priznanja, klubovi imaju pravo od Parlamenta zatražiti isplatu financijskih subvencija i imaju zajamčena mjesta u parlamentarnim odborima, što je jak poticaj za formiranje klubova.

=== Velika koalicija ===
S obzirom na to da Parlament ne formira vladu u tradicionalnom smislu sustava parlamentarne demokracije, njegova se politika razvijala više na konsenzualnoj liniji, a ne na većinskoj vladavini konkurentskih stranaka i koalicija. Zapravo, većim dijelom svog života dominirala je [[velika koalicija]] [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] i [[Stranka europskih socijalista|Partije europskih socijalista]]. Dvije najveće stranke nastoje surađivati kako bi pronašle kompromis što često dovodi do prijedloga koja dobiju vrlo veliku većinsku podršku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.fedtrust.co.uk/admin/uploads/FedT_workshop_Settembri.pdf |title=Is the European Parliament competitive or consensual&amp;nbsp;... &quot;and why bother&quot;? |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071026181653/http://www.fedtrust.co.uk/admin/uploads/FedT_workshop_Settembri.pdf |archivedate=26. listopada 2007. |author=Settembri |first=Pierpaolo |date=2. veljače 2007. |publisher=Federal Trust |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Međutim, ove stranke ponekad ne postignu kompromis, pa svaka od njih pokuša izgraditi ad hoc većinu s manjim strankama u Parlamentu, primjerice EPP s drugim skupinama desnog [[Politički spektar|političkog spektra]], a PES s lijevim klubovima ili klubovima lijevog [[Politički centar|centra]]. U tim situacijama centristički klub liberala (danas [[Renew Europe]]) postaje ključan za donošenje odlika jer ima ulogu jezičca na vagi. U nekim prilikama došlo je do oštrih političkih podjela dvaju klubova koji obično formiraju veliku koaliciju, primjerice kod [[Santerova komisija|ostavke Santerove komisije]].&lt;ref name=&quot;Ringe3&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://aei.pitt.edu/2919/01/156.pdf |title=The Santer Commission Resignation Crisis |author=Ringer |first=Nils F. |date=Veljača 2003. |publisher=University of Pittsburgh |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;

Kada su se pojavile prve optužbe protiv Santerove komisije, bile su prvenstveno usmjerene protiv [[Édith Cresson]] i [[Manuel Marín|Manuela Marína]], obojice članova Partije europskih socijalista. Kad je Parlament razmatrao odbijanje izglasavanja [[Proračun Europske unije|proračuna Europske zajednice]], predsjednik [[Jacques Santer]] izjavio je da bi glasanje protiv proračuna bilo ravno [[Glasanje o nepovjerenju|glasanju o nepovjerenju]]. Skupina socijalista podržala je Komisiju i to je pitanje smatrala pokušajem EPP-a da diskreditira njihovu stranku uoči izbora [[1999.]] godine. Tadašnja čelnica Europskih socijalista, eurozastupnica [[Pauline Green]], pokušala je progurati izglasavanje proračuna dok se EPP tome protivila i iznijela niz protuprijedloga. U tom su razdoblju dvije stranke funkcionirale sličnom dinamikom kao klasična parlamentarna vlast i [[oporba]]. Socijalisti podržavali izvršnu vlast komisije, a EPP je odbacila prethodnu koalicijsku suradnju i zagovarala je nepovjerenje Komisiji.&lt;ref name=&quot;Ringe4&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://aei.pitt.edu/2919/01/156.pdf |title=The Santer Commission Resignation Crisis |author=Ringer |first=Nils F. |date=Veljača 2003. |publisher=University of Pittsburgh |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Udaljavanje dviju najvećih klubova u Europskom parlamentu se povećava i postaje sve češće, te je [[2007.]] godine Simon Hix iz [[London School of Economics]] primijetio da:&lt;ref name=&quot;Farrell Powerful2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?language=EN&amp;type=IM-PRESS&amp;reference=20070615IPR07837 |title=Professor Farrell: &quot;The EP is now one of the most powerful legislatures in the world&quot; |date=18. lipnja 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

{{citat|Naš rad dokazuje da se politika u Europskom parliamentu sve više temelji na strankama i ideologiji. Glasovanja se sve više dijele po političkoj liniji lijevo - desno i dramatično je narasla kohezija unutar samih klubova zastupnika, pogotovo u četvrtom i petom sazivu Parlamenta. To također dovodi do bitnih implikacija na političke odluke. Tijekom petog mandata od [[1999.]] do [[2004.]], došlo je do prekida velike koalicije što je rezultiralo koalicijom desnog centra između kluba liberala i pučana.&lt;ref name=&quot;Watson interview&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euractiv.com/en/elections/interview-graham-watson-leader-group-liberal-democrat-meps/article-128543 |title=Interview: Graham Watson, leader of group of Liberal Democrat MEPs |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070814000107/http://www.euractiv.com/en/elections/interview-graham-watson-leader-group-liberal-democrat-meps/article-128543 |archivedate=14. kolovoza 2007. |date=15. lipnja 2004. |publisher=Euractiv |accessdate=1. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt; To se odrazilo na predsjedanje Parlamentom gdje su političke odluke donosili EPP i ELDR, a ne EPP i socijalisti.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=European Parliament elects new president |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/398892.stm |work=BBC News |date=20. srpnja 1999. |accessdate=1. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt; U sljedećem mandatu liberalna skupina narasla je na 88 zastupnika, što je najveći broj zastupnika koje je jedna treća po veličini politička sila imala u Parlamentu.&lt;ref name=&quot;ALDE formed&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.grahamwatsonmep.org/news/000017/the_alliance_of_liberals_and_democrats_for_europe_is_born.html |title=The Alliance of Liberals and Democrats for Europe is born |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071205090940/http://www.grahamwatsonmep.org/news/000017/the_alliance_of_liberals_and_democrats_for_europe_is_born.html |archivedate=5. prosinca 2007. |date=14. srpnja 2004. |publisher=Graham Watson MEP website |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;}}

=== Izbori ===
Izbori za Europski parlament održavali su se izravno u svakoj državi članici svakih pet godina od [[1979.]] godine, stoga je ukupno održano devet izbora. U slučaju da se nova država pridruži [[Europska unija|Europskoj uniji]], u pravilu se održe dopunski izbori za biranje njihovih predstavnika u Parlament. To se dogodilo šest puta, posljednji put kada se [[Hrvatska]] pridružila [[2013.]] godine. Izbori se odvijaju u četiri dana prema pravilima država članica, a osim pravila da moraju biti prema proporcionalnom sustavu, detalje [[Izborni sustav|izbornog sustava]] bira država članica.&lt;ref&gt;The motto &quot;[[Jedinstvo u razlicitosti|Unity in diversity]]&quot; could not be better confirmed in the European election law: {{Citiranje časopisa |author=Buonomo |first=Giampiero |title=Le incompatibilità (per ora rinviate per motivi di salute) che bloccano l'ingresso al Parlamento europeo |url=https://www.questia.com/projects#!/project/89371998 |year=2003 |journal=Diritto&amp;Giustizia Edizione Online}} &lt;!--{{Subscription required|via=[[Questia]]}}--&gt;&lt;/ref&gt; Države članice odlučuju o podjeli vlastitog teritorija na [[Izborne jedinice za Europski parlament|podnacionalne izborne jedinice]]. Većina država članica odlučila se na model da cijeli teritorij države predstavlja jednu izbornu jedinicu, no neke države, poput [[Irska|Irske]], [[Belgija|Belgije]] ili [[Poljska|Poljske]], podijelile su svoj teritorij na podnacionalne izborne regije. Mjesta u Europskom parlamentu dodjeljuju se državama članicama razmjerno njihovom stanovništvu, no od 2014. uvedeno je pravilo da niti jedna država nema više od 96 ili manje od 6, zastupnika u Parlamentu čime se favoriziraju male države članice i ograničava moć velikih država.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/facts/1_3_4_en.htm |title=The European Parliament: electoral procedures |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070617144910/http://www.europarl.europa.eu/facts/1_3_4_en.htm |archivedate=17. lipnja 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Najnoviji izbori za Europski parlament na razini cijele Unije bili su [[Izbori za Europski parlament 2019|Europski izbori 2019.]], održani od [[23. svibnja|23.]] do [[26. svibnja]] [[2019.]] Bili su to najveći simultani transnacionalni izbori ikad održani bilo gdje u svijetu. Prvo zasjedanje devetog parlamenta započelo je [[2. srpnja]] [[2019.]]&lt;ref&gt;[http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20190627IPR55404/constitution-of-the-9th-legislature-of-the-european-parliament &quot;Constitution of the 9th legislature of the European Parliament | News | European Parliament&quot;]. European Parliament. 7 February 2019. Retrieved 17 September 2019.&lt;/ref&gt;

[[Europska politička stranka|Europske političke stranke]] imaju ekskluzivno pravo na organiziranje [[Predizborna kampanja|predizborne kampanje]] za trajanja europskih izbora (za razliku od pripadajućih skupina u Europskom parlamentu).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/contracts-and-grants/en/20150201PVL00101/Political-parties-and-foundations |title=European political parties |publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; Na posljednjim je izborima iznesen niz prijedloga u privlačenja pozornosti javnosti i povećanja izlaznosti. Jedna od takvih inovacija na izborima [[2014.]] bila je inicijativa da [[Europska politička stranka|paneuropske političke stranke]] predlažu &quot;kandidate&quot; za [[Predsjednik Europske komisije|predsjednika Europske komisije]], takozvane ''Spitzenkandidaten'' (njemački, &quot;vodeći kandidati&quot; ili &quot;glavni kandidati&quot;). Međutim, upravljanje [[Europska unija|Europskom unijom]] temelji se na kombinaciji međuvladinih i nadnacionalnih obilježja: predsjednika Europske komisije imenuje [[Europsko vijeće]] koje predstavlja vlade država članica i za njih ne postoji obveza nominiranja vodećeg &quot;kandidata&quot;. [[Lisabonski ugovor]] samo spominje da bi oni trebali uzimati u obzir rezultati izbora prilikom odabira koga će se nominirati. Takozvani ''Spitzenkandidaten''  bili su [[Jean-Claude Juncker]] ka predstavnik [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://juncker.epp.eu |title=Jean-Claude Juncker: Experience. Solidarity. Future. |publisher=European People's Party |access-date=1. rujna 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201117130239/http://juncker.epp.eu/ |archivedate=17. studenoga 2020.}}&lt;/ref&gt; [[Martin Schulz]] na čelu [[Stranka europskih socijalista|stranke europskih socijalista]], [[Guy Verhofstadt]] na čelu [[Savez liberala i demokrata za Europu|Saveza liberala i demokrata za Europu stranke]], [[Ska Keller]] i [[José Bové|José Bove]] solidarno za [[Europska stranka zelenih|Europsku stranku zelenih]] i [[Aleksis Cipras|Alexis Tsipras]] za [[Stranka europske ljevice|Stranku europske ljevice]].

Izlaznost je od prvih izbora [[1999.]] svake godine postupno padala, te je do [[2019.]] bila ispod 50%. Godine 2007. [[Izbori za Europski parlament 2007. godine|Bugarska i Rumunjska izabrale su svoje članove Europskog parlamenta]] na dopunskim izborima, nakon što su početkom 2007. pristupile kao punopravne članice. Bugarski i rumunjski izbori zabilježili su dvije najniže izlaznosti za europske izbore u povijesti Europske unije, samo 28,6%&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/newsbriefs/2007/05/21/nb-01 |title=New GERB party narrowly wins Bulgaria's first European Parliament election |date=21. svibnja 2007. |publisher=Southeast European Times |accessdate=8. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; odnosno 28,3%.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/011-13241-329-11-47-902-20071115STO13229-2007-25-11-2007/default_en.htm |title=Romania chooses its 35 MEPS |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071213202736/http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/011-13241-329-11-47-902-20071115STO13229-2007-25-11-2007/default_en.htm |archivedate=13. prosinca 2007. |date=26. studenoga 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=24. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt; Ovaj je negativni trend prekinut na izborima 2019. godine, kada se odaziv povećao za 8% u cijeloj EU, popevši se na 50,6%, što je najviši postotak još od 1994. godine.

U [[Engleska|Engleskoj]], [[Škotska|Škotskoj]] i [[Wales]]u, izbori za Europski parlament prvotno su održani prema [[Većinski izborni sustav|većinskom izbornom sustavu]]. Godine [[1999.]] sustav je promijenjen u oblik [[Proporcionalni izborni sustav|proporcionalnog sustava]] gdje se velika skupina kandidata kandidira za mjesto unutar vrlo velike regionalne izborne jedinice.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/voting-in-the-uk/european-elections |title=Ways of voting - GOV.UK}}&lt;/ref&gt; Prema tom sustavu moguće je glasati za stranku, ali ne izravno za kandidata (osim ako ta stranka ima jedinstvenog kandidata).

== Predsjednik parlamenta ==
{{glavni|Predsjednik Europskog parlamenta}}
[[File:Roberta Metsola elected new President of the European Parliament (51828380418) (cropped).jpg|thumb|250px|[[Roberta Metsola]], trenutna [[Predsjednik Europskog parlamenta|Predsjednica Europskog parlamenta]]]]
Predsjednik je u osnovi glasnogovornik Parlamenta i predsjedava plenarnom sjednicom dok je ona u zasjedanju. Potpis predsjednika potreban je za sve zakonske akte donesene zajedničkom odlukom, uključujući i [[proračun Europske Unije]]. Predsjednik je također osoba koja predstavlja Parlament u odnosu na vanjske institucije i političke subjekte unutar i izvan Europske Unije i odgovoran je za pravna pitanja, te za primjenu pravila poslovnika. Bira se na razdoblje od dvije i pol godine, što znači dva izbora po jednom parlamentarnom mandatu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Duties of the President|url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+RULES-EP+20040720+RULE-019+DOC+XML+V0//EN&amp;navigationBar=YES|accessdate=12 June 2007|publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Functions|url=http://www.europarl.europa.eu/the-president/en/president/functions.html|accessdate=20 September 2012|publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; Predsjednica Europskog parlamenta je [[Roberta Metsola]] ([[Europska pučka stranka|EPP]]), koja je preuzela dužnost nakon iznenadne smrti [[David Sassoli|Davida Sassolija]].

U većini zemalja prema protokolu [[Poglavar države|predsjednik države]] ima prednost nad drugim položajima, međutim, u EU Parlament je naveden kao prva institucija, stoga protokol njegovog predsjednika dolazi prije bilo kojeg drugog europskog ili nacionalnog protokola. Darovi dani brojnim uglednicima u službenoj posjeti ovise o predsjedniku.

Na položaju Predsjednika Europskog parlamenta bili su mnogi ugledni europski političari. Prvi predsjednik bio je europarlamentarni zastupnik [[Paul-Henri Spaak]],&lt;ref&gt;though the history of Parliament sometimes excludes the early Common Assembly, in which interpretation the first President would be [[Robert Schuman]] (another founding father) in those circumstances.&lt;/ref&gt; jedan od [[Očevi osnivači Europske unije|očeva osnivača Unije]]. Među ostalim osnivačima su europarlamentarac [[Alcide De Gasperi|Alcide de Gasperi i]] europarlamentarac [[Robert Schuman]]. Dvije predsjednice  Parlamenta bile su europarlamentarka [[Simone Veil]] 1979. (prva predsjednica izabranog parlamenta) i [[Nicole Fontaine]] europarlamentarka 1999., obje Francuskinje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Former E.P. Presidents|url=http://www.europarl.europa.eu/the-president/en/president/formers.html|accessdate=20 September 2012|publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; Bivši poljski premijer i jedan od pripadnika pokreta Solidarnosc [[Jerzy Buzek]] bio je prvi istočno-srednjoeuropski predsjednik Europskog parlamenta i jedan od najistaknutijih političara koji se doprinijeo rušenju komunizma u [[Istočni blok|istočnom bloku]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=14 July 2009|title=Jerzy Buzek elected new President of the European Parliament|url=http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/008-58049-201-07-30-901-20090710STO58039-2009-20-07-2009/default_en.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090723091956/http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/008-58049-201-07-30-901-20090710STO58039-2009-20-07-2009/default_en.htm|archivedate=23 July 2009|accessdate=14 July 2009|publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt;

Tijekom izbora novog predsjednika, prethodni predsjednik (ili, ako nije u mogućnosti, jedan od prethodnih potpredsjednika) predsjedava Parlamentom.&lt;ref name=&quot;LeP&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Traynor|first=Ian|date=26 March 2009|title=MEPs move to deny extremist Jean-Marie Le Pen platform|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/politics/2009/mar/26/le-pen-eu-france|accessdate=15 April 2009}}&lt;/ref&gt; Prije 2009. [[Predsjednik Europskog parlamenta|najstariji član]] ispunjavao je tu ulogu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Rules of Procedure of the European Parliament. Rule 11: Oldest member|url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+RULES-EP+20070101+RULE-011+DOC+XML+V0//EN&amp;navigationBar=YES|accessdate=12 June 2007|publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; ali pravilo je promijenjeno kako bi se spriječilo da francuski europarlamentarni zastupnik krajnje desnice [[Jean-Marie Le Pen]] preuzme položaj.&lt;ref name=&quot;LeP&quot; /&gt;

Podređeni predsjedniku je 14 [[Potpredsjednik Europskog parlamenta|potpredsjednika]] koji predsjedavaju raspravama kada predsjednik nije u dvorani Parlamenta. Osim njih, postoji i niz drugih tijela odgovornih za vođenje parlamenta. Dva su glavna tijela [[Ured (Europski parlament)|Ured Europskog parlamenta]], koji je odgovoran za proračunska i administrativna pitanja, i [[Konferencija predsjednika]], upravljačko tijelo kojeg čine predsjednici svake od parlamentarnih političkih skupina. Pet [[Kvestor (Europski parlament)|kvestora]] ima ulogu zaštite financijskih i administrativnih interesa članova.

== Godišnji troškovi ==
Prema mrežnoj stranici Europskog parlamenta, godišnji proračun Parlamenta za [[2016.]] iznosio je 1,838 milijardi eura.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Enquiries &amp; FAQs (#11)|url=http://www.europarl.europa.eu/unitedkingdom/en/about-us/faqs.html|work=www.europarl.europa.eu}}&lt;/ref&gt; Glavne kategorije troškova bile su:

* 34% troškovi osoblja, tumača i prijevoda
* 24% informacijska politika, IT, telekomunikacije
* 23% plaće, troškovi, putovanje, uredi i osoblje zastupnika u Europskom parlamentu
* 13% najam i održavanje građevina
* 6% aktivnosti političkih skupina

Prema studiji Europskog parlamenta pripremljenoj [[2013.]], [[Sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu|sjedište u Strasbourgu]] povećava trošak za dodatnih 103 milijuna eura zbog održavanja sjednica na više od jednog mjesta, a prema Revizorskom sudu dodatnih 5 milijuna eura odnosi se na putne troškove uzrokovane održavanjem dva mjesta zasjedanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Why does Parliament move between Brussels and Strasbourg?|url=http://www.europarl.europa.eu/news/en/faq/19/why-does-parliament-move-between-brussels-and-strasbourg|work=www.europarl.europa.eu}}&lt;/ref&gt; Za usporedbu, procjenjuje se da će njemački donji dom parlamenta ([[Bundestag]]), koji broji 709 članova, za [[2018.]] godinu koštati 517 milijuna eura.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=So viel zahlen die Deutschen für die Demokratie|url=https://www.welt.de/wirtschaft/article169033905/So-viel-zahlen-die-Deutschen-fuer-die-Demokratie.html|work=www.welt.de}}&lt;/ref&gt; Britanski [[Donji dom]] s 650 zastupnika prijavio je ukupne godišnje troškove u razdoblju 2016. – 2017. od 249 milijuna funti (279 milijuna eura).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|author=House of Commons|title=Annual Report and Accounts 2016–17, p. 70|url=https://www.parliament.uk/documents/commons-expenditure/Admin%20Annual%20Accounts/AdminAnnualReport1617.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180718205626/https://www.parliament.uk/documents/commons-expenditure/Admin%20Annual%20Accounts/AdminAnnualReport1617.pdf|archivedate=18 July 2018|work=www.parliament.uk}}&lt;/ref&gt; Prema ''[[The Economist|The Economistu]]'', Europski parlament košta više nego britanski, francuski i njemački parlament zajedno. Procjenjuje se da se četvrtina troškova odnosi na troškove prevođenja i tumačenja (oko 460 milijuna eura).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|author=Economist|date=May 15, 2014|title=Elected, yet strangely unaccountable|url=https://www.economist.com/briefing/2014/05/15/elected-yet-strangely-unaccountable|work=www.economist.com}}&lt;/ref&gt;  Europski zastupnici su [[2. srpnja]] [[2018.]] odbili prijedloge za pooštravanje pravila oko Opće naknade za izdatak (GEA),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=July 3, 2018|title=MEPs reject scrutiny of their expenses|url=https://www.politico.eu/article/strasbourg-european-parliament-meps-reject-scrutiny-of-expenses/|work=www.politico.eu}}&lt;/ref&gt; što je &quot;kontroverzno plaćanje 4 416 eura mjesečno koje se zastupnicima daje za pokrivanje uredskih i drugih troškova, ali od njih se ne traži pružiti bilo kakve dokaze o trošenju novca &quot;.&lt;ref&gt;[https://www.politico.eu/article/brexit-european-parliament-nigel-farage-daniel-hannan-british-members-of-european-parliament-to-bag-lucrative-post-brexit-pay-out/ MAÏA DE LA BAUME, ''British MEPs to bag lucrative post-Brexit payout'', Politico, 9 Jan. 2019].&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==

=== Nagrada Saharov ===
[[Datoteka:Remise_du_Prix_Sakharov_à_Aung_San_Suu_Kyi_Strasbourg_22_octobre_2013-11.jpg|poveznica=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Remise_du_Prix_Sakharov_%C3%A0_Aung_San_Suu_Kyi_Strasbourg_22_octobre_2013-11.jpg|desno|mini|Ceremonija{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Nagrada Saharov|nagrade Saharov,]] koju je [[Aung San Suu Kyi]] dodijelio [[Martin Schulz]], 2013. godine]]
[[Nagrada Saharov|Nagradom Saharov za slobodu misli]], uspostavljenom [[1998.]], Europski parlament nagrađuje pojedince koji doprinose promicanju ljudskih prava širom svijeta, podižući tako svijest o njihovom kršenju. Nagrađuje se zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, s posebnim naglaskom na slobodu izražavanja; zaštita manjinskih prava; poštovanje međunarodnog prava i razvoj demokracije i autentične vladavine zakona.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/it/20150201PVL00043/Premi |title=Premi |work=europarl.europa.eu |accessdate=23. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sakharovprize/it/home/the-prize.html |title=Il Parlamento europeo sostiene i diritti umani |work=europarl.europa.eu |language=it |accessdate=23. svibnja 2017. |archive-date=21. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190521050536/http://www.europarl.europa.eu/sakharovprize/it/home/the-prize.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Europska nagrada za mlade Karla Velikog ===
Europska nagrada za mlade Karla Velikog želi potaknuti sudjelovanje mladih u procesu europske integracije. Dodjeljuju ga Europski parlament i [[Karlova nagrada|Zaklada Međunarodne nagrade Karla Velikog]] iz [[Aachen]]a projektima za mlade usmjerenim na njegovanje zajedničkog europskog identiteta i europskog građanstva.&lt;ref name=&quot;:42&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/it/20150201PVL00043/Premi |title=Premi |work=europarl.europa.eu |accessdate=23. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;

=== Europska nagrada za građane ===
[[Nagrada europskog građanina|Nagradu europskog građanina]] Europski parlament dodjeljuje aktivnostima koje provode građani i udruge za promicanje integracije među građanima država članica EU i projekte transnacionalne suradnje u EU.&lt;ref name=&quot;:43&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/it/20150201PVL00043/Premi |title=Premi |work=europarl.europa.eu |accessdate=23. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;

=== Nagrada LUX ===
Od 2007. godine, Europski parlament dodjeljuje [[Nagrada LUX|Nagradu LUX]] filmovima koji se bave aktualnim temama od javnog europskog interesa i koji potiču promišljanje o Europi i njezinoj budućnosti. S vremenom je Nagrada LUX postala prestižnom kino nagradom koja promiče europski film i produkciju i izvan EU.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.luxprize.eu/why-and-what |title=Lux Prize. About |work=luxprize.eu |language=en |accessdate=24. svibnja 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201205023843/https://luxprize.eu/why-and-what |archivedate=5. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt;

=== Novinarska nagrada Daphne Caruana Galizia ===
Od 2021. godine Europski parlament dodjeljuje nagradu za novinarstvo Daphne Caruana Galizia za izvanredno novinarstvo koje odražava vrijednosti EU-a. Nagradu čini novčani iznos od 20.000 eura, a prvi dobitnik bit će objavljen u listopadu 2021. godine. Ova je nagrada dobila ime po pokojnoj novinarki [[Daphne Caruana Galizia|Daphne Caruani Galizii]] ubijenoj na [[Malta|Malti]] 16. listopada 2017.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/society/20201009STO88911/parliament-launches-the-daphne-caruana-galizia-journalism-prize |title=Parliament launches the Daphne Caruana Galizia journalism prize |date=16. listopada 2020. |work=europarl.europa.eu |accessdate=5. studenoga 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Sjedište Europskog parlamenta ==
{{glavni|Sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu}}
{{glavni|Espace Léopold}}
{{glavni|Sjedište Europskog parlamenta u Luxembourgu}}
{{Multiple image|align=right|direction=vertical|header=Sjedišta Europskog parlamenta|width=|image1=Outside the building of the European Parliament in Strasbourg (49524887408).jpg|alt1=Palača Louise Weiss u [[Strasbourg]]u, Francuska|caption1=Palača [[Sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu|Louise Weiss]] u [[Strasbourg]]u.|image2=Building of the European Parliament in Brussels.jpg|alt2=Espace Léopold building in [[Brussels]], Belgium|caption2=[[Espace Léopold]] u [[Bruxelles]]u.|image3=Le parlement Européen (bâtiment Konrad Adenauer) - Septembre 2010.jpg|alt3=Konrad Adenauer building in Luxembourg City, Luxembourg|caption3= Palača [[Konrad Adenauer]] u gradu [[Luxembourg]]u|total_width=}}

Sjedišta Parlamenta nalaze se u tri različita grada i brojnim zgradama. Prema [[Ugovor iz Amsterdama|Amsterdamskom ugovoru]] Europski je parlament obavezan održati najmanje dvanaest plenarnih zasjedanja u službenom sjedištu u [[Strasbourg]]u (od kojih nijedno u kolovozu, ali dva u rujnu), dok se izvanredna zasjedanja, kao i sastanci odbora, održavaju u [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|Bruxellesu]]. [[Glavno tajništvo Europskog parlamenta]] nalazi se u gradu [[Luxembourg]]u.&lt;ref name=&quot;Consolidated Treaty2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/ce321/ce32120061229en00010331.pdf |title=Consolidated versions of the treaty on European Union and of the treaty establishing the European Community |publisher=Eur-lex |accessdate=12. lipnja 2007. |archive-date=1. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071201005900/http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/ce321/ce32120061229en00010331.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Europski parlament jedan je od dva parlamenta u svijetu s više od jednog sjedišta (drugo je Tynwald, parlament [[Otok Man|otoka Man]]) i jedan od rijetkih koji nema moć odlučivanja o svom sjedištu.&lt;ref name=&quot;Strange&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cafebabel.co.uk/article/1906/europes-strangest-migrants.html |title=Europe's strangest migrants |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120122025558/http://www.cafebabel.co.uk/article/1906/europes-strangest-migrants.html |archivedate=22. siječnja 2012. |author=Alvaro |first=Alexander |date=6. srpnja 2006. |publisher=Café Babel |accessdate=1. prosinca 2011.}}&lt;/ref&gt;

Sjedište u Strasbourgu smatra se simbolom pomirenja [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]], pošto je [[Strasbourg|regija Strasbourg]] u prošlosti bila poprištem žestokih borbi dviju zemalja. Međutim, u posljednje vrijeme sve su glasnije kritike posjedovanja dvaju sjedišta zbog povećanih financijskih troškova i neugodnosti prilikom prijevoza materijala i premještanja zastupnika. Iako je Strasbourg njegovo službeno sjedište kao i sjedište i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=PR331(2007)&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;BackColorInternet=F5CA75&amp;BackColorIntranet=F5CA75&amp;BackColorLogged=A9BACE&amp;ShowBanner=no&amp;Target=_self |title=The Council of Europe and the European Union sign an agreement to foster mutual cooperation |date=23. svibnja 2007. |publisher=Council of Europe |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; gotovo sve druge institucije EU-a nalaze se u Bruxellesu gdje se odvija većina radova Parlamenta. Kritičari su ovakvo rješenje s dva sjedišta opisali kao &quot;putujući cirkus&quot;&lt;ref name=&quot;Seat Green&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.4ecotips.com/eco/article_show.php?aid=1222&amp;id=280 |title=Greens condemn EU parliament's 'traveling circus' |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070519183136/http://www.4ecotips.com/eco/article_show.php?aid=1222&amp;id=280 |archivedate=19. svibnja 2007. |date=26. travnja 2007. |publisher=4ecotips |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; i sve više raste politički pritisak da Bruxelles postane jedino sjedište, pošto su tamo smještene ostale političke institucije (Komisija, Vijeće i Europsko vijeće), pa se stoga Bruxelles i tretira kao &quot;[[glavni grad]]&quot; EU. Ova je inicijativa dobila snažnu potporu brojnih ličnosti, primjerice prve potpredsjednice Komisije od 2004. do 2010. godine [[Margot Wallström]], koja je izjavila da je &quot;nešto što je nekad bilo vrlo pozitivan simbol ponovnog ujedinjenja Francuske i Njemačke postalo negativnim simbolom rasipanja novca, bujanja birokracije i ludila briselskih institucija &quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euractiv.com/future-eu/wallstroem-strasbourg-negative-s-news-216926 |title=Wallstrom: &quot;Strasbourg has become a negative symbol&quot; |date=5. rujna 2006. |publisher=EurActiv |accessdate=19. listopada 2014.}}&lt;/ref&gt; Studija koju su naručili europarlamentarci Jean Lambert i Caroline Lucas iz [[Europska stranka zelenih|Europske stranke zelenih]] analizirala je financijske troškove i troškove zaštite okoliša i dokazala je da je dodatni trošak održavanja dvaju sjedišta oko 200 milijuna eura godišnje i da se pritom oslobađa 20 268 tona dodatnog [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]], što dovodi u pitanje proklamirani stav institucije i cijele Europske unije prema zaštiti okoliša.&lt;ref name=&quot;Seat Green&quot; /&gt; Kampanju dodatno podupire internetska peticija europarlamentarke [[Cecilia Malmström|Cecilie Malmström]] koja je već dobila milijunsku podršku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.oneseat.eu/ |title=OneSeat.eu |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070609081546/http://www.oneseat.eu/ |archivedate=9. lipnja 2007. |author=Malmström |first=Cecilia |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; U kolovozu [[2014.]], studija Europskog revizorskog suda izračunala je da bi se preseljenjem sjedišta Europskog parlamenta iz Strasbourga u Bruxelles uštedjelo 113,8 milijuna eura godišnje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euractiv.com/sections/future-eu/auditors-put-price-tag-eu-parliament-travelling-circus-303846 |title=Auditors put price tag on EU Parliament 'travelling circus'}}&lt;/ref&gt; Godine 2006. zabilježene su nepravilnosti u određivanju cijena koje je grad Strasbourg odredio kao iznos najma zgrada Europskom parlamentu, što je dodatno ojačalo političku poziciju zagovornika premještanja sjedišta u Bruxelles.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Kroeger |first=Alix |title=EU and Strasbourg in rent row |date=27. travnja 2006. |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4952228.stm |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Većina članova Europskog parlamenta preferira Bruxelles kao jedinstveno sjedište.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cafebabel.co.uk/article/2047/the-two-seat-parliament-farce-must-end.html |title=The two-seat parliament farce must end |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070610174433/http://www.cafebabel.com/en/article.asp?T=A&amp;Id=2047 |archivedate=10. lipnja 2007. |author=Wheatly |first=Paul |date=2. listopada 2006. |publisher=Café Babel |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Anketa provedena među zastupnicima Europskog parlamenta pokazala je da 89 % ispitanika želi da Parlament ima samo jedno sjedište, a 81 % preferira Bruxelles.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.eubusiness.com/news_live/1181757615.41 |title=Euro MPs want to scrap Strasbourg base: poll |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930165033/http://www.eubusiness.com/news_live/1181757615.41 |archivedate=30. rujna 2007. |date=13. lipnja 2007. |publisher=EU Business |accessdate=22. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Drugo istraživanje provedeno iste godine utvrdilo je 68% podrške među zastupnicima.&lt;ref name=&quot;Farrell Powerful3&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?language=EN&amp;type=IM-PRESS&amp;reference=20070615IPR07837 |title=Professor Farrell: &quot;The EP is now one of the most powerful legislatures in the world&quot; |date=18. lipnja 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Na službenom glasovanju u srpnju 2011. apsolutna većina zastupnika u Europskom parlamentu glasala je za uspostavu jedinstvenog sjedišta.&lt;ref&gt;[http://www.theparliament.com/latest-news/article/newsarticle/majority-of-meps-now-favour-single-seat/ Majority of MEPs now favour single seat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716022548/http://www.theparliament.com/latest-news/article/newsarticle/majority-of-meps-now-favour-single-seat/}} theparliament.com&lt;/ref&gt; Početkom 2011. Parlament je izglasao ukidanje jednog od zasjedanja u Strasbourgu zamijenivši ga održavanjem dva zasjedanja u Bruxellesu u jednom tjednu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euractiv.com/en/future-eu/meps-vote-reduce-strasbourg-calendar-news-502987 |title=MEPs vote to reduce Strasbourg calendar |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110312115210/http://www.euractiv.com/en/future-eu/meps-vote-reduce-strasbourg-calendar-news-502987 |archivedate=12. ožujka 2011. |date=10. ožujka 2011. |publisher=EurActiv |accessdate=24. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt; Tadašnji gradonačelnik Strasbourga Roland Ries| oštro je kritizirao takvu odluku i reagirao izjavom &quot;mi ćemo uzvratiti udarac tako što ćemo protivničku snagu preokrenuti u vlastitu korist, kao što bi to učinio borac [[džudo|džuda]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.strasbourg.eu/accueil?ItemID=1633917363 |title=Le conseil municipal adopte à l'unanimité une motion confortant et élargissant le siège du Parlement européen à Strasbourg |date=21. ožujka 2011. |publisher=EurActiv |accessdate=24. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su sjedišta Parlamenta utvrđena ugovorima, [[Europsko vijeće]] ga može promijeniti samo jednoglasno, što znači da bi Francuska mogla uložiti veto na pokušaj izglasavanja takve odluke.&lt;ref name=&quot;Strange2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cafebabel.co.uk/article/1906/europes-strangest-migrants.html |title=Europe's strangest migrants |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120122025558/http://www.cafebabel.co.uk/article/1906/europes-strangest-migrants.html |archivedate=22. siječnja 2012. |author=Alvaro |first=Alexander |date=6. srpnja 2006. |publisher=Café Babel |accessdate=1. prosinca 2011.}}&lt;/ref&gt; Bivši [[francuski predsjednik]] [[Nicolas Sarkozy]] izjavio je da o sjedištu u Strasbourgu &quot;nema pregovora&quot; te da Francuska ne namjerava predati jedinu instituciju EU-a na francuskom tlu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.eupolitix.com/EN/News/200705/8216d9d5-0c44-46e2-a6d8-6166c30e812f.htm |title=Sarkozy slated over Strasbourg seat |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927225555/http://www.eupolitix.com/EN/News/200705/8216d9d5-0c44-46e2-a6d8-6166c30e812f.htm |archivedate=27. rujna 2007. |author=Banks |first=Martin |date=24. svibnja 2007. |publisher=EU Politix: The Parliament |accessdate=22. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; S obzirom na deklariranu namjeru Francuske da uloži veto na svaku odluku preseljenja u Bruxelles, neki su zastupnici čak predlagali [[građanski neposluh]] odbijanjem sudjelovanja u mjesečnom preseljenju u Strasbourg.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.co.uk/blogs/legacy/thereporters/markmardell/2007/12/post_5.html Giving up the Strasbourg junket] Mark Mardell, BBC News. 4 December 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.policyreview.eu/meps-demand-single-seat-in-brussels-but-france-refuses-to-give-up-on-strasbourg/ |title=MEPs demand single seat in Brussels but France refuses to give up on Strasbourg - Policy Review |archiveurl=http://arquivo.pt/wayback/20160517215034/http://www.policyreview.eu/meps%2Ddemand%2Dsingle%2Dseat%2Din%2Dbrussels%2Dbut%2Dfrance%2Drefuses%2Dto%2Dgive%2Dup%2Don%2Dstrasbourg/ |archivedate=17. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euractiv.com/future-eu/meps-voted-monthly-travels-stras-news-515651 |title=MEPs vote to end monthly travel to Strasbourg}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Europska politička stranka]]
* [[Barrosova komisija]]

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = European Parliament
|commonshr      = Europski parlament
|commonscat     = European Parliament
|commonscathr   = Europski parlament
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
=== Mrežno sjedište ===
*[https://www.europarl.europa.eu/portal/hr Europski parlament]

[[Kategorija:Europski parlament| ]]</text>
      <sha1>r4vmyxjsknwtha9ipejj1unjwns9rne</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432214</id>
      <parentid>6432175</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:10:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ikonica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="109350" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|30. tjedan 2022.}}
{{Generalni infookvir
| name           = 
| child          = {{{child|}}}
| podbox         = {{{podbox|}}}
| naslov u kurzivu   = {{{naslov u kurzivu|no}}}
| bodystil      = 

| naslovstil     = 
| iznadstil     = 
| podzaglavljestil = 
| naslov          = Europski parlament
| iznad          = 
| podzaglavlje      = 

|   slikastil   =
| opisstil   = 
|   slika        ={{Kolaž
| slika1a =European Parliament logo.svg
| slika1b = European Parliament Strasbourg 2015-10-28 01.jpg
| velicina= 300
| pozicija = sredina
| razmak = 3
| boja_razmaka = #FFFFFF
| okvir = 3
| boja_okvira = transparent
}}
|opis= Logo i glavna dvorana Europskog parlamenta
| zaglavljestil    = background-color:lightgrey;
|  paramstil    = 
|   vrijednoststil    = 
| zaglavlje1  = Općenito
|  param1  = 
|   vrijednost1  = 
|  param2  = Sjedište
|   vrijednost2  = [[Strasbourg]], [[Francuska]]&lt;br /&gt;[[Bruxelles]], [[Belgija]]&lt;br /&gt;[[Luxembourg]], [[Luksemburg]]
|  param3 = Institucija
| vrijednost3= Zakonodavno tijelo [[Europska unija|Europske unije]]
|  param4  = Ustanovljena
| vrijednost4 = 10. rujna 1952.
|  param5  = Predsjednik
| vrijednost5 =  [[Roberta Metsola]]
|  param6  = Prvi dopredsjednik
| vrijednost6 = [[Othmar Karas]]
|  param7  = Generalni sekretar
| vrijednost7 = [[Klaus Welle]]
|  param8  = Posljednji izbori
| vrijednost8 = 23. do 26. svibnja 2019.
|  param9  = Sljedeći izbori
| vrijednost9 = 2024.
}}

'''Europski parlament''' ('''EP''') jedno je od tri [[Zakonodavna vlast|zakonodavna ogranka]] [[Europska unija|Europske unije]] i jedna od njezinih sedam [[Institucije Europske unije|institucija]]. Zajedno s [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] usvaja europsko zakonodavstvo, obično na prijedlog [[Europska komisija|Europske komisije]]. Za Europski parlament bira se 705 zastupnika. Predstavlja drugo po veličini demokratsko biračko tijelo na svijetu (nakon [[Parlament Indije|indijskog parlamenta]]) i najveće je transnacionalno demokratsko biračko tijelo na svijetu (375 milijuna birača s pravom glasa u [[2009.]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/06/07/AR2009060702402.html |title=Conservatives Post Gains In European Elections |last=Brand, Constant |work=The Washington Post |date=8. lipnja 2009. |accessdate=17. kolovoza 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Ian Traynor |url=https://www.theguardian.com/politics/2009/jun/07/eu-elections-social-democrats |title=Misery for social democrats as voters take a turn to the right |work=The Guardian |date=7. lipnja 2009. |accessdate=17. kolovoza 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;18 new MEPs take their seats&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/content/20120103MUN34829/html/18-new-MEPs-take-their-seats |title=18 new MEPs take their seats |date=10. siječnja 2012. |publisher=European Parliament |accessdate=14. veljače 2012. |archive-date=11. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130511172955/http://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/content/20120103MUN34829/html/18-new-MEPs-take-their-seats |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Od [[1979.]] [[Državljanstvo Europske unije|građani Europske unije]] svakih pet godina [[opće pravo glasa|općim glasanjem]] biraju članove Parlamenta. Odaziv birača na parlamentarnim izborima postupno se smanjivao 1979. do posljednjih izbora [[2019.]] godine, od kada se odaziv povećao za 8 postotnih bodova i prvi put od [[1994.]] godine popeo iznad 50%.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.results-elections2014.eu/en/turnout.html |title=Results of the 2014 European elections |publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; U svim [[članica Europske unije|državama članicama]] pravo glasa za izbor zastupnika u EP stječe se s navršenih 18 godina, osim na [[Malta|Malti]] i u [[Austrija|Austriji]] gdje se pravo stječe sa 16 godina i u [[Grčka|Grčkoj]] sa 17.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/21/the-european-parliament-electoral-procedures |title=The European Parliament: electoral procedures |author=Panizza |first=Roberta |date=Svibanj 2019. |publisher=European Parliament |accessdate=13. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

Iako Europski parlament predstavlja zakonodavnu vlast, on kao ni Vijeće Europske unije, formalno nema pravo predlagati zakone kao što to ima većina nacionalnih [[Parlament|parlamenata]] država članica.&lt;ref name=&quot;Parliament's powers&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?language=EN&amp;id=46 |title=Parliament's powers and procedures |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pot initiative&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.theparliament.com/policy-focus/foreign-affairs/foreign-affairs-article/newsarticle/poettering-defends-parliaments-role-at-eu-summits/ |title=Pöttering defends parliament's role at EU summits |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110524113601/http://www.theparliament.com/policy-focus/foreign-affairs/foreign-affairs-article/newsarticle/poettering-defends-parliaments-role-at-eu-summits/ |archivedate=24. svibnja 2011. |author=Williams |first=Matt |date=24. lipnja 2008. |publisher=The Parliament Magazine |accessdate=25. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt;  Predlaganje zakona je prerogativ [[Europska komisija|Europske komisije]], a EP potvrđuje ili odbija zakonske prijedloge. Parlament je &quot;prva institucija&quot; Europske unije, prva se spominje u [[Ugovori o Europskoj uniji|njezinim ugovorima]] i ima ceremonijalnu prednost pred ostalim institucijama EU-a.&lt;ref name=&quot;Protocol&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?language=EN&amp;type=IM-PRESS&amp;reference=20060728FCS09980&amp;secondRef=0 |title=Parliament's Protocol Service |date=28. srpnja 2006. |publisher=European Parliament |accessdate=28. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Dijeli jednake zakonodavne i proračunske ovlasti s Vijećem, osim o nekoliko pitanja u kojima se primjenjuju posebni zakonodavni postupci i ima jednaku kontrolu nad [[Proračun Europske unije|proračunom EU-a]]. Europska komisija služi kao izvršna grana EU-a i odgovorna je Parlamentu. Konkretno, Parlament može odlučiti hoće li odobriti kandidata Europskog vijeća za [[Predsjednik Europske komisije|predsjednika Komisije]] i povjeren mu je zadatak odobravanja (ili odbijanja) imenovanja Komisije u cjelini. Tijekom njezinog mandata može prisiliti Komisiju da podnese ostavku usvajanjem [[Prijedlog nepovjerenja|prijedloga za izricanje nepovjerenja]].&lt;ref name=&quot;Parliament's powers&quot; /&gt;

[[Predsjednik Europskog parlamenta|Predsjednica Europskog parlamenta]] je [[Roberta Metsola]], izabrana u siječnju [[2019.|2022.]] nakon iznenadne smrti prethodnog predsjednika [[David Sassoli|Davida Sassolija]]. Pet najvećih skupina u Parlamentu jesu skupina [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] (EPP), [[Progresivni savez socijalista i demokrata]] (S&amp;D), [[Renew Europe|''Renew Europe'']] (prije [[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]), [[Zeleni - Europski slobodni savez|Zeleni/Europska slobodna alijansa]] (Zeleni - EFA) i skupina [[Identitet i demokracija|Identiteta i demokracije]] (ID). Posljednji izbori za Europski parlament bili su 2019. godine. 

Sjedište Parlamenta je u [[Strasbourg]]u u Francuskoj,&lt;ref name=&quot;treaty&quot;&gt;[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A12012M%2FTXT Article 28] of the [[Treaty on European Union]]&lt;/ref&gt; a [[Glavno tajništvo Europskog parlamenta]] nalazi se u gradu [[Luxembourg]]&lt;nowiki/&gt;u. [[Plenarna sjednica|Plenarne sjednice]] održavaju se u Strasbourgu i u [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|Bruxellesu]] u Belgiji, dok se sastanci parlamentarnih odbora održavaju prvenstveno u Bruxellesu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/european-parliament/index_en.htm |title=European Parliament |date=19. travnja 2010. |publisher=Europa |accessdate=2012-12-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Consolidated Treaty&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/ce321/ce32120061229en00010331.pdf |title=Consolidated versions of the treaty on European Union and of the treaty establishing the European Community |publisher=Eur-lex |accessdate=12. lipnja 2007. |archive-date=1. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071201005900/http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/ce321/ce32120061229en00010331.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Europske unije}}
[[Datoteka:Flag_of_the_European_Parliament_(1973-1983).svg|lijevo|mini|Zastava Europskog parlamenta do 1983. godine.]]
Kao i ostale europske institucije, tako je i Europski parlament promijenio oblik otkad je prvi puta formiran [[10. rujna]] [[1952.]] Parlament je jedna od najstarijih zajedničkih institucija i započeo je postojanje kao '''Zajednička skupština''' [[Europska zajednica za ugljen i čelik|Europske zajednice za ugljen i čelik]] (ECSC). Bila je to savjetodavna skupština 78 imenovanih parlamentaraca izabranih iz nacionalnih parlamenata država članica koji nisu imali zakonodavne ovlasti.&lt;ref name=&quot;ENA History&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.epp-ed.eu/group/en/chronology02.asp |title=EPP-ED Chronology – 1951–1960 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090215140042/http://www.epp-ed.eu/group/en/chronology02.asp |archivedate=2009-02-15 |publisher=European People's Party}}&lt;/ref&gt; Promjenu u odnosu na svoje osnivanje istaknuo je profesor David Farrell sa [[Sveučilište u Manchesteru|Sveučilišta u Manchesteru]]: &quot;Tijekom većeg dijela svog života Europski parlament mogao je s pravom biti označen kao&quot; višejezična govornica.&quot;&lt;ref name=&quot;Farrell Powerful&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?language=EN&amp;type=IM-PRESS&amp;reference=20070615IPR07837 |title=Professor Farrell: &quot;The EP is now one of the most powerful legislatures in the world&quot; |date=18. lipnja 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Njegov razvoj od osnutka pokazuje kako su se strukture [[Europska unija|Europske unije]] razvijale bez jasnog &quot;glavnog plana&quot;, Tom Reid iz ''[[The Washington Post|Washington Posta]]'' je primjerice o Uniji napisao: &quot;nitko ne bi namjerno dizajnirao vladu tako složenu i suvišnu kao [[Europska unija|EU]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige}}&lt;/ref&gt; Čak su i [[Položaj institucija Europske unije|dva sjedišta]] u Parlamentu, koja su se nekoliko puta mijenjala, rezultat različitih sporazuma ili nedostatka sporazuma. Iako bi većina [[član Europskog parlamenta|zastupnika u Europskom parlamentu]] radije imala sjedište upravo u [[Bruxelles]]u, Francuska je na [[Europsko vijeće|summitu]] [[John Major|Johna Majora]] u [[Edinburgh]]u 1992. [[Europsko vijeće|godine]] izborila amandman na ugovor kako bi trajno održala plenarno sjedište Parlamenta u [[Strasbourg]]u.&lt;ref name=&quot;ENA History2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.european-council.europa.eu/media/854346/1992_december_-_edinburgh__eng_.pdf |title=The European Council - Consilium |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140912031712/http://www.european-council.europa.eu/media/854346/1992_december_-_edinburgh__eng_.pdf |archivedate=12. rujna 2014.}}&lt;/ref&gt;

=== Savjetodavna skupština ===
[[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F023908-0002,_Straßburg,_Tagung_des_Europarates.jpg|poveznica=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F023908-0002,_Stra%C3%9Fburg,_Tagung_des_Europarates.jpg|lijevo|mini|Sjednica{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u bivšem [[Kuća Europe|Domu Europe]] u Strasbourgu u Francuskoj u siječnju 1967. Za govornicom je [[Willy Brandt]], zapadnonjemački ministar vanjskih poslova.]]
U izvornoj [[Schumanov plan|Schumanovoj deklaraciji]] se Europski parlament ne spominje. Pretpostavljalo se ili se nadalo da će poteškoće s britanskom otporom biti riješene kako bi [[Parlamentarna skupština Vijeća Europe]] mogla početi funkcionirati. Tijekom pregovora o Ugovoru uvedena je zasebna Skupština kao institucija koja će biti protuteža i nadzirati [[Izvršna vlast|izvršnu vlast,]] a istovremeno će joj pružiti demokratski legitimitet.&lt;ref name=&quot;ENA History3&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Tekst [[Pariški ugovor (1951.)|Pariškog ugovora]] pokazao je želju čelnika za povećanjem važnosti ovog tijela na nešto više od uobičajene savjetodavne skupštine, te su koristili izraz da u tijelo budu izabrani &quot;predstavnici naroda&quot; na izravnim izborima. Njegova rana važnost istaknuta je kada je Skupština dobila zadatak sastaviti nacrt ugovora o uspostavi [[Europska politička zajednica|Europske političke zajednice]]. Ovim je dokumentom [[13. rujna]] 1952. osnovana ''ad hoc'' skupština s dodatnim članovima,&lt;ref name=&quot;AEIpolitical_union_draft_treaty_1&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://aei.pitt.edu/991/01/political_union_draft_treaty_1.pdf |title=Ad Hoc Assembly, Information and Official Documents of the Constitutional Committee, October&amp;nbsp;1952 to April&amp;nbsp;1953 |year=1953 |publisher=Archive of European Integration |accessdate=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; ali nakon neuspjeha u osnivanju predložene [[Europska obrambena zajednica|Europske obrambene zajednice]] zbog veta Francuskog parlamenta projekt je napušten.&lt;ref name=&quot;ENA composition&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/political_composition_of_the_european_parliament_2004-en-13cdefb7-829e-4567-b709-6057d1fcb990.html |title=Composition of the European Parliament |publisher=CVCE |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

Unatoč tome, [[Europska ekonomska zajednica]] i [[Europska zajednica za atomsku energiju|Euratom]] osnovani su 1958. [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskim ugovorima]]. Zajedničku skupštinu dijelile su sve tri zajednice (koje su imale zasebne rukovoditelje) i ona je bila preimenovana u '''Europsku parlamentarnu skupštinu'''.&lt;ref name=&quot;ENA History4&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Prvi sastanak održan je [[19. ožujka]] [[1958.]] godine, sjedište je bilo u Luksemburgu, a [[Robert Schuman]] je izabran za prvog predsjednika. Dana [[13. svibnja]] skupština se preoblikovala tako da su članovi okupljeni u skladu s političkom [[Ideologija|ideologijom]], a ne nacionalnošću.&lt;ref name=&quot;1958 history&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/about-eu/eu-history/1945-1959/1958/index_en.htm |title=1945–1959 The beginnings of cooperation: 1958 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121022231815/http://europa.eu/about-eu/eu-history/1945-1959/1958/index_en.htm |archivedate=22. listopada 2012. |publisher=European Parliament |accessdate=20. rujna 2012.}}&lt;/ref&gt; Taj se trenutak smatra istinskim rođenjem modernog Europskog parlamenta, stoga je proslava 50 godina postojanja Parlamenta održana u ožujku [[2008.]], a ne [[2002.]]&lt;ref name=&quot;50 years&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+IM-PRESS+20080311IPR23707+0+DOC+XML+V0//EN |title=50th anniversary of the European Parliament celebrated in Strasbourg |date=12. ožujka 2008. |publisher=European Parliament |accessdate=6. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

Tri europske organizacije, [[Europska zajednica za ugljen i čelik]], [[Europska zajednica za atomsku energiju|Euratom]] i [[Europska ekonomska zajednica]] spojile su svoje prethodno zasebne funkcije i [[1967.]] osnovale novu organizaciju [[Europske zajednice]], a Europska parlamentarna skupština je promijenila naziv tijela u trenutni &quot;Europski parlament&quot; [[1962.]]&lt;ref name=&quot;ENA History5&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Godine [[1970.]] Parlament je dobio ovlasti odlučivanja o dijelovima [[Proračun Europske unije|proračuna Zajednica]], koja su kasnije proširena na cijeli proračun [[1975.]]&lt;ref name=&quot;ENA Budget&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/power_of_the_purse_of_the_european_parliament-en-f0eebff2-b760-467d-951c-7ef14a350199.html |title=Power of the purse of the European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Prema Rimskim ugovorima, Parlament je trebao biti izabran izravnim glasovanjem, međutim Vijeće je trebalo prethodno dogovoriti jedinstveni sustav glasanja, što u početku nije uspjelo. Parlament je zaprijetio da će Vijeće odvesti pred [[Europski sud|Europski sud pravde]] što je dovelo do kompromisa kojim će Vijeće pristati na izbore, ali pitanje sustava glasanja odgodit će se za kasniji datum.&lt;ref name=&quot;Hoskyns&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Democratizing the European Union: Issues for the twenty-first Century (Perspectives on Democratization) |publisher=Manchester University Press}}&lt;/ref&gt;

=== Parlament nakon izravnih izbora ===
[[Datoteka:Europa_Parlament_1985.jpg|lijevo|mini|Plenarno zasjedanje u [[Palača Europe|Palači Europe]] u travnju 1985. u Strasbourgu u Francuskoj, sjedištu EP-a do 1999. godine.]]
Godine [[1979.]] članovi Europskog parlamenta su prvi put izravno izabrani. To ga razlikuje od sličnih institucija poput [[Parlamentarna skupština Vijeća Europe|Parlamentarne skupštine Vijeća Europe]] ili [[Panafrički parlament|Panafričkog parlamenta]].&lt;ref name=&quot;ENA History6&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://assembly.coe.int/Main.asp?Link=/AboutUs/APCE_framework.htm |title=Framework |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070609093551/http://assembly.coe.int/Main.asp?Link=%2FAboutUs%2FAPCE_framework.htm |archivedate=9. lipnja 2007. |publisher=Council of Europe |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.pan-africanparliament.org/AboutPAP_Overview.aspx |title=Overview of the Pan-African Parliament |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070929025936/http://www.pan-africanparliament.org/AboutPAP_Overview.aspx |archivedate=29. rujna 2007. |publisher=Pan-African Parliament |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Nakon prvih izbora, Parlament je održao svoje prvo zasjedanje [[11. srpnja]] 1979. godine, izabravši za predsjednicu europarlamentarku [[Simone Veil]] što je ujedno bila i prva žena predsjednica Parlamenta otkako je osnovan kao Zajednička skupština.

Kao izabrano političko tijelo, Parlament je započeo iznositi prijedloge koji se odnose na funkcioniranje [[Europska unija|EU]]. Primjerice, [[1984.]] godine, nadahnut prethodnim radom na političkoj zajednici, izradio je &quot;nacrt Ugovora o osnivanju Europske unije&quot; (poznat i kao &quot;Spinellijev plan&quot; prema talijanskom članu Parlamenta [[Altiero Spinelli|Altieru Spinelliju]]). Iako nije usvojen, mnoge su ideje kasnije implementirane drugim ugovorima.&lt;ref name=&quot;ENA TEU&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/the_european_parliament_s_proposals-en-9169f4c4-6aa2-40d7-af99-9004fb85332c.html |title=The European Parliament's proposals |publisher=CVCE |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Nadalje, Parlament je započeo glasovanja o kandidatima za [[Predsjednik Europske komisije|predsjednika Komisije]] još od [[1980-ih]], prije nego što je dobio ikakvo formalno pravo veta.&lt;ref name=&quot;Commission Appointment&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+PRESS+BI-20041022-1+0+DOC+XML+V0//EN |title=Oversight over the Commission and Council |author=European Parliament Website |accessdate=1. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Otkad je postalo izabrano tijelo, članstvo u Europskom parlamentu se proširivalo jednostavnim dodavanjem kad god su se pridružile nove nacije (članstvo je najviše prilagođeno [[1994.]] godine nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]]). Nakon 1994. [[Ugovor iz Nice]] je nametnuo ograničenje broja izabranih članova na 732.&lt;ref name=&quot;ENA History7&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/european_parliament-en-ad6a0d57-08ef-427d-a715-f6e3bfaf775a.html |title=European Parliament |publisher=European NAvigator |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

Kao i kod ostalih europskih institucija, [[sjedište Europskog parlamenta]] još nije bilo određeno. Privremena rješenja smještala su Parlament u [[Strasbourg]], dok su [[Europska komisija|Komisija]] i [[Vijeće Europe|Vijeće]] imali svoja sjedišta u Bruxellesu. Želeći ga smjestiti bliže tim institucijama, godine [[1985.]] sagrađeno je drugo sjedište Parlamenta u [[Bruxelles]]u i tamo je preseljen dio aktivnosti unatoč prosvjedima nekih država. Konačni sporazum je na posljetku postiglo [[Europsko vijeće]] [[1992.]] godine. Izjavilo se kako će Parlament zadržati svoje službeno sjedište u Strasbourgu, gdje će se održavati dvanaest sjednica godišnje, ali sve ostale parlamentarne aktivnosti odvijat će se u Bruxellesu. Parlament je osporio ovaj aranžman o postojanju dva sjedišta, ali to je rješenje kasnije ugrađeno u [[Ugovor iz Amsterdama|Amsterdamski ugovor]]. Još dan danas je lokacija Europskog parlamenta izvor spora.&lt;ref name=&quot;ENA seats&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/the_seats_of_the_institutions_of_the_european_union-en-cd672879-aeb1-4cad-a0c1-9e4ff75ff660.html |title=The seats of the institutions of the European Union |publisher=CVCE |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

Parlament je dobivao sve veće ovlasti novim ugovorima i produženjem [[Uobičajeni zakonodavni postupak|redovnog zakonodavnog postupka]] (tada se zvao postupak suodlučivanja)&lt;ref name=&quot;ENA legis&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/power_to_legislate_of_the_european_parliament-en-4f35fdb4-323e-49a0-a138-5b11d701d9a3.html |title=Power to legislate of the European Parliament |publisher=CVCE |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; a [[1999.]] Parlament je iznudio ostavku [[Santerova komisija|Santerove komisije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://eiop.or.at/eiop/pdf/2002-014.pdf |title=The resignation of the Santer-Commission: the impact of 'trust' and 'reputation' |author=Topan |first=Angelina |date=30. rujna 2002. |publisher=European Integration Online Papers |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Istovremeno je i odbio odobriti [[Proračun Europske unije|proračun Zajednice]] zbog optužbi za prijevaru i loše upravljanje u Komisiji. Dvije glavne stranke su prvi put tijekom krize poprimile dinamiku vlasti i oporbe koja je završila tako što je Komisija masovno podnijela ostavku, što je bila prva prisilna ostavka zbog pritiska Parlamenta.&lt;ref name=&quot;Ringe&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://aei.pitt.edu/2919/01/156.pdf |title=The Santer Commission Resignation Crisis |author=Ringer |first=Nils F. |date=Veljača 2003. |publisher=University of Pittsburgh |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;

=== Pritisak Parlamenta na Europsku komisiju ===
{{Multiple image|align=right|direction=vertical|header=|width=|image1=José Manuel Barroso MEDEF FULL.jpg|alt1=|caption1=Godine 2004., Europski parlament je prisilio predsjednika komisije [[José Manuel Barroso|Barrosa]] na promjenu kandidata za članove Komisije.|image2=Rocco Buttiglione 2001.jpg|alt2=|caption2=[[Rocco Buttiglione]] bio je prvi kandidat za člana Komisije koji nije dobio podršku u Europskom parlamentu}}

Godine [[2004.]] održani su izbori za Europski parlament, ujedno i najveći transnacionalni izbori u povijesti, i unatoč tome što je [[Europsko vijeće]] izabralo predsjednika iz najveće političke skupine ([[Europska pučka stranka|EPP]]), parlament je ponovno izvršio pritisak na [[Europska komisija|Komisiju]]. Tijekom parlamentarnih saslušanja predloženih [[Europski povjerenik|povjerenika,]] europarlamentarci su izrazili sumnju glede nekih kandidata u [[Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove|odboru za]] [[Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove|građanske slobode]] i odbacili nominaciju [[Rocco Buttiglione|Rocca Buttiglionea]] za mjesto [[Europski povjerenik za pravdu, slobodu i sigurnost|povjerenika za pravdu, slobodu i sigurnost]] zbog njegovih stavova o [[homoseksualnost]]i. To je bio prvi put da je parlament ikad glasovao protiv novog povjerenika i unatoč [[José Manuel Durão Barroso|Barrosovom]] inzistiranju na Buttiglioneovoj nominaciji, parlament je natjerao Buttiglionea da se povuče. Brojni drugi povjerenici također su se povući ili biti preraspoređeni prije nego što je Parlament dopustio [[Barrosova komisija|Barrosovoj komisiji]] da preuzme dužnost.&lt;ref name=&quot;IHT Butt&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.iht.com/articles/2004/10/18/brussels_ed3_.php |title=Buttiglione affair highlights evolving role of Parliament : Questions arise on democracy at the EU |author=Bowley |first=Graham |date=18. listopada 2004. |work=International Herald Tribune |accessdate=1. srpnja 2007. |archive-date=10. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090210125124/http://www.iht.com/articles/2004/10/18/brussels_ed3_.php |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cafebabel.com/en/article.asp?T=T&amp;Id=2620 |title=We have to democratise procedures |archiveurl=https://web.archive.org/web/20051129143940/http://www.cafebabel.com/en/article.asp?T=T&amp;Id=2620 |archivedate=29. studenoga 2005. |author=Tobais |first=Troll |date=2. studenoga 2004. |publisher=Café Babel |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Bolkestein.png|lijevo|mini|308x308px|Parlamentarna revizija [[Bolkesteinova direktiva|Bolkesteinove direktive]] nagovijestila je značajan rast statusa parlamenta.]]
Zajedno s produljenjem redovnog zakonodavnog postupka, Parlament je u svom demokratskom mandatu dobio veću kontrolu nad zakonodavstvom nasuprot ostalih institucija. Glasujući o [[Bolkesteinova direktiva|Bolkesteinovoj direktivi]] 2006. godine, Parlament je velikom većinom glasovao za preko 400 amandmana koji su promijenili temeljno načelo zakona. ''[[Financial Times]]'' opisao ga je sljedećim izrazima:&lt;ref name=&quot;FT CIO&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ft.com/cms/s/0/56b6d760-a412-11da-83cc-0000779e2340.html |title=How the European parliament got serious |date=23. veljače 2006. |work=Financial Times |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;{{citat|To je trenutak kad je Europski parlament napokon došao na svoje. To označava još jednu promjenu u odnosima moći između triju središnjih europskih institucija. Prošlotjedno glasovanje nagovještava da su se izravno izabrani europarlamentrarci, usprkos razlikama u svojoj ideološkoj, nacionalnoj i povijesnoj pripadnosti, započeli ujedinjavati kao ozbiljna i učinkovita institucija EU, upravo u vremenu kad je proširenje bitno zakompliciralo pregovore unutar Vijeća i Komisije.}}Godine 2007. povjerenik za pravosuđe [[Franco Frattini]] prvi je put uključio Parlament u razgovore o drugom [[Schengenski informacijski sustav|schengenskom informacijskom sustavu]], iako su europarlamentarci trebali biti konzultirani samo o dijelovima paketa. Nakon tog eksperimenta, Frattini je naznačio da bi želio uključiti Parlament u sva pitanja pravosuđa i kaznena pitanja, neformalno preuzimajući nove ovlasti koje bi se kasnije formalizirale kroz izglasavanje [[Lisabonski ugovor|Lisabonskog ugovora]].&lt;ref name=&quot;Frattini 2009&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/9/25117 |title=Frattini seeks to apply new EU treaty rules before 2009 |author=Beunderman |first=Mark |date=9. studenoga 2007. |publisher=EU Observer |accessdate=9. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt; Između [[2007.]] i [[2009.]], posebna radna skupina za parlamentarnu reformu provela je niz promjena kako bi modernizirala instituciju, primjerice, članovi Parlamenta su dobili više vremena za intervencije za govornicom, došlo je do povećanja suradnje među odborima i izglasane su druge reforme u cilju povećanja učinkovitosti.&lt;ref name=&quot;REFO12&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=IM-PRESS&amp;reference=20080116BKG18998&amp;language=EN |title=Parliamentary reform put into practice |date=17. siječnja 2008. |publisher=European Parliament |accessdate=3. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;REFO3&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+IM-PRESS+20090320IPR52228+0+DOC+XML+V0//EN |title=Parliamentary reform: third package adopted |date=20. ožujka 2009. |publisher=European Parliament |accessdate=3. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt;

=== Novija povijest ===
[[Lisabonski ugovor]] je stupio na snagu [[1. prosinca]] [[2009.]] godine dodijelivši Parlamentu ovlasti nad cjelokupnim [[Proračun Europske unije|proračunom EU-a]], čime su [[Uobičajeni zakonodavni postupak|zakonodavne ovlasti]] Parlamenta izjednačene s ovlastima [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] u gotovo svim područjima, a imenovanje [[Predsjednik Europske komisije|predsjednika Komisije]] postalo je uvjetovano rezultatima parlamentarnih izbora.&lt;ref name=&quot;Constitution info&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/scadplus/constitution/parliament_en.htm |title=The Union's institutions: The European Parliament |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090201174755/http://europa.eu/scadplus/constitution/parliament_en.htm |archivedate=1. veljače 2009. |publisher=European Parliament |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Barroso je dobio potporu Europskog vijeća za drugi mandat i osigurao većinsku potporu Parlamenta u rujnu 2009. Parlament je glasao s 382 glasa za i 219 glasova protiv (117 suzdržanih) uz potporu [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]], [[Europski konzervativci i reformisti|Europskih konzervativaca i reformista]] i [[Savez liberala i demokrata za Europu|Saveza liberala i demokrata za Europu]].&lt;ref name=&quot;B2V&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/news/expert/infopress_page/008-60584-257-09-38-901-20090911IPR60583-14-09-2009-2009-false/default_en.htm |title=MEPs elect Barroso to a second term as Commission President |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090923032006/http://www.europarl.europa.eu/news/expert/infopress_page/008-60584-257-09-38-901-20090911IPR60583-14-09-2009-2009-false/default_en.htm |archivedate=23. rujna 2009. |date=16. rujna 2009. |publisher=European Parliament |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Liberali su dali podršku tek nakon što je Barroso pristao na brojne ustupke, odustavši tako od poziva socijalista za odgodom glasanja kojima su se u prvom trenutku priklonili ([[Europska pučka stranka|EPP]] je Barrosa želio odobriti u srpnju te godine).&lt;ref name=&quot;B2C&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europeanvoice.com/article/imported/a-second-term-–-but-at-what-price-/65887.aspx |title=A second term&amp;nbsp;– but at what price? |author=Taylor |first=Simon |date=17. rujna 2009. |publisher=European Voice |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Kad je Barroso predložio svoje kandidate za svoje sljedeće povjerenstvo, ukazala se još jedna prilika za vršenje pritiska i zahtijevanje novih ustupaka. Bugarska kandidatkinja [[Rumiana Jeleva]] je nakon pritiska Parlamenta bila prisiljena odstupiti zbog kritika o njezinom neiskustvu i sukoba interesa. Imala je potporu samo [[Europska pučka stranka|EPP-a]] koji je započeo uzvraćati kritike kandidatima s lijevog političkog spektra prije nego što je Jeleva popustila i odstupila.&lt;ref name=&quot;RJ&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europeanvoice.com/article/imported/how-jeleva-was-forced-out/66933.aspx |title=How Jeleva was forced out |author=Taylor |first=Simon |date=21. siječnja 2010. |publisher=European Voice |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Prije konačnog glasovanja, Parlament je zatražio niz ustupaka kao dio budućeg radnog sporazuma prema novom [[Lisabonski ugovor|Lisabonskom ugovoru]]. Zahtjevi između ostalog uključuju da će predsjednik parlamenta prisustvovati sastancima Komisije na visokoj razini. Parlament je tražio predstavnika u međunarodnim pregovorima koje vodi Komisija i pravo na informacije o sklopljenim sporazumima. Međutim, Parlament je u konačnici uspio osigurati samo mjesto promatrača na sastancima Komisije. Parlament također nije izglasao imenovanja šefova [[Popis diplomatskih predstavništava Europske unije|izaslanstva]] i [[Posebni predstavnik Europske unije|posebnih predstavnika]] za vanjsku politiku, iako će se oni pojaviti pred parlamentom nakon što ih imenuje [[Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku|Visoki predstavnik za vajnjske poslove]]. Jedna od glavnih ovlasti koje je Parlament tražio za sebe bila je ta da Parlament od Komisije želi garanciju da će Komisija predložiti zakone kad Parlament od Komisije to zatraži. Barroso je ovo smatrao kršenjem neovisnostii Komisije, ali pristao je odgovoriti u roku od tri mjeseca. Na većinu zahtjeva već je odgovoreno pozitivno.&lt;ref name=&quot;B2A&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europeanvoice.com/article/imported/meps-agree-working-relations-with-barroso/66982.aspx |title=MEPs agree working relations with Barroso |author=Taylor |first=Simon |date=28. siječnja 2010. |publisher=European Voice |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Tijekom osnivanja [[Europska služba za vanjsko djelovanje|Europske službe za vanjsko djelovanje]] (ESVD), Parlament je koristio svoju kontrolu nad proračunom EU-a kako bi utjecao na ustroj ESVD-a. Zastupnici u Europskom parlamentu imali su za cilj povećati nadzor nad ESVD-om povezujući ga s radom Komisije i nominiranjem političkih zamjenika za [[Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku|Visokog predstavnika]]. Europarlamentarci nisu uspjeli dobiti sve što su tražili, međutim, dobili su širu financijsku kontrolu nad novim tijelom.&lt;ref name=&quot;EEAS&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/24/29916 |title=Member states to signal broad backing for diplomatic service blueprint |author=Mahoney |first=Honor |date=23. travnja 2010. |publisher=EU Observer |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europeanvoice.com/article/imported/backing-of-meps-paves-way-for-launch-of-diplomatic-corps/69215.aspx |title=Backing of MEPs paves way for launch of diplomatic corps |author=Vogel |first=Toby |date=21. listopada 2010. |publisher=EurActiv |accessdate=19. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; U siječnju [[2019.]], konzervativni europarlamentarci podržali su prijedloge za povećanje ravnopravnosti žena i borbu protiv seksualnog uznemiravanja u Europskom parlamentu.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=MEPs follow UK's lead to promote gender equality |url=http://conservativeeurope.com/news/gender-equality |work=Conservative Europe |date=15. siječnja 2019. |access-date=26. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190323130356/http://conservativeeurope.com/news/gender-equality |archive-date=23. ožujka 2019.}}&lt;/ref&gt;

== Ovlasti i funkcije ==

Europski parlament i [[Europsko vijeće]] nalik su na dva entiteta dvodomnog zakonodavnog tijela.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://epthinktank.eu/2013/01/25/bicameral-traits-at-eu-level/ |title=Bicameral Traits At EU Level |date=25. siječnja 2013. |publisher=European Parliamentary Research Service |accessdate=29. travnja 2016. |quote=A bicameral structure for the European Union has been proposed on numerous occasions. A frequent suggestion, and one designed to address the EU’s alleged democratic deficit, is for a second chamber composed of national parliamentarians alongside the European Parliament. However, it is also argued that the EU already has a second chamber, the Council of the EU – representing Europe’s nations, with the first chamber, the EP, representing its citizens. In regard to this latter view there are differing opinions.}}&lt;/ref&gt; Međutim, postoje neke razlike u odnosu na [[Nacionalni parlamenti Europske unije|nacionalna zakonodavstva]], primjerice, ni Parlament ni Vijeće nemaju moć [[Zakonodavna inicijativa|zakonodavne inicijative]] (osim što Vijeće ima moć u nekim međuvladinim pitanjima). U pitanjima koja se tiču [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]], ovo je ovlaštenje rezervirano za [[Europska komisija|Europsku komisiju]] (izvršnu vlast). Stoga, iako Parlament može mijenjati i odbacivati zakone, ako želi iznijeti prijedlog zakona potrebno je da Komisija izradi nacrt zakona prije nego što se krene u zakonsku proceduru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/factsheets/1_3_8_en.htm |title=Fact Sheets 1.3.8 The Commission |publisher=European Parliament |accessdate=14. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Takva se procedura opravdava činjenicom da u nacionalnim zakonodavstvima država članica 85% inicijativa uvedenih bez izvršne potpore ne postaje zakon.&lt;ref name=&quot;Kreppel&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Comparative Federalism:The European Union and the United States in Comparative Perspective: The European Union and the United States in Comparative Perspective |URL=https://archive.org/details/comparativefeder00meno |publisher=Oxford University Press}}&lt;/ref&gt; Ipak, bivši predsjednik Parlamenta [[Hans-Gert Pöttering]] tvrdio je da, kako Parlament ima pravo tražiti od Komisije da izradi takav zakon i kako Komisija slijedi prijedloge Parlamenta, Parlament ima ''de facto'' pravo zakonodavne inicijative.&lt;ref name=&quot;Pot initiative2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.theparliament.com/policy-focus/foreign-affairs/foreign-affairs-article/newsarticle/poettering-defends-parliaments-role-at-eu-summits/ |title=Pöttering defends parliament's role at EU summits |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110524113601/http://www.theparliament.com/policy-focus/foreign-affairs/foreign-affairs-article/newsarticle/poettering-defends-parliaments-role-at-eu-summits/ |archivedate=24. svibnja 2011. |author=Williams |first=Matt |date=24. lipnja 2008. |publisher=The Parliament Magazine |accessdate=25. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt;

Parlament također ima jak neizravni utjecaj putem [[Pravo Europske unije|neobvezujućih rezolucija]] i [[Odbori Europskog parlamenta|saslušanja parlamentarnih odbora]], poput &quot;paneuropske sapunice&quot; s tisućama novinara sa sjedištem u Bruxellesu koji svakodnevno prate politiku [[Europska unija|EU]]. Postoji i neizravan učinak na [[Zajednička vanjska i sigurnosna politika|vanjsku politiku]]: Parlament mora odobriti sve potpore za razvoj, uključujući one u inozemstvu, primjerice potporu za [[Rat u Iraku|poslijeratnu]] obnovu [[Irak]]a ili za prekid poticaja [[Iranski nuklearni program|iranskom nuklearnom razvoju]]. Parlamentarna podrška bila je potrebna i za sporazum o [[Atlantski ocean|transatlantskoj]] razmjeni podataka o putnicima sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;Rockwell&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Schnabel |first=Rockwell |title=The Next Superpower?: the Rise of Europe and its Challenge to the United States |publisher=Rowman &amp; Littlefield Publishers}}&lt;/ref&gt; Konačno, Parlament održava neobvezujuća glasovanja o novim ugovorima EU, ali ne može uložiti [[veto]]. Kad je Parlament zaprijetio rušenjem [[Ugovor iz Nice|Ugovora iz Nice]] [[Belgijski savezni parlament|belgijski]] i [[Parlament Italije|talijanski parlament]] izjavili su da će uložiti veto na ugovor u ime Europskog parlamenta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/9/1249 |title=No guarantee EP will back Treaty of Nice |author=Kirk |first=Lizabeth |date=11. siječnja 2001. |publisher=EU Observer |accessdate=19. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt;

=== Zakonodavni postupak ===
Sa svakim novim europskim ugovorom proširile su se ovlasti Parlamenta u smislu njegove uloge u [[Pravo Europske unije|zakonodavnim postupcima Unije]]. Postupak koji je polako postao dominantan je &quot;[[uobičajeni zakonodavni postupak]] &quot; (prethodno nazvan &quot;postupak suodlučivanja&quot;), koji daje ravnopravnu ulogu u procesu Parlamentu i [[Europsko vijeće|Europskom Vijeću]]. Konkretno, u okviru postupka [[Europska komisija]] podnosi prijedlog Parlamentu i Vijeću koji može biti izglasan kao zakon samo ako se oba tijela slože oko teksta, što čine (ili ne) uzastopnim čitanjima do najviše tri. U prvom čitanju Parlament može uputiti amandmane Vijeću koje može usvojiti tekst s tim amandmanima ili vratiti &quot;zajedničko stajalište&quot;. To stajalište može odobriti Parlament ili može odbiti tekst [[Apsolutna većina|apsolutnom većinom]] čime odbija zakonski prijedlog ili pak može usvojiti daljnje izmjene i dopune, također apsolutnom većinom. Ako ih Vijeće ne odobri, formira se &quot;Odbor za mirenje&quot;. Odbor se sastoji od jednakog broja članova Vijeća i i zastupnika u Europskom parlamentu koji žele postići kompromis. Jednom kada se stajalište dogovori, mora ga odobriti Parlament natpolovičnom većinom.&lt;ref name=&quot;Parliament's powers2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?language=EN&amp;id=46 |title=Parliament's powers and procedures |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;decision making&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europa.eu/institutions/decision-making/index_en.htm |title=Decision-making in the European Union |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011040316/http://europa.eu/institutions/decision-making/index_en.htm |archivedate=11. listopada 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=18. rujna 2007.}}&lt;/ref&gt; Tome u prilog ide i mandat Parlamenta kao jedine izravno izabrane demokratske institucije koja mu je dala slobodu da ima veću kontrolu nad zakonodavstvom od ostalih institucija, primjerice kod izmjena [[Bolkesteinova direktiva|Bolkesteinove direktive]] 2006.&lt;ref name=&quot;FT CIO2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ft.com/cms/s/0/56b6d760-a412-11da-83cc-0000779e2340.html |title=How the European parliament got serious |date=23. veljače 2006. |work=Financial Times |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Neka područja unutarnje politike EU regulirana se ''posebnim zakonodavnim postupcima'', poput [[Pravosuđe|pravosuđa]] i [[Unutarnji poslovi|unutarnjih poslova]], [[proračun]]a i [[Porez|oporezivanja]], te nekih područja politike, poput fiskalnih aspekata politike zaštite okoliša. U tim područjima Vijeće ili Parlament same odlučuju o zakonu.&lt;ref name=&quot;lisbon explain&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/09/531 |title=Explaining the Treaty of Lisbon |publisher=Europa website |accessdate=4. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; Postupak također ovisi o tome koja se vrsta [[Pravo Europske unije|institucionalnog akta]] koristi.&lt;ref name=&quot;Parliament's powers3&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?language=EN&amp;id=46 |title=Parliament's powers and procedures |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Najjači akt je [[Uredba Europske unije|propis]], akt ili [[Statutarno pravo|zakon]] koji se izravno primjenjuje u cijelosti. Zatim postoje [[Direktiva Europske unije|smjernice]] koje vežu pojedine države članice za određene ciljeve koje moraju postići. To čine na osnovu vlastitih zakona i stoga imaju veći manevarski prostor pri odlučivanju o njima. [[Odluka Europske unije|Odluka]] je instrument koji je usmjeren na određenu osobu ili skupinu i koji je izravno primjenjiv. Institucije također mogu izdavati neobvezujuće izjave, [[Preporuka Europske unije|preporuke i mišljenja]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/scadplus/glossary/community_legal_instruments_en.htm |title=Community legal instruments |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070708114002/http://europa.eu/scadplus/glossary/community_legal_instruments_en.htm |archivedate=8. srpnja 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=18. rujna 2007.}}&lt;/ref&gt; Postoji još jedan dokument koji ne slijedi uobičajene postupke, tzv. &quot;pisana izjava&quot; koja je slična prijedlogu za rani dan koji se koristi u [[Westminsterski sustav|Westminsterskom sustavu]]. Riječ je o dokumentu kojeg predlaže najviše pet zastupnika u Europskoj uniji o pitanjima aktivnosti EU-a kojim se pokreće rasprava na tu temu. Dokument i njegovi predlagatelji se postave izvan ulaza glavne dvorane Parlamenta a drugi zastupnici mogu potpisati deklaraciju, a ako to učini većina, ona se prosljeđuje predsjedniku i najavljuje na plenarnom zasjedanju prije prosljeđivanja ostalim institucijama i službeno se bilježi u zapisniku.&lt;ref name=&quot;EP WD&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/activities/plenary/writtenDecl.do |title=Written declarations |publisher=European Parliament |accessdate=1. studenoga 2007. |archive-date=15. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100315090645/http://www.europarl.europa.eu/activities/plenary/writtenDecl.do |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Proračun ===
Europski parlament kao zakonodavno tijelo službeno ima ovlast nad proračunom Europske unije na osnovu [[Proračunski ugovori Europskih zajednica|Proračunskih ugovora]] iz 1970-ih i [[Lisabonski ugovor|Lisabonskog ugovora]]. [[Proračun Europske unije|Proračun EU]] podliježe jednom obliku uobičajenog zakonodavnog postupka s jednim čitanjem koja Parlamentu daje moć nad cjelokupnim proračunom (prije 2009. njegov je utjecaj bio ograničen na određena područja) ravnopravno s [[Europsko vijeće|Europskim vijećem]]. Ako između njih postoji neslaganje, ono se upućuje odboru za mirenje kao i za sve zakonodavne prijedloge. Ako tekst zajedničkog mirenja ne bude odobren, Parlament može samostalno usvojiti proračun.&lt;ref name=&quot;lisbon explain2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/09/531 |title=Explaining the Treaty of Lisbon |publisher=Europa website |accessdate=4. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;

Parlament je također odgovoran za odbijanje prethodnih proračuna na temelju godišnjeg izvješća [[Revizorski sud|Europskog revizorskog suda]]. Do odbijanja odobrenja proračuna došlo je samo dva puta, [[1984.]] i [[1998.]] godine. Posljednji slučaj doveo je do ostavke [[Santerova komisija|Santerove komisije]] što dokazuje kako moć odobrenja proračuna daje Parlamentu veliki utjecaj nad [[Europska komisija|Europskom komisijom]].&lt;ref name=&quot;Hoskyns2&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Democratizing the European Union: Issues for the twenty-first Century (Perspectives on Democratization) |publisher=Manchester University Press}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ringe2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://aei.pitt.edu/2919/01/156.pdf |title=The Santer Commission Resignation Crisis |author=Ringer |first=Nils F. |date=Veljača 2003. |publisher=University of Pittsburgh |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;budget background&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/election/bilan/en/pf1901en.htm |title=Budgetary control: 1996 discharge raises issue of confidence in the Commission |year=1999 |publisher=European Parliament |accessdate=15. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Parlament također široko koristi svoje proračunske i druge ovlasti. Primjerice, u uspostavi [[Europska služba za vanjsko djelovanje|Europske službe za vanjsko djelovanje]] Parlament ''de facto'' može uložiti veto na organizacijsku strukturu ove službe jer on odobrava proračunske i kadrovske promjene.&lt;ref name=&quot;EEAS2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/24/29916 |title=Member states to signal broad backing for diplomatic service blueprint |author=Mahoney |first=Honor |date=23. travnja 2010. |publisher=EU Observer |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

=== Kontrola izvršne vlasti ===
[[Predsjednik Europske komisije|Predsjednika Europske komisije]] predlaže [[Europsko vijeće]] na temelju rezultata europskih parlamentarnih izbora.&lt;ref name=&quot;Constitution info2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/scadplus/constitution/parliament_en.htm |title=The Union's institutions: The European Parliament |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090201174755/http://europa.eu/scadplus/constitution/parliament_en.htm |archivedate=1. veljače 2009. |publisher=European Parliament |accessdate=28. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Taj prijedlog mora odobriti Europski parlament natpolovičnom većinom koji &quot;bira&quot; predsjednika u skladu s ugovorima. Po završetku izbora, predsjednik Komisije u dogovoru s državama članicama predlaže članove Komisije. Svaki kandidat dolazi na saslušanje pred parlamentarni odbor zadužen za pojedini politički segment gdje Parlament kao tijelo daje povjerenje ili odbija kandidata.&lt;ref name=&quot;autogenerated2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+PRESS+BI-20041022-1+0+DOC+XML+V0//EN |title=Background Information: Election of the European Commission |publisher=European Parliament |accessdate=1. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Commission Oversight&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?id=46&amp;pageRank=9&amp;language=EN |title=Oversight over the Commission and Council |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

U praksi Parlament nikada nije glasao protiv predsjednika ili članova [[Europska komisija|Europske komisije]], premda se to činilo vjerojatnim u trenutku glasovanja o povjerenju [[Barrosova komisija|Barrosovoj komisiji]]. Politički pritisak članova Parlamenta prisilio je komisiju da povuče svoj prvi prijedlog i promijeni popis kandidata kako bi bio prihvatljiviji za Parlament.&lt;ref name=&quot;IHT Butt2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.iht.com/articles/2004/10/18/brussels_ed3_.php |title=Buttiglione affair highlights evolving role of Parliament : Questions arise on democracy at the EU |author=Bowley |first=Graham |date=18. listopada 2004. |work=International Herald Tribune |accessdate=1. srpnja 2007. |archive-date=10. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090210125124/http://www.iht.com/articles/2004/10/18/brussels_ed3_.php |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Taj pritisak smatra su važnim iskorakom u povećanju političkog utjecaja Parlamenta i njegove sposobnosti da Komisiju učini više odgovornom, umjesto da vrši funkciju formalnog odobrenja kandidata bez ikakvih prigovora. Osim toga, u glasovanju o članovima Komisije eurozastupnici su glasovali i po stranačkom, a ne samo nacionalnom kjluču, unatoč čestim pritiscima nacionalnih vlada na vlastite europarlamentarce. Ova kohezija i volja za implementacijom političke moći Parlamenta osigurale su veću pozornost nacionalnih čelnika, nacionalnih institucija zemalja članica i šire javnosti što je preokrenulo prethodni trend sve manjeg odziva na europske parlamentarne izbore.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cer.org.uk/articles/39_murray.html |title=Three cheers for EU democracy |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070610003606/http://www.cer.org.uk/articles/39_murray.html |archivedate=10. lipnja 2007. |author=Murray |first=Alasdair |year=2004 |publisher=Open Europe |accessdate=7. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Parlament ima ovlasti i ukoriti Komisiju ako za tu odluku sakupi [[Dvotrećinska većina|dvotrećinsku većinu]] što može iznuditi ostavku cijele Komisije s položaja. Kao i kod odobrenja, ta se moć nikada nije koristila, ali je prijetila [[Santerova komisija|Santerovoj komisiji]] koja je nakon toga sama podnijela ostavku. Postoji nekoliko drugih mehanizma kontrole nad drugim tijelima, kao što su: zahtjev Komisiji za podnošenjem izvješća Parlamentu i odgovorima na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu, zahtjev predsjedniku [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]] za predstavljanjem vlastitog programa na početku predsjedanja Vijećem, obveza predsjednika [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]] o izvještavanju Parlamenta o odlukama nakon svakog od održanih sastanaka, pravo zastupnika u Europskom parlamentu da Komisiji podnesu zahtjev za oblikovanje zakona i politika, te pravo na ispitivanje članova svih tih institucija (tzv. &quot; Vrijeme za povjerenstvo&quot; koje se održava svakog utorka).&lt;ref name=&quot;Commission Appointment2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+PRESS+BI-20041022-1+0+DOC+XML+V0//EN |title=Oversight over the Commission and Council |author=European Parliament Website |accessdate=1. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Commission Oversight2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?id=46&amp;pageRank=9&amp;language=EN |title=Oversight over the Commission and Council |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Trenutno zastupnici u Europskom parlamentu mogu postaviti pitanje o bilo kojoj temi, ali u srpnju 2008. je izglasana odredba da je zastupnicima zabranjeno postavljanje uvredljivih ili osobnih pitanja.&lt;ref name=&quot;EUO rise&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/9/26468 |title=New rules to make it harder for MEPs to form political groups |author=Mahony |first=Honor |date=9. srpnja 2008. |work=International Herald Tribune |accessdate=10. srpnja 2008.}}&lt;/ref&gt;

=== Nadzorne ovlasti ===
Parlament također ima i druge ovlasti općeg nadzora, uglavnom definirane [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovorom]] iz [[Ugovor iz Maastrichta|Maastrichta]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/008-2784-036-02-06-901-20070206STO02783-2007-05-02-2007/default_en.htm |title=Maastricht Treaty 15 years on: birth of the &quot;European Union&quot; |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070209191039/http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/008-2784-036-02-06-901-20070206STO02783-2007-05-02-2007/default_en.htm |archivedate=9. veljače 2007. |date=7. veljače 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=6. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Parlament je ovlašten uspostaviti Istražni odbor, kao što je primjerice učinio tijekom [[Epidemija|epidemije]] [[Kravlje ludilo|kravljeg ludila]] što je kao rezultat imalo formiranje [[Europska agencija za lijekove|Europske veterinarske agencije]]. Parlament može pozvati druge institucije da odgovore na pitanja i ako je potrebno da ih [[Sud Europske unije|izvedu]] na [[Sud Europske unije|sud]] ako krše zakon ili ugovore EU.&lt;ref name=&quot;supervisory&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?id=46&amp;pageRank=8&amp;language=EN |title=Supervisory power |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Nadalje, ima ovlasti nad imenovanjem članova [[Revizorski sud|Revizorskog suda]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+RULES-EP+20070101+RULE-101+DOC+XML+V0//EN&amp;language=EN&amp;navigationBar=YES |title=Rules of Procedure of the European Parliament. Rule 101: Appointment of the Members of the Court of Auditors |publisher=European Parliament |accessdate=7. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; te predsjednika i izvršnog odbora [[Europska središnja banka|Europske središnje banke]]. Predsjednik [[Predsjednik Europske središnje banke|ESB-a]] također je dužan podnijeti godišnje izvješće parlamentu.&lt;ref name=&quot;supervisory&quot; /&gt;

[[Europski pučki pravobranitelj|Europskog pučkog pravobranitelja]] (&quot;Europski ombudsman&quot;) bira Parlament koji se bavi javnim pritužbama protiv svih institucija.&lt;ref name=&quot;supervisory2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?id=46&amp;pageRank=8&amp;language=EN |title=Supervisory power |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; [[Europska građanska inicijativa|Peticije]] može podnijeti bilo koji [[Državljanstvo Europske unije|građanin Europske unije]] ako je pitanje unutar područja djelovanja EU-a. Odbor za peticije raspravlja o slučajevima (oko 1500 ) koje građani ponekad sami iznose pred Parlamentom. Iako Parlament pokušava riješiti problem kao posrednik, pojedinci često pribjegavaju pravnom postupku ako je to potrebno za rješavanje građanskog spora.&lt;ref name=&quot;petitions&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Rickards |first=Mark |title=MEPs get taste of people power |work=BBC News |date=3. studenoga 2007. |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7075573.stm |accessdate=3. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt;

==Sastav==
Zastupnike Europskog parlamenta svakih pet godina bira oko 375 milijuna građana Europske unije s [[Opće pravo glasa|općim pravom glasa]], a u glavnoj dvorani smješteni su prema percipiranoj pripadnosti u [[Politički spektar|političkom spektru]] i sjede grupirani u političke skupine. Otprilike jedna trećina zastupnika su žene. Prije [[1979.]] zastupnike su imenovali pripadajući nacionalni parlamenti.&lt;ref name=&quot;ENA composition2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cvce.eu/obj/political_composition_of_the_european_parliament_2004-en-13cdefb7-829e-4567-b709-6057d1fcb990.html |title=Composition of the European Parliament |publisher=CVCE |accessdate=19. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EP Members&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/parliament/public/staticDisplay.do?id=45&amp;pageRank=3 |title=Members |publisher=European Parliament |accessdate=27. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; 

Parlament je više puta bio predmetom kritika zbog nedovoljne zastupljenosti manjinskih skupina. U [[2017.]] godini samo 17 zastupnika u Europskom parlamentu nisu bili [[bijelci]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.politico.eu/article/brexit-diversity-exits-the-eu-brussels/amp/ |title=When Britain exits the EU, its diversity departs too |author=Hervey |first=Ginger |date=12. studenoga 2017. |publisher=politico.eu |accessdate=24. listopada 2018.}}&lt;/ref&gt; a od toga su trojica pripadali [[Negroidi|crnoj rasi]], što je nerazmjerno mali broj.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=The EU is too white – and Brexit likely to make it worse, MEPs and staff say |url=https://www.theguardian.com/world/2018/aug/29/eu-is-too-white-brexit-likely-to-make-it-worse |work=The Guardian |date=29. kolovoza 2018. |first=Jennifer |last=Rankin |accessdate=24. listopada 2018.}}&lt;/ref&gt; Prema aktivističkoj organizaciji [[Europska mreža protiv rasizma]],  nakon [[Izbori za Europski parlament 2019|izbora za Europski parlament 2019. godine]] samo 5% zastupnika u Europskom parlamentu bili su članovi takvih skupina, iako se procjenjuje da 10% građana Europske unije čine rasne i etničke manjine.&lt;ref name=&quot;Psaledakis2020&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Psaledakis |first=Daphne |title=Minorities still lack a strong voice in new European Parliament |url=https://www.reuters.com/article/us-eu-jobs-minorities/minorities-still-lack-a-strong-voice-in-new-european-parliament-idUSKCN1TD28X |accessdate=25. listopada 2020. |work=Reuters |date=12. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

Prema [[Lisabonski ugovor|Lisabonskom ugovoru]], raspodjela mjesta u Parlamentu dodjeljuje se svakoj državi ovisno o broju stanovnika, a maksimalan broj zastupnika određuje se na 751. Međutim, pošto [[predsjednik Europskog parlamenta]] nema pravo glasa dok obnaša tu funkciju maksimalni broj zastupnika s pravom glasa ograničen je na 750.&lt;ref name=&quot;EUO Lisbon&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/9/25001 |title=EU agrees new 'Treaty of Lisbon' |author=Goldirova |first=Renata |date=19. listopada 2007. |publisher=EU Observer |accessdate=19. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt; Od [[1. veljače]] [[2020.]] u Europskom parlamentu zasjeda 705 zastupnika (uključujući predsjednika Parlamenta), što je posljedica [[Brexit|napuštanja]] zastupnika iz Ujedinjenog Kraljevstva [[Brexit|iz EU]].

Pojedina država članica može imati najviše 96 mjesta i najmanje 6 mjesta u Parlamentu, a mjesta se raspodjeljuju prema &quot;[[Degresivna proporcionalnost|degresivnoj proporcionalnosti]] &quot;, tj. što je država veća, to je više građana potrebno da jedan zastupnik bude izabran. Taj je mehanizam osmišljen da favorizira zastupljenost malih zemalja, tako primjerice malteški i luksemburški glasači imaju otprilike 10 puta veći utjecaj po biraču od građana šest velikih zemalja.

[[Njemačka]] sa svojih 80,9 milijuna stanovnika ima 96 zastupničkih mjesta (prije 99), dakle jedno mjesto svakih 843 000 stanovnika. [[Malta]] s 400 000 stanovnika ima 6 zastupničkih mjesta što iznosi 70 000 stanovnika po zastupniku.
{| cellspacing=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; border=&quot;0&quot;
|'''Država članica'''
|'''Broj zastupnika'''
|
|'''Država članica'''
|'''Broj zastupnika'''
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/N|NJE}}
|96
|
|{{ZD+X/A|AUT}}
|19
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/F|FRA}}
|79
|
|{{ZD+X/B|BUG}}
|17
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/I|ITA}}
|76
|
|{{ZD+X/F|FIN}}
|14
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/Š|ŠPA}}
|59
|
|{{ZD+X/D|DAN}}
|14
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/P|POLJ}}
|52
|
|{{ZD+X/S|SLK}}
|14
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/R|RUM}}
|33
|
|{{ZD+X/I|IRS}}
|13
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/N|NIZ}}
|29
|
|{{ZD+X/H|HRV}}
|12
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/B|BEL}}
|21
|
|{{ZD+X/L|LIT}}
|11
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/Č|ČEŠ}}
|21
|
|{{ZD+X/L|LAT}}
|8
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/M|MAĐ}}
|21
|
|{{ZD+X/S|SLO}}
|8
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/P|POR}}
|21
|
|{{ZD+X/E|EST}}
|7
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/G|GRČ}}
|21
|
|{{ZD+X/L|LUX}}
|6
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|{{ZD+X/Š|ŠVE}}
|21
|
|{{ZD+X/C|CIP}}
|6
|- bgcolor=&quot;#DDEEFF&quot;
|
|
|
|{{ZD+X/M|MLT}}
|6
|}
Stupanjem na snagu novih pravila dodjele zastupničkih mjesta Lisabonskim ugovorom došlo je do revizije u dodjeli broja mjesta svakoj državi članici i uvela se obaveza da se bilo koja promjena u broju zastupničkih mjesta mora provesti puno prije parlamentarnih izbora, što je imalo za cilj izbjegavanje političke trgovine u trenutku revizije broja zastupnika kao posljedica demografskih promjena.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+IM-PRESS+20070927BRI10862+ITEM-002-EN+DOC+XML+V0//EN&amp;language=EN |title=Distribution of EP seats: Constitutional Affairs Committee approvals proposal |date=4. listopada 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=3. studenoga 2018. |quote=In approving the European Council's draft decision, the committee asks that the proposed distribution be revised, well in advance of the beginning of the 2014-2019 legislative term, so as to set up an objective and fair system for allocating the seats in the EP, in order take account of demographic changes and 'avoid the traditional political horse-trading between Member States'.}}&lt;/ref&gt;

Sukladno raspodjeli zastupničkih mjesta formiraju se [[Izborne jedinice za Europski parlament|izborne jedinice]]. U četiri države članice [[Europska unija|EU]] ([[Belgija|Belgiji]], [[Irska|Irskoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Poljska|Poljskoj]]) nacionalni je teritorij podijeljen u niz izbornih jedinica, dok u preostalim državama članicama cijela država čini jednu izbornu jedinicu.

Ne postoji jedinstveni [[izborni sustav]] za izbor članova Europskog parlamenta, već je svaka država članica slobodna izabrati vlastiti sustav, uz poštovanje tri uvjeta propisanih Odlukom [[Vijeće EU|Vijeća]] ([http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32002D0772:EN:HTML 2002/772/EC]):

* izborni sustav mora primjenjivati sustav razmjernog predstavništva,  bilo putem izbornih lista ili putem sustava prijenosa glasa.
* izborno područje mora biti podjeljeno na izborne jedinice, na način koje neće utjecati na sustav razmjernog predstavništva.
* izborni prag na nacionalnoj razini mora iznositi 5 %.

Od [[26. rujna]] [[2005.]] godine pa do ulaska u EU [[1. siječnja]] [[2007.]] [[Bugarska]] i [[Rumunjska]] imale su status promatrača, kao zemlje kandidati za ulazak u EU. Promatrači mogu sudjelovati u raspravama, međutim ne mogu glasovati niti vrši neke druge zadaće.

=== Prijelazne odredbe ===
Zbog kašnjenja s [[Ratifikacija|ratifikacijom]] [[Lisabonski ugovor|Lisabonskog ugovora]], sedmi je saziv Europskog parlamenta izabran po odredbama [[Ugovor iz Nice|Ugovora iz Nice]]. Manja izmjena i dopuna Lisabonskog ugovora ratificirana je [[29. studenoga|29. studenog]] [[2011.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=IM-PRESS&amp;reference=20100223BKG69359&amp;language=EN |title=Ratification of Parliament's 18 additional MEPs completed |date=29. studenoga 2011. |publisher=European Parliament |accessdate=14. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Ovim su amandmanom uvedene prijelazne odredbe kojima se broj zastupnika u Europskom parlamentu povećava za 18 s obavezom da budu izabrani ili imenovani prije izbora 2014. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.consilium.europa.eu/App/accords/Default.aspx?command=details&amp;id=297&amp;lang=EN&amp;aid=2010057&amp;doclang=EN |title=Agreement details: Protocol amending the Protocol on Transitional Provisions annexed to the Treaty on European Union, to the Treaty on the Functioning of the European Union and to the Treaty establishing the European Atomic Energy Community (Deposited with the Government of the Italian Republic) |publisher=Council of the European Union |accessdate=4. listopada 2011. |archive-date=25. svibnja 2012. |archive-url=https://archive.is/20120525113731/http://www.consilium.europa.eu/policies/agreements/search-the-agreements-database?lang=en&amp;command=details&amp;id=297&amp;lang=en&amp;aid=2010057&amp;doclang=en |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema reformama Lisabonskog ugovora, [[Njemačka]] je jedina smanjila broj zastupnika s 99 na 96, međutim, ta mjesta nisu uklonjena do izbora 2014. godine.&lt;ref name=&quot;extra meps&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euobserver.com/18/29822 |title=MEPs seek change to Lisbon Treaty to accommodate new colleagues |author=Willis |first=Andrew |date=8. travnja 2010. |publisher=EU Observer |accessdate=2. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

=== Plaće i troškovi ===
Prije [[2009.]] godine zastupnici su primali istu [[Plaća|plaću]] kao i zastupnici vlastitih nacionalnih parlamenata, ali od 2009. nakon višegodišnjih pokušaja stupio je na snagu novi statut koji je svim zastupnicima garantirao jednaku mjesečnu naknadu u iznosu od 8.484,05 eura (u 2016. godini). Zastupnička plaća se oporezuje na razini [[Europska unija|Europske unije]] i može se oporezivati i na nacionalnoj razini ovisno o zakonodavstvu države članice. Zastupnici u Europskom parlamentu imaju pravo na mirovinu s navršenom 63. godinom života i isplaćuje ju Parlament. Eurozastupnici imaju pravo i na naknade za uredske troškove i na naknadu dokazanih putnih troškova.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/meps/en/about-meps.html |title=About MEPs |publisher=European Parliament |accessdate=13. siječnja 2019.}}&lt;/ref&gt; Uz plaću, zastupnici imaju i brojne povlastice i [[Diplomatski imunitet i povlastice|diplomatski imunitet]]. Kako bi osigurale slobodno putovanje u Parlament, države članice daju vlastitim zastupnicima olakšice prilikom putovanja u inozemstvo, a vlade drugih država članica imaju status [[Diplomat|stranih predstavnika]] u posjetu. Kada su u svojoj državi, eurozastupnici uživaju jednaki imunitet kao i nacionalni parlamentarni zastupnici, a u drugim državama garantiran im je imunitet od [[pritvor]]a i [[Kazneni zakon|pravnih postupaka]]. Međutim, imunitet ne može dodijeljen ako se utvrdi da je zastupnik počinio kazneno djelo, a Parlament također ima pravo oduzimanja imuniteta vlastitim zastupnicima.&lt;ref name=&quot;LEX Prot&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2004/c_310/c_31020041216en02610266.pdf |title=7. Protocol on the privileges and immunities of the European Union |date=16. prosinca 2004. |publisher=Eur-Lex |accessdate=27. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;

=== Klubovi zastupnika ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; float:right; margin:0 0 0.5em 1em; clear:right;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Klub
!Predsjednik
! colspan=&quot;2&quot; | Broj zastupnika
|-
| bgcolor=LightSkyBlue | &amp;nbsp;
! [[Europska pučka stranka|Pučani]]
|[[Manfred Weber]]
| align=&quot;center&quot; | 175
| rowspan=&quot;7&quot; align=&quot;center&quot; valign=&quot;middle&quot; style=&quot;background:#dedede&quot; | [[File:EU 2020.svg|200px]]
|-
| bgcolor=#F10000 | 
! [[Progresivni savez socijalista i demokrata|Socijaldemokrati]]
| [[Iratxe García]]
| align=&quot;center&quot; | 148
|-
| bgcolor=#FFD700 | 
! [[Renew Europe|Liberali]]
| [[Dacian Cioloș]]
| align=&quot;center&quot; | 97
|-
| bgcolor=#2B3856|
! [[Identitet i demokracija|Nacionalistička desnica]]
| [[Marco Zanni]]
| align=&quot;center&quot; | 76
|-
| bgcolor=#009900 |
! [[Zeleni - Europski slobodni savez|Zeleni/EFA]]
| [[Ska Keller]]
| align=&quot;center&quot; | 68
|-
| bgcolor=#0054A5 | 
! [[Europski konzervativci i reformisti|Konzervativci]]
| [[Raffaele Fitto]]&lt;br /&gt;[[Ryszard Legutko]]
| align=&quot;center&quot; | 61
|-
| bgcolor=#990000 | 
! [[Ljevica u Europskom parlamentu – GUE/NGL|GUE/NGL]]
| [[Martin Schirdewan]]
| align=&quot;center&quot; | 39
|-
| bgcolor=#999999 | 
![[Nezavisni]]
| ''Nezavisni zastupnici''
| align=&quot;center&quot; | 41
! &lt;small&gt;Izvor: [http://www.europarl.europa.eu/meps/hr/search.html Europski parlament]&lt;/small&gt;
|}
Zastupnici u Europskom parlamentu udruženi su u osam [[Klubovi zastupnika u Europskom parlamentu|klubova zastupnika]] i trideset nezavisnih zastupnika koje se u žargonu naziva &quot;neiskreni&quot;. Dva najveća kluba su klub [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] i [[Progresivni savez socijalista i demokrata]]. Te dvije skupine dominiraju Parlamentom još od njegovog osnutka i u svakom su sazivu kontrolirale oko 50 do 70 posto zastupničkih mjesta. Niti jedan klub zastupnika nikada nije imao natpolovičnu većinu u Parlamentu.&lt;ref name=&quot;autogenerated12&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://assets.cambridge.org/97805218/06251/sample/9780521806251ws.pdf |title=The European Parliament and Supranational Party System |author=Kreppel |first=Amie |year=2002 |publisher=[[Cambridge University Press]] |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Klubovi se uglavnom temelje na jednoj [[Europska politička stranka|europskoj političkoj stranci]] poput [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]], ali mogu biti sastavljeni od više europskih i nacionalnih stranaka kao i nezavisnih zastupnika koju svi zajedno čine jedan klub poput [[Savez liberala i demokrata za Europu|liberalne skupine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.civitas.org.uk/eufacts/download/CIT.3.EU%20Political%20Parties.pdf |title=Party Politics in the EU |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071019072737/http://www.civitas.org.uk/eufacts/download/CIT.3.EU%20Political%20Parties.pdf |archivedate=19. listopada 2007. |publisher=civitas.org.uk |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Svaki od klubova određuje svoj unutarnji ustroj imenovanjem predsjednika, predsjedništva i tajništva kluba.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Klubovi zastupnika |url=http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/007f2537e0/Klubovi-zastupnika.html |publisher=europarl.europa.eu |language=hrvatski}}&lt;/ref&gt; Za formiranje kluba zastupnika i njegovo priznavanje u Europskom parlamentu potrebno je najmanje 25 zastupnika iz sedam različitih zemalja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/news/expert/infopress_page/009-33698-189-07-28-901-20080708IPR33697-07-07-2008-2008-false/default_en.htm |title=European Parliament increases threshold to form a political group |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080802225935/http://www.europarl.europa.eu/news/expert/infopress_page/009-33698-189-07-28-901-20080708IPR33697-07-07-2008-2008-false/default_en.htm |archivedate=2. kolovoza 2008. |date=9. srpnja 2008. |publisher=European Parliament |accessdate=10. srpnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Nakon formalnog priznanja, klubovi imaju pravo od Parlamenta zatražiti isplatu financijskih subvencija i imaju zajamčena mjesta u parlamentarnim odborima, što je jak poticaj za formiranje klubova.

=== Velika koalicija ===
S obzirom na to da Parlament ne formira vladu u tradicionalnom smislu sustava parlamentarne demokracije, njegova se politika razvijala više na konsenzualnoj liniji, a ne na većinskoj vladavini konkurentskih stranaka i koalicija. Zapravo, većim dijelom svog života dominirala je [[velika koalicija]] [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] i [[Stranka europskih socijalista|Partije europskih socijalista]]. Dvije najveće stranke nastoje surađivati kako bi pronašle kompromis što često dovodi do prijedloga koja dobiju vrlo veliku većinsku podršku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.fedtrust.co.uk/admin/uploads/FedT_workshop_Settembri.pdf |title=Is the European Parliament competitive or consensual&amp;nbsp;... &quot;and why bother&quot;? |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071026181653/http://www.fedtrust.co.uk/admin/uploads/FedT_workshop_Settembri.pdf |archivedate=26. listopada 2007. |author=Settembri |first=Pierpaolo |date=2. veljače 2007. |publisher=Federal Trust |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Međutim, ove stranke ponekad ne postignu kompromis, pa svaka od njih pokuša izgraditi ad hoc većinu s manjim strankama u Parlamentu, primjerice EPP s drugim skupinama desnog [[Politički spektar|političkog spektra]], a PES s lijevim klubovima ili klubovima lijevog [[Politički centar|centra]]. U tim situacijama centristički klub liberala (danas [[Renew Europe]]) postaje ključan za donošenje odlika jer ima ulogu jezičca na vagi. U nekim prilikama došlo je do oštrih političkih podjela dvaju klubova koji obično formiraju veliku koaliciju, primjerice kod [[Santerova komisija|ostavke Santerove komisije]].&lt;ref name=&quot;Ringe3&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://aei.pitt.edu/2919/01/156.pdf |title=The Santer Commission Resignation Crisis |author=Ringer |first=Nils F. |date=Veljača 2003. |publisher=University of Pittsburgh |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;

Kada su se pojavile prve optužbe protiv Santerove komisije, bile su prvenstveno usmjerene protiv [[Édith Cresson]] i [[Manuel Marín|Manuela Marína]], obojice članova Partije europskih socijalista. Kad je Parlament razmatrao odbijanje izglasavanja [[Proračun Europske unije|proračuna Europske zajednice]], predsjednik [[Jacques Santer]] izjavio je da bi glasanje protiv proračuna bilo ravno [[Glasanje o nepovjerenju|glasanju o nepovjerenju]]. Skupina socijalista podržala je Komisiju i to je pitanje smatrala pokušajem EPP-a da diskreditira njihovu stranku uoči izbora [[1999.]] godine. Tadašnja čelnica Europskih socijalista, eurozastupnica [[Pauline Green]], pokušala je progurati izglasavanje proračuna dok se EPP tome protivila i iznijela niz protuprijedloga. U tom su razdoblju dvije stranke funkcionirale sličnom dinamikom kao klasična parlamentarna vlast i [[oporba]]. Socijalisti podržavali izvršnu vlast komisije, a EPP je odbacila prethodnu koalicijsku suradnju i zagovarala je nepovjerenje Komisiji.&lt;ref name=&quot;Ringe4&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://aei.pitt.edu/2919/01/156.pdf |title=The Santer Commission Resignation Crisis |author=Ringer |first=Nils F. |date=Veljača 2003. |publisher=University of Pittsburgh |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Udaljavanje dviju najvećih klubova u Europskom parlamentu se povećava i postaje sve češće, te je [[2007.]] godine Simon Hix iz [[London School of Economics]] primijetio da:&lt;ref name=&quot;Farrell Powerful2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?language=EN&amp;type=IM-PRESS&amp;reference=20070615IPR07837 |title=Professor Farrell: &quot;The EP is now one of the most powerful legislatures in the world&quot; |date=18. lipnja 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

{{citat|Naš rad dokazuje da se politika u Europskom parliamentu sve više temelji na strankama i ideologiji. Glasovanja se sve više dijele po političkoj liniji lijevo - desno i dramatično je narasla kohezija unutar samih klubova zastupnika, pogotovo u četvrtom i petom sazivu Parlamenta. To također dovodi do bitnih implikacija na političke odluke. Tijekom petog mandata od [[1999.]] do [[2004.]], došlo je do prekida velike koalicije što je rezultiralo koalicijom desnog centra između kluba liberala i pučana.&lt;ref name=&quot;Watson interview&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euractiv.com/en/elections/interview-graham-watson-leader-group-liberal-democrat-meps/article-128543 |title=Interview: Graham Watson, leader of group of Liberal Democrat MEPs |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070814000107/http://www.euractiv.com/en/elections/interview-graham-watson-leader-group-liberal-democrat-meps/article-128543 |archivedate=14. kolovoza 2007. |date=15. lipnja 2004. |publisher=Euractiv |accessdate=1. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt; To se odrazilo na predsjedanje Parlamentom gdje su političke odluke donosili EPP i ELDR, a ne EPP i socijalisti.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=European Parliament elects new president |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/398892.stm |work=BBC News |date=20. srpnja 1999. |accessdate=1. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt; U sljedećem mandatu liberalna skupina narasla je na 88 zastupnika, što je najveći broj zastupnika koje je jedna treća po veličini politička sila imala u Parlamentu.&lt;ref name=&quot;ALDE formed&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.grahamwatsonmep.org/news/000017/the_alliance_of_liberals_and_democrats_for_europe_is_born.html |title=The Alliance of Liberals and Democrats for Europe is born |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071205090940/http://www.grahamwatsonmep.org/news/000017/the_alliance_of_liberals_and_democrats_for_europe_is_born.html |archivedate=5. prosinca 2007. |date=14. srpnja 2004. |publisher=Graham Watson MEP website |accessdate=7. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;}}

=== Izbori ===
Izbori za Europski parlament održavali su se izravno u svakoj državi članici svakih pet godina od [[1979.]] godine, stoga je ukupno održano devet izbora. U slučaju da se nova država pridruži [[Europska unija|Europskoj uniji]], u pravilu se održe dopunski izbori za biranje njihovih predstavnika u Parlament. To se dogodilo šest puta, posljednji put kada se [[Hrvatska]] pridružila [[2013.]] godine. Izbori se odvijaju u četiri dana prema pravilima država članica, a osim pravila da moraju biti prema proporcionalnom sustavu, detalje [[Izborni sustav|izbornog sustava]] bira država članica.&lt;ref&gt;The motto &quot;[[Jedinstvo u razlicitosti|Unity in diversity]]&quot; could not be better confirmed in the European election law: {{Citiranje časopisa |author=Buonomo |first=Giampiero |title=Le incompatibilità (per ora rinviate per motivi di salute) che bloccano l'ingresso al Parlamento europeo |url=https://www.questia.com/projects#!/project/89371998 |year=2003 |journal=Diritto&amp;Giustizia Edizione Online}} &lt;!--{{Subscription required|via=[[Questia]]}}--&gt;&lt;/ref&gt; Države članice odlučuju o podjeli vlastitog teritorija na [[Izborne jedinice za Europski parlament|podnacionalne izborne jedinice]]. Većina država članica odlučila se na model da cijeli teritorij države predstavlja jednu izbornu jedinicu, no neke države, poput [[Irska|Irske]], [[Belgija|Belgije]] ili [[Poljska|Poljske]], podijelile su svoj teritorij na podnacionalne izborne regije. Mjesta u Europskom parlamentu dodjeljuju se državama članicama razmjerno njihovom stanovništvu, no od 2014. uvedeno je pravilo da niti jedna država nema više od 96 ili manje od 6, zastupnika u Parlamentu čime se favoriziraju male države članice i ograničava moć velikih država.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/facts/1_3_4_en.htm |title=The European Parliament: electoral procedures |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070617144910/http://www.europarl.europa.eu/facts/1_3_4_en.htm |archivedate=17. lipnja 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Najnoviji izbori za Europski parlament na razini cijele Unije bili su [[Izbori za Europski parlament 2019|Europski izbori 2019.]], održani od [[23. svibnja|23.]] do [[26. svibnja]] [[2019.]] Bili su to najveći simultani transnacionalni izbori ikad održani bilo gdje u svijetu. Prvo zasjedanje devetog parlamenta započelo je [[2. srpnja]] [[2019.]]&lt;ref&gt;[http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20190627IPR55404/constitution-of-the-9th-legislature-of-the-european-parliament &quot;Constitution of the 9th legislature of the European Parliament | News | European Parliament&quot;]. European Parliament. 7 February 2019. Retrieved 17 September 2019.&lt;/ref&gt;

[[Europska politička stranka|Europske političke stranke]] imaju ekskluzivno pravo na organiziranje [[Predizborna kampanja|predizborne kampanje]] za trajanja europskih izbora (za razliku od pripadajućih skupina u Europskom parlamentu).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/contracts-and-grants/en/20150201PVL00101/Political-parties-and-foundations |title=European political parties |publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; Na posljednjim je izborima iznesen niz prijedloga u privlačenja pozornosti javnosti i povećanja izlaznosti. Jedna od takvih inovacija na izborima [[2014.]] bila je inicijativa da [[Europska politička stranka|paneuropske političke stranke]] predlažu &quot;kandidate&quot; za [[Predsjednik Europske komisije|predsjednika Europske komisije]], takozvane ''Spitzenkandidaten'' (njemački, &quot;vodeći kandidati&quot; ili &quot;glavni kandidati&quot;). Međutim, upravljanje [[Europska unija|Europskom unijom]] temelji se na kombinaciji međuvladinih i nadnacionalnih obilježja: predsjednika Europske komisije imenuje [[Europsko vijeće]] koje predstavlja vlade država članica i za njih ne postoji obveza nominiranja vodećeg &quot;kandidata&quot;. [[Lisabonski ugovor]] samo spominje da bi oni trebali uzimati u obzir rezultati izbora prilikom odabira koga će se nominirati. Takozvani ''Spitzenkandidaten''  bili su [[Jean-Claude Juncker]] ka predstavnik [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://juncker.epp.eu |title=Jean-Claude Juncker: Experience. Solidarity. Future. |publisher=European People's Party |access-date=1. rujna 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201117130239/http://juncker.epp.eu/ |archivedate=17. studenoga 2020.}}&lt;/ref&gt; [[Martin Schulz]] na čelu [[Stranka europskih socijalista|stranke europskih socijalista]], [[Guy Verhofstadt]] na čelu [[Savez liberala i demokrata za Europu|Saveza liberala i demokrata za Europu stranke]], [[Ska Keller]] i [[José Bové|José Bove]] solidarno za [[Europska stranka zelenih|Europsku stranku zelenih]] i [[Aleksis Cipras|Alexis Tsipras]] za [[Stranka europske ljevice|Stranku europske ljevice]].

Izlaznost je od prvih izbora [[1999.]] svake godine postupno padala, te je do [[2019.]] bila ispod 50%. Godine 2007. [[Izbori za Europski parlament 2007. godine|Bugarska i Rumunjska izabrale su svoje članove Europskog parlamenta]] na dopunskim izborima, nakon što su početkom 2007. pristupile kao punopravne članice. Bugarski i rumunjski izbori zabilježili su dvije najniže izlaznosti za europske izbore u povijesti Europske unije, samo 28,6%&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/newsbriefs/2007/05/21/nb-01 |title=New GERB party narrowly wins Bulgaria's first European Parliament election |date=21. svibnja 2007. |publisher=Southeast European Times |accessdate=8. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; odnosno 28,3%.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/011-13241-329-11-47-902-20071115STO13229-2007-25-11-2007/default_en.htm |title=Romania chooses its 35 MEPS |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071213202736/http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/011-13241-329-11-47-902-20071115STO13229-2007-25-11-2007/default_en.htm |archivedate=13. prosinca 2007. |date=26. studenoga 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=24. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt; Ovaj je negativni trend prekinut na izborima 2019. godine, kada se odaziv povećao za 8% u cijeloj EU, popevši se na 50,6%, što je najviši postotak još od 1994. godine.

U [[Engleska|Engleskoj]], [[Škotska|Škotskoj]] i [[Wales]]u, izbori za Europski parlament prvotno su održani prema [[Većinski izborni sustav|većinskom izbornom sustavu]]. Godine [[1999.]] sustav je promijenjen u oblik [[Proporcionalni izborni sustav|proporcionalnog sustava]] gdje se velika skupina kandidata kandidira za mjesto unutar vrlo velike regionalne izborne jedinice.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/voting-in-the-uk/european-elections |title=Ways of voting - GOV.UK}}&lt;/ref&gt; Prema tom sustavu moguće je glasati za stranku, ali ne izravno za kandidata (osim ako ta stranka ima jedinstvenog kandidata).

== Predsjednik parlamenta ==
{{glavni|Predsjednik Europskog parlamenta}}
[[File:Roberta Metsola elected new President of the European Parliament (51828380418) (cropped).jpg|thumb|250px|[[Roberta Metsola]], trenutna [[Predsjednik Europskog parlamenta|Predsjednica Europskog parlamenta]]]]
Predsjednik je u osnovi glasnogovornik Parlamenta i predsjedava plenarnom sjednicom dok je ona u zasjedanju. Potpis predsjednika potreban je za sve zakonske akte donesene zajedničkom odlukom, uključujući i [[proračun Europske Unije]]. Predsjednik je također osoba koja predstavlja Parlament u odnosu na vanjske institucije i političke subjekte unutar i izvan Europske Unije i odgovoran je za pravna pitanja, te za primjenu pravila poslovnika. Bira se na razdoblje od dvije i pol godine, što znači dva izbora po jednom parlamentarnom mandatu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Duties of the President|url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+RULES-EP+20040720+RULE-019+DOC+XML+V0//EN&amp;navigationBar=YES|accessdate=12 June 2007|publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Functions|url=http://www.europarl.europa.eu/the-president/en/president/functions.html|accessdate=20 September 2012|publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; Predsjednica Europskog parlamenta je [[Roberta Metsola]] ([[Europska pučka stranka|EPP]]), koja je preuzela dužnost nakon iznenadne smrti [[David Sassoli|Davida Sassolija]].

U većini zemalja prema protokolu [[Poglavar države|predsjednik države]] ima prednost nad drugim položajima, međutim, u EU Parlament je naveden kao prva institucija, stoga protokol njegovog predsjednika dolazi prije bilo kojeg drugog europskog ili nacionalnog protokola. Darovi dani brojnim uglednicima u službenoj posjeti ovise o predsjedniku.

Na položaju Predsjednika Europskog parlamenta bili su mnogi ugledni europski političari. Prvi predsjednik bio je europarlamentarni zastupnik [[Paul-Henri Spaak]],&lt;ref&gt;though the history of Parliament sometimes excludes the early Common Assembly, in which interpretation the first President would be [[Robert Schuman]] (another founding father) in those circumstances.&lt;/ref&gt; jedan od [[Očevi osnivači Europske unije|očeva osnivača Unije]]. Među ostalim osnivačima su europarlamentarac [[Alcide De Gasperi|Alcide de Gasperi i]] europarlamentarac [[Robert Schuman]]. Dvije predsjednice  Parlamenta bile su europarlamentarka [[Simone Veil]] 1979. (prva predsjednica izabranog parlamenta) i [[Nicole Fontaine]] europarlamentarka 1999., obje Francuskinje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Former E.P. Presidents|url=http://www.europarl.europa.eu/the-president/en/president/formers.html|accessdate=20 September 2012|publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; Bivši poljski premijer i jedan od pripadnika pokreta Solidarnosc [[Jerzy Buzek]] bio je prvi istočno-srednjoeuropski predsjednik Europskog parlamenta i jedan od najistaknutijih političara koji se doprinijeo rušenju komunizma u [[Istočni blok|istočnom bloku]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=14 July 2009|title=Jerzy Buzek elected new President of the European Parliament|url=http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/008-58049-201-07-30-901-20090710STO58039-2009-20-07-2009/default_en.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090723091956/http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/008-58049-201-07-30-901-20090710STO58039-2009-20-07-2009/default_en.htm|archivedate=23 July 2009|accessdate=14 July 2009|publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt;

Tijekom izbora novog predsjednika, prethodni predsjednik (ili, ako nije u mogućnosti, jedan od prethodnih potpredsjednika) predsjedava Parlamentom.&lt;ref name=&quot;LeP&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Traynor|first=Ian|date=26 March 2009|title=MEPs move to deny extremist Jean-Marie Le Pen platform|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/politics/2009/mar/26/le-pen-eu-france|accessdate=15 April 2009}}&lt;/ref&gt; Prije 2009. [[Predsjednik Europskog parlamenta|najstariji član]] ispunjavao je tu ulogu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Rules of Procedure of the European Parliament. Rule 11: Oldest member|url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+RULES-EP+20070101+RULE-011+DOC+XML+V0//EN&amp;navigationBar=YES|accessdate=12 June 2007|publisher=European Parliament}}&lt;/ref&gt; ali pravilo je promijenjeno kako bi se spriječilo da francuski europarlamentarni zastupnik krajnje desnice [[Jean-Marie Le Pen]] preuzme položaj.&lt;ref name=&quot;LeP&quot; /&gt;

Podređeni predsjedniku je 14 [[Potpredsjednik Europskog parlamenta|potpredsjednika]] koji predsjedavaju raspravama kada predsjednik nije u dvorani Parlamenta. Osim njih, postoji i niz drugih tijela odgovornih za vođenje parlamenta. Dva su glavna tijela [[Ured (Europski parlament)|Ured Europskog parlamenta]], koji je odgovoran za proračunska i administrativna pitanja, i [[Konferencija predsjednika]], upravljačko tijelo kojeg čine predsjednici svake od parlamentarnih političkih skupina. Pet [[Kvestor (Europski parlament)|kvestora]] ima ulogu zaštite financijskih i administrativnih interesa članova.

== Godišnji troškovi ==
Prema mrežnoj stranici Europskog parlamenta, godišnji proračun Parlamenta za [[2016.]] iznosio je 1,838 milijardi eura.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Enquiries &amp; FAQs (#11)|url=http://www.europarl.europa.eu/unitedkingdom/en/about-us/faqs.html|work=www.europarl.europa.eu}}&lt;/ref&gt; Glavne kategorije troškova bile su:

* 34% troškovi osoblja, tumača i prijevoda
* 24% informacijska politika, IT, telekomunikacije
* 23% plaće, troškovi, putovanje, uredi i osoblje zastupnika u Europskom parlamentu
* 13% najam i održavanje građevina
* 6% aktivnosti političkih skupina

Prema studiji Europskog parlamenta pripremljenoj [[2013.]], [[Sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu|sjedište u Strasbourgu]] povećava trošak za dodatnih 103 milijuna eura zbog održavanja sjednica na više od jednog mjesta, a prema Revizorskom sudu dodatnih 5 milijuna eura odnosi se na putne troškove uzrokovane održavanjem dva mjesta zasjedanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Why does Parliament move between Brussels and Strasbourg?|url=http://www.europarl.europa.eu/news/en/faq/19/why-does-parliament-move-between-brussels-and-strasbourg|work=www.europarl.europa.eu}}&lt;/ref&gt; Za usporedbu, procjenjuje se da će njemački donji dom parlamenta ([[Bundestag]]), koji broji 709 članova, za [[2018.]] godinu koštati 517 milijuna eura.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=So viel zahlen die Deutschen für die Demokratie|url=https://www.welt.de/wirtschaft/article169033905/So-viel-zahlen-die-Deutschen-fuer-die-Demokratie.html|work=www.welt.de}}&lt;/ref&gt; Britanski [[Donji dom]] s 650 zastupnika prijavio je ukupne godišnje troškove u razdoblju 2016. – 2017. od 249 milijuna funti (279 milijuna eura).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|author=House of Commons|title=Annual Report and Accounts 2016–17, p. 70|url=https://www.parliament.uk/documents/commons-expenditure/Admin%20Annual%20Accounts/AdminAnnualReport1617.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180718205626/https://www.parliament.uk/documents/commons-expenditure/Admin%20Annual%20Accounts/AdminAnnualReport1617.pdf|archivedate=18 July 2018|work=www.parliament.uk}}&lt;/ref&gt; Prema ''[[The Economist|The Economistu]]'', Europski parlament košta više nego britanski, francuski i njemački parlament zajedno. Procjenjuje se da se četvrtina troškova odnosi na troškove prevođenja i tumačenja (oko 460 milijuna eura).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|author=Economist|date=May 15, 2014|title=Elected, yet strangely unaccountable|url=https://www.economist.com/briefing/2014/05/15/elected-yet-strangely-unaccountable|work=www.economist.com}}&lt;/ref&gt;  Europski zastupnici su [[2. srpnja]] [[2018.]] odbili prijedloge za pooštravanje pravila oko Opće naknade za izdatak (GEA),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=July 3, 2018|title=MEPs reject scrutiny of their expenses|url=https://www.politico.eu/article/strasbourg-european-parliament-meps-reject-scrutiny-of-expenses/|work=www.politico.eu}}&lt;/ref&gt; što je &quot;kontroverzno plaćanje 4 416 eura mjesečno koje se zastupnicima daje za pokrivanje uredskih i drugih troškova, ali od njih se ne traži pružiti bilo kakve dokaze o trošenju novca &quot;.&lt;ref&gt;[https://www.politico.eu/article/brexit-european-parliament-nigel-farage-daniel-hannan-british-members-of-european-parliament-to-bag-lucrative-post-brexit-pay-out/ MAÏA DE LA BAUME, ''British MEPs to bag lucrative post-Brexit payout'', Politico, 9 Jan. 2019].&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==

=== Nagrada Saharov ===
[[Datoteka:Remise_du_Prix_Sakharov_à_Aung_San_Suu_Kyi_Strasbourg_22_octobre_2013-11.jpg|poveznica=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Remise_du_Prix_Sakharov_%C3%A0_Aung_San_Suu_Kyi_Strasbourg_22_octobre_2013-11.jpg|desno|mini|Ceremonija{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Nagrada Saharov|nagrade Saharov,]] koju je [[Aung San Suu Kyi]] dodijelio [[Martin Schulz]], 2013. godine]]
[[Nagrada Saharov|Nagradom Saharov za slobodu misli]], uspostavljenom [[1998.]], Europski parlament nagrađuje pojedince koji doprinose promicanju ljudskih prava širom svijeta, podižući tako svijest o njihovom kršenju. Nagrađuje se zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, s posebnim naglaskom na slobodu izražavanja; zaštita manjinskih prava; poštovanje međunarodnog prava i razvoj demokracije i autentične vladavine zakona.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/it/20150201PVL00043/Premi |title=Premi |work=europarl.europa.eu |accessdate=23. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sakharovprize/it/home/the-prize.html |title=Il Parlamento europeo sostiene i diritti umani |work=europarl.europa.eu |language=it |accessdate=23. svibnja 2017. |archive-date=21. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190521050536/http://www.europarl.europa.eu/sakharovprize/it/home/the-prize.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Europska nagrada za mlade Karla Velikog ===
Europska nagrada za mlade Karla Velikog želi potaknuti sudjelovanje mladih u procesu europske integracije. Dodjeljuju ga Europski parlament i [[Karlova nagrada|Zaklada Međunarodne nagrade Karla Velikog]] iz [[Aachen]]a projektima za mlade usmjerenim na njegovanje zajedničkog europskog identiteta i europskog građanstva.&lt;ref name=&quot;:42&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/it/20150201PVL00043/Premi |title=Premi |work=europarl.europa.eu |accessdate=23. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;

=== Europska nagrada za građane ===
[[Nagrada europskog građanina|Nagradu europskog građanina]] Europski parlament dodjeljuje aktivnostima koje provode građani i udruge za promicanje integracije među građanima država članica EU i projekte transnacionalne suradnje u EU.&lt;ref name=&quot;:43&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/it/20150201PVL00043/Premi |title=Premi |work=europarl.europa.eu |accessdate=23. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt;

=== Nagrada LUX ===
Od 2007. godine, Europski parlament dodjeljuje [[Nagrada LUX|Nagradu LUX]] filmovima koji se bave aktualnim temama od javnog europskog interesa i koji potiču promišljanje o Europi i njezinoj budućnosti. S vremenom je Nagrada LUX postala prestižnom kino nagradom koja promiče europski film i produkciju i izvan EU.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.luxprize.eu/why-and-what |title=Lux Prize. About |work=luxprize.eu |language=en |accessdate=24. svibnja 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201205023843/https://luxprize.eu/why-and-what |archivedate=5. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt;

=== Novinarska nagrada Daphne Caruana Galizia ===
Od 2021. godine Europski parlament dodjeljuje nagradu za novinarstvo Daphne Caruana Galizia za izvanredno novinarstvo koje odražava vrijednosti EU-a. Nagradu čini novčani iznos od 20.000 eura, a prvi dobitnik bit će objavljen u listopadu 2021. godine. Ova je nagrada dobila ime po pokojnoj novinarki [[Daphne Caruana Galizia|Daphne Caruani Galizii]] ubijenoj na [[Malta|Malti]] 16. listopada 2017.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/society/20201009STO88911/parliament-launches-the-daphne-caruana-galizia-journalism-prize |title=Parliament launches the Daphne Caruana Galizia journalism prize |date=16. listopada 2020. |work=europarl.europa.eu |accessdate=5. studenoga 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Sjedište Europskog parlamenta ==
{{glavni|Sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu}}
{{glavni|Espace Léopold}}
{{glavni|Sjedište Europskog parlamenta u Luxembourgu}}
{{Multiple image|align=right|direction=vertical|header=Sjedišta Europskog parlamenta|width=|image1=Outside the building of the European Parliament in Strasbourg (49524887408).jpg|alt1=Palača Louise Weiss u [[Strasbourg]]u, Francuska|caption1=Palača [[Sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu|Louise Weiss]] u [[Strasbourg]]u.|image2=Building of the European Parliament in Brussels.jpg|alt2=Espace Léopold building in [[Brussels]], Belgium|caption2=[[Espace Léopold]] u [[Bruxelles]]u.|image3=Le parlement Européen (bâtiment Konrad Adenauer) - Septembre 2010.jpg|alt3=Konrad Adenauer building in Luxembourg City, Luxembourg|caption3= Palača [[Konrad Adenauer]] u gradu [[Luxembourg]]u|total_width=}}

Sjedišta Parlamenta nalaze se u tri različita grada i brojnim zgradama. Prema [[Ugovor iz Amsterdama|Amsterdamskom ugovoru]] Europski je parlament obavezan održati najmanje dvanaest plenarnih zasjedanja u službenom sjedištu u [[Strasbourg]]u (od kojih nijedno u kolovozu, ali dva u rujnu), dok se izvanredna zasjedanja, kao i sastanci odbora, održavaju u [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|Bruxellesu]]. [[Glavno tajništvo Europskog parlamenta]] nalazi se u gradu [[Luxembourg]]u.&lt;ref name=&quot;Consolidated Treaty2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/ce321/ce32120061229en00010331.pdf |title=Consolidated versions of the treaty on European Union and of the treaty establishing the European Community |publisher=Eur-lex |accessdate=12. lipnja 2007. |archive-date=1. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071201005900/http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/ce321/ce32120061229en00010331.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Europski parlament jedan je od dva parlamenta u svijetu s više od jednog sjedišta (drugo je Tynwald, parlament [[Otok Man|otoka Man]]) i jedan od rijetkih koji nema moć odlučivanja o svom sjedištu.&lt;ref name=&quot;Strange&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cafebabel.co.uk/article/1906/europes-strangest-migrants.html |title=Europe's strangest migrants |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120122025558/http://www.cafebabel.co.uk/article/1906/europes-strangest-migrants.html |archivedate=22. siječnja 2012. |author=Alvaro |first=Alexander |date=6. srpnja 2006. |publisher=Café Babel |accessdate=1. prosinca 2011.}}&lt;/ref&gt;

Sjedište u Strasbourgu smatra se simbolom pomirenja [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]], pošto je [[Strasbourg|regija Strasbourg]] u prošlosti bila poprištem žestokih borbi dviju zemalja. Međutim, u posljednje vrijeme sve su glasnije kritike posjedovanja dvaju sjedišta zbog povećanih financijskih troškova i neugodnosti prilikom prijevoza materijala i premještanja zastupnika. Iako je Strasbourg njegovo službeno sjedište kao i sjedište i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=PR331(2007)&amp;Language=lanEnglish&amp;Ver=original&amp;BackColorInternet=F5CA75&amp;BackColorIntranet=F5CA75&amp;BackColorLogged=A9BACE&amp;ShowBanner=no&amp;Target=_self |title=The Council of Europe and the European Union sign an agreement to foster mutual cooperation |date=23. svibnja 2007. |publisher=Council of Europe |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; gotovo sve druge institucije EU-a nalaze se u Bruxellesu gdje se odvija većina radova Parlamenta. Kritičari su ovakvo rješenje s dva sjedišta opisali kao &quot;putujući cirkus&quot;&lt;ref name=&quot;Seat Green&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.4ecotips.com/eco/article_show.php?aid=1222&amp;id=280 |title=Greens condemn EU parliament's 'traveling circus' |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070519183136/http://www.4ecotips.com/eco/article_show.php?aid=1222&amp;id=280 |archivedate=19. svibnja 2007. |date=26. travnja 2007. |publisher=4ecotips |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; i sve više raste politički pritisak da Bruxelles postane jedino sjedište, pošto su tamo smještene ostale političke institucije (Komisija, Vijeće i Europsko vijeće), pa se stoga Bruxelles i tretira kao &quot;[[glavni grad]]&quot; EU. Ova je inicijativa dobila snažnu potporu brojnih ličnosti, primjerice prve potpredsjednice Komisije od 2004. do 2010. godine [[Margot Wallström]], koja je izjavila da je &quot;nešto što je nekad bilo vrlo pozitivan simbol ponovnog ujedinjenja Francuske i Njemačke postalo negativnim simbolom rasipanja novca, bujanja birokracije i ludila briselskih institucija &quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euractiv.com/future-eu/wallstroem-strasbourg-negative-s-news-216926 |title=Wallstrom: &quot;Strasbourg has become a negative symbol&quot; |date=5. rujna 2006. |publisher=EurActiv |accessdate=19. listopada 2014.}}&lt;/ref&gt; Studija koju su naručili europarlamentarci Jean Lambert i Caroline Lucas iz [[Europska stranka zelenih|Europske stranke zelenih]] analizirala je financijske troškove i troškove zaštite okoliša i dokazala je da je dodatni trošak održavanja dvaju sjedišta oko 200 milijuna eura godišnje i da se pritom oslobađa 20 268 tona dodatnog [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]], što dovodi u pitanje proklamirani stav institucije i cijele Europske unije prema zaštiti okoliša.&lt;ref name=&quot;Seat Green&quot; /&gt; Kampanju dodatno podupire internetska peticija europarlamentarke [[Cecilia Malmström|Cecilie Malmström]] koja je već dobila milijunsku podršku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.oneseat.eu/ |title=OneSeat.eu |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070609081546/http://www.oneseat.eu/ |archivedate=9. lipnja 2007. |author=Malmström |first=Cecilia |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; U kolovozu [[2014.]], studija Europskog revizorskog suda izračunala je da bi se preseljenjem sjedišta Europskog parlamenta iz Strasbourga u Bruxelles uštedjelo 113,8 milijuna eura godišnje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euractiv.com/sections/future-eu/auditors-put-price-tag-eu-parliament-travelling-circus-303846 |title=Auditors put price tag on EU Parliament 'travelling circus'}}&lt;/ref&gt; Godine 2006. zabilježene su nepravilnosti u određivanju cijena koje je grad Strasbourg odredio kao iznos najma zgrada Europskom parlamentu, što je dodatno ojačalo političku poziciju zagovornika premještanja sjedišta u Bruxelles.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Kroeger |first=Alix |title=EU and Strasbourg in rent row |date=27. travnja 2006. |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4952228.stm |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt;

Većina članova Europskog parlamenta preferira Bruxelles kao jedinstveno sjedište.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cafebabel.co.uk/article/2047/the-two-seat-parliament-farce-must-end.html |title=The two-seat parliament farce must end |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070610174433/http://www.cafebabel.com/en/article.asp?T=A&amp;Id=2047 |archivedate=10. lipnja 2007. |author=Wheatly |first=Paul |date=2. listopada 2006. |publisher=Café Babel |accessdate=12. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Anketa provedena među zastupnicima Europskog parlamenta pokazala je da 89 % ispitanika želi da Parlament ima samo jedno sjedište, a 81 % preferira Bruxelles.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.eubusiness.com/news_live/1181757615.41 |title=Euro MPs want to scrap Strasbourg base: poll |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930165033/http://www.eubusiness.com/news_live/1181757615.41 |archivedate=30. rujna 2007. |date=13. lipnja 2007. |publisher=EU Business |accessdate=22. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Drugo istraživanje provedeno iste godine utvrdilo je 68% podrške među zastupnicima.&lt;ref name=&quot;Farrell Powerful3&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?language=EN&amp;type=IM-PRESS&amp;reference=20070615IPR07837 |title=Professor Farrell: &quot;The EP is now one of the most powerful legislatures in the world&quot; |date=18. lipnja 2007. |publisher=European Parliament |accessdate=5. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Na službenom glasovanju u srpnju 2011. apsolutna većina zastupnika u Europskom parlamentu glasala je za uspostavu jedinstvenog sjedišta.&lt;ref&gt;[http://www.theparliament.com/latest-news/article/newsarticle/majority-of-meps-now-favour-single-seat/ Majority of MEPs now favour single seat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716022548/http://www.theparliament.com/latest-news/article/newsarticle/majority-of-meps-now-favour-single-seat/}} theparliament.com&lt;/ref&gt; Početkom 2011. Parlament je izglasao ukidanje jednog od zasjedanja u Strasbourgu zamijenivši ga održavanjem dva zasjedanja u Bruxellesu u jednom tjednu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euractiv.com/en/future-eu/meps-vote-reduce-strasbourg-calendar-news-502987 |title=MEPs vote to reduce Strasbourg calendar |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110312115210/http://www.euractiv.com/en/future-eu/meps-vote-reduce-strasbourg-calendar-news-502987 |archivedate=12. ožujka 2011. |date=10. ožujka 2011. |publisher=EurActiv |accessdate=24. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt; Tadašnji gradonačelnik Strasbourga Roland Ries| oštro je kritizirao takvu odluku i reagirao izjavom &quot;mi ćemo uzvratiti udarac tako što ćemo protivničku snagu preokrenuti u vlastitu korist, kao što bi to učinio borac [[džudo|džuda]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.strasbourg.eu/accueil?ItemID=1633917363 |title=Le conseil municipal adopte à l'unanimité une motion confortant et élargissant le siège du Parlement européen à Strasbourg |date=21. ožujka 2011. |publisher=EurActiv |accessdate=24. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt; Međutim, pošto su sjedišta Parlamenta utvrđena ugovorima, [[Europsko vijeće]] ga može promijeniti samo jednoglasno, što znači da bi Francuska mogla uložiti veto na pokušaj izglasavanja takve odluke.&lt;ref name=&quot;Strange2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cafebabel.co.uk/article/1906/europes-strangest-migrants.html |title=Europe's strangest migrants |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120122025558/http://www.cafebabel.co.uk/article/1906/europes-strangest-migrants.html |archivedate=22. siječnja 2012. |author=Alvaro |first=Alexander |date=6. srpnja 2006. |publisher=Café Babel |accessdate=1. prosinca 2011.}}&lt;/ref&gt; Bivši [[francuski predsjednik]] [[Nicolas Sarkozy]] izjavio je da o sjedištu u Strasbourgu &quot;nema pregovora&quot; te da Francuska ne namjerava predati jedinu instituciju EU-a na francuskom tlu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.eupolitix.com/EN/News/200705/8216d9d5-0c44-46e2-a6d8-6166c30e812f.htm |title=Sarkozy slated over Strasbourg seat |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927225555/http://www.eupolitix.com/EN/News/200705/8216d9d5-0c44-46e2-a6d8-6166c30e812f.htm |archivedate=27. rujna 2007. |author=Banks |first=Martin |date=24. svibnja 2007. |publisher=EU Politix: The Parliament |accessdate=22. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; S obzirom na deklariranu namjeru Francuske da uloži veto na svaku odluku preseljenja u Bruxelles, neki su zastupnici čak predlagali [[građanski neposluh]] odbijanjem sudjelovanja u mjesečnom preseljenju u Strasbourg.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.co.uk/blogs/legacy/thereporters/markmardell/2007/12/post_5.html Giving up the Strasbourg junket] Mark Mardell, BBC News. 4 December 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.policyreview.eu/meps-demand-single-seat-in-brussels-but-france-refuses-to-give-up-on-strasbourg/ |title=MEPs demand single seat in Brussels but France refuses to give up on Strasbourg - Policy Review |archiveurl=http://arquivo.pt/wayback/20160517215034/http://www.policyreview.eu/meps%2Ddemand%2Dsingle%2Dseat%2Din%2Dbrussels%2Dbut%2Dfrance%2Drefuses%2Dto%2Dgive%2Dup%2Don%2Dstrasbourg/ |archivedate=17. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.euractiv.com/future-eu/meps-voted-monthly-travels-stras-news-515651 |title=MEPs vote to end monthly travel to Strasbourg}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Europska politička stranka]]
* [[Barrosova komisija]]

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = European Parliament
|commonshr      = Europski parlament
|commonscat     = European Parliament
|commonscathr   = Europski parlament
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
=== Mrežno sjedište ===
*[https://www.europarl.europa.eu/portal/hr Europski parlament]

[[Kategorija:Europski parlament| ]]</text>
      <sha1>rquo4fraqczm8r1tenk6ex4w9cd67uw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srce Isusovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63534</id>
    <revision>
      <id>6432218</id>
      <parentid>6422404</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:11:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ikonica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27306" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|26. tjedan 2022.}}
{{Infookvir svetac
| ime                                = Presveto Srce Isusovo
| slika                              = Sagrado Coração de Jesus - escola portuguesa, século XIX.png
| veličina                           = 260px
| opis_slike                         = Presveto Srce Isusovo, [[ulje na platnu]], Portugalska škola, XIX. st.
| nadnevak rođenja                   = 
| mjesto rođenja                     = 
| nadnevak smrti                     = 
| mjesto smrti                       = 
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = 
| nadnevak proglašenja blaženim      = 
| nadnevak proglašenja svetim        = 
| slavi se u                         = [[Katolička Crkva]]
| nadnevak spomendana                = 
| simboli na slikama toga svetca     = 
| zaštitnik                          = 
| zaštitnik zemljopisno              = 
| zaštitnik zanimanja                = 
| glavna svetišta                    = [[Bazilika Sacré-Cœur u Parizu|Bazilika Srca Isusova u Parizu]]&lt;br&gt; [[Bazilika Srca Isusova u Zagrebu]]
}}
'''Srce Isusovo''' (često '''Presveto Srce Isusovo'''&lt;ref&gt; [https://www.bitno.net/vjera/presveto-srce-isusovo/ Presveto Srce Isusovo] bitno.net, 19. lipnja 2019. &lt;/ref&gt;) naziv je [[Kršćanstvo|kršćanske]] [[pobožnost]]i prema [[Isus]]u i ujedno naziv [[blagdan]]a. Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog [[Katoličanstvo|katoličanstva]] i prema Crkvenoj tradiciji posvećen joj je mjesec [[lipanj]]. U [[crkvena godina|crkvenoj godini]] slavi se zavšetkom [[Tijelovska osmina|Tijelovske osmine]].

»Gle ovo Srce koje je toliko ljubilo ljude« riječi su koje je [[Isus Krist]] povjerio na [[misticizam|mističan način]] [[Margareta Marija Alacoque|sv. Margareti Mariji Alacoque]] 1673., a nastavljaju se na riječi [[Stari Zavjet|starozavjetnog]] [[prorok]]a [[Zaharija|Zaharije]] »Gledat će na onoga koga su proboli« ([[Zaharija (knjiga)|Zah]] 12,10) kojima [[evanđelist]] [[sv. Ivan|Ivan]] završava svoj izvještaj o [[Veliki petak|Isusovoj smrti na križu]] ([[Evanđelje po Ivanu|Iv]] 19,37). Presveto Srce Isusovo je »zalog i znamen našeg vječnog spasenja, jer je ono Srce Boga, kao takvo puno dobrote i ljubavi, i to za sve ljude« ([[Alojzije Stepinac]]&lt;ref&gt; Iz propovijedi kardinala Stepinca na blagdan Srca Isusova, u: ''Homilije za sve nedjelje i blagdane u godini, I. dio'', ciklostil, Zagreb, 1957., str. 166 &lt;/ref&gt;) te u Njemu »nalazimo tumačenje i otajstva utjelovljenja i otkupljenja«, stoga se [[Katolička Crkva|Crkva]] »na tom Srcu mora trajno napajati kao na izvoru spasenja« ([[Franjo Kuharić]]&lt;ref&gt; M. Steiner, Franjo Pšeničnjak, Stanislav Kos, ''Gle ovo Srce'', Split, 1986., str. 8-9 &lt;/ref&gt;). Prema [[papa]]ma [[Pio XI.|Piu XI.]], [[Pio XII.|Piu XII.]] i [[Ivan Pavao II.|Ivanu Pavlu II.]], Srce Isusovo sinteza je cijeloga kršćanstva.

U [[kršćanska umjetnost|kršćanskoj umjetnosti]] i ikonografiji često se prikazuje u obliku [[plamen]]og srca&lt;ref&gt; John Shannon Hendrix, [http://www.iconocrazia.it/the-enflamed-heart-architecture-and-iconology/ The Enflamed Heart: Architecture and Iconology] (Plameno srce: arhitektura i ikonografija), ''Iconocrazia'', Br. 6, 2014. &lt;/ref&gt; često probodena, krvarećeg, okružena [[Trnova kruna|trnovom krunom]]. Plamen predstavlja snagu Božje ljubavi koja preobražava, a [[čavao|čavli]] i trnje podsjećaju na [[Veliki petak|Isusovu muku i smrt]].

Brojne su [[katedrala|katedrale]] (njih četrdesetak), [[župna crkva|župne crkve]] i [[kapela|kapele]] posvećene Presvetom Srcu Isusovu, ali i Sveučilište Svetog Srca u [[Connecticut]]u&lt;ref&gt; [https://www.sacredheart.edu/ Službene stranice Sveučilišta Svetog Srca {{eng oznaka}}] ''sacredheart.edu''. Pristupljeno 28. lipnja 2020. &lt;/ref&gt; i [[Katoličko sveučilište Svetog Srca]] u [[Milano|Milanu]].&lt;ref&gt; [https://www.unicatt.it/ Universitá Cattolica del Sacro Cuore {{ita oznaka}}] ''unicath.it''. Pristupljeno 29. lipnja 2022. &lt;/ref&gt; U [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]], osim blagdana Presvetog Srca, iskazuje Mu se niz pobožnosti ([[devet prvih petaka]], [[litanije]], posvetne molitve, [[Dodatak:Popis krunica|krunica]]).

== Biblijsko utemeljenje i značenje Srca ==
[[Slika:Vitral em Igreja Santa Efigenia.jpg|mini|desno|[[vitraj]]na [[rozeta (arhitektura)|rozeta]] Prevsetog Srca u Crkvi sv. ifigenije u [[Sao Paolo|Sao Paolu]] u [[Brazil]]u.]]
[[Slika:All Saints Catholic Church (St. Peters, Missouri) - stained glass, sacristy, Sacred Heart detail.jpg|mini|desno|vitraj s motivom Srca Isusova crkve u St. Petersu u [[Missouri]]ju]]
[[Srce]] se u [[Biblija|Bibliji]] spominje 850 puta, kao pojam gotovo redovito vezan uz [[čovjek]]a. Pritom 25 puta govori o Božjem Srcu, 11 puta u [[pjesničke slike|pjesničkom smislu]] te pojednom o »srce neba« i »srce biljke«. Manji dio tog biblijskog rječnika govori o srcu kao ljudskom [[organ]]u, dok na većini mjesta u Bibliji ono označava čovjekovu nutrinu, središte čovjekova života. Srce je, prema [[Sveto Pismo|Svetom Pismu]], središte svih duhovnih radnji u čovjeku.&lt;ref&gt; Ivan Dugandžić, ''Srce u Bibliji'', u: ''Gle novo srce'', Split, 1986., str. 33 &lt;/ref&gt; Sveti papa [[Ivan Pavao II.]] u [[enciklika|enciklici]] ''[[Redemptor Hominis]]'' navodi kako »Krist, otkupitelj svijeta, na jedinstven je i neponovljiv način prodro u misterij čovjeka, ušao mu u 'srce'. Misterij čovjeka doista se rasvjetljuje jedino u misteriju utjelovljene Riječi.«&lt;ref&gt; [[Ivan Pavao II.]], ''[[Redemptor Hominis]]'' §8, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Dokumenti 56. &lt;/ref&gt; Srce je »intima božanskog i ljudskog odnosa, sjedinjenja i ljubavi«: [[more]], [[svemir]] i sve [[vegetacija|raslinstvo]] govore o Bogu (usp. Dn 3, 63, 76, 78, 80), no jedino Bog sam uspostavlja odnos s čovjekom objavljujući mu se u njegovu srcu.&lt;ref&gt; Buljan, 2008., str. 19-20 &lt;/ref&gt;

U jednom satu srce otkuca više od četiri tisuće puta, dnevno i do stotinu tisuća. Srce iz lijeve klijetke u [[aorta|aortu]] po minuti izbaci 5 litara [[krv]]i odnosno u 13 sekundi raznese po tijelu svu krv. U danu to iznosi više od 7000 litara, a u prosječnom životnom vijeku od 70 godina oko 183 milijuna litara krvi.&lt;ref&gt; [[Ratko Perić]], ''Dekalog'', Mostar, 2004., str. 97-98 &lt;/ref&gt; Starozavjetni tekstovi potvrđuju da su [[Židovi]] itekako bili svjesni važnosti srca, a posebice [[rebra]] i [[prsni koš|prsnog koša]] koji ga obavijaju. To se i jasno očituje u [[Knjiga postanka|Knjizi postanka]], u stvaranju čovjeka ([[Eva]] nastaje iz [[Adam]]ova rebra, njegovog najvažnijeg »organa« tj. iz samoga njegova srca, iz njegove vlastitosti). Stoga [[katoličanstvo]], nadograđujući starozavjetnu predaju, riječju »srce« ne označava samo ljudski organ, već i različita [[duhovnost|duševna stanja]]: od [[radost]]i i ushita do [[strah]]a i [[tjeskoba|tjeskobe]]. Srce dakle označava čitava čovjeka, ono je »znak i potpun simbol čovjekove cjeline, [[duša|duše]] i [[tijelo (biologija)|tijela]]«.&lt;ref&gt; H. Volk, ''Teologija srca'', u: Filip Mašić (prev.), ''Srce Isusovo i suvremeni apostolat'', Zagreb, 1976., str. 23-25. &lt;/ref&gt; Čovjek je stvoren na Božju sliku, a kako je Bog ljubav ([[Prva Ivanova poslanica|1 Iv]] 4,16), tako je i čovjek ljubav, čovjek je »toliko slika Božja da se sam Sin Božji utjelovljenjem 'obukao' u čovjeka«.&lt;ref&gt; Slavica Buljan, ''U slavu Svetog Srca'', vlastita naklada, Zagreb, 2008., str. 18 &lt;/ref&gt; Srce je središte unutrašnjeg »ja« osobe ([[Prva Petrova poslanica|1 Pt]] 3,4), unutrašnjeg čovjeka ([[Prva knjiga o Samuelu|1 Sam]] 16,7) s [[osjećaj]]ima poput srčanosti ([[Druga knjiga Ljetopisa|2 Ljet]] 17,6), [[radost]]i ([[Ponovljeni zakon|Pnz]] 28,47; [[Job (knjiga)|Job]] 29,13), naklonosti ([[Druga knjiga o Samuelu|2 Sam]] 15,13; [[Ezra (knjiga)|Ezr]], 6,22), brige (1 Sam 9,20), [[bol]]i ([[Izaija (knjiga)|Iz]] 10,7; [[Jeremija (knjiga)|Jr]] 23,20), namjere i htijenja (1 Ljet 22,19; Iz 10,7; Jr 23,20). Božji je Savez upisan u čovjekovu srcu (Jr 31,33) i ono budi čežnju za [[Bog Otac|Bogom]] ([[Psalmi|Ps]] 42,5). Bog čovjeka sudi i iskušava u njegovu srcu (1 Ljet 29,17; Jr 11,20), baš zato što je ono središte njegove [[duhovnost]]i i [[transcendentnost]]i.&lt;ref name=&quot;bibl&quot;&gt; Marijan Grgić, Josip Kolanović, Miljenko Žagar (prev.), ''Biblijski leksikon'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996., str. 301, ISBN 953-151-124-1 &lt;/ref&gt;

[[Novi zavjet]] također govori o srcu radosti ([[Evanđelje po Ivanu|Iv]] 16,22; [[Djela apostolska|Dj]] 2,26), [[ljubav]]i ([[Poslanica Filipljanima|Fil]] 1,7), čežnji ([[Evanđelje po Luki|Lk]] 24,32; [[Poslanica Rimljanima|Rim]] 10,1), ali i tjeskobe (Iv 14,1), boli (Iv 16,6; Rim 9,2; [[Druga poslanica Korinćanima|2 Kor]] 2,4) i [[požuda|požude]] ([[Evanđelje po Mateju|Mt]] 5,28; Rim 1,24; [[Jakovljeva poslanica|Jak]] 3,14). Već u srcu, a ne tek po djelu, čini čovjek dobro ili zlo (Mt 15,18). Božji se zakon može (Rim 2,15; 2 Kor 3,2) u [[vjera|vjeri]] prihvatiti ili u sumnji, okorjelosti srca odbaciti (Mt 13,15; Rim 1,21). Ljubav dolazi iz čista srca (Dj 15,9), od Boga ojačana (1 Sol 3,13). Tako i psalmist (Ps 51,12) pjeva: »Čisto srce stvori mi, Bože, i duh postojan obnovi u meni!.« Bog može otvoriti ljudsko srce za svoju [[Evanđelje|blagovijest]] (Lk 24,45; DJ 16,14) i dovesti do spoznaje svoje slave (2 Kor 4,6). Božji duh ispunja srce (Rim 5,5; 2 Kor 1,22), darujući mu mir (Fil 4,7).&lt;ref name=&quot;bibl&quot;/&gt;

==Povijest==
[[Datoteka:Ivo Kerdić - Euharistijski kongres - 1930..jpg|mini|200px|desno|[[pokaznica]] u obliku Srca Isusova na [[bedž]]u [[Ivo Kerdić|Ive Kerdića]] za Euharistijski kongres u Zagrebu 1930. godine]]
Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu nalazimo kod srednjovjekovnih mistika i crkvenih naučitelja, kao što su [[Julijana iz Norwicha]], [[Franciska Rimska]], [[sv. Bonaventura]], [[sv. Franjo Asiški]], sv. Matilda, sv. Gertruda Velika, [[sv. Albert Veliki]], [[Toma Akvinski]], [[sv. Anzelmo]], [[sveti Bernard|sv. Bernard]]. U 16. st. njegovali su je [[kartuzijanci]] i kasnije [[isusovci]]. [[Ivan Eudes|Sv. Ivan Eudes]] u 17. stoljeću dao joj je teološki temelj.

===Viđenja sv. Marije Margarete Alacoque===
Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova, došao je iz [[Francuska|francuskog]] grada [[Paray le Monial]]a nakon ukazanja Srca Isusova [[Sveta Margareta Marija Alacoque|sv. Mariji Margareti Alacoque]] 1675. godine. Sv. Margareta Marija imala je od [[1673.]] do [[1675.]] nekoliko viđenja Srca Isusova. Prema Alacoqueinom svjedočenju, prva objava dogodila se [[27. prosinca]] [[1673.]], na [[blagdan]] [[Sveti Ivan|sv. Ivana evanđelista]], a tom prigodom Krist joj je objavio:&lt;ref&gt; ''Sveta Margareta Marija: Autobiografija'', Symposion, Split, 1990., str. 63 &lt;/ref&gt; {{citat2|I tada mi reče: Moje božansko Srce tako žarko voli sve ljude, a posebno tebe da nije moglo više zadržati u sebi oganj svoje žarke ljubavi. Ti ga moraš proširiti i objaviti ljudima da bi se obogatili tim dragocjenim blagom što ti ga otkrivam. Taj oganj u sebi nosi posvetnu milost i spasenjsku milost, koje su potrebne da ljude očuvaju od ponora propasti.}} 
Objavu Srca Isusova sv. Margareta Marija opisala je:&lt;ref&gt; ''Sveta Margareta Marija: Autobiografija'', Symposion, Split, 1990., str. 65 &lt;/ref&gt; {{citat2|To presveto Srce pokazalo mi se kao sunce, koje je blistalo sjajnom svjetlošću poput prozirnih kristala. U tom je vanjskom sjaju Srce Isusovo bilo okrunjeno krunom koja simbolizira rane što mu ih zadajemo svojim grijesima. Nad Srcem se nalazio križ koji je ondje od prvih časova njegova utjelovljenja, a to znači od časa kada je bilo oblikovano i presveto Srce.}}
U jednom od posljednjih koje se obično naziva »veliko ukazanje« ili »velika objava«,&lt;ref&gt; [[Pavao Crnjac|Crnjac, Pavao]] (prir.), ''Sveta Margareta Alacoque i poruke Srca Isusova'', vlastita naklada, Zagreb, 2010., str. 16, ISBN 978-953-99933-1-1. &lt;/ref&gt; [[16. lipnja]] [[1675.]], u [[Tijelovo|tijelovskoj]] osmini, [[Isus]] daje nalog za uvođenje blagdana Srca Isusova:&lt;ref&gt; ''Sveta Margareta Marija: Autobiografija'', Symposion, Split, 1990., str. 110 &lt;/ref&gt; »Stoga od tebe tražim da prvi [[petak]] nakon tijelovske osmine bude posvećen naročitom blagdanu u čast moga Srca, da mu se na taj dan učini časna naknada i prošnja naknadnom [[Euharistija|pričešću]] kako bi se naknadilo za sve nedostatke poštovanja dok je moje Tijelo u [[Euharistija|Euharistiji]] bilo izloženo na [[oltar]]ima.« Na svršetku poruke Isus obećaje nagradu svima onima koji budu svetkovali blagdan njegova Srca: »Obećajem ti da će se moje Srce raširiti da obilno izlije bujice svoje božanske ljubavi na sve one koji mu budu iskazali tu čast, i koji će nastojati da je i drugi iskazuju.«

===Crkvena potvrda===
[[Datoteka:Sacre-coeur-paris.jpg|mini|200px|desno|[[Bazilika Sacré-Cœur u Parizu|bazilika posvećena Presvetom Srcu u Parizu]].]]
Tek [[1765.]] godine papa [[Klement XIII.]] dopustio slaviti blagdan Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Bili su to poljski [[biskup]]i onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca Isusova. Ubrzo su blagdan prihvatili redovnice [[Sestre Pohoda Marijina|Reda Pohođenja]] kojemu je pripadala [[sv. Margareta]], cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi [[Isusovci|Družbe Isusove]] i tako se za kratko vrijeme proširio gotovo cijelom Crkvom.

Nakon što je slavljenje blagdana Srca Isusova brzo prošireno po mnogim biskupijama svijeta i velikih duhovnih plodova koje je donijelo, papa [[Pio IX.]] je [[1856.]] g. posebnim dekretom odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi, osobito s obzirom na potrebu zadovoljštine za grijehe. [[Misa]] i [[oficij]] odobreni su [[1765.]] a općevažeći su postali [[1856.]] Papa [[Leon XIII.]] objavljujući 1899. encikliku ''Annum Sacrum'' (Svetu godinu) posvećuje [[11. lipnja]] [[1899.]] cijeli svijet Srcu Isusovu.
[[Datoteka:Oltar Srca Isusova u Crkvi sv.Jakova u Dicmu.jpg|mini]]
[[Jules Chevalier]], utemeljitelj [[Misionari Presvetoga Srca Isusova|Misionara Presvetoga Srca Isusova]] je sebe i svoje djelo uvijek povjeravao Majci Božjoj. Majku Božju je štovao pod imenom ''Notre Dame du Sacre–Coeur'' (Majka Srca Isusova), a sam Isus je prvi misionar toga Srca, jer nam je prvo objavio Božju ljubav prema ljudima.&lt;ref&gt;[http://www.katolici.org/zvanja.php?action=c_vidi&amp;id=1048 Katolici na Internetu] Misionari Presvetoga Srca Isusova (MSC)&lt;/ref&gt;

[[Pio XI.]] objelodanjuje 1928. encikliku ''[[Miserentissimus Redemptor]]'' (Premilosrdni Otkupitelj), a papa [[Pio XII.]] 1956. ''Haurietis aquas'' (Zahvatit ćete vode), na koju je tri godine kasnije u [[Rim]]u tiskano oko 1400 stranica teološko-pastoralnih komentara pod nazivom ''Cor Jesu'' (Srce Isusovo). [[Pavao VI.]] piše apostolsko pismo ''Investigabiles Divitas'' (Neistraživo bogatstvo), [[Ivan Pavao II.]] encikliku ''[[Redemptor Hominis]]'' (Otkupitelj čovjeka), a o 50. godišnjici enciklike ''[[Haurietis aquas]]'' i 150. obljetnici uvođenja blagdana Srca Isusova papa [[Benedikt XVI.]] upućuje pismo generalu [[Družba Isusova|Družbe Isusove]] te se o Srcu Isusovu spominje u enciklici ''[[Deus caritas est]]'' (Bog je ljubav) i pobudnici ''Euharistia - Sacramentum caritatis''  (Euharistija - sakrament ljubavi).

===Pape o Srcu Isusovu===
* ''Pobožnost Srcu Isusovu jest najsigurnija i najkorisnija duhovnost.'' ([[Leon XIII.]])
* ''To je sinteza cijeloga kršćanstva.'' ([[Pio XI.]])
* ''Štovanje Srca Isusova jest najcjelovitija ispovijest kršćanske vjere.'' ([[Pio XII.]])
* ''Srce Isusovo jest uzvišeni oblik one prave pobožnosti, koja se traži za naše vrijeme.'' ([[Pavao VI.]])
* ''U Presvetom Srcu Isusovu nalazimo sintezu svih otajstava naše vjere.'' ([[Ivan Pavao II.]])

==Pobožnost==
Blagdan Presvetog Srca Isusova slavi se u petak nakon blagdana [[Tijelovo|Tijelova]] i stoga je lipanj mjesec posvećen Presvetom Srcu Isusovom. Srce je postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi uglavnom u [[Europa|europskoj]] civilizaciji, dok se u [[Biblija|Bibliji]] srce više smatra sjedištem znanja negoli ljubavi. S pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu povezana je i pobožnost [[Bezgrješno Srce Marijino|Bezgrješnom Srcu Marijinu]]. Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu još za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] proširio je niz mistika, posebno sv. Gertruda Velika.&lt;ref&gt; Jean Bainvel, ''Devotion to the Sacred Hearth of Jesus'', u: Herbermann, Charles (ur.), ''[[Katolička enciklopedija|Catholic Encyclopedia]]'', sv. 7, Robert Appleton Company: New York, 1910. &lt;/ref&gt; Najpoznatiji oblik pobožnosti, uz litanije i posvetnu molitvu jest pobožnost devet prvih petaka, a koja se odnosi na pohađanje [[bogoslužje|bogoslužja]] i primanje [[euharistija|svete pričesti]] prvih petaka devet mjeseci zaredom.&lt;ref&gt; Crnjac, Pavao (prir.), ''Sveta Margareta Marija Alacoque i poruke Srca Isusova'', vlastita naklada, Zagreb, 2010., str. 59, ISBN 978-953-99933-1-1. &lt;/ref&gt; Bl. Marija od Presvetog Srca (pravim imenom Constance Bernaud, 1825. – 1903.), redovnica [[Družba pohođenja|Reda pohođenja]] ustanovljuje 1862. počasnu stražu, koja je izrasla u Kongregaciju kćeri Srca Isusova, a koja Crkvenu potvrdu dobiva 1892.&lt;ref&gt; Gori, Nicola. ''Vječna hvala Srcu Isusovu. Sestra Maria od Presvetoga Srca, utemeljiteljica Počasne straže'', prijevod: Marija Benedikta Matošević, Samostan Pohoda Marijina, Zagreb, str. 49&lt;/ref&gt;

Središnje svetište '''u Hrvatskoj''' [[Bazilika Srca Isusova u Zagrebu|bazilika je Srca Isusova]] u [[Zagreb]]u, kojom upravljaju [[Isusovci|isusovci]]. Oni također izdaju i ''[[Glasnik Srca Isusova i Marijina (Zagreb)|Glasnik Srca Isusova i Marijina]]'' koji je namijenjen promicanju pobožnosti Srcu Isusovu, a koji je pokrenuo [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski nadbiskup]] [[Josip Stadler]]. Stadler je, uz to, cijelu [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosansku nadbiskupiju]] i njezine [[crkva|crkve]] i [[župa|župe]] posvetio Presvetom Srcu. [[Sarajevska katedrala|Stolna crkva ]] još je od blagoslova i otvorenja 1889. posvećena Presvetom Srcu, baš kao i [[Katedrala u Skoplju|skopska katedrala]] i njezina konkatedrala u [[Bitola|Bitoli]].

Srcu Isusovu posvećenu su i [[katedrala|katedrale]] u [[brazil]]skoj [[Petrolina|Petrolini]], [[Kina|Kini]] ([[Guangzho]]u i [[Xuzhou]]u), [[Indija|Indiji]] ([[New Delhi]] i desetak gradova), [[Istočni Timor|Istočnom Timoru]], [[Latvija|Latviji]], tri katedrale u [[Kanada|Kanadi]], dvije u [[Malezija|Maleziji]], [[Mijanmar]]u, [[meksiko|meksičkom]] Ecatepecu, [[pakistan]]skom [[Lahore]]u, [[Vijetnam]]u,[[Yokohama|Yokohami]], dvadesetak katedrala u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], katedrale u nekim afričkim glavnim gradovima ([[Bamako]], [[Brazzaville]], [[Freetown]], [[Lomé]], [[Harare]]), [[alžir]]skom [[Alger]]u i [[Oran]]u, [[čad]]skom [[Moundou]]u, [[Maroko|marokanskoj]] [[Casablanca|Casablanci]] te [[Južna Afrika|južnoafričkim]] sjedištima [[Bloemfontein]]u i [[Pretoria|Pretoriji]], kao i katedrale u [[Australija|australskoj]] [[Victoria (Australija)|Victoriji]], [[Fidži]]ma, [[Kiribati]]ma, [[Vanuatu]]u te [[Wellington]]u. Glasovita je [[Bazilika Sacré-Cœur u Parizu]] na brdu [[Montmartre]]u.

Posveta, osobna ili skupna, također je vid pobožnosti Presvetomu Srcu Isusovu. Čin posvete vrši se znakom križa molitvom posvete, koja je često upućena i na određenu moliteljevu nakanu. Osobnoj, obiteljskoj ili župnoj posveti pridonosi se i molitvom devetnice, [[Krunica|krunice]], [[post]]om i razmatranjem Božje Riječi. Posveta je i ujedno i blagoslov molitelja, bilo pojedinca bilo skupine ljudi. U tom smislu vrše se i zajedničke, skupne posvete u [[obitelj]]ima, molitvenim zajednicama i [[župa]]ma. U lipnju 1900. izvršena je i javna posveta hrvatske mladeži Srcu Isusovu, koja je obnovljena [[3. lipnja]] [[1910.]] Na njoj su sudjelovali članovi [[HKAD Domagoj]], „školska naša mladež svih pučkih i srednjih zagrebačkih škola” (kako je o događaju pisao tjednik ''Hrvatska''), odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu [[Milan Amruš]], a svečanu pontifikalnu misu predvodio je apostolski protonotar Matija Seigerschmied.&lt;ref&gt; [[Josip Antolović (svećenik)|Antolović, Josip]]: ''Lipanska razmišljanja'', 1973., str. 103-106. &lt;/ref&gt; Tom je prigodom zagrebački kanonik Gustav Baron u ime hrvatske mladeži uputio pismo [[papa|papi]] [[Pio X.|Piu X.]]&lt;ref&gt; Antolović, Josip: ''Lipanjska razmišljanja'', 1973., str. 102-103. &lt;/ref&gt;
{{wikizvor|Pismo Gustava Barona Piu X.}}

== Umjetnost ==
[[Slika:Maria Droste zu Vischering and the Sacred Heart of Jesus.jpg|mini|desno|prikaz viđenja bl. Marije od Božjeg Srca.]]
[[Ranokršćanska umjetnost]] služila se u prikazima [[Krist]]a [[simbol]]ikom [[vinova loza|vinove loze]] (»Ja sam trs, a vi loze« Iv, 15), [[riba|ribe]], jaganjca (''Agnus Dei''), a preuzimajući sastavnice [[Antička umjetnost|grčko-rimske umjetnosti]] slika Krista i kao boga sunca ili dobrog pastira. Promjenom [[mentalitet]]a tijekom povijesti mijenjala se i ikonografija, simbolika i motivika prikaza. Kostadinovskim preokretom kršćani slikaju Krista kao »Kralja nad kraljevima« i »Gospodara nad gospodarima« (grč. ''pantokrator'' - svevladar). [[Romanika]] nastoji osjećajno dotaknuti promatrača, pridati mu osjećaj uzvišenosti i poštovanja prema nebeskoj slavi Gospodinov veličanstva (''Maestas Domini''), prikazujući Boga kao dobrog, blagog, lijepog, u svjetlu duhovnosti koju pokreću [[Franjo Asiški]], [[sv. Dominik]] i ini mistici. [[Gotika|Gotička umjetnost]] u prikazima je dvojake poruke: posvećuje pozornost stvarnosti [[smrt]]i i trpljenja, ali i izražava nadvremenski vid spasenja. U [[Kasni srednji vijek|kasnom (visokom) srednjem vijeku]] umjetnici oživljavaju romaničku tradiciju. Naslikani Krist predstavljao je, poput [[sakrament]]a, vidljivi vid nevidljive stvarnosti. 

[[Renesansa]], nošena zamislima kršćanskog humanizma, Krista prikazuje [[estetika|estetski]], kao čovjeka iznimne [[ljepota|ljepote]] i [[mladost]]i, utjelovljenja istinskog čovještva (''humanum''). U tome se ističu [[Albrecht Altdorfer]], [[Andrea Mantegna]], [[Matthias Grünewald]], [[Masaccio]], [[Michelangelo]], [[Rafael]]. [[Barok]] u kristološku ikonografija unosi prodor mistike: prevladavaju slike Kristova [[Preobraženje Gospodinovo|preobraženja]], [[Uskrsnuće|uskrsnuća]] i [[uzašašće|uzašašća]], prikazi Krista u nebeskoj slavi u jedinstvu s [[Sveto Trojstvo|Presvetim Trojstvom]], okružen zborovima [[anđeo|anđela]] i [[arkanđeo|arkanđela]], »prijestoljima i gospodstvima i svom nebeskom vojskom«. [[Caravaggio]] i [[Rembrandt]] obrađuju Večeru u [[Emaus]]u, a [[El Greco]] slika glasovito ''[[Uskrsnuće Kristovo (El Greco)|Uskrsnuće Kristovo]]''. Među spomenutima se ističe i [[Rubens]] svojom obradom Kristova lika. [[Prosvjetiteljstvo]]m se kristološki motiv u [[slikarstvo|slikarstvu]] svodi na oslikavanje unutrašnjosti [[crkva|crkava]] i [[kapela]], obično u raskošnom [[rokoko]]u. 

Nakon [[protukršćanstvo|protukršćanski]] nastrojene [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] dolazi do obnove (''restauratio'') religiozne umjetnosti u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], a time i slike Krista. Religiozne teme ponovno dobivaju na važnosti, osobito prikazi Kristovih čudesa, no dolazi i do razlaza između pojedinih umjetnika i crkvenog naučiteljstva, koje u svojim prikazima pojedini slikari odbacuju ([[Gauguin]], [[Picasso]]) i slikaju [[impresionizam|imspresionistički]] i [[ekspresionizam|ekspresionistički]] te izostaje motivika Presvetog Srca, ali i prepoznatljiva kristološka simbolika općenito.&lt;ref&gt; [[Adalbert Rebić]], ''[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=39492 Slika Krista. Teološko-umjetnički uvid u sliku Isusa Krista od njenih početaka do danas]'' [[Bogoslovska smotra]], Vol. 74 Br. 4, 2004., str. 1079-1134 &lt;/ref&gt;

[[Slika Božjeg milosrđa]] prikazuje Isusa kako podiže desnu ruku na blagoslov, a lijevom rukom pokazuje na Presveto Srce iz kojeg proizlaze dvije zrake: jedna [[crvena]] i [[bijela]], crvena za krv Isusovu (što je Život duša) i bijela za vodu (koja opravdava duše) (prema [[Dnevnik svete Faustine Kowalske|Dnevniku sv. Faustine]]).

&lt;gallery&gt;
Drapeau-Carillon-Sacré-Coeur.jpg|[[Zastava]] Francuza u Kanadi (u [[Quebec]]u) s motivom Presvetog Srca u upotrebi je bila do druge polovice 19. stoljeća.
Jesus love.jpg|Suvremeni prikaz Srca Isusova.
Coeur de Jésus Sts-Gervais-Protais.jpg|Prikaz Srca Isusova u crkvi sv. Gervaisa i Protaisa u [[Pariz]]u, oko 1630.
Coeur-chouan.jpeg|Zakrpa s motivom Presvetog Srca francuskih katoličkih rojalista.
USVA headstone emb-62 (Sacred Heart).svg|Značka Srca Isusova Ministarstva veterana SAD-a.
Miraculous medal.jpg|Motiv Srca Isusova na čudesnoj medaljici.
&lt;/gallery&gt;

==Izvori==
[[Slika:ML 028 056.jpg|mini|desno|katolička sličica s motivom Srca Isusova, oko 1880.]]
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
* [[Josip Antolović (svećenik)|Josip Antolović]], ''Teilhard de Chardin i pobožnost Srcu Isusovu'', ''[[Obnovljeni život]]'', sv. 33., br. 4. (kolovoz 1978.) {{Hrčak|id=84717}}
* Slavica Buljan, ''U slavu Svetog Srca'', vlastita naklada, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-97486-4-5. {{CROSBI|id=1082851}}
* [[Ivan Fuček]], ''Što je sa štovanjem Srca Isusova?'', ''[[Obnovljeni život]]'', sv. 54, br. 2 (lipanj 1999.) {{Hrčak|id= 2456}}
* [[Jordan Kuničić]], ''»Veliko obećanje« i konačna ustrajnost'', ''[[Bogoslovska smotra]]'', sv. 34, br. 2 (veljača 1965.) {{Hrčak|id=70870}}
* Božidar Nagy, ''Noviji vidici u štovanju Srca Isusova'', ''[[Obnovljeni život]]'', sv. 53. br. 3 (rujan 1998.) {{Hrčak|id=2534}}

== Povezani članci ==
* [[Devet prvih petaka]]
* [[Presveto Lice Isusovo]]
* [[Krv Kristova|Presveta Krv Isusova]]

==Vanjske poveznice==
;Ostali projekti
{{wikizvor|Haurietis Aquas in Gaudio}}
{{wikizvor|Posvetna molitva svete Margarite Marije Alacoque Presvetom Srcu Isusovu}}
{{wikizvor|Molitva Presvetom Srcu Isusovu}}
{{wikizvor|Litanije Presvetoga Srca Isusova}}
{{wikizvor|Posvetna molitva Srcu Isusovu}}
{{WProjekti
|commonscat = Sacred Heart of Jesus Christ
|commonscathr = Srce Isusovo
|wikicitat = Srce Isusovo
|wikizvor = Pismo pape Ivana Pavla II. o Srcu Isusovom 
}}
;Mrežna mjesta
*[https://jumbo.iskon.hr/dl/3b5993a3-a9b1-42b8-9236-8c1ab353f76d Josip Marenić: Obiteljska posveta Presvetim Srcima Isusovu i Marijinu, Zagreb, 1996.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160804220131/https://jumbo.iskon.hr/dl/3b5993a3-a9b1-42b8-9236-8c1ab353f76d |date=4. kolovoza 2016. }}
* [https://glasnik-sim.hr ''Glasnik Srca Isusova i Marijina''], [[Glasnik Srca Isusova i Marijina (Zagreb)|časopis]] za štovatelje Srca Isusova i [[Bezgrješno Srce Marijino|Marijina]]
* ''Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu'', u: Miljenko Sušac (prir.): [https://web.archive.org/web/20211013080910/https://www.monfortanci.com/sites/default/files/pdf/Prirucnik-katolickih-poboznosti.pdf ''Ocu po Sinu u Duhu Svetome i Marijinom zagovoru : enciklopedijski priručnik pobožnosti Katoličke Crkve''], Zagreb, 2016., str. 75-131

&lt;big&gt;&lt;/big&gt;
{{Opći rimski kalendar}}


[[Kategorija:Kršćanski blagdani]]
[[Kategorija:Katoličanstvo]]
[[Kategorija:Isus]]</text>
      <sha1>arj9py2abqvvtk2pvrjwrxqfvenjgma</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Lustig</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64899</id>
    <revision>
      <id>6432288</id>
      <parentid>6269923</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:32:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gravimetrija</username>
        <id>268975</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6477" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Branko Lustig
|slika           = Branko Lustig (2009)-1.jpg
|veličina        = 200px
|opis slike      = Branko Lustig 2009. godine
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[10. lipnja]] [[1932.]]
|mjesto rođenja  = [[Osijek]], Hrvatska
|smrt            = [[14. studenoga]] [[2019.]]
|mjesto smrti    = [[Zagreb]]
|zanimanje       = producent, glumac
|godine rada     = [[1955.]] – [[2019.]]
|web             = 
|supruga         = Mirjana Lustig ([[1970.]] – [[2019.]])
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = ''[[Schindlerova lista]]''&lt;br /&gt;''[[Gladijator]]''
|oscar           = [[Oscar za najbolji film|Najbolji film]]&lt;br /&gt; 1994. ''Schindlerova lista''&lt;br /&gt;2001. ''Gladijator''
|emmy            = Najbolja miniserija&lt;br /&gt;1990. ''Drug Wars: The Camarena Story''
|tony            = 
|zlatni globus   = [[Zlatni globus za najbolji film - drama|Najbolji film - drama]]&lt;br /&gt; 1993. ''Schindlerova lista''&lt;br /&gt;2000. ''Gladijator''
|bafta           = Najbolji film&lt;br /&gt; 1994. ''Schindlerova lista''&lt;br /&gt;2001. ''Gladijator''
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Branko Lustig''' ([[Osijek]], [[10. lipnja]] [[1932.]] – [[Zagreb]], [[14. studenoga]] [[2019.]]) bio je hrvatski [[producent]] i [[glumac]] židovskoga podrijetla.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] bio je interniran u [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]] [[Auschwitz]] i [[Bergen-Belsen]]. Prvi je [[Hrvat]] koji je kao najbolji producent nagrađen dvjema [[film]]skim nagradama '[[Oscar]]' i to [[1993.]] godine za film [[Schindlerova lista]] te [[2001.]] godine za film [[Gladijator (2000)|Gladijator]]. Dvostruki je dobitnik nagrade [[Zlatni globus]] za navedene filmove.

== Životopis ==
=== Rani život ===
Branko Lustig je rođen u [[Osijek]]u, u tadašnjoj [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Njegov otac, Mirko, bio je glavni konobar u Caféu osječkog hotela Central, a njegova majka, Vilma, bila je kućanica. Lustigovi djedovi i bake, za razliku od njegovih roditelja, bili su religiozni, stoga je redovito prisustvovao s njima na bogoslužju u [[Sinagoge u Hrvatskoj#Osijek|Gornjogradskoj sinagogi]].&lt;ref name=&quot;gloria&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.gloria.com.hr/intervju/showpage.php?id=8033 |title=Moj put od logora do Hollywooda |work=Gloria |accessdate=2010-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111006004739/http://www.gloria.com.hr/intervju/showpage.php?id=8033 |archivedate=2011-10-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/branko-lustig---film-schindlerova-lista--posveta-stevena-spielberga-svoj-djeci-koja-su-ubijena-u-holokaustu/944193 |title=S Oscarovcem Lustigom na bar micvi u Auschwitzu: Mazel tov, Branko! |work=[[Jutarnji list]] |accessdate=2011-05-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110510152237/http://www.jutarnji.hr/branko-lustig---film-schindlerova-lista--posveta-stevena-spielberga-svoj-djeci-koja-su-ubijena-u-holokaustu/944193 |archivedate=10. svibnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], kao dijete bio je dvije godine zatočen u [[Auschwitz]]u i [[Bergen-Belsen]]u. Većina članova njegove obitelji su nestali u koncentracijskim logorima diljem Europe, uključujući njegovu baku koja je ubijena u [[plinska komora|plinskoj komori]], dok je njegov otac ubijen u [[Čakovec|Čakovcu]], [[15. ožujka]] [[1945.]] godine. Lustigova majka preživjela je [[Holokaust]] pa se s njom ponovno sjedinio nakon rada.&lt;ref name=&quot;HollywoodReporter-Survivors-2015&quot;&gt;{{cite news |last1=Flax |first1=Peter |last2=Baum |first2=Gary |last3=Roxborough |first3=Scott |last4=Guthrie |first4=Marisa |last5=Lewis |first5=Andy |title=Holivudski preživjeli iz Holokausta dijele svoje priče |url=http://www.hollywoodreporter.com/features/holocaust-survivors/branko_lustig/ |accessdate=2015-12-16 |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-12-15 |language=engleski |archive-date=10. ožujka 2016. |archive-url=https://archive.today/20160310081411/http://www.hollywoodreporter.com/features/holocaust-survivors/branko_lustig/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na dan kada je oslobođen, imao je 30 [[kilogram]]a.&lt;ref name=&quot;gloria&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/kultura/film/clanak/art-2007,4,19,lustig_hollywood,71075.jl |title=U Hollywoodu održana večer posvećena Branku Lustigu |work=[[Jutarnji list]] |accessdate=2008-07-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090528084740/http://www.jutarnji.hr/kultura/film/clanak/art-2007,4,19,lustig_hollywood,71075.jl |archivedate=28. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Lustig je svoje preživljavanje Auschwitza pripisao njemačkom časniku koji je igrom slučaja potjecao iz istog osječkog naselja iz kojeg je i Lustig. Slučajno je čuo Lustiga kako plače pa ga je pitao tko mu je otac. Ispalo je kako je časnik poznavao Lustigovog oca.&lt;ref&gt;{{YouTube|SdVNxLCsC4U|Branko Lustig: ''Plakao sam Hrvatski''}}, ''Intervju Nove TV'', listopad 2010.&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==

;Kao producent
*''In Between Engagements'' (2014.)
*''[[Američki gangster (film)|Američki gangster]]'' (2007.)
*''[[Dobra godina (film)|Dobra godina]]'' (2006.)
*''[[Kraljevstvo nebesko (film)|Kraljevstvo nebesko]]'' (2005.)
*''[[Pad crnog jastreba]]'' (2001.)
*''[[Hannibal]]'' (2001.)
*''[[Gladijator (2000.)|Gladijator]]'' (2000.)
*''[[The Peacemaker]]'' (1997.)
*''[[Schindlerova lista]]'' (1993.)
*''[[Intruders (miniserija)|Intruders]]'' (1992.)
*''[[Wedlock]]'' (1991.)
*''[[Drug Wars: The Camarena Story]]'' (1990.)
*''[[War and Remembrance]]'' (1988.)
*''[[The Winds of War]]'' (1983.)
*''Događaj'' (1969.)

;Kao glumac
*''[[The Peacemaker]]'' kao muškarac s pudlicom (1997.)
*''[[Schindlerova lista]]'' kao vlasnik noćnog kluba (1993.)
*''Nikola Tesla'' kao viši inspektor (1977.)
*''[[Seljačka buna (1975.)|Seljačka buna]]'' kao donositelj krune za pogubljenje (1975.)
*''S Karlom May u Orijentu'' kao Onbaschi (1963.)
*''[[Kozara (1962.)|Kozara]]'' kao ranjeni Nijemac (1962.)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{imdb ime|id=0527322|ime=Branko Lustig}} {{eng oznaka}}

{{mrva-biog-film}}

{{GLAVNIRASPORED:Lustig, Branko}}
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski producenti]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Čepin]]</text>
      <sha1>3qjiaxner6u7i76fra1hgzzupzdia5y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sveta Ana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66303</id>
    <revision>
      <id>6432414</id>
      <parentid>6180308</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:41:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Darrad2009</username>
        <id>157007</id>
      </contributor>
      <comment>male dopune</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4459" xml:space="preserve">{{Infookvir svetac
| ime                                = Sveta Ana
| slika                              = Faras Saint Anne (detail).jpg
| opis_slike                         = 
| naslov                             = 
| nadnevak rođenja                   = [[1. stoljeće pr. Kr.]]
| mjesto rođenja                     = 
| nadnevak smrti                     = 
| mjesto smrti                       = 
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = 
| nadnevak proglašenja blaženim      = 
| nadnevak proglašenja svetim        = ''prije kongregacije''
| slavi se u                         =
| nadnevak spomendana                = [[26. srpnja]]&lt;ref name=&quot;A1&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.wish.hr/sveta-ana/|title=Sv. Ana, zaštitnica|work=wish.hr|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sv. Ana, zaštitnica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;A2&quot;&gt;{{cite web|url=https://laudato.hr/Duhovnost/Zelite-li-znati-vise/Sveti-Joakim-i-Ana.aspx|title=Sveti Joakim i Ana, spominjanje|work=laudato.hr|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sveti Joakim i Ana, spominjanje}}&lt;/ref&gt;
| simboli na slikama toga svetca     = 
| zaštitnik                          = 
| zaštitnik zemljopisno              = 
| zaštitnik zanimanja                = 
| glavna svetišta                    = 
}}
{{redirect|Sveta Ana}}
'''Sveta Ana''' je kršćanska svetica, [[majka]] [[Sveta Marija|Blažene Djevice Marije]]. Spomendan joj je u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] [[26. srpnja]].
[[Datoteka:Oltar Svete Ane u Crkvi sv.Jakova u Dicmu.jpg|mini]]
== Životopis ==
O [[Sveti Joakim|Joakimu]] i Ani u [[Biblija|Bibliji]] nema spomena,&lt;ref name=&quot;A3&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/sveti-joakim-i-ana-roditelji-blazene-djevice-marije/|title=Sveti Joakim i Ana|work=bitno.net|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sveti Joakim i Ana}}&lt;/ref&gt; no zato se njihovo ime prvi put spominje u [[Jakovljevo protoevanđelje|jednom apokrifnom spisu]] iz [[2. stoljeće|2. stoljeća]]. U prvih osam poglavlja toga spisa iznesene su neke pojedinosti, što se odnose na [[Sveta Marija|Marijino]] čudesno rođenje. Taj spis govori o sv. Joakimu kao o vrlo bogatu [[čovjek]]u, ali koji je bio i pobožan i dobar pa je prihode svojih dobara dijelio u dvoje: jedan je dio davao narodu, a drugi prinosio kao žrtvu [[Bog|Gospodinu]] za otpuštenje svojih grijeha. Kad se jednog dana nalazio u hramu, prinoseći svoju žrtvu, neki [[Ruben (pleme)|Ruben]], predbacivao mu je nevrijednost, zbog koje sa svojom Anom nema djece. U [[Izrael]]u, naime, nijedan pravednik nije ostao bez potomaka. To je Joakima vrlo pogodilo pa se za četrdeset dana povukao u [[Pustinja|pustinju]] [[post]]eći i moleći kako bi od Gospodina isprosio potomka. 

U međuvremenu je i Ana vapila [[Bog|Gospodinu]] moleći za plodnost.&lt;ref name=&quot;A4&quot;&gt;{{cite web|url=https://zenavrsna.com/sveta-ana-pouzdanje-u-boga-neplodnost/20051|title=Sveta Ana|work=zenavrsna.com|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sveta Ana}}&lt;/ref&gt; Ukazao joj se Božji [[anđeo]] i navijestio da će dobiti dijete. Po anđelu bio je obaviješten i Joakim te pozvan da se iz pustinje vrati kući. Poslušao je te u zahvalu prinio Gospodinu za žrtvu deset jaganjaca. Bogato je nadario i [[svećenik]]a i narod. Ana je u velikoj starosti rodila kćerku i dala joj ime [[Sveta Marija|Marija]]. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu. 

Istočni sveti Oci u svojim su propovijedima na Marijine blagdane s mnogo [[ljubav]]i, oduševljenja i pobožnosti slavili i njezine roditelje. Štovanje se sv. Joakima na Zapadu razvilo mnogo kasnije nego na Istoku, a na Zapadu je sv. Ana daleko više popularna nego sv. Joakim. Njezinom je štovanju vrlo pridonio [[Johann von Tritheim|Ivan Trithemius]] svojom knjigom &quot;''Tractatus de laudibus sanctissimae Annae''&quot; (Rasprava o pohvalama presvete Ane - [[Mainz]], [[1494.]]). Štovanje sv. Ane naročito je raširena na europskom sjeveru: u [[Engleska|Engleskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]]. [[Bretonci]] su prenijeli štovanje i u [[Kanada|Kanadu]]. U [[Kuran]]u se Marijin otac naziva Imran. U [[Dicmo|Dicmu]] gdje se čuva [[relikvijar]] Svete Ane, a Sveta Ana se posebno štuje kao suzaštitnica župe.
==Izvori==
{{Izvori}}
== Poveznice ==
{{Portal Kršćanstvo}}
*[[Sveti Joakim]]
*[[Sveto rodoslovlje]]

[[Kategorija:Sveci|Ana]]
[[Kategorija:Životopisi, Izrael]]</text>
      <sha1>kyg8t1q1fbx6qy6dt773pyf26yuae33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blago Zadro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69302</id>
    <revision>
      <id>6432223</id>
      <parentid>6422160</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:17:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.156.214</ip>
      </contributor>
      <comment>zamjena slike</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9200" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u štab. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|200px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==
[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>afpiiis59a3s0j6uqi1kozfb49ig0gr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432224</id>
      <parentid>6432223</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:21:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.156.214</ip>
      </contributor>
      <comment>dodana slika</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9356" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|200px|desno|Blago Zadro (u sredini ) na Trpinjskoj cesti  u bitci za Vukovar]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u štab. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|200px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==
[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>89iyaovktghwqpqv9uuj6lseksdo179</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432227</id>
      <parentid>6432224</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:27:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.156.214</ip>
      </contributor>
      <comment>popravak velićine slike</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9356" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|273px|desno|Blago Zadro (u sredini ) na Trpinjskoj cesti  u bitci za Vukovar]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u štab. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|200px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==
[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>qmiwf82nrdji4ta9kpqnxdph4vnn6fx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432229</id>
      <parentid>6432227</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:36:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.156.214</ip>
      </contributor>
      <comment>popravak razmaka</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9355" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|273px|desno|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u bitci za Vukovar]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u štab. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|200px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==
[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>32yejlhakm0bfavisujga5op6irmygx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432231</id>
      <parentid>6432229</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:42:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.156.214</ip>
      </contributor>
      <comment>zamijenio sam raspored slika</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9355" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|273px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u bitci za Vukovar]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u štab. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|200px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==
[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>6exgqqc5xpz5otq9h7mnrvf0021jkv4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432232</id>
      <parentid>6432231</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:44:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.156.214</ip>
      </contributor>
      <comment>popravak veličine slika</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9355" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|270px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u bitci za Vukovar]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u štab. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|270px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==
[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>1dvu4e3z4l4t6b7wc3qv009i3i8e1o4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432234</id>
      <parentid>6432232</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:46:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.156.214</ip>
      </contributor>
      <comment>opet poravak da bude u skladu sa slovima</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9355" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|285px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u bitci za Vukovar]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u štab. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|285px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==
[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>l8p6rwjej5n9wads7lp6s7f88rvq0gw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432236</id>
      <parentid>6432234</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:49:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.156.214</ip>
      </contributor>
      <comment>vratio sam da budu manje slike vi popravite raspored ili zamjenite slike ja više neću uređivat , jer ne znam</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9355" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|270px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u bitci za Vukovar]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u štab. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|270px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==
[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>1dvu4e3z4l4t6b7wc3qv009i3i8e1o4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432237</id>
      <parentid>6432236</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:51:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.156.214</ip>
      </contributor>
      <comment>e ovako je bolje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9355" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|270px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u bitci za Vukovar]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u štab. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|270px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]
== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>aos850ool7gaa2uxwfwaa8fw8szq6eb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432240</id>
      <parentid>6432237</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:05:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.156.214</ip>
      </contributor>
      <comment>pravopis</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9355" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|270px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u štab. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|270px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>4ugc5bo48hhvgcen6xm2vnw1r09y3j2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orubica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72709</id>
    <revision>
      <id>6432241</id>
      <parentid>6425316</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:19:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.172.228.170</ip>
      </contributor>
      <comment>Dodao</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3988" xml:space="preserve">{{dz|[[Orubica (Bosanska Gradiška, BiH)]]|naselje u općini [[Bosanska Gradiška]], [[BiH]]}}
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Orubica
|regija = [[Slavonija]]
|županija = [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] 
|karta2       = Brodsko-posavska županija 
|općina = [[Davor]]
|mikroregija = [[Posavina]]
|najgrad = [[Nova Gradiška]]
|površina = 
|nadvisina = 
|z. širina = 45.148 
|z. dužina = 17.459
|brojstan2011 = 633
&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup12_0680.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
|gustoća = 
|domaćinstva = 
|pošta = 35424 Orubica 
|pozbroj = +385(0)35
|autooznaka = NG
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Orubica''' je naselje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], nalazi se u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]], u općini [[Davor]].

== Povijest ==
Selo Orubica naseljeno je još u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]], čak se zna da je od [[13. stoljeće|13]]. do [[15. stoljeće|15. stoljeća]] bilo srednjovjekovna [[katoličanstvo|katolička]] župa. U tzv. tursko doba, broj stanovnika se smanjuje. 1699. godine mirom u S. Karlovcima biva oslobođeno [[osmansko carstvo|turskog]] jarma i 1702. godine izdvaja se posavski dio u posebno vojno i upravno područje Posavske krajine.

1745. godine osniva se [[Vojna krajina]]. To je prekretnica u razvoju ovog sela i dolazi do velikih reformi u upravi, [[sud]]stvu, [[obrazovanje|školstvu]] i [[gospodarstvo|gospodarstvu]]. Selo je bilo pod direktnom upravom [[Beč]]a, a on je naredio da se više dislociranih i satelitskih «naselja», razasutih na okrajcima stoljetnih šuma i pašnjaka grupira (urbanizira).

[[1774.]] godine otvorena je u Orubici «njemačka normalka», osnovna škola, koja je 2004. godine prešla 230. godinu svog postojanja. Danas ta škola nosi ime orubičkog velikana s razmeđa XIII. na XIX. st., našeg jezikoslovca i književnika [[Marijan Lanosović|Marijana Lanosovića]], tvorca višejezičnog rječnika i pisca lingvističkih studija i članaka. 

== Orubica danas ==
Orubica je danas malo pogranično naselje u kojem je dominantno agrarno gospodarstvo. Stanovništvo se bavi većinom [[ratarstvo|ratarskom]] i [[povrtlarstvo|povrtlarskom]] proizvodnjom. To je selo koje je već 13. godinu uključeno u općinu Davor i zajedno sa stanovnicima Davora žele sačuvati biološku supstancu, otvoriti nove perspektive. U odnosu na 1955. godinu kada je imalo preko 1550 stanovnika danas je više nego prepolovljeno.

== Poznate osobe ==
*[[Marijan Lanosović]] (* [[1742.]] - † [[1812.]]), hrvatski književnik, gramatičar, franjevac

== Kultura ==
Orubica ima malu župu Sv. Ilije, područnu školu «Fra Marijan Lanosović» s 28 učenika, ima [[KUD|KUU]]«Lanosović», Nogometni klub «SOKO 1970» i DVD Orubica.

Najstariji je KUU «Fra M. Lanosović» Orubica. Njeguje običaje, pjesmu i igru, izvorna kola sredine iz koje je poteklo. Već [[1936.]] g. u izdanju Kalendara «Danice» zapisano je gostovanje članova tadašnjeg Ogranka «[[Seljačka sloga|Seljačke sloge]]» iz Orubice u Zagrebu sa svojim ''kolom na dva štuka''. Od 2009. u Orubici djeluje Klub mladih Orubica (KMO). U samom početku okupilo se oko 60 članova, a svakim danom ta se brojka povećava. Svake se godine održava tradicionalna manifestacija pod nazivom &quot;Kolo na dva štuka&quot; koja okuplja razna kulturno umjetnička društva Brodsko-posavske županije. Sam KUU nastupa na raznim gostovanjima; među značajnijima se izdvaja 56. Međunarodna smotra folklora kao i brojne druge manifestacije.

* 19. i 20. studenoga 1982. u Slavonskom Brodu održan je znanstveni skup o Marijanu Lanosoviću.

== Šport ==
[[Nogomet]]ni klub [[NK Soko 1970 Orubica|NK Soko 1970]] (Soko = Sportski omladinski klub Orubica) djeluje od [[1970.]] godine, kada je skupina nogometnih zaljubljenika registrirala klub.

==Izvor==
{{izvori}}
{{mrva-naselje hr}}
{{Davor}}
[[Kategorija:Naselja u Brodsko-posavskoj županiji]]</text>
      <sha1>6mdni8ytv9meamcxoxmjc5jpe2jmvnw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ozana Kotorska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77017</id>
    <revision>
      <id>6432354</id>
      <parentid>6204170</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:21:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5465" xml:space="preserve">{{Infookvir svetica
| ime                                = Ozana Kotorska
| slika                              = Ozanaofkotor.jpg
| opis_slike                         = 
| naslov                             = Blaženica
| nadnevak rođenja                   = [[25. studenog]] [[1493.]]
| mjesto rođenja                     = Relezi, [[Crna Gora]]
| nadnevak smrti                     = [[27. travnja]] [[1565.]]
| mjesto smrti                       = Kotor, [[Crna Gora]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = 
| nadnevak proglašenja blaženim      = [[21. prosinca]] [[1927.]]
| nadnevak proglašenja svetim        = 
| slavi se u                         = [[Rimokatolička Crkva]]
| nadnevak spomendana                = [[27. travnja]]
| simboli na slikama toga svetca     = 
| zaštitnik                          = 
| zaštitnik zemljopisno              = 
| zaštitnik zanimanja                = 
| glavna svetišta                    = 
}}
'''Ozana (Hozana) Kotorska''' (Relezi, [[Crna Gora]], [[25. studenog]] [[1493.]] – [[Kotor]], [[27. travnja]] [[1565.]]), blaženica [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]].

== Životopis ==

Rođena je kao '''Katarina Kosić''' u selu [[Relezi]] ([[Lješanska nahija]]) kod [[Podgorica|Podgorice]] u siromašnoj [[Pravoslavlje|pravoslavnoj]] obitelji stočara koji su imali tek malo stado ovaca. Nakon viđenja malog [[Isus]]a, a potom i Raspetoga, što ga je imala dok je čuvala stado, i nakon smrti svoga oca, [[1507.]] odlazi u [[Kotor]] gdje je bila primljena u kuću Aleksandra Buća. Njegova žena poučila ju je katoličkoj vjeri i privela katoličkim [[sedam svetih sakramenata|sakramentima]]. Već se tada Katarina isticala brigom za najsiromašnije.

Ubrzo odlučuje živjeti kao „zazidana djevica“ kakvih je u Kotoru tada bilo više, a živjele su u sobicama od tek nekoliko četvornih metara, izgrađenima uz crkvu i s malim otvorom prema svetištu crkve. To joj i polazi za rukom [[1514.]] po savjetu [[franjevci|franjevca]] fra Tome Grubonje i kasnijeg njezina ispovjednika, [[dominikanci|dominikanca]] Vinka Buća, te nakon blagoslova kotorskoga [[biskup]]a [[Tripun Bizanti|Tripuna Bizantija]]. U međuvremenu je postala i dominikanska trećoredica te primila ime Ozana. Provela je 7 godina u ćeliji uz kapelu Sv. Bartola, a potom se preselila u isposnicu uz [[Crkva|crkvu]] Sv. Pavla, gdje se oko nje počinju okupljati i druge djevojke, te se osniva mali [[samostan]].

Za vrijeme [[Mletačko-osmanski rat 1537. - 1540.|Mletačko-osmanskog rata]] ([[1538.]] – [[1540.]]),  [[Turska|turski]] admiral i gusar [[Hajrudin Barbarosa]], doplovio je sa 70 [[galija (brod)|galija]] i 30 000 vojnika pred Kotor. Opsada je trajala od [[11. kolovoza|11]]. do [[16. kolovoza]] [[1539.]] U obrani je uz providura Ivana Bemba sudjelovao i kotorski [[biskup]] [[Luka Bisanti]] te blažena Ozana, koja je uvjeravala građane u sigurnost pobjede i poticala ih na [[Molitva|molitvu]] i obranu grada. Hajrudin Barbarosa odustao je peti dan i povukao se s vojskom. 

Budući da je glas o njihovu svetom životu stigao do [[Rim]]a, general dominikanaca Francesco Romeo dopustio im je [[1547.]] da smiju nositi bijeli škapular, što je bio znak pridržan sestrama drugoga dominikanskoga reda.

Umrla je [[1565.]] u 72. godini života. Veličanstveni sprovod vodio je kotorski [[biskup]] [[Luka Bisanti|Luka Bisanti]]. Njeno tijelo je bilo nošeno svim glavnim gradskim ulicama i položeno u crkvu sv. Pavla, a danas se štuje u [[kolegijat]]skoj crkvi sv. Marije u Kotoru. [[Hrvatska|Hrvatski]] kipar [[Antun Augustinčić]] napravio je sarkofag, u kojem se od [[1963.]] nalazi njeno tijelo. Štovanje se proširilo nakon njene smrti, po [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]], a širili su ga [[dominikanci]]. [[Papa]] [[Pio XI.]] i službeno ju je [[21. prosinca]] [[1927.]] proglasio [[beatifikacija|blaženom]]. Katolička Crkva slavi njezin spomendan [[27. travnja]]. Zaštitnica je Kotora i [[Kotorska biskupija|Kotorske biskupije]], za [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsku metropoliju]] proglašena je zaštitnicom [[ekumenizam|ekumenizma]].

== Film ==
* dokumentarni film [[Blažena Ozana Kotorska (dokumentarni film)|Blažena Ozana Kotorska]]

== Izvori ==
* [http://www.hbk.hr/katcrkva/hrv/opce/sveci/ozana.html Bl. Ozana Kotorska] na stranicama HBK
* [http://www.zupa-vela-luka.hr/sveci-opis.asp?svetac=128 Životopisi svetaca: Bl. Ozana Kotorska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204022033/http://www.zupa-vela-luka.hr/sveci-opis.asp?svetac=128 |date=4. veljače 2014. }}
* [http://www.kotorskabiskupija.net/index.php?option=com_content&amp;task=blogcategory&amp;id=1&amp;Itemid=59&amp;limit=6&amp;limitstart=6 Kotorska biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080501161649/http://www.kotorskabiskupija.net/index.php?option=com_content&amp;task=blogcategory&amp;id=1&amp;Itemid=59&amp;limit=6&amp;limitstart=6 |date=1. svibnja 2008. }}
* [http://www.jutarnji.hr/komentari/kolumne/clanak/art-2007,4,27,kustic_kolumna,72090.jl Živko Kustić: &quot;Crnogorka za crkvenu slogu&quot;]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
[[Kategorija:Blaženici]]
[[Kategorija:Dominikanci]]
[[Kategorija:Kršćanski mistici]]
[[Kategorija:Životopisi, Crna Gora]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]] 
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]

{{Hrvatski sveci i blaženici}}</text>
      <sha1>kffehjpxugc686gqksliydeyipm6qkz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav - Dinamo Zagreb</title>
    <ns>10</ns>
    <id>78844</id>
    <revision>
      <id>6432265</id>
      <parentid>6431503</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:09:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2615" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Sastav - Dinamo Zagreb
| naslov = [[GNK Dinamo Zagreb|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Trenutačni sastav GNK Dinamo Zagreb&lt;/span&gt;]]
| naslov-style = background:darkblue; border:1px solid white; color:white;
| popis-style  = text-align:center;
| popis1 = &lt;div&gt; 
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Danijel Zagorac|Zagorac]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Sadegh Moharrami|Moharrami]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Daniel Štefulj|Štefulj]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Boško Šutalo|B. Šutalo]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Arijan Ademi|Ademi]] {{kapetan}}&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Rasmus Lauritsen|Lauritsen]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Luka Ivanušec|Ivanušec]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Amer Gojak|Gojak]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Bruno Petković|Petković]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Martin Baturina|Baturina]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mahir Emreli|Emreli]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Petar Bočkaj|Bočkaj]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Stefan Ristovski|Ristovski]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Robert Ljubičić|Ljubičić]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Josip Drmić|Drmić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Antonio Marin|Marin]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marko Brkljača|Brkljača]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marko Tolić|Tolić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;26&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Robbie Burton|Burton]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;27&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Josip Mišić|Mišić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;28&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;31&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marko Bulat|Bulat]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;32&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nikola Čavlina|Čavlina]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;33&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Nevistić (nogometaš)|Nevistić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;37&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Josip Šutalo|J. Šutalo]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;40&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dominik Livaković|Livaković]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;41&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Gabriel Rukavina|Rukavina]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;55&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dino Perić|Perić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;66&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Emir Dilaver|Dilaver]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;70&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Luka Menalo|Menalo]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;77&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dario Špikić|Špikić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;99&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mislav Oršić|Oršić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marko Đira|Đira]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Maro Katinić|Katinić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[François Moubandje|Moubandje]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;Trener:&lt;/small&gt; [[Ante Čačić|Čačić]]

&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Dinamo Zagreb]]
[[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb|sastav]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>97fea76pqkewx8d0zyxv7onwriwpkj3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija Una</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96117</id>
    <revision>
      <id>6432177</id>
      <parentid>6418877</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:31:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.46.197.150</ip>
      </contributor>
      <comment>Promenjen ishod</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18536" xml:space="preserve">{{Bitka|
naziv = Operacija Una|
sukob = Domovinski rat |
slika =[[Datoteka:Western_bosnia_fronts.png|300px]]|
opis slike =Hrvatske vojne akcije u zapadnoj Bosni|
vrijeme = 18. rujna – 19. rujna 1995.|
mjesto = Bosansko Pounje, [[BiH]] |
ishod = Pobjeda srpskih snaga|
strana1 = {{ZD|H|HRV}}[[Republika Hrvatska]]|
strana2 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|20px]][[Republika Srpska]]|
zapovjednik1 = {{ZD|H|HRV}}[[Vinko Vrbanac]]&lt;br&gt;{{ZD|H|HRV}}[[Marijan Mareković]]|
zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Ratko Mladić]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Momir Talić]]|
postrojbe1 = 3414 vojnika [[HV]]-a |
postrojbe2 = točan broj nije poznat ali se procjenjuje na oko 10000 vojnika i policajaca (1. korpusa [[VRS]]) na širem području oko Prijedora  |
|gubici1= 49 poginulih vojnika
|gubici2= 58 ubijenih civila (29 ubijenih žena, 8 ubijene dece), 6 poginulih policajaca, 44 poginulih vojnika 
}}
 
'''Operacija Una''' jedina je operacija HV-a tijekom 1995. koja nije završila pobjedom hrvatskih snaga. Odvijala se od 18. rujna do 19. rujna 1995., svega 1 dan. U operaciji “Una” se Hrvatska vojska suočila s organiziranim i vrlo odlučnim otporom snaga bosanskih Srba, te je zbog objektivnog neuspjeha da se probije neprijateljsku obranu i zbog znatnih hrvatskih žrtava, neki ubrajaju među najtragičnije vojne akcija HV-a: riječ je zapravo o prvom ozbiljnom uspjehu srpskih snaga u borbama protiv HV-a nakon 1992. godine.

Nakon što su samo nekoliko dana ranije Sjedinjene Američke Države zahtijevale da Hrvatska zaustavi [[Operacija Maestral|Operaciju Maestral]] u središnjoj i zapadnoj Bosni i da se odustane od planirane [[Operacija Burin|Operacije Burin]] radi oslobođenja šireg prostora Istočne Hercegovine u zaleđu dubrovačkog područja, [[Richard Holbrooke]], američki diplomat zadužen za dovođenje sukobljenih strana u BiH za pregovarački stol zatražio je 17. rujna 1995. od predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana da zauzme Sanski Most, Prijedor i Bosanski Novi - uz obrazloženje da je to potrebno da bi se prisililo Srbe na popuštanje u pregovorima. SAD su, međutim, jasno izrazile da ne žele da hrvatske snage zauzmu i Banju Luku, što bi izazvalo nove valove izbjeglica i možda vodilo u totalni rat između Hrvatske i BiH s jedne strane, te Srbije s druge strane. “Gospodine predsjedniče, tražim od vas da odete što dalje možete, ali ne uzimajte Banju Luku”, bile su Holbrookeove riječi Tuđmanu, o kojima svjedoči sam Holbrooke u svojoj memoarskoj knjizi.&lt;ref&gt;“Završiti rat“, Richard Hoolbroke, izdanje TKP ŠAHINPAHIĆ, Sarajevo 1998., str. 164-165&lt;/ref&gt;

Za razliku od dobro pripremljene i uspješne Operacije Maestral koja je zaustavljena na energično zauzimanje SAD i za razliku od pomno pripremane i nikad provedene ''Operacije Burin'' u Istočnoj Hercegovini, Operacija Una - pokrenuta uz najavu od svega jednog dana bila je nedovoljno pripremljena i utemeljena na pogrešnoj obavještajnoj procjeni (kojoj su u nepoznatoj mjeri kumovale informacije dobivene od Amerikanaca) da Srbi na području gdje HV pokreće najsloženiju vrstu napadne operacije - takvu koja uključuje forsiranje nabujale rijeke Une - ne raspolažu snagama dovoljnim za organiziranje prikladne obrane. Hrvatske snage u napadu su pretrpjele znatne gubitke, te se od daljnjeg napredovanja odustalo zbog ocjene da napad nije dovoljno dobro organiziran i da prijete daljnji teški gubitci. 

General [[Marijan Mareković]], koji je na terenu upravljao hrvatskim snagama, u novinskom intervjuu 2006. god. iznosi mišljenje da se operaciju moglo uspješno nastaviti, i da je odluka o povlačenju snaga natrag preko Une donesena pod međunarodnim pritiskom; navodno{{Nedostaje izvor}} su se američki avioni u vojnoj bazi [[Aviano]] već zagrijavali radi polijetanja. Marekovićeva inačica razlikuje se od svjedočanstva R. Hoolbrokea i P. Galbraighta (general Mareković i nije morao biti upućen u detalje komunikacije sa SAD), koji potvrđuju da su oni od hrvatskog državnog vodstva u ime SAD baš zahtijevali taj napad.

== Prije operacije ==

Nakon dobro provedene operacije [[Operacija Oluja|Oluja]] i netom nakon operacije [[Operacija Maestral|Maestral]], hrvatsko [[Pounje]] bilo je pod izrazito jakim topničkim udarom srpskih snaga iz tzv. Republike Srpske. Pod jakim je udarom bila [[Hrvatska Kostajnica]], a cesta [[Hrvatska Kostajnica]]-[[Dvor_(općina)|Dvor]] bila je praktički zatvorena. Trebalo je nešto učiniti.

SAD nije imao namjeru dopustiti ni Hrvatima ni Bošnjacima da oslobode Banju Luku, ostalu Bosansku Krajinu, Bosansku Posavinu ni istočnu Hercegovinu. U SAD-u su bili uvjereni da bi to stvorilo novu rijeku izbjeglica koji bi preplavio SRJ i možda natjerao Vojsku Jugoslavije da se neposredno uključi u ratovanje BiH i Hrvatskoj, čime bi se rat opet razbuktao.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.europamagazine.info/PDF/EuropaApril2011.pdf |title=INTERVJU: Peter Galbraith, jedan od ključnih Clintonovih diplomata za region Za Bosnu bi bilo bolje da SAD nisu spriječile pad Banje Luke! |date=Travanj 2011. |publisher=Europa magazin |accessdate=12. kolovoza 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304113726/http://www.europamagazine.info/PDF/EuropaApril2011.pdf |archivedate=4. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt; 

Hrvatskoj i BiH SAD je zaprijetio zračnim udarima NATO-a, Hrvatskoj čak i gubitkom Podunavlja, jer bi, prema procjenama SAD-a, &quot;''oko 100.000 bosanskohercegovačkih Srba iz Banje Luke i okolice došlo bi u Podunavlje te ako bi HV pokušao silom osloboditi taj dio Hrvatske, međunarodna bi zajednica snagama NATO-a štitila srpske izbjeglice na tom prostoru, što bi značilo njegovu trajnu okupaciju''&quot;. Prijetnje nisu bile prazne riječi, jer se SAD želio pokazati svijetu, ponajviše EU-u kao vodeća svjetska sila i na području diplomacije. Kao alternativni pravac, SAD je hrvatsko-bošnjačke saveznike nastojao usmjeriti prema dolinama Sane i Une. I Holbrooke i [[Carl Bildt]], mirovni posrednik EZ, zastupali su ovakvo stajalište, zbog čega ih je političko čelništvo RS-a smatralo spasiteljima Banje Luke, a taj su stav poslije rata otvoreno kazali.&lt;ref&gt;[[Jakša Raguž]]: [http://hrcak.srce.hr/file/87647 Operacija “Burin” – planovi Hrvatske vojske za zauzimanje istočne Hercegovine 1995. godine], ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', sv. 41 br. 3, prosinac 2009., str. 647.-648.&lt;/ref&gt;

[[Richard Holbrooke]] je 14. rujna sugerirao hrvatskom vrhu napad na [[Prijedor]] s područja Banovine i Pounja.

Nakon SAD-ove opomene od 17. rujna da ne napada Banju Luku, SAD je posve otvoreno potaknuo RH i BiH neka idu oslobađati Bosanski Novi, Prijedor i Sanski Most. Tako je SAD doslovno vozao hrvatsko ratno vrhovništvo, kamo ići i kamo ne ići, ma koliko to (ne)razumno bilo, sve da bi se pritisnulo RS i ostvarilo zacrtani mirovni plan.&lt;ref name=&quot;Raguž650&quot;&gt;[[Jakša Raguž]]: [http://hrcak.srce.hr/file/87647 Operacija “Burin” – planovi Hrvatske vojske za zauzimanje istočne Hercegovine 1995. godine], ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', sv. 41 br. 3, prosinac 2009., str. 650.&lt;/ref&gt;

''U Glavnom stožeru Hrvatske vojske vladalo je mišljenje da postoje realni izgledi za provedbu takve operacije, na osnovu američkog poticaja,  obavještajnih procjena koje su govorile o slabom stanju VRS, a uz to hrvatske su snage bile uspješne u borbama protiv snaga bosanskih Srba, pa je hrvatsko vrhovništvo nošeno eurofijom nakon uspjeha ljetnih operacija donijelo odluku na prijedlog predstavnika SAD-a za jednu akciju u sjeverozapadnoj BiH,&lt;ref name=&quot;Raguž650&quot;/&gt; nažalost brzu i nepripremljenu. 

Akciju je inicirao sam dr. [[Franjo Tuđman]] i dogovorio je s [[Davor Domazet|Davorom Domazetom]] i [[Ante Gotovina|Antom Gotovinom]] i [[Gojko Šušak|Gojkom Šuškom]]''{{nedostaje izvor}}. U čitavu akciju je bio uključen i general [[Vinko Vrbanac]], tadašnji načelnik Operativne uprave Glavnog stožera. Zanimljivo, za operaciju “Una” uopće nije znao niti tadašnji načelnik Glavnog stožera general zbora [[Zvonimir Červenko]] koji je procijenio da akcija “Una” ne može početi bez kvalitetne pripreme i razrade, jer će u suprotnom doći do tragedije.

Između odluke o operaciji i početka operacije njezina počinjanja bilo je samo desetak sati. U ovom iznimno kratkom roku za ovako osjetljivu vrstu napada HV je bez priprema pošao forsirati rijeku Unu, čiji je vodostaj bio visok i koja je tekla brzinom 4 m/s.  

Obavještajne su procjene bile krive. Srpska je obrambena crta bila kvalitetno uređena. Ostaje pitanje jesu li obavještajne procjene bile samo procjene hrvatskih obavještajnih snaga, ili im je netko iz SAD-a dao krive procjene. Procjena je bila tako loša da to više nije bilo samo pogrešno, nego nepromišljeno podcijenjen protivnik. VRS je pružila uporni i žestoki otpor. HV je pretrpio pretkraj rata nepotreban poraz i velike gubitke u ljudstvu. 

SAD su i dalje vodile svoju politiku pritiskanja Republike Srpske preko hrvatskih leđa, bez obzira na nepotrebne i velike hrvatske gubitke: i dalje su Hrvatskoj sugerirali napasti Pounje. Zbog velikih gubitaka, hrvatsko je vrhovništvo odustalo od daljnjih operacija u tom pravcu.&lt;ref name=&quot;Raguž650&quot;/&gt; Napad na dolinu Sane izvela je samo Armija BiH koja je do sklapanja primirja 12. listopada jedino uspjela osloboditi Sanski Most.&lt;ref name=&quot;Raguž650&quot;/&gt;

== Plan ==
Snage HV trebale su:
# forsirati rijeku Unu u području Bos. Novog i Bos. Dubice, i Savu u području Jasenovca,
# nakon forsiranje rijeka produžiti napad ka Prijedoru.

== Ciljevi operacije ==
Ciljevi operacije bili su:
* sprječavanje topničkih udara na [[Pounje]] i Hrvatsku Kostajnicu kako bi se ubrzao povratak prognanika i povećala sigurnost na tom području,
* stavljanje rijeke Une i Unske pruge pod nadzor HV-a i [[Armija BiH|Armije BiH]],
* odbacivanje srpskih snaga prema Prijedoru i Banjoj Luci čime bi se zauzelo više teritorija i time osigurale bolje pozicije pred predstojeće pregovore,
* s 5. korpusom Armije BiH planirano je sukladno djelovanje na pravcu Ključ – Sanski Most – Prijedor i Bosanska Krupa – Bosanski Novi.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |authorlink=Davor Marijan |title=ZBORNO PODRUČJE BJELOVAR U OPERACIJI UNA |url=https://hrcak.srce.hr/43723 |journal=Scrinia Slavonica 8 (2008), 317-335. |pages=319 |accessdate=12. kolovoza 2019.}}&lt;/ref&gt;  Može se nagađati da je jedan od tajnih ciljeva bio da se ne dopusti [[Peti korpus Armije RBiH|5. korpusu ABiH]] izlazak na rijeku [[sava|Savu]].

== Pogrešne pretpostavke ==
Hrvatsko vojno vrhovništvo nije dobro pripremilo napad. Zakazala je obavještajna priprema; zapravo se Hrvatska oslonila na pretpostavku da američki diplomati koji im predlažu napad preko Une prema Prijedoru savjete daju na temelju dobrih obavještajnih podataka: za takvu je - kako se pokazalo, pogrešnu - prosudbu, bilo stanovitih razloga: tih su se dana zračne snage SAD-a i američke snage za brzo djelovanje izravno umiješale u ratna zbivanja, izvršivši nekoliko uzastopnih napada na snage bosanskih Srba.&lt;ref&gt;Davor Marijan, op. cit., str. 317-319&lt;/ref&gt; Očekivano je da su srpske snage na tom području slabe, no nije bilo tako. To je bilo područje u kojemu je bila stacionirana sva izvučena tehnika Banijskog korpusa SVK, ali i tzv. specijalne postrojbe SVK, one iste koje su mjesec dana prije izbjegle s Banovine. Zbog Maestrala na južnim dijelovima Republike Srpske napad HV-a bio je očekivan. Srpska vojska psihološki se oporavila i dobro ukopala čekajući napad HV-a. Osim toga, provedena je opća mobilizacija jer je bio u pitanju opstanak Republike Srpske, svaki civil bio je naoružan i motiviran za obranu.

S druge strane, priprema operacije HV-a je krajnje zakazala, za razliku od pomne pripreme Oluje. Nije bila angažirana inženjerija koja je mogla preko Une u kratkom roku postaviti prijelaze na manje rizičnim točkama čime bi se zaobišli i okružili gradovi [[Bosanski Novi]], [[Bosanska Kostajnica]] i [[Bosanska Dubica]]. Nije u dovoljnoj količini bila angažirana ni raketno-topnička priprema, a zakazala je i logistika. Za prelazak Une nisu bili osigurani kvalitetni čamci nego se planiralo Unu prijeći običnim drvenim čamcima. 

Također, potpora 5. korpusa ABiH je izostala, jer koordinacija s njima nije bila dobra, pa su bošnjačke postrojbe mirovale u Bosanskoj Krupi i Bosanskoj Otoci.

== Postrojbe ==
U operaciji su sudjelovale snage [[Zborno područje Zagreb|Zbornog područja]] Zagreb s 1. gardijskom brigadom HV ([[Tigrovi]]), 2. gardijskom brigadom ([[2. gardijska brigada &quot;Gromovi&quot;|Gromovi]]), te 17. domobranska pukovnija Sunja, 125. domobranska pukovnija, 121. domobranska pukovnija,&lt;ref&gt;http://hrcak.srce.hr/43723&lt;/ref&gt; dio snaga 202. brigade PZO, dio snaga [[Zborno područje Bjelovar|Zbornog područja]] Bjelovar i dio snaga Zbornog područja Zagreb (303. LoB-PrS).

Najveći dio vojnika 1. i 2. gardijske brigade HV-a bio je tada na godišnjim odmorima, pozvani su odmah da se jave 17. rujna 1995. u svoje postrojbe. Nisu znali zbog čega su pozvani niti kamo idu. 

Procjenjuje se da je u operaciji “Una” sudjelovalo 1500 hrvatskih vojnika iz sastava gardijskih brigada i još toliko iz dviju domobranskih pukovnija.

== Tijek operacije ==
Operacija Una počela je 18. rujna 1995. Prelazak hrvatskih postrojbi preko Une odvijao se u vrlo nepovoljnim uvjetima kad je riječ o prirodnoj prepreci kao što je rijeka. U prvih nekoliko sati operacije poginulo je 5 pripadnika 1. gbr. Mostobran preko Une hrvatske postrojbe su radile pri brzini rijeke od 4 m/s što je vrlo rizično, nekoliko čamaca se prevrnulo, no unatoč tomu i 1. i 2. gardijska brigada uspjele su ući u Bosansku Dubicu i Bosanski Novi osvajajući dijelove naselja. U tim gradovima su se vodile ulične borbe. Iako su za prijelaz preko Une bili su spremni i hrvatski tenkovi oni nisu prebačeni, tako da su mostobran pokušavale uspostaviti samo pješačke postrojbe. Međutim, s one strane Une dočekala ih je dobro ukopana srpska vojska koja ih je počela tući iz sveg oružja. Mostobran nije bio kvalitetno uspostavljen u takvim uvjetima riječnog toka, nije bilo dovoljno snaga da se slomi takav srpski otpor. U međuvremenu, hrvatska obavještajna služba dobila je informacije kako su iz Srbije s aerodroma [[Batajnica]] na banjalučki vojni aerodrom [[Mahovljani]] sletjeli srbijanski MIG-ovi i nešto Super Galebova G-4 s ciljem da napadnu hrvatske snage koje su se već nalazile na teritoriju Republike Srpske.

== Prekid operacije ==
Dan nakon početka operacije 19. rujna 1995. donesena je zapovijed za prekid akcije. Tijekom povlačenja, jedan dio hrvatskih snaga stradao pri samom povlačenju.

== Epilog ==
Operacija Una informativno je ignorirana i vrlo brzo potisnuta iz kolektivnog sjećanja. Informacija nije bilo, tako da se o stvarnom stanju doznavalo tek iz razgovora s obiteljima branitelja koji su sudjelovali u akciji. [[Sisak]] je tih dana brujio o poginulim pripadnicima 2. gardijske brigade (26 poginulih) stacionirane u tom gradu,&lt;ref&gt;http://www.udruga2gbr-gromovi.hr/novosti/una-95-in-memoriam/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.udruga2gbr-gromovi.hr/novosti/sjecanje-na-poginule-gromove-u-akciji-una-95/&lt;/ref&gt; od kojih su mnogi bili Siščani. Danas je se uglavnom sjećaju sudionici i obitelji poginulih hrvatskih vojnika. Postrojba koja je značajnije stradala jest 1. bojna 2. gardijske brigade, udarna postrojba zvana &quot;[[Crne Mambe]]&quot; (13 poginulih).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://igi-domovinskirat.blogspot.com/2012/04/crne-mambe.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427000346/http://igi-domovinskirat.blogspot.com/2012/04/crne-mambe.html |archive-date=27. travnja 2014. |access-date=26. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt; Osim velike cijene koje su u neuspješnoj operaciji platili pripadnici hrvatskih gardijskih brigada, posljedice je trpio i general [[Vinko Vrbanac]], koji je predložio prekid akcije i koji navodno o akciji nije izvještavao načelnika Glavnog stožera generala Červenka: protiv njega je pokrenut stegovni postupak i kasnije je umirovljen. Generali koji su na terenu vodili postrojbe nisu mogli utjecati na političke i vojne odluke tadašnjeg hrvatskog državnog vrha, prije svega [[Marijan Mareković]], zapovjednik IZM-a (izmještenog zapovjednog mjesta) za Unu, potom general [[Damir Goršeta]], te [[Jozo Miličević]] i [[Zvonko Peternel]] kao zapovjednici gardijskih brigada.

General Marijan Mareković (ratni zapovjednik 1. gardijske brigade, koji je i nakon Domovinskog rata bio među nekolicionom najvažnijih hrvatskih vojnih zapovjednika), koji je na terenu upravljao akcijama hrvatskih snaga, u intervjuu za “Jutarnji list“ 2006. godine iznosi detalje koji se donekle razlikuju od uobičajenih pogleda na operaciju: “Kad su 1. i 2. gardijska brigada napravile mostobran na Uni i kad je trebalo ubrati plodove jednodnevne borbe na rijeci, došla je zapovijed da se sve naše postrojbe povuku. Malo je ljudi tada znalo zašto. Tek sam prije nekoliko mjeseci pročitao da su se američki avioni u Avianu već zagrijavali da tuku naše snage na Uni. Očito da ta operacija nekome nije politički odgovarala. Hrvatske snage su, uz pomoć Armije BiH, zauzele to područje i kretale se prema Banjoj Luci. U toj operaciji uništili bismo Banju Luku, odnosno Republiku Srpsku, a Miloševiću bi, nekoliko mjeseci nakon 250 tisuća izbjeglica iz tzv. Krajine, u Beograd stiglo još pola milijuna iz Republike Srpske.“&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/-o-dignitetu-domovinskog-rata-trebaju-brinuti-branitelji-/230398/ “'O dignitetu Domovinskog rata trebaju brinuti branitelji'“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150725220249/http://www.jutarnji.hr/-o-dignitetu-domovinskog-rata-trebaju-brinuti-branitelji-/230398/ |date=25. srpnja 2015. }}, Željka Matković za Jutarnji List, 4. kolovoza 2006,&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
:*[http://www.nacional.hr/articles/view/27012 Članak na web stranicama nacional.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071124010925/http://www.nacional.hr/articles/view/27012/ |date=24. studenoga 2007. }}
:*[[Davor Marijan|Marijan, Davor]]: Zborno područje Bjelovar u operaciji ''Una''. ''[[Scrinia slavonica]]'' 8 (2008.), 317. – 335.
{{izvori|30em}}

{{Operacije u Domovinskom ratu}}

[[Kategorija:Bitke HV-a u Ratu u Bosni i Hercegovini|Una]]
[[Kategorija:Bitke Vojske RS u Ratu u Bosni i Hercegovini|Una]]</text>
      <sha1>1vvmh116ofwg1pd2xwtzqnnldzh9a0m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>111617</id>
    <revision>
      <id>6432150</id>
      <parentid>6162482</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T15:31:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>23459</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10203" xml:space="preserve">{{Lokacijska karta|Hrvatska2|label=Voćin|lat=45.6178|long=17.5478|caption= Voćin kod Slatine}}
'''Pokolj u Voćinu''' 12. i [[13. prosinca]] [[1991.]] je bio [[ratni zločin]] kojeg su počinile srpske postrojbe za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].&lt;ref name=&quot;amnesty&quot;&gt;{{cite web |url=http://repository.forcedmigration.org/pdf/?pid=fmo:850 |title=Yugoslavia – further reports of torture |publisher=[[Amnesty International]] |date=Ožujak 1992. |accessdate=2010-08-07 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6DAfEUdFZ?url=http://repository.forcedmigration.org/pdf/?pid=fmo:850 |archivedate=25. prosinca 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1991/12/19/world/villagers-in-croatia-recount-massacre-by-serbian-forces.html |title=Villagers in Croatia Recount Massacre by Serbian Forces |publisher=[[New York Times]] |author=Stephen Engelberg |date=1991-12-19 |accessdate=2010-08-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://books.google.hr/books?id=ih_Is_q4Rz8C&amp;pg=PA105&amp;lpg=PA105&amp;dq=vocin+1991+massacre&amp;source=bl&amp;ots=itsbekuVoR&amp;sig=x4hT4Rm5_IQX0tPfePJFUt8Zshg&amp;hl=hr&amp;ei=PUJdTInvNo2lOPzc5LwJ&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=5&amp;ved=0CCUQ6AEwBDgU#v=onepage&amp;q=vocin%201991%20massacre&amp;f=false |title=Serbia under Milošević: politics in the 1990s |author=Robert Thomas |year=1999 |accessdate=2010-08-07}}&lt;/ref&gt;

U ovom masakru srpske&lt;!-- navode li da su iz Srbije ili samo neki Srbi, a za koje nije poznato odakle su sve bili --&gt; su snage ubile između 45 i 55 hrvatskih civila u [[Voćin]]u.&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} [http://www.croatianhistory.net/etf/vocin.html croatianhistory.net] Blaskovich, Jerry (1 November 2002) &quot;The Ghastly Slaughter of Vocin Revisited:Lest We Forget&quot; The New Generation Hrvatski Vjesnik--English supplement&lt;/ref&gt; Kasniji nalazi su došli do brojke od 47 hrvatskih civila.&lt;ref&gt;[http://www.dubrovacki.hr/clanak/14515/obljetnica-pokolja-u-vocinu Dubrovački vjesnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927040927/http://www.dubrovacki.hr/clanak/14515/obljetnica-pokolja-u-vocinu |date=27. rujna 2013. }} Obljetnica pokolja 47 civila u Voćinu, 13. prosinca 2009., pristupljeno 22. prosinca 2009.&lt;/ref&gt;

==Kronologija==
Prema izvješću [[Amnesty International]]a, [[srbija]]nske [[paravojna postrojba|paravojne postrojbe]], među njima &quot;[[Beli orlovi]]&quot; i &quot;[[četnici]]&quot;, su prije povlačenja ubili najmanje 42 Hrvata, među njima i žene i starce, u selima Voćinu i [[Hum]]u.&lt;ref name=&quot;amnesty&quot;/&gt; Kada su napuštali Voćin, u noći 13. prosinca 1991. uništili su hrvatske kuće i ekplozivom razorili mjesnu [[Katoličanstvo|katoličku]] crkvu staru preko 500 godina, u kojoj su skladištili oružje.&lt;ref name=&quot;amnesty&quot;/&gt; Prema izvještajima, još 20-ak hrvatskih mještana u susjednim selima ([[Bokane|Bokanama]], [[Krašković]]u, [[Miokovićevo|Miokovićevu]] i [[Zvečevo|Zvečevu]]) također je strijeljano.&lt;ref name=&quot;amnesty&quot;/&gt;

Osebujnost ovog slučaja je to što je ovo najdokumentiraniji [[ratni zločin]], jer su se inozemni medicinski stručnjaci na poziv [[Foreign Press Biro|Foreign Press Biroa iz Zagreba]]&lt;ref name=&quot;Blaskovich&quot;&gt;Dnevno.hr [http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/jedan_primjer_hrvatske_nezahvalnosti/1143434.html Jedan primjer hrvatske nezahvalnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121029040658/http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/jedan_primjer_hrvatske_nezahvalnosti/1143434.html |date=29. listopada 2012. }}, pristupljeno 28. listopada 2012.&lt;/ref&gt; vrlo brzo pojavili na prizorištu zločina, čim su hrvatske snage oslobodile selo, omogućivši [[forenzika|forenzičku]] istragu. Prema forenzičarskom izvješću objavljenom [[19. prosinca]] u [[Zagreb]]u, pronađena su 43 leša: 15 je bilo žena od kojih je 12 imalo između 57 i 76 godina; a ostalo su bili muškarci, od kojih je 11 imalo između 60 i 84 godine.&lt;ref name=&quot;amnesty&quot;/&gt; Većina je smaknuta vatrenim oružjem, no sedmero je bilo spaljeno a jedna je žrtva imala rane za koje se pretpostavlja da potječu od sjekire. Valja napomenuti da je jedna od žrtava bio S.N., 77-godišnji Srbin, koji je prema izvještaju za autopsiju preminuo od krvarenja. Mjesni svečenik je izjavio da je on poginuo u pokušaju da zaštiti svoje hrvatske susjede.&lt;ref name=&quot;amnesty&quot;/&gt;

Mještani su novinarima izjavili da su odnosi sa Srbima u tom kraju bili dobri te da prva tri mjeseca nakon što su Srbi samovoljno preuzeli vlast u Voćinu nisu puno patili. No situacija se dramatično pogoršala kada su stigli &quot;Beli orlovi&quot; koji su počeli terorizirati Hrvate i tjerati ih na [[prisilni rad]]. Prema jednom svjedoku, srbijanska policija je upala u njihovu kuću i optužila njegovu obitelj da informiraju hrvatsku vlast, iako nisu imali radio prijenosnik. Svezali su ih i tukli, sve dok ih nije spasio srpski policajac koji ih je poznavao. Ipak, opljačkana im je i zapaljena kuća, a oca su smaknuli.&lt;ref name=&quot;amnesty&quot;/&gt;

Zgrožen onime što je vidio u Voćinu, dr. [[Jerry Blaskovich]] iz [[Kalifornija|Kalifornije]], voditelj liječničke [[Forenzika|forenzičarske]] ekipe koja je istražila zločin, posvetio je veći dio svojeg slobodnog vremena da bi preko medija upoznao prije svega američku javnost sa stvarnim stanjem [[Domovinski rat|rata u Hrvatskoj]], o kojem su vodeći američki mediji pod utjecajem [[Velikosrpska propaganda|srpske propagande]] prenosili [[Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju|iskrivljenu sliku]]. Uvid u zatečeno stanje u Voćinu imao je i američki senator [[Frank McCloskey]] pa su članovi [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|američkog Kongresa]] dobili istinito izvješće iz prve ruke.&lt;ref name=&quot;Blaskovich&quot; /&gt; Senator McCloskey nakon uviđaja u zločin u Voćinu koristio je riječ [[genocid]] da bi opisao [[Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu|djelovanje srpskih snaga]] u Hrvatskoj i kasnije [[Rat u BiH|u Bosni i Hercegovini]] i protivio se korištenju pojma ''[[građanski rat]]'' za [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|srpsku agresiju]], zbog čega je bilo došlo do nesuglasja između njega i članova [[Demokratska stranka (SAD)|njegove stranke]], uključujući dužnosnike [[Bill Clinton|Clintonove]] [[Bijela kuća|Bijele kuće]].

== Sudski postupci ==
[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] optužio je [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] između ostalog i za progone, pljačkanje, razaranje kuća i ubojstva u Voćinu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2795235.stm |title=The charges against Vojislav Seselj |publisher=BBC News |date=2003-02-24 |accessdate=2010-08-07}}&lt;/ref&gt;

[[Slobodan Milošević]] je također optužen za zločine u Voćinu 1991.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/354561.stm#Western Slavonia |title=Milosevic Indeictment: Text |publisher=BBC News |date=2001-10-29 |accessdate=2010-08-07}}&lt;/ref&gt;

== Ostalo ==
O stradanju Hrvata u Voćinu [[Dino Mataz]] snimio je dokumentarni film [[Voćin (dokumentarni film)|Voćin]].&lt;ref name=&quot;icv&quot;&gt;ICV/vg: [https://www.icv.hr/2020/07/dino-mataz-predstavio-jos-jedan-u-nizu-svojih-dokumentarnih-filma-o-domovinskom-ratu-posljednja-patrola-dusa-je-stjepana-mlakara/ ''Dino Mataz predstavio još jedan u nizu svojih dokumentarnih filma o Domovinskom ratu: ”Posljednja patrola” duša je Stjepana Mlakara''] Informativni centar Virovitica. 29. srpnja 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

== Svjedočenja ==
*[http://www.hlc-rdc.org/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/incident.php?file=599.html Fond za humanitarno pravo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928032552/http://www.hlc-rdc.org/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/incident.php?file=599.html |date=28. rujna 2007. }} Suđenje Miloševiću - Haški tribunal - Incidenti - Voćin
*[http://www.hlc-rdc.org/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/incident.php?file=591.html Fond za humanitarno pravo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928032627/http://www.hlc-rdc.org/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/incident.php?file=591.html |date=28. rujna 2007. }} Suđenje Miloševiću - Haški tribunal - Voćin - napad na policijsku postaju
*[http://www.hlc-rdc.org/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/incident.php?file=594.html Fond za humanitarno pravo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928032728/http://www.hlc-rdc.org/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/incident.php?file=594.html |date=28. rujna 2007. }} Suđenje Miloševiću - Haški tribunal - Podravska Slatina - napad JNA na policijsku postaju
*[http://www.hlc-rdc.org/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/incident.php?file=598.html Fond za humanitarno pravo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928032609/http://www.hlc-rdc.org/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/incident.php?file=598.html |date=28. rujna 2007. }} Suđenje Miloševiću - Haški tribunal - Voćin - zauzimanje policijske postaje
*[http://www.hlc-rdc.org/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=778.html#in597d Fond za humanitarno pravo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928032534/http://www.hlc-rdc.org/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=778.html#in597d |date=28. rujna 2007. }} Suđenje Miloševiću - Haški tribunal - Čojlug

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.youtube.com/watch?v=_dVeP7JA7Ew&amp;feature=related Snimka žrtava masakra] na [[YouTube]]
*[http://www.vecernji.hr/vijesti/zlocinci-papuka-jos-uvijek-bez-kazne-clanak-367275 Večernji list] Dragutin Šantoši: Zločinci s Papuka još uvijek bez kazne, predstavljanje knjige Miroslava Gazde ''Ratni zločini za koje nitko nije odgovarao'', 17. siječnja 2012.
*[http://www.hvidra-vpz.hr/images/stories/baneri/naslovnica_banner.jpg Naslovnica knjige Miroslava Gazde ''Ratni zločini za koje nitko nije odgovarao'']
*[http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/hrvatska/13398 Braniteljski portal] Predstavljanje knjigeZločin za koji još nitko nije odgovarao autora Miroslava Gazde Braniteljski portal

[[Kategorija:Ratni zločini nad Hrvatima u Domovinskom ratu|Voćin]]
[[Kategorija:Masakri|Voćin]]
[[Kategorija:Povijest Slavonije]]</text>
      <sha1>5g1xmz16m7wkd5g263lvfistw56e0dc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Panamá</title>
    <ns>0</ns>
    <id>112956</id>
    <revision>
      <id>6432119</id>
      <parentid>6375916</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T12:48:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12692" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Panamá
| ime_genitiv = Paname
| izvorno_ime = &lt;small&gt;''Nuestra Señora de la Asunción de Panamá''&lt;/small&gt;

| slika_panorama = Ciudad de Panamá - Panamá.jpg
| veličina_slike = 275px
| opis_slike = Panorama rive grada Paname

| slika_zastava = Bandera de Ciudad de Panamá.svg
| slika_zastava_veličina = 120px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Escudo_de_Ciudad_de_Panam%C3%A1.svg
| slika_grb_veličina =80px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =8
| širina-minute =59
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =79
| dužina-minute =31
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/P|PAN}}
| lokacija1_ime = Pokrajina
| lokacija1_info = [[Panama (pokrajina)|Panama]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnutak
| utemeljenje_datum = 1519.
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum = 
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = [[Pedro Arias de Ávila]]
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti = 
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Gradonačelnik
| ime_vođe = José Luis Fábrega
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža = 275 km²
| površina_šira = 2.560,8 km²
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 2-10 m
| visina_izvor =
| visina_max = 1007 m (''Cerro Jefe'')
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2010.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 
| stanovništvo_gustoća = 
| stanovništvo_uže = 880.691
| stanovništvo_uže_gustoća = 2.750/km²
| stanovništvo_šire = 1.272.672
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = UTC-6
| utc_pomak = -6
| vremenska_zona_DST = UTC-5
| utc_pomak_DST = -5
| poštanski_broj = 
| pozivni_broj = 507
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| web_stranica = [http://www.municipio.gob.pa/ municipio.gob.pa]

| slika_karta = 
| veličina_karte =
| opis_karte = 
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država = Panama

| bilješke =

| prazno_ime = 
| prazno_info = 
| prazno1_ime = 
| prazno1_info = 
| prazno2_ime = 
| prazno2_info = 
| prazno3_ime = 
| prazno3_info = 
| prazno4_ime = 
| prazno4_info = 
| prazno5_ime = 
| prazno5_info = 
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
}}
'''Panamá''' ([[španjolski|šp.]] skr. za „sveamerička”) je najveći i [[glavni grad]], te luka države [[Panama|Paname]]. Nalazi se u istoimenoj općini i pokrajini, oko 7 kilometara istočno od južnog ulaza u [[Panamski zaljev]]. Grad je političko i upravno središte države, ali i [[velegrad]] koji je jedno od središta međunarodne trgovine i bankarstva.&lt;ref&gt;[http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php Investiranje u Panami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101209220934/http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php |date=9. prosinca 2010. }} na BussinesPanama.com {{eng oznaka}} preuzeto 7. siječnja 2011.&lt;/ref&gt; [[BDP]] grada je 2010. godine bio oko 11.700 [[$]] po glavi stanovnika, i danas se odlikuje visokim [[neboder]]ima koji se uzdižu iznad [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]]. Uz drvnu industriju znatna je proizvodnja građevnoga materijala, obradba [[koža|kože]] i preradba [[duhan]]a.

Panamá je i iznimno prometno razvijena, a njezina Međunarodna zračna luka Tocumen je najveća i najprometnija u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]].
{{Široka slika|Panama_city_panoramic_view_from_the_top_of_Ancon_hill.jpg|1200px|&lt;center&gt;Panorama Paname s brda Ancon; Novi grad lijevo i Stari grad desno|50%|left}}
Panamá je također i veliko kulturno središte bogate baštine. Arheološki lokalitet ''Panamá Viejo'' i povijesno središte moderne Paname (''Casco Antiguo'') su upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1997. godine. God. 2003., Panamá je zajedno s gradom [[Curitiba]] ([[Brazil]]) odabran za [[američki glavni grad kulture]].
[[Datoteka:Panama_City_1990.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;Stara jezgra grada Paname, ''Casco Antiguo'']]
==Povijest==

Grad Panamu je osnovao Španjolac [[Pedro Arias Davila]] [[1519.]] godine nekih 10-ak km istočno od sadašnje gradske jezgre, tzv. ''Panamá Viejo'' (Stara Panama). God. 1671. ga je uništio engleski gusar [[Henry Morgan]], nakon čega je obnovljen jugozapadno od Starog grada, na današnjem položaju. U međuvremenu su oko stare jezgre građene u stilu [[Španjolska|španjolskih]] kolonizatora podigao moderan grad koji je 1903. godine proglašen za glavni grad države. Grad je koncem 19., a osobito u 20. stoljeću doživio ogroman gospodarski procvat. Rastao je zahvaljujući svom geografskom položaju na prevlaci Paname, ali je veliki značaj dobio tek otvaranjem [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]], [[1914.]] godine.
&lt;div align=center&gt;
{| width=&quot;600&quot; class=&quot;toc&quot; style=&quot;float:center; margin: 0.5em 0.5em 0.5em 1em; padding: 0.5e text-align:left;clear:all; margin-left:3px; font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=4 style=&quot;background:#black; color:white; font-size:125%&quot; align=center bgcolor=&quot;black&quot;|'''Evolucija razvoja grada Paname'''
|-
| align=&quot;center&quot; valign=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;white&quot; |[[Slika:Ciudad de Panamá 1915.png|220px]]
| align=&quot;center&quot; valign=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;white&quot; |[[Slika:Mapa_Ciudad_de_Panamá_1955.png|250px]]
| align=&quot;center&quot; valign=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;white&quot; |[[Slika:Mapa_ciudad_de_Panamá_2005.png|250px]]
|-
|style=&quot;background:#e9e9e9;&quot; align=center|Ciudad de Panamá 1915.
|style=&quot;background:#e9e9e9;&quot; align=center|Ciudad de Panamá 1955.
|style=&quot;background:#e9e9e9;&quot; align=center|Ciudad de Panamá 2005.
|-
|}
&lt;/div&gt;

Trenutno, grad raste zbog pojačane imigracije, ali i špekulacija nekretninama, a možda i pranjem novca kolumbijskih narko dilera.
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki lokalitet Panamá Viejo i povijesno središte Paname
|slika = Casco Antiguo (San Felipe) - Pamama.jpg
|godina = [[1997.]] &lt;small&gt;(21. zasjedanje) Prošireno 2003.&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv, vi
|ugroženost = -
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/790 790]
|država = {{ZD+X/P|PAN}}
}}
==Znamenitosti==
[[Datoteka:Panama viejo arquelogico.jpg|mini|&lt;center&gt;Ostaci katedrale Stare Paname ''Panamá Viejo'']]
Panamá Viejo (Stara Panama) je naziv za monumentalne ruševine povijesnog kompleksa prvog španjolskog grada koji je na pacifičkoj obali osnovao [[Pedra Arias de Avila]] 15. kolovoza 1519. godine kao prvo europsko naselje na pacifičkoj obali Amerike. Ovaj grad je bio polazna točka ekspedicija koje su osvojili [[Carstvo Inka]] u [[Peru]]u (1532.). Te je bilo jedno od glavnih postaja trgovačkih putova u povijesti američkog kontinenta i mjesto poznatih sajmova ''Nombre de Dios'' i ''Portobelo'', kroz koje je prolazila većina zlata i srebra iz Amerike za Španjolsku.&lt;ref&gt;[http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html Svjetska baština grada Paname] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308193019/http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html |date=8. ožujka 2009. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.&lt;/ref&gt;
Iako su njegove građevine uglavnom ruševine, sačuvan je netaknut plan ulica koji je svjedočanstvo o prirodi tog ranog naselja.

Povijesno središte modernog grada, ''Casco Antiguo'' ili ''Casco Viejo'', je osnovano nakon uništenja Stare Paname (1671.) kao utvrda protiv daljnih napadaja pirata. U njemu se nalazi mješavina arhitektonskih stilova i njegovih oko 800 građevina odražava razne kulturne utjecaje: španjolske, karipske, francuske i kolonijalne. Najznamenitiji spomenici su:
* ''Las Bóvedas'' (Trezor) su zidine na morskoj strani grada
* Katedrala i njezin trg (''Plaza de la Catedral'')
* Crkva La Merced
* Crkva sv. Filipa Nerija
* Narodno kazalište Salón Bolivar (''Teatro Nacional Salón Bolivar'') iz 1908. godine ima izvanrednu prirodnu akustiku i mjesta za 800 posjetitelja
* Palača čaplji, službenog naziva ''Palacio de las Garzas'', je predsjednička palača koja je dobila ime po mnoštvu čaplji koje su nekada gnijezdile na njoj.
* Francuski trg (''Plaza de Francia'') je dobio ime po francuskom veleposlanstvu na trgu, a poznat je po brojnim restoranima.

Oltar sv. Josipa je jedan od rijetkih spomenika koji je preživio napad pirata 1671. godine jer je tijekom napada bio zakopan u blato.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:DirkvdM_casco_viejo.jpg|&lt;center&gt;Casco Viejo s brda Ancón
Slika:Calle_Casco_Viejo.jpg|&lt;center&gt;Ulica u Casco Viejo 
Slika:Compa%C3%B1ia_de_jesus.jpg|&lt;center&gt;Ruševine Isusovačkog samostana u Staroj Panami
Slika:Museo_del_Canal.jpg|&lt;center&gt;Muzej Panamskog kanala (''Museo del Canal Interoceánico'')
Slika:Palacio_de_las_Garzas.jpg|&lt;center&gt;Palača čaplji
&lt;/gallery&gt;

Moderni dio grada se odlikuje mnogim neboderima (njih 127) uz koje se trenutno grade mnogi novi (oko 110 projekata u izgradnji), što grad smješta na 39. mjesto po broju nebodera na svijetu.&lt;ref&gt;[http://skyscraperpage.com/cities/?s=1&amp;c=4&amp;p=1&amp;r=50&amp;10=0 Popis nebodera] na Skyscraperpage.com {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.&lt;/ref&gt; Most stogodišnjice (''Puente Centenario'') koji prelazi preko Panamskog kanala je nagrađivani [[viseći most]] iz 2004. godine koji je ipak 600 metara kraći od starog 1.654 m dugog lučnog „Mosta Amerika” (''Puente de las Américas'') iz 1962. godine.&lt;ref&gt;[http://mensual.prensa.com/mensual/contenido/2005/10/23/hoy/panorama/379361.html Most stogodišnjice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091124205027/http://mensual.prensa.com/mensual/contenido/2005/10/23/hoy/panorama/379361.html |date=24. studenoga 2009. }} na Mensual.prensa.com {{es}} Preuzeto 9. siječnja 2012.&lt;/ref&gt;

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Panama city skyline.jpg|&lt;center&gt;Panorama Paname iz zraka
Slika:Ship_passing_through_Panama_Canal_01.jpg|&lt;center&gt;[[Ro-Ro brod]], jedan od najvećih brodova koji prolaze kroz [[Panamski kanal]] na ustavi Miraflores
Slika:Bridge_of_the_Americas.jpg|&lt;center&gt;Most Amerika 
Slika:Centenario1_(1).jpg|&lt;center&gt;Most stogodišnjice 
Slika:Panam%C3%A1-C.jpg|&lt;center&gt;Novogradnja
&lt;/gallery&gt;

==Gradovi prijatelji==
Panamá je zbratimljena s gradovima:
{| cellpadding=&quot;10&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{ZD|K|KOL}} [[Barranquilla]], [[Kolumbija]]
* {{ZD|K|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Brasilia]], [[Brazil]]
* {{ZD|P|PER}} [[Callao]], [[Peru]]
* {{ZD|V|VEN}} [[Caracas]], [[Venezuela]]
* {{ZD|G|GVA}} [[Guatemala]], [[Gvatemala]]
* {{ZD|M|MEKS}} [[Ciudad de México]], [[Meksiko]]

||
* {{ZD|S|SAD}} [[Fort Lauderdale]], [[SAD]]
* {{ZD|M|MEKS}} [[Guadalajara (Jalisco)]], [[Meksiko]]
* {{ZD|J|JAP}} [[Imabari]], [[Japan]]
* [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|25px]] [[Incheon]], [[Južna Koreja]]
* {{ZD|P|PER}} [[Iquitos]], [[Peru]]
* {{ZD|P|PER}} [[Lima]], [[Peru]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]]
||
* {{ZD|N|NIK}} [[Managua]], [[Nikaragva]]
* {{ZD|M|MEKS}} [[Mazatlán]], [[Meksiko]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Miami]], [[SAD]]
* {{ZD|I|IZR}} [[Netanya]], [[Izrael]]
* {{ZD|N|NIK}} [[Managua]], [[Nikaragva]]
* {{ZD|P|PER}} [[Paita]], [[Peru]]
* {{ZD|Č|ČIL}} [[Punta Arenas]], [[Čile]]
||
* {{ZD|K|KOS}} [[San José (Kostarika)|San José]], [[Kostarika]]
* {{ZD|S|SAL}} [[San Salvador]], [[El Salvador]]
* {{ZD|D|DOM}} [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]]
* {{ZD|T|TAJV}} [[Taipei]], [[Tajvan]]
* {{ZD|K|KAN}} [[Vancouver]], [[Kanada]]
* {{ZD|I|ITA}} [[Venecija]], [[Italija]]
|}

==Vidi još==
* [[Ocean Two]]

==Izvori==
{{commonscat|Panama City}}
{{izvori}}
* Gustavo A. Mellander, Nelly Maldonado &amp; Charles Edward Magoon, ''The Panama Years'', Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor, 1999. {{ISBN|1-56328-155-4}}

==Vanjske poveznice==

* [http://www.mapropoly.com/CityGuideEng.html Informacije o gradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070811112835/http://www.mapropoly.com/CityGuideEng.html |date=11. kolovoza 2007. }} na MAPROPOLY, INC. {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Panami}}

[[Kategorija:Glavni gradovi u Sjevernoj Americi]]
[[Kategorija:Gradovi u Panami]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Panami]]</text>
      <sha1>rc76t79el3rw474v4tb08xm9d83bevw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432125</id>
      <parentid>6432119</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:00:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13269" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Panamá
| ime_genitiv = Paname
| izvorno_ime = &lt;small&gt;''Nuestra Señora de la Asunción de Panamá''&lt;/small&gt;

| slika_panorama = Ciudad de Panamá - Panamá.jpg
| veličina_slike = 275px
| opis_slike = Panorama rive grada Paname

| slika_zastava = Bandera de Ciudad de Panamá.svg
| slika_zastava_veličina = 120px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Escudo_de_Ciudad_de_Panam%C3%A1.svg
| slika_grb_veličina =80px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =8
| širina-minute =59
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =79
| dužina-minute =31
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/P|PAN}}
| lokacija1_ime = Pokrajina
| lokacija1_info = [[Panama (pokrajina)|Panama]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnutak
| utemeljenje_datum = 1519.
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum = 
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = [[Pedro Arias de Ávila]]
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti = 
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Gradonačelnik
| ime_vođe = José Luis Fábrega
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža = 275 km²
| površina_šira = 2.560,8 km²
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 2-10 m
| visina_izvor =
| visina_max = 1007 m (''Cerro Jefe'')
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2010.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 
| stanovništvo_gustoća = 
| stanovništvo_uže = 880.691
| stanovništvo_uže_gustoća = 2.750/km²
| stanovništvo_šire = 1.272.672
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = UTC-6
| utc_pomak = -6
| vremenska_zona_DST = UTC-5
| utc_pomak_DST = -5
| poštanski_broj = 
| pozivni_broj = 507
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| web_stranica = [http://www.municipio.gob.pa/ municipio.gob.pa]

| slika_karta = 
| veličina_karte =
| opis_karte = 
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država = Panama

| bilješke =

| prazno_ime = 
| prazno_info = 
| prazno1_ime = 
| prazno1_info = 
| prazno2_ime = 
| prazno2_info = 
| prazno3_ime = 
| prazno3_info = 
| prazno4_ime = 
| prazno4_info = 
| prazno5_ime = 
| prazno5_info = 
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
}}
'''Panamá''' ([[španjolski|šp.]] skr. za „sveamerička”) je najveći i [[glavni grad]], te luka države [[Panama|Paname]]. Nalazi se u istoimenoj općini i pokrajini, oko 7 kilometara istočno od južnog ulaza u [[Panamski zaljev]]. Grad je političko i upravno središte države, ali i [[velegrad]] koji je jedno od središta međunarodne trgovine i bankarstva.&lt;ref&gt;[http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php Investiranje u Panami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101209220934/http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php |date=9. prosinca 2010. }} na BussinesPanama.com {{eng oznaka}} preuzeto 7. siječnja 2011.&lt;/ref&gt; [[BDP]] grada je 2010. godine bio oko 11.700 [[$]] po glavi stanovnika, i danas se odlikuje visokim [[neboder]]ima koji se uzdižu iznad [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]]. Uz drvnu industriju znatna je proizvodnja građevnoga materijala, obradba [[koža|kože]] i preradba [[duhan]]a.

Panamá je i iznimno prometno razvijena, a njezina Međunarodna zračna luka Tocumen je najveća i najprometnija u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]].
{{Široka slika|Panama_city_panoramic_view_from_the_top_of_Ancon_hill.jpg|1200px|&lt;center&gt;Panorama Paname s brda Ancon; Novi grad lijevo i Stari grad desno|50%|left}}
Panamá je također i veliko kulturno središte bogate baštine. Arheološki lokalitet ''Panamá Viejo'' i povijesno središte moderne Paname (''Casco Antiguo'') su upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1997. godine. God. 2003., Panamá je zajedno s gradom [[Curitiba]] ([[Brazil]]) odabran za [[američki glavni grad kulture]].
[[Datoteka:Panama_City_1990.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;Stara jezgra grada Paname, ''Casco Antiguo'']]
==Povijest==

Grad Panamu je osnovao Španjolac [[Pedro Arias Davila]] [[15. kolovoza]] [[1519.]] godine nekih 10-ak km istočno od sadašnje gradske jezgre, tzv. ''Casco Antiguo''. Biskupiju ''Santa María de La Antigua del Panamá'' uspostavio je papa [[Leo X.]] 1513. godine. Dana 15. kolovoza 1521. godine grad je dobio današnje ime i grb. Otkrićem [[Inke|Carstva Inka]] u [[Peru]]u, grad je ubrzo postao važno trgovačko središte, a bogatstva Inka odavde su prevožena u Europu.
God. 1671. ga je uništio engleski gusar [[Henry Morgan]], nakon čega ga je obnovio 5 km jugozapadno od Starog grada, na današnjem položaju. Ruševine nekadašnjeg naselja još uvijek postoje i zovu se ''Panamá la Vieja'' (Stara Panama). Nakon što su grad opljačkali brojni gusari u godinama koje su uslijedile, grad se oporavio zahvaljujući svom povoljnom položaju za trgovinu što je doprinijelo daljem razvoju grada. Oko stare jezgre građene u stilu [[Španjolska|španjolskih]] kolonizatora iznikao je moderan grad koji je 1903. godine proglašen za glavni grad države. Grad je koncem 19., a osobito u 20. stoljeću doživio ogroman gospodarski procvat. Rastao je zahvaljujući svom geografskom položaju na prevlaci Paname, ali je veliki značaj dobio tek otvaranjem [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]], [[1914.]] godine.
&lt;div align=center&gt;
{| width=&quot;600&quot; class=&quot;toc&quot; style=&quot;float:center; margin: 0.5em 0.5em 0.5em 1em; padding: 0.5e text-align:left;clear:all; margin-left:3px; font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=4 style=&quot;background:#black; color:white; font-size:125%&quot; align=center bgcolor=&quot;black&quot;|'''Evolucija razvoja grada Paname'''
|-
| align=&quot;center&quot; valign=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;white&quot; |[[Slika:Ciudad de Panamá 1915.png|220px]]
| align=&quot;center&quot; valign=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;white&quot; |[[Slika:Mapa_Ciudad_de_Panamá_1955.png|250px]]
| align=&quot;center&quot; valign=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;white&quot; |[[Slika:Mapa_ciudad_de_Panamá_2005.png|250px]]
|-
|style=&quot;background:#e9e9e9;&quot; align=center|Ciudad de Panamá 1915.
|style=&quot;background:#e9e9e9;&quot; align=center|Ciudad de Panamá 1955.
|style=&quot;background:#e9e9e9;&quot; align=center|Ciudad de Panamá 2005.
|-
|}
&lt;/div&gt;

Trenutno, grad raste zbog pojačane imigracije, ali i špekulacija nekretninama, a možda i pranjem novca kolumbijskih narko dilera.
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki lokalitet Panamá Viejo i povijesno središte Paname
|slika = Casco Antiguo (San Felipe) - Pamama.jpg
|godina = [[1997.]] &lt;small&gt;(21. zasjedanje) Prošireno 2003.&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv, vi
|ugroženost = -
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/790 790]
|država = {{ZD+X/P|PAN}}
}}
==Znamenitosti==
[[Datoteka:Torre Panama Viejo.jpg|mini|&lt;center&gt;Ostaci katedrale Stare Paname ''Panamá Viejo'']]
Panamá Viejo (Stara Panama) je naziv za monumentalne ruševine povijesnog kompleksa prvog španjolskog grada koji je na pacifičkoj obali osnovao [[Pedra Arias de Avila]] 15. kolovoza 1519. godine kao prvo europsko naselje na pacifičkoj obali Amerike. Ovaj grad je bio polazna točka ekspedicija koje su osvojili [[Carstvo Inka]] u [[Peru]]u (1532.). Te je bilo jedno od glavnih postaja trgovačkih putova u povijesti američkog kontinenta i mjesto poznatih sajmova ''Nombre de Dios'' i ''Portobelo'', kroz koje je prolazila većina zlata i srebra iz Amerike za Španjolsku.&lt;ref&gt;[http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html Svjetska baština grada Paname] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308193019/http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html |date=8. ožujka 2009. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.&lt;/ref&gt;
Iako su njegove građevine uglavnom ruševine, sačuvan je netaknut plan ulica koji je svjedočanstvo o prirodi tog ranog naselja.

Povijesno središte modernog grada, ''Casco Antiguo'' ili ''Casco Viejo'', je osnovano nakon uništenja Stare Paname (1671.) kao utvrda protiv daljnih napadaja pirata. U njemu se nalazi mješavina arhitektonskih stilova i njegovih oko 800 građevina odražava razne kulturne utjecaje: španjolske, karipske, francuske i kolonijalne. Najznamenitiji spomenici su:
* ''Las Bóvedas'' (Trezor) su zidine na morskoj strani grada
* Katedrala i njezin trg (''Plaza de la Catedral'')
* Crkva La Merced
* Crkva sv. Filipa Nerija
* Narodno kazalište Salón Bolivar (''Teatro Nacional Salón Bolivar'') iz 1908. godine ima izvanrednu prirodnu akustiku i mjesta za 800 posjetitelja
* Palača čaplji, službenog naziva ''Palacio de las Garzas'', je predsjednička palača koja je dobila ime po mnoštvu čaplji koje su nekada gnijezdile na njoj.
* Francuski trg (''Plaza de Francia'') je dobio ime po francuskom veleposlanstvu na trgu, a poznat je po brojnim restoranima.

Oltar sv. Josipa je jedan od rijetkih spomenika koji je preživio napad pirata 1671. godine jer je tijekom napada bio zakopan u blato.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:DirkvdM_casco_viejo.jpg|&lt;center&gt;Casco Viejo s brda Ancón
Slika:Calle_Casco_Viejo.jpg|&lt;center&gt;Ulica u Casco Viejo 
Slika:Compa%C3%B1ia_de_jesus.jpg|&lt;center&gt;Ruševine Isusovačkog samostana u Staroj Panami
Slika:Museo_del_Canal.jpg|&lt;center&gt;Muzej Panamskog kanala (''Museo del Canal Interoceánico'')
Slika:Palacio_de_las_Garzas.jpg|&lt;center&gt;Palača čaplji
&lt;/gallery&gt;

Moderni dio grada se odlikuje mnogim neboderima (njih 127) uz koje se trenutno grade mnogi novi (oko 110 projekata u izgradnji), što grad smješta na 39. mjesto po broju nebodera na svijetu.&lt;ref&gt;[http://skyscraperpage.com/cities/?s=1&amp;c=4&amp;p=1&amp;r=50&amp;10=0 Popis nebodera] na Skyscraperpage.com {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.&lt;/ref&gt; Most stogodišnjice (''Puente Centenario'') koji prelazi preko Panamskog kanala je nagrađivani [[viseći most]] iz 2004. godine koji je ipak 600 metara kraći od starog 1.654 m dugog lučnog „Mosta Amerika” (''Puente de las Américas'') iz 1962. godine.&lt;ref&gt;[http://mensual.prensa.com/mensual/contenido/2005/10/23/hoy/panorama/379361.html Most stogodišnjice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091124205027/http://mensual.prensa.com/mensual/contenido/2005/10/23/hoy/panorama/379361.html |date=24. studenoga 2009. }} na Mensual.prensa.com {{es}} Preuzeto 9. siječnja 2012.&lt;/ref&gt;

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Panama city skyline.jpg|&lt;center&gt;Panorama Paname iz zraka
Slika:Ship_passing_through_Panama_Canal_01.jpg|&lt;center&gt;[[Ro-Ro brod]], jedan od najvećih brodova koji prolaze kroz [[Panamski kanal]] na ustavi Miraflores
Slika:Bridge_of_the_Americas.jpg|&lt;center&gt;Most Amerika 
Slika:Centenario1_(1).jpg|&lt;center&gt;Most stogodišnjice 
Slika:Panam%C3%A1-C.jpg|&lt;center&gt;Novogradnja
&lt;/gallery&gt;

==Gradovi prijatelji==
Panamá je zbratimljena s gradovima:
{| cellpadding=&quot;10&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{ZD|K|KOL}} [[Barranquilla]], [[Kolumbija]]
* {{ZD|K|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Brasilia]], [[Brazil]]
* {{ZD|P|PER}} [[Callao]], [[Peru]]
* {{ZD|V|VEN}} [[Caracas]], [[Venezuela]]
* {{ZD|G|GVA}} [[Guatemala]], [[Gvatemala]]
* {{ZD|M|MEKS}} [[Ciudad de México]], [[Meksiko]]

||
* {{ZD|S|SAD}} [[Fort Lauderdale]], [[SAD]]
* {{ZD|M|MEKS}} [[Guadalajara (Jalisco)]], [[Meksiko]]
* {{ZD|J|JAP}} [[Imabari]], [[Japan]]
* [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|25px]] [[Incheon]], [[Južna Koreja]]
* {{ZD|P|PER}} [[Iquitos]], [[Peru]]
* {{ZD|P|PER}} [[Lima]], [[Peru]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]]
||
* {{ZD|N|NIK}} [[Managua]], [[Nikaragva]]
* {{ZD|M|MEKS}} [[Mazatlán]], [[Meksiko]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Miami]], [[SAD]]
* {{ZD|I|IZR}} [[Netanya]], [[Izrael]]
* {{ZD|N|NIK}} [[Managua]], [[Nikaragva]]
* {{ZD|P|PER}} [[Paita]], [[Peru]]
* {{ZD|Č|ČIL}} [[Punta Arenas]], [[Čile]]
||
* {{ZD|K|KOS}} [[San José (Kostarika)|San José]], [[Kostarika]]
* {{ZD|S|SAL}} [[San Salvador]], [[El Salvador]]
* {{ZD|D|DOM}} [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]]
* {{ZD|T|TAJV}} [[Taipei]], [[Tajvan]]
* {{ZD|K|KAN}} [[Vancouver]], [[Kanada]]
* {{ZD|I|ITA}} [[Venecija]], [[Italija]]
|}

==Vidi još==
* [[Ocean Two]]

==Izvori==
{{commonscat|Panama City}}
{{izvori}}
* Gustavo A. Mellander, Nelly Maldonado &amp; Charles Edward Magoon, ''The Panama Years'', Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor, 1999. {{ISBN|1-56328-155-4}}

==Vanjske poveznice==

* [http://www.mapropoly.com/CityGuideEng.html Informacije o gradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070811112835/http://www.mapropoly.com/CityGuideEng.html |date=11. kolovoza 2007. }} na MAPROPOLY, INC. {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Panami}}

[[Kategorija:Glavni gradovi u Sjevernoj Americi]]
[[Kategorija:Gradovi u Panami]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Panami]]</text>
      <sha1>prm30yee1n39htip1mqkmkxxs32g3kv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HRT – Radio Sljeme</title>
    <ns>0</ns>
    <id>114677</id>
    <revision>
      <id>6432137</id>
      <parentid>6424573</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:27:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>37.244.250.255</ip>
      </contributor>
      <comment>obuhvat</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3880" xml:space="preserve">{{Infookvir radijska postaja
| ime         = Hrvatski radio Sljeme
| logo        = 
| razina      = regionalna
| frekvencija = 88,1 [[MHz]]
| erp         = 5 [[kW]] ([[Radiotelevizijski toranj Sljeme|Sljeme]])
| jezik       = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| početak     = [[17. travnja]] [[1953.]]
| prestanak   =
| prijašnja imena =
| vlasnik     =
| sjedište    = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| adresa      = Prisavlje 3, 10000 [[Zagreb]]
| slogan      = 
| stream      = [http://radio.hrt.hr/stream/10/preroll/ Slušaj uživo]
| web         = [http://radio.hrt.hr/radio-sljeme/ radio.hrt.hr/radio-sljeme]
}}

'''Hrvatski radio Sljeme''' ili '''Radio Sljeme''' je hrvatska nekomercijalna radio postaja koja je dio [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]] i emitira svoj program na području [[Zagreb]]a i [[Sjeverna Hrvatska|sjeverne Hrvatske]] od [[17. travnja]] [[1953.]] prvo pod nazivom Radio na valu 202,1, a od [[15. svibnja]] [[1953.]] kao '''Radio Sljeme'''. Prve emisije bile su ''Kroz Zagreb'', ''Muzika-želje slušalaca'', ''Mali oglasnik''. Četverosatni program proširio se [[1986.]] godine na 12 sati. Posebice popularne bile su emisije ''Abeceda grada'' i ''Dnevni događaji'' te emisije emitirane tijekom i uoči [[Univerzijada|Univerzijade]] [[1987.]] Tijekom Domovinskog rata posebice slušane bile su emisije ''S domovinskih bojišta'' Marine Mučalo (najčešće emitirane s prve crte obrane) i svakodnevno promišljanje o ratu i njegovim posljedicama u emisiji ''Glas misli'' [[Vojo Šiljak|Voje Šiljka]]. Uvođenjem noćnog programa u siječnju [[1997.]] '''Radio Sljeme''' je prešlo na 24-satno emitiranje.

Na Radio Sljemenu emitirala se jutarnja petominutna duhovna misao ''Hvaljen Isus i Marija'', a emitirala se dvadeset godina. Termini su varirali od 7.30, 6.40 te od 6 sati ujutro, a onda je ukinuta bez objašnjenja.&lt;ref&gt;[http://horvatska.com/index.php/probno-vidi/1622-vlado-cutura-ukidanjem-emisije-hvaljen-isus-i-marija-pravi-se-jos-veci-kaos-u-drzavi Ukidanjem emisije 'Hvaljen Isus i Marija' pravi se još veći kaos u državi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, piše [[Vlado Čutura]], za Horvatska.com priredio [[Damir Borovčak]]. Preuzeto 25. ožujka 2013.&lt;/ref&gt;

'''Radio Sljeme''' je danas jedna od najslušanijih postaja u gradu [[Zagreb]]u što potvrđuje i istraživanje agencije Media metar, prema kojoj je [[4. siječnja]] [[2007.]] za vrijeme emitiranja Svjetskog skijaškog kupa postaja Radio Sljeme potukla konkurenciju i našla se na prvomu mjestu. 

Najzagrebačkiji radio - što je poznati sinonim radija, iako se radio čuje u cijeloj središnjoj Hrvatskoj i pokriva 7 županija, popularan je zbog programskog usmjerenja, u kojem središnje mjesto zauzima grad [[Zagreb]]. Radijska postaja je također vrlo karakteristična i po glazbi koju emitira, jer politika kuće stoji na načelu da se ne emitira agresivna glazba. Puštaju se dosta često vječni [[evergreen]]i, no ne emitiraju se samo stari već i suvremeni glazbeni brojevi.

'''Radio Sljeme''' je isprva svoj program emitirao putem srednjevalih odašiljača koji se u to vrijeme koristio kada je radio počeo s emitranjem. [[3. listopada]] [[1971.]] g. krenulo je UKV (FM) emitiranje na 88,1 MHz sa Sljemena, isprva sa starog odašiljača, a od [[15. svibnja]] [[1976.]] g. s novog [[Radiotelevizijski toranj Sljeme|RTV tornja]] koji je tog dana počeo s radom.

== Program ==
*Jutarnji program
*Prijepodnevni program
*Poslijepodnevni program
*Večernji program
*Vikend

== Vidi još ==
* [[Hrvatske radijske postaje]]

== Izvor ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hrt.hr/sljeme Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100521065043/http://www.hrt.hr/sljeme |date=21. svibnja 2010. }} {{hr icon}}

{{Hrvatska radiotelevizija}}
[[Kategorija:Hrvatska radiotelevizija]]
[[Kategorija:Zagrebačke radijske postaje]]</text>
      <sha1>9ahfk6z1nxrcr17jfojq9fq5xjz1iue</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pokolj u Četekovcu 3. rujna 1991.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>115367</id>
    <revision>
      <id>6432151</id>
      <parentid>6314696</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T15:33:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>23459</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2868" xml:space="preserve">{{Lokacijska karta|Hrvatska|label=Četekovac,&amp;nbsp;Balinci&amp;nbsp;i&amp;nbsp;Čojlug|position=left|lat=45.6167|long=17.7667|caption= Četekovac, Balinci i Čojlug kod Podravske Slatine}}

'''Pokolj u Četekovcu''' je bio [[ratni zločin]] kojeg su počinile snage srpskog agresora u selima [[Četekovac|Četekovcu]], [[Čojlug (Mikleuš)|Čojlugu]] i [[Balinci]]ma kod [[Podravska Slatina|Podravske Slatine]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], na dan [[3. rujna]] [[1991.]]

Postrojbe srpskog agresora su ubile 21 civila, od toga 16 muškaraca i 5 žena, svi su bili [[Hrvati]].&lt;ref&gt;https://www.icj-cij.org/public/files/case-related/118/18172.pdf&lt;/ref&gt;

Tijela poginulih su nađena na pragovima kuća i po dvorištima.

Dob ubijenih je varirala, od 18 do 91 godine. Najstarije žrtve su bile žene (sve starije od 60 godina).

Rane na tijelima 19 ubijenih su odgovarale onima nastale [[vatreno oružje|vatrenim oružjem]] kada se hitci ispale iz puške s veće daljine&lt;!-- were characteristic of the long-range gunshot wounds --&gt;, s time da su metci ispaljeni odostraga i/ili bočno od tijela.

Jedan ubijeni je umro od dvije ubodne rane, koje su bile i jedine rane na tijelu.

Tijelo jedne ubijene osobe je bilo u velikom postotku pougljenjeno, tako da se nije moglo dobro procijeniti uzrok smrti, odnosno je li ubijeni bio živ kada je tijelo zapaljeno.

O pokolju Hrvata u Hrvata u Četekovcu, Čojlugu i Balincima [[Dino Mataz]] snimio je dokumentarni film [[Krvavi četvrti]].&lt;ref name=&quot;icv&quot;&gt;ICV/vg: [https://www.icv.hr/2020/07/dino-mataz-predstavio-jos-jedan-u-nizu-svojih-dokumentarnih-filma-o-domovinskom-ratu-posljednja-patrola-dusa-je-stjepana-mlakara/ ''Dino Mataz predstavio još jedan u nizu svojih dokumentarnih filma o Domovinskom ratu: ”Posljednja patrola” duša je Stjepana Mlakara''] Informativni centar Virovitica. 29. srpnja 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu]]

== Izvori ==
*[https://web.archive.org/web/20080602051512/http://www.phrkkz.hr/Kronologija/1991-2.php Prvi hrvatski redarstvenik Koprivničko-križevačke županije] Kronologija srpanj 1991. – 1. siječanj 1992.
*{{eng oznaka}} [[PubMed]]: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=PubMed&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1762479&amp;ordinalpos=1&amp;itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstractPlus Civilian massacre near Podravska Slatina, 3 Sep 1991] Lijec. Vjesn_ 1991 Jul-Aug - PubMed Result
*[http://www.fallingrain.com/world/HR/0/Cetekovac.html Četekovac] na fallingrain.com
* [http://www.fallingrain.com/world/HR/17/Balinci.html Balinci] na fallingrain.com
{{izvori}}

[[Kategorija:Ratni zločini nad Hrvatima u Domovinskom ratu|Četekovac]]
[[Kategorija:Masakri|Četekovac]]
[[Kategorija:Slatina]]
[[Kategorija:Povijest Slavonije]]</text>
      <sha1>al8bmkbhzdtv05dqa7ev5vu33964tmv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>115372</id>
    <revision>
      <id>6432153</id>
      <parentid>6364480</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T15:38:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>23459</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11034" xml:space="preserve">{{slično|pokolju u Kusonjama 1991. godine|pokolj u istom mjestu dvije godine kasnije|Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993.}}
[[File:Kusonje.jpg|thumb|Pripadnici Hrvatske vojske i Policije u dijelu Pakraca zvanom Pilana tijekom pokušaja izvlačenja suboraca iz zasjede u Kusonjama.|375x375px]]

'''Pokolj u Kusonjama''' je događaj pogibije osamnaestorice pripadnika 105. [[bjelovar]]ske [[Brigada|brigade]] i dvojice policajaca [[8. rujna|8.]] i [[9. rujna]] [[1991.]] u četničkoj zasjedi u [[Kusonje|Kusonjama]] pokraj [[Pakrac]]a. To je jedan od najtragičnijih događaja na pakračkom ratištu, pogotovo kada se uzme u obzir da su trojica časnika iste postrojbe na istom mjestu [[Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993.|dvije godine kasnije]] poginula pri odavanju počasti poginulim suborcima. 

== Dolazak u Pakrac ==
Pripadnici elitne &quot;A&quot; satnije, kasnije bojne 105. brigade, 2. rujna su po drugi puta došli na pakračko ratište na osnovu procjene u [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|Glavnom stožeru Hrvatske vojske]] kako je u Pakracu stanje kritično i &quot;da je grad pred padom&quot; te odluke da obranu treba pojačati. Odmah po dolasku smješteni su u Vladikin dvor, a zadaća im je bila braniti taj dio bojišnice te po potrebi intervenirati na drugim dijelovima koji će možda biti ugroženi. Pored vozila koja su imali, zbog interventne namjene postrojbe, dodijeljen im je i TOP 1, prvi pakrački [[Hrvatska improvizirana oklopna vozila|oklopnjak]] napravljen u dijelu Prekopakre zvanom Matkovac. Samo osamnaest pripadnika imalo je automatske puške, a ostali su naoružani s nekoliko [[Zastava M48|karabina M-48]] te uglavnom lovačkim naoružanjem i malokalibarskim natjecateljskim puškama jednometkama. Zapovjedništvu postrojbe 5. ili 6. rujna dojavljeno je da će [[Četnici|četnici]] u Kusonjama, koji [[minobacač]]ima svakodnevno tuku grad, imati smjernu te da će tijekom vikenda na minobacačima ostati samo &quot;neiskusni domaći četnici pijanci&quot;. Odlučeno je da se pokuša iskoristiti takva situacija te da se minobacači zarobe, a Kusonje djelomično očisti od četnika. Zbog opreza je isplanirano da se u subotu 7. rujna izvrši izviđanje oklopnjakom, a sutradan, ako se pokaže mogućim, izvrši napad. Tako je i učinjeno. Oklopnjak se 7. rujna bez ikakvog otpora provezao kroz selo i zaključeno je da su četnici dovoljno slabi i da se boje borbeno djelovati te da se 8. rujna rano ujutro krene u napad i da u njemu sudjeluju pripadnici koji imaju automatske puške. Nemoguće je utvrditi je li ovo izviđanje potaknulo četnike da sutradan organiziraju zasjedu ili je, kako vjeruje većina pripadnika 105. brigade, već i sama prvotna informacija bila zamka.

{{Lokacijska karta|Hrvatska|label=Kusonje|lat=45.4667|long=17.2333|caption= Kusonje kod Pakraca}}
== Zasjeda ==
Kada su krenuli u napad, oko 07:30 upali su u zasjedu na mjestu gdje se nalazi kapela Male Gospe, koja je bila organizirana po takozvanom sistemu potkove (taj tip zasjede organizira se tako da se snage skriveno postave s jedne i druge strane pravca kojim se očekuje napad te se na kraju &quot;zatvori&quot; i neprijatelje pusti duboko do pogodnog mjesta i zaustavlja jakom vatrom). Oklopnjak je u takvoj zasjedi zaustavljen pogotkom rakete iz [[RPG-7|ručnog bacača]] u kabinu i hrabri Bjelovarčani su bili prisiljeni napustiti ga te potražiti zaklon u obližnjoj kući. Istovremeno je po njima otvorena uraganska paljba iz streljačkog naoružanja. Prilikom ulaska u kuću zatekli su nekolicinu četnika i počela je borba prsa o prsa. U toj borbi ubijeno je šest četnika, a broj tada stradalih branitelja nemoguće je utvrditi. Preživjeli gardisti su se odlučili braniti iz kuće i ne pokušavati proboj, već pričekati pomoć, jer nisu htjeli ostaviti ranjenike.  Prvi su im u pomoć krenuli njihovi slabo naoružani suborci s kombijem i džipom. Samo jedan je imao automatsku pušku, a Ivan Palić išao je bez oružja i nadao se da će zarobiti pušku. Kolika je bila njihova hrabrost i volja za pomoć, ilustrira i to što su bolje naoružani imali karabine M-48 i samo po 18 metaka. Uspjeli su doći sedamdesetak metara od mjesta sukoba i vidjeti kako gori oklopnjak. Čim su iskočili iz vozila, kombi je uništen raketnim bacačem, a po njima je osuta bjesomučna paljba iz streljačkog naoružanja, minobacača i [[Tromblonske mine|tromblona]]. Ivan Palić je odmah poginuo, petorica su bili ranjeni i svi su bili prisiljeni na povlačenje. Bilo je izrazito teško povući se pod takvom paljbom, a pucalo se sa svih strana. Neki su se pokušali skloniti u obližnje kuće, a dvojica od njih su u podrumu jedne kuće zatekli dvije žene i brzo otišli dalje. Jedna od tih žena je drugi dan o tome pričala u selu i čudila se kako ih &quot;ustaše&quot; nisu ubili. Pored vojnika u pomoć su krenuli i pripadnici policije te su pokušali s policijskim bojnim oklopnim vozilom probiti do branitelja u okruženju. Pokušali su u više navrata, ali ih je svaki put u tome spriječila žestoka vatra. Borba je nastavljena nesmanjenom žestinom cijeli dan, a četnicima su u 17:00 stigla i dodatna pojačanja. Zadnji put su se branitelji u okruženju javili radio vezom oko 19:30 i tražili žurnu pomoć jer su im ranjenici počeli gubiti svijest. Nažalost, nitko im nije mogao pomoći. Neki od njihovih suboraca koji su ujutro krenuli u pomoć još uvijek su se pored brojnih četničkih patrola izvlačili prema Pakracu, a zadnji su se tek drugi dan ujutro probili do dijela grada zvanog Uroševac i tamo se zatekli između dvije vatre. Tamo su, na svoje veliko iznenađenje, zatekli telefon koji je još uvijek radio i nazvali 92, ali im u policiji, logično, nisu vjerovali. Tek kad je jedan gardist s Uroševca nazvao kuma u Bjelovar saznao je da misle da je i on mrtav. Tada su iz Bjelovara nazvali specijalnu policiju koja ih je kasnije izvukla bojnim oklopnim vozilom cijelo to vrijeme hrabri branitelji u okruženju u Kusonjama odolijevali četničkim napadima. 

== Četnički pir ==
Oko 09:00 četnici su ih prisilili na izlazak iz kuće tako što su eksplozivom srušili njezin dio. Nakon zarobljavanja počeo je krvavi četnički pir. Sedmoricu zarobljenih, od kojih su dvojica bila ranjena, vezali su žicom i iživljavali se na njima. Nakon toga su ih prisilili da legnu na cestu i rafalima pucali po njima. Jedan branitelj ubijen je hladnokrvnim smaknućem metkom u glavu iz pištolja. U to vrijeme su branitelji pod zapovjedništvom tadašnjeg zapovjednika 105. brigade, Stjepana Ivanića, pokušali još jednom pomoći gardistima u okruženju probojem preko Šokačkih Kusonja, ali su bili zaustavljeni žestokom paljbom višestruko brojnijeg i bolje naoružanog neprijatelja. 

Pobijene Bjelovarčanje četnici su nabacali u kamion u 18:30 i prevezli do Rakovog potoka gdje su ih drugi dan ujutro pokopali pokraj smetlišta i mrciništa. Tek u zimu 1992. tijela hrvatskih vitezova su nakon brojnih problema ekshumirana i pokopana. 

== Sjećanje na žrtve ==
[[Datoteka:Spomenik braniteljima Bjelovar.jpg|200px|minijatura|desno|Spomenik braniteljima [[Bjelovar]]a, među kojima su bili i poginuli u Kusonjama.]]
Danas se u Kusonjama nalazi kapela Male Gospe, izgrađena zahvaljujući majkama poginulih hrvatskih branitelja. Izgradnjom iste je odana počast sinovima rastuženih majki. 

Snimljen je i dokumentarni film ''Priča o zlatnom lančiću'', koji prikazuje tragičnu obiteljsku priču unesrećene majke, kada je pri ekshumaciji i identifikaciji žrtava, prepoznala sina po zlatnom lančiću i križu kojeg je nosio oko vrata.

Osim dokumentarnog filma ''[[Priča o zlatnom lančiću]]'', o ovom događaju iz Domovinskog rata 2014. godine snimljen je i igrani film ''[[Broj 55 (2014.)|Broj 55]]'' (naslovljen po kućnom broju kuće u kojoj su stradali hrvatski branitelji) redatelja [[Kristijan Milić|Kristijana Milića]]. Sniman je na lokaciji u oronuloj staroj vojnoj bolnici u Vlaškoj ulici, Ruči kod Velike Gorice i dr.&lt;ref&gt;Maja Car: [http://www.vecernji.hr/zvijezde/snimati-film-o-ratu-je-bolno-ali-i-pomaze-lijeciti-ptsp-621773 Snimati film o ratu je bolno, ali i pomaže liječiti PTSP ], Večernji list, 2. listopada 2013.&lt;/ref&gt; Film je iste godine bio apsolutni pobjednik [[Pulski filmski festival|Pulskog filmskog festivala]] na kojemu je, osim Velike zlatne arene za najbolji film, osvojio još 7 zlatnih arena (za najbolji film, režiju i scenarij, montaža, specijalni efekti, maska, scenografija, kostimografija).&lt;ref&gt;Marko Njegić: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/252239/Default.aspx 'Broj 55' Kristijana Milića pobjednik Pulskog filmskog festivala], Slobodna Dalmacija, 26. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;

== Poginuli ==
Pobunjeni srpski teroristi i četnici ubili su u zasjedi 20 hrvatskih gardista, pripadnika „A“ satnije (kasnije bojne 105. brigade iz Bjelovara) i dva policajca. Hrvatski gardisti i policajci koje su ubili su:&lt;ref&gt;Kamenjar: [https://kamenjar.com/do-zadnjeg-metka-su-se-branili-u-kuci-broj-55/ '' Do zadnjeg metka su se branili u kući broj 55''] Kamenjar.com. 8. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.&lt;/ref&gt;
*Nikola Benkus
*Željko Besek
*Marinko Crnogaj
*Mato Čančar
*Miroslav Černak
*Marijan Dukić
*Stipe Gađa
*Petar Grubeša
*Anto Ivandić
*Stjepan Kolar
*Vladimir Krivačić
*Stjepan Mamić
*Tadija Markić
*Ivan Palić
*Zlatko Pavlović
*Nedjeljko Pekić
*Mario Posarić
*Igor Stipić
*Dubravko Štefulinac
*Ante Tandara

== Vidi još ==
* [[Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993.]]
* [[logor Bučje]]
* [[logor Branešci]]
* [[Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu]]
* [[Bitka za Pakrac]]
* [[Napad na Pakrac 19. kolovoza 1991.|Napad na Pakrac]]
* [[Evakuacija bolnice u Pakracu]]
* [[Bitka za Batinjane]]
* [[Operacija Orada (Oslobađanje Lipika)|Operacija Orada]]
* [[Operacija Alfa]]
* [[Stjepan Širac]]
* [[Ibrahim Abushaala - &quot;Gadafi&quot;]]
* [[Marijan Kulhavi - Foka]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.lipik.net/Vijestiičlanci/tabid/53/articleType/ArticleView/articleId/199/Petnaesta-obljetnica-masakra-u-Kusonjma.aspx LiPa_net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011054214/http://www.lipik.net/Vijestii%C4%8Dlanci/tabid/53/articleType/ArticleView/articleId/199/Petnaesta-obljetnica-masakra-u-Kusonjma.aspx |date=11. listopada 2008. }} Petnaesta obljetnica masakra u Kusonjama
*[http://www.hic.hr/dom/401/dom07.htm HIC]
*[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2000/09/09/Clanak.asp?r=unu&amp;c=2 Članak u &quot;Vjesniku&quot;]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Deveta obljetnica pokolja
*[http://hakave.org/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=533&amp;Itemid=143 Portal Hrv. kult. vijeća] Cestom mučeništva - Kusonje, Španovica, Bučje
*[http://www.domovinskirat.com/novosti_novosti_iz_hr/95.html Domovinski rat On Line!]
*[http://www.fallingrain.com/world/HR/0/Kusonje.html Kusonje] na fallingrain.com

[[Kategorija:Ratni zločini nad Hrvatima u Domovinskom ratu|Kusonje]]
[[Kategorija:Masakri|Kusonje]]
[[Kategorija:Povijest Slavonije]]</text>
      <sha1>c9m5x29asqodv9wrfsot9dst4mecgh5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sekularizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>117810</id>
    <revision>
      <id>6432400</id>
      <parentid>6383515</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:32:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SmileyEnvelope</username>
        <id>278054</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11861" xml:space="preserve">{{slično|sekularizmu kao društvenoj promjeni, sekularizaciji|sekularne pojave, događaje i jednadžbe|sekularno}}
[[Datoteka:Holyoake2.JPG|mini|200px|George Jacob Holyoake, autor pojma &quot;sekularizam&quot;]]
'''Sekularizam''' (od latinske riječi ''saeculum'', koja ukazuje na sve ono što ne pripada [[Religija|Religiji]]) je vjerovanje, ideja da vjeru i vjerska uvjerenja valja odbaciti i zanemariti.&lt;ref&gt;[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=dlZjXRM%3D&amp;keyword=sekularizam hjp.znanje.hr], pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt; Pojam 'sekularna kultura' shvaćamo u smislu da država ima male ili nikakve ingerencije u vjerskoj sferi i obratno, da vjera ima male i nikakve ingerencije u državnim poslovima. Sekularizacijom [[Država|države]] uloga religioznih zakona i učenja počinje slabiti. Sekularizacija je odvajanja državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države, od vjerskih institucija i [[Vjerski fundamentalizam|vjerskih mišljenja]].

== Kratka povijest odnosa vjere i države ==

Od početka države i pisma do 18. stoljeća postojala su dva ključna odnosa, uzrokovana djelomično time što je do pojave prosvjetiteljstva povezanost čovjeka i vjere shvaćana kao prirodna istina, prvi, između Crkve i države postojala je tijesna veza,&lt;ref&gt;''Politolog i sociolog Franz-Xaver Kaufmann za polazište uzima povijest pojma religije koji je relevantan postao tek u 18. stoljeću. Prethodna fraza &quot;religio naturalis&quot; izražavala je stajalište da je svaki čovjek po prirodi religiozno biće.'', Ivan Janez Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, [[Nova prisutnost]], br. 12, 2014., str. 7&lt;/ref&gt; te drugi, monarh je bio apsolutni vlastodržac, iako su se društveni odnosi od [[Državno uređenje Asirije|Asirije]] do Europe 18. stoljeća znatno promijenili, feudalno društvo je slijedilo robovlasništvo, ali samo stoljeće starija izreka &quot;'''država, to sam ja'''&quot;, pripisana [[Luj XIV., kralj Francuske|Luju XIV.]], jasno govori o svjetonazoru gdje je monarh centar države odnosno vlasti.

=== Oduzimanje imovine, zabrane ===
[[Sekularizacija]], u smislu oduzimanja crkvene imovine od strane svjetovne vlasti&lt;ref name='sekularizacijaHR'&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55246 www.enciklopedija.hr], pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt; provedena je u Francuskoj za [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] [[1789.]] oduzimanjem svih crkvenih dobara, u drugim europskim državama, Italiji, Portugalu, Španjolskoj provedena je djelomično u 19. i 20. stoljeću zabranom nekih vjerskih kongregacija i samostana.&lt;ref name='sekularizacijaHR' /&gt;

=== Religija i moderna država ===

Postulati modernih, demokratskih država su:
* religiozna neutralnost države,
* sloboda ispovjedanja vjere, odnosno &quot;''individualni odabir državljana na području svjetonazora.''&quot;&lt;ref&gt;Ivan Janez Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, Nova prisutnost, br. 12, 2014., str. 8&lt;/ref&gt;

Iako su komunistički prvaci priželjkivali i naviještali izumiranje vjere, ponavljanjem [[Karl Marx|Marxova]] izraza &quot;vjera je opijum za narod&quot;, najave nekih sociologa i filozofa nisu se ostvarile.&lt;ref&gt;''Navedeno ipak nije prouzrokovalo izumiranje religije, kao što su najavljivali neki sociolozi i filozofi, već je njene tragove moguće zamijetiti na različitim razinama. Sociološki gledano, religija nije izumrla već je svoje pojavne oblike preoblikovala unutar sekularnog svijeta.'', Ivan Janez Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, Nova prisutnost, br. 12, 2014., str. 9&lt;/ref&gt; 

Štoviše, moderni protestantizam i moderno pravoslavlje naziru se tijesno uz državu tamo gdje egzistiraju.&lt;ref&gt;''protestantizam je uz pomoć prosvjetiteljstva očuvao srednjovjekovni model povezanosti vjerske i političke vlasti. Dobar su primjer za to Engleska i neke skandinavske države. Sličnu povezanost možemo vidjeti i u pravoslavnom svijetu, gdje također dolazi do tijesnog suživota države i Pravoslavne crkve, odnosno u nekim državama možemo govoriti o državnoj crkvi.'', Ivan Janez Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, Nova prisutnost, br. 12, 2014., str. 10&lt;/ref&gt;

Pravno i funkcionalno, u Europi se razlikuju dva bitno različita odnosa odvojenosti Crkve i države: 

* Provođenje sekularizacije koja zahvaća sve sfere, javne i kulturne, primjer takvih država su [[Francuska]] i [[Nizozemska]].
* Liberalniji odnos, gdje pojedine države, poput [[Austrija]], [[Njemačka]], [[Italija]], itd. ne šire sekularizaciju na područje javnosti i kulture.&lt;ref&gt;''u suvremenoj Europi: s jedne strane razdvajanje Crkve i države koja sekularizaciju širi i na sferu javnosti (Francuska i Nizozemska) te, s druge strane, povezanosti države i Crkve posebnim ugovornim prijenosom nekih javnopravnih nadležnosti na crkve, odnosno vjerske zajednice  (Austrija, Njemačka, Italija, Španjolska itd.). U tim je državama razina javnosti jasno odvojena od države, a država sekularizaciju ne širi u sferu javnosti na razini kulture. Danas se oba modela različito kombiniraju i sastavni su dio europske pravne prakse koja osigurava pravno jamstvo ostvarivanja slobode vjeroispovijesti kao jedne od temeljnih ljudskih prava. Tako se govori o sustavu »pluralnog uključivanja vjera i svjetonazora«.'', Ivan Janez Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, Nova prisutnost, br. 12, 2014., str. 11&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/miklenic-je-u-pravu-da-hrvatska-po-ustavu-nije-sekularna-drzava-1190859 www.vecernji.hr], Frane Staničić, ''&quot;U svijetu postoje tri modela, prvi je model jedinstva Crkve i države pa postoji državna crkva kao u V. Britaniji, Danskoj... Drugi je kooperacijski model, prevladavajući u Europi, u koji spadamo i mi te Italija, Njemačka, Španjolska... Treći je model stroge odvojenosti Crkve od države koji praktički vrijedi samo u Francuskoj, u kojoj vjeronauk nije u školama jer je ona apsolutno sekularna država.&quot;'', objavljeno 27. kolovoza 2017., pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

=== Religija i postsocijalističke države ===

Suprotno ustavima modernih država i samome Ustavu EU, u bivšim komunističkim državama javljaju se ideologije i političke prakse koje demokraciju i slobodu vjere ne razumiju, nego je tumače na svoj način, naslijeđen iz totalitarizma:

{{citat|Ukoliko se sekularizacija političkim utjecajem pretvara u sekularizam, koji planski i sustavno izgurava religiozno iz javnog života, a na njegovo mjesto u staroj marksističkoj maniri uvodi kvazireligiozne prakse ili čak te prakse ustaljuje kao politički podupirane rituale, suočavamo se s procesima koji nisu demokratski i koji ne pridonose pluralnom, slobodnom i kreativnom građanskom društvu, u kojeg uvrštavamo i crkve i vjerske zajednice. Europska unija u svom ustavu postavlja okvir stalnog, otvorenog i javnog dijaloga, koji se mora odvijati između svjetovnih vlasti i predstavnika vjerskih zajednica. Neke ideologije i političke prakse u bivšim komunističkim državama navedene pojmove još uvijek ne razumiju na europski način, već na svoj način, naslijeđen iz totalitarizma. To je za nove države bivše Jugoslavije skoro zajedničko iskustvo i zajednički problem.|Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, 2014.}}

''Ono društvo koje isključuje vjeru iz kulture nije na pravi način „sekularno“, niti ono društvo kojem država nameće ateizam može biti slobodno i demokratsko.''&lt;ref&gt;[[Iain Benson|Iain T. Benson]], izvornik [https://www.catholiceducation.org/en/culture/catholic-contributions/secular-confusions.html &quot;Secular Confusions&quot;], prosinac 2000.; hrvatski prijevod Juraj Lokmer [https://narod.hr/kultura/sekularizam-sekularnost-i-odnos-crkve-i-drzave-izvrsna-rasclamba-iz-pera-poznatog-profesora-prava-i-filozofa &quot;Sekularizam, sekularnost i odnos Crkve i države – izvrsna raščlamba iz pera poznatog profesora prava i filozofa&quot;], objavljeno 15. kolovoza 2018., pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Sekularizam i islamske države ==

Islam je u Europu organizirano, kao država prodro za vrijeme Osmanskog carstva do [[BiH|Bosne i Hercegovine]], gdje se može iščitati praktično isti stav kao i u ostatku Europe:&lt;ref&gt;Filip Mursel Begović, [https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/teme/item/2979-o-sekularnim-muslimanima &quot;O sekularnim muslimanima&quot;], objavljeno 18. studenoga 2015., pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

{{citat|Najopasniji među njima (sekularistima) su intelektualci koji promišljaju svoj sekularizam i od njega rade životno uvjerenje ili znanost, da ne kažemo zasebnu religioznost. Oni običniji, svjesni su svojeg pada u sekularno, ali to i priznaju i neće poput nekih intelektualaca čitati Kur`an i hadise da bi im našli greške i rupe. Imamo, dakle, sekulariste posvađane s Bogom i one posvađane sa samim sobom.|Begović, 2015.}}

Ostatak islamskoga svijeta ne zadržava se na blagoj kritici sekularnog larpurlartizma, nego se uočavaju ''sveobuhvatni napori za ponovnu uspostavu islamskih zakona umjesto zapadnoga prava, povećana upotreba vjerskog izražavanja i simbolike, socijalno karitativno djelovanje, širenje islamske naobrazbe odnosno islamizacija školskog programa, povećano sudjelovanje u vjerskim obredima, dominantno mjesto islamskih skupina u oporbama sekularnim vladama u muslimanskim društvima te sve širi napori da se razvije međunarodna solidarnost među islamskim državama i društvima.''&lt;ref&gt;Adrijan Marković, &quot;SOCIJETALNE DIMENZIJE ISLAMSKOG FUNDAMENTALIZMA U OKVIRU ARAPSKO-IZRAELSKOG SUKOBA&quot;, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2014., str. 3&lt;/ref&gt;

Turski predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdogan]] 2011. godine je rekao:
{{citat|Turska ima sekularni Ustav prema kojem je država jednako distancirana od svih religija, dok sekularizam zasigurno ne znači ateizam. Moja je preporuka usvajanje sekularnog Ustava i u Egiptu.|Recep Tayyip Erdogan za državne posjete Egiptu 2011. godine}}

Iako Erdogan spominje sekularizam, jasno kaže da njegov sekularizam ne znači ateizam. Dodatno, predsjednik turskog parlamenta Ismail Kahraman pozvao je na izradu vjerskoga ustava.&lt;ref&gt;''Iako je šef Komisije za izradu Ustava u Turskoj Mustafa Centob najavio je da će nacrt novog Ustava zadržati načelo sekularizma, jasno je da je poziv Kahramana na izradu vjerskog Ustava bio izraz ideološke borbe u kontekstu duge historijske konfrontacije. Ovakav poziv nije bilo moguće uputiti prije nekoliko godina, jer bi takva izjava bila dovoljna da osoba završi u zatvoru, ako ne osuđena i na smrt. Možda iznošenje ovakvih prijedloga danas dolazi kao povik koji silazi sa usana većine Turaka, a kojim se želi poručiti da Turskoj više nije potreban sekularni sistem u onoj mjeri koliko joj je potreban Ustav u skladu s turskim identitetom koji predstavlja mješavinu islama i osmanskog perioda. Turska sada definitivno vidi svoju snagu u posebnom modelu vlasti, a ne u slijeđenju Evropske unije.'', [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/povratak-sukoba-sekularizma-i-religije-u-turskoj &quot;Povratak sukoba sekularizma i religije u Turskoj&quot;], objavljeno 10. svibnja 2016., pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

Na granici islama i kršćanstva postoji blaga kritika sekularizma, no kako se ide na jug i istok, ta kritika se pretvara u društvene promjene, od izvjesne mogućnosti da Turska ne bude onoliko sekularna koliko je to bila u zadnjih sto godina, i na koncu - ekstremizam [[ISIL]]-a i terorističkih incidenata poput slučaja [[Charlie Hebdo|Charlija Hebdoa]] 2015. godine.

==Povezani članci==

* [[Agnosticizam]]
* [[Ateizam]]
* [[Antiteizam]]
* [[Teokracija]]

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

{{ireligija}}
[[Kategorija:Političke ideologije]]
[[Kategorija:Politika]]</text>
      <sha1>nbzb9twjd8vgv713e54pk751otpllyu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432401</id>
      <parentid>6432400</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:34:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SmileyEnvelope</username>
        <id>278054</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11859" xml:space="preserve">{{slično|sekularizmu kao društvenoj promjeni, sekularizaciji|sekularne pojave, događaje i jednadžbe|sekularno}}
[[Datoteka:Holyoake2.JPG|mini|200px|George Jacob Holyoake, autor pojma &quot;sekularizam&quot;]]
'''Sekularizam''' (od latinske riječi ''saeculum'', koja ukazuje na sve ono što ne pripada [[Religija|Religiji]]) je vjerovanje, ideja da vjeru i vjerska uvjerenja valja odbaciti i zanemariti.&lt;ref&gt;[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=dlZjXRM%3D&amp;keyword=sekularizam hjp.znanje.hr], pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt; Pojam 'sekularna kultura' shvaćamo u smislu da država ima male ili nikakve ingerencije u vjerskoj sferi i obratno, da vjera ima male i nikakve ingerencije u državnim poslovima. Sekularizacijom [[Država|države]] uloga religioznih zakona i učenja počinje slabiti. Sekularizacija je odvajanja državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države, od vjerskih institucija i [[Vjerski fundamentaliz|vjerskih mišljenja]].

== Kratka povijest odnosa vjere i države ==

Od početka države i pisma do 18. stoljeća postojala su dva ključna odnosa, uzrokovana djelomično time što je do pojave prosvjetiteljstva povezanost čovjeka i vjere shvaćana kao prirodna istina, prvi, između Crkve i države postojala je tijesna veza,&lt;ref&gt;''Politolog i sociolog Franz-Xaver Kaufmann za polazište uzima povijest pojma religije koji je relevantan postao tek u 18. stoljeću. Prethodna fraza &quot;religio naturalis&quot; izražavala je stajalište da je svaki čovjek po prirodi religiozno biće.'', Ivan Janez Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, [[Nova prisutnost]], br. 12, 2014., str. 7&lt;/ref&gt; te drugi, monarh je bio apsolutni vlastodržac, iako su se društveni odnosi od [[Državno uređenje Asirije|Asirije]] do Europe 18. stoljeća znatno promijenili, feudalno društvo je slijedilo robovlasništvo, ali samo stoljeće starija izreka &quot;'''država, to sam ja'''&quot;, pripisana [[Luj XIV., kralj Francuske|Luju XIV.]], jasno govori o svjetonazoru gdje je monarh centar države odnosno vlasti.

=== Oduzimanje imovine, zabrane ===
[[Sekularizacija]], u smislu oduzimanja crkvene imovine od strane svjetovne vlasti&lt;ref name='sekularizacijaHR'&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55246 www.enciklopedija.hr], pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt; provedena je u Francuskoj za [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] [[1789.]] oduzimanjem svih crkvenih dobara, u drugim europskim državama, Italiji, Portugalu, Španjolskoj provedena je djelomično u 19. i 20. stoljeću zabranom nekih vjerskih kongregacija i samostana.&lt;ref name='sekularizacijaHR' /&gt;

=== Religija i moderna država ===

Postulati modernih, demokratskih država su:
* religiozna neutralnost države,
* sloboda ispovjedanja vjere, odnosno &quot;''individualni odabir državljana na području svjetonazora.''&quot;&lt;ref&gt;Ivan Janez Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, Nova prisutnost, br. 12, 2014., str. 8&lt;/ref&gt;

Iako su komunistički prvaci priželjkivali i naviještali izumiranje vjere, ponavljanjem [[Karl Marx|Marxova]] izraza &quot;vjera je opijum za narod&quot;, najave nekih sociologa i filozofa nisu se ostvarile.&lt;ref&gt;''Navedeno ipak nije prouzrokovalo izumiranje religije, kao što su najavljivali neki sociolozi i filozofi, već je njene tragove moguće zamijetiti na različitim razinama. Sociološki gledano, religija nije izumrla već je svoje pojavne oblike preoblikovala unutar sekularnog svijeta.'', Ivan Janez Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, Nova prisutnost, br. 12, 2014., str. 9&lt;/ref&gt; 

Štoviše, moderni protestantizam i moderno pravoslavlje naziru se tijesno uz državu tamo gdje egzistiraju.&lt;ref&gt;''protestantizam je uz pomoć prosvjetiteljstva očuvao srednjovjekovni model povezanosti vjerske i političke vlasti. Dobar su primjer za to Engleska i neke skandinavske države. Sličnu povezanost možemo vidjeti i u pravoslavnom svijetu, gdje također dolazi do tijesnog suživota države i Pravoslavne crkve, odnosno u nekim državama možemo govoriti o državnoj crkvi.'', Ivan Janez Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, Nova prisutnost, br. 12, 2014., str. 10&lt;/ref&gt;

Pravno i funkcionalno, u Europi se razlikuju dva bitno različita odnosa odvojenosti Crkve i države: 

* Provođenje sekularizacije koja zahvaća sve sfere, javne i kulturne, primjer takvih država su [[Francuska]] i [[Nizozemska]].
* Liberalniji odnos, gdje pojedine države, poput [[Austrija]], [[Njemačka]], [[Italija]], itd. ne šire sekularizaciju na područje javnosti i kulture.&lt;ref&gt;''u suvremenoj Europi: s jedne strane razdvajanje Crkve i države koja sekularizaciju širi i na sferu javnosti (Francuska i Nizozemska) te, s druge strane, povezanosti države i Crkve posebnim ugovornim prijenosom nekih javnopravnih nadležnosti na crkve, odnosno vjerske zajednice  (Austrija, Njemačka, Italija, Španjolska itd.). U tim je državama razina javnosti jasno odvojena od države, a država sekularizaciju ne širi u sferu javnosti na razini kulture. Danas se oba modela različito kombiniraju i sastavni su dio europske pravne prakse koja osigurava pravno jamstvo ostvarivanja slobode vjeroispovijesti kao jedne od temeljnih ljudskih prava. Tako se govori o sustavu »pluralnog uključivanja vjera i svjetonazora«.'', Ivan Janez Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, Nova prisutnost, br. 12, 2014., str. 11&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/miklenic-je-u-pravu-da-hrvatska-po-ustavu-nije-sekularna-drzava-1190859 www.vecernji.hr], Frane Staničić, ''&quot;U svijetu postoje tri modela, prvi je model jedinstva Crkve i države pa postoji državna crkva kao u V. Britaniji, Danskoj... Drugi je kooperacijski model, prevladavajući u Europi, u koji spadamo i mi te Italija, Njemačka, Španjolska... Treći je model stroge odvojenosti Crkve od države koji praktički vrijedi samo u Francuskoj, u kojoj vjeronauk nije u školama jer je ona apsolutno sekularna država.&quot;'', objavljeno 27. kolovoza 2017., pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

=== Religija i postsocijalističke države ===

Suprotno ustavima modernih država i samome Ustavu EU, u bivšim komunističkim državama javljaju se ideologije i političke prakse koje demokraciju i slobodu vjere ne razumiju, nego je tumače na svoj način, naslijeđen iz totalitarizma:

{{citat|Ukoliko se sekularizacija političkim utjecajem pretvara u sekularizam, koji planski i sustavno izgurava religiozno iz javnog života, a na njegovo mjesto u staroj marksističkoj maniri uvodi kvazireligiozne prakse ili čak te prakse ustaljuje kao politički podupirane rituale, suočavamo se s procesima koji nisu demokratski i koji ne pridonose pluralnom, slobodnom i kreativnom građanskom društvu, u kojeg uvrštavamo i crkve i vjerske zajednice. Europska unija u svom ustavu postavlja okvir stalnog, otvorenog i javnog dijaloga, koji se mora odvijati između svjetovnih vlasti i predstavnika vjerskih zajednica. Neke ideologije i političke prakse u bivšim komunističkim državama navedene pojmove još uvijek ne razumiju na europski način, već na svoj način, naslijeđen iz totalitarizma. To je za nove države bivše Jugoslavije skoro zajedničko iskustvo i zajednički problem.|Štuhec, &quot;Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu&quot;, 2014.}}

''Ono društvo koje isključuje vjeru iz kulture nije na pravi način „sekularno“, niti ono društvo kojem država nameće ateizam može biti slobodno i demokratsko.''&lt;ref&gt;[[Iain Benson|Iain T. Benson]], izvornik [https://www.catholiceducation.org/en/culture/catholic-contributions/secular-confusions.html &quot;Secular Confusions&quot;], prosinac 2000.; hrvatski prijevod Juraj Lokmer [https://narod.hr/kultura/sekularizam-sekularnost-i-odnos-crkve-i-drzave-izvrsna-rasclamba-iz-pera-poznatog-profesora-prava-i-filozofa &quot;Sekularizam, sekularnost i odnos Crkve i države – izvrsna raščlamba iz pera poznatog profesora prava i filozofa&quot;], objavljeno 15. kolovoza 2018., pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Sekularizam i islamske države ==

Islam je u Europu organizirano, kao država prodro za vrijeme Osmanskog carstva do [[BiH|Bosne i Hercegovine]], gdje se može iščitati praktično isti stav kao i u ostatku Europe:&lt;ref&gt;Filip Mursel Begović, [https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/teme/item/2979-o-sekularnim-muslimanima &quot;O sekularnim muslimanima&quot;], objavljeno 18. studenoga 2015., pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

{{citat|Najopasniji među njima (sekularistima) su intelektualci koji promišljaju svoj sekularizam i od njega rade životno uvjerenje ili znanost, da ne kažemo zasebnu religioznost. Oni običniji, svjesni su svojeg pada u sekularno, ali to i priznaju i neće poput nekih intelektualaca čitati Kur`an i hadise da bi im našli greške i rupe. Imamo, dakle, sekulariste posvađane s Bogom i one posvađane sa samim sobom.|Begović, 2015.}}

Ostatak islamskoga svijeta ne zadržava se na blagoj kritici sekularnog larpurlartizma, nego se uočavaju ''sveobuhvatni napori za ponovnu uspostavu islamskih zakona umjesto zapadnoga prava, povećana upotreba vjerskog izražavanja i simbolike, socijalno karitativno djelovanje, širenje islamske naobrazbe odnosno islamizacija školskog programa, povećano sudjelovanje u vjerskim obredima, dominantno mjesto islamskih skupina u oporbama sekularnim vladama u muslimanskim društvima te sve širi napori da se razvije međunarodna solidarnost među islamskim državama i društvima.''&lt;ref&gt;Adrijan Marković, &quot;SOCIJETALNE DIMENZIJE ISLAMSKOG FUNDAMENTALIZMA U OKVIRU ARAPSKO-IZRAELSKOG SUKOBA&quot;, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2014., str. 3&lt;/ref&gt;

Turski predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdogan]] 2011. godine je rekao:
{{citat|Turska ima sekularni Ustav prema kojem je država jednako distancirana od svih religija, dok sekularizam zasigurno ne znači ateizam. Moja je preporuka usvajanje sekularnog Ustava i u Egiptu.|Recep Tayyip Erdogan za državne posjete Egiptu 2011. godine}}

Iako Erdogan spominje sekularizam, jasno kaže da njegov sekularizam ne znači ateizam. Dodatno, predsjednik turskog parlamenta Ismail Kahraman pozvao je na izradu vjerskoga ustava.&lt;ref&gt;''Iako je šef Komisije za izradu Ustava u Turskoj Mustafa Centob najavio je da će nacrt novog Ustava zadržati načelo sekularizma, jasno je da je poziv Kahramana na izradu vjerskog Ustava bio izraz ideološke borbe u kontekstu duge historijske konfrontacije. Ovakav poziv nije bilo moguće uputiti prije nekoliko godina, jer bi takva izjava bila dovoljna da osoba završi u zatvoru, ako ne osuđena i na smrt. Možda iznošenje ovakvih prijedloga danas dolazi kao povik koji silazi sa usana većine Turaka, a kojim se želi poručiti da Turskoj više nije potreban sekularni sistem u onoj mjeri koliko joj je potreban Ustav u skladu s turskim identitetom koji predstavlja mješavinu islama i osmanskog perioda. Turska sada definitivno vidi svoju snagu u posebnom modelu vlasti, a ne u slijeđenju Evropske unije.'', [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/povratak-sukoba-sekularizma-i-religije-u-turskoj &quot;Povratak sukoba sekularizma i religije u Turskoj&quot;], objavljeno 10. svibnja 2016., pristupljeno 13. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

Na granici islama i kršćanstva postoji blaga kritika sekularizma, no kako se ide na jug i istok, ta kritika se pretvara u društvene promjene, od izvjesne mogućnosti da Turska ne bude onoliko sekularna koliko je to bila u zadnjih sto godina, i na koncu - ekstremizam [[ISIL]]-a i terorističkih incidenata poput slučaja [[Charlie Hebdo|Charlija Hebdoa]] 2015. godine.

==Povezani članci==

* [[Agnosticizam]]
* [[Ateizam]]
* [[Antiteizam]]
* [[Teokracija]]

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

{{ireligija}}
[[Kategorija:Političke ideologije]]
[[Kategorija:Politika]]</text>
      <sha1>g7usn0bn51k7jj3j2n55odltu69kt63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tomislav Rukavina (nogometaš)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>135369</id>
    <revision>
      <id>6432263</id>
      <parentid>6426090</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:05:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4706" xml:space="preserve">{{otheruses2|[[Tomislav Rukavina]]}}
{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Tomislav Rukavina
| slika                            = 
| puno ime                         = Tomislav Rukavina
| visina                           = 177 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[14. listopada]] [[1974.]]
| mjesto rođenja                   =
| država                           = {{ZD+X/H|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = 
| broj u klubu                     =
| pozicija                         = trener (kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]])
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           = [[1992.]] – [[1993.]] &lt;br /&gt; [[1994.]] – [[1995.]] &lt;br /&gt; [[1996.]] – [[1999.]] &lt;br /&gt; [[2000.]] – [[2003.]] &lt;br /&gt; [[2003.]] – [[2005.]]
| profesionalni klubovi            = [[NK Osijek|Osijek]] &lt;br /&gt; [[NK Zagreb|Zagreb]] &lt;br /&gt; [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] &lt;br /&gt; [[SSC Venezia|Venezia]] &lt;br /&gt; [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}123 {{0}}{{0}}{{0}}(9) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}50 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}65 {{0}}{{0}}{{0}}(6)
| godine u reprezentaciji          = [[1998.]] – [[2001.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja                = [[2009.]] – [[2010.]] &lt;br /&gt; [[2011.]] &lt;br /&gt; [[2012.]] – [[2013.]] &lt;br /&gt; [[2014.]] – [[2015.]] &lt;br&gt; [[2017.]] – [[2019.]] &lt;br&gt; [[2019.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2020.]]
| klubovi                          = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (pom. trener) &lt;br /&gt; [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] (pom. trener) &lt;br /&gt; [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (pom. trener) &lt;br /&gt; [[NK Osijek|Osijek]] &lt;br&gt; [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb do 19]] &lt;br&gt; {{NogRep|HRV17}} &lt;br&gt; {{NogRep|HRV21}} (v.d.)
| napomena                         = 
}}
'''Tomislav Rukavina''' ([[Osijek]], [[14. listopada]] [[1974.]]), bivši [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš i trener. Otac je [[Gabrijel Rukavina|Gabrijela Rukavine]].

Rukavina je s profesionalnom nogometnom karijerom počeo igrajući u [[NK Osijek|Osijeku]]. Nakon sezonu i pol seli u [[NK Zagreb|Zagreb]] gdje dolazi na veliku scenu. Ubrzo ga zapažaju stručnjaci gradskog rivala [[GNK Dinamo Zagreb|Croatije]], danas Dinama, za koji potpisuje na zimu sezone [[1. HNL 1995./96.|1995./96]]. U modrom se dresu probio do reprezentacije za koju debitira netom prije opjevanog [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Mundiala '98]], igrajući u rodnom gradu protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]]. Na Svjetsko prvenstvo, ipak, nije niti putovao zbog ozljede. Kasnije još bilježi i svih 90 minuta s [[SR Jugoslavija|Jugoslavijom]] u [[Zagreb]]u, a sveukupno je do siječnja [[2001.]] odigrao 6 utakmica.

S Croatijom nastupa u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], a u domaćem prvenstvu 4 puta postaje prvak, te nakon tih odličnih igara za 8 milijuna maraka (20% otišlo NK Zagrebu) seli u [[italija|talijansku]] ligu gdje naredne 3 sezone, što u [[Serie A]] što u [[Serie B]], brani boje [[SSC Venezia|Venezije]].

Potom se vraća u [[1. HNL]], i to, [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]. U dvije sezone postaje standardan branič, iskazavši se pogotovo u međunarodnim susretima poput onih s talijanskom [[AS Roma|Romom]]. Nakon 2 naslova prvaka odlazi iz kluba, te [[2006.]] prekida uspješnu karijeru.
Ukupno je osvojio 6 naslova prvaka Hrvatske i 3 puta Hrvatski nogometni kup.

Povremeno je radio kao trener na Nogometnoj akademiji [[Davor Šuker]].

Nakon dolaska [[Krunoslav Jurčić|Krunoslava Jurčića]] za trenera [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] u ožujku [[2009.]], Rukavina mu postaje pomoćni trener u više navrata.
{{Statistika u Hajduku
|38|0
|6|0
|1|1
|7|0
|0|0
|52|1
|13|5
|65|6}}

== Izvori ==
{{izvori}}

=== Vanjske poveznice ===

* [http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=51 Nogometni-magazin: statistika]

&lt;div class=&quot;Boxmerge&quot;&gt;
{{hajduksastav 04./05.}}
{{hajduksastav 03./04.}}
&lt;/div&gt;

{{GLAVNIRASPORED:Rukavina, Tomislav}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši Venezije]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]]
[[Kategorija:Treneri NK Osijeka]]
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]</text>
      <sha1>g9vqtlpetaojyd2ucap2bdhm2tp8y5t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432264</id>
      <parentid>6432263</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:08:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4704" xml:space="preserve">{{otheruses2|[[Tomislav Rukavina]]}}
{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Tomislav Rukavina
| slika                            = 
| puno ime                         = Tomislav Rukavina
| visina                           = 177 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[14. listopada]] [[1974.]]
| mjesto rođenja                   =
| država                           = {{ZD+X/H|HRV}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = 
| broj u klubu                     =
| pozicija                         = trener (kao igrač [[Branič (nogomet)|branič]])
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           = [[1992.]] – [[1993.]] &lt;br /&gt; [[1994.]] – [[1995.]] &lt;br /&gt; [[1996.]] – [[1999.]] &lt;br /&gt; [[2000.]] – [[2003.]] &lt;br /&gt; [[2003.]] – [[2005.]]
| profesionalni klubovi            = [[NK Osijek|Osijek]] &lt;br /&gt; [[NK Zagreb|Zagreb]] &lt;br /&gt; [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] &lt;br /&gt; [[SSC Venezia|Venezia]] &lt;br /&gt; [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}123 {{0}}{{0}}{{0}}(9) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}50 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}65 {{0}}{{0}}{{0}}(6)
| godine u reprezentaciji          = [[1998.]] – [[2001.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja                = [[2009.]] – [[2010.]] &lt;br /&gt; [[2011.]] &lt;br /&gt; [[2012.]] – [[2013.]] &lt;br /&gt; [[2014.]] – [[2015.]] &lt;br&gt; [[2017.]] – [[2019.]] &lt;br&gt; [[2019.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2020.]]
| klubovi                          = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (pom. trener) &lt;br /&gt; [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] (pom. trener) &lt;br /&gt; [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (pom. trener) &lt;br /&gt; [[NK Osijek|Osijek]] &lt;br&gt; [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb do 19]] &lt;br&gt; {{NogRep|HRV17}} &lt;br&gt; {{NogRep|HRV21}} (v.d.)
| napomena                         = 
}}
'''Tomislav Rukavina''' ([[Osijek]], [[14. listopada]] [[1974.]]), bivši [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš i trener. Otac je [[Gabriel Rukavina|Gabriela Rukavine]].

Rukavina je s profesionalnom nogometnom karijerom počeo igrajući u [[NK Osijek|Osijeku]]. Nakon sezonu i pol seli u [[NK Zagreb|Zagreb]] gdje dolazi na veliku scenu. Ubrzo ga zapažaju stručnjaci gradskog rivala [[GNK Dinamo Zagreb|Croatije]], danas Dinama, za koji potpisuje na zimu sezone [[1. HNL 1995./96.|1995./96]]. U modrom se dresu probio do reprezentacije za koju debitira netom prije opjevanog [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Mundiala '98]], igrajući u rodnom gradu protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]]. Na Svjetsko prvenstvo, ipak, nije niti putovao zbog ozljede. Kasnije još bilježi i svih 90 minuta s [[SR Jugoslavija|Jugoslavijom]] u [[Zagreb]]u, a sveukupno je do siječnja [[2001.]] odigrao 6 utakmica.

S Croatijom nastupa u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], a u domaćem prvenstvu 4 puta postaje prvak, te nakon tih odličnih igara za 8 milijuna maraka (20% otišlo NK Zagrebu) seli u [[italija|talijansku]] ligu gdje naredne 3 sezone, što u [[Serie A]] što u [[Serie B]], brani boje [[SSC Venezia|Venezije]].

Potom se vraća u [[1. HNL]], i to, [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]. U dvije sezone postaje standardan branič, iskazavši se pogotovo u međunarodnim susretima poput onih s talijanskom [[AS Roma|Romom]]. Nakon 2 naslova prvaka odlazi iz kluba, te [[2006.]] prekida uspješnu karijeru.
Ukupno je osvojio 6 naslova prvaka Hrvatske i 3 puta Hrvatski nogometni kup.

Povremeno je radio kao trener na Nogometnoj akademiji [[Davor Šuker]].

Nakon dolaska [[Krunoslav Jurčić|Krunoslava Jurčića]] za trenera [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] u ožujku [[2009.]], Rukavina mu postaje pomoćni trener u više navrata.
{{Statistika u Hajduku
|38|0
|6|0
|1|1
|7|0
|0|0
|52|1
|13|5
|65|6}}

== Izvori ==
{{izvori}}

=== Vanjske poveznice ===

* [http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=51 Nogometni-magazin: statistika]

&lt;div class=&quot;Boxmerge&quot;&gt;
{{hajduksastav 04./05.}}
{{hajduksastav 03./04.}}
&lt;/div&gt;

{{GLAVNIRASPORED:Rukavina, Tomislav}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši Venezije]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]]
[[Kategorija:Treneri NK Osijeka]]
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]</text>
      <sha1>01y79sj1j641u6810xdyimrxla3ua8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rambo Amadeus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>136457</id>
    <revision>
      <id>6432336</id>
      <parentid>6427016</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:15:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3509" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antonije_Pusic_Rambo_Amadeus.jpg|mini|desno|Rambo Amadeus 2013.]]
'''Antonije Pušić''', poznatiji pod pseudonimom '''''Rambo Amadeus''''' (ranije poznat kao ''Rambo Amadeus Lee'') ([[Kotor]], [[14. lipnja]] [[1963.]]), crnogorski je [[rock]]-pjevač i tekstopisac, koji živi i radi u [[Beograd]]u.

Osnovnu i srednju školu završio je u [[Herceg-Novi|Herceg-Novom]]. Nakon toga pohađao je i nižu muzičku školu, odsjek klavir. Glazbenu karijeru započeo je [[1979.]] godine u jazz-punk-bendu &quot;Radioaktivni otpad&quot;. Godine [[1984.]] je s grupom &quot;Egzodus&quot; svirao u [[Sarajevo|sarajevskom]] hotelu &quot;Bristol&quot; na otvaranju [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]].
Rambo Amadeus je poznat po kritici [[turbofolk]]a (skovao je naziv za taj glazbeni pravac) i [[nacionalizam|nacionalizma]], te satiričnim tekstovima, od koji su ponekad teško razumljivi. Živi i radi u [[Beograd]]u.

Godine [[1992.]] tijekom [[Domovinski rat|velikosprspke agresije na Hrvatsku]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosnu i Hercegovinu]], održavalo se &quot;Beogradsko proljeće&quot;, večer zabavne i popularne glazbe, na kojoj su nastupili brojni poznati srpski estradni umjetnici. Nastup glazbenice [[Bebi Dol]] (Dragane Šarić), na završetku izravnog prijenosa, Rambo Amadeus prekinuo je riječima:&lt;ref&gt;Cereal. [http://priznajem.hr/zivot/kultura/glazba/video-rambo-amadeus-zbog-rata-prekinuo-izravan-prijenos-beogradskog-proleca-1992-godine/ ''(VIDEO) Rambo Amadeus zbog rata prekinuo izravan prijenos ‘Beogradskog proleća’ 1992. godine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180131024214/http://priznajem.hr/zivot/kultura/glazba/video-rambo-amadeus-zbog-rata-prekinuo-izravan-prijenos-beogradskog-proleca-1992-godine/ |date=31. siječnja 2018. }} priznajem.hr, objavljeno i pristupljeno 29. siječnja 2018.&lt;/ref&gt;

{{citat2|Dobra večer, ja sam bio prinuđen da predivnu Bebi Dol prekinem zato što program na televiziji ide do pola deset uživo. Ja imam 2 minuta da se obratim naciji da kažem dok mi sviramo da padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu. Nećemo da zabavljamo biračko tijelo. Jebem vam mater!}} 

Više puta je nastupao u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te je surađivao s [[Dino Dvornik|Dinom Dvornikom]].

Brat Antonija Pušića, [[Andrija Pušić]] je svirao u grupama [[Otroci socializma]] i [[Na lepem prijazni]].

== Diskografija ==
*O tugo jesenja (turbo folk) (PGP-RTB, 1988.)
*[[Hoćemo gusle]] (PGP-RTB, 1989.)
*Psihološko propagandni komplet M-91 (PGP-RTB, 1991.)
*Kurac, Pička, Govno, Sisa (LIVE) (Gema &amp; DE, 1993.)
*Izabrana dela (kompilacija) (PGP RTS, 1994.)
*Mikroorganizmi (Komuna, 1996.)
*Titanik (limited edition) (Komuna, 1997.)
*Titanic (Komuna, 1997.)
*Koncert u KUD France Prešeren (LIVE) (Vinilmanija, 1997.)
*Zbrana dela 1 (kompilacija) (Vinilmanija, 1998.)
*Zbrana dela 2 (kompilacija) (Vinilmanija, 1998.)
*Metropolis B (tour-de-force) (B92, 1998.)
*Čobane vrati se (Dallas, 2000.)
*Don't happy, be worry (Metropolis, 2000.)
*Bolje jedno vruće pivo nego četiri ladna (Live in Skopje) (Metropolis, 2002.)
*Oprem Dobro (B92, 2005.)
*Hipishizik metafizik (PGP-RTS, 2008.)
*Vrh Dna (Mascom Records, 2015.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
*[http://www.ramboamadeus.cg.yu/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080119151739/http://www.ramboamadeus.cg.yu/ |date=19. siječnja 2008. }}

[[Kategorija:Crnogorski pjevači]]
[[Kategorija:Tekstopisci]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Eurovizijski izvođači]]</text>
      <sha1>790h0sds85pa6oknkyzt5gdxen37dp4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izgubljeni svijet: Jurski park</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152385</id>
    <revision>
      <id>6432222</id>
      <parentid>6407936</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:13:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>nije izbrani, već tjedni članak :-)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67309" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|23. tjedan 2022.}}
{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir film
| naslov filma     = Izgubljeni svijet: Jurski park
| naslov originala = The Lost World: Jurassic Park
| slika            = Izgubljeni svijet jurski park.jpg
| opis slike       = Hrvatski plakat filma ''Izgubljeni svijet: Jurski park''
| veličina slike   = 250px
| režija           = [[Steven Spielberg]]
| producenti       = Gerald R. Molen&lt;br&gt;Colin Wilson
| scenarij         = [[David Koepp]]&lt;br&gt;'''Prema knjizi:'''&lt;br&gt;[[Izgubljeni svijet (knjiga)|Izgubljeni svijet]]&lt;br&gt;Autor: [[Michael Crichton]]
| pripovjedač = 
| glavne uloge     = [[Jeff Goldblum]]&lt;br&gt;[[Julianne Moore]]&lt;br&gt;[[Vince Vaughn]]&lt;br&gt;[[Pete Postlethwaite]]&lt;br&gt;[[Vanessa Lee Chester]]&lt;br&gt;[[Arliss Howard]]&lt;br&gt;[[Peter Stormare]]&lt;br&gt;[[Richard Schiff]]&lt;br&gt;[[Richard Attenborough]]
| glazba           = [[John Williams]]
| snimatelj        = [[Janusz Kaminski]]
| montaža          = [[Michael Kahn]]
| distributer      = [[Universal Pictures]]&lt;ref name=&quot;afi&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.afi.com/members/catalog/DetailView.aspx?s=&amp;Movie=67640 |title=The Lost World: Jurassic Park |work=AFI Catalog of Feature Films |accessdate=2017-07-09}}&lt;/ref&gt;
| godina           = [[1997.]]
| trajanje         = 129 min.&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Lost World - Jurassic Park |url=http://www.bbfc.co.uk/releases/lost-world-jurassic-park-1997-0 |publisher=British Board of Film Classification |accessdate=2013-04-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160107155243/http://www.bbfc.co.uk/releases/lost-world-jurassic-park-1997-0 |archivedate=7. siječnja 2016.}}&lt;/ref&gt;
| država           = {{ZD+X/S|SAD}}
| jezik            = [[engleski]]
| budžet           = $73 000 000
| zarada           = $618 600 000
| žanr             = avantura, akcija
| prethodni        = ''[[Jurski park]]''
| sljedeći         = ''[[Jurski park 3|Jurski park III]]''
| web stranica     = http://www.lost-world.com/
| imdb_id          = 0119567
}}

'''''Izgubljeni svijet: Jurski park''''' (u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] preveden i kao '''Izgubljeni svijet: Jurassic Park'''; [[engleski jezik|eng.]] ''The Lost World: Jurassic Park'') [[SAD|američki]] je [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastični]] avanturistički film iz [[1997.]] godine, ujedno i drugi nastavak filmskog serijala o Jurskom parku. Kao direktan [[Jurski park (1993.)|nastavak prvog filma]] iz [[1993.]] godine ''Izgubljeni svijet'' režirao je [[Steven Spielberg]], a napisao [[David Koepp]]. Priča filma djelomično se temelji na romanu [[Izgubljeni svijet (knjiga)|''Izgubljeni svijet'']] iz [[1995.]] godine autora [[Michael Crichton|Michaela Crichtona]]. Film su producirali Gerald R. Molen i Colin Wilson. Glumac [[Jeff Goldblum]] u ovom je filmu ponovio ulogu ekscentričnog [[matematičar]]a Iana Malcolma iz prvog nastavka serijala, a u ostalim ulogama su mu se pridružili [[Julianne Moore]], [[Pete Postlethwaite]], [[Vince Vaughn]], [[Vanessa Lee Chester]] i [[Arliss Howard]]. Goldblum je jedini glumac iz prethodnog filma koji se ovdje pojavljuje u većoj ulozi. U ''[[cameo]]'' ulogama pojavljuju se [[Richard Attenborough]] kao John Hammond te nakratko Joseph Mazzello i Ariana Richards kao Hammondovi unuci Tim i Lex.

Priča filma odvija se četiri godine nakon događaja prikazanih u prethodnom nastavku, a smještena je na Islu Sornu, izmišljenu napuštenu [[otok]] koji se nalazi na [[Pacifik|pacifičkom]] dijelu obale [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] u blizini [[Kostarika|Kostarike]], a gdje genetski modificirani [[dinosauri]] koje je stvorila Hammondova kompanija InGen slobodno žive u vlastitom [[Ekosustav|ekosustavu]]. Saznavši da njegov nećak koji je u međuvremenu preuzeo kontrolu nad kompanijom InGen namjerava uhvatiti nekoliko dinosaura na Isla Sorni i dovesti ih na kopno, Hammond na otok šalje ekspediciju predvođenu doktorom Ianom Malcolmom kako bi preduhitrili InGenove plaćenike. Dvije grupe prvo će se sukobiti, ali onda biti prisiljeni udružiti snage ne bi li pokušali pobjeći od puno veće opasnosti koja im prijeti.

Nakon velikog uspjeha prve [[knjiga|knjige]] i [[film]]a, autor Crichton na zahtjev mnogobrojnih obožavatelja napisao je nastavak. Knjiga je izdana [[1995.]] godine, a odmah potom započela je produkcija na filmskom nastavku. Snimanje filma odvijalo se u razdoblju od [[rujan|rujna]] do [[prosinac|prosinca]] [[1996.]] godine, većinom u [[Kalifornija|Kaliforniji]], premda su određeni dijelovi filma snimani i u [[Kauai]]ju (država [[Havaji]]) gdje je sniman i prethodni nastavak. Radnja ''Izgubljenog svijeta'', kao i izgled samoga filma, puno su mračniji od prethodnika, a povećana je i upotreba [[CGI|računalno generiranih efekata]], a to se posebno odnosi na prikaz dinosaura. Film ''Izgubljeni svijet'' dobio je pomiješane kritike filmske struke, a na svjetskim kino blagajnama utržio je 618 milijuna [[Američki dolar|dolara]]. Nastavak, jednostavno naslovljen [[Jurski park 3|Jurski park III]], u kino distribuciju krenuo je [[18. srpnja]] [[2001.]] godine.

== Radnja ==
{{Otkrivanje radnje}}
Na Isla Sorni, [[otok]]u koji se nalazi u blizini obale [[Kostarika|Kostarike]], mlada djevojka Cathy Bowman tijekom obiteljskog odmora lunja okolo i ostaje živa nakon napada skupine [[kompsognatus]]a. Njezini roditelji ulože tužbu protiv kompanije InGen na čijem je čelu nećak Johna Hammonda, Peter Ludlow, a koji planira iskoristiti otok Islu Sornu kako bi nadomjestio financijski gubitak nastao nakon incidenta u Jurskom parku četiri godine ranije. [[Matematičar]] dr. Ian Malcolm dolazi na veliko obiteljsko imanje i sastane se s Hammondom. On mu objašnjava da je Isla Sorna otok na kojem je kompanija InGen kreirala dinosaure prije nego što ih je premjestila u Jurski park na otok Isla Nublar. Hammond se nada da će zaustaviti planove InGena na način da pošalje ekipu na Islu Sornu koja bi trebala dokumentirati trenutačni život tamošnjih dinosaura i tako stvoriti javno mnijenje koje će se protiviti uplitanju čovjeka u život na otoku. Ian, koji je jedva preživio katastrofu Jurskog parka, isprva odbija zadatak, ali nakon što sazna da je na otok već otišla njegova djevojka, [[Paleontologija|paleontologinja]] dr. Sarah Harding, pristaje otići; međutim ne kao dio ekipe znanstvenika i istraživača, već isključivo kao dio spasilačke službe.

Ian uskoro upoznaje ostale članove ekipe - Eddieja Carra ([[inženjer]]a i stručnjaka za opremu) i Nicka Van Owena (aktivista i video dokumentarista). Nakon dolaska na otok, njih trojica vrlo brzo pronalaze Saru, ali otkrivaju da je Ianova kćerka, Kelly, kriomice također stigla na otok. Njih petero uskoro ugledaju ekipu kompanije InGen, a koja se sastoji od plaćenika, lovaca, paleontologa i samog Ludlowa. Svi oni na otok dolaze s ciljem zarobljavanja nekoliko različitih vrsta  dinosaura. U međuvremenu, vođa ekipe Roland Tembo, veliki lovac, nada se uhvatiti muškog [[Tiranosaur]]usa na način da ga namami plačem ozlijeđenog mladunčeta tiranosaurusa. Te večeri, Ianova ekipa kriomice ulazi u kamp InGena te saznaje da će zarobljeni  dinosauri biti prevezeni u novi tematski park u [[San Diego, Kalifornija|San Diegu]]. To saznanje nagna Nicka i Saru da oslobode zatočene dinosaure, nakon čijeg stampeda kamp biva uništen.

Nick također oslobađa i mladunče tiranosaurusa te ga odnosi do kamp prikolice kako bi mu pokušao izliječiti slomljenu nogu. Nakon što Kelly ode na sigurno s Eddiejem, Ian shvaća da roditelji malog tiranosaurusa traže svoju bebu i trči do kamp prikolice. Čim tamo dođe, dva velika tiranosaurusa napadaju prikolicu. Iako Eddie, Sarah i Ian puštaju mladunče T-Rexa da ode svojim roditeljima, oni svejedno nastavljaju svoj napad i guraju prikolicu do ruba litice. Eddie pristiže u pomoć, ali nakon što pokuša sa svojim džipom povući prikolicu da ne padne niz provaliju, dva tiranosaurusa se vraćaju i živog ga rastrgaju. Prikolica pada niz liticu, ali Iana, Saru i Nicka spašava ekipa InGena skupa s Kelly. Kako je komunikacijska oprema obje skupine u potpunosti uništena, dva tabora primorana su početi raditi zajedno i pješke pokušati doći do radijske stanice InGena koja se nalazi u napuštenom selu. U međuvremenu Dieter, član InGenove lovačke skupine, biva ubijen od strane kompsognatusa.

Sljedeće večeri dva odrasla tiranosaurusa pronalaze kamp u kojem su smješteni ljudi, nakon što su pratili miris [[krv]]i svog malog mladunčeta na jakni od Sarah. Ženka T-Rexa progoni skupinu do [[vodopad]]a te proždire člana ekipe i stručnjaka za  dinosaure, dr. Roberta Burkea, dok istovremeno Roland uspijeva uhvatiti mužjaka T-Rexa. Većina ostatka ekipe InGena pogiba nakon napada [[velociraptor]]a dok pokušavaju pobjeći kroz visoku travu. Nick pronalazi komunikacijski centar i zove pomoć. Nakon što Ian, Sarah i Kelly dođu do napuštenog sela na otoku (bivše InGenove stanice), uspijevaju izbjeći napade raptora i pobjeći [[helikopter]]om koji ih odvozi s otoka.

Transportni [[brod]] prebacuje mužjaka tiranosaurusa u San Diego, ali prilikom dolaska u [[luka|luku]] brod ne staje i dolazi do sudara; kompletna posada broda je mrtva. Čuvar otvara teretna vrata broda što za posljedicu ima puštanje tiranosaurusa koji bježi u [[grad]] nakon čega slijedi njegov razarački pohod. Ian i Sarah uspiju doći do mladunčeta tiranosaurusa iz još uvijek nezavršenog novog Jurskog parka kompanije InGen u San Diegu kako bi ponovno namamili mužjaka do broda. Ludlow se umiješa u cijelu priču, ali ostaje zarobljen u spremištu gdje ga mladunče tiranosaurusa proždere. Prije nego odrasli mužjak ponovno uspije pobjeći, Sarah u njega ispaljuje strelicu koja sadržava sredstvo za smirenje, a Ian istovremeno zatvara teretna vrata. Dva tiranosaurusa vraćaju se natrag na otok Isla Sorna, a Hammond putem [[televizija|televizijskog]] intervjua objašnjava da su se [[SAD|američke]] i kostarikanske vlasti složile da otok proglase prirodnim rezervatom na taj ga način osiguravši od bilo kakvog uplitanja čovjeka uz riječi da će &quot;život pronaći put&quot;.

== Glumačka postava ==
[[File:JeffGoldblum07TIFF.jpg|thumb|250px|[[Jeff Goldblum]] - glumac koji u filmu ''Izgubljeni svijet: Jurski park'' tumači ulogu [[matematičar]]a dr. Iana Malcolma.]]
*[[Jeff Goldblum]] kao dr. Ian Malcolm, [[matematičar]] i jedini preživjeli u većoj ulozi u nastavku [[Jurski park (1993.)|filma iz 1993. godine]].
*[[Julianne Moore]] kao dr. Sarah Harding, [[Paleontologija|paleontologica]] i Ianova djevojka.
*[[Pete Postlethwaite]] kao Roland Tembo, veliki lovac iz [[Kenija|Kenije]] i vođa InGenove ekipe.
*[[Arliss Howard]] kao Peter Ludlow, trenutačni generalni direktor kompanije InGen i Hammondov pohlepni nećak. On je ujedno i glavni antagonist u filmu.
*[[Richard Attenborough]] kao John Hammond, bivši generalni direktor kompanije InGen i prvi vizionar Jurskog parka.
*[[Vince Vaughn]] kao Nick Van Owen, iskusni dokumentarist i borac za zaštitu okoliša.
*[[Vanessa Lee Chester]] kao Kelly Curtis, tinejdžerica ujedno i Ianova kćerka iz njegove bivše propale veze.
*[[Peter Stormare]] kao Dieter Stark, visoko-pozicionirani član InGenove ekipe, jedan od rijetkih na koje se Roland Tembo može osloniti.
*[[Harvey Jason]] kao Ajay Sidhu, Rolandov odan i dugogodišnji najbolji prijatelj i lovački partner iz [[Indija|Indije]].
*[[Richard Schiff]] kao Eddie Carr, plahi stručnjak za terensku opremu.
*[[Thomas F. Duffy]] kao dr. Robert Burke, stručnjak za  [[dinosauri|dinosaure]] u InGenovoj ekipi.
*Joseph Mazzello kao Tim Murphy, mlađi brat od Lex koji se s njom nalazio na otoku Isla Nublar.
*Ariana Richards kao Lex Murphy, unuka Johna Hammonda i jedna od preživjelih nakon katastrofe Jurskog parka.
*Camilla Belle kao Cathy Bowman, djevojčica s početka filma koju napadne skupina [[kompsognatus]]a.
*Robin Sachs kao Paul Bowman, otac djevojčice Cathy Bowman.

=== Životinje u filmu ===
[[File:Julianne Moore - 66ème Festival de Venise (Mostra).jpg|thumb|250px|[[Julianne Moore]] - glumica koja u filmu ''Izgubljeni svijet: Jurski park'' tumači ulogu [[paleontologija|paleontologinje]] dr. Sarah Harding.]]
Premda je u [[film]]u [[Jurski park (1993.)|Jurski park]]  [[dinosauri|dinosaure]] fizički izradila ekipa [[Stan Winston|Stana Winstona]], u filmu ''Izgubljeni svijet'' naglasak je uglavnom stavljen na [[kompjuter]]ski generirane snimke u produkciji kompanije Industrial Light &amp; Magic. Zbog toga je u filmu prisutan puno veći broj širokih kadrova kako bi se dalo što više mjesta digitalnim stručnjacima koji su kasnije dodavali likove  dinosaura. Premda tehnologija nije toliko uznapredovala u razdoblju između prvog i drugog filma, [[Steven Spielberg|Spielberg]] je istaknuo da je uznapredovala &quot;kvaliteta rada ljudi koji se bave tim poslom&quot;: &quot;Puno veća pozornost pridaje se detaljima, osvjetljenje je bolje, tonalitet mišića i pokreta životinja su bolje izraženi. Kada dinosaur prebacuje težinu svoga tijela s lijeva na desno, njegovo kretanje puno je glađe, fiziološki točnije&quot;.

Winston je nadodao: &quot;Želio sam pokazati svijetu sve ono što nisu vidjeli u ''Jurskom parku'': više  dinosaura i više akcije s njima. Naš moto za ovaj film bio je: 'Više, veće, bolje'&quot;. Određeni fizički dizajni životinja koštali su jedan milijun [[Američki dolar|dolara]] i težili preko 17 [[kilogram]]a. Nadzornik za specijalne efekte Michael Lantieri je nadodao: &quot;Veliki robot [[Tiranosaur|T-Rexa]] bio je masivan i iznimno snažan kada se pomicao s desne na lijevu stranu. Kada bi nekoga s njim udario, definitivno bi ga ubio. Tako da smo, na neki način, tretirali  dinosaure kao prave, opasne životinje&quot;.

*[[Kompsognatus]]i - ekipa Stana Winstona dala im je nadimke &quot;Compies&quot;, a radi se o malim [[mesožderi]]ma koji napadaju u čoporu. Nadzornik za specijalne efekte Dennis Muren smatrao ih je najkompleksnijim od svih ostalih digitalno generiranih  dinosaura upravo zbog njihove male veličine. U uvodnoj sceni filma korištena je lutka, a u dijelu filma u kojem čopor napada i ubija Dietera Starka, glumac [[Peter Stormare]] je nosio jaknu na kojoj je bilo priljepljeno nekoliko gumenih igračaka u obliku kompsognatusa.
*[[Gallimimus]] - prikazani u dijelu filma dok bježe od lovaca ekipe InGen.
*[[Mamenchisaurus]] - prikazani u maloj ''cameo'' ulozi kada Ianova ekipa slijeće na otok.
*[[Pachycephalosaurus]] - prikazani u dijelu filma dok ih ekipa InGena pokušava uloviti.
*[[Parasaurolophus]] - prikazani u dijelu filma dok ih ekipa InGena pokušava uloviti.
*[[Stegosaurus]] - prema Spielbergu ova vrsta  dinosaura u film je ubačena zbog &quot;velike potražnje&quot;. Ekipa Stana Winstona u stvarnoj veličini je izradila mladunče i odrasle stegosauruse, ali Spielberg se na kraju odlučio za opciju njihovih digitalnih verzija zbog toga što su tada bili puno više pokretljivi.
*[[Triceratops]] - prikazan u dijelu filma dok ga ekipa InGena pokušava uloviti.
*[[Tiranosaur]] - u filmu su ovi dinosauri prikazani kao cijela obitelj uz dvoje odraslih dinosaura i njihovo mladunče. Rad s dva odrasla T-Rexa zahtijevao je duplo više radnika, a oko velikih lutaka postavljena su dva seta kako se iste ne bi trebale prebacivati na druge lokacije. Mladunče T-Rexa izrađeno je u dvije verzije - jednu su glumci mogli držati u rukama i upravljati njome daljinskim, a druga je bila hibrid između hidraulike i kablova, a koja je poslužila za scenu kada Nick drži glavu mladunčetu dok mu Sarah pomaže izliječiti ozlijeđenu nogu.
*[[Velociraptor]] - u filmu se pojavljuje u dvije verzije: jedna je mehanička u kojoj je vidljiv samo gornji dio tijela, a druga je u potpunosti digitalna.&lt;ref name=&quot;surv&quot;&gt;&quot;Return to Jurassic Park: Something Survived&quot;, ''The Lost World: Jurassic Park'' Blu-Ray&lt;/ref&gt;
*[[Pteranodon]] - nakratko prikazan na samom kraju filma.

== Produkcija ==
=== Pretprodukcija ===
[[File:Pete Postlethwaite.JPG|thumb|250px|[[Pete Postlethwaite]] - glumac koji u filmu ''Izgubljeni svijet: Jurski park'' tumači ulogu lovca Rolanda Temba.]]
Nakon što je [[1990.]] godine napisao i izdao prvu [[knjiga|knjigu]], [[Jurski park (knjiga)|Jurski park]], [[Michael Crichton]] se našao pod pritiskom obožavatelja da napiše i njezin nastavak. Budući da nikad do tada u karijeri nije pisao nastavak nekog svog djela, Crichton je ideju u početku odbio.&lt;ref name=&quot;Crichton&quot;&gt;{{cite news |title=The Lost World |publisher=MichaelCrichton.com |url=http://www.michaelcrichton.com/books-lostworld-video.html |accessdate=2007-07-07}}&lt;/ref&gt; Tijekom snimanja filmske adaptacije knjige, [[Jurski park (1993.)|Jurski park]], redatelj [[Steven Spielberg]] vjerovao je da bi se radnja eventualnog nastavka vjerojatno vrtila oko pronalaska izgubljene boce koja je sadržavala [[DNK]] [[dinosauri|dinosaura]]. Razgovori u vezi potencijalnog filmskog nastavka započeli su odmah nakon početka [[kino|kino distribucije]] filma ''Jurski park'' [[1993.]] godine, a koji je postigao izniman financijski uspjeh.&lt;ref name=&quot;Crichton&quot;/&gt; Spielberg je razgovarao s [[David Koepp|Davidom Koeppom]] i Crichtonom (obojica su napisali scenarij za ''Jurski park'') u vezi mogućih ideja za nastavak.&lt;ref name=&quot;Encore&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.lost-world.com/Site_B/notes_prod2.html |title=Encore section |website=www.Lost-World.com |accessdate=2014-11-10}}&lt;/ref&gt; Produkcijski plan za drugi nastavak filma ovisio je o tome hoće li Crichton napisati novi roman.&lt;ref name=&quot;Encore&quot;/&gt;

U [[ožujak|ožujku]] [[1994.]] godine Crichton je objavio da će vjerojatno napisati nastavak uz izjavu da već ima ideju za priču koja će potom biti adaptirana u film. U to vrijeme redatelj Spielberg još uvijek nije obznanio hoće li on biti taj koji će režirati filmski nastavak budući je želio uzeti godinu dana odmora od režije.&lt;ref name=&quot;USA&quot;&gt;{{cite news |last=Spillman |first=Susan |title=Crichton is plotting 'Jurassic 2&lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt; |url=http://nl.newsbank.com/ |accessdate=2017-05-30 |work=USA Today |date=1994-03-11 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; U ožujku [[1995.]] godine Crichton je objavio da se nalazi pred završetkom pisanja romana koji bi se na policama knjižara trebao naći u drugoj polovici godine, premda je odbio reći o čemu se u romanu radi. U vrijeme objave, Spielberg je potpisao produkciju filmske adaptacije romana za koju je snimanje bilo predviđeno u [[ljeto]] [[1996.]] godine, a kino distribucija tijekom [[1997.]] godine. Spielberg, koji je u to vrijeme bio zauzet pokretanjem novog holivudskog studija [[DreamWorks]], još uvijek nije odlučio hoće li režirati film uz izjavu: &quot;Volio bih ga režirati, ali morat ću vidjeti. Moj život se trenutno jako mijenja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Spillman |first1=Susan |title='Jurassic' sequel in sight: Crichton says book will be out this year |url=http://nl.newsbank.com/ |accessdate=2017-05-30 |work=USA Today |date=1995-03-22 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; [[Joe Johnston]], koji se ponudio režirati film, kasnije će režirati treći nastavak serijala - [[Jurski park 3|Jurski park III]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://actionadventure.about.com/library/weekly/2001/aa071601a.htm |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060305202525/http://actionadventure.about.com/library/weekly/2001/aa071601a.htm |title=Jumanji's Joe Johnston Joins Jurassic |website=www.About.com |archivedate=2006-03-05}}&lt;/ref&gt;

U [[proljeće]] [[1995.]] godine, dok je Crichton završavao roman naslova [[Izgubljeni svijet (knjiga)|Izgubljeni svijet]], formiran je produkcijski tim; simultano Spielberg i Koepp su radili na idejama za filmski scenarij.&lt;ref name= &quot;pre-production&quot; &gt;{{cite web |url=http://www.lost-world.com/Site_B/notes_prod4.html |title=Pre-Production section |website=www.Lost-World.com |accessdate=2014-11-10}}&lt;/ref&gt; Crichtonov roman je objavljen u [[rujan|rujnu]] 1995. godine, a Spielberg je u [[studeni|studenom]] iste godine konačno objavio da će on biti taj koji će režirati nastavak.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Dutka |first=Elaine |title=Spielberg Signs On to Direct Sequel to 'Jurassic Park' |url=http://articles.latimes.com/1995-11-10/entertainment/ca-1438_1_jurassic-park |accessdate=2017-06-09 |work=Los Angeles Times |date=1995-11-10}}&lt;/ref&gt; Scenograf Rick Carter otputovao je na [[Karibi|Karibe]], [[Novi Zeland]] i [[Srednja Amerika|Središnju Ameriku]] kako bi istražio moguće lokacije za snimanje filma.&lt;ref name= &quot;pre-production&quot; /&gt; Do [[veljača|veljače]] [[1996.]] godine, sjeverni dio Novog Zelanda izabran je za lokaciju snimanja umjesto [[Kauai]]ja (država [[Havaji]]) gdje je snimljen prethodni nastavak budući je ekipa filma željela snimiti film na novim lokacijama koje neće biti prepoznate iz prethodog.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Harada |first=Wayne |title='Jurassic' sequel to pass up Kauai |url=https://www.newspapers.com/clip/11579463/honolulu_staradvertiser/ |accessdate=2017-06-09 |work=Honolulu Star-Advertiser |date=1996-02-08}}&lt;/ref&gt; Novi Zeland je također izabran i zbog toga što se vjerovalo da bolje predstavlja prirodni okoliš za  dinosaure. Crichton je, s druge strane, želio da film bude sniman u Kauaiju.&lt;ref&gt;{{cite news |last=TenBruggencate |first=Jan |title='World' may have been lost, but films still come to Kauai |url=https://www.newspapers.com/clip/11558893/honolulu_staradvertiser/ |accessdate=2017-06-09 |work=Honolulu Star-Advertiser |date=1996-03-11}}&lt;/ref&gt;

U [[kolovoz]]u 1996. godine objavljeno je da će okrug Humboldt (država [[Kalifornija]]) biti glavna lokacija na kojoj će se snimati film,&lt;ref name=&quot;Hawaii-wont&quot;/&gt; a ne Novi Zeland gdje bi snimanje bilo preskupo.&lt;ref name=&quot;Multimedia&quot;/&gt; Okrug Humboldt je izabran zbog smanjenja financijskih troškova produkcije filma.&lt;ref name=&quot;Multimedia&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;The-Films&quot;&gt;{{cite book |last=Brode |first=Douglas |title=The Films of Steven Spielberg |year=2000 |publisher=Citadel Press |isbn=0806519517 |page=244. |url=https://books.google.com/books?id=OrEnpK9BZIUC&amp;pg=PA244&amp;lpg=PA244#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}&lt;/ref&gt; Ostale lokacije za snimanje filma o kojima se razgovaralo su bile [[Kostarika]] i država [[Oregon]].&lt;ref name=&quot;Multimedia&quot;&gt;{{cite news |last=Wartzman |first=Rick |title=Multimedia spins out |url=https://www.newspapers.com/clip/11579612/santa_cruz_sentinel/ |accessdate=2017-06-09 |work=The Wall Street Journal |date=1996-06-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hawaii-wont&quot;&gt;{{cite news |title=Hawaii won't get a part in 'Jurassic' follow-up |url=https://www.newspapers.com/clip/11579570/honolulu_starbulletin/ |accessdate=2017-06-09 |work=Honolulu Star-Bulletin |date=1996-08-08}}&lt;/ref&gt; Filmske lokacije u okrugu Humboldt uključivale su šume u gradu [[Eureka (Kalifornija)|Eureka]] (država Kalifornija).&lt;ref name= &quot;pre-production&quot; /&gt; Ta lokacija izabrana je zbog toga što je istraživanje pokazalo veću mogućnost da su dinosauri obitavali tamo nego u tropskim predjelima.&lt;ref name=&quot;find&quot;/&gt;

=== Scenarij ===
[[File:Vince Vaughn at the 2010 Tribeca Film Festival - Shankbone.jpg|thumb|250px|[[Vince Vaughn]] - glumac koji u filmu ''Izgubljeni svijet: Jurski park'' tumači ulogu [[aktivist]]a Nicka Van Owena.]]
Radnja [[roman]]a [[Izgubljeni svijet (knjiga)|Izgubljeni svijet]] autora [[Michael Crichton|Michaela Crichtona]] vrtila se oko drugog [[otok]]a s  [[dinosauri|dinosaurima]] i nije spominjala bocu s njihovom [[DNK]] (priča s bocom kasnije će biti upotrebljena kao radnja jedne od prvih verzija scenarija za film [[Jurski svijet|Jurski park IV]]).&lt;ref&gt;{{cite news |last=Lamble |first=Ryan |title=Examining the Jurassic Park 4 script that was never filmed |url=http://www.denofgeek.com/movies/jurassic-world/35781/examining-the-jurassic-park-4-script-that-was-never-filmed |accessdate=2017-05-02 |work=Den of Geek |date=2015-06-16}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka rada na romanu, Crichtona nitko nije konzultirao u vezi filmskog nastavka i tek kad je on odbio odobriti prava na filmski promo materijal poslan mu je [[scenarij]] filma. Jedna od izvršnih producentica filma, [[Kathleen Kennedy]] (koja je prethodno producirala film [[Jurski park (1993.)|Jurski park]]) izjavila je: &quot;Na jednak način na koji Michael ne želi na pisanje romana gledati kao na suradnju, [[Steven Spielberg|Steven]] je odlučio snimiti vlastiti film. Kada je Michael predao svoj roman Stevenu, odmah je znao da tu njegov posao završava&quot;.&lt;ref name=&quot;time&quot;/&gt;

Spielberg i [[David Koepp|Koepp]] su odustali od mnogobrojnih scena i ideja predstavljenih u romanu&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://articles.chicagotribune.com/1997-06-08/news/9706080353_1_lost-world-jurassic-park-king-kong/2 |title=The First 'Lost World' (Page 2 of 2) |date=1997-06-08 |first=Michael |last=Wilmington |work=Chicago Tribune |accessdate=2016-04-18}}&lt;/ref&gt; te odlučili ispričati novu priču uz korištenje tek dvaju ideja iz romana koje su se Spielbergu sviđale: drugi otok nastanjen  dinosaurima te scenu u kojoj kamp prikolica visi s litice nakon napada [[tiranosaur]]a.&lt;ref name=&quot;time&quot;/&gt; Kako bi se pripremio za pisanje scenarija, Spielberg je puno više inzistirao da Koepp pogleda film [[Izgubljeni svijet (1925.)|Izgubljeni svijet]] iz [[1925.]] godine nego da pročita Crichtonov roman; ta ideja se i samom Koeppu više svidjela.&lt;ref name=&quot;The-Films&quot;/&gt;

Tijekom jednog od ranijih sastanaka s Koeppom, Spielberg je odlučio da bi za razliku od prvog filma u kojem se sukobljavaju  dinosauri [[biljožderi]] i  dinosauri [[mesožderi]] scenarij za nastavak trebao uključivati sukob ljudi koji su &quot;sakupljači&quot; (promatrači  dinosaura) i &quot;lovci&quot; (oni koji zarobljavaju  dinosaure za [[Zoološki vrt|zoološke vrtove]]).&lt;ref name=&quot;The-Films&quot;/&gt; Koepp je u jednom od intervjua izjavio da je radnja filma [[Hatari! (1962.)|Hatari!]] iz [[1962.]] godine (o ljudima koji love [[Afrika|afričke]] životinje kako bi ih stavili u zoološke vrtove) imala &quot;veliki utjecaj&quot; na scenarij ''Izgubljenog svijeta''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://articles.latimes.com/1997-05-29/entertainment/ca-63567_1_world-lost-movies |title=In 'The Lost World', Bits of Old Movies |date=1997-05-29 |first=Steven |last=Smith |work=Los Angeles Times |accessdate=2016-04-18}}&lt;/ref&gt; Koepp je likovima Rolandu Tembu i Nicku Van Owenu dao ta imena kao referenca na jednu od njegovih omiljenih [[pjesma|pjesama]] &quot;Roland the Headless Thompson Gunner&quot; autora Warrena Zevona. Koepp je izjavio: &quot;Budući da je u pjesmi Roland plaćenik, to je bilo idealno ime za unajmljenog lovca u filmu. A kada sam već počeo s tim, pomislio sam da bi bilo zabavno njegovom filmskom neprijatelju nadjenuti ime Van Owen, baš kao što je slučaj i u pjesmi&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rogerebert.com/answer-man/movie-answer-man-12271998 |title=Movie Answer Man |last=Ebert |first=Roger |date=1998-12-27 |website=RogerEbert.com |access-date=2015-08-31}}&lt;/ref&gt;

Radnja Crichtonovog romana vrti se oko Malcolmove ekipe i ekipe Biosyna (korporativnog protivnika kompanije InGen), a koja je u filmu promijenjena u dvije ekipe iz InGena.&lt;ref name=&quot;Bustle&quot;&gt;{{cite web |last=Grubbs |first=Jefferson |title=12 Un-Adapted Scenes From Michael Crichton's Novels That Should Totally Be In 'Jurassic World' |url=https://www.bustle.com/articles/88762-12-un-adapted-scenes-from-michael-crichtons-novels-that-should-totally-be-in-jurassic-world |website=Bustle |accessdate=2017-07-26 |date=2015-06-11}}&lt;/ref&gt; Nekoliko likova iz romana izbačeni su iz filmske adaptacije, poput Lewisa Dodgsona (vođe ekipe Biosyna)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nickdesemlyen.com/pdf/JurassicPark.pdf |title=Jurassic Park 20th Anniversary: When Dinosaurs Ruled the Earth |last=de Semlyen |first=Nick |date=Rujan 2013. |work=Empire |accessdate=2016-07-26 |page=3}}&lt;/ref&gt; te inženjera i stručnjaka za opremu Doca Thornea, a čije su određene karakteristike vidljive u liku Eddieja u filmu.&lt;ref name=&quot;Bustle&quot;/&gt; Spielberg je zažalio što je iz filma izbacio scenu koja uključuje likove koji motorima pokušavaju pobjeći od napada [[velociraptor]]a, a koja se nalazi u romanu. Alternativna verzija scene kasnije je upotrebljena u filmu ''Jurski svijet'' iz [[2015.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aintitcool.com/display.cgi?id=21804 |title=Spielberg speaks at USC! Updates on Indy 4, Jurassic Park 4 and a remake of one of his own films |website=AintItCool.com |date=2005-11-10 |accessdate=2017-07-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Sciretta |first=Peter |title=Interview: Producer Frank Marshall Talks 'Jurassic World,' 'Indiana Jones 5,' and 'Back to the Future' |url=http://www.slashfilm.com/frank-marshall-interview/3/ |accessdate=2017-07-26 |work=/Film |date=2015-06-19}}&lt;/ref&gt;

Dieterova [[smrt]] u filmu ''Izgubljeni svijet'' inspirirana je smrću Johna Hammonda iz [[Jurski svijet (knjiga)|prvog romana]] u kojem ga ubija [[procompsognathus]].&lt;ref name=&quot;Bustle&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AV&quot;/&gt; Uvodna scena filma također je inspirirana jednim od prvih poglavlja prvog romana, a koja je u konačnici izbačena iz filmske verzije, a uključuje djevojku koju na [[obala|obali]] ugrize procompsognathus.&lt;ref name=&quot;AV&quot;/&gt; Prvi roman također je uključivao scenu u kojoj se nekoliko likova skriva od tiranosaura iza [[vodopad]]a; ova scena izbačena je iz prvog filma, ali se nalazi u njegovom nastavku.&lt;ref name=&quot;AV&quot;&gt;{{cite web |last=Vlastelica |first=Ryan |title=In Jurassic Park, Spielberg made a family favorite from an adult book |url=http://www.avclub.com/article/jurassic-park-spielberg-made-family-favorite-adult-219492 |website=A.V. Club |accessdate=2017-07-26 |date=2015-06-04}}&lt;/ref&gt; Prema izjavi [[paleontologija|paleontologa]] Jacka Hornera, tehničkog savjetnika na filmu, dio scene s vodopadom napisan je kao Spielbergova osobna usluga. Naime, lik iz filma Burke uvelike sliči Hornerovom rivalu Robertu Bakkeru. U pravom životu, Bakker tvrdi da je tiranosaur [[predator]], dok Horner tvrdi da je T-Rex prvenstveno strvožder. Spielberg je naredio da u scenariju tiranosaur ubije Burkea kao osobna usluga Horneru. Nakon što je film započeo s [[kino|kino distribucijom]], Bakker, koji se prepoznao u liku Burkea i koji mu se svidio, poslao je Horneru poruku i istaknuo: &quot;Vidiš, rekao sam ti da je T-Rex lovac!&quot;&lt;ref&gt;Lance Gritton. Osobni intervju. 14. travnja 2007.&lt;/ref&gt;

U originalnom scenariju film je trebao završiti kratkom bitkom u zraku tijekom koje [[pteranodon]] napada [[helikopter]] koji pokušava pobjeći s otoka Isla Sorna.&lt;ref name=&quot;surv&quot;/&gt; Tri tjedna prije početka snimanja,&lt;ref name=&quot;The-Films&quot;/&gt; Spielberg je predložio da umjesto toga T-Rex završi u [[San Diego, Kalifornija|San Diegu]] budući je bio zainteresiran snimati napad dinosaura na [[kopno|kopnu]].&lt;ref name=&quot;surv&quot;/&gt; Spielberg je u originalu želio tu scenu ostaviti za treći film, ali kasnije ju je odlučio ipak staviti u ovaj budući je shvatio da više neće režirati filmove iz serijala.&lt;ref name= &quot;time&quot;&gt;{{cite web |url=http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,986365,00.html |title=Cinema: I Wanted to See a T. rex Stomping Down a Street |last=Ressner |first=Jeffrey |date=1997-05-19 |work=[[Time (časopis) |Time]] |access-date=2015-11-12}}&lt;!-- {{subscription required}} --&gt;&lt;/ref&gt; Cijela sekvenca inspirirana je napadom [[Brontosaur]]usa u [[London]]u u filmu ''Izgubljeni svijet'' iz [[1925.]] godine, a koji je temeljen na istoimenom romanu [[Arthur Conan Doyle|Sir Arthura Conana Doylea]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Lost World |publisher=The New York Times |url=http://movies2.nytimes.com/gst/movies/movie.html?v_id=30171 |accessdate=2007-06-30 |first=A. O. |last=Scott |date=2005-02-07}}&lt;/ref&gt; (i knjiga i film inspirirali su naslov Crichtonovog romana).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://articles.chicagotribune.com/1997-06-08/news/9706080353_1_lost-world-jurassic-park-king-kong |title=The First 'Lost World' |date=1997-06-08 |first=Michael |last=Wilmington |work=[[Chicago Tribune]] |accessdate=2017-06-09}}&lt;/ref&gt; U konačnici je Koepp napisao devet različitih verzija scenarija za film ''Izgubljeni svijet''.&lt;ref name=&quot;The-Films&quot;/&gt;

=== Dodjela uloga ===
[[File:Vanessa Lee Chester.jpg|thumb|250px|[[Vanessa Lee Chester]] - glumica koja u filmu ''Izgubljeni svijet: Jurski park'' tumači ulogu Malcolmove kćerke Kelly.]]
U [[studeni|studenom]] [[1994.]] godine [[Richard Attenborough]] je izjavio da će ponovno tumačiti ulogu Johna Hammonda iz prethodnog nastavka.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Srcherd |first=Army |title=South African welcomes Attenborough — this time |url=https://variety.com/1994/voices/columns/south-african-welcomes-attenborough-this-time-1117862586/ |accessdate=2017-06-09 |work=Variety |date=1994-11-14}}&lt;/ref&gt; Sljedeće godine [[Steven Spielberg|Spielberg]] je upoznao [[Vanessa Lee Chester|Vanessu Lee Chester]] na premijeri filma [[Mala princeza (1995.)|Mala princeza]] u kojoj je ova odigrala jednu od glavnih uloga. Chester se u jednom intervjuu kasnije prisjetila: ''Dok sam mu potpisivala autogram, rekao mi je da će me jednoga dana staviti u svoj film''. Spielberg se susreo s Chestericom godinu dana poslije da razgovaraju o njezinoj potencijalnoj ulozi u filmu ''Izgubljeni svijet'', a u konačnici ona je dobila ulogu Malcolmove kćerke Kelly.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Grant |first=Stacey |title=The Lost World: Jurassic Park's Kelly Explains How She Landed The Role 20 Years Ago |url=http://www.mtv.com/news/3015834/jurassic-park-2-kelly-20th-anniversary/ |accessdate=2017-08-08 |work=MTV |date=2017-05-24}}&lt;/ref&gt; U [[travanj|travnju]] [[1996.]] godine [[Julianne Moore]] nalazila se u pregovorima za nastup u filmu s [[Jeff Goldblum|Jeffom Goldblumom]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Entertainment News |url=http://nl.newsbank.com/ |accessdate=2017-06-09 |work=St. Petersburg Times |date=1996-04-20 |url-access=subscription |via=NewsBank}}&lt;/ref&gt; Spielberg se divio ulozi glumice Moore u filmu [[Bjegunac (1993.)|''Bjegunac'']].&lt;ref name=&quot;empire&quot;/&gt; U [[lipanj|lipnju]] iste godine [[Peter Stormare]] se pridružio glumačkoj ekipi.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Stormare May Speak Up |url=http://nl.newsbank.com/ |accessdate=2017-06-09 |work=Rocky Mountain News |date=1996-06-28 |url-access=subscription |via=NewsBank}}&lt;/ref&gt; U [[kolovoz]]u je objavljeno da će [[Vince Vaughn]] također biti sastavni dio glumačke postave.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Woodson |first=Michelle |title=Vince Vaughn is starring in &quot;Lost World&quot; |url=http://ew.com/article/1996/08/16/vince-vaughn-starring-lost-world/ |accessdate=2017-06-09 |work=Entertainment Weekly |date=1996-08-16}}&lt;/ref&gt; Spielbergu se jako svidio njegov nastup u filmu [[Svingeri (1996.)|''Svingeri'']] kojeg je pogledao nakon što je ekipa koja je snimila taj film od njega tražila dozvolu za upotrebu glazbe iz njegovog ranijeg filma [[Ralje (1975.)|''Ralje'']].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Out of Nowhere: Vince Vaughn in Swingers |url=http://movieline.com/1997/03/01/out-of-nowhere-vince-vaughn-in-swingers/ |accessdate=2017-06-09 |work=Movieline |date=1997-03-01}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Total Film Interview - Vince Vaughn |url=http://www.gamesradar.com/the-total-film-interview-vince-vaughn/ |website=GamesRadar |accessdate=2017-06-09 |date=2005-07-15}}&lt;/ref&gt;

=== Snimanje ===
Snimanje filma započelo je [[5. rujna]] [[1996.]] godine u kanjonu Fern (dijelu državnog parka ''Prairie Creek Redwoods'' u [[Kalifornija|Kaliforniji]]). Snimanje se u drugim državnim parkovima nastavilo sljedeća dva tjedna, a uključivalo je i snimanje na privatnom posjedu u sjevernoj Kaliforniji (uključujući i grad [[Eureka (Kalifornija)|Eureku]]). Tijekom [[jesen]]i 1996. godine, film se snimao u [[Universal Studios|Universalovim studijima]] u [[Hollywood]]u.&lt;ref name= &quot;production&quot; &gt;{{cite web |url=http://www.lost-world.com/Site_B/notes_prod5.html |title=Production section |website=www.Lost-World.com |accessdate=2014-11-10 |archive-date=12. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180712103640/http://www.lost-world.com/Site_B/notes_prod5.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U jednom od studija izgrađeno je i radničko selo ''Lokacija B'' koje je ostavljeno netaknutim za potrebe turističkih tura kasnijeg tematskog parka.&lt;ref name= &quot;pre-production&quot; /&gt; Za scenu čija radnja sadržava kamp prikolicu koja opasno visi s litice izgrađena je kompletna planinska struktura unutar Universalovog auto parka.&lt;ref name=&quot;find&quot;/&gt;

U [[listopad]]u 1996. godine objavljeno je da će se tijekom mjeseca [[prosinac|prosinca]] film snimati punih pet dana u nacionalnom parku [[Fiordland]] u [[Novi Zeland|Novom Zelandu]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://articles.philly.com/1996-10-18/news/25666819_1_health-club-chain-fergie-bally |title=Fergie Casting About For A Midwest Pad? |website=Philly.com |date=1996-10-18 |accessdate=2014-11-10 |first=Francesca |last=Chapman}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://articles.sun-sentinel.com/1996-10-25/entertainment/9610230218_1_jurassic-park-jim-carrey-dennis-hopper |title=Scene Is Set For 'Jurassic Park' Sequel |website=Sun-Sentinel |date=1996-10-25 |accessdate=2014-11-10 |archive-date=11. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141111094457/http://articles.sun-sentinel.com/1996-10-25/entertainment/9610230218_1_jurassic-park-jim-carrey-dennis-hopper |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a sve za potrebe snimanja uvodne sekvence filma.&lt;ref name=&quot;Star-Ad&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Star-Bul&quot;/&gt; Scene koje uključuju veliko Hammondovo imanje snimljene su posljednjeg tjedna produkcije u školi za seniore Mayfield u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]] (država Kalifornija).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.premieremag.com/behind/may97/spielberg/ |title=A 'World' Apart |date=Svibanj 1997. |work=Premiere |archive-url=https://web.archive.org/web/19990209042457/http://www.premieremag.com/behind/may97/spielberg/ |archive-date=1999-02-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;empire&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.empireonline.com/movies/features/jurassic-park-lost-world-viewers-guide/ |title=Steven Spielberg's The Lost World: Jurassic Park Viewer's Guide |last=Plumb |first=Ali |date=2014-10-12 |work=Empire |access-date=2015-11-12}}&lt;/ref&gt; U Pasadeni je također snimljena i scena u kojoj lik Vaughna izlazi iz jezera.&lt;ref name=&quot;Rolling&quot;&gt;{{cite news |last=Schruers |first=Fred |title=Vince Vaughn: He takes on Dinosaurs in the sequel to 'Jurassic Park', but in the bruising world of Hollywood, the new star gives as good as he gets |url=https://www.rollingstone.com/movies/features/vince-vaughn-19970612 |accessdate=2017-06-09 |work=[[Rolling Stone]] |date=1997-06-12}}&lt;/ref&gt;

Ipak, početkom prosinca 1996. godine naglo su otkazani planovi za snimanje filma u Fiordlandu.&lt;ref name=&quot;Star-Ad&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Star-Bul&quot;/&gt; Snimanje je završilo prije predviđenog, [[11. prosinca]] 1996. godine.&lt;ref name= &quot;production&quot; /&gt; Međutim, sredinom mjeseca prosinca odobreni su planovi za snimanje uvodne sekvence na plaži u gradu [[Kauai]], a sve nakon otkazivanja snimanja na Novom Zelandu. Snimanje u Kauaiju započelo je [[20. prosinca]] 1996. godine i trajalo je dva dana. Premda je [[Steven Spielberg|Spielberg]] bio prisutan cijelo vrijeme u gradu i premda je posjetio samo mjesto produkcije, uvodnu sekvencu je zapravo snimila pomoćna filmska ekipa.&lt;ref name=&quot;Star-Ad&quot;&gt;{{cite news |last=TenBruggencate |first=Jan |title='Jurassic' sequel films on Kauai |url=https://www.newspapers.com/clip/11579722/honolulu_staradvertiser/ |accessdate=2017-06-09 |work=Honolulu Star-Advertiser |date=1996-12-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Star-Bul&quot;&gt;{{cite news |title=Kauai is last-minute location for 'Lost World' picnic scene |url=https://www.newspapers.com/clip/11559041/honolulu_starbulletin/ |accessdate=2017-06-09 |work=Honolulu Star-Bulletin |date=1996-12-20}}&lt;/ref&gt; Snimanje filma ''Izgubljeni svijet'' koštalo je sveukupno 73 milijuna [[Američki dolar|dolara]].&lt;ref name=&quot;Mojo&quot;/&gt;
[[Image:Mercedes-w163-the-lost-world.jpg|thumb|250px|Sportski automobil kompanije [[Mercedes-Benz]] korišten u filmu ''Izgubljeni svijet: Jurski park'', a izložen u [[muzej]]u kompanije u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
Premda se u filmu divljanje [[Tiranosaur|T-Rexa]] odvija u [[San Diego|San Diegu]], samo je jedna scena uistinu snimljena u tom gradu i to ona kada helikopter kompanije InGen nadlijeće pristanište i kreće se prema gradu. Ostale sekvence su snimljene u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]] (država Kalifornija).&lt;ref name=&quot;surv&quot;/&gt; Scene čija se radnja odvija u San Diegu cijelo su vrijeme snimane u tajnosti, iza postavljenih barikada za koje je Spielberg kasnije izjavio: ''Činilo se kao da se radi o radovima na cesti''.&lt;ref name=&quot;time&quot;/&gt; Razni članovi filmske ekipe pojavljuju se kao statisti u filmu uključujući i scenarista [[David Koepp|Davida Koeppa]] koji glumi ''nesretnog jadnika'' kojeg rastrga [[dinosauri|dinosaur]].&lt;ref name=&quot;surv&quot;/&gt;

Inspirirani načinom na koji je automobil Ford Explorer iskorišten u filmu [[Jurski park (1993.)|Jurski park]], kompanija [[Mercedes-Benz]] potpisala je ugovor da u filmu budu zastupljena njihova prva sportska vozila M320.&lt;ref&gt;[http://adage.com/article/news/mercedes-jurassic/30533/ Mercedes is going 'Jurassic']&lt;/ref&gt; Spielberg glumcima nije dozvoljavao probe prije snimanja uz izjavu: &quot;Kada snimate ovakvu vrstu filma, želite uhvatiti glumce dok po prvi puta izgovaraju riječi, dok po prvi puta gledaju jedni drugima u oči, a to je magija koju možete postići jedino prilikom prvog ili drugog pokušaja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Lizard King |url=http://www.users.nac.net:80/splat/lw/oldnews19.htm |work=Entertainment Weekly |date=1997-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161019182346/http://www.users.nac.net/splat/lw/oldnews19.htm |archive-date=2016-10-19 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Glavni fotograf [[Janusz Kaminski]], koji je sa Spielbergom radio na [[Schindlerova lista|Schindlerovoj listi]], pozvan je kako bi ovom filmu dao puno mračniji i više umjetnički izgled, a što je i uspio koristeći se &quot;elegantnijim i bogatijim&quot; pristupom fokusiranim na kontraste i sjene.&lt;ref name=&quot;find&quot;&gt;&quot;Return to Jurassic Park: Finding The Lost World&quot;, ''The Lost World: Jurassic Park'' Blu-Ray&lt;/ref&gt;

== Distribucija ==
[[File:Richard Schiff 2009.jpg|thumb|250px|[[Richard Schiff]] - glumac koji u filmu ''Izgubljeni svijet: Jurski park'' tumači ulogu inženjera i stručnjaka za opremu Eddieja Carra.]]
Film ''Izgubljeni svijet: Jurski park'' svoju je svjetsku premijeru imao [[19. svibnja]] [[1997.]] godine&lt;ref&gt;{{cite web |title=Los Angeles Premiere of 'The Lost World: Jurassic Park' |url=http://www.getty-images.com/detail/news-photo/los-angeles-premiere-of-the-lost-world-of-jurassic-park-news-photo/529509116 |website=Getty Images |accessdate=2017-05-19 |date=1997-05-19}}&lt;/ref&gt; u [[kino|kinu]] Cineplex Odeon u Universal Cityju (država [[Kalifornija]]).&lt;ref&gt;{{cite news |title='The Lost World' Premiere |url=https://books.google.com/books?id=LsMDAAAAMBAJ&amp;pg=PA44&amp;lpg=PA44#v=onepage&amp;q&amp;f=false |accessdate=2017-05-19 |work=Jet |date=1997-06-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LA-1997&quot;/&gt; [[Los Angeles Times]] premijeru je nazvao &quot;suptilnom&quot;.&lt;ref name=&quot;LA-1997&quot;&gt;{{cite news |last=Puig |first=Claudia |title=You and a Guest Are Not Invited |url=https://www.newspapers.com/clip/11365684/the_los_angeles_times/ |accessdate=2017-05-19 |work=Los Angeles Times |date=1997-08-26 |quote=In May, the premiere for &quot;The Lost World: Jurassic Park&quot; was held in similar low-key style at Universal City's Cineplex Odeon theaters. Lots of stars turned out anyway, and the film made a record-breaking $90.2 million on its opening four-day weekend and went on to become one of the year's biggest hits to date.}}&lt;/ref&gt; Dana [[23. svibnja]] iste godine film je krenuo u službenu kino distribuciju u [[SAD|SAD-u]]. Televizijska mreža Fox Network za televizijska prava na prikazivanje filma ''Izgubljeni svijet'' platila je 80 milijuna [[Američki dolar|dolara]], a film je svoju TV-premijeru imao [[1. studenog]] [[1998.]] godine.&lt;ref&gt;Carter, Bill (1998-11-04). [https://www.nytimes.com/1998/11/04/arts/tv-notes-jurassic-banquet-or-just-a-snack.html &quot;TV Notes; Jurassic Banquet Or Just a Snack?&quot;]. ''The New York Times''. Preuzeto 30. svibnja 2017.&lt;/ref&gt; Televizijska verzija filma bila je duža zbog toga što su se u njoj nalazile izbačene scene iz kino verzije, među ostalima i ona Johna Hammonda s članovima uprave kompanije InGen.&lt;ref&gt;Gross, Darren. &quot;Lost World: Found Footage!&quot; ''Video Watchdog'' br. 49, siječanj/veljače 1999.&lt;/ref&gt;

=== Marketing i promocija ===
Dana [[10. veljače]] [[1997.]] godine kompanija [[Universal Pictures|Universal]] objavila je da je u [[Marketing|marketinšku kampanju]] uložila 250 milijuna dolara sa 70 promotivnih partnera.&lt;ref name=&quot;Jensen&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mammoth&quot;/&gt; Marketinška kampanja bila je još veća i opširnija od one za [[Jurski park (1993.)|Jurski park]]. Vodeći partneri filma bili su Burger King (čija se promocija podudarala s još jednom Universalovom franšizom o  dinosaurima - ''The Land Before Time''), JVC i [[Mercedes-Benz]] (čiji su proizvodi prisutni u samom filmu) i Timberland Co. (što je označilo prvu marketinšku suradnju te tvrtke s nekim filmskim proizvodom). Još jedan partner bila je tadašnja sestrinska tvrtka kompanije Universal Tropicana Products.&lt;ref name=&quot;Jensen&quot;&gt;Jensen, Jeff (10. veljače 1997.). [http://adage.com/article/news/lost-world-jurassic-park-jurassic-sequel-set-promo-monster-lost-world-gains-250-mil-support-including-bk-jvc/69150/ &quot;The Lost World: Jurassic Park.&quot; 'Jurassic' Sequel Set to be Promo Monster: 'Lost World' Gains $250 Mil in Support, Including BK, JVC&quot;]. ''Advertising Age''. Preuzeto 30. svibnja 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Jensen |first1=Jeff |title=Promo Partners of 'Lost World' Stress Own Brands: Multiple Efforts Seek to Marry New Movie to Marketing Base |url=http://adage.com/article/news/promo-partners-lost-world-stress-brands-multiple-efforts-seek-marry-movie-marketing-base/72058/ |accessdate=2017-05-30 |work=Advertising Age |date=1997-05-12}}&lt;/ref&gt; Ostali promotivni partneri uključivali su Hamburger Helper&lt;ref&gt;{{cite news |last=Arnold |first=Thomas K. |title=The Art of the Tie-In |url=http://articles.latimes.com/1997/oct/09/business/fi-40747 |accessdate=2017-05-19 |work=Los Angeles Times |date=1997-10-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Adelson |first1=Andrea |title=The battle of summer blockbusters extends from theaters to fast-food chains to grocery aisles |url=https://www.nytimes.com/1997/06/09/business/battle-summer-blockbusters-extends-theaters-fast-food-chains-grocery-aisles.html |accessdate=2017-05-19 |work=The New York Times |date=1997-06-09}}&lt;/ref&gt; i Betty Crocker,&lt;ref name=&quot;SMN&quot;&gt;{{cite web |title=Creature Features |url=http://www.supermarketnews.com/archive/creature-features |website=Supermarket News |accessdate=2017-05-19 |date=1997-07-07}}&lt;/ref&gt; a General Mills na police dućana stavio je posebno napravljene pahuljice ''Jurski park''.&lt;ref name=&quot;SMN&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Galindo |first=Brian |title=26 Cereals From The '90s You'll Never Be Able To Eat Again |url=https://www.buzzfeed.com/briangalindo/26-cereals-from-the-90s-you-will-never-eat-again |accessdate=2017-05-19 |work=BuzzFeed |date=2013-05-03}}&lt;/ref&gt;Iz samog filma nastale su razne [[Videoigra|videoigre]], uključujući [[Fliper stroj|fliper]] i [[arkadne igre|arkadnu igru]] [[Sega|Sege]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sega.com/spotlight/features/e3/lost_world.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/19980223111315/http://www.sega.com/spotlight/features/e3/lost_world.html |title=Universal Pictures and Sega bring ''The Lost World: Jurassic Park'' to Sega Saturn, Sega Genesis, Game Gear and the arcade |publisher=Sega of America (press release) |date=1997-06-19 |archivedate=1998-02-23}}&lt;/ref&gt; te [[strip]] u četiri nastavka kojeg je izdao Topps Comics.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://jplegacy.org/?tlwcomic |title=The Lost World: Jurassic Park comics |accessdate=2015-01-27 |website=Jurassic Park Legacy |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311043756/http://jplegacy.org/?tlwcomic |archive-date=2016-03-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.comicvine.com/the-lost-world-jurassic-park/4050-26534/ |title=The Lost World: Jurassic Park |accessdate=2015-01-27 |website=Comic Vine}}&lt;/ref&gt;

Ostali promotivni materijali iz filma uključivali su liniju igračaka akcijskih figurica kompanije Kenner, automobile na daljinsko upravljanje kompanije Tyco&lt;ref name=&quot;Mammoth&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LW1&quot;&gt;{{cite web |title=Merchandise |url=http://users.nac.net:80/splat/lw/pictures/merchandise.htm |website=Dan's Lost World Page |accessdate=2017-05-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20001212170500/http://users.nac.net/splat/lw/pictures/merchandise.htm |archivedate=2000-12-12 |pages=1–2 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Lost World |url=http://www.jptoys.com/toy-database/lost-world/index.htm |publisher=JPToys.com |accessdate=2017-05-30}}&lt;/ref&gt; kao i društvenu igru kompanije Milton Bradley.&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Lost World Jurassic Park Game |url=https://boardgamegeek.com/boardgame/2205/lost-world-jurassic-park-game |publisher=BoardGameGeek |accessdate=2017-05-30}}&lt;/ref&gt; Hershey je proizveo posebne čokoladice na čijim pakiranjima su se nalazili holografski [[dinosauri]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hershey's dinosaur holograms roam the market |url=https://www.packworld.com/article/machinery/converting-machinery/hersheys-dinosaur-holograms-roam-market |accessdate=2017-05-30 |work=Packaging World |date=1997-04-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LW1&quot;/&gt; Kompanija Universal nadala se da će promotivni profit nadmašiti jednu milijardu dolara.&lt;ref name=&quot;Mammoth&quot;&gt;{{cite news |last=Strauss |first=Robert |title=Universal Plans a Mammoth 'Lost World' Marketing Blitz |url=http://articles.latimes.com/1997-02-11/business/fi-27406_1_universal-lost-world |accessdate=2017-05-30 |work=Los Angeles Times |date=1997-02-11}}&lt;/ref&gt;

U [[prosinac|prosincu]] [[1996.]] godine u četrdeset i dvije kino dvorane u SAD-u i [[Kanada|Kanadi]] puštena je posebna verzija prve kino najave za film po cijeni od 14 tisuća dolara po kinu; kino najava uključivala je sinkronizaciju stropnih svjetala koja su &quot;glumila&quot; munje tijekom kišne scene.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Hindes |first=Andrew |title=DTS F/X Out of This 'World' |url=https://variety.com/1996/scene/vpage/dts-f-x-out-of-this-world-1117466570/ |accessdate=2017-05-19 |work=Variety |date=1996-12-18}}&lt;/ref&gt; Prva službena kino najava filma na televiziji prikazana je [[26. siječnja]] [[1997.]] godine tijekom [[Super Bowl]]a. Također je osmišljena i detaljna [[internet]]ska stranica za film, a na kojoj su se mogle saznati sve informacije o likovima i događajima koje nisu prikazane u filmu.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Mirapaul |first=Matthew |title=Click, Click, Bang, Bang: The Summer Movie Wrap-Up |url=http://politics.nytimes.com/library/cyber/mirapaul/090497mirapaul.html |accessdate=2017-05-19 |work=The New York Times |date=1997-09-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;website-1990s&quot;&gt;{{cite news |last=Van Luling |first=Todd |title=The 'Jurassic Park II' Website From The '90s Still Exists |url=http://www.huffingtonpost.com/2015/06/11/jurassic-park-website-exists_n_7561764.html |accessdate=2017-05-19 |work=The Huffington Post |date=2015-06-11}}&lt;/ref&gt; Nedugo nakon početka kino distribucije filma, [[haker]]i su upali na web stranicu i nakratko promijenili logo filma na kojeg su umjesto T-Rexa stavili patku. Naslov filma također je promijenjen u ''The Duck World: Jurassic Pond'' (u slobodnom prijevodu ''Svijet patki: Jursko jezerce'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hackers fowl up 'Lost World' site |url=http://www.cnn.com:80/SHOWBIZ/9705/28/duck.world/index.html |publisher=CNN |date=1997-05-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20000120022555/http://www.cnn.com/SHOWBIZ/9705/28/duck.world/index.html |archivedate=2000-01-20 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Kompanija Universal nijekala je da je hakiranje stranice napravljeno u promotivne svrhe filma uz izjavu da su otkrili da je za napad odgovoran &quot;16-godišnjak s istočne obale&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Kaplan |first=Karen |title=Hunting the Hypeosaurus: Some Say Defacing of 'Lost World' Web Site Looks Like a PR Stunt |url=http://articles.latimes.com/1997-06-09/business/fi-1571_1_universal-pictures |accessdate=2017-05-19 |work=Los Angeles Times |date=1997-06-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Atwood |first=Brett |title=Enter-Active |url=https://books.google.com/books?id=2w8EAAAAMBAJ&amp;pg=PA75&amp;lpg=PA75&amp;dq#v=onepage&amp;q&amp;f=false |website=Billboard |accessdate=2017-05-19 |date=1997-06-14}}&lt;/ref&gt; Do [[siječanj|siječnja]] [[2018.]] godine stranica je još uvijek aktivna.&lt;ref name=&quot;website-1990s&quot;/&gt;

=== Izdanja za kućno kino ===
Film je na [[VHS|VHS-u]] i laserskom disku u prodaju pušten [[21. listopada]] [[1997.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |author=IGN staff |title=Jurassic Park |publisher=IGN |date=2000-06-16 |url=http://dvd.ign.com/articles/038/038161p1.html |accessdate=2007-03-06 |archive-date=9. ožujka 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070309121314/http://dvd.ign.com/articles/038/038161p1.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prvo [[DVD]] izdanje filma u prodaji se našlo od [[10. listopada]] [[2000.]] godine, a također je izdana i kolekcija koja je sadržavala i [[Jurski park (1993.)|prvi film]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Jurassic Park / The Lost World: The Collection |publisher=IGN |url=http://dvd.ign.com/objects/791/791440.html |accessdate=2007-03-06 |archiveurl=https://archive.is/20141124110420/http://dvd.ign.com/objects/791/791440.html |archivedate=24. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt; Kasnije je izdano i posebno ''Deluxe'' limitirano DVD izdanje koje je uz oba filma sadržavalo i oba [[soundtrack]]a, fotografije te certifikat autentičnosti potpisan od strane trojice [[producent|producenata]].&lt;ref&gt;{{cite news |author=Amazon.com |title=Jurassic Park/The Lost World limited boxset&amp;nbsp;— Amazon.com |publisher=Amazon.com |date=2005-11-17 |url=https://www.amazon.com/Jurassic-Park-World-Limited-Collectors/dp/B00004U8KW |accessdate=2007-03-06}}&lt;/ref&gt; Nakon što je u kino distribuciju krenuo [[Jurski park 3|Jurski park III]], dana [[11. prosinca]] [[2001.]] godine službeno je objavljena i trilogija na posebnom DVD izdanju,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Jurassic Park Trilogy |publisher=IGN |url=http://uk.dvd.ign.com/objects/791/791439.html |accessdate=2007-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120209081838/http://uk.dvd.ign.com/objects/791/791439.html |archivedate=9. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; a od [[29. studenog]] [[2005.]] godine filmovi su ponovno izdani, ovaj put u kolekciji naziva ''Jurassic Park Adventure Pack''.&lt;ref&gt;{{cite news |author=IGN DVD |title=Jurassic Park Adventure Pack |publisher=IGN |date=2005-11-17 |url=http://uk.dvd.ign.com/articles/667/667943p1.html |access-date=17. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080205165252/http://uk.dvd.ign.com/articles/667/667943p1.html |archive-date=5. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt; Film ''Izgubljeni svijet'' prvi puta je postao dostupan na [[Blu-ray]] izdanju od [[25. listopada]] [[2011.]] godine i to kao dio trilogije na Blu-rayu.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Chitwood, Adam |title=JURASSIC PARK Trilogy Hits Blu-ray October 25th, Trailer Released |publisher=Collider |date=2011-06-27 |url=http://collider.com/jurassic-park-trilogy-blu-ray-trailer/98999/ |accessdate=2011-07-29}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
[[File:Steven Spielberg 1999 3.jpg|thumb|250px|[[Steven Spielberg]] - redatelj filma ''Izgubljeni svijet: Jurski park''.]]
=== Zarada na kino blagajnama ===
Film ''Izgubljeni svijet'' u svom je prvom vikendu prikazivanja u [[SAD|SAD-u]] utržio 72,1 milijun [[Američki dolar|dolara]] (odnosno 92,6 milijuna dolara ako se računa četverodnevno otvaranje koje uključuje i njihov nacionalni praznik ''Memorial Day''),&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Lost World: Jurassic Park (1997) – Weekend Box Office Results |publisher=Box Office Mojo |date=1997-10-12 |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=weekend&amp;id=jurassicpark2.htm |accessdate=2007-06-26}}&lt;/ref&gt; a što je u tom trenutku označilo najbolje vikend otvaranje nekog filma u povijesti [[kino|kino distribucije]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Biggest Opening Weekends at the Box Office |publisher=Box Office Mojo |date=2007-06-26 |url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/weekends/ |accessdate=2007-06-26}}&lt;/ref&gt; (nadmašen je dotadašnji rekord od 52,8 milijuna dolara kojeg je držao film [[Batman zauvijek]] iz [[1995.]] godine). Taj rekord film će držati sljedeće četiri i pol godine, odnosno sve do početka prikazivanja filma [[Harry Potter i Kamen mudraca (2001.)|Harry Potter i Kamen mudraca]] u [[studeni|studenom]] [[2001.]] godine. ''Izgubljeni svijet'' također je oborio rekord i po kino zaradi u jednom danu prikazivanja (26,1 milijun dolara dana [[25. svibnja]]),&lt;ref&gt;{{cite web |title=Top Grossing Movies in a Single Day at the Box Office |publisher=Box Office Mojo |date=2007-06-26 |url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/days/ |accessdate=2007-06-26}}&lt;/ref&gt; a što je rekord kojeg je držao sve do početka prikazivanja filma [[Zvjezdani ratovi I: Fantomska prijetnja|Ratovi zvijezda - Epizoda I: Fantomska prijetnja]] iz [[1999.]] godine. Također, to je postao prvi film koji je u najkraćem vremenskom roku prešao zaradu od 100 milijuna dolara za što mu je bilo potrebno samo šest dana.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Fastest Movies to $100m |publisher=The Numbers |date=2007-06-26 |url=http://www.the-numbers.com/movies/records/Fastest100.php |accessdate=2007-06-26}}&lt;/ref&gt; Međutim, unatoč svim postignutim rekordima, ukupna kino zarada filma nije se niti približila onoj [[Jurski park (1993.)|prvog nastavka]] iz [[1993.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/franchises/chart/?id=jurassicpark.htm |title=Jurassic Park |work=boxofficemojo.com}}&lt;/ref&gt; U konačnici je ''Izgubljeni svijet'' utržio 229,1 milijun dolara u SAD-u odnosno dodatnih 389,5 milijuna dolara u ostatku svijeta čime njegova sveukupna kino zarada iznosi 618,6 milijuna dolara,&lt;ref name=&quot;Mojo&quot;&gt;{{cite web |title=Izgubljeni svijet: Jurski park (1997.) |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=jurassicpark2.htm |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2009-02-05}}&lt;/ref&gt; a čime je postao drugim najgledanijim filmom [[1997.]] godine, odmah iza hita [[Titanic (1997.)|Titanic]]. Procijenjeno je da je na području [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sveukupno prodano 49,9 milijuna kinoulaznica.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Izgubljeni svijet: Jurski park (1997.) |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=jurassicpark2.htm&amp;adjust_yr=1&amp;p=.htm |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2016-07-13}}&lt;/ref&gt;

=== Kritike ===
Na popularnoj [[internet]]skoj stranici koja se bavi prikupljanjem filmskih kritika, [[Rotten Tomatoes]], film ''Izgubljeni svijet'' ima 53% pozitivnih ocjena temeljenih na 68 zaprimljenih tekstova uz prosječnu ocjenu 5.6/10. Zajedničko mišljenje kritičara te stranice glasi: &quot;Film ''Izgubljeni svijet'' demonstrira koliko daleko je napredovala tehnologija kompjuterski generiranih efekata u samo četiri godine od [[Jurski park (1993.)|Jurskog parka]]; nažalost, također dokazuje i to koliko je teško snimiti uistinu kvalitetan filmski nastavak&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Lost World: Jurassic Park |url=https://www.rottentomatoes.com/m/lost_world_jurassic_park/ |publisher=Flixster/Warner Bros. |work=[[Rotten Tomatoes]] |accessdate=2017-07-23}}&lt;/ref&gt; Na drugoj stranici koja se također bavi prikupljanjem filmskih kritika, [[Metacritic]], film ima prosječnu ocjenu 59/100 temeljenu na 18 zaprimljenih tekstova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/video/titles/lostworldjurassicpark |title=The Lost World: Jurassic Park: Reviews |publisher=CBS Interactive |work=Metacritic |accessdate=2007-07-07}}&lt;/ref&gt;

Kritičar [[Roger Ebert]] koji je prvom filmu dao tri zvjezdice ovom je dao samo dvije uz opasku: &quot;Moglo bi se reći da životinje prikazane u ovom filmu nadmašuju specijalne efekte pa imamo osjećaj da one zaista hodaju [[Zemlja (planet)|Zemljom]], ali isti realizam nije postignut za ljudske likove koji su vezani za klišeizirani zaplet i formule akcijskih filmova&quot;.&lt;ref name=&quot;Ebert&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rogerebert.com/reviews/the-lost-world-jurassic-park-1997 |title=The Lost World: Jurassic Park review |website=RogerEbert.com |date=1997-06-06 |accessdate=2014-11-05 |first=Roger |last=Ebert}}&lt;/ref&gt; Gene Siskel iz [[Chicago Tribune]]a također je filmu dao dvije zvjezdice te nadodao: &quot;Bio sam razočaran jednako kao i uzbuđen zbog toga što ''Izgubljenom svijetu'' nedostaje pečat [[Steven Spielberg|Spielbergovih]] avanturističkih filmova: uzbudljivi likovi. Čak su i u prvom filmu [[dinosauri]], a da ne govorim i ljudi, imali puno izraženije osobnosti nego ovdje. Osim nadmoćnih specijalnih efekata, ''Izgubljeni svijet'' doima se poput reciklaže&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://articles.chicagotribune.com/1997-05-30/entertainment/9705300400_1_lost-world-dylan-mcdermott-jurassic-park |title=Characters Extinct In 'Lost World' |website=Chicago Tribune |date=30. svibnja 1997. |accessdate=2014-11-02 |first=Gene |last=Siskel}}&lt;/ref&gt; Za razliku od njih, Kevin Thomas iz [[Los Angeles Times]]a osjetio je poboljšanje razvojem likova u odnosu na prvi film: &quot;Činilo se kao velikom pogreškom što je već u prvoj polovici ''Jurskog parka'' njegov najzanimljiviji i briljantan lik teoretičara Iana Malcolma ([[Jeff Goldblum]]) doživio nesreću i slomio nogu tako da ga više od polovice filma nije niti bilo, ali nam ''Izgubljeni svijet'' vraća Malcolma i stavlja ga točno u središte radnje. Bilo je zadovoljstvo gledati kako se Goldblum i [[Richard Attenborough|Attenborough]] umno nadmeću&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Kevin Thomas |title=The Lost World: Jurassic Park |publisher=Los Angeles Times |date=1997-05-23 |url=http://www.calendarlive.com/movies/reviews/cl-movie970523-4,0,5416318.story |accessdate=2007-07-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070929095502/http://www.calendarlive.com/movies/reviews/cl-movie970523-4%2C0%2C5416318.story |archivedate=2007-09-29 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Stephen Holden iz [[New York Times]]a je napisao: &quot;Dinosauri u ovom filmu su još više razvijeni kao likovi. ''Izgubljeni svijet'' za razliku od ''Jurskog parka'' daje čudovištima ljudske osobine na način na koji bi to shvatio i [[E.T.]]&quot;.&lt;ref name=&quot;NYT&quot;&gt;{{cite news |author=Stephen Holden |title=The Lost World: Jurassic Park |publisher=The New York Times |date=1997-05-23 |url=https://www.nytimes.com/library/film/lost.html |accessdate=2007-07-07}}&lt;/ref&gt; Owen Gleiberman iz [[Entertainment Weekly]]ja dao je filmu ocjenu četiri uz opasku: &quot;Gospodin [[Tiranosaur|T-Rex]] je bio ''cool'' u Spielbergovom prvom filmu, ali tek kada je stigao u [[San Diego, Kalifornija|San Diego]], stvari su postale suludo ''cool''&quot;.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |author=Marc Bernadin |title=Attack of the Giant Movie Monsters! |publisher=[[Entertainment Weekly]] |date=2008-01-17 |url=http://www.ew.com/ew/gallery/0,,20171850_8,00.html |accessdate=2008-01-21 |archive-date=20. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080120055236/http://www.ew.com/ew/gallery/0,,20171850_8,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Spielberg je u jednom od kasnijih intervjua priznao da je još tijekom produkcije postao vrlo razočaran filmom uz izjavu: &quot;Borio sam se sam sa sobom... Postajao sam sve nestrpljivijim... Čeznuo sam za tim da napravim kvalitetan karakteran film, jer sam ponekad imao osjećaj da je ono što radim zapravo samo film s velikom rikom i bukom... Govorio sam samome sebi: 'Je li to zaista sve što imam u filmu? Jer to mi nije dovoljno'.&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=jf9HBgttTeQC&amp;pg=PA455&amp;lpg=PA455&amp;dq=spielberg+%22I+beat+myself+up%22&amp;source=bl&amp;ots=Q0DzZ0GxGf&amp;sig=vHoC3iHE2DHYE2ilYwJoUd_Dcek&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=XdLLT6axJcO-2gXAt6DaCw&amp;ved=0CEsQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=spielberg%20%22I%20beat%20myself%20up%22&amp;f=false |title=Steven Spielberg: A Biography |edition=Second |author=Joseph McBride |page=455. |publisher=The University Press of Mississippi |year=2011 |isbn=978-1-60473-837-7}}&lt;/ref&gt;

=== Nagrade ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-  style=&quot;background:#b0c4de; text-align:center;&quot;
! Nagrada
! Kategorija
! Nominirani
! Rezultat
|-
||[[Oscar]]
|[[Oscar za najbolje vizualne efekte|Najbolji specijalni efekti]]
|rowspan=2|Dennis Muren, [[Stan Winston]], Randal M. Dutra and Michael Lantieri
|Nominacija
|-
|rowspan=6|[[Nagrada Saturn|Saturn]]
|[[Nagrada Saturn za najbolje specijalne efekte|Najbolji specijalni efekti]]
|Nominacija
|-
|[[Nagrada Saturn za najboljeg sporednog glumca (film)|Najbolji sporedni glumac]]
|[[Pete Postlethwaite]]
|Nominacija
|-
|Najbolja mlada glumica
|[[Vanessa Lee Chester]]
|Nominacija
|-
|[[Nagrada Saturn za najbolji fantastični film|Najbolji fantastični film]]
|
|Nominacija
|-
|Najbolja DVD kolekcija
|
|Nominacija
|-
|rowspan=2|Najbolji redatelj
|rowspan=2|[[Steven Spielberg]]
|Nominacija
|-
||Nagrada Rembrandt
|'''Pobjeda'''
|-
||Filmska MTV nagrada&lt;ref&gt;{{cite news |last=Katz |first=Richard |title=MTV-watchers pick their pix |url=https://variety.com/1998/film/news/mtv-watchers-pick-their-pix-1117469703/ |work=Variety |accessdate=2017-08-08 |date=1998-04-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Winners by Category |url=http://www.mtv.com/ontv/movieawards/winners_by_category.jhtml |accessdate=2017-08-08 |publisher=MTV |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101123101733/http://www.mtv.com/ontv/movieawards/winners_by_category.jhtml |archivedate=2010-11-23}}&lt;/ref&gt;
|Najbolja akcijska sekvenca
|
|Nominacija
|-
||Nagrada Satelit&lt;ref&gt;{{cite web |title=1998 nominees |url=http://www.pressacademy.com/award_cat/1998/ |accessdate=2017-08-08 |publisher=International Press Academy}}&lt;/ref&gt;
|Najbolji film
|
|Nominacija
|-
||Nagrada ''Image''
|Najbolji mladi glumac/glumica
|[[Vanessa Lee Chester]]
|Nominacija
|-
||[[Nagrada Grammy]]
|Najbolja instrumentalna kompozicija
|[[John Williams]]
|Nominacija
|-
|rowspan=2|Nagrada ''Blockbuster Entertainment''
|Najomiljeniji glumac u znanstveno-fantastičnom filmu
|[[Jeff Goldblum]]
|Nominacija
|-
|Najomiljenija glumica u znanstveno-fantastičnom filmu
|[[Julianne Moore]]
|Nominacija
|-
|rowspan=3|[[Zlatna malina]]
|Najgori nastavak, ''remake'', ''prequel'' ili krađa
|
|Nominacija
|-
|Najgore bezobzirno zanemarivanje ljudskog života ili javnog vlasništva
|
|Nominacija
|-
|Najgori scenarij
|rowspan=2|David Koepp, temeljeno na knjizi [[Izgubljeni svijet (knjiga)|Izgubljeni svijet]] autora [[Michael Crichton|Michaela Crichtona]]
|Nominacija
|-
|rowspan=2|Nagrada ''Stinkers'' za loše filmove&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://theenvelope.latimes.com/extras/lostmind/year/1997/1997st.htm |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070103154753/http://theenvelope.latimes.com/extras/lostmind/year/1997/1997st.htm |archivedate=2007-01-03 |title=1997 20th Hastings Bad Cinema Society Stinkers Awards |accessdate=2013-03-30 |work=Stinkers Bad Movie Awards |publisher=Los Angeles Times}}&lt;/ref&gt;
|Najgori scenarij za film koji je u svijetu zaradio više od 100 milijuna dolara koristeći se holivudskom matematičkom formulom
|Nominacija
|-
|Najgori nastavak
|
|Nominacija
|}

== Izvori ==
&lt;div style=&quot;height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot; &gt;
{{izvori|30em}}
&lt;/div&gt;

== Vanjske poveznice ==
* {{imdb naslov|id=0119567/|naslov=Izgubljeni svijet: Jurski park}}


{{Steven Spielberg}}

[[Kategorija:Akcijski znanstvenofantastični filmovi]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi 1990-ih]]
[[Kategorija:Filmovi Stevena Spielberga]]</text>
      <sha1>4f8aj79th4oktjn8g3bf25xmi4v6bit</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sastavi momčadi na SP u nogometu 2006.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152918</id>
    <revision>
      <id>6432127</id>
      <parentid>6412958</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:00:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="113182" xml:space="preserve">{{TOC desno}}
U ovom članku ćete naći popise sastava nacionalnih nogometnih reprezentacija koje su nastupile na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.| Svjetskom prvenstvu u nogometu]] koje se održalo u [[Njemačka|Njemačkoj]] od 7. lipnja do 7. srpnja 2006.

Sve reprezentacije tj. njihovi nogometni savezi morali su prijaviti 23 igrača do 15. svibnja 2006. U slučaju ozljeda, bolesti ili nekih drugih razloga, zamjene u momčadi su bile dozvoljene sve do 24 sata prije prve utakmice određene reprezentacije.

Sastavi momčadi su poredani po skupinama u prvom krugu natjecanja.

== Skupina A ==
=== {{ZD|N|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ===
Izbornik [[Jürgen Klinsmann]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Jens Lehmann]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]
| align=right | 10. studenog 1969.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Oliver Kahn]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayern München]]
| align=right | 15. lipnja 1969.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Timo Hildebrand]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[VfB Stuttgart]]
| align=right | 5. travnja 1979.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Marcell Jansen]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]]
| align=right | 4. studenog 1985.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Arne Friedrich]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Hertha BSC Berlin]]
| align=right | 29. svibnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Robert Huth]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 18. kolovoza 1984.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Jens Nowotny]]
|{{ZD|H|HRV}} [[Dinamo Zagreb]]
| align=right | 11. siječnja 1974.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Philipp Lahm]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayern München]]
| align=right | 11. studenog 1983.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Per Mertesacker]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Hannover 96]]
| align=right | 29. rujna 1984.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Christoph Metzelder]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| align=right | 5. studenog 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Sebastian Kehl]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| align=right | 13. veljače 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Bastian Schweinsteiger]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayern München]]
| align=right | 1. kolovoza 1984.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Torsten Frings]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Werder Bremen]]
| align=right | 22. studenog 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Michael Ballack]] (kapetan) 
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 26. rujna 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Thomas Hitzlsperger]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[VfB Stuttgart]]
| align=right | 5. travnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Tim Borowski]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Werder Bremen]]
| align=right | 2. svibnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Bernd Schneider]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayer Leverkusen]]
| align=right | 17. studenog 1973.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Mike Hanke]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[VfL Wolfsburg]]
| align=right | 5. studenog 1983.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Oliver Neuville]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]]
| align=right | 1. svibnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Miroslav Klose]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Werder Bremen]]
| align=right | 9. lipnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Gerald Asamoah]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[FC Schalke 04]]
| align=right | 3. listopada 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Lukas Podolski]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayern München]]
| align=right | 4. lipnja 1985.
|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''22'''
|[[David Odonkor]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| align=right | 21. veljače 1984.
|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''
|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|N|NJE}} [[Jürgen Klinsmann]] 
|...
| align=right | 30. srpnja 1964.
|}

=== {{ZD|E|EKV}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]]===
Izbornik [[Luis Fernando Suárez]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Edwin Villafuerte]] 
|{{ZD|E|EKV}} [[Deportivo Quito]]
| align=right | 12. ožujka 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Cristian Mora]] 
|{{ZD|E|EKV}} [[LDU Quito]]
| align=right | 28. kolovoza 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Damián Lanza]] &lt;!-- što mu je Štef Lamza??? --&gt;
|{{ZD|E|EKV}} [[Aucas]]
| align=right | 10. travnja 1982. &lt;!-- ma ima on veze s Hrvatskom --&gt;

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Jorge Guagua]]
|{{ZD|E|EKV}} [[El Nacional Quito]]
| align=right | 28. rujna 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Iván Hurtado]]
|{{ZD|K|KAT}} [[Al Arabi Doha]]
| align=right | 16. kolovoza 1974.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Ulises de la Cruz]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Aston Villa]]
| align=right | 8. veljače 1974.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[José Luis Perlaza]]
|{{ZD|E|EKV}} [[Olmedo]]
| align=right | 6. listopada 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Paul Ambrosi]]
|{{ZD|E|EKV}} [[LDU Quito]]
| align=right | 14. listopada 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Giovanny Espinoza]]
|{{ZD|E|EKV}} [[LDU Quito]]
| align=right | 12. travnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Neicer Reasco]]
|{{ZD|E|EKV}} [[LDU Quito]]
| align=right | 23. srpnja 1977.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Patricio Urrutia]] 
|{{ZD|E|EKV}} [[LDU Quito]]
| align=right | 15. listopada 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Christian Lara]] 
|{{ZD|E|EKV}} [[El Nacional Quito]]
| align=right | 27. travnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Edison Méndez]] 
|{{ZD|E|EKV}} [[LDU Quito]]
| align=right | 16. ožujka 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Segundo Castillo]] 
|{{ZD|E|EKV}} [[El Nacional Quito]]
| align=right | 15. svibnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Marlon Ayoví]] 
|{{ZD|E|EKV}} [[Deportivo Quito]]
| align=right | 27. kolovoza 1971.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Luis Antonio Valencia]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Recreativo Huelva]] &lt;br&gt;(na posudbi iz [[Villarreal CF|Villarreala]])
| align=right | 4. kolovoza 1985.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Luis Saritama]] 
|{{ZD|E|EKV}} [[Deportivo Quito]]
| align=right | 20. listopada 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Edwin Tenorio]] 
|{{ZD|E|EKV}} [[Barcelona de Guayaquil]]
| align=right | 16. lipnja 1976.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Felix Borja]] 
|{{ZD|G|GRČ}} [[Olympiakos F.C.|Olympiakos Pirej]]
| align=right | 2. travnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Iván Kaviedes]] 
|{{ZD|A|ARG}} [[Argentinos Juniors]]
| align=right | 24. listopada 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Agustín Delgado]] 
|{{ZD|E|EKV}} [[LDU Quito]]
| align=right | 23. prosinca 1974.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Carlos Tenorio]] 
|{{ZD|K|KAT}} [[Al Sadd Doha]]
| align=right | 14. svibnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Cristian Benítez]] 
|{{ZD|E|EKV}} [[El Nacional Quito]]
| align=right | 1. svibnja 1986.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|K|KOL}} [[Luis Fernando Suárez]] 
|...
| align=right | 23. prosinca 1959.

|}
=== {{ZD|P|POLJ}} [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]]===
Izbornik [[Paweł Janas]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj Varšava
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen
Angriff
|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Artur Boruc]] 
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Glasgow Celtic|Celtic]]
| align=right | 20. veljače 1980.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Tomasz Kuszczak]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[West Bromwich Albion]] 
| align=right | 20. ožujka 1982.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Łukasz Fabiański]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal London]]
| align=right | 18. travnja 1985.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Mariusz Jop]]
|{{ZD|R|RUS}} [[FK Moskva]]
| align=right | 3. kolovoza 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Seweryn Gancarczyk]]
|{{ZD|U|UKR}} [[Metalist Harkiv]]
| align=right | 22. studenog 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Marcin Baszczyński]]
|{{ZD|P|POLJ}} [[Wisła Krakow]]
| align=right | 7. lipnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Jacek Bąk]]
|{{ZD|K|KAT}} [[Al-Rayyan]]
| align=right | 24. ožujka 1973.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Michał Żewłakow]]
|{{ZD|G|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiacos Pirej]]
| align=right | 22. travnja 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Dariusz Dudka]]
|{{ZD|P|POLJ}} [[Wisła Krakow]]
| align=right | 9. prosinca 1983.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Mariusz Lewandowski]]
|{{ZD|U|UKR}} [[Šahtar Donjeck]]
| align=right | 18. svibnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Bartosz Bosacki]]
|{{ZD|P|POLJ}} [[Lech Poznań]]
| align=right | 20. prosinca 1975.
|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Kamil Kosowski]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[1. FC Kaiserslautern]]
| align=right | 30. kolovoza 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Radosław Sobolewski]] 
|{{ZD|P|POLJ}} [[Wisła Krakow]]
| align=right | 13. prosinca 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Jacek Krzynówek]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[VfL Wolfsburg]]
| align=right | 15. svibnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Mirosław Szymkowiak]]
|{{ZD|T|TUR}} [[Trabzonspor]]
| align=right | 12. studenog 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Sebastian Mila]] 
|{{ZD|A|AUT}} [[Austria Beč]]
| align=right | 10. srpnja 1982.
Izbornik
|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Euzebiusz Smolarek]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| align=right | 9. siječnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Arkadiusz Radomski]] 
|{{ZD|A|AUT}} [[Austria Beč]]
| align=right | 27. lipnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Piotr Giza]] 
|{{ZD|P|POLJ}} [[Cracovia Krakow]]
| align=right | 28. veljače 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Maciej Żurawski]]
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Glasgow Celtic|Celtic]]
| align=right | 12. rujna 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Grzegorz Rasiak]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Southampton]]
| align=right | 12. siječnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Ireneusz Jeleń]] 
|{{ZD|P|POLJ}} [[Wisła Płock]]
| align=right | 9. travnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Paweł Brożek]] 
|{{ZD|P|POLJ}} [[Wisła Krakow]]
| align=right | 21. travnja 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|P|POLJ}} [[Paweł Janas]] 
|...
| align=right | 4. ožujka 1953. 
|}

=== {{ZD|K|KOS}} [[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarika]]===
Izbornik [[Alexandre Guimarães]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Álvaro Mesén]] 
|{{ZD|K|KOS}} [[Club Sport Herediano]]
| align=right | 24. prosinca 1972.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''18'''
|[[José Porras]] 
|{{ZD|K|KOS}} [[Deportivo Saprissa]]
| align=right | 8. studenog 1970.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Wardy Alfaro Pizarro]] 
|{{ZD|K|KOS}} [[LD Alajuelense]]
| align=right | 31. prosinca 1977.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Jervis Drummond]]
|{{ZD|K|KOS}} [[Deportivo Saprissa]]
| align=right | 8. rujna 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Luis Marín]]
|{{ZD|K|KOS}} [[LD Alajuelense]]
| align=right | 10. kolovoza 1974.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Michel Umaña]]
|{{ZD|K|KOS}} [[Brujas]]
| align=right | 16. srpnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Gilberto Martinez]]
|{{ZD|I|ITA}} [[Brescia Calcio]]
| align=right | 1. listopada 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Leonardo González]]
|{{ZD|K|KOS}} [[Club Sport Herediano]]
| align=right | 21. listopada 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Harold Wallace]]
|{{ZD|K|KOS}} [[LD Alajuelense]]
| align=right | 7. rujna 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Gabriel Badilla]]
|{{ZD|K|KOS}} [[Deportivo Saprissa]]
| align=right | 30. lipnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Michael Rodríguez]]
|{{ZD|K|KOS}} [[LD Alajuelense]]
| align=right | 30. prosinca 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Danny Fonseca]]
|{{ZD|K|KOS}} [[C. S. Cartaginés]]
| align=right | 7. studenog 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Christian Bolaños]] 
|{{ZD|K|KOS}} [[Deportivo Saprissa]]
| align=right | 17. svibnja 1984.)

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Mauricio Solís]] 
|{{ZD|G|GUA}} [[Comunicaciones]]
| align=right | 13. prosinca 1972.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Walter Centeno]] 
|{{ZD|K|KOS}} [[Deportivo Saprissa]]
| align=right | 6. listopada 1974.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Randall Azofeifa]]
|{{ZD|K|KOS}} [[Deportivo Saprissa]]
| align=right | 30. prosinca 1984.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Carlos Hernández]] 
|{{ZD|K|KOS}} [[LD Alajuelense]]
| align=right | 9. travnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Dallas Sequeira]] 
|{{ZD|S|SAD}} [[Real Salt Lake]]
| align=right | 23. kolovoza 1977.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Paulo Wanchope]] 
|{{ZD|K|KOS}} [[Club Sport Herediano]]
| align=right | 31. srpnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Rónald Gómez]] 
|{{ZD|K|KOS}} [[Deportivo Saprissa]]
| align=right | 21. siječnja 1975.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Kurt Bernard]] 
|{{ZD|K|KOS}} [[Puntarenas]]
| align=right | 8. kolovoza 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Álvaro Saborio]] 
|{{ZD|K|KOS}} [[Deportivo Saprissa]]
| align=right | 25. ožujka 1982.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Victor Núñez]] 
|{{ZD|K|KOS}} [[C. S. Cartaginés]]
| align=right | 15. travnja 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|K|KOS}} [[Alexandre Guimarães]] 
|...
| align=right | 7. studenog 1959.

|}

== Skupina B ==
=== [[Datoteka:Flag of England (bordered).png|20px]] [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] ===
Izbornik [[Sven-Göran Eriksson]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Paul Robinson]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Tottenham Hotspur]]
| align=right | 15. listopada 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''13'''
|[[David James]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester City]]
| align=right | 1. kolovoza 1970.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Scott Carson]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]&lt;br&gt;na posudbi u &lt;br&gt;{{ZD|E|ENG}} [[Sheffield Wednesday]]
| align=right | 3. rujna 1985.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Gary Neville]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
| align=right | 18. veljače 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Ashley Cole]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| align=right | 20. prosinca 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Rio Ferdinand]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
| align=right | 7. studenog 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[John Terry]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 7. prosinca 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Sol Campbell]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| align=right | 18. rujna 1974.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Wayne Bridge]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]&lt;br&gt;na posudbi u &lt;br&gt; {{ZD|E|ENG}} [[Fulham F.C.|Fulham]]
| align=right | 5. kolovoza 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Jamie Carragher]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
| align=right | 28. siječnja 1978.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Steven Gerrard]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
| align=right | 30. svibnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[David Beckham]] (kapetan)
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| align=right | 2. svibnja 1975.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Frank Lampard]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 20. lipnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Joe Cole]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 8. studenog 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Owen Hargreaves]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United]]
| align=right | 20. siječnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Jermaine Jenas]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Tottenham Hotspur]]
| align=right | 18. veljače 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Michael Carrick]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Tottenham Hotspur]]
| align=right | 28. srpnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Aaron Lennon]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Tottenham Hotspur]]
| align=right | 16. travnja 1987.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Stewart Downing]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Middlesbrough FC|Middlesbrough]]
| align=right | 22. srpnja 1984.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Wayne Rooney]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
| align=right | 24. listopada 1985.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Michael Owen]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Newcastle United]]
| align=right | 14. prosinca 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Peter Crouch]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
| align=right | 30. siječnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Theo Walcott]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| align=right | 16. ožujka 1989.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]] 
|...
| align=right | 5. veljače 1948.

|}

=== [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20px]] [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] ===
Izbornik [[Lars Lagerbäck]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Andreas Isaksson]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Stade Rennais FC]] 
| align=right | 3. listopada 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[John Alvbåge]] 
|{{ZD|D|DAN}} [[Viborg FF]]
| align=right | 10. kolovoza 1982.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Rami Shaaban]] 
|{{ZD|N|NOR}} [[Fredrikstad FK]]
| align=right | 30. lipnja 1975.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Mikael Nilsson (nogometaš, 1978.)|Mikael Nilsson]]
|{{ZD|G|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]
| align=right | 24. lipnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Olof Mellberg]] (kapetan)
|{{ZD|E|ENG}} [[Aston Villa]]
| align=right | 3. rujna 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Teddy Lučić]]
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[BF Häcken]]
| align=right | 15. travnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Erik Edman]]
|{{ZD|F|FRA}} [[Stade Rennais FC]]
| align=right | 11. studenog 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Peter Hansson]]
|{{ZD|N|NIZ}} [[SC Heerenveen|Heerenveen]]
| align=right | 14. prosinca 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Fredrik Stenman]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayer Leverkusen]]
| align=right | 2. lipnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Karl Svensson]]
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[IFK Göteborg]]
| align=right | 21. ožujka 1984.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Tobias Linderoth]] 
|{{ZD|D|DAN}} [[FC København]]
| align=right | 21. travnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Niclas Alexandersson]] 
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[IFK Göteborg]]
| align=right | 29. prosinca 1971.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Anders Svensson]] 
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[IF Elfsborg]]
| align=right | 17. srpnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Fredrik Ljungberg]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]
| align=right | 16. travnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Kim Källström]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Olympique Lyon]]
| align=right | 24. kolovoza 1982.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Mattias Jonson]] 
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]]
| align=right | 16. siječnja 1974.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Daniel Andersson]] 
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Malmö FF]]
| align=right | 28. kolovoza 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Christian Wilhelmsson]] 
|{{ZD|B|BEL}} [[Anderlecht]]
| align=right | 8. prosinca 1979.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Zlatan Ibrahimović]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Juventus Torino]]
| align=right | 3. listopada 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Henrik Larsson]] 
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Helsingborgs IF]]
| align=right | 20. rujna 1971.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Johan Elmander]] 
|{{ZD|D|DAN}} [[Brøndby IF]]
| align=right | 27. svibnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Marcus Allbäck]] 
|{{ZD|D|DAN}} [[FC København]]
| align=right | 5. srpnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Markus Rosenberg]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[Ajax]]
| align=right | 27. rujna 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Lars Lagerbäck]] 
|...
| align=right | 16. srpnja 1948.
|}

=== [[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|20px]] [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] ===
Izbornik [[Aníbal Ruiz]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Justo Villar]] 
|{{ZD|A|ARG}} [[Newell's Old Boys]]
| align=right | 30. lipnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Derlis Gómez]] 
|{{ZD|P|PAR}} [[Sportivo Luqueño]]
| align=right | 12. studenog 1972.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Aldo Bobadilla]] 
|{{ZD|A|ARG}} [[Boca Juniors]]
| align=right | 20. travnja 1976.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Jorge Núñez]]
|{{ZD|A|ARG}} [[Estudiantes de La Plata]]
| align=right | 22. siječnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Delio Toledo]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Zaragoza]]
| align=right | 10. veljače 1974.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Carlos Gamarra]] (kapetan)
|{{ZD|B|BRA}} [[Palmeiras]] &lt;!-- sociedade esportiva palmeiras --&gt;
| align=right | 17. veljače 1971.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Julio César Cáceres]]
|{{ZD|A|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]]
| align=right | 5. listopada 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Paulo da Silva Barrios|Paulo da Silva]]
|{{ZD|M|MEX}} [[Club Toluca]]
| align=right | 1. veljače 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Julio Manzur]]
|{{ZD|B|BRA}} [[Santos]]
| align=right | 22. lipnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Denis Caniza]]
|{{ZD|M|MEX}} [[Cruz Azul]]
| align=right | 29. kolovoza 1974.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Carlos Bonet]] 
|{{ZD|P|PAR}} [[Club Libertad]]
| align=right | 2. listopada 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Edgar Barreto]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[NEC Nijmegen]]
| align=right | 15. srpnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Roberto Miguel Acuña]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Deportivo La Coruña]]
| align=right | 25. ožujka 1972.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Diego Gavilán]] 
|{{ZD|A|ARG}} [[Newell's Old Boys]]
| align=right | 1. ožujka 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Carlos Humberto Paredes]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Reggina Calcio|Reggina]]
| align=right | 16. srpnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Christian Riveros]] 
|{{ZD|P|PAR}} [[Club Libertad]]
| align=right | 16. listopada 1982.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''17'''
|[[José Montiel]] 
|{{ZD|P|PAR}} [[Olimpia Asunción]]
| align=right | 19. ožujka 1988.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Julio Dos Santos]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayern München]]
| align=right | 5. svibnja 1983.


|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Salvador Cabañas]] 
|{{ZD|M|MEX}} [[Jaguares de Chiapas]]
| align=right | 5. kolovoza 1980.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Roque Santa Cruz]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayern München]]
| align=right | 16. kolovoza 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Nelson Haedo Valdez|Nelson Valdez]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| align=right | 28. studenog 1983.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Dante López]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Genoa CFC]]
| align=right | 16. kolovoza 1983.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Nelson Cuevas]] 
|{{ZD|M|MEX}} [[CF Pachuca|Pachuca]]
| align=right | 10. siječnja 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|U|URU}} [[Aníbal Ruiz]] 
|...
| align=right | 30. prosinca 1942.

|}

=== [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]] ===
Izbornik [[Leo Beenhakker]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Shaka Hislop]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[West Ham United]]
| align=right | 22. veljače 1969.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Kelvin Jack]] 
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Dundee FC]]
| align=right | 29. travnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Clayton Ince]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Coventry City]]
| align=right | 13. srpnja 1972.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Ian Cox]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Gillingham FC]]
| align=right | 25. ožujka 1971.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Avery John]]
|{{ZD|S|SAD}} [[New England Revolution]]
| align=right | 18. lipnja 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Marvin Andrews]]
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Glasgow Rangers]]
| align=right | 22. prosinca 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Brett Sancho]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Gillingham FC]]
| align=right | 13. ožujka 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Dennis Lawrence]]
|{{ZD|W|WAL}} [[Wrexham AFC|Wrexham]]
| align=right | 1. kolovoza 1974.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Cyd Gray]]
|{{ZD|T|TRI}} [[San Juan Jabloteh]]
| align=right | 21. studenog 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Atiba Charles]]
|{{ZD|T|TRI}} [[W Connection]]
| align=right | 29. rujna 1977.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Christopher Birchall]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Port Vale]]
| align=right | 5. svibnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Aurtis Whitley]] 
|{{ZD|T|TRI}} [[San Juan Jabloteh]]
| align=right | 1. svibnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Carlos Edwards]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Luton Town F.C.|Luton Town]]
| align=right | 24. listopada 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Evans Wise]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Waldhof Mannheim]]
| align=right | 23. studenog 1973.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Densill Theobald]] 
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Falkirk FC]]
| align=right | 27. lipnja 1972.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Anthony Wolfe]] 
|{{ZD|T|TRI}} [[San Juan Jabloteh]]
| align=right | 23. prosinca 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Russell Latapy]] 
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Falkirk FC]]
| align=right | 2. kolovoza 1968.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Collin Samuel]] 
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Dundee United]]
| align=right | 27. kolovoza 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Cornell Glen]] 
|{{ZD|S|SAD}} [[Los Angeles Galaxy]]
| align=right | 21. listopada 1980.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Stern John]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Coventry City]]
| align=right | 30. listopada 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Kenwyne Jones]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Southampton FC]]
| align=right | 5. listopada 1984.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Dwight Yorke]] (kapetan) 
|{{ZD|A|AUS}} [[Sydney FC]]
| align=right | 3. studenog 1971.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Jason Scotland]] 
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[St. Johnstone FC]]
| align=right | 18. veljače 1979.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|N|NIZ}} [[Wim Rijsbergen]]
|
|
|}

== Skupina C ==
=== [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]]===
Izbornik [[José Néstor Pékerman|José Pékerman]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Roberto Abbondanzieri]] 
|{{ZD|A|ARG}} [[Boca Juniors]]
| align=right | 19. kolovoza 1972.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Leo Franco]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] 
| align=right | 29. svibnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Oscar Ustari]] 
|{{ZD|A|ARG}} [[Independiente]] &lt;!-- Club_Atl%C3%A9tico_Independiente --&gt;
| align=right | 18. travnja 1985.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Roberto Ayala]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Valencia CF]]
| align=right | 14. travnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Juan Pablo Sorín]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Villarreal CF]]
| align=right | 5. svibnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Fabricio Coloccini]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Deportivo La Coruña]]
| align=right | 22. siječnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Gabriel Heinze]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United]]
| align=right | 19. travnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Gabriel Milito]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Zaragoza]]
| align=right | 9. srpnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Leandro Cufré]]
|{{ZD|I|ITA}} [[A.S. Roma]]
| align=right | 9. svibnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Nicolás Burdisso]]
|{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milano]]
| align=right | 12. travnja 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Esteban Cambiasso]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milano]]
| align=right | 18. kolovoza 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Javier Mascherano]] 
|{{ZD|B|BRA}} [[Sport Club Corinthians Paulista|Corinthians]]
| align=right | 8. lipnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Juan Román Riquelme]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Villarreal CF]]
| align=right | 24. lipnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Lionel Scaloni]]
|{{ZD|E|ENG}} [[West Ham United FC|West Ham]]&lt;br&gt;
na posudbi iz &lt;br&gt;
{{ZD|Š|ŠPA}} [[Deportivo La Coruna]]
| align=right | 16. svibnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Pablo Aimar]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Valencia CF]]
| align=right | 3. studenog 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Maxi Rodríguez]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
| align=right | 2. siječnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Luis González]] 
|{{ZD|A|AUT}} [[Austria Beč]]
| align=right | 19. siječnja 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Javier Saviola]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]&lt;br&gt;
na posudbi iz &lt;br&gt;
{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| align=right | 11. prosinca 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Hernán Crespo]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 5. srpnja 1975.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Carlos Tevez]] 
|{{ZD|B|BRA}} [[Sport Club Corinthians Paulista|Corinthians]]
| align=right | 5. veljače 1984.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Rodrigo Palacio]] 
|{{ZD|A|ARG}} [[Boca Juniors]]
| align=right | 5. veljače 1982.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Lionel Messi]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| align=right | 24. lipnja 1987.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Julio Ricardo Cruz]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milano]]
| align=right | 10. listopada 1974.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''
|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|A|ARG}} [[José Pekerman]] 
|...
| align=right | 3. rujna 1949.
|}

=== [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]===
Izbornik [[Marco van Basten]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Edwin van der Sar]] (kapetan)
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United]]
| align=right | 29. listopada 1970.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Henk Timmer]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[AZ 67 Alkmaar]]
| align=right | 13. prosinca 1971.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Maarten Stekelenburg]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[Ajax]]
| align=right | 22. rujna 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Kew Jaliens]]
|{{ZD|N|NIZ}} [[AZ 67 Alkmaar]]
| align=right | 15. rujna 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Khalid Boulahrouz]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 28. prosinca 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Joris Mathijsen]]
|{{ZD|N|NIZ}} [[AZ 67 Alkmaar]]
| align=right | 5. travnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Giovanni van Bronckhorst]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| align=right | 5. veljače 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Jan Kromkamp]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool FC]]
| align=right | 17. kolovoza 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[André Ooijer]]
|{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
| align=right | 11. srpnja 1974.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''14'''
|[[John Heitinga]]
|{{ZD|N|NIZ}} [[Ajax]]
| align=right | 15. studenog 1983.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Tim de Cler]]
|{{ZD|N|NIZ}} [[AZ 67 Alkmaar]]
| align=right | 8. studenog 1978.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Denny Landzaat]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[AZ 67 Alkmaar]]
| align=right | 6. travnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Philip Cocu]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
| align=right | 29. listopada 1970.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Rafael van der Vaart]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[HSV]]
| align=right | 11. veljače 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Hedwiges Maduro]]
|{{ZD|N|NIZ}} [[Ajax]]
| align=right | 13. veljače 1985.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Mark van Bommel]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| align=right | 22. travnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Wesley Sneijder]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[Ajax]]
| align=right | 9. lipnja 1984.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Dirk Kuijt]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
| align=right | 22. srpnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Ruud van Nistelrooy]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| align=right | 1. srpnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Arjen Robben]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 23. siječnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Robin van Persie]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]
| align=right | 3. kolovoza 1983.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Jan Vennergoor of Hesselink]] 
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Celtic Glasgow]]
| align=right | 11. srpnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Ryan Babel]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[Ajax]]
| align=right | 19. prosinca 1986.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|N|NIZ}} [[Marco van Basten]] 
|...
|...

|}

&lt;!--

==Trenutni igrači==
===Vratari===
{| align=&quot;center&quot; class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;2&quot; style=&quot;border:8px blue; collapse=&quot;collapse&quot;.
|-
!Igrač
!Datum rođenja
!Nastupi
!Klub
|- valign=&quot;top&quot;
|
* [[Edwin van der Sar]] (kapetan)
* [[Henk Timmer]]
* [[Maarten Stekelenburg]]
|
* [[29. studenog]] [[1970.]]
* [[13. prosinca]] [[1971.]]
* [[22. rujna]] [[1982.]]
|
* 110
* 1
* 1
|
*[[Datoteka:Flag of England.svg|20px]] [[Manchester United]]
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[AZ Alkmaar]]
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Ajax]]
|- valign=&quot;top&quot;
|}

===Braniči===

{| align=&quot;center&quot; class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;2&quot; style=&quot;border:8px blue; collapse=&quot;collapse&quot;.
|-
!Igrač
!Datum rođenja
!Nastupi
!Klub
|- valign=&quot;top&quot;
|
* [[Kew Jaliens]]
* [[Khalid Boulahrouz]]
* [[Joris Mathijsen]]
* [[Giovanni van Bronckhorst]]
* [[Jan Kromkamp]]
* [[André Ooijer]]
* [[John Heitinga]]
* [[Tim de Cler]]
|
* [[15. rujna]] [[1978.]]
* [[28. prosinca]] [[1981.]]
* [[5. travnja]] [[1980.]]
* [[5. veljače]] [[1975.]]
* [[17. kolovoza]] [[1980.]]
* [[11. srpnja]] [[1974.]]
* [[15. studenog]] [[1983.]]
* [[8. studenog]] [[1978.]]
|
* 1
* 10
* 6
* 55
* 8
* 17
* 16
* 2
|
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[AZ Alkmaar]]
*[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Hamburger SV]]
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[AZ Alkmaar]]
*[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[FC Barcelona]]
*[[Datoteka:Flag of England.svg|20px]] [[Liverpool]]
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[PSV Eindhoven]]
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Ajax]]
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[AZ Alkmaar]]
|- valign=&quot;top&quot;
|}

===Vezni igrači===

{| align=&quot;center&quot; class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;2&quot; style=&quot;border:8px blue; collapse=&quot;collapse&quot;.
|-
!Igrač
!Datum rođenja
!Nastupi
!Klub
|- valign=&quot;top&quot;
|
* [[Denny Landzaat]]
* [[Philip Cocu]]
* [[Rafael van der Vaart]]
* [[Hedwiges Maduro]]
* [[Mark van Bommel]]
* [[Wesley Sneijder]]
|
* 6. svibnja 1976.
* 29. listopada 1970.
* 11. veljače 1983.
* 13. veljače 1983.
* 22. travnja 1977.
* 9. lipnja 1984.
|
* 20
* 95
* 35
* 9
* 35
* 20
|
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[AZ Alkmaar]]
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[PSV Eindhoven]]
*[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Hamburger SV]]
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Ajax]]
*[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[FC Barcelona]]
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Ajax]]
|- valign=&quot;top&quot;
|}


===Napadači===

{| align=&quot;center&quot; class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;2&quot; style=&quot;border:8px blue; collapse=&quot;collapse&quot;.
|-
!Igrač
!Datum rođenja
!Nastupi
!Klub
|- valign=&quot;top&quot;
|
* [[Dirk Kuijt]]
* [[Ruud van Nistelrooy]]
* [[Arjen Robben]]
* [[Robin van Persie]]
* [[Jan Vennegoor of Hesselink]]
* [[Ryan Babel]]
|
* [[22. srpnja]] [[1980.]]
* [[1. srpnja]] [[1976.]]
* [[23. siječnja]] [[1984.]]
* [[6. rujna]] [[1983.]]
* [[7. studenog]] [[1978.]]
* [[19. prosinca]] [[1986.]]
|
* 16
* 49
* 18
* 7
* 6
* 4
|
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Feyenoord]]
*[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Real Madrid]]
*[[Datoteka:Flag of England.svg|20px]] [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
*[[Datoteka:Flag of England.svg|20px]] [[Arsenal FC]]
*[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[PSV Eindhoven]]
*[[Datoteka:Flag of England.svg|20px]] [[Liverpool]]
|- valign=&quot;top&quot;
|}
--&gt;

=== [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Bjelokosne Obale|Obala Bjelokosti]] ===
Izbornik [[Henri Michel]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Jean-Jacques Tizié]] 
|{{ZD|T|TUN}} [[Espérance]]
| align=right | 7. rujna 1972.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Gerard Ghanhouan]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Montpellier HSC]] 
| align=right | 12. veljače 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Boubacar Barry]] 
|{{ZD|B|BEL}} [[KSK Beveren]]
| align=right | 30. prosinca 1979.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Arthur Boka]]
|{{ZD|F|FRA}} [[RC Strasbourg]]
| align=right | 2. travnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Kolo Touré]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| align=right | 19. ožujka 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Blaise Kouassi]]
|{{ZD|F|FRA}} [[Troyes AC]]
| align=right | 2. veljače 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Abdoulaye Meite]]
|{{ZD|F|FRA}} [[Olympique Marseille]]
| align=right | 6. listopada 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Marc Zoro]]
|{{ZD|I|ITA}} [[F.C. Messina Peloro]]
| align=right | 27. prosinca 1983.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Cyrille Domoraud]]
|{{ZD|F|FRA}} [[Union Sportif Créteil-Lusitanos|US Créteil-Lusitanos]]
| align=right | 22. srpnja 1971.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Emmanuel Eboue]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| align=right | 4. lipnja 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Kanga Akale]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[AJ Auxerre]]
| align=right | 7. ožujka 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Didier Zokora]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[AS Saint-Etienne]]
| align=right | 14. prosinca 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Emerse Fae]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Nantes Atlantique]]
| align=right | 24. siječnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Gilles Yapi Yapo]]
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Young Boys]]
| align=right | 30. siječnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Kader Keita]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Lille OSC]]
| align=right | 6. kolovoza 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Yaya Touré]] 
|{{ZD|G|GRČ}} [[Olympiakos Pirej]]
| align=right | 13. svibnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Guy Dernel]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Hamburger Sport-Verein|HSV]]
| align=right | 13. lipnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Koffi Ndri Romaric]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Le Mans UC72]]
| align=right | 4. lipnja 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Bonaventure Kalou]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Paris Saint-Germain]]
| align=right | 12. siječnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Arouna Koné]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
| align=right | 11. studenog 1983.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Didier Drogba]] (kapetan)
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 11. ožujka 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Bakary Kone]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[OGC Nice]]
| align=right |  17. rujna 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Aruna Dindane]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[RC Lens]]
| align=right | 26. studenog 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|B|BIH}} [[Vahid Halilhodžić]] 
|...
| align=right | 15. listopada 1952.
|}

=== [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] ===

== Skupina D ==
=== [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]] [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] ===
Izbornik [[Luiz Felipe Scolari]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Ricardo]] 
|{{ZD|P|POR}} [[Sporting Lisabon]]
| align=right | 11. veljače 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Quim]] 
|{{ZD|P|POR}} [[Benfica]]
| align=right | 13. studenog 1975.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Paulo Santos]] 
|{{ZD|P|POR}} [[Sporting Braga]]
| align=right | 11. prosinca 1972.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Paulo Ferreira]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 18. siječnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Marco Caneira]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Valencia|Valencia]]&lt;br&gt;
na posudbi u &lt;br&gt;
{{ZD|P|POR}} [[Sporting Lisabon]]
| align=right | 9. veljače 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Ricardo Costa]]
|{{ZD|P|POR}} [[FC Porto|Porto]]
| align=right | 16. svibnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Fernando Meira]]
|{{ZD|N|NJE}} [[VfB Stuttgart]]
| align=right | 5. lipnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Miguel]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Valencia|Valencia]]
| align=right | 4. siječnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Nuno Valente]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Everton FC]]
| align=right | 12. rujna 1974.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Ricardo Carvalho]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 18. svibnja 1978.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Costinha]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
| align=right | 1. prosinca 1974.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Luís Figo]] (kapetan)
|{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milano]]
| align=right | 4. studenog 1972.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Petit]] 
|{{ZD|P|POR}} [[Benfica]]
| align=right | 25. rujna 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Hugo Viana]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Valencia|Valencia]]
| align=right | 15. siječnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Simão|Simão Sabrosa]] 
|{{ZD|P|POR}} [[Benfica]]
| align=right | 31. listopada 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Cristiano Ronaldo]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United]]
| align=right | 5. veljače 1985.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Maniche]] &lt;!-- bio je još jedan Maniche prije, po kojem je dobio ime --&gt;
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]&lt;br&gt;
na posudbi u &lt;br&gt;
{{ZD|R|RUS}} [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]]
| align=right | 11. studenog 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Tiago Mendes]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Olympique Lyon]]
| align=right | 3. svibnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Deco]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| align=right | 27. kolovoza 1977.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Pauleta]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Paris Saint-Germain]]
| align=right | 28. travnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Luís Boa Morte|Boa Morte]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Fulham F.C.|Fulham]]
| align=right | 4. kolovoza 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Nuno Gomes]] 
|{{ZD|P|POR}} [[Benfica]]
| align=right | 5. srpnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Hélder Postiga]] 
|{{ZD|P|POR}} [[FC Porto|Porto]]&lt;br&gt;
na posudbi u&lt;br&gt;
{{ZD|F|FRA}} [[AS Saint-Étienne]]
| align=right | 2. kolovoza 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|B|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]]
|... 
| align=right | 9. studenog 1948.

|}

=== [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|20px]] [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] ===
Izbornik [[Ricardo Antonio Lavolpe|Ricardo Lavolpe]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Oswaldo Javier Sánchez Ibarra|Oswaldo Sańchez]] 
|{{ZD|M|MEX}} [[Club Deportivo Guadalajara|Chivas]]
| align=right | 21. rujna 1973.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[José de Jesús Corona Rodriguez|Jesús Corona]] 
|{{ZD|M|MEX}} [[Universidad Autónoma de Guadalajara|UAG Tecos]]
| align=right | 26. siječnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Francisco Guillermo Ochoa Magaña|Guillermo Ochoa]] 
|{{ZD|M|MEX}} [[Club de Futbol América Ciudad de México|América]]
| align=right | 13. srpnja 1985.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Claudio Suárez Sánchez|Claudio Suárez]]
|{{ZD|S|SAD}} [[C.D. Chivas USA]]
| align=right | 17. prosinca 1968.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Carlos Arnoldo Salcido Flores|Carlos Salcido]]
|{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]&lt;br&gt;
| align=right | 2. travnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Rafael Márquez Álvarez|Rafael Márquez]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| align=right | 13. veljače 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Ricardo Osorio Mendoza|Ricardo Osorio]]
|{{ZD|N|NJE}} [[VfB Stuttgart]]
| align=right | 30. ožujka 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Gonzalo Pineda Reyes|Gonzalo Pineda]]
|{{ZD|M|MEX}} [[Club Deportivo Guadalajara|Chivas]]
| align=right | 19. listopada 1982.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[José Antonio Castro González|José Antonio Castro]]
|{{ZD|M|MEX}} [[Club de Futbol América Ciudad de México|América]]
| align=right | 11. kolovoza 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Mario Méndez Olague|Mario Méndez]]
|{{ZD|M|MEX}} [[Tigres de la Universidad Autónoma de Nuevo León|UANL Tigres]]
&lt;!-- do 29. svibnja je bio u Monterreyu --&gt;
| align=right | 1. srpnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Francisco Javier Rodríguez Pinedo|Francisco Javier Rodríguez]]
|{{ZD|M|MEX}} [[Club Deportivo Guadalajara|Chivas]]
| align=right | 20. listopada 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Gerardo Torrado Diez de Bonilla|Gerardo Torrado]] 
|{{ZD|M|MEX}} [[Cruz Azul]]
| align=right | 30. travnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Antônio Naelson Matias|Antônio Naelson]]
|{{ZD|M|MEX}} [[Deportivo Toluca Futbol Club|Toluca]]
| align=right | 23. svibnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Pável Pardo Segura|Pável Pardo]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[VfB Stuttgart]]
| align=right | 26. srpnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Ramón Morales Higuera|Ramón Morales]]
|{{ZD|M|MEX}} [[Club Deportivo Guadalajara|Chivas]]
| align=right | 10. listopada 1975.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Andrés Guardado]] 
|{{ZD|M|MEX}} [[CF Atlas]]
| align=right | 28. rujna 1986.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[José Rafael García Torres|Rafael García Torres]] 
|{{ZD|M|MEX}} [[CF Atlas]]
| align=right | 14. kolovoza 1974.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''21'''
|[[José de Jesús Arellano Alcocer|Jesús Arellano]]
|{{ZD|M|MEX}} [[Club de Fútbol Monterrey|Monterrey]]
| align=right | 8. svibnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Luis Ernesto Pérez Gómez|Luis Ernesto Pérez]] 
|{{ZD|M|MEX}} [[Club de Fútbol Monterrey|Monterrey]]
| align=right | 12. siječnja 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Jared Francisco Borgetti Echeverría|Jared Borgetti]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Bolton Wanderers]]
| align=right | 14. kolovoza 1973.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Guillermo Luis Franco Farcuason|Guillermo Franco]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
| align=right | 3. studenog 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''17'''
|[[José Francisco Fonseca Guzmán|Francisco Fonseca]] 
|{{ZD|M|MEX}} [[Cruz Azul]]
| align=right | 2. listopada 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Omar Bravo Tordecillas|Omar Bravo]]
|{{ZD|M|MEX}} [[Club Deportivo Guadalajara|Chivas]]
| align=right | 4. ožujka 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|A|ARG}} [[Ricardo Antonio Lavolpe|Ricardo Lavolpe]]
|... 
| align=right | 9. studenog 1948.

|}

=== [[Datoteka:Flag of Angola.svg|20px]] [[Angolska nogometna reprezentacija|Angola]] ===
Izbornik [[Luís Oliveira Gonçalves]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[João Ricardo Pereira Santos|João Ricardo]] 
|bez kluba
| align=right | 7. siječnja 1970.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Luís Mamona João Lamá|Lamá]] 
|{{ZD|A|ANG}} [[Petro Atletico]]
| align=right | 1. veljače 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Mário Hípolito|Mário]] 
|{{ZD|A|ANG}} [[InterClube]]
| align=right | 1. lipnja 1985.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Marcos Airosa]]
|{{ZD|P|POR}} [[FC Barreirense]]
| align=right | 6. kolovoza 1984.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[João Pereira Jamba|Jamba]]
|{{ZD|A|ANG}} [[AS Aviação]]
| align=right | 10. srpnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Antônio Lebo Lebo|Lebo Lebo]]
|{{ZD|A|ANG}} [[Petro Atletico]]
| align=right | 29. svibnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Carlos Manuel Gonçalves Alonso Kali|Kali]]
|{{ZD|P|POR}} [[FC Barreirense]]
| align=right | 11. listopada 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Rui Manuel Marques|Rui Marques]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Leeds United]] &lt;br&gt;(na posudbi u &lt;br&gt;{{ZD|E|ENG}} [[Hull City]]ju)
| align=right | 3. rujna 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Manuel Cange Locó|Locó]]
|{{ZD|A|ANG}} [[Primeiro Agosto]]
| align=right | 25. prosinca 1984.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Luis Manuel Ferreira Delgado|Luis Delgado]]
|{{ZD|A|ANG}} [[Petro Atletico]]
| align=right | 1. studenog 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Marco Paulo Coimbra de Abreu|Marco Abreu]]
|{{ZD|P|POR}} [[Portimonense Sporting Clube|Portimonense]]
| align=right | 8. prosinca 1974.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Marcos Hermenegildo Joaquim Miloy|Miloy]] 
|{{ZD|A|ANG}} [[InterClube]]
| align=right | 27. svibnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Paulo José Lopes Figueiredo|Figueiredo]] 
|{{ZD|P|POR}} [[Varzim]]
| align=right | 28. studenog 1972.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[André Venceslau Valentim Macanga|André Macanga]] 
|{{ZD|K|KUV}} [[Kuwait SC]]
| align=right | 14. svibnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Mateus Galiano da Costa|Mateus]]
|{{ZD|P|POR}} [[Gil Vicente FC|Gil Vicente]]
| align=right | 7. ožujka 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Édson de Jesus Nobre]] 
|{{ZD|P|POR}} [[FC Paços de Ferreira]]
| align=right | 2. ožujka 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Antônio Manuel Viana Mendonça|Mendonça]] 
|{{ZD|P|POR}} [[Varzim]]
| align=right | 9. listopada 1982.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Paulo Batista Nsimba Zé Kalanga|Zé Kalanga]] 
|{{ZD|A|ANG}} [[Petro Atletico]]
| align=right | 12. listopada 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Pedro Manuel Torres Mantorras|Mantorras]] 
|{{ZD|P|POR}} [[Benfica]]
| align=right | 18. ožujka 1982.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Fabrice Alcebiades Maieco Akwá|Akwá]] 
|bez kluba
| align=right | 30. svibnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Flávio Amado|Flávio]] 
|{{ZD|E|EGI}} [[Al Ahly Kairo]]
| align=right | 30. prosinca 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Arsenio Sebastião Cabungula Love|Love]] 
|{{ZD|A|ANG}} [[AS Aviação]]
| align=right | 14. ožujka 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''19'''
|[[André Titi Buengo]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Clermont Foot]]
| align=right | 11. veljače 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|A|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]] 
|...
| align=right | 22. lipnja 1960.

|}

=== [[Datoteka:Flag of Iran.svg|20px]] [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] ===
Izbornik [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Ibrahim Mirzapur]] 
|{{ZD|I|IRN}} [[Fulad Ahvaz]]
| align=right | 16. rujna 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Hasan Rudbarijan]]
|{{ZD|I|IRN}} [[PAS Teheran]]
| align=right | 6. srpnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Vahid Taleblu]] 
|{{ZD|I|IRN}} [[Esteglal Teheran]]
| align=right | 26. svibnja 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Sohrab Bahtijarizade]]
|{{ZD|I|IRN}} [[Saba Kom|Saba Teheran]]
| align=right | 11. rujna 1972.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Jahja Golmuhamedi]]
|{{ZD|I|IRN}} [[Saba Kom|Saba Teheran]]
| align=right | 16. ožujka 1971.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Rahman Rezaei]]
|{{ZD|I|ITA}} [[Messina Peloro]]
| align=right | 20. veljače 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Husein Kaebi]]
|{{ZD|I|IRN}} [[Fulad Ahvaz]]
| align=right | 23. rujna 1985.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Amir Husein Sadeki]]
|{{ZD|I|IRN}} [[Esteglal Teheran]]
| align=right | 6. rujna 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Muhamed Nosrati]]
|{{ZD|I|IRN}} [[PAS Teheran]]
| align=right | 10. siječnja 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Mehdi Mahdavikia]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[HSV]]
| align=right | 24. srpnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Džavad Nekunam]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]]
| align=right | 7. rujna 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Ferjdun Zandi]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[1. FC Kaiserslautern]]
| align=right | 26. travnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Ali Karimi]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayern München]]
| align=right | 8. studenog 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Andranik Tejmurijan]]
|{{ZD|I|IRN}} [[Abu-Muslim Mašhad]]
| align=right | 6. ožujka 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Muharam Navidkia]] 
|{{ZD|I|IRN}} [[Sepahan Isfahan]]
| align=right | 1. studenog 1982.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Mehrzad Madanči]] 
|{{ZD|I|IRN}} [[Persepolis Teheran]]
| align=right | 10. siječnja 1985.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Masud Šodžaei]] 
|{{ZD|I|IRN}} [[Saipa Teheran]]
| align=right | 9. lipnja 1984.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Vahid Hašemijan]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Hannover 96]]
| align=right | 21. srpnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Ali Daei]] (kapetan)
|{{ZD|I|IRN}} [[Saba Kom|Saba Teheran]]
| align=right | 21. ožujka 1969.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Rasul Hatibi]] 
|{{ZD|U|UAE}} [[Sharjah FC]]
| align=right | 22. rujna 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Araš Borhani]] 
|{{ZD|U|UAE}} [[Al Nasr Dubai]]
| align=right | 14. rujna 1983.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Reza Enajati]] 
|{{ZD|I|IRN}} [[Esteglal Teheran]]
| align=right | 23. veljače 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Džavad Kazemijan]] 
|{{ZD|I|IRN}} [[Persepolis Teheran]]
| align=right | 23. travnja 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|H|HRV}} [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]]
|...
|...

|}

== Skupina E ==
=== [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ===
Izbornik [[Marcelo Lippi]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Gianluigi Buffon]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Juventus Torino]]
| align=right | 28. siječnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Angelo Peruzzi]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[SS Lazio]]
| align=right | 16. veljače 1970.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Marco Amelia]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[AS Livorno Calcio]]
| align=right | 2. travnja 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Cristian Zaccardo]]
|{{ZD|I|ITA}} [[US Citta di Palermo]]
| align=right | 21. prosinca 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Fabio Grosso]]
|{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milano]]
| align=right | 29. svibnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Fabio Cannavaro]] (kapetan)
|{{ZD|I|ITA}} [[Juventus Torino]]
| align=right | 13. rujna 1973.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Andrea Barzagli]]
|{{ZD|I|ITA}} [[US Citta di Palermo]]
| align=right | 8. svibnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Alessandro Nesta]]
|{{ZD|I|ITA}} [[AC Milan]]
| align=right | 19. ožujka 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Gianluca Zambrotta]]
|{{ZD|I|ITA}} [[Juventus Torino]]
| align=right | 19. veljače 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Massimo Oddo]]
|{{ZD|I|ITA}} [[SS Lazio]]
| align=right | 14. lipnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Marco Materazzi]]
|{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milano]]
| align=right | 19. kolovoza 1973.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Daniele de Rossi]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[AS Roma]]
| align=right | 24. srpnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Gennaro Gatuso]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[AC Milan]]
| align=right | 9. siječnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Francesco Totti]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[AS Roma]]
| align=right | 27. rujna 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Mauro Camoranesi]]
|{{ZD|I|ITA}} [[Juventus Torino]]
| align=right | 4. listopada 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Simone Barone]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[US Citta di Palermo]]
| align=right | 30. travnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Simone Perrotta]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[AS Roma]]
| align=right | 17. rujna 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Andrea Pirlo]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[AC Milan]]
| align=right | 19. svibnja 1979.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Alessandro del Piero]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Juventus Torino]]
| align=right | 9. studenog 1974.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Luca Toni]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[ACF Fiorentina]]
| align=right | 26. svibnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Alberto Gilardino]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[AC Milan]]
| align=right | 5. srpnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Vincenzo Iaquinta]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Udinese]]
| align=right | 29. studenog 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Filippo Inzaghi]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[AC Milan]]
| align=right | 9. kolovoza 1973.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|I|ITA}} [[Marcelo Lippi]] 
|...
| align=right | 11. travnja 1948.

|}

=== [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|20px]] [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] ===
Izbornik [[Ratomir Dujković]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Sammy Adjei]] 
|{{ZD|I|IZR}} [[FC Ashdod]]
| align=right | 1. rujna 1980.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''16'''
|[[George Owu]] 
|{{ZD|G|GAN}} [[Ashanti Gold SC|Ashanti Gold]]
| align=right | 7. srpnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Richard Kingson]] 
|{{ZD|T|TUR}} [[Ankaraspor]]
| align=right | 13. lipnja 1978.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Hans Sarpei]]
|{{ZD|N|NJE}} [[VfL Wolfsburg]]
| align=right | 28. lipnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Samuel Kuffour]]
|{{ZD|I|ITA}} [[AS Roma]]
| align=right | 3. rujna 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[John Mensah]]
|{{ZD|F|FRA}} [[Stade Rennais]]
| align=right | 26. studenog 1982.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Emmanuel Pappoe]]
|{{ZD|I|IZR}} [[Hapoel Kfar Saba]]
| align=right | 3. ožujka 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Illiasu Shilla]]
|{{ZD|G|GAN}} [[Asante Kotoko]]
| align=right | 26. listopada 1982.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Habib Mohamed]]
|{{ZD|G|GAN}} [[King Faisal Babes]]
| align=right | 10. prosinca 1983.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[John Pantsil]]
|{{ZD|I|IZR}} [[Hapoel Tel-Aviv FC]]
| align=right | 15. lipnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Daniel Quaye]]
|{{ZD|G|GAN}} [[Accra Hearts of Oak|Hearts of Oak]]
| align=right | 25. prosinca 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Issah Ahmed]]
|{{ZD|D|DAN}} [[Randers FC]]
| align=right | 24. svibnja 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Michael Essien]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 3. prosinca 1982.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Derek Boateng]] 
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[AIK Stockholm]] &lt;!-- AIK Fotboll --&gt;
| align=right | 2. svibnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Stephen Appiah]] 
|{{ZD|T|TUR}} [[Fenerbahče]]
| align=right | 24. prosinca 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Sulley Ali Muntari]]
|{{ZD|I|ITA}} [[Udinese]]
| align=right | 27. kolovoza 1984.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Eric Addo]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
| align=right | 12. studenog 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Otto Addo]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[1. FSV Mainz 05]]
| align=right | 9. lipnja 1975.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Haminu Draman]] 
|{{ZD|T|TUR}} [[Genclerbirligi]]
| align=right | 1. travnja 1986.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Asamoah Gyan]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Udinese]]
| align=right | 22. studenog 1985.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Alex Tachie-Mensah]] 
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[FC St. Gallen]]
| align=right | 15. veljače 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Matthew Amoah]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| align=right | 24. listopada 1980.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Razak Pimpong]] 
|{{ZD|D|DAN}} [[FC København]]
| align=right | 30. prosinca 1982.
|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''
|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|S|SRB}} [[Ratomir Dujković]] 
|...
| align=right | 24. veljače 1946.
|}

=== [[Datoteka:Flag of the Czech Republic (bordered).svg|20px]] [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]] ===
Izbornik [[Karel Brückner]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Petr Čech]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 20. svibnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Jaromír Blažek]] 
|{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Sparta Prag]]
| align=right | 29. prosinca 1972.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Antonín Kinský]]
|{{ZD|R|RUS}} [[Saturn Ramenskoje]]
| align=right | 31. svibnja 1975.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Zdeněk Grygera]]
|{{ZD|N|NIZ}} [[Ajax Amsterdam]]
| align=right | 20. svibnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Pavel Mareš]]
|{{ZD|R|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit]]
| align=right | 18. siječnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Marek Jankulovski]]
|{{ZD|I|ITA}} [[AC Milan]]
| align=right | 9. svibnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Martin Jiránek]]
|{{ZD|R|RUS}} [[Spartak Moskva]]
| align=right | 25. svibnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Tomáš Ujfaluši]]
|{{ZD|I|ITA}} [[Fiorentina]]
| align=right | 24. ožujka 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''22'''
|[[David Rozehnal]]
|{{ZD|F|FRA}} [[Paris Saint-Germain]]
| align=right | 5. srpnja 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Tomáš Galásek]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[Ajax Amsterdam]]
| align=right | 15. siječnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Radoslav Kováč]] 
|{{ZD|R|RUS}} [[Spartak Moskva]]
| align=right | 27. studenog 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Libor Sionko]] 
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Glasgow Rangers]]
| align=right | 1. veljače 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Karel Poborský]] 
|{{ZD|Č|ČEŠ}} [[SK Dynamo České Budějovice]]
| align=right | 30. ožujka 1972.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Tomáš Rosický]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| align=right | 4. listopada 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Pavel Nedvěd]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Juventus Football Club Torino|Juventus Torino]]
| align=right | 30. kolovoza 1972.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''14'''
|[[David Jarolím]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Hamburger SV]]
| align=right | 17. svibnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Jiři Štajner]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Hannover 96]]
| align=right | 27. svibnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Jan Polák]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[1. FC Nürnberg]]
| align=right | 14. ožujka 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Jaroslav Plašil]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayer Leverkusen]]
| align=right | 5. siječnja 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Jan Koller]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[AS Monaco FC]]
| align=right | 30. ožujka 1973.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Vratislav Lokvenc]] 
|{{ZD|A|AUT}} [[Austria Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| align=right | 27. rujna 1973.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Milan Baroš]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Aston Villa]]
| align=right | 28. listopada 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Marek Heinz]] 
|{{ZD|T|TUR}} [[Galatasaray]]
| align=right | 4. kolovoza 1977.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Karel Brückner]] 
|...
| align=right | 13. studenog 1939.

|}

=== [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] ===
Izbornik [[Bruce Arena]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Tim Howard]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Everton FC]]
| align=right | 6. ožujka 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Kasey Keller]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]]
| align=right | 29. studenog 1969.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Marcus Hahnemann]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Reading F.C.|Reading]]
| align=right | 15. lipnja 1972.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Chris Albright]]
|{{ZD|S|SAD}} [[Los Angeles Galaxy]]
| align=right | 14. siječnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Carlos Bocanegra]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Fulham F.C.|Fulham]]
| align=right | 25. svibnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Steve Cherundolo]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Hannover 96]]
| align=right | 19. veljače 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Gregg Berhalter]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Energie Cottbus]]
| align=right | 1. kolovoza 1973.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Jimmy Conrad]]
|{{ZD|S|SAD}} [[Kansas City Wizards]]
| align=right | 12. veljače 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Oguchi Nyewu]]
|{{ZD|B|BEL}} [[Standard Liege]]
| align=right | 13. svibnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Eddie Pope]]
|{{ZD|S|SAD}} [[Real Salt Lake]]
| align=right | 24. prosinca 1973.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Pablo Mastroeni]] 
|{{ZD|S|SAD}} [[Colorado Rapids]]
| align=right | 26. kolovoza 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''5'''
|[[John O'Brien]] 
|{{ZD|S|SAD}} [[CD Chivas USA]]
| align=right | 29. kolovoza 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Eddie Lewis]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Leeds United]]
| align=right | 17. svibnja 1974.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Clint Dempsey]] 
|{{ZD|S|SAD}} [[New England Revolution]]
| align=right | 9. ožujka 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Claudio Reyna]] (kapetan) 
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester City]]
| align=right | 20. srpnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Ben Olsen]] 
|{{ZD|S|SAD}} [[D.C. United]]
| align=right | 3. svibnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Bobby Convey]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Reading]]
| align=right | 27. svibnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''17'''
|[[DaMarcus Beasley]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
| align=right | 24. svibnja 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Eddie Johnson]] 
|{{ZD|S|SAD}} [[Kansas City Wizards]]
| align=right | 31. ožujka 1984.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Brian Ching]] 
|{{ZD|S|SAD}} [[Houston Dynamo]] &lt;!-- i Ameri imaju Dinamo :) --&gt;
| align=right | 24. svibnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Josh Wolff]] 
|{{ZD|S|SAD}} [[Kansas City Wizards]]
| align=right | 25. veljače 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Brian McBride]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Fulham F.C.|Fulham]]
| align=right | 19. lipnja 1972.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Landon Donovan]] 
|{{ZD|S|SAD}} [[Los Angeles Galaxy]]
| align=right | 4. ožujka 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|S|SAD}} [[Bruce Arena]] 
|...
| align=right | 21. rujna 1954.

|}

== Skupina F ==
=== [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] ===
=== [[Datoteka:Flag of Australia.svg|20px]] [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] ===
{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Mark Schwarzer]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Middlesbrough]]
| align=right | 6. listopada 1972.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Ante Covic]] 
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Hammarby]]
| align=right | 13. lipnja 1975.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Zeljko Kalac]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[AC Milan]]
| align=right | 16. prosinca 1972.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Lucas Neill]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Blackburn Rovers]]
| align=right | 9. ožujka 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Craig Moore]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Newcastle United]]
| align=right | 12. prosinca 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Tony Popovic]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]]
| align=right | 4. srpnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Scott Chipperfield]]
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[FC Basel]]
| align=right | 30. prosinca 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Michael Beauchamp]]
|{{ZD|A|AUS}} [[Central Coast Mariners]]
| align=right | 8. ožujka 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Mark Milligan]]
|{{ZD|A|AUS}} [[Sydney FC]]
| align=right | 4. kolovoza 1985.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Tim Cahill]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Everton FC]]
| align=right | 6. prosinca 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Jason Culina]] 
|{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
| align=right | 5. kolovoza 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Brett Emerton]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Blackburn Rovers]]
| align=right | 22. veljače 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Josip Skoko]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Wigan Athletic]]
| align=right | 10. prosinca 1975.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Stan Lazaridis]] 
|(bez kluba)
| align=right | 16. kolovoza 1972.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Vince Grella]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[AC Parma]]
| align=right | 5. kolovoza 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Luke Wilkshire]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Bristol City]]
| align=right | 2. listopada 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Mile Sterjovski]] 
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[FC Basel]]
| align=right | 27. svibnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Marco Bresciano]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[AC Parma]]
| align=right | 11. veljače 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Mark Viduka]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Middlesbrough]]
| align=right | 9. listopada 1975.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Harry Kewell]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[FC Liverpool]]
| align=right | 22. rujna 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''15'''
|[[John Aloisi]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Deportivo Alavés]]
| align=right | 5. veljače 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Archie Thompson]] 
|{{ZD|A|AUS}} [[Melbourne Victory]]
| align=right | 23. listopada 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Joshua Kennedy]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Dynamo Dresden]]
| align=right | 20. kolovoza 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|N|NIZ}} [[Guus Hiddink]] 
|...
| align=right | 8. studenog 1946.

|}

=== [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] ===
=== [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|20px]] [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] ===
Izbornik [[Zico]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Seigo Narazaki]] 
|{{ZD|J|JAP}} [[Nagoya Grampus Eight]]
| align=right | 15. travnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Yoichi Doi]] 
|{{ZD|J|JAP}} [[FC Tokyo]]
| align=right | 25. srpnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Yoshikatsu Kawaguchi]] 
|{{ZD|J|JAP}} [[Jubilo Iwata]]
| align=right | 15. kolovoza 1975.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Teruyuki Moniwa]]
|{{ZD|J|JAP}} [[FC Tokyo]]
| align=right | 8. rujna 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Yuichi Komano]]
|{{ZD|J|JAP}} [[Sanfrecce Hiroshima]]
| align=right | 25. srpnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Tsuneyasu Miyamoto]]
|{{ZD|J|JAP}} [[Gamba Osaka]]
| align=right | 7. veljače 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Koji Nakata]]
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[FC Basel]]
| align=right | 9. srpnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Santosu Aresandoro]]
|{{ZD|J|JAP}} [[Urawa Red Diamonds]]
| align=right | 20. srpnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Keisuke Tsuboi]]
|{{ZD|J|JAP}} [[Urawa Red Diamonds]]
| align=right | 16. rujna 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Akira Kaji]]
|{{ZD|J|JAP}} [[Gamba Osaka]]
| align=right | 13. siječnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Yuji Nakazawa]]
|{{ZD|J|JAP}} [[Yokohama F. Marinos]]
| align=right | 25. veljače 1978.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Yasuhito Endo]] 
|{{ZD|J|JAP}} [[Gamba Osaka]]
| align=right | 28. siječnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Hidetoshi Nakata]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Bolton Wanderers]]
| align=right | 22. siječnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Mitsuo Ogasawara]] 
|{{ZD|J|JAP}} [[Kashima Antlers]]
| align=right | 5. travnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Shunsuke Nakamura]]
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Glasgow Celtic|Celtic]]
| align=right | 24. lipnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Takashi Fukunishi]] 
|{{ZD|J|JAP}} [[Jubilo Iwata]]
| align=right | 1. rujna 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Junichi Inamoto]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[West Bromwich Albion]] 
| align=right | 18. rujna 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Shinji Ono]] 
|{{ZD|J|JAP}} [[Urawa Red Diamonds]]
| align=right | 27. rujna 1979.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Naohiro Takahara]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]]
| align=right | 4. lipnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Seiichiro Maki]] 
|{{ZD|J|JAP}} [[JEF United Ichihara]]
| align=right | 7. kolovoza 1980.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Atsushi Yanagisawa]] 
|{{ZD|J|JAP}} [[Kashima Antlers]]
| align=right | 27. svibnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Masashi Oguro]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Grenoble Foot 38]]
| align=right | 4. svibnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Keiji Tamada]] 
|{{ZD|J|JAP}} [[Nagoya Grampus Eight]]
| align=right | 11. travnja 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|B|BRA}} [[Zico]] 
|...
| align=right | 3. ožujka 1953.

|}

== Skupina G ==
=== [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20px]] [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] ===
Izbornik [[Jakob Kuhn]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Pascal Zuberbühler]]
|{{ZD|E|ENG}} [[West Bromwich Albion]]
| align=right | 8. siječnja 1971.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Diego Benaglio]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
| align=right | 8. srpnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Fabio Coltorti]] 
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Grasshopper Club Zürich|Grasshoppers]]
| align=right | 3. prosinca 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Johan Djourou]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]
| align=right | 18. siječnja 1987.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Ludovic Magnin]]
|{{ZD|N|NJE}} [[VfB Stuttgart]]
| align=right | 20. travnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Philippe Senderos]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]
| align=right | 14. veljače 1985.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Stéphane Grichting]]
|{{ZD|F|FRA}} [[AJ Auxerre|Auxerre]]
| align=right | 30. ožujka 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Christoph Spycher]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]]
| align=right | 30. ožujka 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Patrick Müller]]
|{{ZD|F|FRA}} [[Olympique Lyon]]
| align=right | 17. prosinca 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Philipp Degen]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| align=right | 15. veljače 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Xavier Margairaz]] 
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]]
| align=right | 17. siječnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Johann Vogel]] (kapetan)
|{{ZD|I|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
| align=right | 8. ožujka 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Ricardo Cabanas]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[1. FC Köln]]
| align=right | 17. siječnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Raphaël Wicky]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[HSV]]
| align=right | 26. travnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Daniel Gygax]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Lille OSC|Lille]]
| align=right | 28. kolovoza 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''14'''
|[[David Degen]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]]
| align=right | 15. veljače 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Blerim Dzemaili]] 
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]]
| align=right | 12. travnja 1986.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Tranquillo Barneta]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayer Leverkusen]]
| align=right | 22. svibnja 1985.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Valon Behrami]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[SS Lazio|Lazio]]
| align=right | 19. travnja 1985.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Alexander Frei]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| align=right | 15. srpnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Marco Streller]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[VfB Stuttgart]]
| align=right | 18. lipnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Mauro Lustrinelli]] 
|{{ZD|Č|ČEŠ}} [[AC Sparta Praha|Sparta Prag]]
| align=right | 26. veljače 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Hakan Yakin]] 
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
| align=right | 22. veljače 1977.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Jakob Kuhn]] 
|...
| align=right | 12. listopada 1943.

|}

=== [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ===
Izbornik [[Raymond Domenech]] je pozvao iduće igrače:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Mickaël Landreau]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Paris Saint-Germain]]
| align=right | 14. svibnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Fabien Barthez]]
|{{ZD|F|FRA}} [[Olympique Marseille]] (istjek ugovora)
| align=right | 28. srpnja 1971.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Grégory Coupet]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Olympique Lyon]]
| align=right | 31. prosinca 1972. 

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Jean-Alain Boumsong]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Newcastle United]]
| align=right | 14. prosinca 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Éric Abidal]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Olympique Lyon]]
| align=right | 11. srpnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[William Gallas]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 17. kolovoza 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Mikael Silvestre]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United]]
| align=right | 9. kolovoza 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Lilian Thuram]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona]]
| align=right | 1. siječnja 1972.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Gaël Givet]]
|{{ZD|F|FRA}} [[AS Monaco FC]]
| align=right | 9. listopada 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Willy Sagnol]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayern München]]
| align=right | 18. ožujka 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Pascal Chimbonda]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Wigan Athletic]]
| align=right | 21. veljače 1979.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Patrick Vieira]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milano]]
| align=right | 23. lipnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Claude Makélélé]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| align=right | 18. veljače 1973.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Florent Malouda]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Olympique Lyon]]
| align=right | 13. lipnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Vikash Dhorasoo]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Paris Saint-Germain]]
| align=right | 10. listopada 1973.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Zinedine Zidane]] (kapetan)
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| align=right | 23. lipnja 1972.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Alou Diarra]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[RC Lens]]
| align=right | 15. srpnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Franck Ribéry]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Olympique Marseille]]
| align=right | 1. travnja 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Sidney Govou]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Olympique Lyon]]
| align=right | 27. srpnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Sylvain Wiltord]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Olympique Lyon]]
| align=right | 10. svibnja 1974.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Thierry Henry]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal FC]]
| align=right | 17. kolovoza 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Louis Saha]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United]]
| align=right | 8. kolovoza 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''20'''
|[[David Trézéguet]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Juventus Football Club Torino|Juventus]]
| align=right | 15. listopada 1977.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|F|FRA}} [[Raymond Domenech]] 
|...
| align=right | 24. siječnja 1952.

|}

=== [[Datoteka:Flag of South Korea (bordered).svg|20px]] [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ===
Izbornik [[Dick Advocaat]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Lee Won-Jae]] (kapetan)
|{{ZD|J|JKO}} [[Suwon Samsung Bluewings]]
| align=right | 26. travnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Kim Yong-Dae]] 
|{{ZD|J|JKO}} [[Ilhwa Chunma]]
| align=right | 11. listopada 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Kim Young-Hwang]] 
|{{ZD|J|JKO}} [[Chunnam Dragons]]
| align=right | 28. lipnja 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Kim Young-Chul]]
|{{ZD|J|JKO}} [[Ilhwa Chunma]]
| align=right | 30. lipnja 1976

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Kim Dong-Yin]]
|{{ZD|R|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit]]
| align=right | 29. siječnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Choi Jin-Cheul]]
|{{ZD|J|JKO}} [[Chonbuk Hyundai Motors|Jeonbuk FC]]
| align=right | 26. ožujka 1971.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Kim Jin-Kyu]]
|{{ZD|J|JAP}} [[Jubilo Iwata]]
| align=right | 16. veljače 1985.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Lee Young-Pyo]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Tottenham Hotspur]]
| align=right | 23. travnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Kim Sang-Sik]]
|{{ZD|J|JKO}} [[Ilhwa Chunma]]
| align=right | 17. prosinca 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Song Chong-Gug]]
|{{ZD|J|JKO}} [[Suwon Samsung Bluewings]]
| align=right | 20. veljače 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Cho Won-Hee]]
|{{ZD|J|JKO}} [[Suwon Samsung Bluewings]]
| align=right | 17. travnja 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Kim Nam-Il]] (zamjenik kapetana)
|{{ZD|J|JKO}} [[Suwon Samsung Bluewings]]
| align=right | 14. ožujka 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Park Ji-Sung]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United]]
| align=right | 25. veljače 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Kim Doo-Hyun]] 
|{{ZD|J|JKO}} [[Ilhwa Chunma]]
| align=right | 14. srpnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Lee Eul-Yong]]
|{{ZD|T|TUR}} [[Trabzonspor]]
| align=right | 8. rujna 1975.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Baek Ji-Hoon]] 
|{{ZD|J|JKO}} [[FC Seoul]]
| align=right | 28. veljače 1985.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Lee Ho]] 
|{{ZD|R|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit]]
| align=right | 22. listopada 1984.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Ahn Jung-Hwan]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[MSV Duisburg]]
| align=right | 27. siječnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Park Chu-Young]] 
|{{ZD|J|JKO}} [[FC Seoul]]
| align=right | 10. srpnja 1985.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Seol Ki-Hyeon]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Reading]]
| align=right | 8. siječnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Lee Chun-Soo]] 
|{{ZD|J|JKO}} [[Ulsan Hyundai Horang-i]]
| align=right | 9. srpnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Chung Kyung-Ho]] 
|{{ZD|J|JKO}} [[Gwangju Sangmu]]
| align=right | 22. svibnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Cho Jae-Jin]] 
|{{ZD|J|JAP}} [[Shimizu S-Pulse]]
| align=right | 9. srpnja 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|N|NIZ}} [[Pim Verbeek]] 
|...
| align=right | 12. ožujka 1957.

|}

=== [[Datoteka:Flag of Togo.svg|20px]] [[Togoanska nogometna reprezentacija|Togo]] ===
Izbornik [[Otto Pfister]] je pozvao iduće igrače:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Ouro-Nimini Tchagnirou]] 
|{{ZD|M|MALI}} [[Djoliba]]
| align=right | 31. prosinca 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Kossi Agassa]]
|{{ZD|F|FRA}} [[FC Metz]]
| align=right | 2. srpnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Kodjovi Obilale]] 
|{{ZD|T|TOG}} [[Etoile Filante]]
| align=right | 8. listopada 1984. 

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Daré Nibombé]]
|{{ZD|B|BEL}} [[RAEC Mons]]
| align=right | 16. lipnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Jean-Paul Abalo]] 
|{{ZD|C|CIP}} [[APOEL Nicosia]]
| align=right | 26. lipnja 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Massamasso Tchangai]] 
|{{ZD|I|ITA}} [[Benevento Calcio]]
| align=right | 8. kolovoza 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Éric Akoto]] 
|{{ZD|A|AUT}} [[Admira Wacker]]
| align=right | 20. srpnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Karim Guede]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[Hamburger SV]]
| align=right | 7. siječnja 1985.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Assimiou Touré]]
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayer Leverkusen]]
| align=right | 1. siječnja 1988.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Ludovic Assemoassa]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Clermont Foot]]
| align=right | 18. rujna 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Yao Aziawonou]] 
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Young Boys]]
| align=right | 30. studenog 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Kuami Agboh]] 
|{{ZD|B|BEL}} [[KSK Beveren]]
| align=right | 28. prosinca 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Thomas Dossevi]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Valenciennes FC]]
| align=right | 6. ožujka 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Mamam Cherif Touré]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[FC Metz]]
| align=right | 13. siječnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Alaixys Romao]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[CS Louhans Cuiseaux]]
| align=right | 18. sjiečnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Affo Erassa]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[AS Moulins]]
| align=right | 19. veljače 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Adekanmi Olufade]] 
|{{ZD|K|KAT}} [[Al Siliyah]]
| align=right | 7. siječnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Emmanuel Adebayor]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal FC]]
| align=right | 26. veljače 1984.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Moustapha Salifou]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Stade Brest]]
| align=right | 1. srpnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Robert Malm]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Stade Brest]]
| align=right | 21. kolovoza 1973.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Richmond Forson]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[J.A. Poire]]
| align=right | 23. svibnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Kader Touré]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Guingamp]]
| align=right | 8. travnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Yao Junior Senaya]] 
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[YF Juventus]]
| align=right | 19. travnja 1984.


|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|N|NJE}} [[Otto Pfister]] 
|...
| align=right | 24. studenog 1937.

|}

== Skupina H ==
=== [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] ===
Izbornik [[Luis Aragonés]] je pozvao sljedeću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Íker Casillas]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| align=right | 20. svibnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Santiago Cañizares]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]
| align=right | 18. prosinca 1969.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''23'''
|[[José_Manuel_Reina_Páez|Pepe Reina]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
| align=right | 31. kolovoza 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Míchel Selgado]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| align=right | 22. listopada 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Mariano Andrés Pernía|Mariano Pernía]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético de Madrid|Atlético Madrid]]
| align=right | 4. svibnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Carlos Marchena]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]
| align=right | 31. srpnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Carles Puyol]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| align=right | 13. travnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Antonio López]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético de Madrid|Atlético Madrid]]
| align=right | 13. rujna 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Sergio Ramos García|Sergio Ramos]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| align=right | 30. ožujka 1986.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Betis]]
| align=right | 23. srpnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Pablo Ibáñez]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético de Madrid|Atlético Madrid]]
| align=right | 3. kolovoza 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[David Albelda]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]
| align=right | 1. rujna 1977.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Xavier Hernández Creus|Xavi]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| align=right | 25. siječnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Luis García]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
| align=right | 24. srpnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Andrés Iniesta]]
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| align=right | 11. svibnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Xabi Alonso]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
| align=right | 25. studenog 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Marcos Senna]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
| align=right | 17. srpnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Joaquín Sánchez Rodríguez|Joaquin]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Betis]]
| align=right | 21. srpnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Francesc Fàbregas Soler|Cesc Fabregas]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]
| align=right | 4. svibnja 1987.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Raúl González (nogometaš)|Raúl]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| align=right | 27. lipnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Fernando Torres]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético de Madrid|Atlético Madrid]]
| align=right | 20. ožujka 1984.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[José Antonio Reyes]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| align=right | 1. rujna 1983.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''21'''
|[[David Villa]] 
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]
| align=right | 3. prosinca 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Luis Aragonés]] 
|...
| align=right | 28. srpnja 1938.

|}

=== [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px]] [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] ===
{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Oleksandr Šovkovski]] 
|{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]]
| align=right | 2. siječnja 1975.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Andrij Pjatov]] &lt;!-- Андрій Пятов --&gt;
|{{ZD|U|UKR}} [[Vorskla Poltava]]
| align=right | 28. lipnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Bohdan Šust]] &lt;!-- Богдан Шуст --&gt;
|{{ZD|U|UKR}} [[Šahtar Donjeck]]
| align=right | 4. ožujka 1986.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Andrij Nesmačnji]] &lt;!-- Андрій Несмачний --&gt;
|{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]]
| align=right | 28. veljače 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Oleksandr Jacenko]] 
|{{ZD|U|UKR}} [[FK Harkiv]]
| align=right | 24. veljače 1985.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Volodimir Jezerski]] 
|{{ZD|U|UKR}} [[Dnjipro Dnjipropetrovsk]]
| align=right | 15. studenog 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Andrij Rusol]] &lt;!-- Андрій Русол --&gt;
|{{ZD|U|UKR}} [[Dnjipro Dnjipropetrovsk]]
| align=right | 16. siječnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Dmitro Čihrinski]]
|{{ZD|U|UKR}} [[Šahtar Donjeck]]
| align=right | 7. studenog 1986.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Vladislav Vaščuk]]
|{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]]
| align=right | 2. siječnja 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Vjačeslav Sviderski]]
|{{ZD|U|UKR}} [[Arsenal Kijev]]
| align=right | 1. siječnja 1979.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Anatolij Timoščuk]] 
|{{ZD|U|UKR}} [[Šahtar Donjeck]]
| align=right | 30. ožujka 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Oleh Šelajev]] 
|{{ZD|U|UKR}} [[Dnjipro Dnjipropetrovsk]]
| align=right | 5. studenog 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Oleh Husjev]] 
|{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]]
| align=right | 25. travnja 1983.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Serhij Rebrov]] &lt;!-- Сергій Ребров --&gt;
|{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]]
| align=right | 6. ožujka 1974.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Andrij Husin]] &lt;!-- Андрій Гусін --&gt;
|{{ZD|R|RUS}} [[Krilja Sovjetov Samara]]
| align=right | 11. prosinca 1972.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Serhij Nazarenko]] &lt;!-- Сергій Назаренко --&gt;
|{{ZD|U|UKR}} [[Dnjipro Dnjipropetrovsk]]
| align=right | 16. veljače 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Maksim Kalinjičenko]] 
|{{ZD|R|RUS}} [[Spartak Moskva]]
| align=right | 26. siječnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Ruslan Rotanj]] &lt;!-- Руслан Ротань --&gt;
|{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]]
| align=right | 29. listopada 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Andrij Ševčenko]] &lt;!-- Андрій Шевченко --&gt;
|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.]]
| align=right | 29. rujna 1976.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Andrij Voronjin]] &lt;!-- Андрій Воронін --&gt;
|{{ZD|N|NJE}} [[Bayer Leverkusen]]
| align=right | 21. srpnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Artem Milevski]] 
|{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]]
| align=right | 12. siječnja 1985.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Andrij Vorobjej]] &lt;!-- Андрій Воробей --&gt;
|{{ZD|U|UKR}} [[Šahtar Donjeck]]
| align=right | 29. studenog 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Oleksij Bjelik]] &lt;!-- Олексій Бєлік --&gt;
|{{ZD|U|UKR}} [[Šahtar Donjeck]]
| align=right | 15. veljače 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|U|UKR}} [[Oleg Blohin]] 
|...
| align=right | 5. studenog 1952.

|}

=== [[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|20px]] [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] ===
Izbornik [[Roger Lemerre]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Nadnevak rođenja

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Ali Boumnijel]] 
|{{ZD|T|TUN}} [[Club Africain]]
| align=right | 13. travnja 1966.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Adel Nefzi]] 
|{{ZD|T|TUN}} [[US Monastir]] 
| align=right | 16. ožujka 1974.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Hamdi Kasraoui]] 
|{{ZD|T|TUN}} [[Espérance]]
| align=right | 18. siječnja 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Karim Haggui]]
|{{ZD|F|FRA}} [[RC Strasbourg]]
| align=right | 21. siječnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Alaeddine Yahia]]
|{{ZD|F|FRA}} [[AS Saint-Étienne]]
| align=right | 26. rujna 1981.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Hatem Trabelsi]]
|{{ZD|N|NIZ}} [[Ajax Amsterdam]]
| align=right | 25. siječnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Mehdi Meriah]]
|{{ZD|T|TUN}} [[Étoile du Sahel]]
| align=right | 5. lipnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Rahdi Jaidi]]
|{{ZD|E|ENG}} [[Bolton Wanderers]]
| align=right | 30. kolovoza 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''18'''
|[[David Jemmali]]
|{{ZD|F|FRA}} [[Girondins de Bordeaux|Bordeaux]]
| align=right | 13. prosinca 1974.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Anis Ayari]]
|{{ZD|T|TUR}} [[Samsunspor]]
| align=right | 16. veljače 1982.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Karim Saidi]]
|{{ZD|I|ITA}} [[US Lecce]]
| align=right | 24. ožujka 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Mehdi Nafti]] 
|{{ZD|E|ENG}} [[Birmingham City F.C.|Birmingham City]]
| align=right | 28. studenog 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Kaies Ghodhbane]] 
|{{ZD|T|TUR}} [[Konyaspor]]
| align=right | 7. siječnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Jaouhar Mnari]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[1. FC Nürnberg]]
| align=right | 8. studenog 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Riadh Bouazizi]]
|{{ZD|T|TUR}} [[Kayserispor]]
| align=right | 8. travnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Adel Chedli]] 
|{{ZD|N|NJE}} [[1. FC Nürnberg]]
| align=right | 16. rujna 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Hamed Namouchi]] 
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Glasgow Rangers]]
| align=right | 12. siječnja 1984.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Sofiene Melliti]] 
|{{ZD|T|TUR}} [[Gaziantepspor]]
| align=right | 18. kolovoza 1978.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Karim Essediri]] 
|{{ZD|N|NOR}} [[Rosenborg BK]]
| align=right | 29. srpnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Ziad Jaziri]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[Troyes AC]]
| align=right | 12. srpnja 1978.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Yassine Chikhaoui]]
|{{ZD|T|TUN}} [[Étoile du Sahel]]
| align=right | 2. rujna 1986.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Francileudo Silva dos Santos|Santos]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[FC Toulouse]]
| align=right | 20. ožujka 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Chaouki Ben Saada]] 
|{{ZD|F|FRA}} [[SC Bastia]]
| align=right | 1. srpnja 1984.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|F|FRA}} [[Roger Lemerre]] 
|...
| align=right | 18. lipnja 1941.

|}

=== [[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] ===
Izbornik [[Marcos Paquetá]] je pozvao iduću momčad:

{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vratari

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Mohammad Al-Deayea]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Hilal]]
| align=right | 2. kolovoza 1972.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Mabrouk Zaid]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ittihad]]
| align=right | 11. veljače 1979.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Mohammad Khouja]]
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Shabab]]
| align=right | 15. ožujka 1982.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Obrana

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Ahmed Al-Doukhi]]
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ittihad]]
| align=right | 25. listopada 1976.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Redha Tukar]]
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ittihad]]
| align=right | 25. studenog 1975.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Hamad Al-Montashari]]
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ittihad]]
| align=right | 22. lipnja 1982.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Naif Al-Qadhi]]
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ahli]]
| align=right | 3. travnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Abdul Aziz Al-Khathran]] &lt;!-- katran --&gt;
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Hilal]]
| align=right | 31. srpnja 1973.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Hussein Abdul-Ghani]]
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ahli]]
| align=right | 21. siječnja 1977.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Ahmad Al-Bahri]]
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Shabab]]
| align=right | 18. rujna 1980.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Omar Al-Ghamdi]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Hilal]]
| align=right | 11. travnja 1979.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Mohammed Ameen]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ittihad]]
| align=right | 29. travnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Mohammed Noor]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ittihad]]
| align=right | 26. veljače 1978.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Mohammad Al-Shalhoub]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Hilal]]
| align=right | 8. prosinca 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''14'''
|[[Saoud Kariri]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ittihad]]
| align=right | 8. srpnja 1980.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Khaled Aziz]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Hilal]]
| align=right | 14. srpnja 1981.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''18'''
|[[Nawaf Al-Temyat]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Hilal]]
| align=right | 28. lipnja 1976.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Mohammad Masaad]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ahli]]
| align=right | 17. veljače 1983.

|-
!colspan=5 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Sami Al-Jaber]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Hilal]]
| align=right | 11. prosinca 1972.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Saad Al-Harthi]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Nasr]]
| align=right | 3. veljače 1984.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Mohamed Al-Bishi]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ahli]]
| align=right | 3. svibnja 1987.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Yasser Al-Qahtani]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Hilal]]
| align=right | 10. listopada 1982.

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Malek Maath]] 
|{{ZD|S|SAU}} [[Al-Ahli]]
| align=right | 10. kolovoza 1981.

|-
!colspan=5 bgcolor=red|'''Izbornik:'''

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''T'''
|{{ZD|B|BRA}} [[Marcos Paquetá]] 
|...
| align=right | 27. kolovoza 1958.

|}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|#]]
[[Kategorija:Nogometni popisi‎|Nogomet, sastavi momčadi (SP 2006.)]]</text>
      <sha1>k7iovhce04r15i6aaf9lrdktgk6ywwt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Sbutega</title>
    <ns>0</ns>
    <id>155832</id>
    <revision>
      <id>6432347</id>
      <parentid>6269900</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:19:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5716" xml:space="preserve">{{Infookvir svećenik
| ime_svećenika  =Branko Sbutega
| pravo_ime             =
| slika                 = 
| slika_širina          = 
| slika_opis            = 
| datum_rođenja         = [[8. travnja]] [[1952.]]
| mjesto_rođenja        = [[Kotor]]
| datum_smrti           = [[27. travnja]] [[2006.]]
| mjesto_smrti          = [[Kotor]]
| zaređen_za_svećenika  = [[1979.]]
| titula                =
| djela_u_službi        =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}

'''Branko Sbutega''' ([[Kotor]], [[8. travnja]] [[1952.]]  - [[Kotor]], [[27. travnja]] [[2006.]]), bio je [[Katoličanstvo|katolički]] svećenik iz [[Boka kotorska|Boke kotorske]], autor i suautor značajnih književnih djela, [[1990-ih]] utjecajni pripadnik pokreta za neovisnost [[Crna Gora|Crne Gore]], humanist i borac za manjinska prava [[Hrvat]]a Boke kotorske, [[župnik]] župe svetog Eustahija u [[Dobrota|Dobroti]]. Rodom [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvat]].&lt;ref name=&quot;Vidmarović&quot;&gt;[[Đuro Vidmarović]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20515-d-vidmarovic-hrvatska-predsjednica-medu-hrvatima-u-boki-kotorskoj.html Hrvatska predsjednica među Hrvatima u Boki kotorskoj], Hrvatsko kulturno vijeće, 7. lipnja 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=P929Yqc0aM4&amp;feature=youtu.be&amp;t=1369 YouTube]: &quot;Lično, sasvim lično - Don Branko Sbutega&quot;, 4. listopada 2019. (pristupljeno 16. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; 

== Životopis ==
Branko Sbutega rođen je u Kotoru 1952. godine, od oca [[Hrvati|Hrvata]] i majke [[Crnogorci|Crnogorke]]. Rođen je kao drugo od troje djece u obitelji Krsta i Olge Sbutega.&lt;ref name=&quot;hnv.me&quot;&gt;[http://hnv.me/content/sveta-misa-povodom-11-obljetnice-smrti-don-branka-sbutege Sveta Misa povodom 11. obljetnice smrti don Branka Sbutege], Radio Dux, hnv.me, 26. travnja 2017., pristupljeno 1. travnja 2018.&lt;/ref&gt; [[Osnovna škola|Osnovnu školu]] završio je [[1966.]] godine u [[Prčanj|Prčnju]], a gimnaziju društveno-jezičnog smjera završio je u rodnome Kotoru [[1970.]] godine.&lt;ref name=&quot;hnv.me&quot;/&gt; Školujući se usporedno završio je i glazbenu školu, svirajući [[glasovir]], [[orgulje]] i [[violončelo]].&lt;ref name=&quot;hnv.me&quot;/&gt; Potom studirao je [[Medicina|medicinu]] u [[Beograd]]u (četiri semestra), a na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u godinu dana ([[1973.]] godine) studirao je filozofske predmete a onda je prešao na Filozofski fakultet u [[Beč]]u. Teološki studij, dvogodišnjim boravkom, završio je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u. Za [[đakon]]a Kotorske biskupije zaređen je [[1978.]] godine. Za svećenika zaređen je [[15. kolovoza]] [[1979.]] godine,&lt;ref name=&quot;ika&quot;&gt;[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=86010 Pokopan don Branko Sbutega], ika.hr, 29. travnja 2006., pristupljeno 1. travnja 2018.&lt;/ref&gt; u crkvi [[Gospa od Škrpjela|Gospe od Škrpjela]] u Boki kotorskoj. Godine [[1982.]] postao je župnik [[župa|župe]] Svetog Eustahija gdje je djelovao niz godina. 

Početkom rata na prostoru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] bio je izložen napadima srpskih ekstremista u Crnoj Gori zbog čega je morao emigrirati. Don Sbutega je [[1991.]] godine od [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] dobio zaduženje da u [[Padova|Padovi]] otvori centar za pomoć izbjeglicama. 

U Kotor se vratio [[1996.]] godine, a [[1999.]] godine osnovao je [[Caritas]] [[Kotorska biskupija|Kotorske biskupije]]. Osnivač je i ''KotorArta'', festivala ozbiljne glazbe u Kotoru.

Autor je brojnih tekstova u časopisima i novinama. Suautorom je knjige ''Stara književnost Boke'' (1993.), zajedno s [[Ivo Banac|Ivom Banacem]] i [[Slobodan Prosperov Novak|Slobodanom Prosperovim Novakom]]. Objavio je i knjigu ''Kurosavin nemir svijeta'' (2006.), dok mu je posmrtno izašla i knjiga soneta ''Sebedarje'' (2007.).

Umro je u Kotoru, 27. travnja 2006. godine. Pokopan je u subotu 29. travnja 2006. godine kraj zidina crkve svetog Eustahija u [[Dobrota|Dobroti]].&lt;ref name=&quot;ika&quot;/&gt;

== Odličje ==
Predsjednik [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] [[Stjepan Mesić]] posmrtno je [[2009.]] godine odlikovao don Branka Sbutegu odličjem [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića, za osobite zasluge u kulturi.&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_121_2985.html ''Narodne novine'', 121/2009.] ''Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi'' (pristupljeno 8. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* [http://www.rtcg.org/index.php?news&amp;read=17589 Vijest o smrti Don Branka Sbutege] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080701212942/http://www.rtcg.org/index.php?news |date=1. srpnja 2008. }}, rtcg.org {{cg oznaka}}
* [http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2007-12-06&amp;id=131438 Sjećanje na don Branka Sbutegu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111015162647/http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2007-12-06&amp;id=131438 |date=15. listopada 2011. }}, pobjeda.co.me {{cg oznaka}} 
* [http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/hronika/10421-don-branku-posthumno-priznanje.html Posthumno odlikovanje Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića], rtcg.org {{cg oznaka}}

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [[Stijepo Mijović Kočan]], [http://www.matica.hr/vijenac/318/oplemenjen-vjerom-7563/ ''Oplemenjen vjerom''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 318, 11. svibnja 2006.  

{{GLAVNIRASPORED:Sbutega, Branko}}
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici iz Crne Gore]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Dobrota]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Crnogorski političari od 1989.]]</text>
      <sha1>ou98obqqkn3ix7f5cxnb4mi3x5n6tbj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vasko Lipovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>170547</id>
    <revision>
      <id>6432333</id>
      <parentid>6209098</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:14:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4621" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vasko Lipovac and sculpture.jpg|mini|'''Vasko Lipovac''']]
'''Vasko Lipovac''' ([[Škaljari]] kod [[Kotor]]a, [[14. lipnja]] [[1931.]]  - [[Split]], [[4. srpnja]] [[2006.]] ) [[Hrvatska|hrvatski]] slikar, kipar i grafičar. Rodom je [[Crnogorci u Hrvatskoj|Crnogorac]].&lt;ref name=&quot;Vidmarović&quot;&gt;[[Đuro Vidmarović]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20515-d-vidmarovic-hrvatska-predsjednica-medu-hrvatima-u-boki-kotorskoj.html Hrvatska predsjednica među Hrvatima u Boki kotorskoj], Hrvatsko kulturno vijeće, 7. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; 

==Životopis==
Rodio se je u Škaljarima 1931. od oca Spasoja Lipovca i matere Antice Lui, kćeri uglednog zemljoposjednika Maksimilijana Luija.&lt;ref name=&quot;Vidmarović&quot;/&gt; Akademiju primijenjenih umjetnosti završio je u Zagrebu 1955. Bio je suradnik majstorske radionice [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]] od 1955. do 1959. godine. Od 1967. živio je i radio u [[Split]]u.

Od 1956. izlagao je na oko stotinu samostalnih i preko dvjesto skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.&lt;br /&gt; 
Vasko Lipovac dobitnik je brojnih nagrada za skulpturu, ilustraciju, te javne spomenike. &lt;br /&gt;
Vasko Lipovac preminuo je u Splitu, 4. srpnja 2006.  

==Fotografije==
&lt;gallery&gt;
Slika:Atelier_of_Vasko_Lipovac.jpg|Atelier, detalj
Slika:Vasko_Lipovac_Red_Flower.jpg|Crveni cvijet, 2006
Slika: Knight_by_Vasko_Lipovac.jpg|Vitez, 1978
Slika: Vasko_Lipovac_Perls.jpg|Perle, 1996
Slika: Vasko Lipovac Marulic.jpg|[[Marko Marulić|Marko Marulić]], [[Vukovar]] 2006
&lt;/gallery&gt;

== Nagrade ==
1968. Nagrada 5, plavog salona, Zadar Otkupna, Nagrada Cetinjskog salona, Cetinje&lt;br /&gt;
1969. Nagrada Zimskog salona, Herceg Novi&lt;br /&gt;
1970. Godišnja nagrada NIP “Slobodna Dalmacija”, Split&lt;br /&gt;
1971. Nagrada za skulpturu 6. zagrebačkog salona, Zagreb, Nagrada za skulpturu 3. splitskog salona, Split&lt;br /&gt;
1972. Otkupna nagrada “Večernjeg lista” na VII. zagrebačkoj izložbi jugoslavenske grafike, Zagreb&lt;br /&gt;
1974. Otkupna nagrada na VII. zagrebačkoj izložbi jugoslavenske grafike, Zagreb, Otkupna nagrada na I. bijenalu suvremene hrvatske grafike, Split&lt;br /&gt;
1975. Priznanje na II. jugoslavenskom bijenalu male plastike, Murska Sobota&lt;br /&gt;
1975. Nagrada za skulpturu VII. splitskog salona, Split&lt;br /&gt;
1978. Nagrada “Grigor Vitez” za ilustraciju, Zagreb, Nagrada za skulpturu na VII. mediteranskom bijenalu, Aleksandrija&lt;br /&gt;
1979. [[Nagrada grada Splita]], Split&lt;br /&gt;
1981. Otkupna nagrada, Jugoslavenski bijenale male plastike, Murska Sobota&lt;br /&gt;
1986. Nagrada Ernanuel Vidović Splitskog salona, Split&lt;br /&gt;
1987. Veliko svečano priznanje VII jugoslavenskog bijenala male plastike, Murska Sobota&lt;br /&gt;
1988. Otkupna nagrada XIV. zagrebačke izložbe crteža, Zagreb&lt;br /&gt;
1993. Otkupna nagrada za spomenik kralju Petru Krešimiru, Šibenik&lt;br /&gt;
1995. Prva nagrada za spomenik Draženu Petroviću, Zagreb&lt;br /&gt;
1996. Nagrada Splitskog salona, Split&lt;br /&gt;
1997. Nagrada Festivala akvarela Hrvatske, Zagreb&lt;br /&gt;
1998. II. nagrada za spomenik Marku Maruliću, Zagreb&lt;br /&gt;
2003. Nagrada grafičkog bijenala, Split&lt;br /&gt;
2004. Velika nagrada III. trijenala akvarela Hrvatske, Karlovac&lt;br /&gt;
2006. Nagrada za životno djelo, Slobodna Dalmacija, Split&lt;br /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.scribd.com/doc/22977209/Erotic-paintings-drawings-and-sculptures-by-Vasko-Lipovac Vasko Lipovac &quot;Erotika&quot;, knjiga]
* [http://www.scribd.com/doc/29158369/Graphic-Games-Catalog-of-the-Exhibition &quot;Grafičke igre&quot; - katalog izložbe, Split, Muzej grada Splita, listopad 2007.]
* [http://www.galum.hr/_hr/izlozbe_v/izlozbe_v_lipovac.htm Izložba &quot;More, Sport, Erotika - 3x Lipovac&quot;  - Galerija umjetnina, Split, svibanj - lipanj 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081102070236/http://www.galum.hr/_hr/izlozbe_v/izlozbe_v_lipovac.htm |date=2. studenoga 2008. }}
* [http://www.matica.hr/vijenac/vijenac323.nsf/AllWebDocs/Lik7 ''Vijenac'' Sjećanje: Vasko Lipovac (1931-2006) ''Mornar na posljednjoj plovidbi'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/3964/Default.aspx Prezentacija projekta Galerija Vasko Lipovac, &quot;Slobodna Dalmacija&quot;]
* [http://www.dulist.hr/content/view/9568/176/ Dubrovački list - &quot;Suvremena sakralna baština Boke&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617003640/http://dulist.hr/content/view/9568/176/ |date=17. lipnja 2010. }}
{{GLAVNIRASPORED:Lipovac, Vasko}}
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
[[Kategorija:Crnogorci u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]</text>
      <sha1>8shgu75dmbz1krieo2qnhej5p5jn0mk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sezone UEFA Lige prvaka</title>
    <ns>10</ns>
    <id>172303</id>
    <revision>
      <id>6432436</id>
      <parentid>6399966</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:39:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3519" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv   = Sezone UEFA Lige prvaka
| naslov  = [[UEFA Liga prvaka]]
| slika   = [[Datoteka:Logo uefa 2012.png|100px]] 

| ispod-style = background-color: #ddf
| iznad   = '''Sezone'''

| grupa1 = Kup prvaka
| popis1 = [[Kup prvaka 1955./56.|1955./56.]] • [[Kup prvaka 1956./57.|1956./57.]] • [[Kup prvaka 1957./58.|1957./58.]] • [[Kup prvaka 1958./59.|1958./59.]] • [[Kup prvaka 1959./60.|1959./60.]] • [[Kup prvaka 1960./61.|1960./61.]] • [[Kup prvaka 1961./62.|1961./62.]] • [[Kup prvaka 1962./63.|1962./63.]] • [[Kup prvaka 1963./64.|1963./64.]] • [[Kup prvaka 1964./65.|1964./65.]] • [[Kup prvaka 1965./65.|1965./66.]] • [[Kup prvaka 1966./67.|1966./67.]] • [[Kup prvaka 1967./68.|1967./68.]] • [[Kup prvaka 1968./69.|1968./69.]] • [[Kup prvaka 1969./70.|1969./70.]] • [[Kup prvaka 1970./71.|1970./71.]] • [[Kup prvaka 1971./72.|1971./72.]] • [[Kup prvaka 1972./73.|1972./73.]] • [[Kup prvaka 1973./74.|1973./74.]] • [[Kup prvaka 1974./75.|1974./75.]] • [[Kup prvaka 1975./76.|1975./76.]] • [[Kup prvaka 1976./77.|1976./77.]] • [[Kup prvaka 1977./78.|1977./78.]] • [[Kup prvaka 1978./79.|1978./79.]] • [[Kup prvaka 1979./80.|1979./80.]] • [[Kup prvaka 1980./81.|1980./81.]] • [[Kup prvaka 1981./82.|1981./82.]] • [[Kup prvaka 1982./83.|1982./83.]] • [[Kup prvaka 1983./84.|1983./84.]] • [[Kup prvaka 1984./85.|1984./85.]] • [[Kup prvaka 1985./86.|1985./86.]] • [[Kup prvaka 1986./87.|1986./87.]] • [[Kup prvaka 1987./88.|1987./88.]] • [[Kup prvaka 1988./89.|1988./89.]] • [[Kup prvaka 1989./90.|1989./90.]] • [[Kup prvaka 1990./91.|1990./91.]] • [[Kup prvaka 1991./92.|1991./92.]]

| grupa2 = Liga prvaka
| popis2 = [[UEFA Liga prvaka 1992./93.|1992./93.]] • [[UEFA Liga prvaka 1993./94.|1993./94.]] • [[UEFA Liga prvaka 1994./95.|1994./95.]] • [[UEFA Liga prvaka 1995./96.|1995./96.]] • [[UEFA Liga prvaka 1996./97.|1996./97.]] • [[UEFA Liga prvaka 1997./98.|1997./98.]] • [[UEFA Liga prvaka 1998./99.|1998./99.]] • [[UEFA Liga prvaka 1999./00.|1999./00.]] • [[UEFA Liga prvaka 2000./01.|2000./01.]] • [[UEFA Liga prvaka 2001./02.|2001./02.]] • [[UEFA Liga prvaka 2002./03.|2002./03.]] • [[UEFA Liga prvaka 2003./04.|2003./04.]] • [[UEFA Liga prvaka 2004./05.|2004./05.]] • [[UEFA Liga prvaka 2005./06.|2005./06.]] • [[UEFA Liga prvaka 2006./07.|2006./07.]] • [[UEFA Liga prvaka 2007./08.|2007./08.]] • [[UEFA Liga prvaka 2008./09.|2008./09.]] • [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|2009./10.]] • [[UEFA Liga prvaka 2010./11.|2010./11.]] • [[UEFA Liga prvaka 2011./12.|2011./12.]] • [[UEFA Liga prvaka 2012./13.|2012./13.]] • [[UEFA Liga prvaka 2013./14.|2013./14.]] • [[UEFA Liga prvaka 2014./15.|2014./15.]] • [[UEFA Liga prvaka 2015./16.|2015./16.]] • [[UEFA Liga prvaka 2016./17.|2016./17.]] • [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|2017./18.]] • [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2018./19.]] • [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|2019./20.]] • [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]] • [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] • [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]

| ispod = [[Finale UEFA Lige prvaka|Finale]] • [[Himna UEFA Lige prvaka|Himna]] • [[Dodatak:Popis klubova koji su sudjelovali u UEFA Ligi prvaka|Klubovi]] • [[Povijest UEFA Lige prvaka|Povijest]] • [[Statistika UEFA Lige prvaka|Statistika]] • [[Kup prvaka (trofej)|Trofej]] • [[UEFA]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}

[[Kategorija:Skupni predlošci nogometnih natjecanja po sezonama|UEFA Lige prvaka]]

&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>d1y8brdarzat01rlmaf0afszcaxddd8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalmatinski pršut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174699</id>
    <revision>
      <id>6432250</id>
      <parentid>6395632</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:29:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.164.178.21</ip>
      </contributor>
      <comment>poboljšaje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6686" xml:space="preserve">{{Infookvir hrana
| ime               = Pršut
| slika             = [[Datoteka:Pršut Natur Kras.jpg|250px]]
| opis slike        = Pršut
| drugo_ime         = 
| mjesto_podrijetla = 
| regija/država     = 
| kreator           = 
| vrsta             = suhomesnati proizvodi
| temperatura       = hladno
| glavni_sastojci   = [[svinjetina|svinjsko meso]]
| podvrste          = 
| kalorije          = 
| ostalo            = 
}}
'''Pršut''' je [[Gastronomija|gastronomski]] specijalitet nastao sušenjem na dimu i buri mesa stražnjih (ponekad i prednjih) nogu svinje. Zbog svog specifičnog okusa i neobičnog načina dobivanja smatra se jednim od najoriginalnijih proizvoda [[Hrvatska|hrvatske]] kuhinje, a samim time je postao nezaobilazan dio [[turizam|turističke]], [[Ugostiteljstvo|ugostiteljske]], pa i privatne ponude ne samo [[Dalmacija|Dalmacije]] već i ostatka Hrvatske. Po okusu i načinu izrade sličan je [[Istarski pršut|istarskom pršutu]], te nekim [[šunka]]ma u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

==Odabir svinje za dalmatinski pršut==
Prilikom odabira svinje za uzgoj ili kupnje iste, a u svrhu dobivanja pršuta, treba voditi računa o različitim mesnim karakteristikama pojedinih pasmina jer su različite po omjeru masnog i mišićnog tkiva. Smatra se da treba izabrati [[svinja|svinju]] [[križanac]]a [[svinja|svinje]] [[pasmina|pasmine]] Yorkshire i Landras, težine od 120-180 kg jer ta svinja daje najbolji omjer.

== Vrijeme kolinja== 
Vrijeme [[kolinje|kolinja]] ovisi o području na kojem se vrši pa tako može biti od sredine [[studeni|studenog]] (Dalmatinska zagora) pa do siječnja ili veljače u narednoj godini dok se ne zadovolje određeni uvjeti jer treba čekati [[bura|buru]] za [[kolinje]] i temperaturu ispod 10 °C zbog mogućnosti pojave [[muha]] i njihove sposobnosti da unište meso postavljanjem larvi.

==Mesna kategorija==
Pršut je dio stražnje noge svinje od vrha bedrene kosti do početka gornjeg zgloba koljenice. Ovaj dio mesa spada u prvu kategoriju kvalitete mesnih dijelova svinje.

&quot;Pršut&quot; dobiven od prednje noge svinje zove se [[plećka]] ili [[špaleta]] u nekim dijelovima Dalmacije, ali to je meso druge kategorije, što automatski rezultira i slabijom kvalitetom pršuta koji se dobije. 

Po rasijecanju mesa sa svinja treba odstraniti [[koljenica|koljenicu]] od ostatka noge jer ona nije dio pršuta te nogu od trupa odvojiti na gornjem kraju [[bedro|bedrene kosti]] u samome [[zglob]]u zajedno s pripadajućim mesom u ravnini trupa. Prilikom odvajanja pršuta od trupa svinje valja pripaziti da su rezovi što pravilniji jer se u nepravilno odrezanom mesu može javiti kvarenje.
==Priprema pršuta za sušenje== 
[[Datoteka:ProsciuttoSeaSalt.JPG|mini|Soljenje pršuta morskom soli]]
Meso pršuta treba očistiti, oprati i [[sol]]iti u čistoj prostoriji, samo meso se soli na temperaturi do 10 °C i tako stoji 7-8 dana te se po potrebi dosoljava i ostavi se stajati još 10-ak dana za kojih se meso stavlja pod pritisak tj. tijeskanje da se iz njega ocijedi višak [[voda|vode]] koju sol privlači na površini, te zaostala [[krv]]. Pri reguliranju težine za pritisak kod tiješnjenja valja pripaziti da ne puknu kosti unutar mesa jer će zbog toga nakon nekog vremena meso propasti.

Prije stavljanja na sušenje meso treba zaštititi od kukaca tako da se pršut premaže mješavinom oštrog[[brašno| brašna]], [[mast]]i i [[papar|papra]], mljevene ljute [[paprika|paprike]] i [[pepeo|luga]] (samo onog nastalog sagorijevanjem kvalitetnog drveta) ili lojem od svinje.

==Proces sušenja==
Nakon soljenja i zaštite pršuti se oko 70 dana lagano [[dim]]e uz protok svježeg zraka (što hladnija temperatura prostorije) i izvor dima. Proizvodnja dima je najčešće od sagorijevanja drvene mase kvalitetnog drveta pri čemu se dobiva specifična boja i aroma pršuta.
 
Sušenje treba trajati barem 12 mjeseci, a smatra se da najbolju kvalitetu pokazuju pršuti sušeni oko dvije godine.
===Utjecaj bure na sušenje pršuta===
Bura ima specifičan utjecaj na sušenje pršuta te je u početnoj fazi sušenja ključna jer tada pršuti imaju najveću količinu vlažnosti u sebi, a bura ih isušuje na prirodan a neagresivan način.

Za dobar pršut, osim bure, potrebno je i [[jugo]] jer na suhom zraku kora se presuši i puca, a sredina ostaje premekana, a bura kad puše u zraku je vlažnost minimalna. 
==Zanimljivosti==
Pršut treba rezati isključivo [[nož]]em (a ne strojem za rezanje) kako bi mu se sačuvao okus. Idealno narezani pršut debeo je između 1 i 1,5 mm, trebao bi biti odrezan što dulji komad. Pršut se obično servira uz neku od tvrdih vrsta [[sir]]eva, a posebno je cijenjen domaćin koji uz pršut servira [[Paški sir|paški]] ili [[livanjski sir]].

U Dalmaciji je kao delicija neizbježno serviran na gotovo svim [[svadba]]ma te kulturnim i društvenim događanjima kao dio [[predjelo|predjela]] ili [[Švedski stol|švedskog stola]]. 

Postoji više &quot;podvrsta&quot; dalmatinskog pršuta a sve ovisno od kraja iz kojeg dolazi i to:
*[[drniš]]ki pršut (smatra se jednim najkvalitetnijim)
*hercegovački pršut
*sinjski pršut 

s time da se tijekom godina zbog povećane potražnje i porasta proizvodnje pršuta određeni proizvođači istakli iznimnom kvalitetom i zbog toga na proizvedene pršute zasluženo stavljaju znak [[Izvorno hrvatsko]] te je uz [[sir]]eve najzastupljeniji prehrambeni proizvod koji je dobio čast da nosi znak Izvorno hrvatsko. 

Proizvođači čiji pršuti nose znak Izvorno hrvatsko:
*Voštane dalmatinski pršut proizvodi [[Pršut Voštane d.o.o.]], [[Trilj]],
*Dalmatinski pršut Mataš – proizvodi [[Mataš M.N. d.o.o.]], [[Jasenice]],
*Dalmatinski pršut - Premium proizvodi [[Mijukić Prom]], [[Runovići]],
*Studenački pršut proizvodi Gradina, [[Studenci (Lovreć)|Studenci]],
*Vrgorački pršut proizvodi [[Mesna industrija Braća Pivac d.o.o.]], [[Vrgorac]],
*Dalmatinski pršut proizvodi [[MEL (Mesnice Lovrić)]], [[Hrvace]] 

Na području Hrvatske proizvodnja pršuta osim u Dalmaciji poznata je i u [[Istra|Istri]] ([[istarski pršut]]).
U svjetskim razmjerima proizvodnja pršuta je najviše zastupljena u [[Italija|Italiji]].

==Također pogledati==
*[[Izvorno hrvatsko]]

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
*[https://web.archive.org/web/20220507153344/https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/datastore/filestore/103/izmijenjena_Specifikacija_Dalmatinski_prsut.pdf ''OZP DALMATINSKI PRŠUT – Specifikacija''], Udruga dalmatinski pršut

&lt;big&gt;&lt;/big&gt;
{{Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji}}

[[Kategorija:Hrvatski suhomesnati proizvodi]]
[[Kategorija:Izvorno hrvatsko]]
[[Kategorija:Dalmatinska kuhinja]]</text>
      <sha1>jjzufno2xsfxpnjnphkqbv2g6uzk5lz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jamnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>175978</id>
    <revision>
      <id>6432422</id>
      <parentid>6431168</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T10:04:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>194.126.214.170</ip>
      </contributor>
      <comment>Izmjene osnovnih podataka o kompaniji.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12262" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Infookvir tvrtka
| ime                = Jamnica plus d.o.o.
| slika              = [[Slika:Jamnica Logo.svg|200px|Logotip]]
| vrsta              = [[društvo s ograničenom odgovornošću]]
| osnutak            = [[18. listopada]] [[1828.]]&lt;ref name=&quot;povijest&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jamnica.hr/o-nama/povijest/16-22/?lang= |title=Jamnica d.d. / Povijest |archive-url=https://web.archive.org/web/20121208035646/http://www.jamnica.hr/o-nama/povijest/16-22/?lang= |archive-date=8. prosinca 2012. |access-date=24. srpnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jamnica.hr/home_eng.html#/about-us/ |title=Jamnica history on the official website |archive-url=https://web.archive.org/web/20110526131718/http://www.jamnica.hr/home_eng.html#/about-us/ |archive-date=26. svibnja 2011. |access-date=24. srpnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
| sjedište           = Getaldićeva 3
| sjedište_grad      = [[Zagreb]]
| sjedište_država    = {{DZ+X|HRV}}
| pokriveno_područje = 
| industrija         = piće
| proizvodi          = Jamnica, Jana, Jana Ice Tea, Jana vitamin, Botanica, Toco, Prosport, Progame
| prihod             = 1,1 milijardu kuna (2021.)
| neto_dobit         =81,4 milijuna kuna (2021.) 
| zaposleni          = 955
| vlasnik            = Fortenova grupa
| slogan             = 
| web                = [https://jamnica.company/hr/ www.jamnica.company]
|predsjednik_uprave=Ivan Čevra}}

'''Jamnica plus d.o.o.''',hrvatsko je društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju mineralne vode, drugih flaširanih voda te osvježavajućih pića. '''.''' osnovan [[18. listopada]] [[1828.]] godine., a danas posluje kao dio Grupe pića, organizacijske divizije unutar Fortenova grupe 

Ulaganjima u modernizaciju, razvoj i nove tehnologije, Grupa pića došla je do pozicije jednog od najmodernijih europskih proizvođača prirodnih mineralnih voda i osvježavajućih pića s ukupnom godišnjom proizvodnjom većom od 600 milijuna litara što je čini najvećim proizvođačem u ovom dijelu Europe. Ukupni prihodi Jamnice u [[2011.]] godini narasli su na 1,2 milijardi kuna. Jamnica je ostvarila 100,247 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. U sastavu Jamnice plus d.o.o. su punionica Jamnica u [[Pisarovina|Pisarovini]], punionica Jana u Gorici Svetojanskoj nedaleko Jastrebarskog. Jamnica plus od 2020. posluje u sklopu Grupe pića Fortenova grupe, a Grupu pića, uz Jamnicu plus, čine još i Sarajevski kiseljak d.o.o. u BiH, Mg Mivela d.o.o. u Srbiji, Jamnica mineralna voda d.o.o. u Sloveniji i Jamnica Water Kft. u Mađarskoj.

Jamnica plus, odnosni Grupa pića nudi široku paletu brendova kao što su Jamnica, Botanica, Sarajevski kiseljak, Mg Mivela, Jana, Jana Ice Tea, Jana vitamin, Jana s okusom  voća, Sara, ProSport, ProGame, ProGame, Sensation, Sky Cola,Barts i Toco.

Povijest

Tradicija Jamnice seže još u 18. stoljeće kada je[[1772.]] godine carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] je dala uzorke Jamnice na kemijsku analizu te je iste godine ona uvrštena u registar mineralnih voda. [[1823.]] godine ljekarnik [[Josip Mikšić]] izvršio je prvu [[Kvantitativna istraživanja|kvantitativnu znanstvenu analizu]] Jamničke kiselice.

[[18. listopada]] [[1828.]] započinje komercijalno korištenje Jamnice te su napunjene prve boce namijenjene tržištu. Taj datum se i danas obilježava kao dan Jamnice. [[1830.]] u Jamnici je započelo s radom kupalište i [[lječilište]] koje će biti u funkciji sve do [[1870.]] godine. [[1852.]] godine izgrađena je nova zgrada lječilišta, rad poznatog zagrebačkog graditelja [[Janko Jambrišak|Janka Jambrišaka]].

Tijekom [[1863.]] i [[1864.]] u lječilištu je boravio [[biskup]] [[Josip Juraj Strossmayer]]. Također su navraćali i hrvatski političar [[Ante Starčević]] i hrvatski pisac [[August Harambašić]], koji je tada napisao najpoznatiji slogan:{{Citat|Tko jamničku vodu pije rado – taj će imat život dug i srce mlado.|August Harambašić}}
[[Slika:Jamnica liter halbliter flasche.jpg|mini|upright|Jamnica 1,5 i 0,5 litara [[PET boca]].]]
[[Slika:Jamnica alte etikette.jpg|mini|170px|Stara etiketa s boce mineralne vode Jamnice.]]
Krajem 19. stoljeća Jamnica je prodana [[Vilim Lovrenčić (stariji)|Vilimu Lovrenčiću]] koji je [[1899.]] godine modernizirao punionicu i organizirao prodaju.&lt;ref name=&quot;Nuić&quot;&gt;[https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/najnovije-vijesti/25072-u-zuerichu-umrla-melita-schmidlin-lovrencic Hrvatski fokus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200205061227/https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/najnovije-vijesti/25072-u-zuerichu-umrla-melita-schmidlin-lovrencic |date=5. veljače 2020. }} Tihomir Nuić: '' Umrla jedna od najstarijih Hrvatica na svijetu - U Zürichu umrla Melita Schmidlin-Lovrenčić '' četvrtak, 28. ožujka 2019. (pristupljeno 5. veljače 2020.)&lt;/ref&gt;  [[1926.]] godine vrelo kupuju gđe Mira Vrbanić i Margita Rottenbucher. [[1932.]] godine sagrađeno je novo modernizirano crpilište.

Jamnička kiselica kontinuirano se proizvodila sve do 2. svjetskog rata kada proizvodnja zamire. [[1961.]] godine obnavlja se proizvodnja, a izvore preuzima ''Agrokombinat'' iz Zagreba. [[1962.]] godine buši se novo vrelo ''Jamnica 62''. Tijekom [[1964.]] godine punionica je modernizirana te su postavljene dvije automatske linije. [[1. kolovoza]] [[1967.]] poduzeće ''Marijan Badel'' kupuje od ''Agrokombinata'' pogon mineralne vode Jamnička kiselica. [[1973.]] godine izbušeno je novo vrelo – ''Janino vrelo''. [[1978.]] godine otvorena je nova punionica u ''Jamničkoj kiselici, te je iste godine 30. prosinca bila napunjena 50-milijunta boca prirodne mineralne vode''

U svibnju [[1982.]] proizvodni program je proširen novim niskokaloričnim pićima na bazi mineralne vode pod nazivom ''Jana'' u dva osvježavajuća okusa: limun i naranča. [[1986.]] godine na tržište izlazi novi napitak na bazi mineralne vode ''Sprint tonic'' koji se preporučao sportašima i svima koji su izloženi dodatnom tjelesnom naporu.

Od [[1990.]] godine Jamnica posluje kao samostalna tvrtka. [[7. listopada]] [[1991.]] godine punionica je granatirana, te su u ratnom razaranju do srpnja [[1992.]] godine stradali gospodarski objekti, linije za punjenje mineralne vode, ambalaža i gotovi proizvodi.

[[28. prosinca]] [[1992.]] godine izvršena je pretvorba poduzeća u [[dioničko društvo]], čiji je većinski vlasnik postao [[Agrokor|Agrokor d.d.]] koji je započeo s obnovom pogona.

Tijekom [[1993.]] godine investirano je u tri najsuvremenije linije, nabavljena su [[Teretno vozilo|teretna vozila]] i [[viličar]]i, te su organizirani distribucijski centri u [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Rijeka|Rijeci]] i [[Osijek]]u i uveden novi koncept kapilarne prodaje. [[10. rujna]] [[1993.]] godine Jamnica je granatirana po drugi put u Domovinskom ratu.

U srpnju [[1994.]] godine puštena je u pogon nova linija za punjenje. Počelo je punjenje Jamnice u originalnu [[PET boca|PET bocu]] od 1,5 litre. U kolovozu [[1995.]] godine je započela proizvodnja negazirane mineralne vode Jamnica, a u prosincu su redizajnirane etikete i promijenjen logotip tvrtke. U srpnju [[1996.]] godine započelo je punjenje proizvoda Jamnice u PET boce od 0,5 litre.

Od [[1998.]], kupovinom vlasničkog udjela u ''Mladini d.d.'', Jamnica je prisutna i u segmentu proizvodnje [[Vino|vina]].

U svibnju [[1999.]] godine u pogon je puštena nova punionica sokova u [[Jastrebarsko]]m te Jamnica na tržište lansira prirodne voćne sokove ''Juicy''.&lt;ref name=&quot;povijest&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.procomac.it/procomac/cmsresources.nsf/filenames/TED-1-2005.pdf/$file/TED-1-2005.pdf |title=Procomac.it/TED-1-2005.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20140728211200/http://www.procomac.it/procomac/cmsresources.nsf/filenames/TED-1-2005.pdf/$file/TED-1-2005.pdf |archive-date=28. srpnja 2014. |access-date=13. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt;

[[2000.]] godine Jamnica d.d. postala je većinski vlasnik ''[[Sarajevski kiseljak (tvrtka)|Sarajevskog kiseljka]]'', najveće i najmodernije tvornice mineralne vode u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] s bogatom poviješću i tradicijom.
[[Slika:Jamnica water.jpg|mini|[[Etiketa]] na boci Jamnice.]]
[[18. srpnja]] [[2002.]] Jamnica započinje s komercijalnom proizvodnjom prirodne izvorske vode ''[[Jana|Jane]]'', a u prosincu je počela proizvodnja osvježavajućih napitaka ''Juicy fruits'', te voćnih sokova ''TO''.

U srpnju [[2004.]] godine Jamnica postaje većinski vlasnik punionice mineralne vode ''[[Fonyodi]]'' u [[Mađarska|Mađarskoj]].

2007. godine Jamnica izlaz na tržište sa staklenom bocom od 1 l zajedno s novom rasklopivom nosiljkom koja je bila novost na hrvatskom tržištu. 

[[20. ožujka]] [[2008.]] iz Jamnice stiže &quot;velika četvorka&quot; funkcionalnih napitaka ''Smart'' (Smart Antiox, Smart Active, Smart Snack i Smart Fit). U kolovozu iste godine, Jamnica izlazi na tržište s novim proizvodima na bazi prirodne mineralne vode: aromatizirana mineralna voda ''Jamnica Sensation'' u dva okusa limun-limeta i mandarina-mapo, te također s novim proizvodom, izotonični napitak ''Jamnica Pro Sport''. [[28. listopada]] [[2008.]] Jamnica je obilježila svoj značajan jubilej — 180 godina.&lt;ref name=&quot;povijest&quot;/&gt; 2009. godine Jamnica širi svoje poslovanje postajući većinski vlasnik punionice Mg Mivela u Srbiji.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju 2013. Jana je kategorizirana kao prirodna negazirana mineralna voda čime je postala jedina hrvatska voda koja je bila službeno registrirana na listi Europske komisije.

Od 2019. Jamnica posluje unutar [https://fortenova.hr/en/home/ Fortenova grupe], a od 2020. godine zajedno sa Sarajevskim kiseljakom d.o.o., Mg Mivelom d.o.o., Jamnicom mineralna voda d.o.o. te Jamnicom Water Kft. . čini Grupu pića Fortenove grupe[AP1] , regionalnog lidera u proizvodnji vode i pića.

Jamnica plus svoje proizvode izvozi u više od 20 zemalja diljem svijeta.

== Divizije ==
=== Jana ===
[[Slika:Jana logo.jpg|mini|300px|Logo ''Jane'']]
''[https://www.jana-water.com/ Jana]'' je [[Hrvatska|hrvatski]] proizvođač pića, točnije izvorske vode pod vlasništvom tvrtke &quot;Jamnica&quot;, koja je dio Fortenova grupe. Voda se crpi iz 800 metara dubokog izvora Sveta Jana.

Sjedišta tvrtke:
* '''[[Hrvatska]]''': [[Zagreb]]
* '''[[Australija]]''': [[Sydney]]
* '''[[BiH]]''': [[Kiseljak]], [[Grude]]
* '''[[Crna Gora]]''': [[Tivat]]
* '''[[Kosovo]]''': [[Priština]]
* '''[[Litva]]''': [[Vilnius]]
* '''[[Mađarska]]''': [[Budaörs]]
* '''[[Makedonija]]''': [[Tetovo]]
* '''[[Njemačka]]''': [[Stuttgart]]
* '''[[Portugal]]''': [[Maia]]
* '''[[Rumunjska]]''': [[Bukurešt]]
* '''[[Rusija]]''': [[Velikije Luki]]
* '''[[SAD]]''': [[New York]]
* '''[[Slovenija]]''': [[Limbuš]]
* '''[[Srbija]]''': [[Beograd]]
* '''[[Švicarska]]''': [[Langenthal]]

Proizvodi:

* [https://www.jana-water.com/proizvod/mineralna-negazirana-voda/ Jana mineralna negazirana voda]
* [https://www.jana-water.com/proizvod/jana-voda-s-okusom-voca/ Jana voda s okusom voća]
* [https://www.jana-water.com/proizvod/jana-vitamin/ Jana vitamin]
* [https://www.jana-water.com/proizvod/jana-ice-tea/ Jana Ice Tea]

== Podružnice ==
=== Sarajevski kiseljak ===
=== Fonyodi ===

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
*[https://jamnica.company/hr/ Jamnica plus d.o.o.: Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200205080852/https://jamnica.company/hr/ |date=5. veljače 2020. }}
**[http://www.jana.com.hr/ Jana: Službena stranica]
**[https://www.jamnica.hr/hr/naslovnica/ Jamnica: Službena stranica]
**[https://www.sensationdrink.com/hr/ Sensation: Službena stranica]
**[http://www.mgmivela.com/hr/ Mg Mivela: Službena stranica]
**[http://www.skycola.hr/ Sky Cola: Službena stranica]
**[http://www.sarajevski-kiseljak.ba/ba/naslovnica/ Sarajevski kiseljak: Službena stranica]
* [http://www.agrokor.hr/ Agrokor AG: Službena stranica]
*[https://fortenova.hr/ Fortenova grupa: Službena stranica] 
*[https://www.fashion.hr/lifestyle/gastro/retro-etikete-jamnica-134040.aspx Prošećite kroz povijest uz pomoć ovih šest genijalnih retro etiketa]

[[Kategorija:Proizvođači pića u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Tvrtke iz Zagreba]]
[[Kategorija:Pitka voda]]</text>
      <sha1>emwzd4szue1q8l0q219xdfojnun2l97</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Josip Pivarić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>183806</id>
    <revision>
      <id>6432290</id>
      <parentid>6413431</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:42:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6874" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Josip Pivarić
| slika                            = [[Datoteka:Josip Pivarić.jpg|220px]]
| opis slike                       = Pivarić na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom nogometnom prvenstvu 2018.]]
| država                           = {{ZD+X/H|HRV}}
| puno ime                         = 
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[30. siječnja]] [[1989.]]
| mjesto rođenja                   = [[Zagreb]]
| država rođenja                   = [[Hrvatska]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 176 cm
| težina                           = 
| trenutačni klub                  = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
| broj u klubu                     = 19
| pozicija                         = [[branič (nogomet)|lijevi branič]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = 2004. – 2008.
| juniorski klubovi                = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| godina                           = 2008. – 2017. &lt;br /&gt; 2008. – 2012. &lt;br /&gt; 2017. – 2020. &lt;br /&gt; 2020. – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] &lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] (posudba)}} &lt;br /&gt; [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]&lt;br /&gt;[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] 
| nastupi(golovi)                  = {{0}}168 {{0}}{{0}}{{0}}(9) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}78 {{0}}{{0}}{{0}}(1)  &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}50 {{0}}{{0}}{{0}}(9)
| godine u reprezentaciji          = 2005. &lt;br /&gt; 2005. &lt;br /&gt; 2005. – 2007. &lt;br /&gt; 2007. – 2008. &lt;br /&gt; 2008. &lt;br /&gt; 2013. – 2018.
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV16}}&lt;br /&gt; {{NogRep|HRV17}}&lt;br /&gt; {{NogRep|HRV18}}&lt;br /&gt; {{NogRep|HRV19}}&lt;br /&gt; {{NogRep|HRV20}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] |  }}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 20. svibnja 2022.
}} 
'''Josip Pivarić''' ([[Zagreb]], [[30. siječnja]] [[1989.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]aš. Trenutačno igra u [[zagreb]]ačkoj [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivi]].

== Karijera ==
=== Klupska ===
Pivarić je karijeru započeo u dinamovoj nogometnoj školi. Godine [[2008.]] odlazi na posudbu u [[2. HNL|drugoligaša]] [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]] za koju je u prvoj sezoni zabilježio 13 nastupa. U siječnju [[2009.]] godine potpisao je profesionalni ugovor s Dinamom u trajanju od sedam i pol godina. 

U prijateljskoj utakmici protiv [[Norveška|norveškog]] [[Strømsgodset IF|Strømsgodseta]] u siječnju [[2016.]] godine, Pivariću su nastradali su prednji križni ligamenti. Hrvatski reprezentativac će tako izvan terena biti oko šest mjeseci pa mu je otpao i odlazak na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo u Francuskoj]].&lt;ref&gt; {{citiranje www |url=http://www.vecernji.hr/nogomet/josip-pivaric-teze-ozlijeden-propusta-europsko-prvenstvo-1055527 |naslov=Josip Pivarić teže ozlijeđen, propušta Europsko prvenstvo! |rad=vecernji.hr |dan=27. siječnja 2016. |preuzeto=30. siječnja 2016.}} &lt;/ref&gt;

U kolovozu [[2017.]] odlazi u [[FK Dinamo Kijev|kijevski Dinamo]]. Bivši dokapetan zagrebačkog Dinama je u modrome dresu upisao 174 nastupa, postigao 10 pogodaka i tome dodao 27 asistencija. U [[Ukrajina|Ukrajini]] je lijevi bek potpisao trogodišnji ugovor.&lt;ref&gt; {{citiranje www |url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/josip-pivaric-postao-novi-igrac-dinamo-kijeva---485326.html |naslov=Iz Dinama u Dinamo: Pivarić se pridružio Vidi u Kijevu |rad=gol.dnevnik.hr |dan=9. kolovoza 2017. |preuzeto=12. kolovoza 2017.}} &lt;/ref&gt;

=== Reprezentativna ===
Od [[2005.]] do [[2008.]] za mlađe uzraste [[Hrvatska nogometna U-19 reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] nastupio je na 29 utakmica i postigao 2 pogotka.

Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku A reprezentaciju]] je Pivarić debitirao u pobjedi 2:3 u prijateljskoj utakmici protiv [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajna]] u [[Vaduz]]u, [[14. kolovoza]] [[2013.]] godine.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/hrvatska-u-lihtenstajnu/1119864/ Pivarić debitirao za &quot;A&quot; selekciju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160321104110/http://sportske.jutarnji.hr/hrvatska-u-lihtenstajnu/1119864/ |date=21. ožujka 2016. }}, sportske.jutarnji.hr, pristupljeno 14. kolovoza 2013.&lt;/ref&gt;

==Priznanja==
===Individualna===
* [[2018.]]: Odlukom Predsjednice Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar Kitarović|Kolinde Grabar Kitarović]] odlikovan je [[Red kneza Branimira s ogrlicom|Redom kneza Branimira s ogrlicom]], za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html Odluka o dodjeli odlikovanja Reda kneza Branimira s ogrlicom za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije] ''Narodne novine'', 14. studenog 2018.&lt;/ref&gt;
===Klupska===
'''[[Dinamo Zagreb]]'''
* [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(2)''': [[1._HNL_2012./13.|2012./13.]], [[1._HNL_2013./14.|2013./14.]]
===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] – srebrna medalja

{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Josip Pivarić
|commonscathr   = Josip Pivarić
|wikicitat      = 
}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Mrva-biog-nogomet-hrvatska}}

{{Sastav - NK Lokomotiva}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2013./14.}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2015./16.}}

{{GLAVNIRASPORED:Pivarić, Josip}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>3tg2byivshnklvqqpurcy2scpp82hwc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIFA 09</title>
    <ns>0</ns>
    <id>190034</id>
    <revision>
      <id>6432126</id>
      <parentid>6303396</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10407" xml:space="preserve">{{Infookvir videoigra
|naslov= FIFA 09
|slika= FIFA 09.jpg
|opis= Omot igre &quot;FIFA 09&quot; u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]]
|proizvođač= [[EA Canada]]
|izdavač= [[EA Sports]]
|distributer= {{ZD|H|HRV}} Algoritam
|dizajner= David Rutter (PS3 i Xbox 360) &lt;br/&gt;
Kaz Makita (Wii)&lt;br/&gt;
Paul Hossack (PS2, PSP, DS, PC) &lt;br/&gt;&lt;ref&gt;[http://ve3d.ign.com/articles/news/39621/FIFA-09-Revealed FIFA 09 dizajneri] {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|serija= [[FIFA (serijal)|FIFA]]
|engine= 
|inačica= 
|datum izlaska= &lt;sup&gt;[[Australazija|AUS]]&lt;/sup&gt; [[2. listopada]] [[2008.]]&lt;br/&gt;&lt;sup&gt;[[Europa|EU]]&lt;/sup&gt; [[3. listopada]] [[2008.]]&lt;br/&gt;&lt;sup&gt;[[SAD]]&lt;/sup&gt; [[15. listopada]] [[2008.]]
|žanr igre= Nogometna simulacija
|načini igre= Jedan ili više igrača, također online.&lt;br/&gt;Igra s [[gamepad]]om, [[Tipkovnica|tipkovnicom]] i [[Računalni miš|mišem]]
|ocjena=
|platforma= [[PC]], [[mobitel]]i, [[N-Gage 2.0]], [[Nintendo DS]], [[PlayStation 2]], [[PlayStation 3]], [[PlayStation Portable]], [[Wii]], [[Xbox 360]]
}}

'''''FIFA 09''''' je 16 naslov u serijalu [[nogomet]]nih [[Videoigra|videoigara]] [[FIFA (serijal)|FIFA]]. Proizvođač je [[EA Canada]], a izdavač [[EA Sports]] (oba u vlasništvu [[Electronic Arts]]a). U [[Australazija|Australaziji]] je igra izašla [[2. listopada]] [[2008.]], [[3. listopada]] [[2008.]] u [[Europa|Europi]] te [[14. listopada]] u [[SAD]]-u ([[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]). Verzija za [[N-Gage]] je izašla [[18. studenog]] [[2008.]]

==Licence==
Na igri ''FIFA 09'' nalazi se preko 500 [[Licencija|licenciranih]] nogometnih klubova u 40 liga, kao i 41 nogometna reprezentacija (dvije više nego u [[FIFA 08|FIFA-i 08]]).

===Lige===
*{{ZD|A|AUS}} [[A-League]]
*{{ZD|A|AUT}} [[Austrian Football Bundesliga|Austrian Bundesliga]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
*{{ZD|B|BEL}} [[Belgian First Division|Belgium Pro League]]
*{{ZD|B|BRA}} [[Campeonato Brasileiro Série A|Campeonato Brasileiro]]&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
*{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Gambrinus liga]]
*{{ZD|D|DAN}} [[Danish Superliga|SAS Ligaen]]
*{{ZD|E|ENG}} [[FA Premier Liga]]
*{{ZD|E|ENG}} [[Football League Championship]]
*{{ZD|E|ENG}} [[Football League One]]
*{{ZD|E|ENG}} [[Football League Two]]
*{{ZD|F|FRA}} [[Ligue 1]]
*{{ZD|F|FRA}} [[Ligue 2]]
*{{ZD|N|NJE}} [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]]
*{{ZD|N|NJE}} [[2. njemačka nogometna Bundesliga|2. Bundesliga]]
*{{ZD|I|IRS}} [[FAI League of Ireland|FAI Eircom League]]
*{{ZD|I|ITA}} [[Serie A]]&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
*{{ZD|I|ITA}} [[Serie B]]&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; &lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
*{{ZD|J|JKO}} [[K-League]]
*{{ZD|M|MEX}} [[Primera División de México|Primera División Mex]]
*{{ZD|N|NIZ}} [[Eredivisie]]
*{{ZD|N|NOR}} [[Norwegian Premier League|Tippeligaen]]
*{{ZD|P|POLJ}}[[Ekstraklasa|Polska Liga]]&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
*{{ZD|P|POR}} [[Portugalska SuperLiga |Liga Sagres]]
*{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotska Premier Liga|SPL]]
*{{ZD|Š|ŠPA}} [[La Liga|Liga BBVA]]
*{{ZD|Š|ŠPA}} [[Segunda División|Liga Adelante]]
*{{ZD|Š|ŠVE}} [[Allsvenskan]]&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;
*{{ZD|Š|ŠVI}} [[Swiss Super League|Axpo Super League]]
*{{ZD|T|TUR}} [[Turkcell Süper Lig]]
*{{ZD|S|SAD}} [[Major League Soccer]]

'''Bilješke''': &lt;br/&gt;
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;[[SC Rheindorf Altach]] i [[SK Sturm Graz]] imaju nelicenciran logo.&lt;/small&gt;

&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;[[Goiás EC]] i [[SC Internacional]] imaju nelicencirano ime, dres i logo.&lt;/small&gt;

&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;[[Bologna F.C. 1909]], [[Catania Calcio]], [[Cagliari Calcio]], [[Genoa C.F.C.]], [[S.S.C. Napoli]] i [[U.S. Città di Palermo]] imaju nelicencirano ime, dres i logo.&lt;/small&gt;

&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;[[A.C. Ancona]], [[A.S. Cittadella]], [[Salernitana Calcio 1919]] imaju nelicencirano ime, dres i logo.&lt;/small&gt;

&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;[[Modena FC]] i [[Treviso F.B.C. 1993]] imaju službeni dres iz prošle sezone. &lt;/small&gt;

&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;[[Piast Gliwice]], [[Polonia Warsaw]] i [[Śląsk Wrocław]] imaju nelicencirano ime, dres i logo.&lt;/small&gt;

&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;[[AIK Fotboll]], [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]], [[Hammarby IF]] i [[IFK Göteborg]] imaju nelicencirano ime, dres i logo.&lt;/small&gt;

===Rest of World===
[[Datoteka:Map projection-Eckert IV.png|30px]] '''Rest of World''' ([[Hrvatski jezik|hr]]: &quot;''Ostatak svijeta''&quot;) liga je gdje su poznatiji klubovi iz liga koje nisu gore navedene. U ''Rest of Worldu'' se također nalaze klubovi koje igrač sam napravi.
{{col-begin}}
{{col-2}}
*{{ZD|G|GRČ}} [[AEK FC (Atena)|AEK Atena]]   
*{{ZD|A|ARG}} [[Boca Juniors]]   
*{{ZD|B|BRA}} [[Sport Club Corinthians Paulista|Corinthians]]   
*{{ZD|Š|ŠVI}} [[FC Lausanne]]   
*{{ZD|Š|ŠVI}} [[FC St.Gallen]]   
*{{ZD|B|BRA}} [[Fortaleza Esporte Clube|Fortaleza]]   
*{{ZD|B|BRA}} [[Esporte Clube Juventude|Juventude]] 
*{{ZD|J|JAR}} [[Kaizer Chiefs FC|Kaizer Chiefs]]
*{{ZD|G|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiacos CFP]]
*{{ZD|J|JAR}} [[Orlando Pirates]]
{{col-2}}
*{{ZD|G|GRČ}} [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
*{{ZD|G|GRČ}} [[P.A.O.K. F.C.|PAOK]]
*{{ZD|B|BRA}} [[Paraná Clube|Paraná]]
*{{ZD|B|BRA}} [[Associação Atlética Ponte Preta|Ponte Preta]]
*{{ZD|A|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]]
*{{ZD|B|BRA}} [[Associação Desportiva São Caetano|São Caetano]]
*{{ZD|Š|ŠVI}} [[Servette FC]]
*{{ZD|P|POLJ}} [[Zagłębie Lubin]]
*[[Datoteka:Map projection-Eckert IV.png|30px]]  ''Classic XI''
*[[Datoteka:Map projection-Eckert IV.png|30px]]  ''World XI''
{{col-end}}

==Stadioni==
{|class=&quot;wikitable&quot;
!#
!align=center|Ime
!align=center|Država
!align=center|Nogometni klub
|-
|align=center|1
|align=center|[[St James' Park]]
|align=left|{{ZD+X/E|ENG}}
|align=center|[[Newcastle United F.C.]]
|-
|align=center|2
|align=center|[[Emirates Stadium]]
|align=left|{{ZD+X/E|ENG}}
|align=center|[[Arsenal FC]]
|-
|align=center|3
|align=center|[[Anfield]]
|align=left|{{ZD+X/E|ENG}}
|align=center|[[FC Liverpool]]
|-
|align=center|4
|align=center|[[Old Trafford]]
|align=left|{{ZD+X/E|ENG}}
|align=center|[[Manchester United]]
|-
|align=center|5

|align=center|[[Stamford Bridge]]
|align=left|{{ZD+X/E|ENG}}
|align=center|[[Chelsea FC]]
|-
|align=center|6
|align=center|[[White Hart Line]]
|align=left|{{ZD+X/E|ENG}}
|align=center|[[Tottenham Hotspur]]
|-
|align=center|7
|align=center|[[Wembley Stadium]]
|align=left|{{ZD+X/E|ENG}}
|align=center|[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska reprezentacija]]
|-
|align=center|8
|align=center|[[Park des Princes]]
|align=left|{{ZD+X/F|FRA}}
|align=center|[[Paris Saint-Germain]]
|-
|align=center|9 
|align=center|[[Stade Gerland]]
|align=left|{{ZD+X/F|FRA}}
|align=center|[[Olympique Lyonnais|Lyon]]
|-
|align=center|10
|align=center|[[Stade Velodrome]]
|align=left|{{ZD+X/F|FRA}}
|align=center|[[Olympique de Marseille|Marseille]]
|-
|align=center|11
|align=center|[[Stade Felix Bollaert]]
|align=left|{{ZD+X/F|FRA}}
|align=center|[[RC Lens]]
|-
|align=center|12
|align=center|[[Delle Alpi]]
|align=left|{{ZD+X/I|ITA}}
|align=center|[[Juventus]] i [[Torino F.C.]]
|-
|align=center|13
|align=center|[[Stadio Olimpico]]
|align=left|{{ZD+X/I|ITA}}
|align=center|[[A.S. Roma|AS Roma]] i [[S.S. Lazio|Lazio]]
|-
|align=center|14
|align=center|[[San Siro]]
|align=left|{{ZD+X/I|ITA}}
|align=center|[[A.C. Milan|AC Milan]] i [[F.C. Internazionale Milano|Inter Milan]]
|-
|align=center|15
|align=center|[[Allianz Arena]]
|align=left|{{ZD+X/N|NJE}}
|align=center|[[FC Bayern München]] i [[1860 München]]
|-
|align=center|16
|align=center|[[Westfalenstadion|Signal Iduna Park]]
|align=left|{{ZD+X/N|NJE}}
|align=center|[[Borussia Dortmund]]
|-
|align=center|17
|align=center|[[HSH Nordbank Arena]]
|align=left|{{ZD+X/N|NJE}}
|align=center|[[Hamburger SV|HSV]]
|-
|align=center|18
|align=center|[[Olympiastadion Berlin]]
|align=left|{{ZD+X/N|NJE}}
|align=center|[[Hertha Berlin]]
|-
|align=center|19
|align=center|[[BayArena]]
|align=left|{{ZD+X/N|NJE}}
|align=center|[[Bayer Leverkusen]]
|-
|align=center|20
|align=center|[[Veltins Arena]]
|align=left|{{ZD+X/N|NJE}}
|align=center|[[FC Schalke 04]]
|-
|align=center|21
|align=center|[[Commerzbank Arena]]
|align=left|{{ZD+X/N|NJE}}
|align=center|[[Eintracht Frankfurt]]
|-
|align=center|22
|align=center|[[Mercedes-Benz Arena]]
|align=left|{{ZD+X/N|NJE}}
|align=center|[[Stuttgart|WfB Stuttgart]]
|-
|align=center|23
|align=center|[[AWD Arena]]
|align=left|{{ZD+X/N|NJE}}
|align=center|[[Hannover 96]]
|-
|align=center|24
|align=center|[[Estadio Mestalla]]
|align=left|{{ZD+X/Š|ŠPA}}
|align=center|[[Olympique Lyonnais|Lyon]]
|-
|align=center|25
|align=center|[[Estadio Vicente Calderon]]
|align=left|{{ZD+X/Š|ŠPA}}
|align=center|[[Atlético Madrid]]
|-
|align=center|26
|align=center|[[Camp Nou]]
|align=left|{{ZD+X/Š|ŠPA}}
|align=center|[[FC Barcelona]]
|-
|align=center|27
|align=center|[[Estadio Azteca]]
|align=left|{{ZD+X/M|MEX}}
|align=center|[[Club América]]
|-
|align=center|28
|align=center|[[Estadio Jalisco]]
|align=left|{{ZD+X/M|MEX}}
|align=center|[[CD Guadalajara]] i [[F.C. Atlas]]
|-
|align=center|29
|align=center|[[Amsterdam ArenA]]
|align=left|{{ZD+X/N|NIZ}}
|align=center|[[Ajax Amsterdam]]
|-
|align=center|30
|align=center|[[Estádio da Luz]]
|align=left|{{ZD+X/P|POR}}
|align=center|[[S.L. Benfica]]
|-
|align=center|31
|align=center|[[Estádio do Bessa]]
|align=left|{{ZD+X/P|POR}}
|align=center|[[Boavista F.C.]]
|-
|align=center|32
|align=center|[[Estádio do Dragão]]
|align=left|{{ZD+X/P|POR}}
|align=center|[[F.C. Porto]]
|-
|align=center|33
|align=center|[[Estádio José Alvalade]]
|align=left|{{ZD+X/P|POR}}
|align=center|[[Sporting C.P.]]
|-
|align=center|34
|align=center|[[Daegu Sports Complex]]
|align=left|{{ZD+X/J|JKO}}
|align=center|[[Daegu FC]]
|-
|align=center|35
|align=center|[[Seoul World Cup Stadium]]
|align=left|{{ZD+X/J|JKO}}
|align=center|[[FC Seoul]]
|-
|align=center|36
|align=center|[[Millennium Stadium]]
|align=left|{{ZD+X/Š|ŠKO}}
|align=center|[[Velška nogometna reprentacija|Velška reprentacija]]
|-
|align=center|37
|align=center|[[Home Depot Center]]
|align=left|{{ZD+X/S|SAD}}
|align=center|[[LA Galaxy]], [[Chivas USA]]
|}

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[https://web.archive.org/web/20090930022309/http://www.fifa09.ea.com/ Službena stranica igre]


{{FIFA serijal}}
[[Kategorija:FIFA serijal|FIFA2009]]
[[Kategorija:Videoigre iz 2008.]]
[[Kategorija:Videoigre za Windows]]
[[Kategorija:Videoigre za PlayStation 2]]
[[Kategorija:Videoigre za PlayStation 3]]
[[Kategorija:Videoigre za PlayStation Portable]]
[[Kategorija:Videoigre za Wii]]
[[Kategorija:Videoigre za Xbox 360]]</text>
      <sha1>ol289aeik5cutot9dt3qno68ud8s131</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrija Popović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>199498</id>
    <revision>
      <id>6432349</id>
      <parentid>6277705</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:19:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4883" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime             = Andrija Popović
|slika           = Andrija Popovic.jpg|thumb
|veličina        = 220px
|opis slike      = 
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|datum rođenja   = [[22. rujna]] [[1959.]]
|datum smrti     = 
|položaj         =  Predsjednik [[Liberalna partija Crne Gore|Liberalne partije Crne Gore]]
|mandat_start    =  2009.
|mandat_kraj     = 
|podpredsjednik  = 
|podpremijer     = 
|zamjenik        = 
|premijer1       = 
|predsjednik1    = 
|prethodnik      = Miodrag Živković
|nasljednik      = 
|stranka         = [[Liberalna partija Crne Gore]]
|supruga         = 
|suprug          = 
|zanimanje       = [[vaterpolo|vaterpolist]]
|fusnote         = 
}}

'''Andrija Popović''' ([[Kotor]], [[22. rujna]] [[1959.]]), crnogorski je [[političar]] i proslavljeni [[vaterpolo|vaterpolist]].
Predsjednik je [[Liberalna partija Crne Gore|Liberalne partije Crne Gore]].

== Sportska karijera ==
Andrija Popović je jedan od najtrofejnijih crnogorskih sportaša svih vremena. S [[Jugoslavenska vaterpolska reprezentacija|vaterpolo reprezentacijom SFRJ]] osvajač je zlatne medalje na [[OI 1984.|Olmpijskim igrama 1984.]] godine, zatim zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu [[1986.]] godine i srebrnih medalja na Evropskim prvenstvima [[1985.]] i [[1987.]] godine. Nastupajući za zagrebačku [[Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost|Mladost]] osvojio je dva [[Euroliga (vaterpolo)|Kupa evropskih šampiona]] 1989/90. i 1990/91. Proglašen je za najboljeg sportaša Crne Gore [[1985.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.lpcg.me/predsjednik Andrija Popović: Predsjednik LP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407063641/http://www.lpcg.me/predsjednik |date=7. travnja 2014. }}, Приступљено 27. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
Potpredsjednik je Crnogorskog olimpijskog komiteta i predsjednik Kluba crnogorskih olimpijaca.

== Politička karijera ==
Političku karijeru započeo je u [[Liberalni savez Crne Gore|Liberalnom savezu Crne Gore]] obnašajući poslove koordinatora. Godine [[2004.]] nakon raskola u stranci povodom ''afere Trsteno'',&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.lscg.org/content/bivsi-lider-miodrag-zivkovic-DOKUMENTACIJA-afere-helkom-investment-grbalj-trsteno.html |accessdate=2. rujna 2014. |title=Dokumentacija afere Trsteno |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111216230636/http://www.lscg.org/content/bivsi-lider-miodrag-zivkovic-DOKUMENTACIJA-afere-helkom-investment-grbalj-trsteno.html |archivedate=16. prosinca 2011.}}&lt;/ref&gt; on napušta LSCG i priključuje se smijenjenim i isključenim članovima iz stranke, koji su se okupili u novoosnovanoj [[Liberalna partija Crne Gore|Liberalnoj partiji Crne Gore]], čiji je i jedan od osnivača.&lt;ref&gt;[http://www.lscg.org/content/bivsi-koordinator-vk_sport.html Svojevoljno napustio LSCG] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304082839/http://www.lscg.org/content/bivsi-koordinator-vk_sport.html |date=4. ožujka 2016. }}, Приступљено 27. 4. 2013.&lt;/ref&gt;

Bio je poslanik u [[Skupština Crne Gore|Skupštini Crne Gore]] u periodu [[2008.]] — [[2009.]] Nakon što je Liberalna partija na parlamentarnim izborima 2009. izgubila parlamentarni status a staro rukovodstvo na čelu s Miodragom Živkovićem podnijelo ostavku, na vanrednoj Konferenciji Liberalne partije [[20. lipnja]] [[2009.]] godine Andrija Popović izabran je za njenog predsjednika.

Od njegovog dolaska na čelno mjesto Liberalne partije, stranka se sve više približava vladajućoj partiji premijera [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]], nakon čega je povratila parlamentarni status. Od listopada [[2012.]] godine i parlametarnih izbora na kojima LP nastupa u koaliciji &quot;Evropska Crna Gora&quot; s vladajućom Demokratskom partijom socijalista i Socijaldemokrataskom partijom, Andrija Popović je ponovo poslanik LPCG u Skupštini Crne Gore. 
Liberalna partija je u [[2013.]] godini na državnom nivou zamrznula članstvo u Koaliciji s DPS i SDP, iako su pojedini njeni kadrovi učestvovali u radu organa izvršne vlasti.
Na IV Redovnoj Konferenciji Liberalne partije Crne Gore 14.09.2013. godine, velikom većinom glasova delegata, Popović je ponovo izabran za njenog Predsjednika.

Bio je član Savjeta Pokreta za evropsku [[Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.|nezavisnu Crnu Goru]] na državnom i opštinskom nivou.

Andrija Popović živi u Kotoru. Oženjen je suprugom Nevenkom i ima troje djece Jelenu, Andreu i Darju.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.lpcg.me/ Službene stranice LPCG-a]
* [https://www.facebook.com/pages/Andrija-Popovi%C4%87/619198311505727/ Facebook stranica]

{{GLAVNIRASPORED:Popović, Andrija}}
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Crnogorski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Crnogorski vaterpolisti]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u vaterpolu]]
[[Kategorija:Vaterpolisti Mladosti]]</text>
      <sha1>4ryjeozu3ftlygiryv7jj4ydu4igo7d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boško Vuksanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>199544</id>
    <revision>
      <id>6432337</id>
      <parentid>5162322</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:15:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="639" xml:space="preserve">{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[vaterpolo]]}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje srebro| [[OI 1952.|Helsinki 1952.]]|[[SFRJ|Jugoslavija]]}}
{{Medalje srebro| [[OI 1956.|Melbourne 1956.]]|[[SFRJ|Jugoslavija]]}}
{{Medalje dno}} 
'''Boško Vuksanović''', hrvatski [[vaterpolo|vaterpolist]], dvostruki osvajač srebrne medalje na [[OI 1952.|Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952.]] i [[OI 1956.|u Melbourneu 1956.]] godine.

== Izvori ==
{{Nedostaju izvori}}
{{Izvori}}

{{mrva-biog-vaterpolo}}
{{GLAVNIRASPORED:Vuksanović, Boško}}
[[Kategorija: Hrvatski vaterpolisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Vaterpolisti VK Mornar Split]]</text>
      <sha1>jur8joewnvfuh6h8hoo9p1yqxdprwvb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432340</id>
      <parentid>6432337</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:17:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="724" xml:space="preserve">{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[vaterpolo]]}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje srebro| [[OI 1952.|Helsinki 1952.]]|[[SFRJ|Jugoslavija]]}}
{{Medalje srebro| [[OI 1956.|Melbourne 1956.]]|[[SFRJ|Jugoslavija]]}}
{{Medalje dno}} 
'''Boško Vuksanović''' ([[kotor]], [[4. siječnja]] [[1928.]] – [[Beograd]], [[4. travnja]] [[2011.]]), crnogorski [[vaterpolo|vaterpolist]], dvostruki osvajač srebrne medalje na [[OI 1952.|Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952.]] i [[OI 1956.|u Melbourneu 1956.]] godine.

== Izvori ==
{{Nedostaju izvori}}
{{Izvori}}

{{mrva-biog-vaterpolo}}
{{GLAVNIRASPORED:Vuksanović, Boško}}
[[Kategorija:Crnogorski vaterpolisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Vaterpolisti VK Mornar Split]]</text>
      <sha1>3u4vdq35csgussr2gonyw4jl6zcjz9b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pio V.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>199886</id>
    <revision>
      <id>6432212</id>
      <parentid>6363363</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:04:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marijan</username>
        <id>1601</id>
      </contributor>
      <comment>Lektura</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8646" xml:space="preserve">{{Infookvir papa
| hrvatsko_ime   = Sv. Pio V.
| latinsko_ime   = S. Pius PP. V.
| pravo_ime      = Antonio Michele Ghislieri
| grb            = [[Datoteka:C o a Pius V.svg|130px]]
| slika          = El Greco 050.jpg
| slika_širina   = 250px
| slika_opis     = 
| papa_od        = [[7. siječnja]] [[1566.]]
| papa_do        = [[1. svibnja]] [[1572.]]
| prethodnik     = [[Pio IV.]]&lt;br&gt;([[1559.]]–[[1565.]])
| nasljednik     = [[Grgur XIII.]]&lt;br&gt;([[1572.]]–[[1585.]])
| datum_rođenja  = [[17. siječnja]] [[1504.]]
| mjesto_rođenja = [[Bosco]], [[Italija]]
| datum_smrti    = [[1. svibnja]] [[1572.]]
| mjesto_smrti   = [[Rim]], [[Italija]]
| imenjaci       = Pio
| svetac          = Svetac
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = 
| nadnevak proglašenja blaženim      = [[1. svibnja]] [[1672.]]
| nadnevak proglašenja svetim        = [[22. svibnja]] [[1712.]]
| slavi se u     =  [[Rimokatolička Crkva]]
| nadnevak spomendana   =[[30. travnja]]
| simboli na slikama toga svetca     = [[knjiga]], [[raspelo]], dominikanska odora
| zaštitnik                          = 
| glavna svetišta                    = 
| fusnota        =
|}}
'''Pio V.''', [[latinski|lat.]] ''Pius PP. V.'' ([[Bosco Marengo]], [[17. siječnja]] [[1504.]] – [[Rim]], [[1. svibnja]] [[1572.]]), rođen kao '''Antonio Ghislieri''', 225. poglavar [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], papa od [[7. siječnja]] [[1566.]] do smrti [[1572.]] godine.

== Raniji život ==

Antonio Michele Ghislieri rođen je 17. siječnja 1504. godine u Boscu (danas Bosco Marengo), u provinciji [[Alessandria]], [[Pijemont]], u plemićkoj, ali siromašnoj obitelji Paola Ghislierija i Domenice Augeria. S četrnaest godina [[1518.]] godine pristupa [[Dominikanci|dominikanskom redu]], uzevši ime Michele, prelazeći iz samostana Voghera u Vigevano, a poslije u [[Bologna|Bolognu]]. Posvećen je za svećenika u [[Genova|Genovi]] [[1528.]] godine. Tada je poslan u [[Pavia|Paviju]], gdje je predavao šesnaest godina. U međuvremenu je bio meštar novaka i u nekoliko je navrata biran za predstojnika različitih samostana svoga reda u kojem se trudio razvijati praksu redovničkih vrlina i širiti duh svetog utemeljitelja. I sam je svima bio primjer. Postio je, činio pokoru, probdio je duge noćne sate u meditaciji i molitvi, putovao pješice bez ogrtača u dubokoj tišini ili samo razgovarajući sa svojim pratiteljima o Bogu. Od [[1550.]] godine imenovan je inkvizitorom u [[Como|Comu]] i [[Bergamo|Bergamu]], a sljedeće godine papa [[Julije III.]] (1550. – [[1555.]]) imenuje ga glavnim inkvizitorom rimske inkvizicije. Papa [[Pavao IV.]] (1555. – [[1559.]]) [[1556.]] godine imenuje ga za biskupa Nepi-Sutri (biskupija ukinuta [[1986.]] i pripojena sadašnjoj biskupiji Civita Castellana), a [[15. ožujka]] [[1557.]] i kardinalom. Godine [[1560.]] premješten je za biskupa [[Mondovia|Mondovije]] u Pijemontu, gdje je poslan kako bi uveo disciplinu i čistoću vjere, koje su bile teško narušene.

== Izbor za papu ==
[[File:Domenichino, cardinale Ghislieri.jpg|mini|270px|left|Kardinal Michele Ghislieri]]
Smrću pape Pija IV. [[9. prosinca]] [[1565.]] godine, opća politička situacija bila je relativno uravnotežena, što je naviještalo konklavu bez miješanja europskih sila. [[Francuska]] kojom je upravljala [[Katarina de' Medici]] (kao regent njezinom petnaestogodišnjem sinu [[Karlo IX., kralj Francuske|Karlu IX.]]), bila je zaokupljena rješavanju unutarnjih vjerskih sukoba, i nije imala vremena brinuti o talijanskim pitanjima. Slično tome, car [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II.]] Habsburški bio je nezainteresiran za nasljednika preminulog pape. Konklava je započela [[20. prosinca]] okupivši 52 od 70 kardinala. Za vrijeme konklave jedan kardinal je umro, a dvojica su otišla zbog bolesti. Od samog početka kardinali su se podijelili na dva tabora, kardinale kreirane od Pavla IV. i druge, kreirane od Pija IV. Bile su to dvije struje s različitim pogledima na [[Protureformacija|protureformaciju]]; prvi koji su se zalagali za središnju važnost inkvizicije, i drugi umjereniji. Novi i odlučujući preokret dogodio se [[4. siječnja]] 1566. dolaskom diplomatskih kurira [[Filip II., kralj Španjolske|Filipa II.]], koji je svoju potporu dao kardinalu Ghislieriju. Prema izvješću papinskog ceremonijala Cornelia Firmana, rano poslijepodne 7. siječnja kardinali su otišli u Ghislierijevu ćeliju, otpratili ga do pavlinske kapele, gdje su ga izabrali aklamacijom. Unatoč suzama i preklinjanjima, prihvatio je izbor, na veliku radost cijele Crkve. Odabrao si je ime Pio V.

== Ponitifikat ==

Pontifikat je započeo davanjem velike milostinje siromašnima. I kao papa zadržao je vrline koje je pokazivao kao redovnik i biskup. Unatoč teškim naporima i problemima u svom uredu, nastavio je s pobožnošću. Dnevno je najmanje dva puta molio na koljenima pred [[Euharistija|Presvetim Sakramentom]]. Posjećivao je rimske bolnice i sjedio kraj kreveta bolesnika, tješio ih i pripremao za smrt. Prao je noge siromašnima i grlio gubavce. Bio je vrlo strog i izbacio je luksuz sa svog dvora. Surađivao je sa svojim starim prijateljem, kardinalom [[Karlo Boromejski|Karlom Boromejskim]]. Kako bi reformirao svećenstvo, obvezao je svoje biskupe da borave u svojim biskupijama, a kardinale da vode skroman i pobožan život. Tražio je poštovanje discipline [[Tridentski sabor|Tridentskog koncila]]. Stalna briga i zaokupljenost njegova pontifikata bila je borba protiv [[Protestantizam|protestanata]] i [[Osmansko carstvo|Turaka]]. U žaru svoje vjere, kada je bilo potrebno, nije se ustručavao pokazati žestinu prema neistomišljenicima i dati novi impuls djelovanju inkvizicije. [[File:Tomb of Saint Pope Pius V.jpg|mini|300px|left|Tijelo svetog pape Pija V.]]
Na dan [[Bitka kod Lepanta|bitke kod Lepanta]], [[7. listopada]] [[1571.]], radio je s kardinalima, kada je, iznenada, prekidajući svoj posao otvorio prozor i gledajući u nebo, povikao: &quot;Prekinite s poslom; naša velika zadaća je trenutno zahvaliti Bogu na pobjedi koju je upravo dao kršćanskoj vojsci &quot;. Rasplakao se kad je čuo za pobjedu, koja je Osmanskom carstvu zadala udarac od kojeg se više nije oporavila. U znak sjećanja na ovaj trijumf ustanovio je na dan pobjede 7. listopada „[[Listopadska pobožnost|Blagdan svete Krunice]]“ ili „Blažena Djevica Marija od Krunice“ (u nekim krajevima se naziva i „Gospa od Ružarija“). Nadao se da će zaustaviti moć islama formirajući opći savez talijanskih gradova Poljske, Francuske i cijele kršćanske Europe, i započeo je pregovore u tu svrhu kad je teško iscrpljen umro 1. svibnja 1572., pretpostavlja se od raka prostate. Prije smrti je poručio kardinalima okupljenim oko svoje postelje: «Preporučujem vam svetu Crkvu koju sam toliko volio! Pokušajte iza mene izabrati vrijednog nasljednika, koji traži samo Gospodinovu slavu i koji neće imati drugih interesa osim časti Apostolske Stolice i dobra za kršćanstvo ”.  Pokopan je u [[Bazilika sv. Petra|bazilici sv. Petra]], a [[1588.]] godine njegovi posmrtni ostaci preneseni su u [[Bazilika sv. Marije Velike|baziliku sv. Marije Velike]]. Ostavio je uspomenu na rijetku vrlinu i nepogrešiv i nefleksibilan integritet. Papa [[Klement X.]] ([[1670.]] – [[1676.]]) proglasio ga je blaženim [[1672.]], a papa [[Klement XI.]] ([[1700.]] – [[1721.]])  svetim [[1712.]] godine.
Papa Pio V. je proglasio [[Toma Akvinski|Tomu Akvinskog]] za petog Crkvenog naučitelja [[1567.]] godine te odredio da njegova &quot;Summa theologica&quot; mora biti udžbenik za sva katolička sveučilišta.

== Izvori ==

* Jacques Mercier, ''Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican)'', Barbat, Zagreb 2001.,
* Marijo Milić, ''Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II.'', Laus, Split 2000.,
* Eric Russell Chamberlin, ''The bad popes'', Dorset Press, 1969.,
* Enciklopedija opća i nacionalna, Pro Leksis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb,
* Cardinals of the Holy Roman Church, [http://www2.fiu.edu/~mirandas/cardinals.htm],
* The Catholic Encyclopedia, [http://www.newadvent.org/cathen/],
* Enciclopedia dei Santi, [http://www.santiebeati.it/].
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [http://www.causesanti.va/it/santi-e-beati/pio-v.html Pio V.], na stranicama [[Kongregacija za kauze svetaca|Kongregacije za kauze svetaca]] {{ita oznaka}}
* [https://www.treccani.it/enciclopedia/pio-v-papa-santo/ Pio V papa, santo], ''[[Talijanska enciklopedija]]'' {{ita oznaka}}

&lt;big&gt;&lt;/big&gt;
{{pape}}
{{Kongregacija za nauk vjere}}

[[Kategorija:Pape]]
[[Kategorija:talijanski sveci]]
[[Kategorija:Inkvizitori]]</text>
      <sha1>180pcbrx1goiyj3uffqi0zvrg4xlstb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bačka Palanka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>206875</id>
    <revision>
      <id>6432430</id>
      <parentid>6353352</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:09:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>178.237.217.89</ip>
      </contributor>
      <comment>ja sam dsbjl sjajsnsn</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4664" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Bačka Palanka
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime = 

| slika_panorama = Бачка Паланка.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike     = Panorama grada
| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =150px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =Backa-palanka-grb.png
| slika_grb_veličina           =100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Srbija

| nadimak =
| geslo   =

|širina-stupnjevi = 45
| širina-minute    = 15
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute    = 24
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = [[Srbija]]
| lokacija1_ime  = Pokrajina
| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
| lokacija2_ime  = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Južnobački okrug]]
| lokacija3_ime  = [[Općine u Vojvodini|Općina]]
| lokacija3_info = [[Bačka Palanka (općina)|Bačka Palanka]]

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =14
| vrsta_dijelova =mjesne zajednice
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = gradonačelnik
| ime_vođe       = Branislav Šušnica
| stranka_vođe   = [[Srpska napredna stranka]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 589.8 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 130,4 km²
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 	83 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2011.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 55.528
| stanovništvo_gustoća      = 220 stan./km²
| stanovništvo_uže          = 28.239
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = 	UTC+1
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST = UTC+2
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 21400
| pozivni_broj       = +381 (0)21
| gradovi_prijatelji = 

| prazno_ime   = Registarska oznaka
| prazno_info  = BP
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.backapalanka.rs www.backapalanka.rs]

| bilješke =
}}
'''Bačka Palanka''' (srp. ''Бачка Паланка''; slovački: ''Báčska Palanka''; mađarski: ''Bácspalánka''; njemački: ''Plankenburg'') je grad u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]], [[Republika Srbija]]. Nalazi se u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]]. Po popisu iz 2011. godine ima 28.239 stanovnika.

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se u [[Srbija|Republici Srbiji]], AP [[Vojvodina|Vojvodini]] u južnoj [[Bačka|Bačkoj]], na istočnoj obali rijeke [[Dunav]]a, na 45,15° North, 19.24° East

== Sport ==
U gradu djeluje [[nogomet]]ni klub [[FK Bačka Bačka Palanka|FK Bačka]].

== Zanimljivosti ==
U Bačkoj Palanci je 2003. osnovano Društvo srpsko-hrvatskog prijateljstva. Sjedište je u [[Čelarevo|Čelarevu]].

== Poznate osobe ==
*[[Milan Janić]], kanuist, jug. reprezentativac
*[[Stjepan Janić]], kanuist, scg. i hrv. reprezentativac
*[[Nataša Janić]], kanuistica, scg. i mađ. reprezentativka
*Jelena Nebl

==Gradovi prijatelji==
*{{ZD|S|SLK}} [[Považská Bystrica‎]], [[Slovačka]]

== Vanjske poveznice ==
*{{sr icon}} [http://www.backapalanka.rs Službene stranice]
*{{sr icon}} [http://www.backapalanka.co.yu Privredni portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090414211031/http://www.backapalanka.co.yu/ |date=14. travnja 2009. }}

{{Naselja u sastavu Općine Bačka Palanka}}
[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija:Bačka]]
[[Kategorija:Općina Bačka Palanka]]</text>
      <sha1>0bvh3oqty4xvvqw07ka3dz6bh9ygtmb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432431</id>
      <parentid>6432430</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:10:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Victor Trevor</username>
        <id>269552</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje izmjene suradnika [[Special:Contributions/178.237.217.89|178.237.217.89]] na zadnju inačicu suradnika NeptuneBot</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4651" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Bačka Palanka
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime = 

| slika_panorama = Бачка Паланка.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike     = Panorama grada
| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =150px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =Backa-palanka-grb.png
| slika_grb_veličina           =100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Srbija

| nadimak =
| geslo   =

|širina-stupnjevi = 45
| širina-minute    = 15
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute    = 24
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = [[Srbija]]
| lokacija1_ime  = Pokrajina
| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
| lokacija2_ime  = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Južnobački okrug]]
| lokacija3_ime  = [[Općine u Vojvodini|Općina]]
| lokacija3_info = [[Bačka Palanka (općina)|Bačka Palanka]]

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =14
| vrsta_dijelova =mjesne zajednice
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = gradonačelnik
| ime_vođe       = Branislav Šušnica
| stranka_vođe   = [[Srpska napredna stranka]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 589.8 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 130,4 km²
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 	83 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2011.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 55.528
| stanovništvo_gustoća      = 220 stan./km²
| stanovništvo_uže          = 28.239
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = 	UTC+1
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST = UTC+2
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 21400
| pozivni_broj       = +381 (0)21
| gradovi_prijatelji = 

| prazno_ime   = Registarska oznaka
| prazno_info  = BP
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.backapalanka.rs www.backapalanka.rs]

| bilješke =
}}
'''Bačka Palanka''' (srp. ''Бачка Паланка''; slovački: ''Báčska Palanka''; mađarski: ''Bácspalánka''; njemački: ''Plankenburg'') je grad u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]], [[Republika Srbija]]. Nalazi se u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]]. Po popisu iz 2011. godine ima 28.239 stanovnika.

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se u [[Srbija|Republici Srbiji]], AP [[Vojvodina|Vojvodini]] u južnoj [[Bačka|Bačkoj]], na istočnoj obali rijeke [[Dunav]]a, na 45,15° North, 19.24° East

== Sport ==
U gradu djeluje [[nogomet]]ni klub [[FK Bačka Bačka Palanka|FK Bačka]].

== Zanimljivosti ==
U Bačkoj Palanci je 2003. osnovano Društvo srpsko-hrvatskog prijateljstva. Sjedište je u [[Čelarevo|Čelarevu]].

== Poznate osobe ==
*[[Milan Janić]], kanuist, jug. reprezentativac
*[[Stjepan Janić]], kanuist, scg. i hrv. reprezentativac
*[[Nataša Janić]], kanuistica, scg. i mađ. reprezentativka

==Gradovi prijatelji==
*{{ZD|S|SLK}} [[Považská Bystrica‎]], [[Slovačka]]

== Vanjske poveznice ==
*{{sr icon}} [http://www.backapalanka.rs Službene stranice]
*{{sr icon}} [http://www.backapalanka.co.yu Privredni portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090414211031/http://www.backapalanka.co.yu/ |date=14. travnja 2009. }}

{{Naselja u sastavu Općine Bačka Palanka}}
[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija:Bačka]]
[[Kategorija:Općina Bačka Palanka]]</text>
      <sha1>mf768ibspm39154mdoazk9t4aw0w1zl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Utamaro Kitagawa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>214352</id>
    <revision>
      <id>6432374</id>
      <parentid>6188138</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T06:09:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artanisen</username>
        <id>209918</id>
      </contributor>
      <comment>/* Odabrana djela */ Maple Leaves Koyo and Shamisen by Kitagawa Utamaro c1803.png</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2425" xml:space="preserve">{{Likovni umjetnik
|ime        = Utamaro Kitagawa
|period           = [[Ukiyo-e]] 
|slika             =Ase o fuku onna2.jpg
|veličina              = 200px
|opis              = ''Žena briše znoj'', drvorez iz [[1798.]]
|rođenje      = [[1753.]]&lt;br&gt;[[Kawagoē]], [[Japan]]
|smrt             = [[31. listopada]] [[1806.]]&lt;br&gt;[[Tokyo]]
|vrsta            = [[slikarstvo]] - [[grafika]]
|praksa       = [[Tokyo]]
|utjecao       = [[Secesija]], [[Vincent van Gogh]], itd.
|utjecali= [[Ukiyo-e]] škola, i dr.
|djela  = ''[[Deset vrsta ženske fizionomije]]''
}}
'''Utamaro Kitagawa (喜多川 歌麿)''' ili '''Outamaro''', rođen kao '''Kitagawa Ichitarō''' ([[Kawagoē]], [[1753.]] – [[Tokyo]], [[31. listopada]] [[1806.]]) bio je jedan od najslavnijih japanskih [[slikar]]a i [[grafičar]]a [[Ukiyo-e]] stila.

Živio je i djelovao u Edu (danas Tokyo) gdje se smatrao klasikom japanskih višebojnih [[drvorez]]a u kojima je izrađivao [[žanr-scene]] iz gradskog života, ženske [[portret]]e (pretežito [[kurtizana]]), erotske prizore i miniciozno izvedene serije insekata, školjaka i ptica.

Utjecao je na [[Vincent van Gogh|Vincenta van Gogha]] i [[Secesija|secesijsku]] [[ornament]]iku.

Neka se Utamarova djela nalaze u Galeriji starih i novih majstora [[Gradski muzej u Varaždinu|Gradskog muzeja u Varaždinu]].&lt;ref&gt;Vodič kroz izložbe. Piše Maja Burger. [[Hrvatsko slovo]], str. 18. petak, 28. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;

==Odabrana djela==

&lt;gallery&gt;
Slika:Maple Leaves Koyo and Shamisen by Kitagawa Utamaro c1803.png|&lt;center&gt;''Cvijeće Eda: Djevojka pjeva Semisenu'', [[drvorez]], [[1803.]]&lt;center&gt;
Slika:Kitagawa Utamaro - Upon My Oath.jpg|&lt;center&gt;''Na moju zakletvu'', drvorez iz [[1802.]], 38.4 × 25.4 cm, Tokyo Fuji muzej umjetnosti.&lt;center&gt;
Slika:Utamaro Yama-uba and Kintaro (with a Wine Cup).jpg|&lt;center&gt;''Yama-uba i Kintaro Sakazuki'', [[drvorez]].&lt;center&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commons|Category:Kitagawa Utamaro|Kitagawa Utamaro}}
*[http://aktualno.hr/novosti/gospodarstvo/27597_Blago+Japana+i+Kine+u+Salonu+palace+Sermage.html#.Vei2Z9LtlHw Utamaro u Varaždinu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[http://www.artcyclopedia.com/artists/utamaro_kitagawa.html Kitagawa Utamaro Online]
*[http://www.artelino.com/articles/utamaro.asp Utamaro na artelino (engl.)]

{{GLAVNIRASPORED:Kitagawa, Utamaro}}
[[Kategorija:Japanski slikari]]
[[Kategorija:Grafičari]]</text>
      <sha1>bwk5juroplsm1nno9k4zcudf1dlqtip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Islamizacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>222605</id>
    <revision>
      <id>6432292</id>
      <parentid>5516150</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:55:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Luigimini</username>
        <id>245946</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="675" xml:space="preserve">'''Islamizacija''' je proces [[društvo|društvenog]] preobraćenja na [[islam]]. Ta svjetska religija ima svoje početke u 7. stoljeću, a nakon toga se proširila velikim dijelom [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]] te manjim dijelom [[Europa|Europe]]. Islamizaciju su započeli [[Arapi]], a nastavili su je brojni drugi narodi koji su prešli na islam uključujući i [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]] ([[Turci|Turke]]) koji su islamizaciju provodili na [[Balkan]]u pa i na područjima [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

[[File:BiH1528.png|thumb|Islamizacija Bosne i Hercegovine, početak 16. st.]]
{{mrva}}
[[Kategorija:Povijest islama]]</text>
      <sha1>o7gofmy8ng6wd2qd5eo7todvz0lksxd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Novi Pazar (općina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>230609</id>
    <revision>
      <id>6432141</id>
      <parentid>6428793</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:52:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/2003:E7:4708:93C5:E50A:D38F:687:EE7|2003:E7:4708:93C5:E50A:D38F:687:EE7]] ([[User talk:2003:E7:4708:93C5:E50A:D38F:687:EE7|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5056" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Novi Pazar (općina)
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime = 

| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike     =

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = 
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =Serbia Novi Pazar.png
| veličina_karte  =250px
| opis_karte      =Položaj općine Novi Pazar na karti Srbije
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država 

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute    =
| širina-oznaka    =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute    =
| dužina-oznaka    =

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = [[Srbija]]
| lokacija1_ime  = Okrug
| lokacija1_info = [[Raški okrug|Raški]]
| lokacija2_ime  = Sjedište
| lokacija2_info = [[Novi Pazar]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = 
| ime_vođe       = 
| stranka_vođe   = 
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =  
| površina_kopna    = 742 km²
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 	
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2011.
| stanovništvo_bilješke     = 
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Općina
| stanovništvo_prazno2         = 100.410
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 	
| pozivni_broj       = 
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   = 
| prazno_info  = 
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}
'''Novi Pazar (općina)''' ([[ćirilica|ćirilično]]: ''Општина Нови Пазар'') je općina u [[Raški okrug|Raškom okrugu]] na jugu [[Središnja Srbija|Središnje Srbiji]] na granici s [[Kosovo]]m. Središte općine je grad [[Novi Pazar]]. 

==Zemljopis==
Po podacima iz 2004. općina zauzima površinu od 742 km². 

==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u općini živi 100.410 stanovnika, raspoređenih u 99 naselja.&lt;ref&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga20.pdf]&lt;/ref&gt;

Etnički sastav:
* [[Bošnjaci]] 77.443
* [[Srbi]] 16.234
* ostali

===Naselja===
Naselja u općini Novi Pazar:
*Novi Pazar, Alulović, Bajevica, Banja, Bare, Batnjik, Bekova, Bele Vode, Boturovina, Brđani, Brestovo, Vever, Vidovo, Vitkoviće, Vojkoviće, Vojniće, Vranovina, Vučiniće, Vučja Lokva, Golice, Gornja Tušimlja, Goševo, Građanoviće, Gračane, Grubetiće, Deževa, Dojinoviće, Drum, Dolac, Doljani, Dragočevo, Dramiće, Žunjeviće, Zabrđe, Zlatare, Ivanča, Izbice, Jablanica, Javor, Janča, Jova, Kašalj, Kovačevo, Kožlje, Koprivnica, Kosuriće, Kruševo, Kuzmičevo, Leča, Lopužnje, Lukare, Lukarsko, Goševo, Lukocrevo, Miščiće, Mur, Muhovo, Negotinac, Odojeviće, Okose, Osaonica, Osoje, Oholje, Pavlje, Paralovo, Pasji Potok, Pilareta, Pobrđe, Požega, Požežina, Polokce, Pope, Postenje, Prćenova, Pusta Tušimlja, Pustovlah, Radaljica, Rajetiće, Rajkoviće, Rajčinoviće, Rajčinovićka Trnava, Rakovac, Rast, Sebečevo, Sitniče, Skukovo, Slatina, Smilov Laz, Srednja Tušimlja, Stradovo, Sudsko Selo, Tenkovo, Trnava, Tunovo, Hotkovo, Cokoviće,Čašić Dolac, Šavci, Šaronje, Štitare, Zaguljača.

==Izvor==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.novipazar.org.rs/ Novi Pazar]
* [http://forum.novipazar.org/  Forum Novog Pazara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727131427/http://forum.novipazar.org/ |date=27. srpnja 2011. }}
* [http://www.novipazar.org/ NoviPazar.org]

{{Općine u Raškom okrugu‎}}
{{Srpski gradovi i općine|Općine u središnjoj Srbiji}}
{{Sandžak}}

[[Kategorija:Općine u Srbiji]]
[[Kategorija:Sandžak]]</text>
      <sha1>t3i3vv76jzvjld25n6bgoc0huea74gz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432143</id>
      <parentid>6432141</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:53:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>par sitnica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5057" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Novi Pazar (općina)
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime = 

| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike     =

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = 
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =Serbia Novi Pazar.png
| veličina_karte  =250px
| opis_karte      =Položaj općine Novi Pazar na karti Srbije
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država 

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute    =
| širina-oznaka    =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute    =
| dužina-oznaka    =

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = [[Srbija]]
| lokacija1_ime  = Okrug
| lokacija1_info = [[Raški okrug|Raški]]
| lokacija2_ime  = Sjedište
| lokacija2_info = [[Novi Pazar]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = 
| ime_vođe       = 
| stranka_vođe   = 
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =  
| površina_kopna    = 742 km²
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 	
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2011.
| stanovništvo_bilješke     = 
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Općina
| stanovništvo_prazno2         = 100.410
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 	
| pozivni_broj       = 
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   = 
| prazno_info  = 
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}
'''Novi Pazar (općina)''' ([[ćirilica|ćirilično]]: ''Општина Нови Пазар'') je općina u [[Raški okrug|Raškom okrugu]] na jugu [[Središnja Srbija|Središnje Srbije]] na granici s [[Kosovo]]m. Središte općine je grad [[Novi Pazar]]. 

==Zemljopis==
Po podatcima iz 2004. općina zauzima površinu od 742 km². 

==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u općini živi 100.410 stanovnika, raspoređenih u 99 naselja.&lt;ref&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga20.pdf]&lt;/ref&gt;

Etnički sastav:
* [[Bošnjaci]] 77.443
* [[Srbi]] 16.234
* ostali

===Naselja===
Naselja u općini Novi Pazar:
*Novi Pazar, Alulović, Bajevica, Banja, Bare, Batnjik, Bekova, Bele Vode, Boturovina, Brđani, Brestovo, Vever, Vidovo, Vitkoviće, Vojkoviće, Vojniće, Vranovina, Vučiniće, Vučja Lokva, Golice, Gornja Tušimlja, Goševo, Građanoviće, Gračane, Grubetiće, Deževa, Dojinoviće, Drum, Dolac, Doljani, Dragočevo, Dramiće, Žunjeviće, Zabrđe, Zlatare, Ivanča, Izbice, Jablanica, Javor, Janča, Jova, Kašalj, Kovačevo, Kožlje, Koprivnica, Kosuriće, Kruševo, Kuzmičevo, Leča, Lopužnje, Lukare, Lukarsko, Goševo, Lukocrevo, Miščiće, Mur, Muhovo, Negotinac, Odojeviće, Okose, Osaonica, Osoje, Oholje, Pavlje, Paralovo, Pasji Potok, Pilareta, Pobrđe, Požega, Požežina, Polokce, Pope, Postenje, Prćenova, Pusta Tušimlja, Pustovlah, Radaljica, Rajetiće, Rajkoviće, Rajčinoviće, Rajčinovićka Trnava, Rakovac, Rast, Sebečevo, Sitniče, Skukovo, Slatina, Smilov Laz, Srednja Tušimlja, Stradovo, Sudsko Selo, Tenkovo, Trnava, Tunovo, Hotkovo, Cokoviće,Čašić Dolac, Šavci, Šaronje, Štitare, Zaguljača.

==Izvor==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.novipazar.org.rs/ Novi Pazar]
* [http://forum.novipazar.org/  Forum Novog Pazara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727131427/http://forum.novipazar.org/ |date=27. srpnja 2011. }}
* [http://www.novipazar.org/ NoviPazar.org]

{{Općine u Raškom okrugu‎}}
{{Srpski gradovi i općine|Općine u središnjoj Srbiji}}
{{Sandžak}}

[[Kategorija:Općine u Srbiji]]
[[Kategorija:Sandžak]]</text>
      <sha1>dsl93wb75x67nh7n3ke66o3sgw29sj4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432144</id>
      <parentid>6432143</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:54:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>par sitnica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5066" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Novi Pazar (općina)
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime = 

| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike     =

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = 
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Serbia Novi Pazar.png
| veličina_karte  = 250px
| opis_karte      = Položaj općine Novi Pazar na zemljovidu Srbije
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država 

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute    =
| širina-oznaka    =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute    =
| dužina-oznaka    =

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = [[Srbija]]
| lokacija1_ime  = Okrug
| lokacija1_info = [[Raški okrug|Raški]]
| lokacija2_ime  = Sjedište
| lokacija2_info = [[Novi Pazar]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = 
| ime_vođe       = 
| stranka_vođe   = 
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =  
| površina_kopna    = 742 km²
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 	
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2011.
| stanovništvo_bilješke     = 
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Općina
| stanovništvo_prazno2         = 100.410
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 	
| pozivni_broj       = 
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   = 
| prazno_info  = 
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}
'''Novi Pazar (općina)''' ([[ćirilica|ćirilično]]: ''Општина Нови Пазар'') je općina u [[Raški okrug|Raškom okrugu]] na jugu [[Središnja Srbija|Središnje Srbije]] na granici s [[Kosovo]]m. Središte općine je grad [[Novi Pazar]]. 

==Zemljopis==
Po podatcima iz 2004. općina zauzima površinu od 742 km². 

==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u općini živi 100.410 stanovnika, raspoređenih u 99 naselja.&lt;ref&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga20.pdf]&lt;/ref&gt;

Etnički sastav:
* [[Bošnjaci]] 77.443
* [[Srbi]] 16.234
* ostali

===Naselja===
Naselja u općini Novi Pazar:
*Novi Pazar, Alulović, Bajevica, Banja, Bare, Batnjik, Bekova, Bele Vode, Boturovina, Brđani, Brestovo, Vever, Vidovo, Vitkoviće, Vojkoviće, Vojniće, Vranovina, Vučiniće, Vučja Lokva, Golice, Gornja Tušimlja, Goševo, Građanoviće, Gračane, Grubetiće, Deževa, Dojinoviće, Drum, Dolac, Doljani, Dragočevo, Dramiće, Žunjeviće, Zabrđe, Zlatare, Ivanča, Izbice, Jablanica, Javor, Janča, Jova, Kašalj, Kovačevo, Kožlje, Koprivnica, Kosuriće, Kruševo, Kuzmičevo, Leča, Lopužnje, Lukare, Lukarsko, Goševo, Lukocrevo, Miščiće, Mur, Muhovo, Negotinac, Odojeviće, Okose, Osaonica, Osoje, Oholje, Pavlje, Paralovo, Pasji Potok, Pilareta, Pobrđe, Požega, Požežina, Polokce, Pope, Postenje, Prćenova, Pusta Tušimlja, Pustovlah, Radaljica, Rajetiće, Rajkoviće, Rajčinoviće, Rajčinovićka Trnava, Rakovac, Rast, Sebečevo, Sitniče, Skukovo, Slatina, Smilov Laz, Srednja Tušimlja, Stradovo, Sudsko Selo, Tenkovo, Trnava, Tunovo, Hotkovo, Cokoviće,Čašić Dolac, Šavci, Šaronje, Štitare, Zaguljača.

==Izvor==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.novipazar.org.rs/ Novi Pazar]
* [http://forum.novipazar.org/  Forum Novog Pazara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727131427/http://forum.novipazar.org/ |date=27. srpnja 2011. }}
* [http://www.novipazar.org/ NoviPazar.org]

{{Općine u Raškom okrugu‎}}
{{Srpski gradovi i općine|Općine u središnjoj Srbiji}}
{{Sandžak}}

[[Kategorija:Općine u Srbiji]]
[[Kategorija:Sandžak]]</text>
      <sha1>q865beov1vpsp90ulcv8y6x9n9vn9o3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Ponor</title>
    <ns>3</ns>
    <id>232951</id>
    <revision>
      <id>6432402</id>
      <parentid>6430048</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:37:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SmileyEnvelope</username>
        <id>278054</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pitanje suradnika SmileyEnvelope (10:37, 25. srpnja 2022.) */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="194279" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003]]. - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!'''

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na [[hrvatski jezik|hrvatskom standardnom jeziku]]. 
----
'''Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:'''
* [[Wikipedija|'''Wikipedija''']] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
* [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori''']] - kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
* [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] - '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika
----
Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']], u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:

* postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']], odgovor će brzo stići
* spojite se na '''[[WP:IRC|IRC]]''' (chat): [irc://irc.freenode.net/wikipedia-hr wikipedia-hr]
----
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić [[Slika:Signature_icon.png]] na alatnoj traci ili napisati 4 tilde ('''''tilda''''' = 4x istovremeno tipke '''AltGr''' + tipka s brojem '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. &lt;br&gt;
Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove &quot;Suradnik:''vaše ime''&quot;) možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja ]] suradničke stranice (npr. [[Suradnik:Mir Harven|asketski]] ili [[Suradnik:E.coli|šminkerski]]).
----
Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom.
----
'''If you don't speak Croatian language:''' This is welcome message sent to new users of hr (Croatian) Wikipedia.

Još jednom, dobro došli!
--[[Suradnik:Mario Žamić|Mario Žamić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mario Žamić|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:42, 7. listopada 2009. (CEST)

== Arambaši ==

U slast! [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:31, 23. prosinca 2017. (CET)

== M ==
U (komu? čemu?) Bisko'''m'''. Zahvaljujem na razumijevanju.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:18, 15. svibnja 2019. (CEST)
:Tulkas Astaldo, niste u pravu. Bisko se deklinira Bisko, Biska, Bisku, Bisku, Bisko... Dakle &quot;u Bisku&quot;, &quot;u selu Bisku&quot;, a po meni može i &quot;u selu Bisko&quot; kao što bi bilo i &quot;u selu Babina Greda&quot;. [[Suradnik:Ponor|Ponor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:48, 15. svibnja 2019. (CEST)
::Onda teba stajati &quot;u Bisku&quot;. Hrvatski jezik ima padeže i oni se koriste, dakle, ne može biti &quot;u selu Bisko&quot;. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:05, 15. svibnja 2019. (CEST)

== Iđe li kako ==

Iđe li kako, Ponore? Vidim da opet radi Dalmatinka. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:59, 11. lipnja 2020. (CEST)

== Ne stavljaj takve poveznice ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Novi_Zagreb&amp;diff=prev&amp;oldid=5636904] Ne stavljaj takve poveznice na druge wikiprojekte, osobito ne na sh projekt. Zbog plave boje stvara se privid da postoji članak na hr.wiki, a zapravo ga nema. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:49, 1. listopada 2020. (CEST)

== Most mladosti ==

Pozdrav, zamolio bih te nešto. Nakon što napraviš članak, poveži ga s člancima na ostalim Wikipedijinim projektima. Jednostavno je, samo klikni na olovku u lijevom kutu, u gornji pravokutnik napiši ime projekta, a u donji ime članka na tom projektu. Napravio sam to umjesto tebe u članku [[Most mladosti]] (inače, hvala ti na tom članku!), pa te ovim putem molim da to ubuduće radiš sam. Ako štogod nije jasno, slobodno pitaj, stojim na raspolaganju. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:03, 1. listopada 2020. (CEST)
:Hvala @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]], sad sam i to naučio. Kad smo već tu - kako na hrwiki označim da je sadržaj preuzet (preveden) s druge wikipedije? Pravila sam vidio na enwiki, ali ih ne mogu naći ovdje. I još, imamo li mi predložak poput engl. &lt;nowiki&gt;{{help}}&lt;/nowiki&gt; kojimdmožeš dozivati nekog iskusnog na članak na kojem radiš? Pozdravljam! [[Suradnik:Ponor|Ponor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:55, 1. listopada 2020. (CEST) možeškojim

::Postoji više načina, ali osobno se služim [[Predložak:Prevedeno|ovim predloškom]], koji zatim stavljam na stranicu za razgovor (vidi [[Razgovor:Grutle Kjellson|ovdje za primjer]]). Ključ je samo u tome da postaviš ispravan broj inačice (dakle, ako prevodiš s [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Grutle_Kjellson&amp;oldid=980416992 ove inačice na engleskom jeziku], onda u predložak upišeš broj koji vidiš u URL-u, u ovom slučaju &quot;980416992&quot;). Naravno, možeš i staviti sve nužne informacije u sažetak, kao što to npr. [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Among_Us&amp;oldid=3225770 radi kolega na jednoj drugoj Wikipediji]. Znači – navedeš naziv članka na toj Wikipediji i upišeš broj inačice članka koji prevodiš. To je bolje rješenje pri preuzimanju članaka s nekih Wikipedijinih projekata čije skraćenice nisu navedene u tom predlošku koji sam spomenuo na početku.

::Što se tiče dozivanja, pretpostavljam da ciljaš na označavanje suradnika na stranicama za razgovor? Imamo [[Predložak:S|ovaj predložak]] za takve stvari, ondje ti piše i kako se koristi [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Ima i još načina, ali vjerujem da je taj najjednostavniji. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 14:06, 1. listopada 2020. (CEST)

== Prikaži ==

[[Slika:Prikaži kako će izgledati3.PNG|border|right|275px|link=Wikipedija:Prikaži kako će izgledati]][[Image:Information.svg|25px]] Pozdrav, cijenimo Vaše doprinose na Wikipediji i stoga Vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici{{#if:Đurovića špilja‎|, kao u članku [[Đurovića špilja‎]],}}  uporabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|&lt;span style='color:darkred'&gt;Prikaži kako će izgledati&lt;/span&gt;]]''' koja se nalazi pored tipke ''Sačuvaj stranicu''. Tako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavnih promjena]]. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-prikazi1 --&gt;--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:39, 11. listopada 2020. (CEST)

== Prikaži 2 ==

 [[Slika:Prikaži kako će izgledati3.PNG|border|right|link=Wikipedija:Prikaži kako će izgledati]][[Image:Nuvola apps important.svg|25px]]  Molimo vas rabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|&lt;span style='color:#CC0000;'&gt;Prikaži kako će izgledati&lt;/span&gt;]]'''. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku{{#if:Suradnik:Ponor|, kao u slučaju članka [[Suradnik:Ponor]],}} nepotrebno se zatrpavaju [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavne promjene]], čime &lt;u&gt;otežavate rad suradnika&lt;/u&gt; koji pregledavaju nedavne promjene. Suradnici koji zanemaruju ovu uputu budu nakratko blokirani! {{#if:--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:02, 22. listopada 2020. (CEST)|--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:02, 22. listopada 2020. (CEST)|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-prikaži2 --&gt;

:{{S|Mark7747}}, razumijem ja sve to, ali neke promjene nije moguće testirati dok nisu objavljene, primjerice položaj elemenata na mobilnoj stranici ili na punom sučelju (vector i dr). Osobne stranice slobodno pregledajte kad suradnik završi s izmjenama (bez žurbe - neće svijet propasti) i uvijek [[WP:PDN]]. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Ponor|Ponor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:30, 22. listopada 2020. (CEST)
::Always [[WP:PDN]] [[Suradnik:Ponor|Ponor]]. (The World Is Not Enough)--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:58, 22. listopada 2020. (CEST)

== Savjet ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Goran_Liste%C5%A1&amp;oldid=5654795] Kad preuzimaš vijest od negdje,[https://web.archive.org/web/20201029092855/https://slobodnadalmacija.hr/kultura/glazba/iznenadni-odlazak-gorana-listesa-jednog-od-najistaknutijih-hrvatskih-gitarista-i-profesora-gitare-na-umjetnickoj-akademiji-u-splitu-1054034] nastoj je prenijeti svojim riječima. To ne moraš ako imamo dopusnicu za preuzimanje. Onda, kad napišeš članak, oznaku referencije dodaj na kraju svakog odlomka, ako je sadržaj tog odlomka preuzet s tog izvora; druga mogućnost je da taj izvor dodaš ispod &lt;nowiki&gt;== Izvori ==&lt;/nowiki&gt;, pa ga onda općenito citiraš kao izvor, premda manje precizno. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:22, 29. listopada 2020. (CET)

Još jedan savjet. Nastoj navesti ime onog tko je napisao članak, ako ga je naveo, te nadnevak kad je izvorišni članak napisan. Ovo ti je osobito važno kod internetskih izvora, n.pr. kod portala koji nemaju tiskano izdanje. Vremenom portale preorganiziraju pa vijest nestane i više se ne zna ni otkad je ni tko je napisao, dok kod regularnih tiskovina postoji dokumentirano datiranje u tiskanom formatu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:28, 29. listopada 2020. (CET)
:{{s|Kubura}} -- o da, svakako prepričati. Ovdje mislim da smo svi prepričavali njegov služb. životopis, tako da se ne može nego promijeniti red riječi i ponešto izbaciti ili ubaciti iz drugih izvora. Nastojim za svaki članak iz novina spremiti i link na web.archive.org; oduzme dosta vremena, ali se isplati kad naše novine odluče sve preurediti. Hvala za dodane wiki-poveznice! [[Suradnik:Ponor|Ponor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:04, 29. listopada 2020. (CET)

== Promjena suradničkih prava ==   
[[Datoteka:Information.svg|25px]] Prateći Tvoje doprinose i zaključivši da su dovoljno dobri i uredni, kolega {{s|Koreanovsky}} Te je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Prijedlozi_za_dodjelu_prava&amp;diff=5657639&amp;oldid=5652620 2. studenoga 2020. predložio za &quot;automatski ophođenog suradnika&quot;]. Budući da u vremenu predviđenom za izjašnjavanje o tom prijedlogu nije bilo nikakvih primjedbi ni glasova protiv, taj Ti je status maloprije i dodijeljen. To u praksi znači da [[Wikipedija:Ophoditelji|ophoditelji]] i [[Wikipedija:Administratori|administratori]] više nemaju obvezu pregledavati Tvoje doprinose pa se nadam i vjerujem da ćeš i nadalje doprinositi jednako odgovorno kao i do sada. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 08:10, 8. studenoga 2020. (CET)

== Re: Anđelka Martić ==
Bok Ponore! [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Maestro_Ivankovi%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=5665028 Nema problema], to da nisi bio upozoren se vjerojatno dogodilo jer u svojim postavkama u Beta mogućnostima nemaš uključenu opciju &quot;Rješavanje sukoba uređivanja&quot; (provjeri i uključi si to ako želiš). Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 18:46, 13. studenoga 2020. (CET)

== Novinski članci kao izvor? ==

Meni je WP dok nisam pisao za nju prvenstveno služila kao izvor referenca — dobri izvori najlakše isplivaju kad ih proberu iskusni urednici. Rekao bih zato da su izvori najvažniji dio članka. Naći će se i izreka da sve na WP i ne mora biti točno, ali mora biti provjerljivo. Što se ove WP tiče, zemlja smo gdje se akademikom postaje bez ijedne objavljene knjige, i gdje su diplomski radovi i doktorati na Internetu najčešće zaključani. Dobre je izvore (o ''hrvatskim'' temama) teško naći, ne samo sekundarne, nego i primarne. Biografije se moraju pisati po novinskim člancima jer drugih izvora naprosto nema. Nije ni to najveće zlo: nedavno sam, slučajno listajući WP, na svoju to-do listu (spasiti izvore) stavio članak [[Marija Braut]] u kojem je pet od osam izvora mrtvo, pet godina nakon stvaranja članka. Zato bi se ovdje trebalo raspraviti i obavezno arhiviranje svih citiranih novinskih članaka. Firefox ima dodatak ''Web Archives'' koji tu malo pomaže. Moj odgovor na tvoje pitanje, {{s|Darrad2009}}: najbolje bi ih bilo ne koristiti, a ako se mora, neka su barem od vjerodostojnijih autora iz čitanijih novina, i neka su arhivirani. Što je članak koji pišeš čitaniji to će moguće greške biti brže ispravljene (&quot;seen by many&quot; kao garancija veće vjerodostojnosti) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.5em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.8em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:43, 29. studenoga 2020. (CET)

* Zahvaljujem na trudu i konstruktivnom odgovoru. Međutim, problem leži u činjenici da se povijesnim člancima na WP kao izvor predstavljaju članci iz dnevnog tiska u kojima postoje uhodane mantre tipa: &quot;postoje dokumenti&quot;, &quot;pozivajući se na provjerene dokumente&quot; itd, pri čemu naziv tih dokumenata ostaje tajna; dovoljno je reći: '''postoje dokumenti'''. Iz toga se može izvući zaključak da suradnik može upotrijebiti bilo koji izvor sličan njegovu razmišljanju i uvjerenju, bez obzira što taj i takav izvor može izazvati neželjene posljedice (mogu navesti primjere!). Uvjerenja sam da je vrlo važno napraviti distikciju između povijesnih članaka čiji izvor bitno ne mijenja ni sadržaj niti smisao članka - ne usmjerava ga ni lijevo ni desno, od članaka čiji su izvori destruktivni, nacionalistički, a u nekim slučajevima i profašistički, pa isti usmjeravaju smisao članka (obično) u desno! HR Wikipediji je lako pregledati članke koji obrađuju neki segment hrvatske povijesti, pa vidjeti da se, u nedostatku valjanih izvora, pribjegava tvrdnjama bez valjanih argumenata! Tu dolazim na Vašu tvrdnju: &quot;Dobre je izvore (o ''hrvatskim'' temama) teško naći, ne samo sekundarne, nego i primarne.&quot;, gdje se nameće pitanje što je to dobar izvor i zašto nije dostupan široj javnosti? Ako nema valjanih uzvora, ne treba ulaziti u neargumentirano pisanje članka, i to treba biti zabranjeno jer je kontraproduktivno - to ni u kom slučaju ne podiže rejting HRWP dapače, drugoj strani/stranama daje za pravo da tvrdi ono u što je uvjerena! &lt;br&gt; Svakao je dobra ideja arhivirati izvore jer, a to sam i sam primjetio, nakon izvjesnog vremena mnogi izvori su mrtvi! &lt;br&gt; Srdačan pozdrav, --[[Suradnik:Darrad2009|Darrad2009]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:19, 29. studenoga 2020. (CET)

{{s|Darrad2009}} Slažemo se mi, novinski članci ne bi trebali biti izvor, ali često jesu - i što sad s tim? Brisati, čekati da netko unese bolje izvore? Nažalost, polovica sadržaja HR WP je bez ikakvih izvora, sve pisano iz glave. Samo na članke koje je notorni K pisao treba će potrošiti vremena i vremena (moji favoriti: što [[Palmina Piplović]] nije radila nakon smrti?; gdje je 1991. ljetovao [[Bruno Vuletić]] i što bi bilo da je kao Franjo T. ljetovao na Brijunuma?). Povijesnih se (sekundarnih) izvora o starijoj povijesti još i nađe, nadam se da će se naći i povjesničara koji će htjeti pisati za WP. A novinske reference, ako nisu same nestale, trebat će uklanjati, članak po članak,tu nam nema pomoći.  [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.5em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.8em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:01, 29. studenoga 2020. (CET)

== Dan ljudskih prava‎ ==

Možemo sve Ponor. Osim na WP izigravati 24sata kao i slične dnevne i trenutne vikare. Ostale primjedbe idu u SZR - kao što si i kazao (pardon, napisao) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:21, 14. prosinca 2020. (CET)

:Molim da mi se odgovori tamo gdje sam postavio pitanje. Ne znam o čemu se ovdje radi. Uređivački rat već prijavljujem administratorima. Uklanjanje uređivanja bez dobrog i opsežnog obrazloženja je 1) nepristojno 2) vandalizam. To ostavimo u neka prošla vremena, OK? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:25, 14. prosinca 2020. (CET)
:: Izvoli. Navedi Admine pls. tako da ih i ja mogu pingati (što ti ponekad zaboravljaš - samo za sigurnost) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:27, 14. prosinca 2020. (CET)

== osobni napad / insinuacije / .. To ostavimo u neka prošla vremena ==

[[Slika:Information.svg|25px]]Dobro došli na Wikipediju! Iako su svi koji pridonose stvaranju ove enciklopedije dobrodošli, želimo Vas podsjetiti da '''[[Wikipedija:Bez osobnih napada|osobni napadi]]''' na druge suradnike{{#if:|, kao što ste učinili na [[:{{{1}}}]]}} nisu dopušteni. Molimo vas da sve primjedbe uputite na stranicama za razgovor o člancima, a ne na stranicama za razgovor sa suradnicima. Pogledajte ponovo [[Wikipedija:Sadržaj|stranicu dobrodošlice]] da biste saznali više o tome kako doprinositi Wikipediji. {{#if:|{{{2}}}|Hvala!}}&lt;!-- Template: NS-napadi
--&gt; --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:30, 14. prosinca 2020. (CET) 

== Recepti == 
Pozdrav Ponore, kako ste? Da, sad vidim i &lt;u&gt;'''izbrisat ću recepte jer to ne spada na Wikipediji'''&lt;/u&gt;. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:27, 25. prosinca 2020. (CET)

== Nacrt:Samuel Bosch‎ ==

Ponor, hajde budi toliko &lt;s&gt;dobar&lt;/s&gt; fer i ne uklanjaj predloške prije predhodne komunikacije sa zajednicom. Toliko bi o uređivanju na wiki morao znati. M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:22, 4. siječnja 2021. (CET)

==  LaTeX‎ (Linux &amp; co,) ==

... lijepo je vidjeti da ja nisam (i) na tom području jedini junky  (ach, moj Linux) - za X Window System sam - svojedobno - dao sav đeparac (višemjesečni, naravno) - Danas ta disketa skuplja... (naravno prašinu). M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:07, 8. siječnja 2021. (CET)
:{{s|Mark7747}}Haha, nismo normalni. Već sam 20 godina samo na Linuxu, LaTeXu i ostalim životinjicama pa više i ne znam (odbijam!) koristiti išta na Windowsu. Molim da mi se u zasluge piše da sam na Linux preobratio četvero ljudi u familiji. ;) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:20, 8. siječnja 2021. (CET)
:: JA nisam normalan Ponor (Linux naravno - NO COMMENT pls!) - Moji su svi (stari) na W10 - mladi na iOS. Izrod u familiji. Na ja. - sic transit gloria mundi. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:25, 8. siječnja 2021. (CET)
::: Popcorn i Cola za mene Ponor: uživam u tvojim promjenama tog članka - odakle &quot;vučeš&quot; sve to? :-) - Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:26, 9. siječnja 2021. (CET)
:::: E pa hvala! Primjeri su, ono, iz glave... nešto što sam prije radio za sebe pa sad koristim na wiki. (eto što se dogodi kad zbog pandemije imaš višak vremena) Stay tuned! ;) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:59, 9. siječnja 2021. (CET)
::::: I will (darauf kannst Du wetten). Go for it! ;-) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:03, 9. siječnja 2021. (CET)

== Muž ==

Drago mi je što ste napisali dosta kvalitetan članak — „[[Mužjak]]”. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:54, 27. veljače 2021. (CET)
:O hvala, {{s|Mychele Trempetich}}! Prijevod je, ali ni njega mi nije bilo lako raditi jer sam zadnju biologiju slušao u prošlom tisućljeću. Zanimljivi članci i [[Mužjak]] i [[Ženka]]; nešto sam i sam naučio. LP, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:20, 28. veljače 2021. (CET)

== Zahvala ==

Želim ti zahvaliti na tvom doprinosu opisu za CEE 2021. Vidim da si zasad jedini koji slijedi pravilo: ''članak mora biti prisutan na 8 ili manje različitih wikija.'' – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:00, 5. ožujka 2021. (CET)
:{{s|Croxyz}}, hvala na zahvali. Dakako, to su samo moji prijedlozi... listu vi iskusni(ji) pročistite kad dođe za to vrijeme. Rado bih da je jedan od kriterija i to koliko wikipoveznica na drugim wikipedijama (mi mislimo da) oni mogu dodati na prevedene članke; bez toga, članaka kao da nema. LP, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:11, 5. ožujka 2021. (CET)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] krivi i tendecijozan navod. Skupljaš pojedinačne bodove od @[[Suradnik:Ponor|Ponor]]&lt;nowiki/&gt;a, a revertao si sve i ponašao se neprimjereno solerski, nakon što si stavio template koji upćuje na otvorenost. Plasiraš problematične sadržaje. [[Ana Sršen]] je bila na popisu i nema ni blizu 8 pa si ju isto obrisao. Nisi odgovorio na druge probleme na koje sam ukazao. Molim te vrati ju jer nema smisla da dalje eskaliramo neslaganje. -- [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:42, 9. ožujka 2021. (CET)
::Ljudi moji, nemojte mi se prepirati na SZR, srce me strefi svaki put kad čujem zvonce. Nema kod mene dodatnih bodova, [[Suradnik:Ponor|ja vas sve volim]] :D 
::[[Ana Sršen|Anu Sršen]] se može vratiti. Vidim da ukrajinska, a i neke druge liste, imaju puno više od 10 članaka na nekim popisima. Neki imaju i posebnu listu za žene. Ja bih to umjesto ekonomije (jer su nam na listi samo tvrtke, a ne članci o ekonomiji) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:56, 9. ožujka 2021. (CET)

== LJUDSKA PRAVA predložak ==

Bok! Hoćeš dopisati taj info u [[Wikipedija:Wikiprojekt WikiForHumanRights]]? Možda po modelu kao što ima [[Wikipedija:Wikiprojekt LGBT/Predlošci]]? :-) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:45, 9. ožujka 2021. (CET)
:{{s|Zblace}}, nadam se da sam uputu dodao na pravo mjesto... ti odluči. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:28, 9. ožujka 2021. (CET)

==Predlošci za navođenje izvora==
Pozdrav. Primijetio sam da se bavite predlošcima za unos navoda. Možete li, ili znate li koga, tko bi mogao unijeti sitnu promjenu u kôd predloška? Naime, gdje se u fusnoti engleska kratica &quot;p.&quot; prevodi ispravno u &quot;str.&quot;, kratica &quot;pp.&quot; koja se koristi u navodu raspona stranica u hrvatskom prijevodu ostaje na engleskom. [[Suradnik:PickledTriangle|PickledTriangle]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:PickledTriangle|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:21, 12. ožujka 2021. (CET)
:Hej {{s|PickledTriangle}}, hvala za javljanje; iznenađen sam da je i ovo netko primijetio :) Da, pokušavam barem malo uskladiti ove predloške, makar po ovom mješovitom standardu. 
:Zapravo nisam vidio da se p. i pp. igdje ''prevode'', ako ih je netko stavio u predložak za citiranje oni će takvi i ostati. Dosta je navoda unošeno ''ručno'', bez predloška, tu onda nema spasa - treba ih ručno i popravljati. Mogu pogledati, najbolje bi bilo uz primjer s neke stranice ovdje tj. članka. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:48, 12. ožujka 2021. (CET)
::Pronašao sam i promijenio u samom predlošku. Inače sam na ovoj Wikipediji bio aktivan od oko 2005. do 2009., pa mi treba malo vremena da se prisjetim kako stvari funkcioniraju. [[Suradnik:PickledTriangle|PickledTriangle]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:PickledTriangle|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:11, 12. ožujka 2021. (CET)
:::{{s|PickledTriangle}} welcome back! Ne znam uopće koji je status predloška {{pp|Citation}} ovdje; malo ga članaka koristi i ja ga zasad neću dirati. VisualEditor ubacuje {{pp|Citiranje weba}}, {{pp|Citiranje knjige}} i slične pa jedino s njima imam iskustva. Sretno uređivanje, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:46, 12. ožujka 2021. (CET)
::::Pozdrav još jednom. Možeš li na popis potrebnih preinaka među smjernicama baciti oko na [[Wikipedija:Kriteriji|kriterije]] (nejasan prijevod eng. Notability - značaj)? Sadržaj je prilično površan i ostavlja znantnu slobodu u postavljanju neenciklopedijskog sadržaja. Pitam zato jer ne znam što bih s Kuburinim člankom [[Boračke mirovine]] koji po meni nije značajan, nego je valjda postavljen da bi kome služio kao kakav argument. Nije hitno, pogotovo ako si pretrpan inače prilično nezahvalnim poslom uređivanja pravila, smjernica i sl., ali bi trebalo eventualno time se pozabaviti. Također se nudim za prevođenje smjernica s en.wiki ukoliko su tamošnje smjernice solidne, a meni se čini da jesu. [[Suradnik:PickledTriangle|PickledTriangle]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:PickledTriangle|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:58, 18. ožujka 2021. (CET)
:::::Hej {{s|PickledTriangle}}. Mislim da će i [[WP:KR|Kriteriji]] doći na red, tu i tamo se spomenu. Možemo pitati {{s|Koreanovsky|Koreanovskog}} treba(ju) li pomoć oko prijevoda i prilagodbe [[WP:KR]] s en.wiki.
:::::- - 
:::::Ja sam samo mali kotačić i ne radim ove sitne promjene po nekom planu - to je sve kako mi koji dan dođe. Što se članka tiče: ne štima mu matematika, a za to dekoraciju još nemamo. Inače nije sramota primati boračku mirovinu (jel); ako se dobro sjećam to je bio ratnički dodatak na mirovinu zarađenu stažom. Povlaštenih mirovina imamo masu, od dužnosničkih do drugih boračkih i trećih boračkih. Meni bi jedino bilo žao da se i o njima ne piše. Eno, da su bar u [[Mirovina]] spomenute. Zasad, ako misliš da je potrebno, obilježi što je sporno i pripazi da je članak [[WP:BVI|bez vlastitog istraživanja]]; sav POV se može odmah brisati. Dodaj {{pp|bris}} s obrazloženjem na vrh članka ako misliš da je cijeli članak za brisanje, možda se netko zainteresiran javi. Ne znam što drugo činiti... Best, ;) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:22, 18. ožujka 2021. (CET)

== Re:Popis pravila na Wikipedija:Pravila Wikipedije ==

Bonjour!

Otključao sam ti stranicu o [[WP:PW|pravilima Wikipedije]], slobodno izmijeni tablicu! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Osobno smatram da je najpametnije spojiti [[WP:PW]] i [[WP:SW]], kao što su na en.wiki.

Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 12:12, 17. ožujka 2021. (CET)

== Čari ili SzRam :-))) ==

Čini mi se da samo ljubitelji ping-ponga mogu biti očarani ovom vrstom komunikacije 1:1, jer ako nedaj bože želiš komunicirat u troje ili više špageti će te zadesiti u roku kSekS. -- [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:02, 22. ožujka 2021. (CET)

:{{s|Zblace}} Odbijam ping-pong razgovore po stranicama za razgovor STOP Ne mogu shvatiti ideju da jedan suradnik piše na jednoj, a drugi odgovara na drugoj stranici STOP U trojac se ne bih usudio ni upustiti STOP Idemo mi ovo pobrisati STOP Nije po pravilima STOP Ponor over and out STOP 
:(A tko je tvoj mentor?) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:11, 22. ožujka 2021. (CET)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] :-))) mentora još nisam tražio ali ako budem - ne gine ti ta sudba teška jer nas je za sad samo 2 i mentora i mUČENIKA :-)))  -- [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:17, 22. ožujka 2021. (CET)

== Question from [[User:Zblace|Zblace]] (20:27, 22. ožujka 2021.) ==

Štovani gosn Ponor, jel vi vidite isto moje ime prekriženo kad je ispisano kao mentorsko? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:27, 22. ožujka 2021. (CET)

== Pravopisi ==

Pozdrav, Ponore! Prvo, manja digresija: simpatično mi je da si mi se baš ti obratio u vezi s pravopisima, jer je davnih dana jedna kolegica [[Suradnik:Abyssus|tebi slična imena]] bila stručnjakinja za pravopisne zavrzlame [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]

A sad povratak na temu: nemam apsolutno ništa protiv tvojih izmjena, dapače. Koliko se sjećam, ta je stranica nastala u doba dok je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika još postojalo, a s obzirom na to da je ukinuto godinu dana prije objave zasad posljednjeg pravopisa (onog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje), nije teško zaključiti da se radi o pomalo zastarjelim podatcima. Institutov je pravopis dobio preporuku tadašnjeg ministra Željka Jovanovića za korištenje u osnovnim i srednjim školama i vjerujem da se otad situacija nije promijenila (pa bismo zapravo trebali ažurirati onu treću rečenicu u članku). Osobno sam za to da se zbog toga prema tom pravopisu ravnamo i na Wikipediji (ionako je dostupan i na internetu).

Među drugim poznatijim pravopisima nalaze se onaj Matice hrvatske (iz 2007.), Anić-Silićev (iz 2001.) i Babić-Mogušev (svojevrsni nasljednik nekadašnjeg ''Londonca''), ali dolaze samo u papirnatom izdanju. Koliko ih ima smisla spomenuti baš na toj stranici (a ne npr. u članku o povijesti pravopisa hrvatskog jezika) – ne bih znao, očito je da bismo trebali odrediti jedan pravopis kako bi nam svi članci mogli biti usklađeni s njime i da ne bismo zbunjivali suradnike. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] U svakom ti slučaju svaka čast na brizi, pomalo je zapravo i deprimirajuće da se o takvim stvarima ne razgovara češće na Wikipediji... --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 13:13, 31. ožujka 2021. (CEST)

:Ha, {{s|Neptune, the Mystic}}! Imao sam wikisestru, baš simpatično. A baš sam danas dobio [[Suradnik:Ponorić|wikidijete]]. 😆
:Nisam htio dirati napomenu o the Pravopisu i Vijeću (ipak se radi o [[WP:PP|zakonu]]), makar ne znam kakva obaveza slijedi iz te napomene. Kad bih birao, i ja bih izabrao pravopise i priručnike koji su na webu... nije problem kad se slijedi jedan ili drugi, nego kad se ne slijedi nijedan. One prijepore ćemo jednog dana valjda ipak riješiti... možda baš iz korpusa riječi naše wiki 😜 U ovih pet stotina članaka s moje liste praćenja rekao bih da je veći problem bilo pričapričanje, nego sam pravopis... ali ni to nije neko otkriće, to nam je vjerojatno problem odgoja i školstva. Bit će bolje, nije svaka depresija [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:38, 31. ožujka 2021. (CEST)

== Pozdrav! ==

Sučelje za novake bilo mi je uključeno po ulasku, a pomoćnik mi se upali pri svakom ulasku što polako postaje iritantno, ali mi se ne da isključiti ga. Mentor mi je dodijeljen, a on je - Vi! (Oprostite, ali nikako se ne mogu naviknuti na Ti u razgovoru s ljudima koje nisam upoznao.) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:58, 31. ožujka 2021. (CEST)

:{{s|Etiktov}}, odlično! Hvala za odgovore! Ja sam danas stvorio sekundarni račun da bih provjerio kako novo sučelje radi, ali sam se izgleda našao među onih 20% novaka koji ga neće dobiti jer služe kao kontrolna skupina. Stoga pitanja... Drago mi je da sve radi; čak i ako je ponekad iritantno 😱 – u najboljoj je namjeri. Vidimo se po člancima. Ako treba pomoć ili savjet, mentor je tu: [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:16, 31. ožujka 2021. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponorić|Ponorić]] @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] @Pon ili samo @P zaboravljaš da imamo neke studentske opcije! Samo treba informirati WMF profesionalce ;-) 
::-- [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:35, 1. travnja 2021. (CEST)

== Uputa ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Metanska_kiselina&amp;type=revision&amp;diff=5833292&amp;oldid=5833044]. Lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:53, 2. travnja 2021. (CEST)

:{{s|Tulkas Astaldo}} ovo je nemoguće izvesti u VisualEditoru. I ja sam donekle nov i nije mi baš jasno zašto se wikipoveznice ovako pišu, je li samo radi preglednosti u kodu? Mislim da na en.wiki postoji bot koji radi što si ti napravio ovdje, imamo li ga mi? Pozdrav, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:03, 2. travnja 2021. (CEST)
::Preglednije je i jednostavnije. Ne znam za bota. Lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:32, 2. travnja 2021. (CEST)

== Nepresušna matematička vrela ==
Hvala na napomeni. Učinit ću to u ovim danima, kada nađem malo vremena. Sretan Uskrs! 

S poštovanjem,
[[Suradnik: Šaholjubac|Šaholjubac]] 
([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:52, 3. travnja 2021. (CEST)

Evo, posao oko izvora je dovršen što se tiče članaka koje sam stvorio ili u značajnoj mjeri uredio. Još jednom, ugodni blagdani! [[Suradnik: Šaholjubac|Šaholjubac]] 
([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 17:09, 3. travnja 2021. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Ponorić|Ponorić]] (14:33, 8. travnja 2021.) ==

Javno postavljeno pitanje bez naslova članka. Ženski rod za ime suradnice. --[[Suradnik:Ponorić|Ponorić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ponorić|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:33, 8. travnja 2021. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Ponorić|Ponorić]] na [[Ženka]] (14:42, 8. travnja 2021.) ==

Javno postavljeno pitanje s naslovom članka. Ženski rod za ime suradnice. --[[Suradnik:Ponorić|Ponorić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ponorić|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:42, 8. travnja 2021. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Etiktov|Etiktov]] (09:36, 16. travnja 2021.) ==

Pozdrav!
Htio bih prijeći na ,,sljedeću razinu'' i početi uređivati članke bez izvora ili one koje treba proširiti, ali nije mi jasno kako ću naći izvor za neki drugi članak, trebam li analizirati tekst i pokušati naći nešto što zvuči slično ili trebam samo nabacati hrpu članaka, stranica i knjiga s istom temom? Također, znam da Wikipedija ne može biti izvor, ali može li Hrvatska Enciklopedija i sl.?
Oprosti na previše pitanja (vjerojatno glupih i već negdje odgovorenih). [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:36, 16. travnja 2021. (CEST)
:Prvo, hvala ti za vrijedne doprinose, {{s|Etiktov}}. Pitanje je skroz na mjestu. Dodavanje izvora navođenjem u tekstu ([[WP:NI]], [[WP:VI]]) je od velike važnosti kad pišemo članke, ali može biti jako teško kad se popravlja tuđi tekst. Izvor mora potvrditi ono što je napisano u rečenici ili paragrafu članka gdje ga se navodi. Moja preporuka je da izabereš članke o temi o kojoj nešto znaš i za koje ćeš moći naći izvor (idealno znanstveni rad na internetu, ili knjigu, možda nađeš neke u wikipedijama na drugim jezicima). Ako su tvrdnje u članku koji popravljaš neprovjerljive,imaš ih pravo obilježiti predloškom {{pp|ni}} ili ukloniti. [[WP:BOLD]]! Ideja sustava za novake je da te nauči prve korake, npr kako dodati referenciju na kraju rečenice. Bit će najbolje da nakon nekoliko njih sam biraš članke koji te zanimaju i koje bi te veselilo uređivati. Tu sam za sva pitanja. Imamo već dosta pravila na ovu temu, možeš slijediti poveznice u [[WP:5S]] za neka od njih. Enciklopedije LZMK mogu biti izvor. Dodavanje izvora u smislu bibliografije na kraju članka, a bez navođenja u tekstu, tek mrvicu pomaže, ali nije način kako bi htjeli pisati ovu wiki. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:18, 16. travnja 2021. (CEST)

Hvala na odgovorima, definitiv o je promijenio način na koji sam zamišljao sve to. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:31, 17. travnja 2021. (CEST)

== Nacrt:Primjer ==

[[Suradnik:Ponor]] piše da si mi mentor pa sam odlučio pitati tebi privatno nego u kafiću, nekom drugom suradniku(profesionalcu) ili...
Primjetio sam da pojedine stranice su premještene ili imenovane sa prvom riječi &quot;Nacrt:&quot; pa ime tog članka ma da je to &quot;ime članka&quot;. Objasni mi šta to znači na mojoj stranici za razgovor. :D [[Suradnik:Pomoćnik221|Pomoćnik221]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pomoćnik221|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:26, 20. travnja 2021. (CEST)-Pomoćnik221

:Pozdrav, {{s|Pomoćnik221}}! odgovorit ću ipak ovdje jer sustav za novake ovdje očekuje odgovor: u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] ''Nacrt'' prebacuju se članci koji ne zadovoljavaju neki od uvjeta za uvršenje u glavni imenski prostor ([[WP:GIP]]). Suradnik obično dobije neko vrijeme da takav članak popravi, a onda ga administratori vrate u GIP. Često na vrhu takvog nacrta budu upute o tom što točno treba popraviti (pravopis, izvore, wikipoveznice i sl). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:41, 20. travnja 2021. (CEST)
::Hvala na odgovoru! Lp.[[Suradnik:Pomoćnik221|Pomoćnik221]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pomoćnik221|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:52, 20. travnja 2021. (CEST)-Pomoćnik221

== Pitanje suradnika [[User:Aca|Aca]] sa stranice [[Grešnik]] (13:50, 24. travnja 2021.) ==

Oooo, vidi ti to, tko mi je mentor :)) --– &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#006790&quot;&gt;[[Suradnik:Aca|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Aca'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Aca|💬]] ● [[Suradnik:Aca/knjiga gostiju|❤️️]]&lt;/sup&gt; 13:50, 24. travnja 2021. (CEST)

:Šanse su bile 1/3 i sudbina je baš tako htjela. Zla vremena, suradniče Aco :D Nadam se da će ti naš sustav za novake biti od pomoći i da ću te često viđati [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Nedavne_promjene?hidebots=1&amp;hidecategorization=1&amp;hideWikibase=1&amp;tagfilter=mentorship+panel+question%7Cmentorship+module+question%7Cnewcomer+task&amp;limit=500&amp;days=30&amp;enhanced=1&amp;urlversion=2 ovdje]. Svako dobro, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:58, 24. travnja 2021. (CEST)

== Uklanjanje uređivanja ==
Kad neko uređivanje [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=AK-47&amp;diff=next&amp;oldid=5860986 uklonimo] onda, suradniku koji je predmetni članak uređivao, ostavimo poruku. Zahvaljujem na razumijevanju  i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:40, 28. travnja 2021. (CEST)

:{{s|Tulkas Astaldo}} poruka mu je bila &quot;Navesti izvor i jezično srediti&quot;, na mjestu (jednom od dva) koje navodi pravilo [[WP:3RR]]. Uređivanje je bilo neuredno, a na takva ne želim trošiti previše vremena. Nadam se da razumiješ. Srdačno, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:07, 28. travnja 2021. (CEST)

::Novim suradnicima uputno je poželjeti dobrodošlicu, a onda i ostaviti odgovarajuću poruku. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:15, 28. travnja 2021. (CEST)

== Pitanje ==
Poštovani Ponore: zahvaljujem Vam od srca za dosadašnje vrijedne doprinose i marljivu Wikisuradnju. Uz moju zahvalu i pitanje: biste li možda htjeli doprinositi i kao [[Wikipedija:Ophoditelji|ophoditelj]]? [[Slika:Emojione 1F914.svg|25px]] Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 13:08, 29. svibnja 2021. (CEST)
:Hvala na pohvalama i povjerenju, {{s|Maestro Ivanković}}. Ja, nažalost, nemam vremena ophoditi promjene. Sve i da imam, svi moji dosadašnji pokušaji da (nekim? novim?) suradnicima usadim naviku pisanja uz navođenja izvora bili su neuspješni pa bih u ''nedavnim promjenama'' sigurno doživio živčani slom :D 

:Kad što loše vidim, maknem uz pomoć twinklea; dodatni alati mi zapravo i ne trebaju. Srdačno, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:32, 8. lipnja 2021. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Dinadinizi|Dinadinizi]] sa stranice [[Hrvatska kuhinja]] (14:06, 22. lipnja 2021.) ==

U članku o Hrvatskoj kuhinj nema niti jedan citat i nisu nabrojana sva jela. Točnije sirevi. Ja sam pokušala dodati sireve i taviti citate za njih no iz nekog razloga mi wikipedija ne želi dopustiti na napravim izmjenu --[[Suradnik:Dinadinizi|Dinadinizi]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dinadinizi|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:06, 22. lipnja 2021. (CEST)

:Pozdrav, {{s|Dinadinizi}}. Ne znam zašto Wikipedija to ne bi dozvolila. Je li javila kakvu grešku? Dodajte jedan sir pa odmah sačuvajte, možda ćemo negdje moći vidjeti što se događa. Pozdrav, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:42, 22. lipnja 2021. (CEST)
::Poštovana suradnice {{s|Dinadinizi}}, vaše je izmjene uhvatio filter zloporabe jer tekst stranice sadrži &quot;Lipički studenac&quot;, što je filter protumačio kao prostu riječ [[File:Face-badtooth.svg|22px]] s obzirom da vam još &quot;ne vjeruje&quot; (nemate dovoljno staža na projektu). Vašu sam [[Special:Diff/5905413|izmjenu]] vratio u članak. Ispričavam se na neugodnostima, i želim Vam ugodan nastavak rada na Wikipediji! —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 02:44, 25. lipnja 2021. (CEST)

== Što bismo mi... ==

...da nema [[Posebno:Diff/5907040|tebe]]? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Najljepša ti hvala na toj izmjeni, vjerujem da znaš i sam u kakvom sam se znoju kupao kad sam s Ivijem premještao te stranice o pravilima, u tom mi je trenutku &quot;pobjegao&quot; taj ''vražićak'' u detaljima... [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 18:26, 28. lipnja 2021. (CEST)

== Lady ==

[[Marina Abramović|Zahvaljujem]]! Marina je gospa čiju umjetnost doista volim. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:38, 7. srpnja 2021. (CEST)

:Hvala, [[Suradnica:Mychele Trempetich|Miha]]! 
:Marinu A. još nisam vidio uživo, ali sam uživao istražujući o njoj i pišući članak. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:46, 7. srpnja 2021. (CEST)

== Domovinski rat po nadnevcima ==

Možemo li sad pobvrisati svih 300+ početnih članaka? Sve je prebačeno? --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:03, 8. srpnja 2021. (CEST)

:{{s|Argo Navis}}, sve prebačeno i imam snimljen fajl s podacima - slobodno briši. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:33, 8. srpnja 2021. (CEST)

== Ophoditelj ==

Dragi kolega, {{plainlink|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Prijedlozi_za_dodjelu_prava&amp;oldid=5920290#Ponor moja malenkost i još osam kolega smatramo da ti ophoditeljska uloga stoji kao salivena}}, pa ti je stoga status i dodijeljen. Čestitam! Vjerujem da ti ne moram ništa govoriti o novomu statusu jer sam te zato i predložio, radio si ophoditeljski posao ''de facto'', a sad to možeš činiti i ''de jure'' [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Radujem se tvojim budućim ophodnjama! --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 17:08, 11. srpnja 2021. (CEST)

== Pozdrav ==

Pozdrav, hvala, žao mi je, ne mogu napisati više od ovoga, članci [[Qaem Shahr]] i [[Nassaji Mazandaran]] imaju članke na drugim jezicima, nadam se da ćete ih zadržati. Hvala [[Suradnik:Viera iran|Viera iran]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Viera iran|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:40, 16. srpnja 2021. (CEST)

Pozdrav, osim članka [[Qaem Shahr]], pomozite i u ispravljanju članka [[Nassaji Mazandaran]]. I ja pokušavam pomoći. Zahvaliti [[Suradnik:Viera iran|Viera iran]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Viera iran|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:45, 16. srpnja 2021. (CEST)

== Prijevod ==

Pozdrav. Zahvaljujem na doprinosu pri [[Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog|prijevodu stranice o pravilima i smjernicama]]. Svaka pomoć je dobrodošla.
Samo sam htio napomenuti da ne koristim strojno prevođenje i o dotičnim riječima čiji si preloženi prijevod postavio morao sam dobro razmisliti prije biranja najpreciznijeg izraza koji je u kontekstu pravila vrlo važan. Dakle:
*relevantan ili važan – važno je nešto od općenitog značaja; riječ relevantno sam izabrao jer u izvorniku riječ ''relevant'', u smislu ''pertinent'', označava ne samo važnost, nego i izravnu svezu. Ne poznajem hrvatsku riječ s identičnim značenjem osim &quot;bitno&quot;, no ta riječ ovdje ne bi bila dovoljno precizna.
*praksa ili običaj – engleska imenica ''practice'' ima više značenja, uključujući i običaj. Tako se može pročitati ''the medieval practice of burning witches''. U ovom slučaju, to značenje nije prikladno, ali ako iz nekog razloga riječ praksa/praktično/prakticirati itd. nije prikladno, zamijenit ću je riječju &quot;postupak&quot;.
*optimalan ili najbolji – iako u latinskom izvorniku ''optimus'' uistinu znači ''najbolji'', riječ ''optimalan'' označava u datom kontekstu djelovanja najprimjereniji, ili prema hjp.znanje.hr &quot;koji najbolje odgovara&quot;, što mislim da je preciznije, jer je vrlo smjelo tvrditi da su pisana pravila ili smjernice uistinu najbolja moguća pravila ili smjernice. 
Inače, kada su u pitanju upute, mislim da u sadašnjem obliku nisu primjerene. Valjda se nekome nije sviđala riječ esej koja nema zamjene, pa je eseje nazvao uputama. No kako su eseji sadržaj koji bilo tko može napisati i koji nije potvrđen konsenzusom, oni bi kao takvi morali biti označeni. &quot;Upute&quot; zvuče službeno, i ako su službene, onda pripadaju u smjernice. [[Suradnik:Vjenceslav Levi|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: darkred;font-family:Georgia;&quot;&gt;Vjenceslav&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: darkgreen&quot;&gt; Levi&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Vjenceslav Levi|&lt;sup&gt;razgovor&lt;/sup&gt;]] 17:32, 19. srpnja 2021. (CEST)

:Hej {{s|Vjenceslav Levi}} hvala što si se javio. Moji prijedlozi su, naravno, bili samo prijedlozi. Lakše ih je raspraviti kad se odmah vide u tekstu. Evo razloga, tebi na razmišljanje:
:* [http://rjecnik.net/search.php?search=relevant relevantan] možda [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=dlphWBU%3D&amp;keyword=relevantan nije prikladan]: kod nas tu riječ ne doživljavam toliko s ovim drugim značenjem, a i ne znam ''s čim'' ili ''čemu'' su načela 5S ''relevantna'', tj. čemu odgovaraju. Ne znam jesu li prvi bili 5S ili pravila, nekako je opći dojam&lt;sup&gt;&amp;#91;nedostaje izvor&amp;#93;&lt;/sup&gt; da su 5S=Ustav, pravila razrađuju što piše u 5S, a smjernice primjećuju, popisuju, ustaljena postupanja.
:* prakse, meni barem, nisu ''baš'' postupci nego ustaljena postupanja, navade, običaji; hoću reći, smisao je da se uočeni običaji s kojima se većina slaže i po kojima postupa stavljaju na papir i da to onda postaju smjernice. 
:* optimalan nisam dirao; pod ''najbolji'' se (cum grano salis) misli ''najbolji koji smo mogli zamisliti''; i optimalno je optimalno dok se ne dokaže suprotno.
:Istina, miješaju se (a bilo je i gore) pravila, smjernice, upute, eseji. Imamo recimo (važan!) [[WP:BO]] kao uputu, [[WP:S]] kao ne znam što... Zapravo i ne razumijem zašto bi eseji bili dio prostora Wikipedije: ako su to osobna razmišljanja onda ona mogu samo biti u suradničkom prostoru. Suradnik koji želi da eseji postanu smjernice može ih nominirati i bit će raspravljene i prihvaćene. Kaže [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:23, 19. srpnja 2021. (CEST)
:P.S. Ne moramo dalje raspravljati sitnice, sve su ovo moji dojmovi i sugestije za tebe kao glavnog i odgovornog. Nije strašno ako je i ovako i onako. Hvala ti za prijevod. Htio sam i sam prevoditi, ali mi je bio naporan taj njihov stil. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:26, 19. srpnja 2021. (CEST)
::{{s|Ponor}}: U uvodu se izlažu pravila i smjernice, te njihova svrha i priroda. U tom je smislu pet stupova relevantno jer sve skupa ima istu svrhu, poboljšanje enciklopedije. Riječ običaj u ovom kontekstu mi se ne sviđa jer običaj nije nešto što se lako mijenja, niti nešto što nastaje dogovorom ili prijedlogom, nego dugogodišnjom praksom koja se više ne dovodi u pitanje; s druge strane predlaganje promjene pravila ili smjernice za koju tko drži da ne pomaže radu Wikipedije treba ne samo dopuštati nego i poticati. A što se eseja tiče, oni mogu biti plodom nečijeg osobnog razmišljanja, ali su objavljeni u javnom prostoru i svima su otvoreni za uređivanje (ili bi trebali biti). Kako piše u ovome što sam preveo, tko ne želi da drugi uređuju njegove eseje, za to je predviđen suradnički prostor. Uglavnom, ne vidim štete, pače, mislim da je dobro za projekt da si ne umislimo da smo leksikografski zavod i da se ne shvaćamo pretjerano ozbiljno. I eseji su u idealnom scenariju odraz Wikipedije u kojemu se može iščitati duh zajednice, što mislim da bi bio dobar i lak dodatak inače suhoparnim pravilima i smjernicama. 
::Usput, na stranici s [[Wikipedija:Pravila Wikipedije|popisom pravila]] napisao si &quot;Navedena su najvažnija pravila, to jest ona '''koja bi trebao znati''' i kojih bi se trebao pridržavati svaki suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku.&quot; Znači li to da se prije uređivanja trebaju učiti pravila? Pitam radi razjašnjenja proturječja s prijevodom koji radim, a koji tvrdi kako &quot;prije početka doprinošenja nije nužno pročitati nijedno pravilo ili smjernicu&quot;. Mislim da je sasvim prihvatljivo ako netko i ne zna pravila, sve god ih se pridržava. Ja ih, recimo, prije ovog prevođenja nikad nisam čitao jer mi Speedyjeva predavanja i bukvice ometaju probavu. [[Suradnik:Vjenceslav Levi|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: darkred;font-family:Georgia;&quot;&gt;Vjenceslav&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: darkgreen&quot;&gt; Levi&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Vjenceslav Levi|&lt;sup&gt;razgovor&lt;/sup&gt;]] 19:09, 19. srpnja 2021. (CEST)
:::{{s|Vjenceslav Levi}} nisu to moje riječi, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Pravila_Wikipedije&amp;diff=742724&amp;oldid=741696&amp;diffmode=source to ti je sve stil IT administratora iz 1990-ih] (vidiš, pisalo je i gore). Ako sam po ovim pravilima nešto i uređivao bilo je to samo radi forme i jezika. Pravila ne treba znati, osobno bih volio da ih je što manje i da su što kraća. Što se mene tiče, dovoljan je zdrav razum. Kad svi prihvate ovo što prevodiš onda ćemo i u [[WP:PW]] neke stvari mijenjati. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:44, 19. srpnja 2021. (CEST)

== Datumi u izvorima ==

Cijenim trud oko [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Oluja&amp;curid=10567&amp;diff=5933673&amp;oldid=5900727 ovakvih izmjena], ali bih rekao da je to korak unatrag (ako ne i više od jednoga). Predložak se treba preurediti tako da prikazuje datume pisane po standardu hrvatskog jezika. Osobno mi ne pada na pamet (a vjerujem da su istog mišljenja i drugi suradnici) pisati datume po engleskom standardu, makar to bilo i unutar kôda predloška.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:02, 19. srpnja 2021. (CEST)

:{{s|MaGa}} molim te pogledaj članke pa onda reci po kojem su standardu prikazani datumi. U kodu sam izabrao standard ISO8601 jer je najrobusniji i najlakše ga mogu čitati botovi koji jedini i obilaze već napisane reference. Programirajući bota našao sam barem dvadesetak različitih načina navođenja datuma - e to je po meni bilo neodrživo. Bot će popraviti 90% svih članaka s pogrešno unesenim datumima i popisi izvora će se mnogo manje crveniti. Ne znam za druge, ja ih još nijesam pitao, ali mislim da je to veliki korak unaprijed. Datume će i sad i ubuduće svatko opet moći unositi na način koji im je drag, sve dok to ne vodi na crvena upozorenja. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:15, 19. srpnja 2021. (CEST)

::Hipotetsko pitanje: šta s onima koji su učili neki strani jezik, a to nije engleski? Njihovi su članci osuđeni da se ''crvene''? Ne možeš me uvjeriti (preskačući odgovor) da se predložak ne može napraviti tako da prihvaća (i u skladu s tim prikazuje) datume po hr-standardu.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:18, 19. srpnja 2021. (CEST)
:::{{s|MaGa}} ISO8601 je internacionalni pa bi trebao biti i hrvatski standard. To nije kako Englezi navode svoje datume. Predložak prihvaća nekoliko oblika datuma, od notornog »1987-11-01«, preko »1 November 1987« do »1. studenoga 1987.«. Predložak ne prihvaća »1. studenog 1987.«, »1. studeni 1987.«, »1. 11. 1987.«, »11/01/1987«, »1. XI 1987.«, »studenog 1, 1987.« i zbog takvih sam išao popravljati referencije u ovih 8200 članaka. Kad sam već bio u članku, ujednačio sam izgled za sve &lt;ref&gt;; kao što sam rekao, to je sve ispod površine gdje nijedan čitatelj nikad neće zaći. Pogledaj samo izmjene u članku koji si naveo i pobroji različite standarde navođenja datuma, vidjet ćeš o čemu pričam. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:32, 19. srpnja 2021. (CEST)
::::Ne bavim se standardima (takve vrste), već gledam šta ti radi bot i iz toga izvodim zaključke. Ako je moguće pisanje izvora prema hr-standardu, a [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3AMaGa%2Ftest&amp;type=revision&amp;diff=5934818&amp;oldid=5934804 očito je moguće] (rekoh da se ne bavim takvim standardima, pa nisam znao), zbog čega onda bot ne bi odradio pisanje po hr.standardu?--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:39, 19. srpnja 2021. (CEST)
:::::{{s|MaGa}} zato jer je svejedno što je u kôdu (predloška) sve dok predložak u članku prikazuje ispravan datum bez crvenih upozorenja. Izabrao sam ISO oblik »date=1987-11-01«, ponavljam se, jer je najrobusniji i jer ga najlakše čitaju botovi poput InternetArchiveBota koji nam je spašavao istrunule izvore, a kojega smo zaustavili baš zbog problema s datumima. Da, mogao sam izabrati »date=1. studenoga 1987.« i rezultat bi bio isti. U referencijama u članku se u oba slučaja '''prikazuje''' 1. studenoga 1987. Mogao sam, [[Razgovor o modulu:Citation/CS1/Configuration|po novom]], i sve parametre prevesti na hrvatski, ali sam se odlučio to ne dirati jer je krajnji rezultat isti, a ujednačenost u cijelom wiki ionako ne bi imali. Oprostit će mi, jednom valjda, oni koji čitaju referencije u kôdu, svi ostali će samo primijetiti da su u dva dana nestali desetci tisuća crvenih upozorenja. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:02, 19. srpnja 2021. (CEST)
::::::Dakako, a nas ''Bosance'' 'ko... Kao šro rekoh maloprije Zekoslavcu, ja sam ionako ''na biciklu''.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:30, 20. srpnja 2021. (CEST)

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kliment_Ohridski&amp;diff=next&amp;oldid=5825690] Ne dati botu da dira u imena datoteka.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:11, 31. srpnja 2021. (CEST)
:[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pat_Boone&amp;diff=prev&amp;oldid=5947281] Opet, lijepo molim.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:15, 1. kolovoza 2021. (CEST)

{{s|MaGa}}, a kvragu, neki uvijek promaknu. Nego, kako ih nađeš (i meni i Neptunu), ima li neka kategorija u kojoj se pojave nepostojeće slike? Hvala, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:06, 1. kolovoza 2021. (CEST)

:Mislim da tražiš [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka|'''ovo''']] [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 14:18, 2. kolovoza 2021. (CEST)
::{{s|Neptune, the Mystic|Neptune}}, to će mi spasiti život (od MaGe) jer je dosta teško [[Suradnik:PonoRoboT|mâlomeⁿ]] /''doratu''/ objasniti kako da ''šporka'' samo izvan navoda datoteka. Dobro da ovoga nije bilo i više, ipak se radi o 1o ooo članaka. Hvala obojici! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:36, 2. kolovoza 2021. (CEST)
:::Da, ali nemoj misliti da su tu članci samo nakon tvog ''dorata''. Ima drugih ''dorata'' koji ostavljaju nedovršena posla, a članci im se nađu u istoj kategoriji (npr. onaj Commonsdelinker ili kako se već zove).--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:30, 2. kolovoza 2021. (CEST)

== Članovi žirija za Wiki voli spomenike ==

Pozdrav Ponor, odlično, budeš bio član žirija! Javit ću ti se u listopadu, kad će se birati fotografije.Lp.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:41, 25. kolovoza 2021. (CEST)

== Slobodan si urediti ==

Dragi, Ponor,

to što je neki pravopis dostupan i besplatan ne znači da će biti upotrebljavan na hr.wiki. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 19,04; 15. rujna 2021. (SEV)

== Stilska dorada ==

U vezi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AStilska_dorada&amp;type=revision&amp;diff=6070070&amp;oldid=5894246 ove promjene]: Pogledaj npr. [[Chuck]]. Tamo zapravo treba ići {{pp|priča}}, a [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Chuck&amp;diff=next&amp;oldid=2780647 dodan] je predložak {{pp|stilska dorada}} jer je suradnik smatrao da mu treba popraviti stil pisanja, a nije gledao gdje vodi wp sa predloška. Problem je nastao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Stilska_dorada&amp;diff=next&amp;oldid=119444 još 2005.] kad je {{s|Zmaj}} dodao poveznicu na [[Wikipedia:Shema članka]] a predložak je već bio korišten na člancima sa neenciklopedijskim stilom. Predložak se nastavio dodavati gdje je trebalo popraviti stil pisanja, kako je predložak zamišljen od početka. Trebalo bi pregledati sve ove članke i zamijeniti ih sa nekim drugim predloškom, ovisno o problemu u članku. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:37, 24. rujna 2021. (CEST)

:{{s|Argo Navis}}, slažem se, nema druge nego polagano čistiti sve članke iz kategorije za dosadašnju &quot;stilsku doradu&quot;. Bacit ću se na to koliko mi vrijeme dozvoli. Twinkle dosta pomaže, {{s|Ivi104}}! O promjeni imena predložaka i kategorija možemo još popričati. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 09:44, 24. rujna 2021. (CEST)
:: Ima ih [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:Stilska_dorada&amp;limit=765&amp;hidelinks=1 766]. Sad sam sredio par komada. Pomalo... :). —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:52, 24. rujna 2021. (CEST)

== Izvori ==

Pozdrav!
Imam samo jedno pitanje: smijem li se koristiti tekstom s Odsjeka za kroatistiku Sveučilišta u Zagrebu kao izvorom? Piše da je 2008. zatraženo dopuštenje za korištenje Sveučilišta u Zagrebu kao izvora, ali ne posebno Odsjeka za kroatistkiku, također se ne vidi je li dopuštenje dobiveno tako da sam potpuno zbunjen. Etiktov [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt;
:Pozdrav, {{s|Etiktov}}. Sve što je javno dostupno smijemo uzeti kao izvor '''ako ga prepričavamo''', a kopirati bez prepričavanja samo ono što je u skladu s licencijom [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima], u javnom vlasništvu nakon isteka autorskih prava, ili za što imamo posebnu dozvolu u sustavu [[Wikipedija:VRT]]. Ako mi daš poveznicu na tekst (ako ga želiš prepisati bez prepričavanja) možda se mogu detaljnije raspitati. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:44, 30. rujna 2021. (CEST)

:Ništa nisam od riječi do riječi prepisao, ali ovdje je [http://kroat.ffzg.unizg.hr/index.php/novija-knjizevnost1/79-masa-kolanovic tekst]. Hvala na odgovoru!
:Samo još jedno pitanje: kao što se može vidjeti, napisao sam članak o književnici Maši Kolanović koja je dobila nagradu Vladimir Nazor i za to postoji predložak, kako da promijenim ga promijenim (njezino ime) u svim člancima?
:Još jednom, hvala. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:47, 30. rujna 2021. (CEST)
::{{s|Etiktov}}, dodao sam predložak u članku [[Maša Kolanović]], možeš ga dopuniti podatcima koji nedostaju. Pretpostavljam da si mislio na taj predložak, ne razumijem na što misliš kad kažeš »promijenim njezino ime usvim člancima«. [[Predložak:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost]] se također može uređivati, ali vidim da je njeno ime već u njemu. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:09, 30. rujna 2021. (CEST)
:::Mislio sam na to da, kada odem u neki drugi članak s tim predloškom, ime je još uvijek crveno.[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:38, 30. rujna 2021. (CEST)
::::{{s|Etiktov}} nekad treba malo vremena da se obnove ti drugi članci, a nekad je dovoljan i shift-refresh te druge stranice. Meni je njeno ime u predlošku plavo. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:49, 30. rujna 2021. (CEST)
:::::Dobro, onda je do mene. Hvala na predlošku za životopise, dopunit ću ga sutra jer danas nemam više vremena [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:51, 30. rujna 2021. (CEST)

== Žiri za Wiki voli spomenike ==

Pozdrav!
Završio je natječaj fotografija za Wiki voli spomenike. Sad bi trebali izabrati pobjednike. Ovdje su fotografije: https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Images_from_Wiki_Loves_Monuments_2021_in_Croatia
 
Pravila su:
Na fotografiji treba biti zaštićeno kulturno dobro. 

*Minimalna veličina fotografije je 2 megapiksela.
*Fotografija ne mora biti nova, može biti od prije.
*Osoba koja prenosi fotografiju treba biti vlasnik fotografije ili imati dozvolu od vlasnika fotografije.
*Dozvoljena je obrada fotografije, ali bez pretjerivanja.
*Broj fotografija koje jedan autor/ica može postaviti je neograničen.
*U opisu slike po mogućnosti staviti kod spomenika, koji se može naći u popisu spomenika po županijama.
*Natječaj traje od 1. do 30. rujna. Fotografije prenešene prije ili kasnije ne ulaze u izbor za najljepše fotografije.

Većina fotografija zadovoljava kriterije. Zamolio bih te, da izabereš 10 fotografija, za koje misliš da su najbolje i da ih poredaš od 1 do 10. Možeš mi poslati to na e-mail u roku 2 tjedna. Unaprijed hvala!—[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:44, 7. listopada 2021. (CEST)

Pozdrav!
Unio sam tražene podatke. Ako bude trebalo još, budem dodao. U vezi broja i kvalitete fotografije, trebamo raditi na promidžbi i širenju projekta, upoznavanja zainteresiranih, poticati na suradnju. Kvantiteta će dati kvalitetu. Ne bih nikome zabranjivao sudjelovanje. Ako neka fotografija ne zadovoljava kriterije, neće ni ući u top 10 izbor. Meni ovi alati za ocjenjivanje nisu jasni za korištenje. Ako tebi tako bolje odgovara, slobodno možeš. Čekam i da se Kraljnnm javi.—[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:34, 16. listopada 2021. (CEST)

== Boja predložaka za pravila i smjernice ==

Bonjour Ponore, nadam se da si dobro!

Prije svega, napravio si odličan posao s redizajnom bočnih predložaka za pravila i smjernice!

Budući da zelena kvakica predstavlja pravila Wikipedije (a plava smjernice), što misliš o tome da [[Predložak:Pravila Wikipedije|predložak:Pravila Wikipedije]] ukrasimo zelenim bojama? Mislim da je ipak dobra ideja da se ovi jako slični predlošci malo razlikuju.

Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 23:42, 21. listopada 2021. (CEST)

:😊
:Hej [[Suradnik:Koreanovsky|K]], reći ću ti prvo što sam ja htio napraviti: mislio sam da bi bilo najbolje da {{pp|Smjernice Wikipedije}} i {{pp|Pravila Wikipedije}} budu u jednom predlošku i da izgledaju kao  [https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Policy_list en:Policies and guidelines]. I odem raditi {{pp|Pravila i smjernice Wikipedije}}, a kad tamo – zauzeto. Mislim da bi stvarno bilo bi zgodno imati i takav predložak, ali vidim da ima nekih problema s formatom... što vam je u planu?
:...
:Nisam mogao kopirati engleski predložak jer mi je nedostajao njihov modul, ali bih rado išao prema takvom sjedinjenom rješenju (stupac sa svim pravilima i smjernicama)... evo zašto: 
:*naporno je prisjećati se što je pravilo a što smjernica, nekad stvarno trebam brz pregled svih njih; ako čitam pravilo, moram se domišljati kako doći do smjernica, i obratno;
:*kad sadašnje predloške želimo na istoj stranici, oni (ako se dobro sjećam) ne se ne prikažu jedan ispod drugoga nego jedan do drugoga;
:*kad ih ipak natjeramo da budu jedan ispod drugoga, postavljajući ih u tekstu dalje jedne od drugih, oni nisu iste širine (ružno, ružno!);
:Što se boje tiče, samo naprijed. Znaš kako stvari ovdje funkcioniraju: svačija boja dobije 15 tjedana slave :D 
:Ali daj javi što misliš o ujedinjenom predlošku; ako si za nj, idemo se dogovoriti tko će ga i kako napraviti. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:18, 22. listopada 2021. (CEST)
::Eh, kako je to moguće da ti još uvijek nisam odgovorio?! [[Datoteka:Gnome3-surprise.svg|23px]]
::Smatram da je jako dobra ideja spojiti te predloške, možda putem [[Predložak:Sidebar|bočnog okvira]], što misliš o tome?
::Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:25, 7. studenoga 2021. (CET)

== Pitanje suradnika [[User:WeronikaW7|WeronikaW7]] sa stranice [[Dalj]] (16:10, 23. listopada 2021.) ==

Kako mogu unijeti mog oca u poznate osobe rođene u Dalju? Probala sam ali nikako da učita.
Hvala --[[Suradnik:WeronikaW7|WeronikaW7]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WeronikaW7|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:10, 23. listopada 2021. (CEST)

:Pozdrav, @[[Suradnik:WeronikaW7|WeronikaW7]] i dobro došli na Wikipediju! Ime ste unijeli ali je uređivanje uklonjeno jer nemamo nikakav dokaz za to da se radi o poznatoj osobi. Možete li navesti novinske članke ili neke druge izvore koji bi to potvrdili? v. [[WP:PRO]], [[WP:NI]] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:17, 23. listopada 2021. (CEST)

== Zahvalnica ==

Mislin da ti se triba ''zahvalit'' za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Tehni%C4%8Dka_pitanja&amp;diff=5814221&amp;oldid=5813184 ovo]. Dobar si lik. Pozdrav! :) — [[Suradnik:Ничим неизазван|Ничим неизазван]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ничим неизазван|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:32, 31. listopada 2021. (CET)

== Budući administrator, da ili ne? {{?}}  ==

&lt;div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 3px green solid;'&gt;Bonjour Ponore, kako si?

Moram priznati, ovo pitanje me već neko duže vrijeme zanima, pa rek'o da ti napokon ostavim ovu poruku. Vidiš li sebe na poziciji [[Wikipedija:Administratori|administratora]]? {{?}} 

Redovno upućuješ nove suradnike i obrađuješ [[Wikipedija:Ophoditelji|ophoditeljski]] posao, a svakako si jako marljiv i iskusan suradnik. Siguran sam da ti administratorska oruđa mogu olakšati rad na Wikipediji!

Reci mi što misliš o tome i nadam se da će tvoj odgovor biti pozitivan! {{;P}}

Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:36, 7. studenoga 2021. (CET)&lt;/div&gt;

:Ahoj, @[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]. Hvala ti za ponudu! U pravu si, ponekad u sitne sate pomislim da ne bi bilo loše imati dugme za blokadu IP-a koji svašta piše dok drugi spavaju. S druge strane, nije loše ni da neki &quot;iskusni&quot; nemaju administratorska prava i da iz te perspektive mogu upozoriti kad stvari nisu kakve bi trebale biti (za sve). Dvoumim se. Nisi prvi koji pita, i ovo sad počinje sličiti na priču o [https://tesla.carnet.hr/mod/book/view.php?id=6681&amp;chapterid=1440 djedu i repi] u kojoj sam ja repa, a ti unuk(a) ili Žućo (ne mogu se točno sjetiti). Daj mi još malo vremena... ili dozovi miša i macu {{;P}} [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:55, 8. studenoga 2021. (CET)
::¡Hola Ponore, hvala ti na brzom odgovoru!
::Potpuno respektiram tvoju odluku i naravno, ne želim da netko vrši pritisak na tebe. Meni osobni nije teško da te predložim za administratora. Kad (i ako) budeš izabran, ne moraš odmah prihvatiti gumbiće ako to ne želiš. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Smatram da je ponekad dobro &quot;unaprijed&quot; imati [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzus]] zajednice za takve odluke. Na taj način ipak bude manje birokracije, a kraći je postupak ako se ikada budeš odlučio postati administrator. [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] 
::Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 16:06, 8. studenoga 2021. (CET)

Ajde, molim te razmisli još jednom o ovome. Ako budeš admin, to te ne obavezuje da budeš češće na wikipediji. Meni i kolegama bi dobro došla pomoć. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:53, 8. ožujka 2022. (CET)

:[[Datoteka:Ріпка_Ф.15.png|mini|&lt;small style=&quot;color:#888&quot;&gt;Miš za macu, maca za Žuću, Žućo za unuku, unuka za baku, baka za djeda, djed za repu: povuci, potegni, iščupaše repu!&lt;/small&gt;]]
:Dobro, @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]]. Kad toliko mislite da mogu pomoći, idem probati pomoći. Znam da s raspravom  nismo (nažalost) nigdje došli, ali možemo li u ovom slučaju 3 – 4 dana vježbati »[https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Argo_Navis/Administratori/Prijedlozi_za_administratore#Rasprava_prije_glasovanja Suradnik:Argo Navis/Administratori/Prijedlozi za administratore#Rasprava prije glasovanja]«? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:34, 9. ožujka 2022. (CET)
::Može :). Predlažem te sutra, čim nađem vremena. --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:45, 9. ožujka 2022. (CET)

== Pitanje suradnika [[User:Metalurgija|Metalurgija]] sa stranice [[Razgovor:Siderički dan]] (09:25, 9. studenoga 2021.) ==

Mentore Ponoru,
zašto brišete ono što je uredno napisano po navedenom izvoru? --[[Suradnik:Metalurgija|Metalurgija]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Metalurgija|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:25, 9. studenoga 2021. (CET)

== Pitanje suradnika [[User:Hanton Sacu|Hanton Sacu]] (17:34, 9. studenoga 2021.) ==

Pozdrav,

uploadao sam sliku logo koje je vlasnistvo mog trenera no nisam bio dodao licencu. Sad sam dodao {PD-Zdravko Bajzek}.

Da li sam dobro postupio? --[[Suradnik:Hanton Sacu|Hanton Sacu]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Hanton Sacu|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:34, 9. studenoga 2021. (CET)

:Pozdrav @[[Suradnik:Hanton Sacu|Hanton Sacu]], sliku bi možda bilo bolje postaviti na server ove Wikipedije (a ne na zajednički server) jer bi mogla proći pod [[WP:PDI]]. Inače [http://valbado.com/kontakt.html onaj tko je vlasnik prava] mora Wikipediji poslati e-mail da prava upotrebe, promjena i dijeljenja prenosi na Wikipediju. Izaberite što vam je draže pa ćemo vam pomoći. Jednu drugu stvar bi trebalo riješiti: administrator @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] pita na stranici [[Valbado]] zadovoljava li ona kriterije Wikipedije. Tu bi možda pomoglo da u članak dodate reference/poveznice na stranice koje pišu o valbadu, a koje nije pisao netko iz vašeg kluba i koje nisu forumi/youtube/facebook. Pišu li što o valbadu Hrvatski judo savez, novine, časopisi? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 06:03, 11. studenoga 2021. (CET)
::Hvala na odgovoru,
::na koji email bi vlasnik prava trebao poslati da prava upotrebe, promjena i dijeljenja prenosi na Wikipediju?
::Takodjer, ima na internetu članahk pod nazivom Hrvati dobili svoju borilačku vještinu. Ima i video o tome.
::[http://m.metro-portal.hr/i-hrvati-dobili-borilacku-vjestinu/6635 I Hrvati dobili borilačku vještinu] [[Suradnik:Hanton Sacu|Hanton Sacu]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Hanton Sacu|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:13, 16. studenoga 2021. (CET)
:::@[[Suradnik:Hanton Sacu|Hanton Sacu]], za slike na zajedničkom serveru procedura je dana na adresi [[:c:Commons:Email_templates]] (»Use the Interactive Release Generator«). Članak Dorina Manzina dodao sam kao izvor, slično bi trebalo napraviti i drugdje u članku: sve što u članku piše mora biti ili općepoznata činjenica ili imati vjerodostojan izvor. Članak treba i ''wikipedizirati'': dodati interne poveznice kao što sam ja upravo dodao za [[kineziologija]] i [[borilačke vještine]]. Dodajte kakvu lijepu sliku akcije/borbe, mislim da bi za Wikipediju ona bila puno važnija od logotipa. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:06, 16. studenoga 2021. (CET)

== Pitanje suradnika [[User:Etiktov|Etiktov]] (16:07, 26. studenoga 2021.) ==

Pozdrav!
Primijetio sam u nedavnim promjenama puno promjena s opisom Vandalizam? od iste osobe. U svim su člancima uklonjene kategorije MaxTv-a. O čemu se tu radi? --[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:07, 26. studenoga 2021. (CET)

:@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]], to je nekakav sustav automatskog prepoznavanja potencijalnih vandalizama, kod nas (mislim) ne previše [[AI|inteligentan]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:27, 26. studenoga 2021. (CET)
::Dobro, pitao sam se zašto bi netko namjerno opisao svaku svoju promjenu kao vandalizam. Hvala [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:21, 26. studenoga 2021. (CET)

== Televizijski predlošci ==

Koja je svrha [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Popis_programa_MAXtv-a&amp;curid=182432&amp;diff=6124753&amp;oldid=5867396 ovoga]? Postoje dvije varijante: ili da ostanu kakvi su bili ili da se brišu. Treće nema.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 14:03, 27. studenoga 2021. (CET)

{{s|MaGa}} Privremeno sam ih anihilirao da nam se IP ne muči s uklanjanjem. Ja bih to botom, a onda izbrisao predloške. Ne vidim po čemu ti popisi spadaju u enciklopediju, svakako nije u redu prema ostalim davateljima da se u člancima reklamiraju samo ova tri (i to vjerojatno s netočnim podatcima).  [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:23, 27. studenoga 2021. (CET)

:Ja sam samo konstatirao u kojem stanju nešto može postojati na WP: ili (ga) ima ili (ga) nema. Ako je u planu za ''nema'', onda se zna šta se radi s tim.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:54, 27. studenoga 2021. (CET)
::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], sve jasno. Ajmo reć da nisam htio povrijediti ničije osjećaje predlažući brzo brisanje nego prvo napipati hoće li tko &lt;s&gt;grintati&lt;/s&gt; primijetiti da predložaka više nema. ''Plan'' ne postoji, tj. on se zasad samo moj plan... i plan IP-ova ([[Posebno:Doprinosi/93.140.48.2|Doprinosi/93.140.48.2]], [[Posebno:Doprinosi/93.140.90.208|Doprinosi/93.140.90.208]]) koji su predloške uklanjali iz članaka. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:16, 27. studenoga 2021. (CET)
:::Zašto imam osjećaj da se ovo &lt;s&gt;grintanje&lt;/s&gt; odnosi na mene? Osjećaji? Koji osjećaji?—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:41, 27. studenoga 2021. (CET)
::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], ma neee...  ništa osobno, samo malo žargona... vjerojatno i mene neki ovdje vide kao ''grintavca''. Meni je zapravo drago (i simpatično) kad primijetiš stvari i javiš... U Engleza to bi bili ''checks and balances''.  A osjećaji: jasno mi je da su ljudi uložili truda u ta tri predloška pa bih prije eventualnog brisanja volio vidjeti može li ih se gdje iskoristiti, ako više itko može garantirati točnost njihova sadržaja. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:54, 27. studenoga 2021. (CET)
:::::Vjerojatno ne bih ni primijetio da mi nisu na popisu praćenja (svojedobno sam ih i ja uređivao). Ažurnost predložaka? Ni prvi ni zadnji na WP koji su neažurni (čitaj: zadesila ih sudbina malog projekta). &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:08, 27. studenoga 2021. (CET)

== Pitanje suradnika [[User:Etiktov|Etiktov]] (19:02, 13. prosinca 2021.) ==

Pozdrav!
U zadnje vrijeme često pregledavam nedavne promjene pa imam dva pitanja:
Što napraviti sa suradnicima koji se registriraju samo kako bi vandalizirali članke?
Postoji li način uklanjanja više izmjena istog suradnika odjednom (na istoj stranici)? --[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:02, 13. prosinca 2021. (CET)

:Hej, @[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]! Baš sam ti jutros htio javiti, vidio sam da si uklanjao promjenu po promjenu: uključi ''Postavke→Dodatci→Omogući proširenu inačicu Twinklea'' pa ćeš na povijesti stranice dobiti u raznim bojama opcije &quot;rollover&quot;, &quot;vandalism&quot; i &quot;restore this version&quot;. Bolje ti je ne reagirati odmah, to samo razjari vandale; v. [[WP:3RR]]. Uklanjanje promjena koje nisu vandalizmi, ali nisu ni nešto posebno vrijedne uvijek kratko obrazloži. Vježbaj malo s twinkleom pa ću te rado jednog dana predložiti za [[WP:OP|ophoditelja]], posebnu vrstu wikimazohista koji u popisu nedavnih promjena trebaju ukloniti crveni uskličnik nakon što pregledaju neophođene gadarije ;) Promjene koje sadrže osobne podatke i supergadarije najbolje ti je ostaviti administratorima, oni ih mogu sakriti i blokirati počinitelja. Možeš slučaj prijaviti na [[WP:NPA]], ali to je puno posla pa se bolje nadati da će admin uočiti vandala i sve što treba napraviti u jednom koraku. E da... ne daj da te iznerviraju, za njih je to pobjeda u njihovoj igri. Sretno, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:59, 13. prosinca 2021. (CET)
::Dakle, osobna imena poput onih koje sam danas otklanjao bolje ne dirati, a ostale '''''Twinkleom'''''? Hvala! [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:21, 13. prosinca 2021. (CET)
:::Odgovrama ovdje :) Shvatio sam ovo o osobnim imenima, to samo prijavim administratoru/ne diram. Ne mogu naći Twinkle u postavkama... [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:08, 14. prosinca 2021. (CET)
::::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]: Hm... moguće da je puna verzija Twinklea kod nas dostupna samo ophoditeljima. Dovoljno će ti biti i [[:m:User:Xiplus/TwinkleGlobal|ovo]]. Kopiraš jedan redak kôda u datoteku, prema uputama na meta.wikiju. Piše i kako promijeniti postavke, samo osvježi stranicu i slijedi poveznicu. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:43, 14. prosinca 2021. (CET)

== Članci po godinama ==

Oprosti ako te odvajam od ugodnog čavrljanja u Kafiću, ali bi li mi pomogao osmisliti članke po godinama? Pitao si me kad smo se dogoovrili koje će biti teme. Pa, nismo se uopće dogovorili. Naslijedili smo Kuburino rješenje. Kad smo raspravljali o brisanju 15 000 članaka, koje nije prošlo bez neslaganja, smatrao sam da nije oportuno sad još predlagati i brisanje cijelih kategorija :). Jadnom K. je pobrisano [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Kubura 53% članaka], pa eto, da ne pretjeramo ;). I tako su ostale se kategorije osim par komada gdje je bilo samo 2-3 članka po godinama. Ja zapravo nisam sretan sa sadašnjim rješenjem, ali računam kad prebacim članke u novi format, kasnije neće biti veliki posao kopirati sadržaj iz jednih članaka u druge. Zadnjih dana sam pobrisao već oko 30 članaka u {{kat:|Biologija po godinama}} jer su biolozi zapravo bili antropolozi i još neke druge grane znanosti koje ne bi nazvao biologijom, pa je to išlo pod {{kat:|Znanost po godinama}}. U svakom slučaju, moji prijedlozi su u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&amp;oldid=6138024#%C4%8Clanci_teme_po_godinama Kafiću]. Ja bi započeo s prebacivanjem svih znanosti u {{kat:|Znanost po godinama}}, {{kat:|Novinstvo po godinama}} bi pobrisao. ali, nastavimo raspravu u Kafiću... --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:51, 14. prosinca 2021. (CET)

== Unatoč? ==

Pozdrav, kolega, jel' ti to bot postao Terminator? [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] Naime, zbunjuje me zašto mijenjaš usprkos u unatoč (kao [[Posebno:Diff/6149365|ovdje]]). Postoji li neki razlog za to? —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:55, 16. prosinca 2021. (CET)

:Pozdrav, @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]. Razlog je savjet [http://matura.ihjj.hr/sintaksa.html IHJJ-a]: »Prijedlog uprkos ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku i ne treba ga u njemu upotrebljavati.« Što misliš? [[Suradnik:PonoRoboT|PonoRoboT]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:PonoRoboT|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:12, 16. prosinca 2021. (CET)
:Damn, sad tek vidim da kažu '''u'''&lt;s&gt;s&lt;/s&gt;'''prkos'''. Mea culpa. Nećemo više. [[Suradnik:PonoRoboT|PonoRoboT]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:PonoRoboT|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:14, 16. prosinca 2021. (CET)
::Mmmmda, pretpostavio sam da je posrijedi bio svojevrsni ''lapsus legendi'' [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Nema problema, sve se dade ispraviti... [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 12:26, 16. prosinca 2021. (CET)
:Istinabog [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=f19gXRF%2F&amp;keyword=usprkos HJP] za ''usprkos'' kaže v. ''unatoč''. Svejedno nećemo više. [[Suradnik:PonoRoboT|PonoRoboT]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:PonoRoboT|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:27, 16. prosinca 2021. (CET)
::Prvo, HJP nije univerzalni &lt;s&gt;indikator&lt;/s&gt; izvor za sva jezična pitanja [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Drugo, usprkos i unatoč imaju zasebne natuknice i u Šonjinu rječniku i u ''Velikome rječniku hrvatskoga standardnog jezika'' iz 2015. (iako su navedeni kao sinonimi). No ne sekiraj se, nije da te namjeravam kuditi, nego me profesionalna deformacija povukla za jezik, pa sam se automatski postavio u ulogu &quot;učitelja/lektora&quot;... [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 14:45, 16. prosinca 2021. (CET)
:::Sve je u redu, @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]. Jesam robot, ali i ja volim učiti. (tata&lt;sup&gt;:)&lt;/sup&gt; je krivo pročitao savjet i to je sve) [[Suradnik:PonoRoboT|PonoRoboT]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:PonoRoboT|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:54, 16. prosinca 2021. (CET)

== Kosinjski ==

Molim Vas bacite oko na moju stranicu za vježbanje pa ako je to ok, da objavim...
https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kosinjski/Stranica_za_vje%C5%BEbanje
Svaka preporuka je dobro došla.
Hvala Vam na vremenu...


== Pitanje suradnika [[User:Drvartom|Drvartom]] (10:56, 2. siječnja 2022.) ==

Poštovani mentore, primjetio sam na stranici SUKOŠAN   pod  linkom poznate osobe Velimir Brki, Guglaljući. Velimira uočio sam da  nema izvor za  novinara  kao ni fotografa., stoga smatram da ga treba obrisati.  bilo bi pošteno da stranica Wikpedia opravda svoj naziv. i da se skinu osobe koje tu ne pripadaju.  Hvala na razumjevanju --[[Suradnik:Drvartom|Drvartom]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Drvartom|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:56, 2. siječnja 2022. (CET)


== Moj razuman i objektivan odgovor na tvoje razumno i objektivno pitanje! ==

Vozdra[v – po [[šatrovački govor]]], [[Suradnik:Ponor|suradniče Ponor]]! :-) Ovi moji spomenuti glasovi sa takvim komentarima i/ili samo takvi „goli” komentari i jesu i predstavljaju ''prosto'' komentiranje ''onih iznesenih prijedloga'' – a ne ''samih drugih urednika'', čime dajem moja osobna mišljenja bez ikakvih napada i/ili prijetnji. I naime i sa druge strane, neke, bilo kakve, nekakve i/ili ikakve parodije se krišom vrše sa IP adresama i čaraparama, dok se ja neposredno potpisujem i mojim wiki-imenom i mojim wikiprezimenom [čitaj: svojim suradničkim wikinadimkom] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Također, zanimljiva, neoboriva i neosporiva činjenica jeste da je ''baš'' iznad ''ovih tvojih'' '''[[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa#Razumno i objektivno pitanje|poruka]] – [[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa#Malo objašnjenja|komentar]]''' ''[[Suradnik:Kubura|suradnika Kubure]]'', koji vrši skoro sasvim istu stvar, ali bez ikakvih napada i/ili prijetnji sankcijama ban(ir)anja i ''zapravo'' je kako-tako ljubazan. I fala ti unaprijed i fala ti unazad! :-) Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:40, 4. siječnja 2022. (CET)

== Imena članaka ==

Dakle, članak se zove Wikipedija na venetskom jeziku. Venetski jezik izumrli je jezik i nitko ne piše članke na njemu. Wikipedija je na venecijanskom jeziku kojim se još uvijek govori. Na dnu članka nalazi se link s pravim jezikom, ali naslov i prva wikipoveznica ne valjaju. Može li se naslov nekako drukčije promijeniti ili trebam preusmjeriti?
P.S. Hvala na glasu! :)
[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:56, 4. siječnja 2022. (CET)

:@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]: premjestiti (gore gdje su Čitaj/Uredi kôd/Uredi nalazi se i Više:Premjesti), a ako ne želiš zadržati stari naziv odeš ponovno na nj i predložiš ga za brisanje, predložak {{pp|brisati}}. Glas zaslužen još davno! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:04, 4. siječnja 2022. (CET)
::Hvala.
::Također, je li ova izmjena nešto što se trebalo dogoditi? https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%27Stal_se_jesem&amp;diff=6283607&amp;oldid=6058206#cite_note-4 [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:08, 4. siječnja 2022. (CET)
:::Nažalost ne, ali je teško izbjeći kad se botom rade stotine tisuća izmjena, a nestandardni jezici nisu ničim obilježeni. Ispraviti kao sve ostale vandalizme ;) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:11, 4. siječnja 2022. (CET)

== PonoRoboT ==

PonoRoboT [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Trnski&amp;type=revision&amp;diff=6243460&amp;oldid=6195929 pogrešno ispravlja] položaj brojeva fusnota u tekstu. Nakon riječi dolazi razmak, a nakon toga broj fusnote. Iza točke, zareza i sličnih znakova nema razmaka. Ovaj bot uklanja sve razmake. • [[Suradnik:Pojmoslovac|Pojmoslovac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pojmoslovac|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:28, 7. siječnja 2022. (CET)

:@[[Suradnik:Pojmoslovac|Pojmoslovac]], molim te prouči što kaže naša smjernica [[WP:NI]], posebno [[WP:NNI]]. Isti se stil upotrebljava i na engleskoj Wikipediji. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:32, 7. siječnja 2022. (CET)

== Predložak za brisanje ==

Vratio sam izmjenu [[Special:Diff/6289682|6289682]]: Zajednica na Meti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Forum#Notice_-_hrwiki_-_delete_template_change obavještena] je o ovoj izmjeni na prometnom mjestu, a ako i zaborave substituirati predložak, članak se i dalje stavlja u kategoriju za brisanje, i u [[:Kategorija:Potrebno dodati subst:]] i ispisuje se upozorenje. Sve što suradnik koji uoči problem treba napraviti je dodati subst na početak predloška. Nije naš posao da se prilagođavamo globalnoj zajednici, već suprotno. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 14:53, 8. siječnja 2022. (CET)

:Ostavio sam i zahtjev za ažuriranjem konfiguracije na [[:m:Talk:SWViewer#%5BBUG%5D:_hrwiki_improper_speedy_deletion_syntax]]. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 15:12, 8. siječnja 2022. (CET)

== Brisanje preusmjeravanja ==

Prije brisanja treba srediti [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Prosika ovo].—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 09:18, 16. siječnja 2022. (CET)

:Hvala, @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Moram istražiti koji je status naselja Prosika, nema ga u rezultatima popisa stanovništva. Znaš li možda gdje tražiti? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 09:43, 16. siječnja 2022. (CET)

::Ne baš, ali ako ga nema u popisu stanovništva, onda ne vidim potrebe za trudom, a onda je možda i premještanje bilo suvišno.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 09:48, 16. siječnja 2022. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tko će ih znat... naselje je, izgleda, i dalje u [http://www.propisi.hr/print.php?id=5006 zakonu]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:03, 16. siječnja 2022. (CET)

Mali savjet iz dugogodišnje prakse: kad se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Stiv%20Kahlina&amp;diff=next&amp;oldid=6301185 ukloni vandalizam], nije zgorega pogledati i ostale ''doprinose'', čisto da se ukloni i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=6301305 ostalo što je još ''doprinio''].—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:50, 17. siječnja 2022. (CET)

== Ime članka ==

Pozdrav! Dakle, [[Fondation Louis-Vuitton|ovaj članak]] ima naslov na engleskom, pogledao sam nekoliko drugih Wikipedija i njemačka se odlučila preimenovati, poljska ne, ruska da i tako dalje. Čini mi se pametnije promijeniti naslov u ''fondacija'' ili ''zaklada'' pogotovo zato što u zagradi već piše engleski naziv što implicira da je ovo hrvatski naziv. Na hrvatskom je već poznata kao fondacija ili zaklada. [https://cs.wikipedia.org/wiki/Fondation%20Louis%20Vuitton Češki] ima oba naziva jedan do drugoga. &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Etiktov|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Etiktov|doprinosi]]) 19:36, 17. siječnja 2022. (CET)&lt;/small&gt;

:Hm... ako misliš da je u Hrvata za muzej uvriježeno ime »Zaklada L-V« (primjer: https://www.bib.irb.hr/805657) možeš članak prebaciti na to ime i ostaviti/stvoriti preusmjeravanja s drugih uobičajenih imena. Čak mislim da bi bilo zgodno preusmjeravati i sa stranice »Muzej [Zz]aklade L-V« za one koji pretražuju sve muzeje. Usput, zbunio si me... ime članka nije na engleskom nego na francuskom (foUndation — fondation). Češko mi je rješenje u redu, a pomalo mi je svejedno hoće li glavno (prvo podebljano) ime (i naslov članka) biti na francuskom ili na hrvatskom. Sam odluči i nadaj se da te nitko neće revertati. Wikipedija je igra živaca ;) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:27, 17. siječnja 2022. (CET)
::A, vidi, stvarno je francuski. Stavit ću preusmjeravanje za muzej i fondacija i premjestiti na zaklada. Hvala. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:09, 18. siječnja 2022. (CET)
:::Samo ne znam ide li zaklada velikim slovom... Time ću se sutra baviti. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:15, 18. siječnja 2022. (CET)

== Pitanje suradnika [[User:Ivan Kastel|Ivan Kastel]] (11:39, 23. siječnja 2022.) ==

Pozdrav, poštovani tema: Pustara kao naselje, nije definirana u hrvatskoj Wikipediji. Primjeri pustara naselja jesu ali osim definiranja gdje su one lokacijski, ništa više nije definirano. Želio bih ponuditi definiciju pustare kao naselja a ne definiciju riječi Puszta. Kao jedan od autora knjige &quot;Pustare južno od Osijeka&quot; želio bih dati još povijesnih podataka o pustarama. Specifičan život i rad mnogima nepoznat. /Južno od Osijeka pojesno je postojalo 120 pustara... Da litakova tema zaslužujemjesto u našoj Wikipediji? --[[Suradnik:Ivan Kastel|Ivan Kastel]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Kastel|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:39, 23. siječnja 2022. (CET)

:Pozdrav, @[[Suradnik:Ivan Kastel|Ivane]]! Tema sigurno zaslužuje biti na našoj Wikipediji — čim prije i čim više. Ja o pustarama ne znam ništa i bit će mi drago učiti od stručnjaka. Imate više mogućnosti:
:# Proširiti ili ponovno napisati postojeći članak [[Pustara]].
:# Ako je tema o kojoj želite pisati specifičnija, to može biti i članak [[Pustare kod Osijeka]] (slobodno napišite i jedan i drugi). Naslov ne mora biti ovaj koji predlažem, napisao sam ga samo kao primjer.
:Postoji li članak o pojmu na drugim Wikipedijama? Je li pustara isto što i [[:en:Heath]]? To nam je važno znati radi povezivanja članaka. Slobodno se referirajte na svoju knjigu kao izvor; izvore navodimo što bliže prenesenoj, parafraziranoj i manje poznatoj tvrdnji (obično na kraju rečenice, iza točke), uz pomoć alata »Citiraj« iz alatne trake; v. [[WP:NI]], [[WP:PRO]] za detalje. 
:Javite se, kad zatreba, za pomoć i sretno uređivanje Wikipedije! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:22, 23. siječnja 2022. (CET)
::Duboko poštovanje i zahvala, ne samo zbog brzog odgovora već i zbog činjenice: Radi se i nedjeljom ?!!!      en: Heath ? Priznat ću engleski mi nije jača strana ali korištenjem prevoditelja našao sam da je to desert, odnosno pustinja. Ili okolni put je Heath =mađ. Pusztasag = hrv. pustinja. Nakon ovoga odgovorit ću vam zasigurno to nije pustara o kojoj želim pisati. Želim pisati o pustari - naselju. Vaše priznanje: &quot;Ja o pustarama ne znam ništa...&quot; mene kao iskonskog pustaraša ne iznenađuje. Prije 4 godine anketa u nekoliko srednjih škola u Osijeku pokazala je da 90 posto učenika ne zna što je pustara. Raduje me da su realizaciju knjige podržale gotovo sve relevantne strukture u Hrvatskoj /Ministarstvo kulture i medija RH, općine, županije, privredni subjekti, HNS, vjerske ustanove, članstvo akademskih zajednica, udruge nacionalnih manjina, pojedinci i drugi./ Posebno zadovoljstvo bilo mi je &quot;okrugli stol&quot; u Osijeku u organizaciji dvaju fakulteta a tema je bila: &quot;Da li pustare kao nekad mogu biti nosioci privrednog i društvenog razvoja?&quot; Tema je upitna ali i  potvrdna u dijelu tvrdnje da su pustare nekad bile nosioci privrednogi društvenog razvoja. O tome upravo želim pisati. Isto tako knjiga govori o samoodrživosti ili samoopstojnosti o nećemu što svakodnevno slušamo. Želim pisati i o pustari kao gotovo idealnom modelu upravo te samoopstojnosti. Želim dati definiciju pustare kao naselja. . Ne bih htio proširivati niti ponovno napisati postojeći članak. Ne bih želio omalovažiti nećiju želju i trud. Pustara kao definicija riječi po meni je o.k. Možda tek korekcija - negdje sam pročitao u definiciji riječi puszta da je to nepregledna livada za napasanje svinja i konja. Možda bi točnije bilo da je pisalo da je to nepregledna livada s niskim raslinjem koja je služila za ekstenzivno stočarenje. (jer napasali su se tu i goveda, ovce i koze.)Tako bi obuhvatili sve...Neka to bude početak naše suradnje...Pozdrav Ivan! [[Suradnik:Ivan Kastel|Ivan Kastel]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Kastel|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:23, 23. siječnja 2022. (CET)

== Nurnberška načela ==
Hvala na zahvalnici :) --[[Suradnik:Icewizie|Icewizie]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Icewizie|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:55, 4. veljače 2022. (CET)

== Dovršetak osobne wiki stranice ==

Poštovani,
Želim dovršiti svoju osobnu stranicu, no javljaju mi se poruke za koje nemam (ne znam) rješenje.
Lijepo molim pomoć.
Unaprijed hvala!

== Pitanje suradnika [[User:Karlo Bartolec Coolins|Karlo Bartolec Coolins]] (16:33, 19. veljače 2022.) ==

Lijepi pozdrav zašto se nemože vidjeti na google kartici moja wikipedija --[[Suradnik:Karlo Bartolec Coolins|COOLINS]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Karlo Bartolec Coolins|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:33, 19. veljače 2022. (CET)

:Pozdrav i tebi, @[[Suradnik:Karlo Bartolec Coolins|Karlo]]. Vidim da si uspio objaviti članak [[Coolins]], ali moram te upozoriti da velik dio njega ne može ostati u obliku u kojem je sada jer je tekst prepisan sa stranica [[WP:KAP|zaštićenih autorskim pravima]], to se danas lako provjeri [https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&amp;project=wikipedia&amp;title=Coolins&amp;action=search&amp;use_engine=1&amp;use_links=1 ovakvim alatima]. Molim te da sve napišeš svojim riječima, sažeto, enciklopedijski nepristrano, a ne kao promotivni materijal. Bez obzira što pišeš o sebi, sve što napišeš mora biti potkrijepljeno nezavisnim izvorima danim na kraju svake tvrdnje (u alatnoj traci: Citiranje). Ako gdje zapneš možemo ti pomoći, ali ne možemo sve uraditi umjesto tebe. Sretno uređivanje Wikipedije, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:43, 19. veljače 2022. (CET)

== Ne bih se štel mešat.... ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Coolins&amp;diff=6323026&amp;oldid=6323024]Nisu li kriteriji za glazbenike jasni?—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:50, 19. veljače 2022. (CET)

:Hej @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. A ono, nedavno je odlučeno da su za sve i sva [[WP:KR|kriteriji]] isti: pokrivenost u sekundarnim izvorima. [[WP:UREĐIVANJE|Dajem šansu, malo mogu i pomoći]], a dalje je sve na piscu. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:12, 19. veljače 2022. (CET)

::Čuj... znači, prespavao sam dolazak Slav..., ovaj, ''demokracije'' na hr.wp. Mogao bih ja onda skucat kakav članak o ''babi Mari'', čisto da ne umre izreka: ''Kad je bal, nek' je maskenbal''. Hvala na informaciji, ovo ispred ja onako, na glas razmišljam.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:38, 19. veljače 2022. (CET)
:::Ispričavam se na ulijetanju, ali u ovom slučaju dajem za pravo [[Suradnik:MaGa|MaGi]]. Ne čini mi se da dotični zadovoljava kriterije za članak, usprkos pokrivenosti sekundarnim izvorima. Ako se dobro sjećam, osnovni kriterij je izdavanje bar jednog albuma, a ovaj lik ima nekoliko singlova. Tu smo negdje &quot;na granici&quot;, ali ja mu ne bi dopustio članak. LP.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:23, 19. veljače 2022. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] i @[[Suradnik:Dean72|Dean72]]: članak je još svjež, a ako ga autor može dovesti  do razine potrebne za uvrštenje, svi sretni. Nisam ja tu nikakav arbitar niti sam se izjasnio za ostavljanje članka u GIP-u. Ako za dva-tri dana i dalje budu kršena autorska prava (uputa @[[Suradnik:Karlo Bartolec Coolins|Karlu Coolinsu]] dana je tri palca više u odgovoru na pitanje iz modula za novake) članak se može brisati po brzom postupku. Čuda sad radi i subst:{{pp|brisati}}. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 09:42, 20. veljače 2022. (CET)
::::Da budem iskren, vidjevši [[Suradnik:Dean72|Deanov]] odgovor, nemam više pojma je li objavljivanje albuma kod službenog nakladnika uvjet za članak. Sudeći po onome što sada piše u kriterijima - nije. Ono na što sam ciljao je to da ako ophoditelj sudjeluje (na bilo koji način) u uređivanju novog članka, onda bi trebao ponajprije uzeti u obzir je li članak uopće prikladan za WP, čisto da se novi suradnik ne dovede u zabludu, ali i da se spriječe vandalizmi, samopromocije,... To je moje osobno mišljenje (možda je moja ''letvica'' previsoko), ne znači da to mora biti tako. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 10:53, 20. veljače 2022. (CET)

== Pitanje suradnika [[User:DanaPezorana|DanaPezorana]] (15:34, 25. veljače 2022.) ==

Postovani, koliko je vremenski potrebno da tekst koji smo objavili bude vidljiv na internetu? --[[Suradnik:DanaPezorana|DanaPezorana]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:DanaPezorana|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:34, 25. veljače 2022. (CET)

:@[[Suradnik:DanaPezorana|DanaPezorana]], ako mislite na sljedeći tekst [[Special:Permalink/6325438]], on neće biti pretraživ s interneta jer je objavljen na Vašoj suradničkoj stranici. Savjetovao bih da tekst još sredite, stilski i sadržajno, jer u sadašnjem obliku ne zadovoljava uvjete za objavu na Wikipediji. Prvo, velik dio teksta prepisan je sa stranice zaštićene autorskim pravima: [http://virtualna.nsk.hr/lzmk/vladimir-pezo/]. Dalje, članak je prekratak, nisu navedeni izvori ([[WP:PRO]], [[WP:NI]]), što za posljedicu ima da ne zadovoljava ni najosnovnije kriterije ([[WP:KR]]): značajnost i pokrivenost sekundarnim izvorima. Kad članak bude spreman za objavu, zatražite premještanje na [[WP:ZPS]]. Sretno uređivanje Wikipedije! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:11, 25. veljače 2022. (CET)

Kad si se već uhvatio premještanja, evo jednog [[Nikola Charnetsky|izglednog kandidata]].—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:29, 25. veljače 2022. (CET)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: Nikola Čarnecki&lt;sup&gt;j&lt;/sup&gt; ili što treće? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:41, 25. veljače 2022. (CET)

::Iskreno, ja pojma nemam, a stekao sam dojam da si ti ''potkovan'' po tom pitanju. Ako ne, zaboravi da sam išta pisao.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:43, 25. veljače 2022. (CET)

== Pitanje suradnika [[User:Skafetin|Skafetin]] sa stranice [[Gospe od Prizidnice]] (19:38, 25. veljače 2022.) ==

Zašto se ne može izmijeniti naslov Gospe od Prizidnice u pravilno Gospe od Prizidnica? 
Lokalitet Prizidnice je 1.lice množine pa genetiv  glasi Gospe od Prizidnica. --[[Suradnik:Skafetin|Skafetin]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Skafetin|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:38, 25. veljače 2022. (CET)

:@[[Suradnik:Skafetin|Skafetin]], vidim da ljudi pišu oba imena, makar na jednoj slici [https://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/34949-gospe-od-prizidnice-ocuvaj-nas-morskih-dubina-i-ljudskih-plicaka.html ovdje] piše »&lt;small&gt;MOLITVA GOSPI OD PRIZIDNICA&lt;/small&gt;«. Premjestio sam, nadam se da neće biti primjedaba. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:03, 25. veljače 2022. (CET)

== Ponešto iz ophodnje (nastavak) ==

...da ne zbunim(o) Etiktova na njegovoj SZR. Naknadno sam shvatio da cirkus pravi VE, zato mi je (još više) drago što ga ne koristim. Naravno da ću iskazati negodovanje s tim poluproizvodom. Znam da to neće pročitati nitko koga bi se to trebalo ticati, ali eto...—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:51, 2. ožujka 2022. (CET)

Sinoć sam te [[Razgovor_sa_suradnikom:Etiktov#Neću_(večeras)_više,_majke_mi_:D|ovdje]] spomenuo, za slučaj da možeš pomoći suradniku. Od mene mu nema neke koristi za suradničku stranicu.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:53, 3. ožujka 2022. (CET)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], čitam vas, ali ne stignem na sve odgovoriti. Posložio sam @[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]u sur. stranicu (trebalo je ući u kôd), nadam se da će mu se svidjeti. Ima i drugih načina... [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:43, 3. ožujka 2022. (CET)
::[[Slika:Symbol thumbs up.svg|20px]] &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:50, 4. ožujka 2022. (CET)

== Why using delete ==

I'm so sorry for using the wrong template of deletion. I found a strange table was added to the item, so I want to revert it. However, I wrongly use the deletion template.
Sorry again, hope you will give me another chance to contribute.
[[Suradnik:Pavlov2|Pavlov2]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pavlov2|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:41, 3. ožujka 2022. (CET)

:Oh, I did think it was a mistake. No worries, @[[Suradnik:Pavlov2|Pavlov2]]! While the contribution(s) you reverted weren't really enlightening, I'm not sure they were vandalisms; we do have a regular IP user who adds such stuff. Either way, nothing important was added, nothing important was removed. Thanks for fighting vandalism! (So you out of [[:en:User:Pavlov2|retirement now]])? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 3. ožujka 2022. (CET)
::Thank you, I'm out of retirement now and go back to wikipedia for SWMT.
::Best wishes. [[Suradnik:Pavlov2|Pavlov2]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pavlov2|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:58, 3. ožujka 2022. (CET)
::By the way [[User:89.201.134.199]] seems keeping adding some tables, maybe need more local sysop for help in order to judge they were vandalisms or not...[[Suradnik:Pavlov2|Pavlov2]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pavlov2|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:55, 3. ožujka 2022. (CET)
::I rolled back all of them.  [[Suradnik:Pavlov2|Pavlov2]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pavlov2|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:01, 3. ožujka 2022. (CET)

== Prepisane stranice ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kristijan_Kuhar&amp;curid=718365&amp;diff=6331602&amp;oldid=6314035] Vidio sam da si još negdje stavljao poveznicu na toolforge.org, što je po meni pogrešno. Po predlošku treba se staviti stranica s koje je prepisano, a ne alat koji ukazuje na to. Još jedna sitnica: kad se već postavlja ovaj predložak članak se svrstava u kategoriju &quot;Neodgovarajući sadržaj dd. mmmm gggg.&quot;. Promaklo ti je njeno otvaranje ili treba pomoć oko otvaranja?—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:12, 7. ožujka 2022. (CET)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: Volim Copyvio jer pokaže i odakle je i što je prepisano. Možda bi mogli prilagoditi predložak, mislim da svima koji odlučuju o brisanju ovakva poveznica olakšava posao. Od kategorija (u pravilu) bježim, a iskreno i ne znam jesam li ja taj koji treba stvoriti kategoriju s jednim člankom (i zatražiti brisanje kad se isprazni?) ili to rade dužnosnici. @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]]? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:26, 7. ožujka 2022. (CET)

::Pa, ili prilagoditi predložak ili pisati točnu stranicu s koje se prepisalo. Ophoditelju bi se trebalo vjerovati, a na administratoru je prije brisanja hoće li vjerovati ili sam provjeriti ili će vjerovati alatu Copyvio. Zašto općenito nisam pristaša alata? Kao i mnogi alati na Toolforgeu, vlasnik odustane od održavanja i alat prestane s radom... ''Gdje si bio? Nigdje...itd itd.''
::Što se tiče ove kategorije, svakako bi je trebao otvoriti onaj čijom se ''zaslugom'' ona pojavi. Svi članci za brisanja su u [[:Kategorija:Neodgovarajući%20sadržaj|ovoj kategoriji]]. Ne treba ''vele mudrosti'' da bi se zaključilo da ovog članka o Kuharu nema u njoj, a upravo zato jer nisi otvorio tu kategoriju u koju se svrstao predloškom Cbris. Za otvoriti tu kategoriju dovoljno je u njeno tijelo upisati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{nsk}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i spremiti je. Nije atomska fizika, a administratorima si uvelike pomogao.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:45, 7. ožujka 2022. (CET)

::P.S. Pogledaj [[Posebno:Tražene_kategorije|ovdje]]: dvije kategorije &quot;Neodgovarajući sadržaj...&quot; koje ''vise u zraku'', a to je ono što sam ti govorio iznad. Na ovu stranicu se rjeđe zalazi, tako da zbog ovoga određeni članci mogu biti u ''vakuumu'' dugo vremena (govorim iz vlastitog iskustva). Istina, neće svijet propasti zato jer su trebali biti brisani a nisu, ali eto...—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:53, 7. ožujka 2022. (CET)

== Poruke sustava ==

Bok Ponore i {{s|Neptune, the Mystic}}, vidim da ste imali prste u porukama sustava koji se tiču razlikovnih poveznica (sa polovičnom uspješnošću). Napravio sam lokalna premoštenja za te dvije poruke sustava dok se izmjene na TranslateWikiju ne propagiraju, jer je u pregledu diffova bio obrnut redoslijed datuma i vremena što je u najmanju ruku izgledalo smješno. Također sam izmijenio dodatak iz sučelja koji prikazuje ID-ove izmjena jer on koristi upravo te poruke sustava da generira poruku za vraćanje na arbitrarnu prijašnju inačicu. Također sam na svoju ruku izmijenio poruku [[MediaWiki:Currentrev-asof]] da koristi &quot; od &quot; kao i poruka [[MediaWiki:Revisionasof]] jer navedeni dodatak koristi upravo poziciju riječi &quot; od &quot; za pronalazak dijela poruke koji sadrži datum i vrijeme. Ako imate dodatnih sugestija za promjene, slobodno ih plasirajte, ali molim Vas da obje poruke budu uniformne, da olakšamo i tehnologiji i sebi samima. Zahvaljujem! —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 17:03, 15. ožujka 2022. (CET)

:@[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] Ne znam što bih ti točno odgovorio, meni je samo bitno da funkcionira. Na TW-u sam samo počistio za Ponorom jer je nehotice postavio prijedlog &quot;u&quot; prije datuma, to je jedina vrsta pekmeza koja mi je ostala na prstima [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 17:37, 15. ožujka 2022. (CET)

== Administratorski status ==

Kolega, čestitam ti na novostečenu statusu administratora! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Želim ti mnogo uspjeha u budućem radu i mnogo strpljenja za škakljive situacije... [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 16:12, 24. ožujka 2022. (CET)

Srdaćne ćestitke [iz [[Niš]]] za tvoju uspješnu adminominaciju, [[Suradnik:Ponor|suradniče Ponor]]! :-) Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:12, 25. ožujka 2022. (CET)
:''Whoever you are – I have always depended on the kindness of strangers.'' [[Suradnik:Ponor|Ponor Dubois]] 03:29, 25. ožujka 2022. (CET)

Ponore, evo s malim zakašnjenjem čestitke na statusu administratora. Želim ti puno ugodnog rada i imaj na umu: [[Wikipedija:Najgore ti se sekirati|WP:NTSS]].—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:02, 25. ožujka 2022. (CET)

Tanak sam s predlošcima, ali bih rekao da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Infookvir_tvrtka&amp;diff=next&amp;oldid=6071092 ovom izmjenom] parametar predsjednika ne štima (vidi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_po%C5%A1ta_Mostar&amp;type=revision&amp;diff=6344456&amp;oldid=6344427 moju izmjenu] u kojoj se predsjednik uprave ne vidi u infookviru)...—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:33, 27. ožujka 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Teo1256|Teo1256]] (17:03, 29. ožujka 2022.) ==

Mogu li i kako blokirati korisnika na Wikipediji? --[[Suradnik:Teo1256|Teo1256]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Teo1256|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:03, 29. ožujka 2022. (CEST)

== Blokiranje IP-ova ==

Neću ti se petljati (i, dakako, ne pravdajući nebuloze onog IP-a), ali, malo je preoštro blokirati dinamičke adrese na mjesec dana. One će u taj mjesec dana promijeniti (otprilike) 30 ''vlasnika'', tako da....—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:46, 29. ožujka 2022. (CEST)

Gledam ovako: ako nitko nije u 20 godina uređivao s te adrese, vjerojatno neće ni u sljedećih 0.08 godina. Ne kažem da nisi u pravu, inače se trudim birati kraća blokiranja. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:53, 29. ožujka 2022. (CEST)

:Statistički, možda si u pravu, ali statistika je ''točan zbroj netočnih podataka''. Iako ne ''lajkam'' baš ''Jameriku'', sviđa mi se ona da tamo vrijedi da je bolje 100 lopova na ulici nego jedan pravedni (tj. krivo osuđeni) u zatvoru. Vjerojatnost da će IP adresa u tih 30 dana doći opet do istoga je praktično nikakva (bar koliko ja znam).—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:03, 29. ožujka 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Sonjarora12|Sonjarora12]] (14:10, 30. ožujka 2022.) ==

želim stvroriti novu stranicu, a još za sad nema podataka o toj temi na wikipediji. prvi korak bi bio? --[[Suradnik:Sonjarora12|Sonjarora12]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sonjarora12|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:10, 30. ožujka 2022. (CEST)

:@[[Suradnik:Sonjarora12|Sonjarora12]], vidim da ste stvorili tri stranice. Imamo jedan problem: članci na Wikipediji ne služe oglašavanju i značajnost teme mora se potvrditi navođenjem izvora (barem novinskim člancima koji pišu o klubu odn. treneru). Ne vjerujem da će članci moći ostati na Wikipediji u ovom obliku. Pogledajte članke o sličnim temama pa slijedite njihov stil i sadržaj. Svako dobro, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:18, 30. ožujka 2022. (CEST)
::thanx [[Suradnik:Sonjarora12|Sonjarora12]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sonjarora12|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:29, 30. ožujka 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Phoenix033|Phoenix033]] sa stranice [[Športsko društvo Chaumont]] (09:49, 14. travnja 2022.) ==

Kako promjeniti naslov? --[[Suradnik:Phoenix033|Phoenix033]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Phoenix033|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:49, 14. travnja 2022. (CEST)

== Nove upute za novake, priručnici i sl.  ==

Šalom Ponore, jesi li dobro? {{?}}

Prošli smo mjesec spominjali neki novi stilski priručnik u kafiću, a sad sam vidio da si [[Predložak:Uvodni tečaj|uspješno obnovio ovaj predložak]] (pohvale!) pa rek'o da ti se konačno javim! Opće je poznato da je naš uvodni tečaj davno postao demode, da nije nešto informativan i da su naše stranica sa uputama jako skromne. Stoga sam još prošle godine počeo prevoditi [[Pomoć:Priručnik]] i [[Pomoć:Uvod u Wikipediju]]; stranice za pomoć koje su prvotno nastale na engleskoj Wikipediji. Nažalost, nikada nisu u potpunosti dovršene na hr.wiki – kao što vidiš, trenutno nemam dovoljno vremena.

Imaš li možda ti vremena, motivacije i volje pomoći s prijevodima? Ipak bolje vladaš engleskim od mene, a još se i ljepše izražavaš na hrvatskome! {{;P}} Za sad imamo samo [[Pomoć:Priručnik za pravila i smjernice|priručnik za pravila i smjernice]].

Reci mi što misliš!

Sretan Uskrs i laku noć! Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 23:57, 16. travnja 2022. (CEST)

:Ma tko to meni lijepo piše? Drago mi je da si primijetio tu malu promjenu, meni je oči najviše bola ona ljubičasta boja u svim {{pp|dobrodošlica2}} koje dodajemo... a kad sam već nju promijenio, krenuo sam i na druge sitne stvari. Što je točno u predlošku, nisam (sramota!) dosad ni primjećivao. Dakle ''tečaj'' je.
:U principu, ne bih imao ništa protiv toga da i tamo doprinesem, ali me zasad previše ne vuče jer 1) ni ja baš nemam vremena popravljati sve što me muči, 2) s novacima smo i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?hidebots=1&amp;tagfilter=newcomer+task&amp;title=Posebno%3ANedavne_promjene njihovim doprinosima] ionako na najnižim razinama ikad, i 3) poznato je da ćemo kao vrsta pokušati sve prije nego što uzmemo čitati &lt;s&gt;f-word&lt;/s&gt; upute :)
:Recimo da si mi stavio bubu u uho, a kad ću i što ću još ćemo vidjeti. Zasad ne bi bilo loše barem zamijeniti neke zastarjele upute... ona o ''pretpregledu'' posebno me nervira jer naši novaci uređuju u [[WP:VisualEditor|VisualEditoru]]. Stoj mi dobro, Koreanovsky! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 03:36, 18. travnja 2022. (CEST)

== Muke po prijevodima ==

Bok Ponore! Vezano za sažetak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6378725 ove izmjene], na bilo kojoj stranici možeš dobiti ime MediaWiki poruke nekog prijevoda umjesto sadržaja tog prijevoda ako na kraj poveznice dodaš parametar &lt;code&gt;&amp;uselang=qqx&lt;/code&gt; (ili pak &lt;code&gt;?uselang=qqx&lt;/code&gt; ako nema drugih parametara). [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jon_Arbuckle&amp;action=history&amp;uselang=qqx Primjer za povijest stranice Jon Arbuckle]. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 21:53, 20. travnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Koteoman|Koteoman]] (19:12, 4. svibnja 2022.) ==

hello, can someone remove the image of the flag of the Ottoman Empire while searching the Kingdom of Bosnia.  It is not in line with history.  When you write on Wikipedia Bosnian Kingdom you will notice that the first flag shows the flag of the Ottoman Empire, and should be only the flag of the Kingdom of Bosnia. --[[Suradnik:Koteoman|Koteoman]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Koteoman|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:12, 4. svibnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Socijalni pedagozi BiH|Socijalni pedagozi BiH]] (12:20, 10. svibnja 2022.) ==

Poštovani, da li nam možete kazati &quot;da li je uredu da mi objavljujemo neke članke koje su svakako objavljene u medijskom odnosno javnom prostoru? --[[Suradnik:Socijalni pedagozi BiH|Socijalni pedagozi BiH]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Socijalni pedagozi BiH|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:20, 10. svibnja 2022. (CEST)

Izgleda da se ''religiozni'' seli na političare.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:07, 11. svibnja 2022. (CEST)

== Predlošci za brisanje... ==

strgani su i neupotrebljivi nakon tvojih promjena. Ako pogledaš bilo koju stranicu predloženu za brisanje, primjerice [[Krsto Radić]], vidjet ćeš da predložak za brisanje nije moguće prikazati nakon tvojih izmjena. S obzirom da si administrator očekivao bih da ti je jasno koliko štetne i disruptivne mogu biti polovične i nenajavljene izmjene, naročito u složenim i često korištenim predlošcima. Molim te da vratiš sve kako je bilo, '''i da ubuduće radiš sa PUNO više opreza'''. Uvijek je, naročito u radu s tehnikom, važno odvagnuti koliko je izmjena potrebna (neophodna) i koliko je ometajuća (disruptivna). Neka ti to bude ključna vodilja u daljnjem radu u tehničkim aspektima projekta. Zahvaljujem! —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 18:30, 23. svibnja 2022. (CEST)

:@[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]]: ček, jesu li predlošci strgani ili samo nisu supstituirani? Možemo li ipak sve raditi bez supstitucije ako ih svi (osim mene i ...) postavljaju bez supstitucije? Molim [[WP:PDN]]. Znaš da sam prvi prigovarao što moramo supstituirati. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:59, 23. svibnja 2022. (CEST)
::Ne možemo raditi bez supstitucije, jer je za ispravan rad predloška potreban podatak o mjesecu i suradniku koji brisanje predlaže, a ti podatci će ostati fiksni jedino ako se substituiraju. U protivnom će podatak o mjesecu uvijek biti jednak trenutnom mjesecu, a ime suradnika će uvijek biti jednako suradniku koji je zadnji uredio stranicu. Nije mi drago što se način postavljanja predloška promijenio, ali nije bilo drugog načina. Postavio sam obavijesti i napomene o promjeni procedure gdje god sam mogao, zar je zaista toliko teško dodati šest znakova ispred predloška? Ako smo se svi složili da se tako radi, molim te da se i ti držiš usvojene metodologije. Naročito te molim da ne mijenjaš ovako osjetljive stvari olako i bez dogovora ako nisi svjestan cjelokupnog učinka i opsega koje će tvoje izmjene imati. Vjerujem da imaš najbolju namjeru - to je nesporno, ali djelima si nenamjerno pokvario složen dio projekta koji je prije tebe radio. Ako nisi siguran kako nešto napraviti nije sramota pitati, ali nemoj ovako važan  predložak samo strgati i ostaviti. Kod kritičnih je stvari uvijek bolje prije same promjene istu predložiti, raspraviti, tražiti sugestije nego uraditi ovako. Koliko bi predložak stajao neupotrebljiv da te nisam povukao za rukav? Molim te samo da ubuduće budeš oprezniji u radu s tehnikom. Hvala ti na brzoj reakciji, ne ponovilo se [[File:Face-wink.svg|22px]] —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 20:08, 23. svibnja 2022. (CEST)
:::@[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]]: Slažem se, trebao sam bolje prostudirati kako predložak radi. Evo i zašto sam mu mijenjao ime: ljudi u člancima vide {{pp|Brisanje}} pa ga počnu dodavati kako ne treba misleći da je to jedan od naših ''stotinu'' preložaka za brisanje. Svi bi i dalje radilo, toliko sam ipak bio oprezan, samo bi supstitucija u članke dodavala (sad već bivši) {{pp|Brisanje - pomoćni predložak}} kojemu je iz imena jasno da je — pomoćni. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:17, 23. svibnja 2022. (CEST)
:::PS @[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] — Nije ''meni''  problem bilo tih šest znakova u ''subst:'' nego 1) to što globalni patroleri (nepripremljen SWViewer) nisu znali za nju (od stranica za koje su tražili brisanje s {{pp|delete}} pamtim [[Africa]], ali bilo ih je još, samo su, jel, izbrisane) i 2) to što je sustav obavještavanja o prijedlozima za brisanje i dalje ovisio o praćenju ''Nedavnih promjena'', a ne o centralnoj stranici za rasprave. To sad radi, kako je bilo zamišljeno Koryjevim prijedlogom u RfC-u — usuglasili smo da predlagatelj '''mora''' sâm pokrenuti raspravu ako ne predlaže za brzo brisanje.
:::Pitam se bi li mogli i neke druge predloške prilagoditi ovom sustavu: {{pp|CBris}}, {{pp|KBris}}, {{pp|NSBris}}, {{pp|Copyright?}} nemaju ni dokumentaciju; teško je reći po čemu se razlikuju od {{pp|Brisati}} i gdje se raspravlja o &quot;njihovim&quot; prijedlozima za brisanje. Možda ih sve i ne trebamo, samo zbunjuju. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:46, 23. svibnja 2022. (CEST)
::::Konfiguracija za SWViewer izmijenjena je još u ožujku i ispravno podržava novi predložak. Sustav obavještenja o prijedlozima nema ni jedna Wikipedija jer je tehnički neizvediv automatikom, osim po popisima praćenja. Ostali predlošci koje spominješ su zastarjeli, ali odgovaraju kriterijima za brzo brisanje pa o njihovim člancima ne treba biti rasprave - članak se u prvom ophođenju seli u Nacrt (i na vrh se postavlja predložak {{pp|Nacrt}}, a na izvornu stranicu, obično u GIP, stavlja se jedan od dolje navedenih predložaka), a po isteku roka - ako nema pomaka - odmah se briše: 
::::* subst:CBris služi za označavanje kršenja autorskih prava (copyvio) i u svom kodu koristi predložak Copyright? (slično kao što subst:Brisati koristi Brisanje)
::::* subst:KBris služi za označavanje članka koji ne udovoljava minimalnim kriterijima po [[WP:KR]] (u kodu koristi predložak Kriteriji)
::::* subst:NSBris služi za označavanje sadržaja koji ne odgovara standardima projekta (''catch-all'' kategorija za sve članke koji nisu ispravno oblikovani, obrađeni, potkrijepljeni, ... i ne udovoljavaju niti apsolutnom minimumu wiki-standarda; koristi predložak Sadržaj).
::::Predlošci se substituiraju kako bi se parametar datuma fiksirao (u protivnom bi datum uvijek bio jednak današnjem). Kao svojevrsni ''failsafe'' kategorizaciji po datumu isteka roka za ispravak, ako članak u nacrtu nije uređivan više od dva tjedna, predložak Nacrt automatski će ga predložiti za brisanje. Nije mi jasno što tebi nije jasno u ovim predlošcima i metodologiji, ali ako te nitko nije uhodao u sustav, informacije i objašnjenja su ponegdje štura i raštrkana, pa nije neočekivano da si pomalo izgubljen. Slobodno dodaj detaljnije upute ondje gdje misliš da nedostaju. Ako imaš dodatnih pitanja, znaš i sam da se uvijek možeš javiti meni ili bilo kome od kolega. Prijedlozi za poboljšanje su više nego dobrodošli, ali će trebati proći kroz raspravu sa širom zajednicom. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 09:30, 24. svibnja 2022. (CEST)
:::::@Ivi104: Ne znam zašto se stalno vraćamo na to da se *meni* nešto ne sviđa. Cijelo vrijeme pišem o stvarima koje primjećujem u ''Nedavnim promjenama'': ljudi dodaju {{pp|Brisanje}} umjesto {{pp|Brisati}} jer su im imena preslična, a {{pp|Brisanje}} im se kako-tako prikaže i bez subst: pa ga vole. Ništa nije bilo pokvareno (u cijelom sustavu) promjenom imena pomoćnog predloška (to sam jučer testirao), jedino se u nekoliko predloženih članaka predložak nije prikazivao. Prelazim preko toga, nije prošlo - nije prošlo, nikakva tragedija.
:::::Sustav obavještavanja u smislu centralnog mjesta za rasprave itekako imaju Wikipedije, njih stotinjak ([[WP:ROB]]) — o tom pričam. Neki imaju i botove koji šalju dnevni ''digest'' u popis praćenja, ako ćemo iskreno, ali to nama zasad baš i ne treba – pr. [[:en:Wikipedia:WikiProject Physics/Article alerts]]. Moj prigovor je, tamo negdje u siječnju mislim, išao na to da su se u članke postavljali {{pp|Brisati}}, ali se nisu pokretale rasprave. Netko je morao pratiti članak da bi vidio da ga predlažu za brisanje i onda se usprotiviti brisanju. To smo promijenili, mislim da se svima sviđa. 
:::::Što se ostalih predložaka tiče, bilo bi u njima lijepo imati barem ovo što si meni napisao. Ne zbog mene, nego zbog svih koji će doći nakon nas. Hoćeš ti ili ću kopirati tvoje riječi?
:::::Podsjećam da je i za {{pp|Brisati}} do nekidan u dokumentaciji pisalo da je za slučajeve brzog brisanja ([[Special:Permalink/6152481]]); brisanje u redovnom postupku dodali smo naknadno.
:::::Eto, sve to zbunjuje i to treba pomalo popravljati. Pa komu je do popravljanja... slobodno, čim tko stigne! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:20, 24. svibnja 2022. (CEST)

== Odg. Nije administrator ==

Ispričavam se, nisam gledao tko je predlagatelj. Ček, predložak za brisanje ostaje, a raspravu si uklonio. Ne kužim poantu.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:45, 23. svibnja 2022. (CEST)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: nije tvoja krivica, pisalo je moje ime jer sam stisnuo plavu tipku. Rasprava je [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Travanj_2022.#Krsto Radić|otvorena u travnju]]. Po svemu sudeći članak ostaje... do novog prijedloga za brisanje. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:49, 23. svibnja 2022. (CEST)

::OK, sve jasno.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:51, 23. svibnja 2022. (CEST)

::P.S. Onda bi trebalo napraviti nešto da ''automatika'' ne otvara novu raspravu već da vodi ka onoj koja već postoji. Nisam od ''teKnike'', ali mora postojati način za to.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 21:29, 23. svibnja 2022. (CEST)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: sve to radi kako treba; kažem, samo sam na brzinu nešto testirao. Ali i od brzog ima bržih i tu si me ulovio. Možeš li, molim te, staviti u tu raspravu iz travnja svoje mišljenje o članku, bolje nego da te ja sad prenosim i brišem stvari koje si napisao jer si bio zbunjen mojim testiranjem. Puno hvala! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:34, 23. svibnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Znalac 2022|Znalac 2022]] (16:28, 27. svibnja 2022.) ==

Pozdrav

Želio sam stvoriti stranicu o veslačkom klub HVK Marina Kaštela no stalno me odbije zašto? --[[Suradnik:Znalac 2022|Znalac 2022]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Znalac 2022|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:28, 27. svibnja 2022. (CEST)

:Pozdrav, @[[Suradnik:Znalac 2022|Znalac 2022]]. Koju poruku dobiješ kad te odbije? Bilo kako bilo, vidim nacrt na [[Suradnik:Znalac 2022/Stranica za vježbanje]], a alat copyvio kaže mi da je tekst prepisan ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&amp;project=wikipedia&amp;title=&amp;oldid=6399323&amp;action=search odavde]). Izvore treba prepričati svojim riječima, navesti ih, i sve pisati tzv. enciklopedijskim stilom (sažeto, bez kićenja i reklama). Mislim da je zasad najbolje da to radiš u svom prostoru, a kad članak središ premjestit ćemo ga gdje treba — samo se javi na [[WP:ZPS]]. Sretno, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:39, 27. svibnja 2022. (CEST)

== Hitno pitanje ==

Hej Ponore, nadam se da si nam dobro!

Maloprije sam pročitao poruku jednog drugog suradnika u vezi jedne izmjene (odn. nekoliko izmjena na članku »[[Mokošica]]«), koja je napravljena s mojim računom. Priča je o [[Posebno:Diff/6332909|ovoj izmjeni]], koja sadrži očiti vandalizam u uvodnoj rečenici. Prilično sam se prepao kada sam to vidio, jer ja definitivno nisam unosio takav sadržaj u GIP, a ostalo (uklanjanje izvora i točkica, pretvaranje spojnica u minuse i sl.) definitivno nije u skladu s mojim praksama. Jedino opisi izmjena odgovaraju mojim stilovima.

Postoji li možda šansa da je višak nekog vandalizma u pitanju, a da prethodna (revertirana) izmjena više nije vidljiva? Ja u evidencijama filtra zloporabe nisam ništa pronašao, nažalost.

Stvarno me zanima tvoje mišljenje i molim za pomoć. Brinem se da je provala u račun...

Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:33, 27. svibnja 2022. (CEST)

:Hey @[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]. Uh, vidio sam. To tako nisi ti :) Mogu samo nagađati što je posrijedi, dosta je već vremena prošlo pa će biti teško istražiti. Viđao sam slične stvari u bazama podataka, moguće da su imali kakav ispad. Ja bih ipak pretpostavio da ti je netko upao u račun i promijenio zaporku, to je najmanje što možeš učiniti, a vjerojatno i sve. Pogledaj svoje izmjene tih dana pa vidi ima li još što sumnjivo. Ako ima dosta toga, trebat će, mislim, pitati ''developere'' u WMF-u. Malo je sve ovo i smiješno... nasmij se, i ne brini. Pozdravlja te [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:53, 27. svibnja 2022. (CEST)
::Bog Ponore, puno hvala na brzom odgovoru i na savjetima! U pravu si, bitno je da se nije nešto strašnije desilo. Ne ponovilo se! :') Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:45, 28. svibnja 2022. (CEST)

== Odg. Nešto za dorata ==

Valjda je ''oćutio'' sutrašnji blagdan pa nije bio nešto od volje za radom. Ionako ga nema smisla buditi za 8 izmjena, pa je to ''gazda'' umjesto njega riješio.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 15:47, 29. svibnja 2022. (CEST)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] mislio sam da je dorat zbog upornosti i brzine izmjena. Hvala! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:49, 29. svibnja 2022. (CEST)
::Nema na čemu.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 15:50, 29. svibnja 2022. (CEST)

''Viđu'' [https://hrcak.srce.hr/file/313416 ovo] i [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60029 ovo].—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:50, 29. svibnja 2022. (CEST)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: hm, netko griješi u prijepisu, ali tko? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:59, 29. svibnja 2022. (CEST)
::Nije na nama da utvrđujemo ništa do činjeničnog stanja, ''oće reć'' - crno na bijelo. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:05, 29. svibnja 2022. (CEST)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], to je jasno, ali crni i bijeli ne mogu se složiti ni u godini rođenja: [https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/28-Prilozi-Inmemoriam-Marko%c5%a0unji%c4%87.pdf ovaj kaže 1925.] Kako god, glavno da je on nama bio rođen ;) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:21, 29. svibnja 2022. (CEST)
::::ApAsolutno. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:28, 29. svibnja 2022. (CEST)

== Premještanje u GIP ==

@Ponor možeš li samo premjestiti u GIP članak: https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:04_megazin_za_hakiranje_stvarnosti ? Hvala. [[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MarkoK1984|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:20, 3. lipnja 2022. (CEST)

:@[[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]]: premjestio sam i mrvicu doradio. Preporučio bih da sve važnije izvore arhiviraš na [https://archive.org archive.org] ili potražiš arhiviranu verziju na [https://haw.nsk.hr Hrvatskom arhivu weba] (po naslovu, pretraga po URL-u nešto im slabo radi). U prosjeku u 4-5 godina polovica svih izvora ''istrune''. Sretno, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:57, 3. lipnja 2022. (CEST)

@Ponor pozdrav, jel bi mogao premjestiti članak u GIP: https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Human_Rights_Film_Festival ? Hvala ti.

== Hermione Granger ==

Aj Bogu fala da se netko sjetio ''zakatančit'' za vijeke vjekova.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:36, 3. lipnja 2022. (CEST)

P.S. Ne za vijeke vjekova, već za sve osim za admine.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:37, 3. lipnja 2022. (CEST)

:Ma jesi vidio ti to, [[Suradnik:MaGa|MaGa]]? Ajd bar malo mira, sve dok jedan od nas ne poluthere is no such thing called hermione granger!!!!!! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 3. lipnja 2022. (CEST)

== Ključ Hrvatske ==

:Nisam siguran je li potreban ''(politička stranka)'' u imenu članka [[Ključ Hrvatske (politička stranka)]]. Usput, kada dođe do preimenovanja stranke, pametno bi bilo da u uvodu stoji da je do X godine nosila neko drugo ime. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:51, 3. lipnja 2022. (CEST)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], nisam htio ulaziti u članak dok je sur. na njemu radio. Slažem se da bi trebalo staviti i prijašnje ime (imena?) negdje bliže početku. Što se tiče (političke stranke), vodio sam se primjerima [[Demokrati (hrvatska politička stranka)]], [[Nova Hrvatska (politička stranka)]], [[Most (hrvatska politička stranka)]]. Imati samo ''Ključ Hrvatske'' nekako mi izgleda zbunjujuće, ko ono za fašnika kad neki dobiju &quot;ključeve grada&quot;... IDK. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:19, 4. lipnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:MissalinaSonic|MissalinaSonic]] (01:19, 4. lipnja 2022.) ==

Zanima me kako da kreiram wikipedia stranicu na hrvatskom o visual kei bendovima i izdavačkim kućama to jest njihovim oznakama po mom izboru. Lp. --[[Suradnik:MissalinaSonic|MissalinaSonic]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MissalinaSonic|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:19, 4. lipnja 2022. (CEST)

== Rasprave o brisanju ==

Vidio sam na RTRC-u da si krenuo brisati neke članke predložene za brisanje. Htio bih te uputiti na to da postoji neki članci koji još uvijek nisu obrisani, [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Rasprave_o_brisanju a predloženi su za brisanje prije nekoliko mjeseci]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:59, 7. lipnja 2022. (CEST)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], znam, znam. Riješit ćemo i to jednoga dana. Članke koje sam ja predložio ne smijem brisati ako ne postoji ''jak konsenzus'' jer bi to bila upotreba administratorskih alata u sukobu oko sadržaja. Bocnimo druge administratore! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:04, 7. lipnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:L ST 1911|L ST 1911]] (09:36, 8. lipnja 2022.) ==

Pozdrav Ponor, novi sam na wikipediji. Za slike koje sam postavio imam dozvolu ili sam autor slika/grafika. Pogrešno sam ih uploadao, ali neznam sada kako da im editiram OLI. Može li se to ili ih trebam ponovno uploadati, ali ispravno? --[[Suradnik:L ST 1911|L ST 1911]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:L ST 1911|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:36, 8. lipnja 2022. (CEST)

:@[[Suradnik:L ST 1911|L ST 1911]]: otići na stranicu svake slike, izabrati »Uredi kôd« pa dodati kôd kao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3ARiva_prosvjed.jpg&amp;veaction=editsource ovom primjeru] i popuniti sve podatke. Možeš probati i »Izvezi na Zajednički poslužitelj«, ali i tamo će te pitati za licencije. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:02, 8. lipnja 2022. (CEST)

== RE: Radovi == 
Znam da prečesto stavljam ovaj predložak &lt;nowiki&gt; {{radovi}} &lt;/nowiki&gt;, pogotovo kod članaka o motociklistima koje sam stvorio, a nikako da nastavim raditi a njima, da im dodam nedostajuće rezultate ili biografije kao [[Casey Stoner]], ili pojedini klubovi ([[OK Rovinj]] - nikako završiti što sam započeo), probat ću mjesto toga staljati mrva-predloške ili nešto slično, jer zbilja ne želim nešto na čemu radim, a nije baš završeno ili strukturiarano kako treba da završi u IP Nacrt ili da bude brisano. &lt;br&gt; 
Pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:27, 9. lipnja 2022. (CEST)

:@[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]]: bez brige, teško da će itko išta brisati pod okriljem noći. Ništa osim {{pp|radovi}} u člancima u kojima predugo stoje :) Tjedan-dva možda je u redu (toliko bih dopustio budem li, recimo, radio bota, iako u predlošcima piše 3h i 24h), a sve dulje, rekao bih, ide protiv [[WP:OWN]]. Ti procijeni što ti najviše odgovara, neće se nitko ljutiti. Pozdrav, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:47, 9. lipnja 2022. (CEST)

== Pregledavanje izmjena ==

Uz dužno poštovanje, ali, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dioni%C4%8Darska_struktura_2022..jpg&amp;oldid=6407270&amp;diff=prev označeno pregledanim] i...? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:36, 9. lipnja 2022. (CEST)

:Hej @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Google nije našao ništa slično, a jednostavne grafike (ako sam dobro shvatio) i ne mogu ići pod zaštitu autorskih prava. Ili mi hoćeš reći da nešto drugo ne valja? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:48, 9. lipnja 2022. (CEST)
::Par stvari...
::1. U predlošku koji stoji za neispravno postavljenu sliku piše rečenica: ''&lt;big&gt;'''Ne uklanjajte sami ovaj predložak.'''&lt;/big&gt; Predložak će ukloniti netko od administratora najkasnije '''21. lipnja 2022.''''' Jasno kao dan tko (jedino) može ukloniti predložak, zar ne? Samim tim, još je jasnije tko to ne smije. 
::2. Postavljena slika mora imati infookvir s popunjenim podatcima i &lt;u&gt;licenciju&lt;/u&gt; koju suradnik nije postavio.
::3. Ako je suradnik naznačio da je to njegovo djelo, bilo kakva pretraga na Googleu i nije potrebna, osim ako se sumnja da to nije njegovo djelo. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:01, 9. lipnja 2022. (CEST)
:::@MaGa: Suradnik je dobio upute što treba dodati na slike (tri prsta gore) i sve je pod kontrolom. Njegova nova uređivanja nisu ophođena. Moglo mu se objasniti što nedostaje na slikama, dati malo vremena i uopće ne lijepiti predloške za brisanje ([[WP:NGN]], [[WP:PDN]], štaveć)
:::U konkretnom slučaju vjerojatno nema ni potrebe za izjavom o licenciji jer se nad dijagramima ne mogu zadržavati autorska prava. Najbolje je još popričati s {{s|L ST 1911}} ako treba pa nek odluči koju će slobodnu licenciju primijeniti. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:51, 9. lipnja 2022. (CEST)
::::1. To što je suradnik ''ovo ili ono'' ne znači da može ukloniti predložak u kojem je vrlo jasna rečenica. 
::::2. Njegova nova uređivanja nisu ophođena? Pogledaj u evidenciji stranice koju sam naveo tko je ophodio izmjenu 6407270. Prva rečenica ovog odlomka nisu moji snovi.
::::3. ''Moglo mu se objasniti....'' Bez ljutnje, uputio si suradnika ''gdje je općina, ali ne i u koji ured mora doći''. U prijevodu, uputio si ga tamo gdje si ti to dodao, ali on i dalje ne zna ni šta je infookvir ni licencija. Puno puta vidio kod novih suradnika.
::::4. ''Dati vremena....'' ''Uopće ne lijepiti predloške...'' Nisam mu oduzeo vrijeme (ima ga beskonačno); a lijepljenje predloška - ništa nisam zalijepio već sam vratio ono što on ne smije uklanjati. Zar je rečenica ''Ne uklanjajte sami ovaj predložak. Predložak će ukloniti netko od administratora najkasnije 21. lipnja 2022. '' nejasna?
::::5. Izjava o licenciji mora postojati. Probaj postaviti na ZP bilo što bez licencije. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:06, 9. lipnja 2022. (CEST)
:::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: suradnik je @[[Suradnik:Argo Navis|Argu N.]] obećao da će srediti sve slike u sljedećih nekoliko dana. Meni je napisao da su njegovo djelo, tužit nas nitko neće. Predložak je nekoliko puta stavio nakon moje upute, ja bih rekao da zna ''i općinu i ured'', a znat će i licenciju kad mu netko iskusan to objasni... [[RSUR:L ST 1911|gDje TreBa]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:32, 9. lipnja 2022. (CEST)
::::::Obećao...ured... Predložak mora stati dokle god se slika ne sredi do zadnjeg bajta, obećao netko ili ne, posjetio ured u općini ili ne, dao izjavu kod javnog bilježnika,... &lt;small&gt;&lt;small&gt;(popis je neiscrpan)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;. Međutim, ako ti tako kažeš, ''tko sam ja da &lt;sub&gt;ti/vam&lt;/sub&gt; sudim''. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:43, 9. lipnja 2022. (CEST)
:::::::Poštovanje svima, vidim da sam na krivom mjestu. Uživajte u daljnjem uređivanju i administriranju wikipedije. To je to od moje kontribucije. Nadam se da ćete bar imati više razumjevanja za one koji će pokušati u budućnosti.  [[Suradnik:L ST 1911|L ST 1911]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:L ST 1911|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:55, 10. lipnja 2022. (CEST)
:[https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/83329/copyrightability_of_tables_charts_and_graphs.pdf Literatura] (eng.) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 9. lipnja 2022. (CEST)

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:%C4%8Clanak_tjedna/Arhiv_tjednih_%C4%8Dlanaka&amp;action=history]Ova se stranica kao ophodi, a ovaj IP piše (u neku ruku) svašta.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:09, 12. lipnja 2022. (CEST)

:Mislim da je to netko &quot;naš&quot;. A što, preskočio jedan tjedan? Popravi se i nastavi dalje, ne bih tu radio velike drame, @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Vidim ja puno, puno gore &quot;''ophođene''&quot; stvari u člancima svaki dan ;) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:30, 12. lipnja 2022. (CEST)
::Ja ti ne mislim ništa, niti vidim tjedne ni godine, ni ''vaše'' ni ''naše'', vidim da je ovo netočno. Popraviti bi trebali oni koji su ophodili te izmjene, zar ne? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 06:06, 13. lipnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Puer07|Puer07]] (23:49, 13. lipnja 2022.) ==

Poštovani mentore,

kako se može ime na infookviru i staviti fotografija u infookvir.

Hvala! --[[Suradnik:Puer07|Puer07]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Puer07|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:49, 13. lipnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Puer07|Puer07]] sa stranice [[Marko Dragić]] (23:54, 13. lipnja 2022.) ==

Kako postaviti ime na infookviru i fotografiju u infookviru. --[[Suradnik:Puer07|Puer07]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Puer07|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:54, 13. lipnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Croatian firefighters|Croatian firefighters]] (11:50, 14. lipnja 2022.) ==

pozdrav! Ja sam Croatian firefighters i vidio sam da vas je wikipedia zadužila za mog mentora..moje pitanje glasi:
Da li volite pomagati novim spisateljima i korisnicima wikipedie? --[[Suradnik:Croatian firefighters|Croatian firefighters]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croatian firefighters|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:50, 14. lipnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Puer07|Puer07]] sa stranice [[Razgovor:Marko Dragić]] (10:48, 15. lipnja 2022.) ==

Poštovani mentore,

kako se slika postavlja? Postavio sam poveznicu. Ako Vas mogu zamoliti da to riješite.

Unaprijed hvala.

Pozdrav i svako dobro.

Puer07 --[[Suradnik:Puer07|Puer07]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Puer07|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:48, 15. lipnja 2022. (CEST)

== Brisanje stranice s neispravnim naslovom ==

@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Je li moguće izbrisati stranicu bez pokretanja Rasprave o brisanju jer sam unio krivi naslov (Primjer: https://hr.wikipedia.org/wiki/Viceroyalty)? Unaprijed hvala! [[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MarkoK1984|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:50, 21. lipnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Goran1983|Goran1983]] (14:39, 6. srpnja 2022.) ==

Poštovani. Zanima me na koji način na stranici &quot;Slavonija&quot; mogu ispraviti zapadnu granicu, budući da ovdje nije točno definirana. Naime, ista se proteže od rijeke Drave između Virovitice i Đurđevca do Grubišnog Polja, te dalje prati tok rijeke Ilove do ušća u rijeku Savu. 
Na taj način, ovim člankom, obrisani su gradovi u čitavoj Zapadnoj Slavoniji kao Daruvar (bjelovarsko-bilogorska županija), Pakrac, Lipik, Okučani, Novska (sisačko-moslavačka županija).
Kako navedeno nije točno, isto bi trebalo ispraviti. 
Isto tako, treba upisati i dio u kojem je Slavonija podijeljena i dijelom bjelovarsko-bilogorskoj županiji kao i sisačko-moslavačkoj..

S poštovanjem, --[[Suradnik:Goran1983|Goran1983]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Goran1983|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:39, 6. srpnja 2022. (CEST)

:Pozdrav, @[[Suradnik:Goran1983|Goran1983]]. Dobro došli! Možete li pojasniti treba li ispravljati tekst ili sliku (kartu)? Tekst može svatko ispraviti, a za sliku će biti najlakše pitati autora. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:36, 12. srpnja 2022. (CEST)

== Nepažnja - take 2 ==

Bok Ponore! Nažalost već smo vodili [[#Predlošci_za_brisanje...|raspravu o ovoj temi]] - slučajno sam svratio među filtere zloupotreba - kad ono, imam što vidjeti: filtar br. 3 sadrži sljedeći regex: &lt;code&gt;(?:/.../)?(.*)&lt;/code&gt; (dio sa tri točkice je nebitan pa ga nisam pisao). Pažljivo ga pročitaj. 
* Prva stvar je da svi posebni znakovi moraju biti pravilno ograđeni (tzv. ''escape characters''). Forward-slash je zadani delimiter u jeziku PHP koji koristi MediaWiki jezgreni kod, stoga je nužno napisati &lt;code&gt;\/&lt;/code&gt; umjesto &lt;code&gt;/&lt;/code&gt; kako bismo spriječili moguće nepredviđene interakcije softvera. 
* Druga stvar, puno ozbiljnije prirode: &lt;code&gt;(.*)&lt;/code&gt;, odnosno, bilo koji znak, ponovi 0 ili više puta. Ova kombinacija uključuje i nedostatak znaka - ovaj je dio regexa UVIJEK ''true''. Zagrada prije toga je pod upitnikom, pa je cijeli ovaj regex UVIJEK ''true''.
Pukom srećom, filter u nastavku traži duljinu teksta obuhvaćenog regexom, što će reći - duljinu cijelog sažetka. U ovom slučaju tvoja nepažnja imala je minimalne posljedice, ali nadam se da sam ostavio utisak koliko '''katastrofalno''' loše ovakve stvari mogu završiti, naročito ako se nalaze u ograničenom djelu projekta koji ima moć sankcionirati suradnike, poput filtera zloupotrebe. Molim te budi pažljiviji u radu s programskom opremom. Jedan korisni alat kojeg volim konzultirati za regexe nalazi se [https://regexr.com ovdje]. Ubuduće, ''molim te'', '''triput mjeri, jednom reži!''' —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 01:12, 10. srpnja 2022. (CEST)

:Dobro, @[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]], što je ovo opet? Otkud potreba za stalnim patroniziranjem i nazivanjem mene ''nepažljivim''? Nikakve se katastrofe nisu dogodile, niti su se mogle dogoditi jer je s regexom sve u redu. Filtar 3 radi sve za što je napravljen, a i ostali filtri rade izvrsno... to ti mogu reći jer ih  svakodnevno pratim i imam neke vrlo zanimljive brojeve. Molim te ubuduće ''triput mjeri'' prije nego što mi ostaviš ovakve '''poruke o katastrofama koje se ''nisu'' dogodile'''. Ljudi će pomisliti da ovo malo vremena koje provodiš na hrwiki trošiš samo na (nepažljivog) mene. [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/hr.wikipedia.org/2022-01-01/2022-07-11?actions=patrol Ophodi malo] ''molim te'' pa ćeš vidjeti gdje su pravi problemi! A sad o &quot;slučaju&quot;:
:U stringu obrasca za regex forward-slash nije nikakav specijalni znak. Mogao si prvi put ''mjeriti'' pa otići [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Filtar_zloporaba/tools ovdje] i upisati &lt;code&gt;rescape(&quot;ab/cd&quot;)&lt;/code&gt;, ili samo &lt;code&gt;&quot;/**/&quot; rlike &quot;/\*\*/&quot;&lt;/code&gt; (vraća True) pa bi to i sam vidio.
:Mogao si i drugi put ''mjeriti'' pa [https://www.mediawiki.org/wiki/Extension:AbuseFilter/Rules_format ovdje] pročitati da &lt;code&gt;get_matches&lt;/code&gt; ne vraća istinu ili laž, nego, jel, cijeli ''match'' u obliku niza. Uz to, po dizajnu je taj match stavljen u varijablu koja za filtar ne znači ništa dok se ne upotrijebi. A kako je upotrijebljena? — kako i sam kažeš: tako da izbroji znakove u ''matchu'' nakon komentara, pa bilo njih 0, 5 ili 150.
:Još ću ti nešto reći: naišao sam na dosta slučajeva &quot;''nepaženje''&quot; u &quot;tvojim&quot; i &quot;tuđim&quot; filtrima, nisam dizao uzbunu nego sam ih u tišini popravio. Filtri koji nisu javni ionako se ne bi smjeli javno komentirati, ali eto... ti si odlučio prekršiti i to džentlmensko pravilo. Nije velika šteta, ali bolje nemoj više... posebno kad si u krivu – ''take 2''.
:(O ''take 1'' i zašto bi predložak trebalo preimenovati, o ironijo!, pišeš već 7. lipnja kod Croxyzja [[Special:Diff/6406124/6406377|ovdje]]. A nije Croxyz bio ni prvi ni posljednji koga je ime zbunilo, a pomalo i cijeli sustav.)
:[[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 06:36, 10. srpnja 2022. (CEST)

== Problem s AWB-om ==

Bok, Ponore, imam jedan problem. Naime, upravo čistim članke jednog našeg poljskog suradnika i primijetio sam da se određene pogreške/tipfeleri ponavljaju, što me navelo na zaključak da bih ih mogao lakše popraviti botom. I tako, otvorim ja AWB i pokušam se prijaviti pod računom za botiranje... I izbaci mi obavijest &quot;NeptuneBot is not enabled to use this.&quot; Odmah nakon toga otvori mi se ''tab'' s [[Wikipedija:AutoWikiBrowser/CheckPageJSON|ovom stranicom]]. Budući da si ti otvorio tu stranicu, pitao bih te koja je njezina svrha i zašto, koliko primjećujem, ostali suradnici s bot-računima zbog nje ne mogu obavljati posao na projektu. Istinabog, nisam neko vrijeme bio na projektu, ali još se uvijek nisam umirovio, pa tako ni moj ''dorat''. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] ''Prosim lepo, štel bi delat, naj kaj zameriti.'' [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 18:42, 10. srpnja 2022. (CEST)

:Hej @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, theu M.]] Izgleda da je to konfiguracijska datoteka kojom se služe i ''moj'' [[:en:User:Joeytje50/JWB|JWB]] (preporučam!) koji se vrti u  pregledniku i ''tvoj'' stari, samostalni AWB. U nju se pišu oni kojima je dopušteno uređivanje AWB-om. Dodao sam te, molim te javi radi li. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 03:05, 11. srpnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Majve|Majve]] sa stranice [[Miroslav Škoro]] (10:41, 12. srpnja 2022.) ==

Dobar dan. Htio bih pitati može li se ikako uredoti stranica koja je zakljucana radi vandalizma, a kojoj stvarno treba Update, preciznije mislim na stranicu Miroslava Škore. Hvala. --[[Suradnik:Majve|Majve]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Majve|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:41, 12. srpnja 2022. (CEST)

:Pozdrav, @[[Suradnik:Majve|Majve]]. Dobro došli! Uređivanje je dopušteno prijavljenim suradnicima s nešto malo staža (u danima) i nešto malo uređivanja u drugim člancima. Ako se radi izmjenama u svega nekoliko rečenica, svi ih mogu predložiti na stranici za razgovor članka. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:33, 12. srpnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:Zaprešić1|Zaprešić1]] (12:56, 16. srpnja 2022.) ==

Pozdrav! Kako napraviti novi projekt? --[[Suradnik:Zaprešić1|Zaprešić1]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zaprešić1|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:56, 16. srpnja 2022. (CEST)

… [[Suradnik:Zaprešić1|Zaprešić1]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zaprešić1|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:02, 16. srpnja 2022. (CEST)

Zapravo nije bitno [[Suradnik:Zaprešić1|Zaprešić1]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zaprešić1|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:03, 16. srpnja 2022. (CEST)

Shvatio sam kako [[Suradnik:Zaprešić1|Zaprešić1]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zaprešić1|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:03, 16. srpnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[Suradnik:MaGa|MaGa]] ==
Uklanjaš komentar IP-a (danas dva puta), istodobno ''previđaš'' da nas se naziva ''komatoznima'' i da se članke naziva ''svinjarijama''. Gdje ti je nestala objektivnost?—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 21:09, 18. srpnja 2022. (CEST)

:Nema odgovora na ovo ili...? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:04, 19. srpnja 2022. (CEST)
::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]]: na mom ekranu dva palca niže. Sadko se još granično držao teme. Odjavljeni suradnik počeo je raspravljati članke na drugoj wiki. Uputa [[Wikipedija:Prijedlozi/Uvođenje pravila o pravilima#Pitanja i komentari|na početku cjeline (u komentaru)]] bila je &quot;držite se teme&quot;. Bogu hvala, nisam jedini administrator pa za daljnja postupanja preporučam [[WP:NPA]]. ''Ja sam svoju dionicu odradio.'' [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:25, 19. srpnja 2022. (CEST)
:::Čuj, nemam običaja čitati tuđe rasprave (nebitno koliko prstiju iznad ili ispod), a za moje jednostavno pitanje (koje se tiče tebe, a ne nekoga drugoa) očekivao sam jednostavan odgovor, a ne ono u stilu skretanja lijevo s desnim žmigavcem. Što se tiče WP:NPA, nemam ja vremena za tužakanja, meni je bitnije da sklapam mozaik, čisto da znam za ubuduće. Činjenica je da si propustio ono što si trebao učiniti i da si se svrstao na jednu stranu, iako to nisi smio. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:31, 19. srpnja 2022. (CEST)

== Uklanjanje komentara ==

Molim Vas objašnjenje, kako nije mjesto i vrijeme? Je li normalno da netko tko na srpskoj Wikipediji sudjeluje u kreiranju gnjusnih sadržaja dolazi ovdje i vama govori što trebate raditi? I onda povrh svega uklonite moj komentar, a njegov ostavite. Je li normalno da se uklanjaju komentari koji vam se ne sviđaju, pa to je diktatura. [[Posebno:Doprinosi/89.201.190.236|89.201.190.236]] 21:16, 18. srpnja 2022. (CEST)

:# '''Tema je''' [[Wikipedija:Prijedlozi/Uvođenje pravila o pravilima|novo Pravilo o pravilima i smjernicama]]
:# [[Wikipedija:NIJE]] forum
:# Na Wikipediji ne [[Wikipedija:RAT]]ujemo izmjenama
:# Mišljenje o člancima s Wikipedije na srpskom jeziku treba napisati na toj wikipediji, može i anonimno; ovdje ne možemo riješiti njihove probleme
:# Ovdje rješavamo naše probleme; za one koji su ih prespavali u komi literatura je [[:m:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovdje]]
:# Odjavljeni svi možemo glumiti svetce i udarati po drugima kako nam drago. Prijavljeni suradnici odrekli su se tog luksuza i sve što kažu ostaje zauvijek. Kad ih se blati, imat će moju zaštitu. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:46, 18. srpnja 2022. (CEST)
::O tome govorim, kakve sad veze to što je sadko napisao ima veze s pravilima? I drugo je, ako mi ovdje ne možemo riješiti probleme srpske wikipedije, zašto onda u zaštitu uzimate prijavljenog suradnika srpske wikipedije, ako i sami kažete da se nas oni ne tiču? —[[Posebno:Doprinosi/89.201.190.236|89.201.190.236]] 23:49, 18. srpnja 2022. (CEST)
:::Ima veze, dajem punu podršu kolegama sa hr.wiki, pošto (samo za sada) nemam pravo sudjelovanja u glasovanju. Smatram svoj komentar konstruktivnim, žao mi je što nijesi u stanju da uvidiš očito. Hvala Ponoru na interveniciji. Svako dobro. [[Suradnik:Sadko|Sadko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sadko|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:32, 19. srpnja 2022. (CEST)
::::Uvidio sam ja da na srpskoj wiki aktivno sudjeluješ u stvaranju sadržaja (što kažeš svinjarija) koji je daleko gori (odiše šovinizmom i nacionalizmom) od onoga što ovdje pokušavaš promijeniti. Kako to da ti ovdje smeta spominjanje velikosrpske agresije, a na srpskoj wiki ti ne smeta spominjanje NATO agresije? —[[Posebno:Doprinosi/89.201.190.236|89.201.190.236]] 08:45, 19. srpnja 2022. (CEST)
:::::Pomenuto poređenje je ograničeno inteligentno iz više razloga. No, nemam namjeru ulaziti u debatu sa (češkim) pojedincima koji negiraju genocid nad Srbima u DSR. Takve treba temeljno privesti ''poznaniju prava'', zvaničnim putem. I to je sve. [[Suradnik:Sadko|Sadko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sadko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:00, 19. srpnja 2022. (CEST)
::::::Ti koji negiraš velikosrpsku agresiju na Hrvatsku nekome predbacuješ negiranje nekog genocida 😂 To je ta vaša nepristranost i neutralnost na djelu. —[[Posebno:Doprinosi/89.201.196.161|89.201.196.161]] 15:37, 19. srpnja 2022. (CEST)
:Ljudi dragi, ponavljam se: nije ni mjesto ni vrijeme. Odsad brišem. Trebao sam i dosad. Članke raspravljajte na pripadnim stranicama za razgovor. Suradnike NE RASPRAVLJAJTE. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:39, 19. srpnja 2022. (CEST)

== Pitanje suradnika [[User:SmileyEnvelope|SmileyEnvelope]] (10:37, 25. srpnja 2022.) ==

Kako ste? --[[Suradnik:SmileyEnvelope|SmileyEnvelope]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:SmileyEnvelope|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:37, 25. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>n4qil5ybbc3iia5nd0ku49wauey65gy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Supertalent</title>
    <ns>0</ns>
    <id>245428</id>
    <revision>
      <id>6432289</id>
      <parentid>6328761</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:36:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>212.15.168.196</ip>
      </contributor>
      <comment>Novi žiri</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36639" xml:space="preserve">{{Infookvir TV emisija
| ime                = Supertalent (Hrvatska)
| slika              = Supertalent2018.png
| ime_2              = 
| žanr               = 
| format             = [[Reality show|Reality]] [[talent show]]
| smislio            = [[Simon Cowell]]
| realizator         = 
| urednik            = 
| producent          = 
| tv_kuća            = [[Nova TV]], [[Nova BH]], [[Nova M]]
| voditelj           = '''2009. - 2011.; 2016. - 2018.'''&lt;br&gt;[[Rene Bitorajac]]&lt;br/&gt; [[Igor Mešin]]&lt;br/&gt;'''2019. i 2021.'''&lt;br&gt;[[Igor Mešin]]&lt;br/&gt; [[Frano Ridjan]]
| žiri               = '''2009. - 2011.'''&lt;br/&gt;[[Enis Bešlagić]]&lt;br&gt;[[Nina Badrić]]&lt;br/&gt; [[Dubravko Merlić]]&lt;br/&gt;'''2016.'''&lt;br&gt; [[Mario Petreković]]&lt;br/&gt; [[Danijela Martinović]]&lt;br&gt; [[Martina Tomčić|Martina Tomčić Moskaljov]]&lt;br/&gt; [[Mislav Čavajda]]&lt;br/&gt; '''2017. - danas'''&lt;br&gt;[[Martina Tomčić|Martina Tomčić Moskaljov]]&lt;br&gt; [[Maja Šuput|Maja Šuput Tatarinov]]&lt;br/&gt; [[Janko Popović Volarić]]&lt;br/&gt; [[Davor Bilman]]
| gl_kompozitor      = 
| uvodna_gl          = 
| završna_gl         = 
| država             = {{ZD+X/H|HRV}}, {{ZD+X/B|BIH}}, {{ZD+X/C|CG}}
| jezik              = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| sezone             = 8
| emisije            = 
| trajanje_emisije   = 120-150 [[Minuta|min.]]
| prva_emisija       = [[25. rujna]] [[2009.]]
| posljednja_emisija = 
| prethodna          = 
| sljedeća           = 
| web stranica       = http://supertalent.novatv.hr/
}}
'''Supertalent''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[talent show]] koji se prikazivao od [[2009.]] godine.

U [[Travanj|travnju]] [[2021.]] godine započelo je snimanje posljednje, osme sezone showa koja je s emitiranjem započela [[26. rujna]], a završilo [[19. prosinca]] [[2021.]] godine na [[Nova TV|Novoj TV]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/supertalent/clanak/zanimljivosti/supertalent-ponovno-otvara-svoja-vrata---647762.html |title=Supertalent ponovno otvara svoja vrata! |date=14. travnja 2021. |work=novatv.hr |publisher=Nova TV |accessdate=14. travnja 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba |date=26. rujna 2021. |title=Posljednje pripreme su gotove! Žiri otkrio što se sprema u novoj sezoni Supertalenta - pogledajte! |url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/supertalent/clanak/zanimljivosti/maja-suput-janko-popovic-volaric-martina-tomcic-i-darvor-bilman-otkrili-sto-nas-ocekuje-u-supertalentu-2021---667991.html |url-status=live |website=Nova TV}}&lt;/ref&gt;

Dio je međunarodno poznatog [[Got talent (serijal)|''Got talent'']] serijala. Riječ je o emisiji koja preko audicija traži talente, od pjevanja, plesa, imitacije, sviranja te raznih ostalih vještina i talenata.

Voditelji emisije u prvih šest sezona bili su glumci [[Rene Bitorajac]] i [[Igor Mešin]]. U sedmoj sezoni dolazi do izmjene voditeljskog para. Uz [[Igor Mešin|Igora Mešina]], voditeljsku palicu preuzima i [[Frano Ridjan]], a isti dvojac nastavlja voditi show i u osmoj sezoni.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/frano-ridjan-pridruzuje-se-igoru-mesinu-u-voditeljskoj-ulozi-sedme-sezone-supertalenta---565263.html |title=Novo voditeljsko lice Supertalenta: Ove jeseni uz Igora Mešina gledat ćemo Franu Ridjana! |date=19. lipnja 2019. |work=dnevnik.hr |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=19. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

Početni žiri su činili glazbenici [[Nina Badrić]] i [[Dubravko Merlić]] te [[BiH|bosanskohercegovački]] [[glumac]] [[Enis Bešlagić]]. U 4. sezoni, 2016. godine, članovi žirija Supertalenta bili su [[Mislav Čavajda]], [[Mario Petreković]], [[Martina Tomčić|Martina Tomčić Moskaljov]] te [[Danijela Martinović]], dok su u petoj, šestoj, sedmoj i osmoj sezoni showa [[Maja Šuput|Maja Šuput Tatarinov]], [[Martina Tomčić|Martina Tomčić Moskaljov]], [[Janko Popović Volarić]] i [[Davor Bilman]]. U devetoj dolazi novi žiri Fabijan Petreković.

U prvoj sezoni pobijedio je [[Tihomir Bendelja]], u drugoj [[Viktorija Novosel]], u trećoj [[Promenada klub|Promenada Klub]], u četvrtoj [[Petar Bruno Basić]], u petoj Emil i Mateja, u šestoj [[Denis Barta]], u sedmoj [[Transform crew|plesna skupina Transform Crew]] te u osmoj [[Anatacha Filimone]].

==Sezone==

===Prva sezona (2009.)===
Emitiranje prve sezone showa započelo je [[25. rujna]] [[2009.]] godine, a završilo u [[Prosinac|prosincu]] [[2009.]] godine.

Pobjednik prve sezone ''Supertalenta'' je '''Tihomir Bendelja'''.

U prvoj sezoni emitiranja žiri su činili tri člana: [[Dubravko Merlić]], [[Nina Badrić]], [[Enis Bešlagić]].

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;3&quot; |Finalisti prve sezone
|-
! Natjecatelj
! Nastup
! Konačni poredak
|-
| Antonia Dora Pleško
| pjevanje
| 4. mjesto
|-
|- bgcolor=&quot;#CC9966&quot;
| Plesni klub Atomic Dance Factory
| ples
| 3. mjesto
|-
| Mateo Ravlija
| pjevanje
| 8. mjesto
|-
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| Monica Rogić
| pjevanje
| 2. mjesto
|-
| Nina Kraljić
| pjevanje
| 10. mjesto
|-
| Plesna skupina Sinovi
| ples
| 5. mjesto
|-
| Plesni studio Step by Step
| step
| 9. mjesto
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|'''Tihomir Bendelja'''
|'''ostalo'''
|'''1. mjesto'''
|-
| Plesni klub Unit X
| ples
| 7. mjesto
|-
| Deborah Šuker &amp; Marijan Kešinović
| ples
| 6. mjesto
|}

=== Druga sezona (2010.) ===
Druga sezona je počela s emitiranjem [[17. rujna]] [[2010.]] Pobjednica 2. sezone ''Supertalenta'' je '''Viktorija Novosel'''.

U drugoj sezoni emitiranja žiri su činili tri člana: [[Dubravko Merlić]], [[Nina Badrić]], [[Enis Bešlagić]].

{|class=&quot;wikitable&quot; style=text-align:center;
! colspan=&quot;3&quot; |Finalisti druge sezone
|-
! Natjecatelj
! Nastup
! Konačni poredak
|-
| Jana Klarić
| ostalo
| 6. mjesto
|-
| Petra Antolić
| pjevanje
| 9. mjesto
|-
| Skandal Bend
| ostalo
| 7. mjesto
|-
| Plesni klub D Vision
| ples
| 8. mjesto
|-
|- bgcolor =&quot;#CC9966&quot;
| Maja Terzić i Nessa
| talentirane životinje
| 3. mjesto
|-
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| '''Viktorija Novosel'''
| '''pjevanje i sviranje'''
| '''1. mjesto'''
|-
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| Aleksandar Olujić
| sviranje
| 2. mjesto
|- 
| Plesni studio D'N'F
| ples
| 4. mjesto
|-
| Kristijan Skočić i Kristijan Mihalić
| ples
| 5. mjesto
|-
| Antonija Barišić
| pjevanje
| 10. mjesto
|}

===Treća sezona (2011.)===
[[Nova TV]] započela je emitiranje treće sezone showa [[18. rujna]] [[2011.]], a završila [[18. prosinca]] [[2011.]] godine. Pobjednik 3. sezone ''Supertalenta'' je skupina '''Promenada klub'''.

U trećoj sezoni emitiranja žiri su činili tri člana: [[Dubravko Merlić]], [[Nina Badrić]], [[Enis Bešlagić]].

{|class=&quot;wikitable&quot; style=text-align:center;
! colspan=&quot;3&quot; |Finalisti treće sezone
|-
! Natjecatelj
! Nastup
! Konačni poredak
|-
| Borna Baričević i Iva Miljak
| ples
| 7. mjesto
|-
| [[Antonio Tkalec]]
| pjevanje
| 8. mjesto
|-
| Eva Pilić
| pjevanje
| 5. mjesto
|-
|- bgcolor =&quot;#CC9966&quot;
| Breakdance club Nexus
| ples
| 3. mjesto
|-
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| Borislav Vranić
| ostalo
| 2. mjesto
|-
| Rebecca Posavec
| pjevanje
| 6. mjesto
|-
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| '''Promenada Klub'''
| '''ostalo'''
| '''1. mjesto'''
|- 
| Plesni Punktovi Zagreb
| ples
| 10. mjesto
|-
| Endi Schrotter
| ples
| 4. mjesto
|-
| Plesna skupina Air Flow
| ples
| 9. mjesto
|}

===Četvrta sezona (2016.)===
Prijave za četvrtu sezonu započele su 9. studenog 2015. Snimanje audicija četvrte sezone Supertalenta je započelo u siječnju 2016., dok je emitiranje započelo [[13. ožujka]] [[2016.]] Veliko finale održalo se 12. lipnja 2016. Novost u četvrtoj sezoni je bila zlatni gumb koji su na audiciji imali pravo pritisnuti članovi žirija ili voditelji te kandidatu osigurati direktan plasman u polufinale.

Dobitnici zlatne ulaznice: '''Jelena Znaor, Plesna skupina Transform Crew, Tibor Matejčić, Tomy Mihičinac i A.K.A. Crescendo'''.

U četvrtoj sezoni emitiranja žiri su činili četiri člana: [[Mislav Čavajda]], [[Martina Tomčić]], [[Danijela Martinović]] i [[Mario Petreković]].

Pobjednik četvrte sezone Supertalenta je '''Petar Bruno Basić'''.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;3&quot; |Finalisti četvrte sezone
|-
! Natjecatelj
! Vrsta
! Poredak
|-
| A.K.A. Crescendo
| pjevanje
|
|-
|Devin Juraj
|ples
|
|-
|Erik Balija
|pjevanje
|
|-
|Jelena Znaor
|ostalo
|
|-
|Lana Kovačić i pas Vicky
|talentirane životinje
|
|-
|Luka Pirić
|ostalo
|
|-
|Malci
|ples
|
|-
|Plesni studio Step 'N' Jazz Dubrovnik
|ples
|
|-
|Tomy Mihičinac
|ostalo
|
|-
|Stjepan Magdić
|sviranje
|3. mjesto
|-
|-
|-
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|'''Petar Bruno Basić'''
|'''ostalo'''
|'''1. mjesto'''
|- 
| Plesni klub Brutala
| ples
|
|-
|Plesna skupina Transform Crew
| ples
|2. mjesto
|}

===Peta sezona (2017.)===
Prijave za petu sezonu počele su 9. svibnja 2017. Snimanje audicija pete sezone Supetalenta je počelo u lipnju 2017. Peta sezona je s emitiranjem počela 24. [[Rujan|rujna]] [[2017.]] godine, a završila 17. [[Prosinac|prosinca]] [[2017.]] godine. U petoj sezoni emitiranja žiri su činili: [[Davor Bilman]], [[Martina Tomčić]], [[Janko Popović Volarić]] i [[Maja Šuput]]. 

Dobitnici zlatne ulaznice: '''Scifidelity Orchestra, Martin Kutnar, Antonia Dora Pleško, Plesna skupina Sambastica te Antonio i Leopold.''' 

Pobjednici pete sezone showa su '''Emil i Mateja.'''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/showbuzz/mladi_i_neizbjezni/supertalent-2017-sedma-emisija-uzivo-ovdje-saznajte-tko-je-pobjednik---500059.html |title=Imamo pobjednike! Senzacionalni Emil i Mateja osvojili titulu novog Supertalenta |date=18. prosinca 2017. |work=dnevnik.hr |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=21. rujna 2018.}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;5&quot; |Finalisti pete sezone
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; | Nastup
! rowspan=&quot;2&quot; | Konačni poredak
! colspan=&quot;2&quot; |Glasovi u finalu
|-
!Broj glasova
!%
|- bgcolor=&quot;#CC9966&quot; 
| Gabrijel Čačić
| pjevanje
| 3. mjesto
|6.942
|10,70%
|-
| Plesni studio Step Boys
| ples
| 7. mjesto
|3.244
|5,00%
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| Martin Kutnar
| sviranje
| 2. mjesto
|10.185
|15,70%
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|'''Emil i Mateja'''
|'''ples'''
|'''1. mjesto'''
|'''15.765'''
|'''24,30%'''
|-
|- 
| Pavao Anić
| pjevanje
| 9. mjesto
|2.919
|4,50%
|-
|-
| Ritam zona
| ples
| 12. mjesto
|1.557
|2,40%
|-
|-
| Antonia Dora Pleško
| pjevanje
| 6. mjesto
|3.374
|5,20%
|- 
| Flipping Art Acrobatic Duo
| ostalo
| 10. mjesto
|2.790
|4,30%
|-
| Sestre Ramljak
| pjevanje
| 5. mjesto
|6.068
|9,40%
|-
| Plesna skupina Atomi
| ples
| 4. mjesto
|6.617
|10,20%
|-
|Scifidelity Orchestra
|ples
|11. mjesto
|2.400
|3,70%
|-
|Nina i Marin
|ples
|8. mjesto
|2.984
|4,60%
|}

===Šesta sezona (2018.)===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right&quot;
! Boja
! Značenje boje u tablicama
|-
!style=&quot;background:#ffff80; text-align:center&quot; colspan=&quot;1&quot; |
| prvoplasirana osoba po broju glasova
|-
!style=&quot;background:#ffe6ff; text-align:center&quot; colspan=&quot;1&quot; |
| finalist u odabiru žirija/drugoplasirani po glasovima
|-
|}

Emitiranje je započelo u [[Nedjelja|nedjelju]], [[23. rujna]] [[2018.]] u 20 sati na [[Nova TV|Novoj TV]], a finale je emitirano [[16. prosinca]] [[2018.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/showbuzz/inmagazin/sesta-sezona-supertalenta-od-nedjelje-u-20-sati---531342.html |title=Počinje Supertalent: Kakvi će nas sve talenti ove godine obarati s nogu?! |date=21. rujna 2018. |work=dnevnik.hr |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=21. rujna 2018.}}&lt;/ref&gt;

Dobitnici zlatne ulaznice: '''Akrobatska skupina Dunking Devils, Elena Brnić, Plesni klub Modus, Adna Šestić i Plesni klub Dance Queen'''.

Pobjednik šeste sezone showa je Denis Barta.

Ova sezone, osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], emisija se sa zaostatkom nekoliko tjedana prikazuje i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] putem kanala [[Nova BH]] kao i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] putem kanala [[Nova M]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/a338296/Vijesti/PINK-M-i-PINK-BH-postaju-NOVA-M-i-NOVA-BH.html |title=PINK M i PINK BH postaju NOVA M i NOVA BH |date=9. listopada 2018. |work=hr.n1info.com |publisher=N1 Hrvatska |accessdate=11. listopada 2018. |archive-date=10. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181010132756/http://hr.n1info.com/a338296/Vijesti/PINK-M-i-PINK-BH-postaju-NOVA-M-i-NOVA-BH.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 

U šestoj sezoni emitiranja žiri je isti kao i prethodne sezone: [[Davor Bilman]], [[Martina Tomčić]], [[Janko Popović Volarić]] i [[Maja Šuput]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/showbuzz/inmagazin/ziri-supertalenta---522084.html |title=Žiri Supertalenta otkrio što nas očekuje u novoj sezoni: ''Kriteriji su nam se postrožili'' |date=29. lipnja 2018. |work=dnevnik.hr |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=21. rujna 2018.}}&lt;/ref&gt;

==== Polufinala šeste sezone ====
&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:center; font-size:70%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |Prva polufinalna epizoda
! colspan=&quot;4&quot; |Druga polufinalna emisija
! colspan=&quot;4&quot; |Treća polufinalna emisija
! colspan=&quot;4&quot; |Četvrta polufinalna emisija
! colspan=&quot;4&quot; |Peta polufinalna emisija
|-
! colspan=&quot;4&quot; |11. studenog 2018.
! colspan=&quot;4&quot; |18. studenog 2018.
! colspan=&quot;4&quot; |25. studenog 2018.
! colspan=&quot;4&quot; |2. prosinca 2018.
! colspan=&quot;4&quot; |9. prosinca 2018.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
|-
!%
!Broj
!%
!Broj
!%
!Broj
!%
!Broj
!%
!Broj
|-
| 1.
|Cabaret á la Carte
|6,3%
|1160
|1.
|Niko Žiher
|9,1%
|1435
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''1.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Plesni klub Dance Queen'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''37,8%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''8029'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''1.'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''Elena Brnić'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''23,7%'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''5053'''
|1.
|Dance centar RiS
|15,7%
|4096
|-
| 2.
| Belmin Osmanbegović
|4,6%
|847
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''2.'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''Vanessa Jakac'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''20,5%'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''3234'''
|2.
|Leona Borovčak i Ben
|4,7%
|998
|2.
|Plesni klub Lana
|11,7%
|2495
|2.
|Paula Kopić
|4,5%
|1174
|-
| 3.
| Andrej Škedel
|17,4%
|3204
|3.
|Biba Struja
|5,3%
|836
|3.
|Dario Zvornik
|6,8%
|1444
|3.
|Daniel Đogaš
|3,2%
|682
|3.
|Akrobatska skupina Vertigo Variete
|1,8%
|470
|-
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''4.'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''Iva Augustinović'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''17,1%'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''3149'''
|4.
|Mario Guberina
|5,1%
|804
|4.
|Đulijano Jašarević
|11,6%
|2464
|4.
|Criminal Breakerz
|2,5%
|533
|4.
|Akrobatska skupina Dunking Devils
|14,6%
|3809
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''5.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Diego Siqueira'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''17,6%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''3241'''
| 5.
|Damir Mašić
|2,8%
|442
|5.
|Elizabeth Zacero
|2,6%
|552
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''5.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Denis Barta'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''41,9%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''8934'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''5.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Siniša Matijević'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''26,9%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''7017'''
|-
| 6.
| Maria Suvačarov
|5,9%
|1086
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''6.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Adna Šestić'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''35,6%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''5616'''
|6.
|Samir Salčin
|1,2%
|255
|6.
|Dora Pavlić
|3,9%
|832
|6.
|Renata Grunwald
|1,2%
|313
|-
| 7.
| Samir Nurkić
|9,1%
|1676
|7.
|Ivor Dvoršćak
|4,0%
|631
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''7.'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''Filip Rudan'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''21,6%'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''4588'''
|7.
|Aleksandar i Filip
|0,9%
|192
|7.
|Jan Samardžija
|9,2%
|2400
|-
| 8.
| Plesni klub Modus
|13,7%
|2523
|8.
|Blanka i Emilien
|7,6%
|1199
|8.
|Lea Milanović
|5,2%
|1105
|8.
|Natalija Stanisavljević
|1,1%
|235
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''8.'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''Marin Čačija'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''17,1%'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''4461'''
|-
| 9.
| Marčelo Selim
|2,1%
|387
|9.
|Marin Prpić
|2,6%
|410
|9.
|Plesni studio Fusion
|2,5%
|531
|9.
|Jernej Kozan
|7,3%
|1557
|9.
|Nensi Mitrović
|5,3%
|1383
|-
| 10.
| Joseandres Džerekarac
|6,2%
|1142
|10.
|Plesni klub Varidance
|7,6%
|1199
|10.
|Mirza Malkoč
|6,0%
|1275
|10.
|Plesni studio Flamenco Split
|3,9%
|832
|10.
|Ivan i Valentina
|3,7%
|965
|-
! colspan=&quot;3&quot; | UKUPNO
!18414
! colspan=&quot;3&quot; |UKUPNO
!15774
! colspan=&quot;3&quot; |UKUPNO
!21242
! colspan=&quot;3&quot; |UKUPNO
!21322
! colspan=&quot;3&quot; |UKUPNO
!26087
|-
| colspan=&quot;20&quot; |''&lt;big&gt;* Zbog prikaza rezultata kao relativni broj, prikaz u apsolutnom broju je računski izračun te nije u potpunosti jednak sumi ukupnog broja glasova.&lt;/big&gt;''
|}&lt;/center&gt;

==== Finale šeste sezone ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:60%; text-align:center; font-size:80%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;6&quot; |Finalna epizoda
|-
! colspan=&quot;6&quot; |16. prosinca 2018.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! rowspan=&quot;2&quot; |Aktivnost
! rowspan=&quot;2&quot; |Konačni poredak
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
|-
!%
!Broj
|-
| 1.
|Diego Siqueira
|ples
|10.  mjesto
|6,3%
|3.739
|-
| 2.
| Elena Brnić
|pjevanje
|9.  mjesto
|5,8%
|3.442
|-
| 3.
| Plesni klub Dance Queen
|ples
|3. mjesto
|11,5%
|6.825
|-
| 4.
| Adna Šestić
|pjevanje
|8. mjesto
|6,1%
|3.620
|-
|5.
| Siniša Matijević
|crtanje
|2. mjesto
|16,8%
|9.970
|-
| 6.
| Vanessa Jakac
|sviranje
|4. mjesto
|8,0%
|4.748
|-
|7.
|Đulijano Jašarević
|ples
|5. mjesto
|6,7%
|3.976
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''8.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Denis Barta'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''pjevanje i sviranje'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''1. mjesto'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''16,8%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''9.970'''
|-
|9.
|Andrej Škedel
|ostalo
|12. mjesto
|4,1%
|2.433
|-
| 10.
| Filip Rudan
|pjevanje
|7. mjesto
|6,0%
|3.561
|-
| 11.
| Marin Čačija
|ples
|6. mjesto
|6,5%
|3.858
|-
| 12.
| Iva Augustinović
|pjevanje
|11. mjesto
|5,5%
|3.264
|-
! colspan=&quot;5&quot; | UKUPNO
!59.347
|-
! colspan=&quot;6&quot; |''&lt;big&gt;* Zbog prikaza rezultata kao relativni broj, prikaz u apsolutnom broju je računski izračun te nije u potpunosti jednak sumi ukupnog broja glasova. Iz tog razloga matematički nije moguće izračunati razliku između prvoplasiranog i drugoplasiranog. Voditelji ističu razliku od 15 glasova.&lt;/big&gt;''
|}

=== Sedma sezona (2019.) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right&quot;
! Boja
! Značenje boje u tablicama
|-
!style=&quot;background:#ffff80; text-align:center&quot; colspan=&quot;1&quot; |
| prvoplasirana i drugoplasirana osoba po broju glasova
|-
!style=&quot;background:#ffe6ff; text-align:center&quot; colspan=&quot;1&quot; |
| finalist po odabiru žirija
|-
|}Prijave za sedmu sezonu započele su 16. prosinca 2018. Snimanje audicija počelo je u svibnju 2019., dok je emitiranje audicijskih emisija započelo 29. rujna 2019. godine. 

Voditeljski par sedme sezone showa su [[Igor Mešin]] i [[Frano Ridjan]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;  U sedmoj sezoni emitiranja ne dolazi do promjene sastava žirija, njega i dalje čine: [[Davor Bilman]], [[Martina Tomčić]], [[Janko Popović Volarić]] i [[Maja Šuput]].

Dobitnici zlatne ulaznice: '''Marko Antolković, Dream Team Babe, Gabriela Braičić, Plesna skupina Transform Crew i Matej Mateković.'''

U ovogodišnjoj sezoni došlo je do manjih promjena u pravilima. U finale prolaze dvije osobe/grupe koje ostvare najveći broj glasova po izboru gledatelja, a zatim žiri od preostalih kandidata bira još jednog, trećeg, tko prolazi u finale. U konačnici nakon četiri emisije uživo i 40 kandidata, u finalnoj epizodi nastupilo je 12 kandidata po izboru žirija i gledatelja.

Emitiranje emisija ove godine bilo je kroz 8 audicijskih epizoda, 4 emisije uživo i finalnu epizodu.

Pobjednik sedme sezone je plesna skupina '''Transform Crew'''.

==== Polufinalne epizode ====
&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:center; font-size:70%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;Prva polufinalna epizoda&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;Druga polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;Treća polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;Četvrta polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
|-
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;24. studenog 2019.&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;1. prosinca 2019.&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;8. prosinca 2019.&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;15. prosinca 2019.&lt;/big&gt;'''
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Broj glasova&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Broj glasova&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Broj glasova&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Broj glasova&lt;/big&gt;
|-
!&lt;big&gt;%&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;%&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;%&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;%&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Kristijan i Kristijan&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5,3%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1735&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Marko Antolković&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;20,8%&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;8505&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''Gabriela Braičić'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''20,5%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''3975'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Duo Giurintano&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9,10%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1690&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''&lt;big&gt;Hayford Okine&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''&lt;big&gt;11,2%&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''&lt;big&gt;3667&lt;/big&gt;'''
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Tin Golubić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5,5%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2249&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Siniša Hotko&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1,3%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;252&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Matej Mateković&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''29,70%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''5517'''&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Huo Cheng&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;12,0%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3929&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Nikolina Stepić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1,9%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;777&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Pop Rock škola Sarajevo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,7%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;911&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Ron Holsey&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;13,10%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2433&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Glazbena skupina Buki Skandal&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3,2%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1048&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Roza Pikutić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3,5%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1431&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Jakob Bergant&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;0,7%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;136&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''4.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''Duo Kamikazete'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''4,00%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''743'''&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Stella Scholaja&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;12,1%&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;3962&lt;/big&gt;'''
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Edi i Adna&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1,8%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;736&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Max i Đuro&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9,0%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1745&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Hrvoje Vekić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7,90%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1468&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Filippo Jorio&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2,3%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;753&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Petar Jojić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2,0%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;818&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Glazbena skupina Cota G4&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9,9%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1920&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Marija Šekerija&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,10%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;762&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Bend glazbene škole Bonar&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9,6%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3143&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Glazbena skupina Sarajevo Drum Orchestra&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;0,8%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;327&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Plesna skupina No Shame&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,9%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;950&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Lorenzo Guslandi&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1,80%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;334&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Dream Team Babe&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8,0%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2619&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''8.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''Benjamin Iličić'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''12,2%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''4989'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Sara i Đurica&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6,4%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1241&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Glazbeni duo The Pillers&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,30%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;799&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Damiano Roi&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;25,1%&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;8218&lt;/big&gt;'''
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Emina Bajtarević&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3,3%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1349&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''9.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''Stevie Starr'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''19,3%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''3742'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Mihael Rako&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8,20%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1523&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Plesni klub Universe Dance Crew&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;11,1%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3634&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Plesna skupina Transform Crew&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;48,2%&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''19709'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''Plesni studio Step'n'Jazz Dubrovnik'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''23,2%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''4499'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Dječji zbor glazbene škole Varaždin&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''17,70%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''3288'''&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;32.741&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;40.891&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;19.391&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''18.576'''&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;16&quot; |''&lt;big&gt;* Zbog prikaza rezultata kao relativni broj, prikaz u apsolutnom broju je računski izračun te nije u potpunosti jednak sumi ukupnog broja glasova.&lt;/big&gt;''
|}&lt;/center&gt;

==== Finalna epizoda ====
Datum emitiranja finalne epizode je ponedjeljak, [[23. prosinca]] [[2019.]] godine.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:center; font-size:70%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;6&quot; |&lt;big&gt;Finalna epizoda&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;6&quot; |&lt;big&gt;23. prosinca 2019.&lt;/big&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Aktivnost&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Konačni poredak&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Broj glasova&lt;/big&gt;
|-
!&lt;big&gt;%&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Damiano Roi&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,50%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.033&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Stella Scholaja&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,60%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.101&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Hayford Okine&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;11. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1,70%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1.146&lt;/big&gt;
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
|&lt;big&gt;'''4.'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''Marko Antolković'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''pjevanje'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''2. mjesto'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''12,20%'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''8.223'''&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Plesna skupina Transform Crew&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;ples&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;1. mjesto&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;40,30%&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;27.164&lt;/big&gt;'''
|-
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Benjamin Iličić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;10. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3,10%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2.090&lt;/big&gt;
|- bgcolor=&quot;#CC9966&quot;
|&lt;big&gt;'''7.'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''Plesni studio Step'n'Jazz Dubrovnik'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''ples'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''3. mjesto'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''9,10%'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''6.134'''&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Gabriela Braičić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8,70%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5.864&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Stevie Starr&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3,90%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2.629&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Matej Mateković&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6,50%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4.381&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Dječji zbor glazbene škole Varaždin&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,80%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.235&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;12.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Duo Kamikazete&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;12. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;0,80%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;539&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;5&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;67.404&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;6&quot; |''&lt;big&gt;* Zbog prikaza rezultata kao relativni broj, prikaz u apsolutnom broju je računski izračun te nije u potpunosti jednak sumi ukupnog broja glasova.&lt;/big&gt;''
|}

=== Osma sezona (2021.) ===
Prijave za osmu sezonu započele su [[1. prosinca]] [[2019.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/supertalent/clanak/zanimljivosti/otvorene-prijave-za-supertalentt-2---506630---506630.html |title=Otvorene prijave za Supertalent! |date=1. prosinca 2019. |work=novatv.hr |publisher=Nova TV |accessdate=1. prosinca 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181217062716/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/supertalent/clanak/zanimljivosti/otvorene-prijave-za-supertalentt-2---506630---506630.html |archivedate=17. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt;

Osma sezona započela je sa snimanjem u [[Travanj|travnju]] [[2021.]] godine, a emitiranje je započelo [[26. rujna]] [[2021.]] godine.

==== Polufinalne epizode ====
U osmoj sezoni showa, na kraju svake polufinalne epizode odluku o odabiru troje finalista donosit će žiri, a ne gledatelji. Sve polufinalne epizode snimane su unaprijed, a nedjeljom su prikazane u snimci.&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:center; font-size:70%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |'''&lt;big&gt;Prva polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;2&quot; |'''&lt;big&gt;Druga polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;2&quot; |'''&lt;big&gt;Treća polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;2&quot; |'''&lt;big&gt;Četvrta polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
|-
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;21. studenog 2021.&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;28. studenog 2021.&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;5. prosinca 2021.&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;12. prosinca 2021.&lt;/big&gt;
|-
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Josip Šušnjara&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Anatacha Filimone&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Trio Šubarić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Staneli&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Tara Skidmore&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Kristijan Penavić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Leteći duo Greta i Lara&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Mark Bagarić&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Anastasiia Mazur&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Shasha Cui&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Lucija Šarčević&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Siena Uremović&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Emilio Alcantara&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Oleg Tatarynov&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Plesna skupina Seven&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Cheerleading klub Bravo&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Marwen Torkhani&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Luana Cayres&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Fabijan Kovačević&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Taekwondo klub Marjan&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Azra Grljević&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Nola Rađenović Fijan&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Antonija Čelan Karuza&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Oleksandr Koblykov&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Matija i Fran&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Plesni studio Korak&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Tetiana Kundyk&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Lightwave Theater&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Antonijo Mitar&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Laura Baćak&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Polkaholiki&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Tia Mikić&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Christian Jerry Vale&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Braća Đuranović&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Šćepan Stojanović&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Sara Županović&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Jakov Jozinović&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Pretty Loud&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Virovitičke mažoretkinje&lt;/big&gt;
|}&lt;/center&gt;

==== Finalna epizoda ====
U finalnoj epizodi, nakon nastupa svih 12 finalista, žiri bira tri najbolja dok gledatelji u 15-minutnom glasovanjem telefonskim pozivima i SMS porukama od troje najboljih biraju pobjednika.

Pobjednica sezone je '''Anatacha Filimone'''.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:center; font-size:70%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;5&quot; |&lt;big&gt;Finalna epizoda&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;5&quot; |&lt;big&gt;19. prosinca 2021.&lt;/big&gt;
|-
!&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Aktivnost&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Konačni poredak&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj glasova (%)&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Josip Šušnjara&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Emilio Alcantara&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Azra Grljević&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ples&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''4.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''Anatacha Filimone'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''pjevanje'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;1. mjesto&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''57%'''&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Plesni studio Korak&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ples&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Oleg Tatarynov&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ples&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#CC9966&quot; |&lt;big&gt;'''7.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#CC9966&quot; |&lt;big&gt;'''Tetiana Kundyk'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#CC9966&quot; |&lt;big&gt;'''ostalo'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#CC9966&quot; |&lt;big&gt;'''3. mjesto'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#CC9966&quot; |&lt;big&gt;15,2%&lt;/big&gt;
|-
| &lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
| &lt;big&gt;Lucija Šarčević&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje i sviranje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
| &lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
| &lt;big&gt;Fabijan Kovačević&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Mark Bagarić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Taekwondo klub Marjan&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:silver&quot; |&lt;big&gt;'''12.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:silver&quot; |&lt;big&gt;'''Siena Uremović'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:silver&quot; |&lt;big&gt;'''ples'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:silver&quot; |&lt;big&gt;'''2. mjesto'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:silver&quot; |&lt;big&gt;27,8%&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;5&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;5&quot; |''&lt;big&gt;* Zbog prikaza rezultata kao relativni broj, prikaz u apsolutnom broju je računski izračun te nije u potpunosti jednak sumi ukupnog broja glasova.&lt;/big&gt;''
|}

=== Deveta sezona ===
Prijave za devetu sezonu započele su 12. [[Prosinac|prosinca]] [[2021.]] godine. 

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
* [https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/supertalent/ Službena stranica]
* [https://www.youtube.com/channel/UCq6NBOVfJ3UG2oGojL44E6w Službeni Youtube kanal]

[[Kategorija:Reality show]]</text>
      <sha1>rurdgdl7exvi302k0ikw8xvc4dx0pa8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432433</id>
      <parentid>6432289</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:28:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>95.168.105.16</ip>
      </contributor>
      <comment>Netočna informacija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36643" xml:space="preserve">{{Infookvir TV emisija
| ime                = Supertalent (Hrvatska)
| slika              = Supertalent2018.png
| ime_2              = 
| žanr               = 
| format             = [[Reality show|Reality]] [[talent show]]
| smislio            = [[Simon Cowell]]
| realizator         = 
| urednik            = 
| producent          = 
| tv_kuća            = [[Nova TV]], [[Nova BH]], [[Nova M]]
| voditelj           = '''2009. - 2011.; 2016. - 2018.'''&lt;br&gt;[[Rene Bitorajac]]&lt;br/&gt; [[Igor Mešin]]&lt;br/&gt;'''2019. i 2021.'''&lt;br&gt;[[Igor Mešin]]&lt;br/&gt; [[Frano Ridjan]]
| žiri               = '''2009. - 2011.'''&lt;br/&gt;[[Enis Bešlagić]]&lt;br&gt;[[Nina Badrić]]&lt;br/&gt; [[Dubravko Merlić]]&lt;br/&gt;'''2016.'''&lt;br&gt; [[Mario Petreković]]&lt;br/&gt; [[Danijela Martinović]]&lt;br&gt; [[Martina Tomčić|Martina Tomčić Moskaljov]]&lt;br/&gt; [[Mislav Čavajda]]&lt;br/&gt; '''2017. - danas'''&lt;br&gt;[[Martina Tomčić|Martina Tomčić Moskaljov]]&lt;br&gt; [[Maja Šuput|Maja Šuput Tatarinov]]&lt;br/&gt; [[Janko Popović Volarić]]&lt;br/&gt; [[Davor Bilman]]
| gl_kompozitor      = 
| uvodna_gl          = 
| završna_gl         = 
| država             = {{ZD+X/H|HRV}}, {{ZD+X/B|BIH}}, {{ZD+X/C|CG}}
| jezik              = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| sezone             = 8
| emisije            = 
| trajanje_emisije   = 120-150 [[Minuta|min.]]
| prva_emisija       = [[25. rujna]] [[2009.]]
| posljednja_emisija = 
| prethodna          = 
| sljedeća           = 
| web stranica       = http://supertalent.novatv.hr/
}}
'''Supertalent''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[talent show]] koji se prikazivao od [[2009.]] godine.

U [[Travanj|travnju]] [[2021.]] godine započelo je snimanje posljednje, osme sezone showa koja je s emitiranjem započela [[26. rujna]], a završilo [[19. prosinca]] [[2021.]] godine na [[Nova TV|Novoj TV]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/supertalent/clanak/zanimljivosti/supertalent-ponovno-otvara-svoja-vrata---647762.html |title=Supertalent ponovno otvara svoja vrata! |date=14. travnja 2021. |work=novatv.hr |publisher=Nova TV |accessdate=14. travnja 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba |date=26. rujna 2021. |title=Posljednje pripreme su gotove! Žiri otkrio što se sprema u novoj sezoni Supertalenta - pogledajte! |url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/supertalent/clanak/zanimljivosti/maja-suput-janko-popovic-volaric-martina-tomcic-i-darvor-bilman-otkrili-sto-nas-ocekuje-u-supertalentu-2021---667991.html |url-status=live |website=Nova TV}}&lt;/ref&gt;

Dio je međunarodno poznatog [[Got talent (serijal)|''Got talent'']] serijala. Riječ je o emisiji koja preko audicija traži talente, od pjevanja, plesa, imitacije, sviranja te raznih ostalih vještina i talenata.

Voditelji emisije u prvih šest sezona bili su glumci [[Rene Bitorajac]] i [[Igor Mešin]]. U sedmoj sezoni dolazi do izmjene voditeljskog para. Uz [[Igor Mešin|Igora Mešina]], voditeljsku palicu preuzima i [[Frano Ridjan]], a isti dvojac nastavlja voditi show i u osmoj sezoni.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/frano-ridjan-pridruzuje-se-igoru-mesinu-u-voditeljskoj-ulozi-sedme-sezone-supertalenta---565263.html |title=Novo voditeljsko lice Supertalenta: Ove jeseni uz Igora Mešina gledat ćemo Franu Ridjana! |date=19. lipnja 2019. |work=dnevnik.hr |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=19. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

Početni žiri su činili glazbenici [[Nina Badrić]] i [[Dubravko Merlić]] te [[BiH|bosanskohercegovački]] [[glumac]] [[Enis Bešlagić]]. U 4. sezoni, 2016. godine, članovi žirija Supertalenta bili su [[Mislav Čavajda]], [[Mario Petreković]], [[Martina Tomčić|Martina Tomčić Moskaljov]] te [[Danijela Martinović]], dok su u petoj, šestoj, sedmoj i osmoj sezoni showa [[Maja Šuput|Maja Šuput Tatarinov]], [[Martina Tomčić|Martina Tomčić Moskaljov]], [[Janko Popović Volarić]] i [[Davor Bilman]]. U devetoj dolazi novi žiri Fabijan Pavao Medvešek.

U prvoj sezoni pobijedio je [[Tihomir Bendelja]], u drugoj [[Viktorija Novosel]], u trećoj [[Promenada klub|Promenada Klub]], u četvrtoj [[Petar Bruno Basić]], u petoj Emil i Mateja, u šestoj [[Denis Barta]], u sedmoj [[Transform crew|plesna skupina Transform Crew]] te u osmoj [[Anatacha Filimone]].

==Sezone==

===Prva sezona (2009.)===
Emitiranje prve sezone showa započelo je [[25. rujna]] [[2009.]] godine, a završilo u [[Prosinac|prosincu]] [[2009.]] godine.

Pobjednik prve sezone ''Supertalenta'' je '''Tihomir Bendelja'''.

U prvoj sezoni emitiranja žiri su činili tri člana: [[Dubravko Merlić]], [[Nina Badrić]], [[Enis Bešlagić]].

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;3&quot; |Finalisti prve sezone
|-
! Natjecatelj
! Nastup
! Konačni poredak
|-
| Antonia Dora Pleško
| pjevanje
| 4. mjesto
|-
|- bgcolor=&quot;#CC9966&quot;
| Plesni klub Atomic Dance Factory
| ples
| 3. mjesto
|-
| Mateo Ravlija
| pjevanje
| 8. mjesto
|-
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| Monica Rogić
| pjevanje
| 2. mjesto
|-
| Nina Kraljić
| pjevanje
| 10. mjesto
|-
| Plesna skupina Sinovi
| ples
| 5. mjesto
|-
| Plesni studio Step by Step
| step
| 9. mjesto
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|'''Tihomir Bendelja'''
|'''ostalo'''
|'''1. mjesto'''
|-
| Plesni klub Unit X
| ples
| 7. mjesto
|-
| Deborah Šuker &amp; Marijan Kešinović
| ples
| 6. mjesto
|}

=== Druga sezona (2010.) ===
Druga sezona je počela s emitiranjem [[17. rujna]] [[2010.]] Pobjednica 2. sezone ''Supertalenta'' je '''Viktorija Novosel'''.

U drugoj sezoni emitiranja žiri su činili tri člana: [[Dubravko Merlić]], [[Nina Badrić]], [[Enis Bešlagić]].

{|class=&quot;wikitable&quot; style=text-align:center;
! colspan=&quot;3&quot; |Finalisti druge sezone
|-
! Natjecatelj
! Nastup
! Konačni poredak
|-
| Jana Klarić
| ostalo
| 6. mjesto
|-
| Petra Antolić
| pjevanje
| 9. mjesto
|-
| Skandal Bend
| ostalo
| 7. mjesto
|-
| Plesni klub D Vision
| ples
| 8. mjesto
|-
|- bgcolor =&quot;#CC9966&quot;
| Maja Terzić i Nessa
| talentirane životinje
| 3. mjesto
|-
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| '''Viktorija Novosel'''
| '''pjevanje i sviranje'''
| '''1. mjesto'''
|-
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| Aleksandar Olujić
| sviranje
| 2. mjesto
|- 
| Plesni studio D'N'F
| ples
| 4. mjesto
|-
| Kristijan Skočić i Kristijan Mihalić
| ples
| 5. mjesto
|-
| Antonija Barišić
| pjevanje
| 10. mjesto
|}

===Treća sezona (2011.)===
[[Nova TV]] započela je emitiranje treće sezone showa [[18. rujna]] [[2011.]], a završila [[18. prosinca]] [[2011.]] godine. Pobjednik 3. sezone ''Supertalenta'' je skupina '''Promenada klub'''.

U trećoj sezoni emitiranja žiri su činili tri člana: [[Dubravko Merlić]], [[Nina Badrić]], [[Enis Bešlagić]].

{|class=&quot;wikitable&quot; style=text-align:center;
! colspan=&quot;3&quot; |Finalisti treće sezone
|-
! Natjecatelj
! Nastup
! Konačni poredak
|-
| Borna Baričević i Iva Miljak
| ples
| 7. mjesto
|-
| [[Antonio Tkalec]]
| pjevanje
| 8. mjesto
|-
| Eva Pilić
| pjevanje
| 5. mjesto
|-
|- bgcolor =&quot;#CC9966&quot;
| Breakdance club Nexus
| ples
| 3. mjesto
|-
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| Borislav Vranić
| ostalo
| 2. mjesto
|-
| Rebecca Posavec
| pjevanje
| 6. mjesto
|-
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| '''Promenada Klub'''
| '''ostalo'''
| '''1. mjesto'''
|- 
| Plesni Punktovi Zagreb
| ples
| 10. mjesto
|-
| Endi Schrotter
| ples
| 4. mjesto
|-
| Plesna skupina Air Flow
| ples
| 9. mjesto
|}

===Četvrta sezona (2016.)===
Prijave za četvrtu sezonu započele su 9. studenog 2015. Snimanje audicija četvrte sezone Supertalenta je započelo u siječnju 2016., dok je emitiranje započelo [[13. ožujka]] [[2016.]] Veliko finale održalo se 12. lipnja 2016. Novost u četvrtoj sezoni je bila zlatni gumb koji su na audiciji imali pravo pritisnuti članovi žirija ili voditelji te kandidatu osigurati direktan plasman u polufinale.

Dobitnici zlatne ulaznice: '''Jelena Znaor, Plesna skupina Transform Crew, Tibor Matejčić, Tomy Mihičinac i A.K.A. Crescendo'''.

U četvrtoj sezoni emitiranja žiri su činili četiri člana: [[Mislav Čavajda]], [[Martina Tomčić]], [[Danijela Martinović]] i [[Mario Petreković]].

Pobjednik četvrte sezone Supertalenta je '''Petar Bruno Basić'''.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;3&quot; |Finalisti četvrte sezone
|-
! Natjecatelj
! Vrsta
! Poredak
|-
| A.K.A. Crescendo
| pjevanje
|
|-
|Devin Juraj
|ples
|
|-
|Erik Balija
|pjevanje
|
|-
|Jelena Znaor
|ostalo
|
|-
|Lana Kovačić i pas Vicky
|talentirane životinje
|
|-
|Luka Pirić
|ostalo
|
|-
|Malci
|ples
|
|-
|Plesni studio Step 'N' Jazz Dubrovnik
|ples
|
|-
|Tomy Mihičinac
|ostalo
|
|-
|Stjepan Magdić
|sviranje
|3. mjesto
|-
|-
|-
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|'''Petar Bruno Basić'''
|'''ostalo'''
|'''1. mjesto'''
|- 
| Plesni klub Brutala
| ples
|
|-
|Plesna skupina Transform Crew
| ples
|2. mjesto
|}

===Peta sezona (2017.)===
Prijave za petu sezonu počele su 9. svibnja 2017. Snimanje audicija pete sezone Supetalenta je počelo u lipnju 2017. Peta sezona je s emitiranjem počela 24. [[Rujan|rujna]] [[2017.]] godine, a završila 17. [[Prosinac|prosinca]] [[2017.]] godine. U petoj sezoni emitiranja žiri su činili: [[Davor Bilman]], [[Martina Tomčić]], [[Janko Popović Volarić]] i [[Maja Šuput]]. 

Dobitnici zlatne ulaznice: '''Scifidelity Orchestra, Martin Kutnar, Antonia Dora Pleško, Plesna skupina Sambastica te Antonio i Leopold.''' 

Pobjednici pete sezone showa su '''Emil i Mateja.'''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/showbuzz/mladi_i_neizbjezni/supertalent-2017-sedma-emisija-uzivo-ovdje-saznajte-tko-je-pobjednik---500059.html |title=Imamo pobjednike! Senzacionalni Emil i Mateja osvojili titulu novog Supertalenta |date=18. prosinca 2017. |work=dnevnik.hr |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=21. rujna 2018.}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;5&quot; |Finalisti pete sezone
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; | Nastup
! rowspan=&quot;2&quot; | Konačni poredak
! colspan=&quot;2&quot; |Glasovi u finalu
|-
!Broj glasova
!%
|- bgcolor=&quot;#CC9966&quot; 
| Gabrijel Čačić
| pjevanje
| 3. mjesto
|6.942
|10,70%
|-
| Plesni studio Step Boys
| ples
| 7. mjesto
|3.244
|5,00%
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| Martin Kutnar
| sviranje
| 2. mjesto
|10.185
|15,70%
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|'''Emil i Mateja'''
|'''ples'''
|'''1. mjesto'''
|'''15.765'''
|'''24,30%'''
|-
|- 
| Pavao Anić
| pjevanje
| 9. mjesto
|2.919
|4,50%
|-
|-
| Ritam zona
| ples
| 12. mjesto
|1.557
|2,40%
|-
|-
| Antonia Dora Pleško
| pjevanje
| 6. mjesto
|3.374
|5,20%
|- 
| Flipping Art Acrobatic Duo
| ostalo
| 10. mjesto
|2.790
|4,30%
|-
| Sestre Ramljak
| pjevanje
| 5. mjesto
|6.068
|9,40%
|-
| Plesna skupina Atomi
| ples
| 4. mjesto
|6.617
|10,20%
|-
|Scifidelity Orchestra
|ples
|11. mjesto
|2.400
|3,70%
|-
|Nina i Marin
|ples
|8. mjesto
|2.984
|4,60%
|}

===Šesta sezona (2018.)===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right&quot;
! Boja
! Značenje boje u tablicama
|-
!style=&quot;background:#ffff80; text-align:center&quot; colspan=&quot;1&quot; |
| prvoplasirana osoba po broju glasova
|-
!style=&quot;background:#ffe6ff; text-align:center&quot; colspan=&quot;1&quot; |
| finalist u odabiru žirija/drugoplasirani po glasovima
|-
|}

Emitiranje je započelo u [[Nedjelja|nedjelju]], [[23. rujna]] [[2018.]] u 20 sati na [[Nova TV|Novoj TV]], a finale je emitirano [[16. prosinca]] [[2018.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/showbuzz/inmagazin/sesta-sezona-supertalenta-od-nedjelje-u-20-sati---531342.html |title=Počinje Supertalent: Kakvi će nas sve talenti ove godine obarati s nogu?! |date=21. rujna 2018. |work=dnevnik.hr |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=21. rujna 2018.}}&lt;/ref&gt;

Dobitnici zlatne ulaznice: '''Akrobatska skupina Dunking Devils, Elena Brnić, Plesni klub Modus, Adna Šestić i Plesni klub Dance Queen'''.

Pobjednik šeste sezone showa je Denis Barta.

Ova sezone, osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], emisija se sa zaostatkom nekoliko tjedana prikazuje i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] putem kanala [[Nova BH]] kao i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] putem kanala [[Nova M]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/a338296/Vijesti/PINK-M-i-PINK-BH-postaju-NOVA-M-i-NOVA-BH.html |title=PINK M i PINK BH postaju NOVA M i NOVA BH |date=9. listopada 2018. |work=hr.n1info.com |publisher=N1 Hrvatska |accessdate=11. listopada 2018. |archive-date=10. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181010132756/http://hr.n1info.com/a338296/Vijesti/PINK-M-i-PINK-BH-postaju-NOVA-M-i-NOVA-BH.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 

U šestoj sezoni emitiranja žiri je isti kao i prethodne sezone: [[Davor Bilman]], [[Martina Tomčić]], [[Janko Popović Volarić]] i [[Maja Šuput]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/showbuzz/inmagazin/ziri-supertalenta---522084.html |title=Žiri Supertalenta otkrio što nas očekuje u novoj sezoni: ''Kriteriji su nam se postrožili'' |date=29. lipnja 2018. |work=dnevnik.hr |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=21. rujna 2018.}}&lt;/ref&gt;

==== Polufinala šeste sezone ====
&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:center; font-size:70%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |Prva polufinalna epizoda
! colspan=&quot;4&quot; |Druga polufinalna emisija
! colspan=&quot;4&quot; |Treća polufinalna emisija
! colspan=&quot;4&quot; |Četvrta polufinalna emisija
! colspan=&quot;4&quot; |Peta polufinalna emisija
|-
! colspan=&quot;4&quot; |11. studenog 2018.
! colspan=&quot;4&quot; |18. studenog 2018.
! colspan=&quot;4&quot; |25. studenog 2018.
! colspan=&quot;4&quot; |2. prosinca 2018.
! colspan=&quot;4&quot; |9. prosinca 2018.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
|-
!%
!Broj
!%
!Broj
!%
!Broj
!%
!Broj
!%
!Broj
|-
| 1.
|Cabaret á la Carte
|6,3%
|1160
|1.
|Niko Žiher
|9,1%
|1435
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''1.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Plesni klub Dance Queen'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''37,8%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''8029'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''1.'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''Elena Brnić'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''23,7%'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''5053'''
|1.
|Dance centar RiS
|15,7%
|4096
|-
| 2.
| Belmin Osmanbegović
|4,6%
|847
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''2.'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''Vanessa Jakac'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''20,5%'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''3234'''
|2.
|Leona Borovčak i Ben
|4,7%
|998
|2.
|Plesni klub Lana
|11,7%
|2495
|2.
|Paula Kopić
|4,5%
|1174
|-
| 3.
| Andrej Škedel
|17,4%
|3204
|3.
|Biba Struja
|5,3%
|836
|3.
|Dario Zvornik
|6,8%
|1444
|3.
|Daniel Đogaš
|3,2%
|682
|3.
|Akrobatska skupina Vertigo Variete
|1,8%
|470
|-
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''4.'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''Iva Augustinović'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''17,1%'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''3149'''
|4.
|Mario Guberina
|5,1%
|804
|4.
|Đulijano Jašarević
|11,6%
|2464
|4.
|Criminal Breakerz
|2,5%
|533
|4.
|Akrobatska skupina Dunking Devils
|14,6%
|3809
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''5.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Diego Siqueira'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''17,6%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''3241'''
| 5.
|Damir Mašić
|2,8%
|442
|5.
|Elizabeth Zacero
|2,6%
|552
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''5.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Denis Barta'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''41,9%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''8934'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''5.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Siniša Matijević'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''26,9%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''7017'''
|-
| 6.
| Maria Suvačarov
|5,9%
|1086
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''6.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Adna Šestić'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''35,6%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''5616'''
|6.
|Samir Salčin
|1,2%
|255
|6.
|Dora Pavlić
|3,9%
|832
|6.
|Renata Grunwald
|1,2%
|313
|-
| 7.
| Samir Nurkić
|9,1%
|1676
|7.
|Ivor Dvoršćak
|4,0%
|631
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''7.'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''Filip Rudan'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''21,6%'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''4588'''
|7.
|Aleksandar i Filip
|0,9%
|192
|7.
|Jan Samardžija
|9,2%
|2400
|-
| 8.
| Plesni klub Modus
|13,7%
|2523
|8.
|Blanka i Emilien
|7,6%
|1199
|8.
|Lea Milanović
|5,2%
|1105
|8.
|Natalija Stanisavljević
|1,1%
|235
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''8.'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''Marin Čačija'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''17,1%'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''4461'''
|-
| 9.
| Marčelo Selim
|2,1%
|387
|9.
|Marin Prpić
|2,6%
|410
|9.
|Plesni studio Fusion
|2,5%
|531
|9.
|Jernej Kozan
|7,3%
|1557
|9.
|Nensi Mitrović
|5,3%
|1383
|-
| 10.
| Joseandres Džerekarac
|6,2%
|1142
|10.
|Plesni klub Varidance
|7,6%
|1199
|10.
|Mirza Malkoč
|6,0%
|1275
|10.
|Plesni studio Flamenco Split
|3,9%
|832
|10.
|Ivan i Valentina
|3,7%
|965
|-
! colspan=&quot;3&quot; | UKUPNO
!18414
! colspan=&quot;3&quot; |UKUPNO
!15774
! colspan=&quot;3&quot; |UKUPNO
!21242
! colspan=&quot;3&quot; |UKUPNO
!21322
! colspan=&quot;3&quot; |UKUPNO
!26087
|-
| colspan=&quot;20&quot; |''&lt;big&gt;* Zbog prikaza rezultata kao relativni broj, prikaz u apsolutnom broju je računski izračun te nije u potpunosti jednak sumi ukupnog broja glasova.&lt;/big&gt;''
|}&lt;/center&gt;

==== Finale šeste sezone ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:60%; text-align:center; font-size:80%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;6&quot; |Finalna epizoda
|-
! colspan=&quot;6&quot; |16. prosinca 2018.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Rb.
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime kandidata
! rowspan=&quot;2&quot; |Aktivnost
! rowspan=&quot;2&quot; |Konačni poredak
! colspan=&quot;2&quot; |Broj glasova
|-
!%
!Broj
|-
| 1.
|Diego Siqueira
|ples
|10.  mjesto
|6,3%
|3.739
|-
| 2.
| Elena Brnić
|pjevanje
|9.  mjesto
|5,8%
|3.442
|-
| 3.
| Plesni klub Dance Queen
|ples
|3. mjesto
|11,5%
|6.825
|-
| 4.
| Adna Šestić
|pjevanje
|8. mjesto
|6,1%
|3.620
|-
|5.
| Siniša Matijević
|crtanje
|2. mjesto
|16,8%
|9.970
|-
| 6.
| Vanessa Jakac
|sviranje
|4. mjesto
|8,0%
|4.748
|-
|7.
|Đulijano Jašarević
|ples
|5. mjesto
|6,7%
|3.976
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''8.'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''Denis Barta'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''pjevanje i sviranje'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''1. mjesto'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''16,8%'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''9.970'''
|-
|9.
|Andrej Škedel
|ostalo
|12. mjesto
|4,1%
|2.433
|-
| 10.
| Filip Rudan
|pjevanje
|7. mjesto
|6,0%
|3.561
|-
| 11.
| Marin Čačija
|ples
|6. mjesto
|6,5%
|3.858
|-
| 12.
| Iva Augustinović
|pjevanje
|11. mjesto
|5,5%
|3.264
|-
! colspan=&quot;5&quot; | UKUPNO
!59.347
|-
! colspan=&quot;6&quot; |''&lt;big&gt;* Zbog prikaza rezultata kao relativni broj, prikaz u apsolutnom broju je računski izračun te nije u potpunosti jednak sumi ukupnog broja glasova. Iz tog razloga matematički nije moguće izračunati razliku između prvoplasiranog i drugoplasiranog. Voditelji ističu razliku od 15 glasova.&lt;/big&gt;''
|}

=== Sedma sezona (2019.) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right&quot;
! Boja
! Značenje boje u tablicama
|-
!style=&quot;background:#ffff80; text-align:center&quot; colspan=&quot;1&quot; |
| prvoplasirana i drugoplasirana osoba po broju glasova
|-
!style=&quot;background:#ffe6ff; text-align:center&quot; colspan=&quot;1&quot; |
| finalist po odabiru žirija
|-
|}Prijave za sedmu sezonu započele su 16. prosinca 2018. Snimanje audicija počelo je u svibnju 2019., dok je emitiranje audicijskih emisija započelo 29. rujna 2019. godine. 

Voditeljski par sedme sezone showa su [[Igor Mešin]] i [[Frano Ridjan]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;  U sedmoj sezoni emitiranja ne dolazi do promjene sastava žirija, njega i dalje čine: [[Davor Bilman]], [[Martina Tomčić]], [[Janko Popović Volarić]] i [[Maja Šuput]].

Dobitnici zlatne ulaznice: '''Marko Antolković, Dream Team Babe, Gabriela Braičić, Plesna skupina Transform Crew i Matej Mateković.'''

U ovogodišnjoj sezoni došlo je do manjih promjena u pravilima. U finale prolaze dvije osobe/grupe koje ostvare najveći broj glasova po izboru gledatelja, a zatim žiri od preostalih kandidata bira još jednog, trećeg, tko prolazi u finale. U konačnici nakon četiri emisije uživo i 40 kandidata, u finalnoj epizodi nastupilo je 12 kandidata po izboru žirija i gledatelja.

Emitiranje emisija ove godine bilo je kroz 8 audicijskih epizoda, 4 emisije uživo i finalnu epizodu.

Pobjednik sedme sezone je plesna skupina '''Transform Crew'''.

==== Polufinalne epizode ====
&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:center; font-size:70%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;Prva polufinalna epizoda&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;Druga polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;Treća polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;Četvrta polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
|-
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;24. studenog 2019.&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;1. prosinca 2019.&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;8. prosinca 2019.&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;4&quot; |'''&lt;big&gt;15. prosinca 2019.&lt;/big&gt;'''
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Broj glasova&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Broj glasova&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Broj glasova&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Broj glasova&lt;/big&gt;
|-
!&lt;big&gt;%&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;%&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;%&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;%&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Kristijan i Kristijan&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5,3%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1735&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Marko Antolković&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;20,8%&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;8505&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''Gabriela Braičić'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''20,5%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''3975'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Duo Giurintano&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9,10%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1690&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''&lt;big&gt;Hayford Okine&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''&lt;big&gt;11,2%&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |'''&lt;big&gt;3667&lt;/big&gt;'''
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Tin Golubić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5,5%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2249&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Siniša Hotko&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1,3%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;252&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Matej Mateković&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''29,70%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''5517'''&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Huo Cheng&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;12,0%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3929&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Nikolina Stepić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1,9%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;777&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Pop Rock škola Sarajevo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,7%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;911&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Ron Holsey&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;13,10%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2433&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Glazbena skupina Buki Skandal&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3,2%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1048&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Roza Pikutić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3,5%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1431&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Jakob Bergant&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;0,7%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;136&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''4.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''Duo Kamikazete'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''4,00%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''743'''&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Stella Scholaja&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;12,1%&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;3962&lt;/big&gt;'''
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Edi i Adna&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1,8%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;736&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Max i Đuro&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9,0%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1745&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Hrvoje Vekić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7,90%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1468&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Filippo Jorio&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2,3%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;753&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Petar Jojić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2,0%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;818&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Glazbena skupina Cota G4&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9,9%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1920&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Marija Šekerija&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,10%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;762&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Bend glazbene škole Bonar&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9,6%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3143&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Glazbena skupina Sarajevo Drum Orchestra&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;0,8%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;327&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Plesna skupina No Shame&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,9%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;950&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Lorenzo Guslandi&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1,80%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;334&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Dream Team Babe&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8,0%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2619&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''8.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''Benjamin Iličić'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''12,2%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''4989'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Sara i Đurica&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6,4%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1241&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Glazbeni duo The Pillers&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,30%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;799&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Damiano Roi&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;25,1%&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;8218&lt;/big&gt;'''
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Emina Bajtarević&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3,3%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1349&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''9.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''Stevie Starr'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''19,3%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffe6ff&quot; |&lt;big&gt;'''3742'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Mihael Rako&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8,20%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1523&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Plesni klub Universe Dance Crew&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;11,1%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3634&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Plesna skupina Transform Crew&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;48,2%&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''19709'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''Plesni studio Step'n'Jazz Dubrovnik'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''23,2%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''4499'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Dječji zbor glazbene škole Varaždin&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''17,70%'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''3288'''&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;32.741&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;40.891&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;19.391&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;3&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''18.576'''&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;16&quot; |''&lt;big&gt;* Zbog prikaza rezultata kao relativni broj, prikaz u apsolutnom broju je računski izračun te nije u potpunosti jednak sumi ukupnog broja glasova.&lt;/big&gt;''
|}&lt;/center&gt;

==== Finalna epizoda ====
Datum emitiranja finalne epizode je ponedjeljak, [[23. prosinca]] [[2019.]] godine.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:center; font-size:70%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;6&quot; |&lt;big&gt;Finalna epizoda&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;6&quot; |&lt;big&gt;23. prosinca 2019.&lt;/big&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Aktivnost&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Konačni poredak&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;Broj glasova&lt;/big&gt;
|-
!&lt;big&gt;%&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Damiano Roi&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,50%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.033&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Stella Scholaja&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,60%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.101&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Hayford Okine&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;11. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1,70%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1.146&lt;/big&gt;
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
|&lt;big&gt;'''4.'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''Marko Antolković'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''pjevanje'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''2. mjesto'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''12,20%'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''8.223'''&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;Plesna skupina Transform Crew&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;ples&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;1. mjesto&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;40,30%&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;27.164&lt;/big&gt;'''
|-
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Benjamin Iličić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;10. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3,10%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2.090&lt;/big&gt;
|- bgcolor=&quot;#CC9966&quot;
|&lt;big&gt;'''7.'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''Plesni studio Step'n'Jazz Dubrovnik'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''ples'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''3. mjesto'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''9,10%'''&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;'''6.134'''&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Gabriela Braičić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8,70%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5.864&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Stevie Starr&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3,90%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2.629&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Matej Mateković&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6,50%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4.381&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Dječji zbor glazbene škole Varaždin&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4,80%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.235&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;12.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Duo Kamikazete&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;12. mjesto&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;0,80%&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;539&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;5&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;67.404&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;6&quot; |''&lt;big&gt;* Zbog prikaza rezultata kao relativni broj, prikaz u apsolutnom broju je računski izračun te nije u potpunosti jednak sumi ukupnog broja glasova.&lt;/big&gt;''
|}

=== Osma sezona (2021.) ===
Prijave za osmu sezonu započele su [[1. prosinca]] [[2019.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/supertalent/clanak/zanimljivosti/otvorene-prijave-za-supertalentt-2---506630---506630.html |title=Otvorene prijave za Supertalent! |date=1. prosinca 2019. |work=novatv.hr |publisher=Nova TV |accessdate=1. prosinca 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181217062716/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/supertalent/clanak/zanimljivosti/otvorene-prijave-za-supertalentt-2---506630---506630.html |archivedate=17. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt;

Osma sezona započela je sa snimanjem u [[Travanj|travnju]] [[2021.]] godine, a emitiranje je započelo [[26. rujna]] [[2021.]] godine.

==== Polufinalne epizode ====
U osmoj sezoni showa, na kraju svake polufinalne epizode odluku o odabiru troje finalista donosit će žiri, a ne gledatelji. Sve polufinalne epizode snimane su unaprijed, a nedjeljom su prikazane u snimci.&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:center; font-size:70%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |'''&lt;big&gt;Prva polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;2&quot; |'''&lt;big&gt;Druga polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;2&quot; |'''&lt;big&gt;Treća polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
! colspan=&quot;2&quot; |'''&lt;big&gt;Četvrta polufinalna emisija&lt;/big&gt;'''
|-
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;21. studenog 2021.&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;28. studenog 2021.&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;5. prosinca 2021.&lt;/big&gt;
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;big&gt;12. prosinca 2021.&lt;/big&gt;
|-
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
! rowspan=&quot;1&quot; |&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Josip Šušnjara&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Anatacha Filimone&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Trio Šubarić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Staneli&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Tara Skidmore&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Kristijan Penavić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Leteći duo Greta i Lara&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Mark Bagarić&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Anastasiia Mazur&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Shasha Cui&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Lucija Šarčević&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Siena Uremović&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Emilio Alcantara&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Oleg Tatarynov&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Plesna skupina Seven&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;4.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Cheerleading klub Bravo&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Marwen Torkhani&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Luana Cayres&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Fabijan Kovačević&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Taekwondo klub Marjan&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Azra Grljević&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Nola Rađenović Fijan&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Antonija Čelan Karuza&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Oleksandr Koblykov&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Matija i Fran&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Plesni studio Korak&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;Tetiana Kundyk&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;7.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Lightwave Theater&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Antonijo Mitar&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Laura Baćak&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Polkaholiki&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Tia Mikić&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Christian Jerry Vale&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Braća Đuranović&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Šćepan Stojanović&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Sara Županović&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Jakov Jozinović&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Pretty Loud&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Virovitičke mažoretkinje&lt;/big&gt;
|}&lt;/center&gt;

==== Finalna epizoda ====
U finalnoj epizodi, nakon nastupa svih 12 finalista, žiri bira tri najbolja dok gledatelji u 15-minutnom glasovanjem telefonskim pozivima i SMS porukama od troje najboljih biraju pobjednika.

Pobjednica sezone je '''Anatacha Filimone'''.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:center; font-size:70%; line-height:20px;&quot;
! colspan=&quot;5&quot; |&lt;big&gt;Finalna epizoda&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;5&quot; |&lt;big&gt;19. prosinca 2021.&lt;/big&gt;
|-
!&lt;big&gt;Rb.&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Ime kandidata&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Aktivnost&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Konačni poredak&lt;/big&gt;
!&lt;big&gt;Broj glasova (%)&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;1.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Josip Šušnjara&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;2.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Emilio Alcantara&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;3.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Azra Grljević&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ples&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''4.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''Anatacha Filimone'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''pjevanje'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |'''&lt;big&gt;1. mjesto&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;background:#ffff80&quot; |&lt;big&gt;'''57%'''&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;5.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Plesni studio Korak&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ples&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;6.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Oleg Tatarynov&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ples&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:#CC9966&quot; |&lt;big&gt;'''7.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#CC9966&quot; |&lt;big&gt;'''Tetiana Kundyk'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#CC9966&quot; |&lt;big&gt;'''ostalo'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#CC9966&quot; |&lt;big&gt;'''3. mjesto'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:#CC9966&quot; |&lt;big&gt;15,2%&lt;/big&gt;
|-
| &lt;big&gt;8.&lt;/big&gt;
| &lt;big&gt;Lucija Šarčević&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje i sviranje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
| &lt;big&gt;9.&lt;/big&gt;
| &lt;big&gt;Fabijan Kovačević&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;10.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Mark Bagarić&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;pjevanje&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
|&lt;big&gt;11.&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;Taekwondo klub Marjan&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;ostalo&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|&lt;big&gt;/&lt;/big&gt;
|-
| style=&quot;background:silver&quot; |&lt;big&gt;'''12.'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:silver&quot; |&lt;big&gt;'''Siena Uremović'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:silver&quot; |&lt;big&gt;'''ples'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:silver&quot; |&lt;big&gt;'''2. mjesto'''&lt;/big&gt;
| style=&quot;background:silver&quot; |&lt;big&gt;27,8%&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;5&quot; |&lt;big&gt;UKUPNO&lt;/big&gt;
|-
! colspan=&quot;5&quot; |''&lt;big&gt;* Zbog prikaza rezultata kao relativni broj, prikaz u apsolutnom broju je računski izračun te nije u potpunosti jednak sumi ukupnog broja glasova.&lt;/big&gt;''
|}

=== Deveta sezona ===
Prijave za devetu sezonu započele su 12. [[Prosinac|prosinca]] [[2021.]] godine. 

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
* [https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/supertalent/ Službena stranica]
* [https://www.youtube.com/channel/UCq6NBOVfJ3UG2oGojL44E6w Službeni Youtube kanal]

[[Kategorija:Reality show]]</text>
      <sha1>ptfogj4exqb2auunnaya27h421os5ff</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Rabotnički Skoplje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>259652</id>
    <revision>
      <id>6432259</id>
      <parentid>6100809</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:40:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fleosluka</username>
        <id>275184</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3144" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = FK Rabotnički
| slika              =  |
| puno ime           = Fudbalski klub Rabotnički Skoplje
| nadimak            = ''Romantičari''
| godina osnivanja   = [[4. listopada]] [[1937.]]
| igralište          = [[Telekom Arena|Nacionalna arena „Filip II. Makedonski”]] 
| kapacitet stadiona = 36.460
| direktor           = {{ZD|M|MAK}} Dragan Popovski
| trener             = {{ZD|M|MAK}} [[Viktor Trenevski]]
| liga               = [[Prva makedonska nogometna liga]]
| sezona             = [[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|2021./22.]]
| plasman            = 8. mjesto 
| trenutačna sezona  = 
| pattern_la1=_whiteflareatshoulder|pattern_b1=_whitecollar|pattern_ra1=_whiteflareatshoulder| 
  leftarm1=FF0000|body1=FF0000|rightarm1=FF0000|shorts1=FF0000|socks1=FF0000|
  pattern_ra2=_whiteflareatshoulder|pattern_b2=_whitecollar|pattern_la2=_whiteflareatshoulder| 
  leftarm2=89CFF0|body2=89CFF0|rightarm2=89CFF0|shorts2=89CFF0|socks2=89CFF0|
}}

'''FK Rabotnički''' ([[Makedonski jezik|mak.]] ''ФК Работнички'') je [[nogomet]]ni klub iz [[Skoplje|Skoplja]], u [[Makedonija|Makedoniji]]. Trenutno se natječe u [[Prva makedonska nogometna liga|Prvoj makedonskoj nogometnoj ligi]].

== Povijest ==

FK Rabotnički je osnovan [[1937.]] Većinom se tada natjecao u [[2. Savezna liga SFRJ|Drugoj ligi SFRJ]]. Samo dvije godine se natjecao u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvoj ligi SFRJ]]. Nakon osamostaljenja Makedonije i osnutka [[Prva makedonska nogometna liga|Prve makedonske nogometne lige]], Rabotnički se natjecao upravo u njoj. 

Od svog osnutka 1937. Rabotnički je uvijek bio među najboljim klubovima, te je bio dobar predstavnik makedonskog nogometa. Svoje najbolje godine klub je prolazio između [[2001.]] i [[2008.]], kada ga je preuzela poznata makedonska tvrtka [[Kometal]]. Tada je klub, u sezoni 2002./03., bio drugi u makedonskoj Prvoj ligi, a natjecao se i u tadašnjem [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] (danas [[UEFA Europska liga]]). U sezoni 2004./05. klub je bio prvak države, te se natjecao u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]]. 2007./08. je bila najbolja sezona kluba, jer je tada osvojena dvostruka kruna: Makedonska liga i [[Makedonski nogometni kup|Makedonski kup]]. 

Kometal je [[2008.]] prodao klub, a istovremeno su preuzeli [[FK Vardar Skoplje|FK Vardar]]. Ipak, i sljedeće godine Rabotnički je po drugi puta u povijesti osvojio Makedonski nogometni kup.

Dana [[14. srpnja]] [[2009.]] Rabotnički je odigrao utakmicu s [[Crusaders FC]], iz [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]]. Igrale su se kvalifikacije za UEFA Europsku ligu, 2. pretkolo. Prva utakmica je završila rezultatom 1-1. Druga uzvratna utakmica, završila je pobjedom Rabotničkog rezultatom 4:2. Rabotnički je u 3. pretkolu igrao s [[Odense BK|Odenseom]], ali je ukupnim rezultatom iz obje utakmice, završio porazom Rabotničkog rezultatom 3:7.


== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|FK Rabotnički}}
* [http://www.rabotnicki.com/ Službena stranica]

[[Kategorija:Sjevernomakedonski nogometni klubovi|Rabotnički Skoplje, FK]]
[[Kategorija:Šport u Skoplju]]</text>
      <sha1>bg40o2k6ih9dfodsf96pkk8z7qd9c6i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diana Budisavljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268067</id>
    <revision>
      <id>6432375</id>
      <parentid>6427017</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T06:15:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SmileyEnvelope</username>
        <id>278054</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Htjela sam ispraviti pogrešku u tekstu, jer koliko ja znam, ni ona ni njezin muž se nisu smatrali Hrvatima.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40822" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dnevnik Diane Budisavljević.jpg|thumb|right|200px|Knjiga ''Dnevnik Diane Budisavljević, 1941. – 1945.'']]

'''Diana Budisavljević''' (rođ. Obexer) ([[Innsbruck]], [[15. siječnja]] [[1891.]] – Innsbruck, [[20. kolovoza]] [[1978.]]), bila je [[Srbija|srpska]] humanitarka austrijske nacionalnosti, nezavisna socijalna aktivistica.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u razdoblju od [[1941.]] do [[1945.]] godine potaknula je i organizirala spašavanje iz [[ustaški koncentracijski logori|ustaških koncentracijskih logora]], sudjelovala u zbrinjavanju te vodila sustavne podatke o oko 12.000, uglavnom srpske djece te njihovih majki s područja [[Kordun]]a i [[Kozara|Kozare]].&lt;ref name=&quot;Ajduković&quot;&gt;Marina Ajduković: [http://hrcak.srce.hr/file/11445 Djelovanje Diane Budisavljević s djecom stradalom u 2. svjetskom ratu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.womenngo.org.rs/feministicka/tekstovi/dvije-ruke.pdf&lt;/ref&gt; Djeca - koja su od roditelja bila uglavnom odvojena zbog odvođenja njihovih roditelja na prisilni rad u Njemačku, nakon što bi civilno stanovništvo u selima nastanjenim [[Srbi|Srbima]] bilo odvođeno u akcijama protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] -  nerijetko bi se našla na posve nepodesnoj brizi [[Ustaše|ustaških]] vojnih postrojbi; čak u barakama [[Sabirni logor Jasenovac|sustava logora Jasenovac;]] gdje su higijenski i svi drugi uvjeti bili posve neuvjetni za boravak djece, te je pobol od teških zaraznih bolesti bio čest. Diana Budisavljević je mnogo doprinijela pokretanju i novčanom podupiranju postojećeg sustava civilnih ustanova, uspostavi novih bolničkih kapaciteta i poticanju udomljavanja djece po obiteljima, koje je provedeno putem mreže ustanova [[Katolička crkva|Katoličke crkve]].

U svojoj važnoj akciji tijekom [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], imala je podršku uglednih pripadnika srpske zajednice u Zagrebu, [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskog Crvenog križa]], [[Hrvatski Caritas|Caritasa Zagrebačke nadbiskupije]], časnih sestara [[Sestre milosrdnice|Milosrdnica sv. Vinka Paulskog]], mnogih medicinskih radnika, te činovnika u državnim institucijama nadležnima za socijalnu skrb.

== Životopis ==
[[Datoteka:P1070686.JPG|thumb|right|200px|Grob Diane Budisavljević, [[Innsbruck]]]]

Rodila se i školovala u Innsbrucku, [[Austrija]]. Nakon završene srednje škole udala se za dr. med. [[Julije Budisavljević|Julija Budisavljevića]] te se s njim 1919. preselila u [[Zagreb]]. Po osnutku [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta]], dr. Budisavljević je zasnovao Zavod za kirurgiju te je imenovan profesorom kirurgije.&lt;ref name=&quot;Ajduković&quot; /&gt;

Saznavši za stradanje srpskih žena i djece u ustaškom logoru [[Loborgrad]], u jesen [[1941.]] godine, Diana Budisavljević sa skupinom suradnika organizira &quot;[[Akcija Diane Budisavljević|Akciju Diane Budisavljević]]&quot; kako ju je sama nazvala. Akcija je okupila pretežno Srbe iz Zagreba, te je izdvajanjem novčanih sredstava prikupljenih među zagrebačkim Srbima, organizacijskim naporom i aktiviranjem socijalnih veza postigla da [[Hrvatski Crveni križ]] i [[Hrvatski Caritas|nadbiskupski Caritas]], te [[Sestre milosrdnice]] provedu veliku akciju spašavanja srpske djece čiji su roditelji bili odvođeni na prisilni rad u Njemačku. Diana Budisavljević je putem [[Kamilo Brössler|prof. Kamila Breslera]] osigurala presudno važnu podršku Ministarstva udružbe [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], a putem kontakata s niže rangiranim njemačkim časnicima također i suradnju s njemačkim vlastima koje su djelovale u Zagrebu, te nužni kontakt s [[Eugen Dido Kvaternik|Eugenom Didom Kvaternikom]], koji je naredio sebi podređenim ustašama u [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnom logoru Jasenovac]] da predaju djecu Hrvatskom crvenom križu.

Nakon kraja II. svjetskog rata se posve povukla iz javnog života. Pokušavala je neko vrijeme pomagati roditeljima djece koji su tražili podatke, ali su joj komunističke vlasti bile posve zatvorile vrata, a s kartotekom i fotografijama djece koje im je predala su nemarno postupali, što je jako otežalo pronalaženje djece. 

Od 1972. godine pa do kraja života 1978. godine ponovno živi u rodnom Innsbrucku.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;http://www.novossti.com/2010/05/dianu-budisavljevic-u-udzbenike&lt;/ref&gt;

Svjedočanstvo o svom djelovanju kao i o patnjama srpskih žena i djece u ustaškim logorima, pretočila je u dnevnik koji započinje [[23. listopada]] 1941. godine, a završava [[7. veljače]] [[1947.]] godine. Dnevnik svjedoči o njezinoj izuzetnoj hrabrosti, upornosti, humanosti i nesebičnosti. Brigom Dianine unuke, psihologinje dr. [[Silvija Szabo|Silvije Szabo]], sačuvana je dokumentacija i dnevnik na osnovu kojih je [[Hrvatski državni arhiv]] izdao knjigu ''Dnevnik Diane Budisavljević'', 2003. godine. Silvija Szabo je prevela ''Dnevnik'', koji je napisan [[Njemački jezik|njemačkim jezikom]], na [[hrvatski jezik]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Ajduković |first=Marina |title=DJELOVANJE DIANE BUDISAVLJEVIĆ: RAD S DJECOM STRADALOM U 2. SVJETSKOM RATU |url=https://hrcak.srce.hr/7596 |journal=Ljetopis socijalnog rada, Vol. 13 No. 1, 2006. |accessdate=2019-10-15}}&lt;/ref&gt;

== &quot;Akcija Diane Budisavljević&quot; ==

Tijekom rata je bilo mnogo izbjeglištva unutar NDH. Kao osobiti problem pojavilo se pitanje djece srpskih roditelja,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/dokumenti/zbrinjavanje-kozaracke-djece-i-djecje-prihvatiliste-u-sisku-1942-1943/ |title=Priopćenje sa znanstvenog skupa održanog u Velikom kaptolu u Sisku 30. studenoga 2018. |author=IKA |date=2018-12-01 |accessdate=2019-10-15}}&lt;/ref&gt; koja su nerijetko bila odvojena od roditelja tijekom protupartizanskih akcija osovinskih vojnih snaga, od kojih je najveća bila [[Bitka na Kozari]]. Kod akcija &quot;čišćenja&quot; su njemačke snage odraslo stanovništvo srpske narodnosti - u čijim su se selima uglavnom opskrbljivale snage [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] - često odvodili na prisilni rad u Njemačku, a djecu bi ostavljali na brigu vlastima NDH. U Logorima su uvjeti života bili loši, te su djeca - koja su onamo nerijetko dolazila već pothranjena i bolesna zbog uvjeta u [[zbjeg]]ovima tijekom ratnih operacija - bila u teškim i po život opasnim uvjetima.&lt;ref&gt;Dragoje Lukić, ''Rat i djeca Kozare'' (Beograd: Književne novine, 1990.) str. 27.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.net/00001/106_3.htm |title=Rat i djeca s Kozare (poglavlje &quot;Djeca iz pakla&quot;), |author=Dragoje Lukić |date=izvorno objavljeno 1979. godine kod Narodna knjiga, Beograd, na webu objavljeno 13. listopada 2019. |publisher=Književne novine, Beograd, 1990 |accessdate=2019-10-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |author=Nikica Barić |publisher=Pilar : časopis za društvene i humanističke studije, Vol. XI No. 2, 2016. |accessdate=2019-10-13}}&lt;/ref&gt;

Djelatnost Diane Budisavljević se sastojala od skupljanja i slanja pomoći u novcu, hrani, odjeći i lijekovima zatočenim ženama i djeci u logorima Loborgrad, [[Gornja Rijeka]], [[Stara Gradiška]], [[Jasenovac]], [[Mlaka]] i [[Jablanac]]; zatim od izvlačenja i prijevoza majki i djece iz logora; od udomljavanja nezbrinute logoraške djece u zagrebačke, jastrebarske i sisačke obitelji, kao i u dječje domove i bolnice te prikupljanju pomoći za njihovo uzdržavanje. Osim toga, vodila je sustavnu i složenu kartoteku evidencije djece što je omogućilo njihovo ponovno spajanje s majkama i očevima koji su bili slani na prisilni rad u Njemačku. Grupu ljudi okupljenih oko nje je ispravno nazivati Akcija Diane Budisavljević - kako je to ona sama činila.

Osim brige za goli život i preživljavanje, Diana Budisavljević je nastojala sačuvati identitet djece i tako omogućiti njihov povratak obiteljima.

Obuhvatan, težak i opasan posao Diana Budisavljević ne bi mogla uraditi bez mreže podrške koju su činili:
* [[Židovska bogoštovna općina]] u Zagrebu koja je posredovala u slanju pomoći zatočenim ženama i djeci u logorima,
* sestre [[Crveni križ|Hrvatskog Crvenog križa]] koje obavile većinu posla u preuzimanju djece od ustaša u logorima i drugdje, prijevozu i skrbi za djecu do njihove predaje domovima ili hrvatskim obiteljima na skrb,
*prihoda karitativne organizacije &quot;Unutarnji jugoslavenski front&quot; kojom je upravljao arhitekt dr. [[Marko Vidaković]], a koja je humanitarna udruga bile osnovana prije rata, te je raspolagala kapitalom koji je stvarao znatne prihode koji su korišteni za pomoć djeci. Humanitarna organizacija ispočetka nije imala dozvolu za humanitarni rad izdanu od vlasti NDH, te je stoga pomoć ispočetka upućivala pod imenom Židovske bogoštovne općine, koja je dozvolu imala. Kasnije su Diana Budisavljević i suradnici dobili potrebne dozvole vlasti, te
*[[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]] na čelu s ravnateljem Stjepanom Dumićem i msg. Pavlom Jesihom koji su organizirali udomljavanje djece po obiteljima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/nadbiskup-stepinac-prosvjedovao-je-jer-nije-bilo-slobode-biranja/ |title=SVJEDOČANSTVO DUŽNOSNIKA NDH-a: Nadbiskup Stepinac prosvjedovao je jer nije bilo slobode biranja |author=Stipan Bunjevac |date=2017-01-30 |publisher=Glas Koncila |accessdate=2019-10-13}}&lt;/ref&gt;

== Spašavanje srpske djece, prema Dnevniku Diane Budisavljević ==
Diana Budisavljević i suradnici u njenoj Akciji poduzimaju u prvoj polovini 1942. aktivnosti radi pomoći etničkim Srbima koji su prognani iz svojih kuća: Hrvatski crveni križ i Caritas uglavnom pomažu hrvatskim prognanicima i siročadi, kojih također ima vrlo mnogo. [[Kamilo Brössler|Prof. Kamilo Bresler]] iz Ministarstva udružbe NDH ih upućuje, da ako ima srpske djece koju valja zaštiti, da će se za sve naći mjesta u državnim ustanovama u Zagrebu. Kao rješenje za problem sa Srbima s područja koje kontroliraju [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]], Nijemci ih &quot;preuzimaju&quot; na prisilni rad u Njemačku. 

Zapisuje tako D. Budisavljević u svojem Dnevniku za dan 8. lipnja 1942. godine, o radu na pomoći Srbima u željezničkim kompozicijama koje ih voze u Njemačku. Tog dana ona saznaje krucijalne činjenice o broju i stanju srpske djece u Staroj Gradiški:

:&quot;''Dok čekamo vlak koji kasni, upoznajem rukovodioca transporata za Njemačku g. Heckera. Ovaj put su u transportu žene s djecom. Kažem Heckeru da ne šalje djecu u Njemačku, neka mi ih ostavi ovdje. Slaže se s time, ali mi unaprijed kaže da se nijedna žena neće htjeti odvajati od djeteta. Dozvoljava mi da sa svima govorim. Nijedna se neće odvojati od svog djeteta. To je razumljivo, jer za vrijeme kratkog zaustavljanja u noći, u mraku, nakon svega što su te žene proživjele, kako da vjeruju da se njihovoj djeci želi dobro. No, kažu mi da dolaze iz logora u Gradiški, da tamo ima još mnogo djece, mnoga su bez roditelja, majke su im odvedene već s prijašnjim transportima ili su umrle. Neka oslobodim tu djecu. Smatraju da ima više od tisuću djece. Postaje mi jasno da su to djeca koju smo do sada tražili, prognana s Korduna i drugih područja i da moram poduzeti sve da se ta djeca spase. Kad je vlak otišao, Hecker me malo ironično pitao što je s djecom koju sam htjela preuzeti. Kažem mu što su mi žene ispričale i tražim da mi pomogne da tu djecu izvučem iz'' logora. ''Već mi je prije prof. Bresler obećao da će Ministarstvo preuzeti svu djecu koju dovedem. Trebam ih samo dovesti u Zavod za gluhonijeme. To isto je vrijedilo za sestru Habazin. Ona je na moju intervenciju već neku djecu, koja su došla sama ili s nekim transportom izbjeglica, izravno s kolodvora odvela u Zavod. Hecker mi je obećao da će se informirati o djeci u logoru. Njegovi službenici odlaze u logor kako bi tamo organizirali prijem radnika i naložit će im da o djeci razgovaraju s komandantom.&quot;.''

Sutradan, 9. lipnja [[1942.]] godine je rukovodilac transporta prisilnih radnika za Njemačku Hecker iz ''Deutsches Ministerium für Arbeiterbeschaffung'' upoznaje sa satnikom ''[[Wehrmacht]]a'' Albertom von Kotzianom, koji će u komunikaciji s vojskovođom NDH [[Slavko Kvaternik|Slavkom Kvaternikom]], te njegovim sinom i šefom policije NDH [[Eugen Dido Kvaternik|Eugenom Didom Kvaternikom]] ubrzo isposlovati dopuštenje da se srpska djeca iz sabirnih logora predaju Hrvatskom Crvenom križu. Crveni križ će ih potom u suradnji s Ministarstvom udružbe NDH razmjestiti po domovima za djecu i zdravstvenim ustanovama u Zagrebu. Narednih tjedana će tako biti zbrinut veći broj djece, a i odraslih Srba koji su zbog bolesti bili izdvojeni iz transporata prisilnih radnika u Njemačku. Rad obavljaju sestre Crvenog križa i djelatnici u državnim ustanovama, za dozvole se brinu Ministarstvo udružbe i von Kozian iz njemačke ''Feldkommandature''. Novčana sredstva za pomoć velikim dijelom se osiguravaju iz ranije osiguranih dobrotvornih prihoda - koje su mahom davali bogatiji Srbi iz Zagreba. Diana Budisavljević i [[Marko Vidaković]] o svakom rashodu odlučuju zajednički.

Napokon Hrvatski Crveni križ dobiva, uz posredovanje njemačkih tijela koje rade na prijevozu prisilnih radnika, dozvolu zapovjednika [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] Eugena Kvaternika da iz sustava Koncentracijskog logora Jasenovac preuzme svu djecu. To ide uz negodovanja zapovjednika logora [[Vjekoslav Luburić|Maksa Luburića]], koji je već osnovao u [[Gornja Rijeka|Gornjoj Rijeci]] dom za srpsku djecu, te se ondje njih počelo odgajati u ustaškom duhu. Luburić onamo šalje zdravu i snažnu djecu, a bolesnu i slabu ostavlja u Staroj Gradiški, gdje svakodnevno umiru. Opisuje Diana Budisavljević posjet logoru u Staroj Gradiški u srpnju 1942. godine, gdje odlazi prateći ekipu Hrvatskog Crvenog Križa koju predvodi [[Dragica Habazin]]:

:&quot;''Kad smo došli u logor opet smo morali dugo čekati, jer se nije smjelo početi prije nego što je komandant stigao. Zatim nam je dodijeljen jedan liječnik. Za svako dijete je trebao procijeniti je li sposobno za transport. Budući da su za ustašku koloniju u Gornjoj Rijeci morala biti birana samo najzdravija, najjača djeca, mislio je liječnik da i sada mora obavljati takav izbor. No, uskoro je shvatio da se radi o velikoj akciji spašavanja. Svakom je djetetu pogledao u grlo zbog difterije koja je harala u logoru i proglasio ga sposobnim za transport. Najprije su to bila djeca već odvojena od majki koje su prethodnih dana odvedene.... Zatim smo otišli u tzv. dječju bolnicu... Svakom se djetetu već mogla nazrijeti smrt u očima. Što s njima učiniti? Liječnik je kazao da je tu svaka pomoć već prekasna. Vođa transporta je odlučio da svako dijete koje se nekako može povesti povedemo i tako pokušamo pomoći. Učinjen je izbor. Djeca su postavljena na noge i ono koje se još nekako moglo držati, bilo je predviđeno za transport... Djeca koja su se rušila, koja više nisu imala nimalo snage, morala su ostati. I stvarno je većina tih jadnih bića umrla još tijekom dana... mala umiruća stvorenja nisu mogla ništa kazati. Umrla su djelomično tamo, a djelomično od nas preuzeta kasnije, kao i toliko tih malih mučenika, kao nepoznata, bezimena djeca. A svako je imalo majku koja je za njim gorko plakala, imalo je svoj dom, svoju odjeću, a sad je trpano golo u masovnu grobnicu. Nošeno devet mjeseci, u bolu rođeno, s oduševljenjem pozdravljeno, s ljubavlju njegovana i odgajano, a onda - Hitler treba radnike, dovedite žene, oduzmite im djecu, pustite ih da propadnu; kakva neizmjerna tuga, kakva bol... Bili smo u logoru od sedam sati ujutro do osam navečer. U međuvremenu je zaplijenjen linijski autobus koji nam je sada morao prevoziti djecu na stanicu u Okučanima... Prijepodne je bio došao i Luburić. Bio je bijesan što mora predati djecu. Kazao je da ima dovoljno katoličke djece koja u Zagrebu rastu u bijedi. Neka se za njih brinemo. Njegova majka je svoju djecu također morala odgajati u najtežim okolnostima, u najvećoj bijedi, itd. Onda nam je opet prijetio da samo o njegovoj dobroj volji ovisi hoće li nas pustiti iz logora. Ima mogućnosti sakriti nas tako da nas nitko ne može naći. Može nas tražiti i za nas pitati tko god želi. Što ministri odluče, to se njega uopće ne tiče. Pobrinut će se da i ministri dođu u logor. I kad ih bude tamo imao, onda će samo on odlučivati što će se desiti. U logoru jedino on ima vlast... Djecu koju smo popisali ustaše su odvodile na prvi kat... Ne može se opisati kakvi su se bolni prizori tu odvijali. Koliko je bilo hrabrosti u tih žena. Neka mala djeca nisu se htjela odvajati od majki i sada su očajne majke govorile svojim najdražima &quot;bit će ti lijepo, nemoj se bojati, uskoro ću doći po tebe&quot;. I uvijek opet tiho pitanje upućeno nama, hoće li više ikada vidjeti svoju djecu. Stalno smo ponavljali da će djeca doći u domove, da im nećemo učiniti ništa nažao, da ćemo se za njih brinuti dok se majka ne vrati iz Njemačke i sama preuzme svoje dijete. I nakon upisa u listu, posljednji poljubac, posljednji zagrljaj, često samo na brzinu, jer su bezdušni ustaše nasilno razdvajali majke od djece ... Odmah su ih odvajali od majki koje su bile zatvarane iza drvenog zida u dvorištu te zgrade.... U transportu je bilo 700 djece. Neobično teško je bilo osigurati smještaj za djecu.'' ''Različiti moji razgovori u Ministarstvu zdravlja i kod nadbiskupa bili su svi bez rezultata. Veća zgrada koja bi poslužila kao karantena nije stavljena na raspolaganje. Neka si pomognemo kako znamo ili neka djecu ostavimo u logoru. Dozvola za dovođenje djece bila je tako nevoljko dana. Ustaše nisu stvarno željele da se djeca spase. I ministar udružbe je nevoljko dao odobrenje za smještaj i brigu za djecu, uz usmenu preporuku da se dovede što je moguće više nepoznate djece, koja će se onda odgajati u ustaškom duhu. Ni od kuda pomoći, tako da je problem smještaja bio isključivo prepušten prof. Bresleru koji je učinio čuda. Nedavno je bio napušten jedan veliki talijanski logor u Jastrebarskom. Štale još nisu bile porušene. Te su štale sad na brzinu, s ono malo sredstava s kojima se raspolagalo, koliko je bilo moguće uređene. U starom dvorcu su prof. Dragišić i njegova supruga s mnogo samoodricanja uredili bolnicu. Tu je sad smješten veliki broj djece. Mnoga za koju je već bilo prekasno, ali veliki broj je bilo moguće spasiti od sigurne smrti koja ih je čekala u logoru''.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945. |author=Diana Budisavljević |publisher=Fontes : izvori za hrvatsku povijest, Vol. 08 No. 1, 2002., str. 58, 59, 68-76 |accessdate=2019-10-15}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je evakuacije djece iz Sabirnog logora u organizaciji Hrvatskog crvenog križa započeta 9. srpnja 1941. godine, preko Zagreba prva djeca već 11. srpnja 1941. godine dolaze u bolnicu za djecu koje su u Jastrebarskom bile vodile časne sestre [[Sestre milosrdnice|Milosrdnice Sv. Vinka Paulskog]] (katolički red koji je bio vlasnik mnogih bolnica). Glavnu odgovornost za medicinsku skrb za djecu je vodio dr. [[Branko Dragišić]], specijalist [[Pedijatrija|pedijatar]], koji je 1941. godine kao Srbin umirovljen sa Sveučilišta, da bi 1942. godine dobio službeno namještenje u Dječjem domu Jastrebarsko; značajnu ulogu je imala i njegova supruga. Kako je kapacitet te bolnice od 1.000 pacijenata bio nedovoljan za prihvat sve djece, krajem srpnju 1942. godine je u mjestu Reka kod Jastrebarskog uređen dodatni prihvatni centar, kojega su također vodile časne sestre milosrdnice, i u koji je prihvaćeno još oko 2.000 djece.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945., str. 65, 76, 76, 80, 126, 170 |author=Diana Budisavljević |publisher=Fontes : izvori za hrvatsku povijest, Vol. 08 No. 1, 2002., str. 58, 59, 68-76 |accessdate=2021-05-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://jaska.com.hr/kolumne/nova-saznanja-o-djecjem-domu-u-jastrebarskom/ |title=Nova saznanja o dječjem domu u Jastrebarskom |author=Zdenko Vuković Cena |date=2015-06-23 |publisher=Jaska.com |accessdate=2020-08-18}}&lt;/ref&gt;  

Ministarstvo udružbe, koje se mora intenzivnije uključiti u brigu o mnoštvu djece, sve bolje surađuje. Diana Budisavljević ima pristup dokumentaciji Ministarstva, te pristaje za potrebe Ministarstva urediti kartoteku s podatcima o djeci.

Ostaje još kolonija za ustaški odgoj srpske djece u Gornjoj Rijeci.&lt;ref&gt;[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/739 &quot;Sećanja Jevreja na logor Jasenovac&quot;], Savez jevrejskih opština Jugoslavije, Beograd 1971, str. 227-229&lt;/ref&gt; Za dane 13., 17. i 18. kolovoza 1942. god. zapisuje D. Budisavljević u ''Dnevnik:''

:&quot;''Nakon što smo djecu doveli iz logora, moja je briga usmjerena na djecu u Gornjoj Rijeci i Feričancima. Već sam u Gradiški saznala da su ustaše tamo organizirale dječju koloniju. Zbog toga u Ministarstvu stalno tražim da odemo i po tu djecu. Budući da su sva mjesta za smještaj djece zbog zabrane kolonizacije bila popunjena, nije se znalo kuda s daljnjom djecom. Zato su mi u Ministarstvu stalno govorili da se odlazak po njih mora odložiti. U Feričancima su gotovo sva djeca umrla. U Gornjoj Rijeci je Ministarstvo vodilo pregovore s ustašama, kako bi logor došao pod upravu Ministarstva. Nekoliko puta je došlo do sporazuma, ali kad je dogovoreno trebalo provesti, ustaše su sve opet opozvale. Sad je odjednom došao nalog da Ministarstvo preuzme logor, jer je u tri dana 68 djece umrlo od pjegavca... Saznajem da je najavljen transport djece iz Stare Gradiške. Dovest će ih ustaše. Treba već za ručak stići. Nismo o tome ništa znali. Ne znamo kuda djecu smjestiti - sve je puno... Kažu nam da bi se na Josipovcu moglo naći mjesta. Naime, studenti koji su se smjestili u dječji dom, većim su dijelom otišli na ferije... Kako nije bilo liječnika, niti ikoga iz uprave, većina djece je ipak preko noći ostala u barakama kod stanice za raskuživanje.... prof. Bresler je predložio da se pokuša neku djecu smjestiti u obitelji. Rekla sam to gđi Bojanić, koju smo zvali da pomogne u barakama. Ona je to dalje proširila svojim znancima, tako da je veći broj najmanijh još istu večer dobilo novi dom. Prof. Bresler je također jednog dječačića odveo svojoj majci... U međuvremenu je dr. Vidaković ishodi o kod nadbiskupa da se za veću djecu stavi na raspolaganje Jeronimska dvorana.... Tamo je uređeno da je osim sestara Crvenog križa tijekom gotovo čitavog dana prisutna i jedna od suradnica moje Akcije. Kadgod dođem informira me se što sve manjka. Osim za hranu, za sve ostalo, kao što su prašak za rublje, posude za pranje rublja, ugljen za grijanje vode, lijekovi, potrebna je pomoć i moje Akcije. Crveni križ, osim što je stavio na raspolaganje sestre, koje je, međutim, plaćalo Ministarstvo i dovozio hranu, nije preuzeo nikakvu daljnju brigu. Hrana je kuhana u Zavodu za gluhonijeme. Sestra Habazin mi je na Josipovac poslala gđu Šepić, koja je organizirala raspored sestara. Nas dvije smo se uglavnom bavile pitanjima organizacije, jer nije bilo ničega. Za sve smo se najprije morale pobrinuti. Sad smo imali nešto pelena izrađenih iz tkanine koju je dao prof. Bresler. Mnogo je dala i moja Akcija.''&quot;&lt;ref&gt;op. cit., str. 76, 92-97&lt;/ref&gt;

Makar u Zagrebu postoji znatna potpora djelovanju na spašavanju srpske djece, akteri nailaze i na kritike zbog pomoći &quot;pravoslavnoj djeci&quot;, kako unutar Ministarstva udružbe, tako i u redovima Crvenog križa. Zapisuje D. Budisavljević za 27. kolovoza 1942.'':''

:&quot;''Nakon dugotrajnih nastojanja i čestih razgovora s ministrom, prof. Bresleru je konačno uspjelo dobiti dozvolu za kolonizaciju djece. Dozvola vrijedi za sve dječje domove. Sada treba brzo djelovati prije no što dođe suprotan nalog ustaša i da ne izbije nova epidemija neke bolesti, što bi kolonizaciju opet odgodilo. Ministarstvo ne smije preuzeti kolonizaciju, tako da pripreme mora provesti netko drugi. Prof. Bresler pita mogu li to preuzeti moji suradnici... Kažem da to moji suradnici neće moći učiniti, jer već najvažnije neće biti moguće postići, a to je dobivanje dozvola za putovanje, budući da su moji suradnici najvećim dijelom bili pravoslavci. Osim toga, nijedan nema kontakta sa seljacima i mi jednostavo nismo u stanju organizirati tako veliku stvar kao što je kolonizacija tisuća djece. No, budući da je nadbiskup svojedobno obećao da će sve njegove organizacije biti na raspolaganju djeci, a do sada još ništa s te strane nije učinjeno, predlažem da tamo potražimo pomoć... Odmah odlazim (bilo je oko podneva) u Katoličku akciju gdje usprkos nedjelji susrećem msg. ]esiha. Rastumačila sam mu zašto sam došla. Obećao je da će poslijepodne doći k meni na dogovor i da će dovesti direktora Karitasa g. Dumića. Obojica su stvarno došla. Došao je i prof. Bresler... Moram naglasiti da ni msg. ]esih ni g. Dumić nisu iznijeli ni najmanji prigovor na obim predstojećeg posla, niti ga učinili upitnim... Bio je to početak nove aktivnosti Karitasa. Samo iz Zagreba je na taj način kolonizirano oko 5.000 pravoslavne djece. U kasnu jesen su kolonizirana i djeca koja su zbog gladi došla iz Bosne i Hercegovine, a kasnije i izbjeglice iz cijele zemlje. Na kraju i povratnici iz logora u Italiji. Tisuće djece i odraslih je došlo na selo i rad posredstvom nadbiskupskog Karitasa i čini mi izvjesno zadovoljstvo da sam tom širokom zbrinjavanju ljudi koji su ostali bez svog doma položila kamen temeljac.''&quot;&lt;ref&gt;op. cit., str. 98-9&lt;/ref&gt;

Od lipnja 1942. god. i nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] se aktivno uključuje u spašavanje i udomljavanje srpske djece, no tek nakon što je tijekom prva dva susreta s Dianom Budisavljević u prosincu 1941. i svibnju 1942. godine bio prema njoj suzdržan i nepovjerljiv; tako je na prijedlog Diane Budisavljević - koju je posve očito promatrao kao Njemicu - da spašava Srbe njihovim prihvaćanjem u Katoličku Crkvu reagirao upitom zašto ih se ne bi prihvaćalo također i među protestante, te potom &quot;''počeo kritizirati Nijemce, nacizam, Hitlera, da su oni svemu krivi''&quot;. Nakon što je na audijenciji 18. kolovoza 1942. god. nadbiskup Stepinac obećao da će smjestiti također i pravoslavnu djecu u katoličke ustanove, 23. kolovoza prijepodne konstatira Diana Budisavljević da se to nakon 5 dana još nije dogodilo, da bi već istu večer mogla sa zadovoljstvom govoriti u suradnji s nadbiskupskim Karitasom.&lt;ref&gt;Dnevnik D. Budisavljević, str. 20, 63, 54, 95, 99&lt;/ref&gt; Kako izričito zapisuje D. Budisavljević u ''Dnevniku'', suradnja je uspostavljena na izričitu Stepinčevu uputu direktoru Karitasa Stjepanu Dumiću da surađuje s D. Budisavljević i M. Vidovićem. U najvećem prihvatilištu za srpsku djecu u Jastrebarskom odmah po njegovom osnivanju u srpnju 1942. godine brigu za djecu bile preuzele katoličke [[Sestre milosrdnice|časne sestre milosrdnice]], i opet zasigurno ne bez nadbiskupovog znanja i privole.&lt;ref&gt;Isto, str. 20, 54, 55, 63, 76, 99, 107-109&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narod.hr/kultura/istina-o-casnim-sestrama-i-djeci-u-jastrebarskom-1 |title=Istina o časnim sestrama i djeci u Jastrebarskom |date=2016-08-20 |publisher=Narod.hr |accessdate=2020-08-18}}&lt;/ref&gt;

Odmah po dolasku vlasti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Nove Jugoslavije]] u Zagreb u svibnju 1945. godine, a na zahtjev Ministarstva socijalne politike, odnosno Odjeljenja zaštite naroda [[OZNA|(OZNA-e)]], kartoteke s podacima o logoraškoj djeci i roditeljima morala je predati vlastima. 

Diana Budisavljević upisuje u ''Dnevnik'' za 28. svibnja 1945. godine:

:''&quot;Oko 10,30 došla je gđica Kogoj. Odmah zatim i g. Madjer s nosačem i portirkom. Ostavljam Vere nu u čekaoni. S g. Madjerom odlazim u trpezariju. Kaže da je došao po kartoteku i pita hoću li mu je dati. Ne, dobrovoljno je neću predati, jedino ako ima nalog. Pokazuje mi dopis Ministarstva potpisan od [[Tatjana Marinić|Tatjane Marinić]], načelnice. Kažem da ću mu onda kartoteku predati. Neka mu dam što hoću i za to će mi dati potvrdu....Kažem mu da sam očajno uvrijeđena. ...Zovem gđicu Kogoj i predlažem g. Madjeru da im ona u Ministarstvu pomaže tako dugo dok se netko ne uvježba u radu s kartotekom. Osim abecednog rasporeda imali smo još i poseban raspored, kako bismo po mogućnosti pokušali identificirati što je moguće veći broj nepoznate djece. Bio je to glavni cilj koji smo si postavili za razdoblje nakon rata. Pronalažanje veće, točno popisane djece, nije nikome zadavalo teškoća. No, željeli smo što je moguće više male djece vratiti njihovim roditeljima. I bila je to sada velika bol, moja i gđe Džakule, da nam se tako naglo naš rad na našoj kartoteci oduzeo i da nam je na taj način bilo onemogućeno to ostvariti. Znali smo da će sada mnoge majke uzalud tražiti svoju djecu. Strašno rastajanje u logorima, dugogodišnja čežnja za njima na radu u Njemačkoj, a sada neće naći svoje najdraže... Bilo mi je strašno teško što mi se moj višegodišnji rad na ovakav način oduzima. Ne toliko zbog predaje kartoteke - uvijek smo računali s tim da ćemo je predati Crvenom križu ili nekoj drugoj ustanovi - već zbog nemogućnosti da se mnogi roditelji sjedine sa svojom djecom. Gđica Kogoj je neko vrijeme pomagala u Ministarstvu u radu s kartotekom, ali joj je ubrzo dano na znanje da njen rad tamo nije poželjan. Poslijepodne istog dana, kad sam se malo primirila, otišla sam sestri Habazin i obavijestila je da sam i dalje spremna u ovo teško vrijeme pomoći i da može na mene računati ako joj moja pomoć bude potrebna. No, to se nije ostvarilo, jer je i ona bila stavljena 'na led'&quot;.''&lt;ref&gt;''Dnevnik'', str. 168-169&lt;/ref&gt; Zahvaljujući nestručnom i nemarnom poslovanju službenika Ministarstva socijalne politike kojima je posao povjerila nova &quot;narodna vlast&quot;, obitelji djece su do podataka teško dolazile, a znatan dio podataka je posve zametnut. Stoga neka djeca naposljetku nisu spojena sa svojim obiteljima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/kultura/javljaju-nam-se-ljudi-koje-je-diana-spasila-a-koji-ni-nakon-70-godina-ne-znaju-svoja-prava-imena-1331152 |title=Javljaju nam se ljudi koje je Diana spasila, a koji ni nakon 70 godina ne znaju svoja prava imena |author=Milena Zajović |date=2019-07-09 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-10-13}}&lt;/ref&gt;

Suradnici Diane Budisavljević: [[Marko Vidaković]], Đuro Vukosavljević, [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]], Ivanka Džakula, [[Dragica Habazin]], Jana Koch, [[Tatjana Marinić]], Vera Černe, [[Branko Dragišić]], Ljubica Becić itd.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ajduković&quot; /&gt;

== Daljnji događaji ==

Njezina akcija zbrinjavanja djece stradalnika 2. svjetskog rata pridonijela je uspostavljanju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj 1952. godine, osnutkom Više škole za socijalne radnike u Zagrebu. Njezin rad se smatra pretečom svih značajnih aspekata [[Konvencija o pravima djeteta|Konvencije o pravima djeteta]] kad se radi o djeci u ratu.&lt;ref name=&quot;Ajduković&quot;/&gt;

Komunističke vlasti su Diani Budisavljević oduzele znatni dio imovine i sumnjičavo se odnosile prema njoj. Nije joj bilo dano nikakvo društveno priznanje.

Njena unuka prof. dr. [[Silvija Szabo]] govori o svojem doživljaju djela Diane Budisavljević:

&quot;''Prema onome što sam do tada čula, vjerovala sam da je baka tijekom rata pomagala u skrbi za djecu iz logora. Budući da ona nikada nije o tome pričala, nije mi padalo na pamet da je njezina uloga bila tako važna. Znam da je bila u kontaktu s prof. Breslerom do njegove smrti... Tek nakon bakine smrti, sređujući jednu ladicu s njezinom odjećom, vidjela sam da se u njoj nalaze i neki materijali zamotani u pakpapir na kojem je pisalo 'Aktion DB.' Tek izlaženje feljtona u Vjesniku potaknulo me da pogledam što je to umotano i vidjela da je to dnevnik, odnosno kako je to baka naslovila &quot;Izvještaj o radu Akcije D.B.&quot; Iz sadržaja tog feljtona proizlazilo je da je moja baka bila zaposlena u Crvenom križu i da je po nalogu Partije ishodila dozvolu za odvođenje djece iz logora. Znala sam da moja baka nije niti radila u Crvenom križu niti je radila po nalogu Partije. Tek tada (1983. godine) sam pročitala dnevnik.&quot;''&lt;ref&gt;Ajduković, op. cit., str. 8-9&lt;/ref&gt;

Kamilo Bresler je 1947. godine sačinio izvješće od 18 stranica, pod naslovom 'Spašavanje kozaračke djece 1942. godine'. Tekst je K. Bressler posvetio Diani Budisavljević, ali je u tekstu uvijek spominje kao &quot;gospođu D.&quot;; možda je tako D. Budisavljević - koja je s Breslerom ostala u kontaktu do njegove smrti - sama tražila. Tekst je postao javno dostupnim tek 1990. godine, kada je objavljen u sastavu knjige Ć.  Petešića &quot;Dječji dom u Jastrebarskom (1939-1947.)&quot; (izdanje Kršćanska sadašnjost, Zagreb).

Diana Budisavljević je u desetljećima komunizma posve privatna osoba, a i njeni suradnici iz Akcije i drugih udruga ostaju tihi. Dragoje Lukić, jedno od spašene djece s Kozare, piše 1979. godine kako je uspio saznati: &quot;''Onaj stari ormar s 56 fioka, u svakoj po hiljadu kartica, još je tu. Sve je u njemu propisno složeno, po redu i slovu abecede. Mlada službenica je počela da govori o registraturi sve što je znala: 'Tada su ustaše otimale djecu od majki, dojenčad iz naručja. Onda je Mjesni komitet Partije pokrenuo onu poznatu akciju za spasavanje djece iz logora. Na zagrebačkom kolodvoru, u stvari na Senjaku, nedaleko od današnje autobuske stanice, organizovano je, pod pokroviteljstvom Crvenog krsta, veliko prihvatilište za djecu i raskužna postaja. Ustaše, kada su otimale djecu, nisu zapisivale njihova imena. Ovdje je počelo to prvo evidentiranje i živih i mrtvih zajedno. Odmah su štampani obrasci za kartoteku i izrađene metalne pločice s brojevima za najmanju djecu. S njima je bilo najteže, jer o sebi ništa nisu mogla da kažu. Onda su sestre Breda i Verona Kogoj upisivale samo ono do čega su i same mogle doći. To su one hiljade kartica s upisanim oznakama: 'Gradišić', 'Transport iz Stare Gradiške' 'N. N.', 'Nahodče', negdje je upisano samo ime ili poneki osobeni znak. Pred svoje bjekstvo ustaše su uništile onu kartoteku što se nalazila u Ministarstvu udružbe. Ali, Dijana Budisavljević, hrabra žena, koja je kao aktivistkinja Partije značajno doprinijela za spasavanje djece, sačuvala je jedan primjerak kao dokaz monstruoznog zločina nad djecom.''..“.&lt;ref&gt;Lukić, D., op. cit., poglavlje [http://znaci.net/00001/106_3.htm &quot;II Djeca iz pakla&quot;]&lt;/ref&gt; 

Mlada službenica o kojoj Lukić govori očito svoja iskrivljena &quot;saznanja&quot; crpi izravno ili posredno iz knjige &quot;''Žene Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi''&quot; (Šoljan, 1955.), gdje se organizaciju izvlačenja djece iz koncentracijskih logora pripisuje zagrebačkoj organizaciji [[Savez komunista Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]], a Dijanu Budisavljević se spominje tek kao jednu od suradnica (i to kao komunističku aktivisticu) - dok se važne zasluge u tom poduhvatu pripisuju [[Tatjana Marinić|Tatjani Marinić]],&lt;ref&gt;Ajduković, op. cit., str. 12-13&lt;/ref&gt;  komunistici koja je nakon kraja NDH zamijenila Kamila Breslera na njegovom mjestu u ministarstvu; dakle osobi koja je u ime komunističke vlasti oduzela kartoteku o djeci od Diane Budisavljević i zabranila njoj i njenim suradnicama da pristupaju podatcima.&lt;ref&gt;''Dnevnik'', str. 167-169&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==

Diani Budisavljević u čast su zadjih godina nazvana tri parka: u [[Zagreb]]u, [[Sisak|Sisku]] i [[Beč]]u, a ulice nazvane po njoj su u [[Beograd]]u na Dedinju, [[Prijedor]]u, [[Bosanska Dubica|Bosanskoj Dubici]] i [[Bosanska Gradiška|Bosanskoj Gradišci]]. 

Nakon 66 godina od završetka ''Akcije Diane Budisavljević'', postumno je odlikovna. Prvo joj je u rodnom Inssbrucku 2011. dodijeljen ''Orden II reda'', a potom i u Srbiji, 2012. godine zlatna medalja ''Miloš Obilić'' za hrabrost i djela osobnog herojstva i 2013. odlikovanje ''Carica Milica'' koje dodjeljuje [[Srpska pravoslavna crkva]], za plemenitost i humanitarni rad. 

U Hrvatskoj je [[Hrvatski državni arhiv]] 2003. godine objavio knjigu ''Dnevnik Diane Budisavljević 1941. – 1945.'', a u Srbiji je, deceniju kasnije (2013.), izašla knjiga Boška Lomovića ''Knjiga o Dijani Budisavljević''. Pošto je izdavačka kuća iz Innsbrucka ''Tyrolia'' smještena u kući obitelji Obexer, ljudi iz ove izdavačke kuće su čuli za Dianu i zamolili su svog suradnika Wilhelma Kuehsa da napiše roman o Diani. Tako je 2017. objavljena knjiga ''Dianas liste'' (Dianina lista), koja je iste godine objavljena i na srpskom jeziku. U rodnom Innsbrucku nije dobila spomen ploču na kući, iako je takav zahtjev bio upućen gradskim vlastima.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=RTV, Zašto je Diana Budisavljević tako sramno prećutana... |year=2017 |url=http://rtv.rs/sr_lat/drustvo/kues-zasto-je-diana-budisavljevic-tako-sramno-precutana_865665.html |location=Novi Sad}}&lt;/ref&gt; 10. ožujka 2019. na Međunarodnom sajmu knjiga u [[Novi Sad|Novom Sadu]] održana je promocija knjige o Diani Budisavljević, pod nazivom ''Djeca u logorima Nezavisne države Hrvatske'', autorice Danice Kaće Čolović.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Srpsko kolo, broj 40., str. 19., Djeca u logorima NDH |year=2019 |url=https://ssr.org.rs/wp-content/uploads/2019/04/SRPSKO-KOLO-40.pdf}}&lt;/ref&gt; 

U Srbiji je snimljen dokumentarni film ''Dianina djeca'' i održana je istoimena izložba od 15. svibnja - 14. lipnja 2018. godine u Domu vojske Srbije u Beogradu, o Dianinom humanitarnom radu. Srbijanska glumica Jelena Puzić glumi u monodrami o Dianinoj akciji, ''Pu spas za sve nas'', a predstave su održavane na različitim mjestima: Narodno kazalište u Beogradu, Ustanova kulture Vuk na Zvezdari, ljetna scena na Kalemegdanu, kripta [[Katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru|katedrale sv. Ivana Vladimira u Baru]], u Bosanskoj Gradišci, Innsbrucku...  U Hrvatskoj je filmska redateljica [[Dana Budisavljević]] nekoliko godina snimala film [[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)|Dnevnik Diane Budisavljević]] (prvi naziv je bio ''Dianina lista''), koji je premijerno prikazan na [[Pulski filmski festival|Pulskom filmskom festivalu]] u četvrtak 18. srpnja 2019. godine. Film je proglašen najboljim filmom festivala, a dobio je i nagradu publike kao i nagrade za najbolju režiju, montažu i glazbu.

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Kuća obitelji Obexer u Inssbrucku.jpg|Kuća Dianine obitelji Obexer u Inssbrucku
Datoteka:Zgrada u kojoj su stanovali Diana i Julije Budisavljević, Trg kralja Petra Svečića 13, Zagreb.jpg|[[Kuća Slaveks|Kuća Slaveks]] u kojoj su stanovali Diana i Julije Budisavljević, Trg kralja Petra Svačića 13, Zagreb
Datoteka:Grobnica obitelji Obexer, Inssbruck.jpg|Grobnica obitelji Obexer u Inssbrucku gdje je pokopana i Diana
Datoteka:Ulica Diane Budisavljević u Beogradu.jpg|Ulica Diane Budisavljević, [[Beograd]], [[Dedinje]], 3. ožujka 2013.
Datoteka:Ulica Diane Budisavljević, Prijedor.jpg|Ulica Diane Budisavljević, [[Prijedor]], 14. kolovoza 2014.
Datoteka:Knjiga Dianina lista.jpg|Knjiga ''Dianina lista'' iz 2017. godine
Datoteka:Izložba Dianina djeca.jpg|Izložba ''Dianina djeca'', Dom vojske Srbije, Beograd, od 15. svibnja - 14. lipnja 2018. 
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
* Budisavljević, Diana. ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941. – 1945.'', Zagreb : Hrvatski državni arhiv ; Jasenovac : Javna ustanova Spomen-područje, 2003. ISBN [https://koha.ffzg.hr:8443/cgi-bin/koha/catalogue/detail.pl?biblionumber=71420 953-6005-62-X]

== Vanjske poveznice ==
* [https://hrcak.srce.hr/54981 ''Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945.'']
* [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&amp;status=jedna&amp;vest=175686&amp;title_add=Sa%C4%8Duvala%20mi%20%C5%BEivot%20i%20ime&amp;kword_add=logor%2C%20diana%20budisavljevic Sačuvala mi život i ime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100412201738/http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&amp;status=jedna&amp;vest=175686&amp;title_add=Sa%C4%8Duvala%20mi%20%C5%BEivot%20i%20ime&amp;kword_add=logor%2C%20diana%20budisavljevic |date=12. travnja 2010. }}
* [http://www.snv.hr/vijesti/diana-budisavljevicpozrtvovna-humanitarka/ Diana Budisavljević-požrtvovna humanitarka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304212352/http://snv.hr/vijesti/diana-budisavljevicpozrtvovna-humanitarka/ |date=4. ožujka 2016. }}

{{GLAVNIRASPORED:Budisavljević, Diana}}
[[Kategorija:Hrvatski politički aktivisti]]</text>
      <sha1>28gckg1nqxwiz501egxev1mmbtetpgg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432376</id>
      <parentid>6432375</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T06:17:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SmileyEnvelope</username>
        <id>278054</id>
      </contributor>
      <comment>Ispravila sam gramatičku pogrešku.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40822" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dnevnik Diane Budisavljević.jpg|thumb|right|200px|Knjiga ''Dnevnik Diane Budisavljević, 1941. – 1945.'']]

'''Diana Budisavljević''' (rođ. Obexer) ([[Innsbruck]], [[15. siječnja]] [[1891.]] – Innsbruck, [[20. kolovoza]] [[1978.]]), bila je [[Srbija|srpska]] humanitarka austrijske nacionalnosti, nezavisna socijalna aktivistica.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u razdoblju od [[1941.]] do [[1945.]] godine potaknula je i organizirala spašavanje iz [[ustaški koncentracijski logori|ustaških koncentracijskih logora]], sudjelovala u zbrinjavanju te vodila sustavne podatke o oko 12.000, uglavnom srpske djece te njihovih majki s područja [[Kordun]]a i [[Kozara|Kozare]].&lt;ref name=&quot;Ajduković&quot;&gt;Marina Ajduković: [http://hrcak.srce.hr/file/11445 Djelovanje Diane Budisavljević s djecom stradalom u 2. svjetskom ratu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.womenngo.org.rs/feministicka/tekstovi/dvije-ruke.pdf&lt;/ref&gt; Djeca - koja su od roditelja bila uglavnom odvojena zbog odvođenja njihovih roditelja na prisilni rad u Njemačku, nakon što bi civilno stanovništvo u selima nastanjenim [[Srbi|Srbima]] bilo odvođeno u akcijama protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] -  nerijetko bi se našla na posve nepodesnoj brizi [[Ustaše|ustaških]] vojnih postrojbi; čak u barakama [[Sabirni logor Jasenovac|sustava logora Jasenovac;]] gdje su higijenski i svi drugi uvjeti bili posve neuvjetni za boravak djece, te je pobol od teških zaraznih bolesti bio čest. Diana Budisavljević je mnogo doprinijela pokretanju i novčanom podupiranju postojećeg sustava civilnih ustanova, uspostavi novih bolničkih kapaciteta i poticanju udomljavanja djece po obiteljima, koje je provedeno putem mreže ustanova [[Katolička crkva|Katoličke Crkve]].

U svojoj važnoj akciji tijekom [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], imala je podršku uglednih pripadnika srpske zajednice u Zagrebu, [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskog Crvenog križa]], [[Hrvatski Caritas|Caritasa Zagrebačke nadbiskupije]], časnih sestara [[Sestre milosrdnice|Milosrdnica sv. Vinka Paulskog]], mnogih medicinskih radnika, te činovnika u državnim institucijama nadležnima za socijalnu skrb.

== Životopis ==
[[Datoteka:P1070686.JPG|thumb|right|200px|Grob Diane Budisavljević, [[Innsbruck]]]]

Rodila se i školovala u Innsbrucku, [[Austrija]]. Nakon završene srednje škole udala se za dr. med. [[Julije Budisavljević|Julija Budisavljevića]] te se s njim 1919. preselila u [[Zagreb]]. Po osnutku [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta]], dr. Budisavljević je zasnovao Zavod za kirurgiju te je imenovan profesorom kirurgije.&lt;ref name=&quot;Ajduković&quot; /&gt;

Saznavši za stradanje srpskih žena i djece u ustaškom logoru [[Loborgrad]], u jesen [[1941.]] godine, Diana Budisavljević sa skupinom suradnika organizira &quot;[[Akcija Diane Budisavljević|Akciju Diane Budisavljević]]&quot; kako ju je sama nazvala. Akcija je okupila pretežno Srbe iz Zagreba, te je izdvajanjem novčanih sredstava prikupljenih među zagrebačkim Srbima, organizacijskim naporom i aktiviranjem socijalnih veza postigla da [[Hrvatski Crveni križ]] i [[Hrvatski Caritas|nadbiskupski Caritas]], te [[Sestre milosrdnice]] provedu veliku akciju spašavanja srpske djece čiji su roditelji bili odvođeni na prisilni rad u Njemačku. Diana Budisavljević je putem [[Kamilo Brössler|prof. Kamila Breslera]] osigurala presudno važnu podršku Ministarstva udružbe [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], a putem kontakata s niže rangiranim njemačkim časnicima također i suradnju s njemačkim vlastima koje su djelovale u Zagrebu, te nužni kontakt s [[Eugen Dido Kvaternik|Eugenom Didom Kvaternikom]], koji je naredio sebi podređenim ustašama u [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnom logoru Jasenovac]] da predaju djecu Hrvatskom crvenom križu.

Nakon kraja II. svjetskog rata se posve povukla iz javnog života. Pokušavala je neko vrijeme pomagati roditeljima djece koji su tražili podatke, ali su joj komunističke vlasti bile posve zatvorile vrata, a s kartotekom i fotografijama djece koje im je predala su nemarno postupali, što je jako otežalo pronalaženje djece. 

Od 1972. godine pa do kraja života 1978. godine ponovno živi u rodnom Innsbrucku.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;http://www.novossti.com/2010/05/dianu-budisavljevic-u-udzbenike&lt;/ref&gt;

Svjedočanstvo o svom djelovanju kao i o patnjama srpskih žena i djece u ustaškim logorima, pretočila je u dnevnik koji započinje [[23. listopada]] 1941. godine, a završava [[7. veljače]] [[1947.]] godine. Dnevnik svjedoči o njezinoj izuzetnoj hrabrosti, upornosti, humanosti i nesebičnosti. Brigom Dianine unuke, psihologinje dr. [[Silvija Szabo|Silvije Szabo]], sačuvana je dokumentacija i dnevnik na osnovu kojih je [[Hrvatski državni arhiv]] izdao knjigu ''Dnevnik Diane Budisavljević'', 2003. godine. Silvija Szabo je prevela ''Dnevnik'', koji je napisan [[Njemački jezik|njemačkim jezikom]], na [[hrvatski jezik]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Ajduković |first=Marina |title=DJELOVANJE DIANE BUDISAVLJEVIĆ: RAD S DJECOM STRADALOM U 2. SVJETSKOM RATU |url=https://hrcak.srce.hr/7596 |journal=Ljetopis socijalnog rada, Vol. 13 No. 1, 2006. |accessdate=2019-10-15}}&lt;/ref&gt;

== &quot;Akcija Diane Budisavljević&quot; ==

Tijekom rata je bilo mnogo izbjeglištva unutar NDH. Kao osobiti problem pojavilo se pitanje djece srpskih roditelja,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/dokumenti/zbrinjavanje-kozaracke-djece-i-djecje-prihvatiliste-u-sisku-1942-1943/ |title=Priopćenje sa znanstvenog skupa održanog u Velikom kaptolu u Sisku 30. studenoga 2018. |author=IKA |date=2018-12-01 |accessdate=2019-10-15}}&lt;/ref&gt; koja su nerijetko bila odvojena od roditelja tijekom protupartizanskih akcija osovinskih vojnih snaga, od kojih je najveća bila [[Bitka na Kozari]]. Kod akcija &quot;čišćenja&quot; su njemačke snage odraslo stanovništvo srpske narodnosti - u čijim su se selima uglavnom opskrbljivale snage [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] - često odvodili na prisilni rad u Njemačku, a djecu bi ostavljali na brigu vlastima NDH. U Logorima su uvjeti života bili loši, te su djeca - koja su onamo nerijetko dolazila već pothranjena i bolesna zbog uvjeta u [[zbjeg]]ovima tijekom ratnih operacija - bila u teškim i po život opasnim uvjetima.&lt;ref&gt;Dragoje Lukić, ''Rat i djeca Kozare'' (Beograd: Književne novine, 1990.) str. 27.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.net/00001/106_3.htm |title=Rat i djeca s Kozare (poglavlje &quot;Djeca iz pakla&quot;), |author=Dragoje Lukić |date=izvorno objavljeno 1979. godine kod Narodna knjiga, Beograd, na webu objavljeno 13. listopada 2019. |publisher=Književne novine, Beograd, 1990 |accessdate=2019-10-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |author=Nikica Barić |publisher=Pilar : časopis za društvene i humanističke studije, Vol. XI No. 2, 2016. |accessdate=2019-10-13}}&lt;/ref&gt;

Djelatnost Diane Budisavljević se sastojala od skupljanja i slanja pomoći u novcu, hrani, odjeći i lijekovima zatočenim ženama i djeci u logorima Loborgrad, [[Gornja Rijeka]], [[Stara Gradiška]], [[Jasenovac]], [[Mlaka]] i [[Jablanac]]; zatim od izvlačenja i prijevoza majki i djece iz logora; od udomljavanja nezbrinute logoraške djece u zagrebačke, jastrebarske i sisačke obitelji, kao i u dječje domove i bolnice te prikupljanju pomoći za njihovo uzdržavanje. Osim toga, vodila je sustavnu i složenu kartoteku evidencije djece što je omogućilo njihovo ponovno spajanje s majkama i očevima koji su bili slani na prisilni rad u Njemačku. Grupu ljudi okupljenih oko nje je ispravno nazivati Akcija Diane Budisavljević - kako je to ona sama činila.

Osim brige za goli život i preživljavanje, Diana Budisavljević je nastojala sačuvati identitet djece i tako omogućiti njihov povratak obiteljima.

Obuhvatan, težak i opasan posao Diana Budisavljević ne bi mogla uraditi bez mreže podrške koju su činili:
* [[Židovska bogoštovna općina]] u Zagrebu koja je posredovala u slanju pomoći zatočenim ženama i djeci u logorima,
* sestre [[Crveni križ|Hrvatskog Crvenog križa]] koje obavile većinu posla u preuzimanju djece od ustaša u logorima i drugdje, prijevozu i skrbi za djecu do njihove predaje domovima ili hrvatskim obiteljima na skrb,
*prihoda karitativne organizacije &quot;Unutarnji jugoslavenski front&quot; kojom je upravljao arhitekt dr. [[Marko Vidaković]], a koja je humanitarna udruga bile osnovana prije rata, te je raspolagala kapitalom koji je stvarao znatne prihode koji su korišteni za pomoć djeci. Humanitarna organizacija ispočetka nije imala dozvolu za humanitarni rad izdanu od vlasti NDH, te je stoga pomoć ispočetka upućivala pod imenom Židovske bogoštovne općine, koja je dozvolu imala. Kasnije su Diana Budisavljević i suradnici dobili potrebne dozvole vlasti, te
*[[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]] na čelu s ravnateljem Stjepanom Dumićem i msg. Pavlom Jesihom koji su organizirali udomljavanje djece po obiteljima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/nadbiskup-stepinac-prosvjedovao-je-jer-nije-bilo-slobode-biranja/ |title=SVJEDOČANSTVO DUŽNOSNIKA NDH-a: Nadbiskup Stepinac prosvjedovao je jer nije bilo slobode biranja |author=Stipan Bunjevac |date=2017-01-30 |publisher=Glas Koncila |accessdate=2019-10-13}}&lt;/ref&gt;

== Spašavanje srpske djece, prema Dnevniku Diane Budisavljević ==
Diana Budisavljević i suradnici u njenoj Akciji poduzimaju u prvoj polovini 1942. aktivnosti radi pomoći etničkim Srbima koji su prognani iz svojih kuća: Hrvatski crveni križ i Caritas uglavnom pomažu hrvatskim prognanicima i siročadi, kojih također ima vrlo mnogo. [[Kamilo Brössler|Prof. Kamilo Bresler]] iz Ministarstva udružbe NDH ih upućuje, da ako ima srpske djece koju valja zaštiti, da će se za sve naći mjesta u državnim ustanovama u Zagrebu. Kao rješenje za problem sa Srbima s područja koje kontroliraju [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]], Nijemci ih &quot;preuzimaju&quot; na prisilni rad u Njemačku. 

Zapisuje tako D. Budisavljević u svojem Dnevniku za dan 8. lipnja 1942. godine, o radu na pomoći Srbima u željezničkim kompozicijama koje ih voze u Njemačku. Tog dana ona saznaje krucijalne činjenice o broju i stanju srpske djece u Staroj Gradiški:

:&quot;''Dok čekamo vlak koji kasni, upoznajem rukovodioca transporata za Njemačku g. Heckera. Ovaj put su u transportu žene s djecom. Kažem Heckeru da ne šalje djecu u Njemačku, neka mi ih ostavi ovdje. Slaže se s time, ali mi unaprijed kaže da se nijedna žena neće htjeti odvajati od djeteta. Dozvoljava mi da sa svima govorim. Nijedna se neće odvojati od svog djeteta. To je razumljivo, jer za vrijeme kratkog zaustavljanja u noći, u mraku, nakon svega što su te žene proživjele, kako da vjeruju da se njihovoj djeci želi dobro. No, kažu mi da dolaze iz logora u Gradiški, da tamo ima još mnogo djece, mnoga su bez roditelja, majke su im odvedene već s prijašnjim transportima ili su umrle. Neka oslobodim tu djecu. Smatraju da ima više od tisuću djece. Postaje mi jasno da su to djeca koju smo do sada tražili, prognana s Korduna i drugih područja i da moram poduzeti sve da se ta djeca spase. Kad je vlak otišao, Hecker me malo ironično pitao što je s djecom koju sam htjela preuzeti. Kažem mu što su mi žene ispričale i tražim da mi pomogne da tu djecu izvučem iz'' logora. ''Već mi je prije prof. Bresler obećao da će Ministarstvo preuzeti svu djecu koju dovedem. Trebam ih samo dovesti u Zavod za gluhonijeme. To isto je vrijedilo za sestru Habazin. Ona je na moju intervenciju već neku djecu, koja su došla sama ili s nekim transportom izbjeglica, izravno s kolodvora odvela u Zavod. Hecker mi je obećao da će se informirati o djeci u logoru. Njegovi službenici odlaze u logor kako bi tamo organizirali prijem radnika i naložit će im da o djeci razgovaraju s komandantom.&quot;.''

Sutradan, 9. lipnja [[1942.]] godine je rukovodilac transporta prisilnih radnika za Njemačku Hecker iz ''Deutsches Ministerium für Arbeiterbeschaffung'' upoznaje sa satnikom ''[[Wehrmacht]]a'' Albertom von Kotzianom, koji će u komunikaciji s vojskovođom NDH [[Slavko Kvaternik|Slavkom Kvaternikom]], te njegovim sinom i šefom policije NDH [[Eugen Dido Kvaternik|Eugenom Didom Kvaternikom]] ubrzo isposlovati dopuštenje da se srpska djeca iz sabirnih logora predaju Hrvatskom Crvenom križu. Crveni križ će ih potom u suradnji s Ministarstvom udružbe NDH razmjestiti po domovima za djecu i zdravstvenim ustanovama u Zagrebu. Narednih tjedana će tako biti zbrinut veći broj djece, a i odraslih Srba koji su zbog bolesti bili izdvojeni iz transporata prisilnih radnika u Njemačku. Rad obavljaju sestre Crvenog križa i djelatnici u državnim ustanovama, za dozvole se brinu Ministarstvo udružbe i von Kozian iz njemačke ''Feldkommandature''. Novčana sredstva za pomoć velikim dijelom se osiguravaju iz ranije osiguranih dobrotvornih prihoda - koje su mahom davali bogatiji Srbi iz Zagreba. Diana Budisavljević i [[Marko Vidaković]] o svakom rashodu odlučuju zajednički.

Napokon Hrvatski Crveni križ dobiva, uz posredovanje njemačkih tijela koje rade na prijevozu prisilnih radnika, dozvolu zapovjednika [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] Eugena Kvaternika da iz sustava Koncentracijskog logora Jasenovac preuzme svu djecu. To ide uz negodovanja zapovjednika logora [[Vjekoslav Luburić|Maksa Luburića]], koji je već osnovao u [[Gornja Rijeka|Gornjoj Rijeci]] dom za srpsku djecu, te se ondje njih počelo odgajati u ustaškom duhu. Luburić onamo šalje zdravu i snažnu djecu, a bolesnu i slabu ostavlja u Staroj Gradiški, gdje svakodnevno umiru. Opisuje Diana Budisavljević posjet logoru u Staroj Gradiški u srpnju 1942. godine, gdje odlazi prateći ekipu Hrvatskog Crvenog Križa koju predvodi [[Dragica Habazin]]:

:&quot;''Kad smo došli u logor opet smo morali dugo čekati, jer se nije smjelo početi prije nego što je komandant stigao. Zatim nam je dodijeljen jedan liječnik. Za svako dijete je trebao procijeniti je li sposobno za transport. Budući da su za ustašku koloniju u Gornjoj Rijeci morala biti birana samo najzdravija, najjača djeca, mislio je liječnik da i sada mora obavljati takav izbor. No, uskoro je shvatio da se radi o velikoj akciji spašavanja. Svakom je djetetu pogledao u grlo zbog difterije koja je harala u logoru i proglasio ga sposobnim za transport. Najprije su to bila djeca već odvojena od majki koje su prethodnih dana odvedene.... Zatim smo otišli u tzv. dječju bolnicu... Svakom se djetetu već mogla nazrijeti smrt u očima. Što s njima učiniti? Liječnik je kazao da je tu svaka pomoć već prekasna. Vođa transporta je odlučio da svako dijete koje se nekako može povesti povedemo i tako pokušamo pomoći. Učinjen je izbor. Djeca su postavljena na noge i ono koje se još nekako moglo držati, bilo je predviđeno za transport... Djeca koja su se rušila, koja više nisu imala nimalo snage, morala su ostati. I stvarno je većina tih jadnih bića umrla još tijekom dana... mala umiruća stvorenja nisu mogla ništa kazati. Umrla su djelomično tamo, a djelomično od nas preuzeta kasnije, kao i toliko tih malih mučenika, kao nepoznata, bezimena djeca. A svako je imalo majku koja je za njim gorko plakala, imalo je svoj dom, svoju odjeću, a sad je trpano golo u masovnu grobnicu. Nošeno devet mjeseci, u bolu rođeno, s oduševljenjem pozdravljeno, s ljubavlju njegovana i odgajano, a onda - Hitler treba radnike, dovedite žene, oduzmite im djecu, pustite ih da propadnu; kakva neizmjerna tuga, kakva bol... Bili smo u logoru od sedam sati ujutro do osam navečer. U međuvremenu je zaplijenjen linijski autobus koji nam je sada morao prevoziti djecu na stanicu u Okučanima... Prijepodne je bio došao i Luburić. Bio je bijesan što mora predati djecu. Kazao je da ima dovoljno katoličke djece koja u Zagrebu rastu u bijedi. Neka se za njih brinemo. Njegova majka je svoju djecu također morala odgajati u najtežim okolnostima, u najvećoj bijedi, itd. Onda nam je opet prijetio da samo o njegovoj dobroj volji ovisi hoće li nas pustiti iz logora. Ima mogućnosti sakriti nas tako da nas nitko ne može naći. Može nas tražiti i za nas pitati tko god želi. Što ministri odluče, to se njega uopće ne tiče. Pobrinut će se da i ministri dođu u logor. I kad ih bude tamo imao, onda će samo on odlučivati što će se desiti. U logoru jedino on ima vlast... Djecu koju smo popisali ustaše su odvodile na prvi kat... Ne može se opisati kakvi su se bolni prizori tu odvijali. Koliko je bilo hrabrosti u tih žena. Neka mala djeca nisu se htjela odvajati od majki i sada su očajne majke govorile svojim najdražima &quot;bit će ti lijepo, nemoj se bojati, uskoro ću doći po tebe&quot;. I uvijek opet tiho pitanje upućeno nama, hoće li više ikada vidjeti svoju djecu. Stalno smo ponavljali da će djeca doći u domove, da im nećemo učiniti ništa nažao, da ćemo se za njih brinuti dok se majka ne vrati iz Njemačke i sama preuzme svoje dijete. I nakon upisa u listu, posljednji poljubac, posljednji zagrljaj, često samo na brzinu, jer su bezdušni ustaše nasilno razdvajali majke od djece ... Odmah su ih odvajali od majki koje su bile zatvarane iza drvenog zida u dvorištu te zgrade.... U transportu je bilo 700 djece. Neobično teško je bilo osigurati smještaj za djecu.'' ''Različiti moji razgovori u Ministarstvu zdravlja i kod nadbiskupa bili su svi bez rezultata. Veća zgrada koja bi poslužila kao karantena nije stavljena na raspolaganje. Neka si pomognemo kako znamo ili neka djecu ostavimo u logoru. Dozvola za dovođenje djece bila je tako nevoljko dana. Ustaše nisu stvarno željele da se djeca spase. I ministar udružbe je nevoljko dao odobrenje za smještaj i brigu za djecu, uz usmenu preporuku da se dovede što je moguće više nepoznate djece, koja će se onda odgajati u ustaškom duhu. Ni od kuda pomoći, tako da je problem smještaja bio isključivo prepušten prof. Bresleru koji je učinio čuda. Nedavno je bio napušten jedan veliki talijanski logor u Jastrebarskom. Štale još nisu bile porušene. Te su štale sad na brzinu, s ono malo sredstava s kojima se raspolagalo, koliko je bilo moguće uređene. U starom dvorcu su prof. Dragišić i njegova supruga s mnogo samoodricanja uredili bolnicu. Tu je sad smješten veliki broj djece. Mnoga za koju je već bilo prekasno, ali veliki broj je bilo moguće spasiti od sigurne smrti koja ih je čekala u logoru''.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945. |author=Diana Budisavljević |publisher=Fontes : izvori za hrvatsku povijest, Vol. 08 No. 1, 2002., str. 58, 59, 68-76 |accessdate=2019-10-15}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je evakuacije djece iz Sabirnog logora u organizaciji Hrvatskog crvenog križa započeta 9. srpnja 1941. godine, preko Zagreba prva djeca već 11. srpnja 1941. godine dolaze u bolnicu za djecu koje su u Jastrebarskom bile vodile časne sestre [[Sestre milosrdnice|Milosrdnice Sv. Vinka Paulskog]] (katolički red koji je bio vlasnik mnogih bolnica). Glavnu odgovornost za medicinsku skrb za djecu je vodio dr. [[Branko Dragišić]], specijalist [[Pedijatrija|pedijatar]], koji je 1941. godine kao Srbin umirovljen sa Sveučilišta, da bi 1942. godine dobio službeno namještenje u Dječjem domu Jastrebarsko; značajnu ulogu je imala i njegova supruga. Kako je kapacitet te bolnice od 1.000 pacijenata bio nedovoljan za prihvat sve djece, krajem srpnju 1942. godine je u mjestu Reka kod Jastrebarskog uređen dodatni prihvatni centar, kojega su također vodile časne sestre milosrdnice, i u koji je prihvaćeno još oko 2.000 djece.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945., str. 65, 76, 76, 80, 126, 170 |author=Diana Budisavljević |publisher=Fontes : izvori za hrvatsku povijest, Vol. 08 No. 1, 2002., str. 58, 59, 68-76 |accessdate=2021-05-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://jaska.com.hr/kolumne/nova-saznanja-o-djecjem-domu-u-jastrebarskom/ |title=Nova saznanja o dječjem domu u Jastrebarskom |author=Zdenko Vuković Cena |date=2015-06-23 |publisher=Jaska.com |accessdate=2020-08-18}}&lt;/ref&gt;  

Ministarstvo udružbe, koje se mora intenzivnije uključiti u brigu o mnoštvu djece, sve bolje surađuje. Diana Budisavljević ima pristup dokumentaciji Ministarstva, te pristaje za potrebe Ministarstva urediti kartoteku s podatcima o djeci.

Ostaje još kolonija za ustaški odgoj srpske djece u Gornjoj Rijeci.&lt;ref&gt;[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/739 &quot;Sećanja Jevreja na logor Jasenovac&quot;], Savez jevrejskih opština Jugoslavije, Beograd 1971, str. 227-229&lt;/ref&gt; Za dane 13., 17. i 18. kolovoza 1942. god. zapisuje D. Budisavljević u ''Dnevnik:''

:&quot;''Nakon što smo djecu doveli iz logora, moja je briga usmjerena na djecu u Gornjoj Rijeci i Feričancima. Već sam u Gradiški saznala da su ustaše tamo organizirale dječju koloniju. Zbog toga u Ministarstvu stalno tražim da odemo i po tu djecu. Budući da su sva mjesta za smještaj djece zbog zabrane kolonizacije bila popunjena, nije se znalo kuda s daljnjom djecom. Zato su mi u Ministarstvu stalno govorili da se odlazak po njih mora odložiti. U Feričancima su gotovo sva djeca umrla. U Gornjoj Rijeci je Ministarstvo vodilo pregovore s ustašama, kako bi logor došao pod upravu Ministarstva. Nekoliko puta je došlo do sporazuma, ali kad je dogovoreno trebalo provesti, ustaše su sve opet opozvale. Sad je odjednom došao nalog da Ministarstvo preuzme logor, jer je u tri dana 68 djece umrlo od pjegavca... Saznajem da je najavljen transport djece iz Stare Gradiške. Dovest će ih ustaše. Treba već za ručak stići. Nismo o tome ništa znali. Ne znamo kuda djecu smjestiti - sve je puno... Kažu nam da bi se na Josipovcu moglo naći mjesta. Naime, studenti koji su se smjestili u dječji dom, većim su dijelom otišli na ferije... Kako nije bilo liječnika, niti ikoga iz uprave, većina djece je ipak preko noći ostala u barakama kod stanice za raskuživanje.... prof. Bresler je predložio da se pokuša neku djecu smjestiti u obitelji. Rekla sam to gđi Bojanić, koju smo zvali da pomogne u barakama. Ona je to dalje proširila svojim znancima, tako da je veći broj najmanijh još istu večer dobilo novi dom. Prof. Bresler je također jednog dječačića odveo svojoj majci... U međuvremenu je dr. Vidaković ishodi o kod nadbiskupa da se za veću djecu stavi na raspolaganje Jeronimska dvorana.... Tamo je uređeno da je osim sestara Crvenog križa tijekom gotovo čitavog dana prisutna i jedna od suradnica moje Akcije. Kadgod dođem informira me se što sve manjka. Osim za hranu, za sve ostalo, kao što su prašak za rublje, posude za pranje rublja, ugljen za grijanje vode, lijekovi, potrebna je pomoć i moje Akcije. Crveni križ, osim što je stavio na raspolaganje sestre, koje je, međutim, plaćalo Ministarstvo i dovozio hranu, nije preuzeo nikakvu daljnju brigu. Hrana je kuhana u Zavodu za gluhonijeme. Sestra Habazin mi je na Josipovac poslala gđu Šepić, koja je organizirala raspored sestara. Nas dvije smo se uglavnom bavile pitanjima organizacije, jer nije bilo ničega. Za sve smo se najprije morale pobrinuti. Sad smo imali nešto pelena izrađenih iz tkanine koju je dao prof. Bresler. Mnogo je dala i moja Akcija.''&quot;&lt;ref&gt;op. cit., str. 76, 92-97&lt;/ref&gt;

Makar u Zagrebu postoji znatna potpora djelovanju na spašavanju srpske djece, akteri nailaze i na kritike zbog pomoći &quot;pravoslavnoj djeci&quot;, kako unutar Ministarstva udružbe, tako i u redovima Crvenog križa. Zapisuje D. Budisavljević za 27. kolovoza 1942.'':''

:&quot;''Nakon dugotrajnih nastojanja i čestih razgovora s ministrom, prof. Bresleru je konačno uspjelo dobiti dozvolu za kolonizaciju djece. Dozvola vrijedi za sve dječje domove. Sada treba brzo djelovati prije no što dođe suprotan nalog ustaša i da ne izbije nova epidemija neke bolesti, što bi kolonizaciju opet odgodilo. Ministarstvo ne smije preuzeti kolonizaciju, tako da pripreme mora provesti netko drugi. Prof. Bresler pita mogu li to preuzeti moji suradnici... Kažem da to moji suradnici neće moći učiniti, jer već najvažnije neće biti moguće postići, a to je dobivanje dozvola za putovanje, budući da su moji suradnici najvećim dijelom bili pravoslavci. Osim toga, nijedan nema kontakta sa seljacima i mi jednostavo nismo u stanju organizirati tako veliku stvar kao što je kolonizacija tisuća djece. No, budući da je nadbiskup svojedobno obećao da će sve njegove organizacije biti na raspolaganju djeci, a do sada još ništa s te strane nije učinjeno, predlažem da tamo potražimo pomoć... Odmah odlazim (bilo je oko podneva) u Katoličku akciju gdje usprkos nedjelji susrećem msg. ]esiha. Rastumačila sam mu zašto sam došla. Obećao je da će poslijepodne doći k meni na dogovor i da će dovesti direktora Karitasa g. Dumića. Obojica su stvarno došla. Došao je i prof. Bresler... Moram naglasiti da ni msg. ]esih ni g. Dumić nisu iznijeli ni najmanji prigovor na obim predstojećeg posla, niti ga učinili upitnim... Bio je to početak nove aktivnosti Karitasa. Samo iz Zagreba je na taj način kolonizirano oko 5.000 pravoslavne djece. U kasnu jesen su kolonizirana i djeca koja su zbog gladi došla iz Bosne i Hercegovine, a kasnije i izbjeglice iz cijele zemlje. Na kraju i povratnici iz logora u Italiji. Tisuće djece i odraslih je došlo na selo i rad posredstvom nadbiskupskog Karitasa i čini mi izvjesno zadovoljstvo da sam tom širokom zbrinjavanju ljudi koji su ostali bez svog doma položila kamen temeljac.''&quot;&lt;ref&gt;op. cit., str. 98-9&lt;/ref&gt;

Od lipnja 1942. god. i nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] se aktivno uključuje u spašavanje i udomljavanje srpske djece, no tek nakon što je tijekom prva dva susreta s Dianom Budisavljević u prosincu 1941. i svibnju 1942. godine bio prema njoj suzdržan i nepovjerljiv; tako je na prijedlog Diane Budisavljević - koju je posve očito promatrao kao Njemicu - da spašava Srbe njihovim prihvaćanjem u Katoličku Crkvu reagirao upitom zašto ih se ne bi prihvaćalo također i među protestante, te potom &quot;''počeo kritizirati Nijemce, nacizam, Hitlera, da su oni svemu krivi''&quot;. Nakon što je na audijenciji 18. kolovoza 1942. god. nadbiskup Stepinac obećao da će smjestiti također i pravoslavnu djecu u katoličke ustanove, 23. kolovoza prijepodne konstatira Diana Budisavljević da se to nakon 5 dana još nije dogodilo, da bi već istu večer mogla sa zadovoljstvom govoriti u suradnji s nadbiskupskim Karitasom.&lt;ref&gt;Dnevnik D. Budisavljević, str. 20, 63, 54, 95, 99&lt;/ref&gt; Kako izričito zapisuje D. Budisavljević u ''Dnevniku'', suradnja je uspostavljena na izričitu Stepinčevu uputu direktoru Karitasa Stjepanu Dumiću da surađuje s D. Budisavljević i M. Vidovićem. U najvećem prihvatilištu za srpsku djecu u Jastrebarskom odmah po njegovom osnivanju u srpnju 1942. godine brigu za djecu bile preuzele katoličke [[Sestre milosrdnice|časne sestre milosrdnice]], i opet zasigurno ne bez nadbiskupovog znanja i privole.&lt;ref&gt;Isto, str. 20, 54, 55, 63, 76, 99, 107-109&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narod.hr/kultura/istina-o-casnim-sestrama-i-djeci-u-jastrebarskom-1 |title=Istina o časnim sestrama i djeci u Jastrebarskom |date=2016-08-20 |publisher=Narod.hr |accessdate=2020-08-18}}&lt;/ref&gt;

Odmah po dolasku vlasti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Nove Jugoslavije]] u Zagreb u svibnju 1945. godine, a na zahtjev Ministarstva socijalne politike, odnosno Odjeljenja zaštite naroda [[OZNA|(OZNA-e)]], kartoteke s podacima o logoraškoj djeci i roditeljima morala je predati vlastima. 

Diana Budisavljević upisuje u ''Dnevnik'' za 28. svibnja 1945. godine:

:''&quot;Oko 10,30 došla je gđica Kogoj. Odmah zatim i g. Madjer s nosačem i portirkom. Ostavljam Vere nu u čekaoni. S g. Madjerom odlazim u trpezariju. Kaže da je došao po kartoteku i pita hoću li mu je dati. Ne, dobrovoljno je neću predati, jedino ako ima nalog. Pokazuje mi dopis Ministarstva potpisan od [[Tatjana Marinić|Tatjane Marinić]], načelnice. Kažem da ću mu onda kartoteku predati. Neka mu dam što hoću i za to će mi dati potvrdu....Kažem mu da sam očajno uvrijeđena. ...Zovem gđicu Kogoj i predlažem g. Madjeru da im ona u Ministarstvu pomaže tako dugo dok se netko ne uvježba u radu s kartotekom. Osim abecednog rasporeda imali smo još i poseban raspored, kako bismo po mogućnosti pokušali identificirati što je moguće veći broj nepoznate djece. Bio je to glavni cilj koji smo si postavili za razdoblje nakon rata. Pronalažanje veće, točno popisane djece, nije nikome zadavalo teškoća. No, željeli smo što je moguće više male djece vratiti njihovim roditeljima. I bila je to sada velika bol, moja i gđe Džakule, da nam se tako naglo naš rad na našoj kartoteci oduzeo i da nam je na taj način bilo onemogućeno to ostvariti. Znali smo da će sada mnoge majke uzalud tražiti svoju djecu. Strašno rastajanje u logorima, dugogodišnja čežnja za njima na radu u Njemačkoj, a sada neće naći svoje najdraže... Bilo mi je strašno teško što mi se moj višegodišnji rad na ovakav način oduzima. Ne toliko zbog predaje kartoteke - uvijek smo računali s tim da ćemo je predati Crvenom križu ili nekoj drugoj ustanovi - već zbog nemogućnosti da se mnogi roditelji sjedine sa svojom djecom. Gđica Kogoj je neko vrijeme pomagala u Ministarstvu u radu s kartotekom, ali joj je ubrzo dano na znanje da njen rad tamo nije poželjan. Poslijepodne istog dana, kad sam se malo primirila, otišla sam sestri Habazin i obavijestila je da sam i dalje spremna u ovo teško vrijeme pomoći i da može na mene računati ako joj moja pomoć bude potrebna. No, to se nije ostvarilo, jer je i ona bila stavljena 'na led'&quot;.''&lt;ref&gt;''Dnevnik'', str. 168-169&lt;/ref&gt; Zahvaljujući nestručnom i nemarnom poslovanju službenika Ministarstva socijalne politike kojima je posao povjerila nova &quot;narodna vlast&quot;, obitelji djece su do podataka teško dolazile, a znatan dio podataka je posve zametnut. Stoga neka djeca naposljetku nisu spojena sa svojim obiteljima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/kultura/javljaju-nam-se-ljudi-koje-je-diana-spasila-a-koji-ni-nakon-70-godina-ne-znaju-svoja-prava-imena-1331152 |title=Javljaju nam se ljudi koje je Diana spasila, a koji ni nakon 70 godina ne znaju svoja prava imena |author=Milena Zajović |date=2019-07-09 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-10-13}}&lt;/ref&gt;

Suradnici Diane Budisavljević: [[Marko Vidaković]], Đuro Vukosavljević, [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]], Ivanka Džakula, [[Dragica Habazin]], Jana Koch, [[Tatjana Marinić]], Vera Černe, [[Branko Dragišić]], Ljubica Becić itd.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ajduković&quot; /&gt;

== Daljnji događaji ==

Njezina akcija zbrinjavanja djece stradalnika 2. svjetskog rata pridonijela je uspostavljanju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj 1952. godine, osnutkom Više škole za socijalne radnike u Zagrebu. Njezin rad se smatra pretečom svih značajnih aspekata [[Konvencija o pravima djeteta|Konvencije o pravima djeteta]] kad se radi o djeci u ratu.&lt;ref name=&quot;Ajduković&quot;/&gt;

Komunističke vlasti su Diani Budisavljević oduzele znatni dio imovine i sumnjičavo se odnosile prema njoj. Nije joj bilo dano nikakvo društveno priznanje.

Njena unuka prof. dr. [[Silvija Szabo]] govori o svojem doživljaju djela Diane Budisavljević:

&quot;''Prema onome što sam do tada čula, vjerovala sam da je baka tijekom rata pomagala u skrbi za djecu iz logora. Budući da ona nikada nije o tome pričala, nije mi padalo na pamet da je njezina uloga bila tako važna. Znam da je bila u kontaktu s prof. Breslerom do njegove smrti... Tek nakon bakine smrti, sređujući jednu ladicu s njezinom odjećom, vidjela sam da se u njoj nalaze i neki materijali zamotani u pakpapir na kojem je pisalo 'Aktion DB.' Tek izlaženje feljtona u Vjesniku potaknulo me da pogledam što je to umotano i vidjela da je to dnevnik, odnosno kako je to baka naslovila &quot;Izvještaj o radu Akcije D.B.&quot; Iz sadržaja tog feljtona proizlazilo je da je moja baka bila zaposlena u Crvenom križu i da je po nalogu Partije ishodila dozvolu za odvođenje djece iz logora. Znala sam da moja baka nije niti radila u Crvenom križu niti je radila po nalogu Partije. Tek tada (1983. godine) sam pročitala dnevnik.&quot;''&lt;ref&gt;Ajduković, op. cit., str. 8-9&lt;/ref&gt;

Kamilo Bresler je 1947. godine sačinio izvješće od 18 stranica, pod naslovom 'Spašavanje kozaračke djece 1942. godine'. Tekst je K. Bressler posvetio Diani Budisavljević, ali je u tekstu uvijek spominje kao &quot;gospođu D.&quot;; možda je tako D. Budisavljević - koja je s Breslerom ostala u kontaktu do njegove smrti - sama tražila. Tekst je postao javno dostupnim tek 1990. godine, kada je objavljen u sastavu knjige Ć.  Petešića &quot;Dječji dom u Jastrebarskom (1939-1947.)&quot; (izdanje Kršćanska sadašnjost, Zagreb).

Diana Budisavljević je u desetljećima komunizma posve privatna osoba, a i njeni suradnici iz Akcije i drugih udruga ostaju tihi. Dragoje Lukić, jedno od spašene djece s Kozare, piše 1979. godine kako je uspio saznati: &quot;''Onaj stari ormar s 56 fioka, u svakoj po hiljadu kartica, još je tu. Sve je u njemu propisno složeno, po redu i slovu abecede. Mlada službenica je počela da govori o registraturi sve što je znala: 'Tada su ustaše otimale djecu od majki, dojenčad iz naručja. Onda je Mjesni komitet Partije pokrenuo onu poznatu akciju za spasavanje djece iz logora. Na zagrebačkom kolodvoru, u stvari na Senjaku, nedaleko od današnje autobuske stanice, organizovano je, pod pokroviteljstvom Crvenog krsta, veliko prihvatilište za djecu i raskužna postaja. Ustaše, kada su otimale djecu, nisu zapisivale njihova imena. Ovdje je počelo to prvo evidentiranje i živih i mrtvih zajedno. Odmah su štampani obrasci za kartoteku i izrađene metalne pločice s brojevima za najmanju djecu. S njima je bilo najteže, jer o sebi ništa nisu mogla da kažu. Onda su sestre Breda i Verona Kogoj upisivale samo ono do čega su i same mogle doći. To su one hiljade kartica s upisanim oznakama: 'Gradišić', 'Transport iz Stare Gradiške' 'N. N.', 'Nahodče', negdje je upisano samo ime ili poneki osobeni znak. Pred svoje bjekstvo ustaše su uništile onu kartoteku što se nalazila u Ministarstvu udružbe. Ali, Dijana Budisavljević, hrabra žena, koja je kao aktivistkinja Partije značajno doprinijela za spasavanje djece, sačuvala je jedan primjerak kao dokaz monstruoznog zločina nad djecom.''..“.&lt;ref&gt;Lukić, D., op. cit., poglavlje [http://znaci.net/00001/106_3.htm &quot;II Djeca iz pakla&quot;]&lt;/ref&gt; 

Mlada službenica o kojoj Lukić govori očito svoja iskrivljena &quot;saznanja&quot; crpi izravno ili posredno iz knjige &quot;''Žene Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi''&quot; (Šoljan, 1955.), gdje se organizaciju izvlačenja djece iz koncentracijskih logora pripisuje zagrebačkoj organizaciji [[Savez komunista Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]], a Dijanu Budisavljević se spominje tek kao jednu od suradnica (i to kao komunističku aktivisticu) - dok se važne zasluge u tom poduhvatu pripisuju [[Tatjana Marinić|Tatjani Marinić]],&lt;ref&gt;Ajduković, op. cit., str. 12-13&lt;/ref&gt;  komunistici koja je nakon kraja NDH zamijenila Kamila Breslera na njegovom mjestu u ministarstvu; dakle osobi koja je u ime komunističke vlasti oduzela kartoteku o djeci od Diane Budisavljević i zabranila njoj i njenim suradnicama da pristupaju podatcima.&lt;ref&gt;''Dnevnik'', str. 167-169&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==

Diani Budisavljević u čast su zadjih godina nazvana tri parka: u [[Zagreb]]u, [[Sisak|Sisku]] i [[Beč]]u, a ulice nazvane po njoj su u [[Beograd]]u na Dedinju, [[Prijedor]]u, [[Bosanska Dubica|Bosanskoj Dubici]] i [[Bosanska Gradiška|Bosanskoj Gradišci]]. 

Nakon 66 godina od završetka ''Akcije Diane Budisavljević'', postumno je odlikovna. Prvo joj je u rodnom Inssbrucku 2011. dodijeljen ''Orden II reda'', a potom i u Srbiji, 2012. godine zlatna medalja ''Miloš Obilić'' za hrabrost i djela osobnog herojstva i 2013. odlikovanje ''Carica Milica'' koje dodjeljuje [[Srpska pravoslavna crkva]], za plemenitost i humanitarni rad. 

U Hrvatskoj je [[Hrvatski državni arhiv]] 2003. godine objavio knjigu ''Dnevnik Diane Budisavljević 1941. – 1945.'', a u Srbiji je, deceniju kasnije (2013.), izašla knjiga Boška Lomovića ''Knjiga o Dijani Budisavljević''. Pošto je izdavačka kuća iz Innsbrucka ''Tyrolia'' smještena u kući obitelji Obexer, ljudi iz ove izdavačke kuće su čuli za Dianu i zamolili su svog suradnika Wilhelma Kuehsa da napiše roman o Diani. Tako je 2017. objavljena knjiga ''Dianas liste'' (Dianina lista), koja je iste godine objavljena i na srpskom jeziku. U rodnom Innsbrucku nije dobila spomen ploču na kući, iako je takav zahtjev bio upućen gradskim vlastima.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=RTV, Zašto je Diana Budisavljević tako sramno prećutana... |year=2017 |url=http://rtv.rs/sr_lat/drustvo/kues-zasto-je-diana-budisavljevic-tako-sramno-precutana_865665.html |location=Novi Sad}}&lt;/ref&gt; 10. ožujka 2019. na Međunarodnom sajmu knjiga u [[Novi Sad|Novom Sadu]] održana je promocija knjige o Diani Budisavljević, pod nazivom ''Djeca u logorima Nezavisne države Hrvatske'', autorice Danice Kaće Čolović.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Srpsko kolo, broj 40., str. 19., Djeca u logorima NDH |year=2019 |url=https://ssr.org.rs/wp-content/uploads/2019/04/SRPSKO-KOLO-40.pdf}}&lt;/ref&gt; 

U Srbiji je snimljen dokumentarni film ''Dianina djeca'' i održana je istoimena izložba od 15. svibnja - 14. lipnja 2018. godine u Domu vojske Srbije u Beogradu, o Dianinom humanitarnom radu. Srbijanska glumica Jelena Puzić glumi u monodrami o Dianinoj akciji, ''Pu spas za sve nas'', a predstave su održavane na različitim mjestima: Narodno kazalište u Beogradu, Ustanova kulture Vuk na Zvezdari, ljetna scena na Kalemegdanu, kripta [[Katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru|katedrale sv. Ivana Vladimira u Baru]], u Bosanskoj Gradišci, Innsbrucku...  U Hrvatskoj je filmska redateljica [[Dana Budisavljević]] nekoliko godina snimala film [[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)|Dnevnik Diane Budisavljević]] (prvi naziv je bio ''Dianina lista''), koji je premijerno prikazan na [[Pulski filmski festival|Pulskom filmskom festivalu]] u četvrtak 18. srpnja 2019. godine. Film je proglašen najboljim filmom festivala, a dobio je i nagradu publike kao i nagrade za najbolju režiju, montažu i glazbu.

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Kuća obitelji Obexer u Inssbrucku.jpg|Kuća Dianine obitelji Obexer u Inssbrucku
Datoteka:Zgrada u kojoj su stanovali Diana i Julije Budisavljević, Trg kralja Petra Svečića 13, Zagreb.jpg|[[Kuća Slaveks|Kuća Slaveks]] u kojoj su stanovali Diana i Julije Budisavljević, Trg kralja Petra Svačića 13, Zagreb
Datoteka:Grobnica obitelji Obexer, Inssbruck.jpg|Grobnica obitelji Obexer u Inssbrucku gdje je pokopana i Diana
Datoteka:Ulica Diane Budisavljević u Beogradu.jpg|Ulica Diane Budisavljević, [[Beograd]], [[Dedinje]], 3. ožujka 2013.
Datoteka:Ulica Diane Budisavljević, Prijedor.jpg|Ulica Diane Budisavljević, [[Prijedor]], 14. kolovoza 2014.
Datoteka:Knjiga Dianina lista.jpg|Knjiga ''Dianina lista'' iz 2017. godine
Datoteka:Izložba Dianina djeca.jpg|Izložba ''Dianina djeca'', Dom vojske Srbije, Beograd, od 15. svibnja - 14. lipnja 2018. 
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
* Budisavljević, Diana. ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941. – 1945.'', Zagreb : Hrvatski državni arhiv ; Jasenovac : Javna ustanova Spomen-područje, 2003. ISBN [https://koha.ffzg.hr:8443/cgi-bin/koha/catalogue/detail.pl?biblionumber=71420 953-6005-62-X]

== Vanjske poveznice ==
* [https://hrcak.srce.hr/54981 ''Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945.'']
* [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&amp;status=jedna&amp;vest=175686&amp;title_add=Sa%C4%8Duvala%20mi%20%C5%BEivot%20i%20ime&amp;kword_add=logor%2C%20diana%20budisavljevic Sačuvala mi život i ime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100412201738/http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&amp;status=jedna&amp;vest=175686&amp;title_add=Sa%C4%8Duvala%20mi%20%C5%BEivot%20i%20ime&amp;kword_add=logor%2C%20diana%20budisavljevic |date=12. travnja 2010. }}
* [http://www.snv.hr/vijesti/diana-budisavljevicpozrtvovna-humanitarka/ Diana Budisavljević-požrtvovna humanitarka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304212352/http://snv.hr/vijesti/diana-budisavljevicpozrtvovna-humanitarka/ |date=4. ožujka 2016. }}

{{GLAVNIRASPORED:Budisavljević, Diana}}
[[Kategorija:Hrvatski politički aktivisti]]</text>
      <sha1>qgu2wmsrcu8hksopgm8pu4e56vwow7i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis Umbrovih korisnika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>273572</id>
    <revision>
      <id>6432112</id>
      <parentid>6162975</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T12:24:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12762" xml:space="preserve">'''[[Umbro]]''' sa svojim sportskim proizvodima i opremom opskrbljuje mnoge eminentne nogometne klubove i nacionalne reprezentacije. Kako bi tvrtka povećala vlastitu [[Marketing|marketinšku]]propagandu, tvrtka je angažirala mnoge svjetske nogometaše kao &quot;manekene branda&quot;. Najpoznatiji među njima su engleski nogometaši [[Michael Owen]] i [[John Terry]] te bivši portugalski reprezentativac [[Deco]].

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su najpoznatiji korisnici Umbrovih proizvoda nogometni prvoligaši [[HNK Hajduk|Hajduk]] i [[NK Zadar|Zadar]], dok je prije više od 10 godina Umbrove sportske dresove koristila tadašnja [[NK Croatia Zagreb]].

U [[SAD|SAD-u]] Umbro je tokom 2006. obskrbljivao nekoliko klubova nogometne USF lige(United Soccer League). Riječ je o klubovima [[Carolina RailHawks FC|Carolina RailHawks]], [[Charleston Battery]] i [[Vancouver Whitecaps FC|Vancouver Whitecaps]]. Četvrti klub, [[California Victory]] koristio je Umbrove gostujuće dresove, dok su se za domaće utakmice koristili dresovi tvrtke [[Kelme]]. S nekim nogometnim momčadima Umbro je produljio ugovore dok je kod nekih klubova, istekom ugovora prekinuta suradnja

Osim sportaša, Umbro opsrbljuje i nogometne suce u engleskoj [[FA Premier liga|Premier ligi]] dok se u istom prvenstvu koriste lopte tog proizvođača. U sezoni 2007./08. Umbro je opskrbljivao i suce u [[peru]]anskoj nogometnoj ligi.

Lista Umbrovih klijenata je velika te obuhvaća čitav Svijet, odnosno sve kontinente (izuzev Antarktike).

== Popis Umbrovih klijenata ==
=== Nacionalne nogometne reprezentacije ===
* {{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžan]]
* {{ZD|B|BAN}} [[Bangladeška nogometna reprezentacija|Bangladeš]]
* {{ZD|D|DOM}} [[Nogometna reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]]
* {{ZD|K|KAZ}} [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstan]]
* {{ZD|M|MAU}} [[Mauritanijska nogometna reprezentacija|Mauritanija]]
* {{ZD|N|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]
* [[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|20px]] [[Portorikanska nogometna reprezentacija|Portoriko]]
* {{ZD|I|IRS}} [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]]
* {{ZD|T|TADŽ}} [[Tadžikistanska nogometna reprezentacija|Tadžkistan]]
* {{ZD|T|TAJV}} [[Tajvanska nogometna reprezentacija|Tajvan]]

=== Nogometni klubovi ===
==== Sjeverna, središnja i južna Amerika ====
{|	 
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;	 
|
* {{ZD|A|ARG}} [[Almirante Brown de Isidro Casanova|Almirante Brown]] (od srpnja [[2010.]])
* {{ZD|A|ARG}} [[Colón de Santa Fe|Santa Fe]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Clube Atlético Paranaense|Paranaense]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Santos FC|Santos]]
* {{ZD|B|BRA}} [[São José Esporte Clube|São José]]
* {{ZD|Č|ČIL}} [[Colo-Colo]]
* {{ZD|Č|ČIL}} [[Everton de Viña del Mar|Everton]]
* {{ZD|Č|ČIL}} [[Ñublense]]
* {{ZD|E|EKV}} [[Liga Deportiva Universitaria de Quito|Liga Deportiva Universitaria]]
* {{ZD|H|HON}} [[C.D. Platense|Platense]]
* {{ZD|J|JAM}} [[Portmore United F.C.|Portmore United]]
|width=&quot;39&quot;|&amp;nbsp;	 
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|K|KAN}} [[Vancouver Whitecaps FC|Vancouver Whitecaps]]
* {{ZD|K|KOL}} [[América de Cali]]
* {{ZD|K|KOL}} [[Club Santa Fe|Santa Fe]]
* {{ZD|K|KOS}} [[Municipal Liberia|Liberia Mía]]
* {{ZD|M|MEX}} [[C.D.S.C. Cruz Azul|Cruz Azul]]
* {{ZD|N|NIK}} [[Real Estelí F.C.|Real Estelí]]
* {{ZD|P|PAN}} [[San Francisco F.C.|San Francisco]]
* {{ZD|P|PAN}} [[Independiente F.C.|Independiente]]
* {{ZD|P|PAN}} [[Chepo]]
* {{ZD|P|PAN}} [[Asociación Deportiva Orión|Orion]] 
* {{ZD|P|PAN}} [[Navy Bay]]
|width=&quot;39&quot;|&amp;nbsp;	 
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|P|PER}} [[América Cochahuayco]]
* {{ZD|P|PER}} [[Sporting Cristal]]
* {{ZD|P|PER}} [[Universitario de Deportes]]
* {{ZD|P|PER}} [[Universidad San Martín de Porres|Universidad San Martín]]
* [[Datoteka:Flag of Puerto Rico.svg|20px]] [[Puerto Rico Islanders]]
* {{ZD|S|SAL}} [[C.D. FAS|FAS]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Austin Aztex FC|Austin Aztex]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Carolina RailHawks FC|Carolina RailHawks]]	
* {{ZD|S|SAD}} [[Charleston Battery]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Rochester Rhinos]]
* {{ZD|U|URU}} [[Club Nacional de Football|Nacional]]
|}

==== Azija ====
{|	 
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;	 
|
* [[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|20px]] [[Fourway Athletics]]
* {{ZD|I|INDN}} [[PSIS Semarang]]
* {{ZD|J|JAP}} [[Gamba Osaka]]
* {{ZD|J|JAP}} [[Kashiwa Reysol]]
* {{ZD|J|JAP}} [[Honda F.C.|Honda]]
* {{ZD|J|JAP}} [[Sagan Tosu|Sagan TOSU]]
* {{ZD|J|JAP}} [[Ventforet Kofu]]
* {{ZD|M|MALE}} [[Kelantan FA]]
|width=&quot;39&quot;|&amp;nbsp;	 
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|O|OMA}} [[Muscat (nogometni klub)|Muscat Club]]
* {{ZD|S|SIN}} [[Balestier Khalsa FC|Balestier Khalsa]]
* {{ZD|S|SIN}} [[Singapore Armed Forces FC|Singapore Armed Forces]]
* {{ZD|T|TAJ}} [[Bangkok Glass F.C.|Bangkok Glass]]
* {{ZD|T|TAJ}} [[Rajnavy Rayong F.C.|Rajnavy Rayong]]
* {{ZD|T|TAJ}} [[Tak F.C.|Tak]]
* {{ZD|U|UAE}} [[Al-Ahli Football Club - Dubai|Al-Ahli Club]]
* {{ZD|U|UAE}} [[Dubai Club]]
|}

==== Oceanija ====
* {{ZD|N|NZL}} [[YoungHeart Manawatu]]
* {{ZD|N|NZL}} [[Hawke's Bay United]]
* {{ZD|N|NZL}} [[Napier City Rovers]]
* {{ZD|N|NZL}} [[Wellington Olympic AFC|Wellington Olympic]]
* {{ZD|N|NZL}} [[The Sam FC|The Sam]]

==== Europa ====
{|	 
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;	 
|
* {{ZD|A|AUT}} [[LASK Linz]]
* {{ZD|A|AZE}} [[ABN Bärdä]]
* {{ZD|B|BJE}} [[FK Dinamo Brest|Dinamo Brest]]
* {{ZD|B|BJE}} [[FC Torpedo Zhodino|Torpedo Zhodino]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Bohemians 1905|Bohemians Prag]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[1. FC Brno|Brno]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[FK Baumit Jablonec|Jablonec]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[FK Mladá Boleslav|Mladá Boleslav]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Slavia Prag]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[1. FC Slovácko|Slovácko]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[FK Teplice|Teplice]]
* {{ZD|D|DAN}} [[Esbjerg fB|Esbjerg]]
* {{ZD|D|DAN}} [[Silkeborg IF|Silkeborg]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Blackburn Rovers F.C.|Blackburn Rovers]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Lincoln City F.C.|Lincoln City]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]
* {{ZD|F|FIN}} [[FC Haka|Haka Valkeakoski]]
* {{ZD|F|FIN}} [[FC Lahti|Lahti]]
|width=&quot;39&quot;|&amp;nbsp;	 
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|F|FIN}} [[AC Oulu|Oulu]]
* {{ZD|F|FIN}} [[Vaasan Palloseura]]
* {{ZD|H|HRV}} [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
* {{ZD|H|HRV}} [[NK Zadar|Zadar]]
* {{ZD|I|IRS}} [[Bray Wanderers A.F.C.|Bray Wanderers]]
* {{ZD|I|IRS}} [[Dundalk F.C.|Dundalk]]
* {{ZD|I|IRS}} [[Longford Town F.C.|Longford Town]]
* {{ZD|I|IRS}} [[Salthill Devon F.C.|Salthill Devon]]
* {{ZD|I|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]
* {{ZD|I|IRS}} [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]]
* {{ZD|I|IRS}} [[St. Patrick's Athletic F.C.|St. Patrick's Athletic]]
* {{ZD|I|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur]]
* {{ZD|I|ITA}} [[A.S. Cisco Calcio Roma|Cisco Roma]]
* {{ZD|I|ITA}} [[Giulianova]]
* {{ZD|I|ITA}} [[A.C. Legnano|Legnano]]
* {{ZD|I|ITA}} [[Taranto Sport]]
* {{ZD|I|ITA}} [[A.S. Varese 1910|Varese]]
* {{ZD|I|ITA}} [[A.S. Viterbese Calcio|Viterbese]]
|width=&quot;39&quot;|&amp;nbsp;	 
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|I|IZR}} [[Hapoel Haifa F.C.|Hapoel Haifa]]
* {{ZD|I|IZR}} [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]]
* {{ZD|K|KAZ}} [[FK Kizilžar|Esil Bogatyr]]
* {{ZD|L|LAT}} [[FC Dinaburg|Dinaburg]]
* {{ZD|L|LAT}} [[FK Jaunība Rīga|Jaunība Rīga]]
* {{ZD|L|LIT}} [[FC Vilnius|Vilnius]]
* {{ZD|N|NOR}} [[Aalesunds FK|Aalesunds]]
* {{ZD|N|NOR}} [[Ålgård FK|Ålgård]]
* {{ZD|N|NOR}} [[FK Haugesund]]
* {{ZD|N|NOR}} [[Fredrikstad FK|Fredrikstad]]
* {{ZD|N|NOR}} [[IK Start|Start]]
* {{ZD|N|NOR}} [[KIL Toppfotball]]
* {{ZD|P|POLJ}} [[ŁKS Łódź]]
* {{ZD|P|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
* {{ZD|R|RUM}} [[CS Dacia Mioveni|Dacia Mioveni]]
* {{ZD|R|RUM}} [[FC Delta Tulcea|Delta Tulcea]]
* {{ZD|R|RUM}} [[FC Farul Constanţa|Farul Constanţa]]
* {{ZD|R|RUM}} [[FC Vaslui|Vaslui]]
* {{ZD|R|RUS}} [[FK Spartak Vladikavkaz|Alania Vladikavkaz]]
* {{ZD|R|RUS}} [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]]
* {{ZD|R|RUS}} [[FK Moskva]]
* {{ZD|R|RUS}} [[FK Rubin Kazan|Rubin Kazan]]
|width=&quot;39&quot;|&amp;nbsp;	 
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|R|RUS}} [[PFK Spartak Nalčik|Spartak Nalčik]]
* {{ZD|R|RUS}} [[Torpedo Moskva]]
* {{ZD|S|SJI}} [[Crusaders F.C.|Crusaders]]
* {{ZD|S|SJI}} [[Dundela F.C.|Dundela]]
* {{ZD|S|SJI}} [[Glentoran F.C.|Glentoran]]
* {{ZD|S|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]]
* {{ZD|S|SJI}} [[Lisburn Distillery]]
* {{ZD|S|SLK}} [[MFK Košice|Košice]]
* {{ZD|S|SLK}} [[MFK Ružomberok|Ružomberok]]
* {{ZD|S|SRB}} [[FK Novi Pazar|Novi Pazar]]
* {{ZD|Š|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Glasgow Rangers]]
* {{ZD|Š|ŠKO}} [[Heart of Midlothian F.C.|Hearts]]
* {{ZD|Š|ŠKO}} [[Livingston F.C.|Livingston]]
* {{ZD|Š|ŠVE}} [[IF Elfsborg|Elfsborg]]
* {{ZD|Š|ŠVE}} [[Gefle IF|Gefle]]
* {{ZD|Š|ŠVE}} [[Landskrona BoIS]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Kocaelispor]]
* {{ZD|U|UKR}} [[Metalurg Donjeck]]
* {{ZD|U|UKR}} [[Tavrija Simferopol]]
* {{ZD|W|WAL}} [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]
* {{ZD|W|WAL}} [[Wrexham F.C.|Wrexham]]
|}

== Manekeni UMBRO-a ==
{|	 
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;	 
|
* {{ZD|A|ALB}} [[Lorik Cana]]
* {{ZD|A|ARG}} [[Hernán Crespo]]
* {{ZD|A|ARG}} [[Lucas Barrios]]
* {{ZD|A|ARG}} [[Esteban Fuertes]]
* {{ZD|A|ARG}} [[Cristian Muñoz]]
* {{ZD|A|ARG}} [[José Sand]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Diego Cavalieri]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Anderson Sebastião Cardoso|Chicão]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Alex Dias de Almeida|Alex Dias]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Ricardo Lucas|Dodô]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Fernando Francisco Reges|Fernando]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Madson Formagini Caridade|Madson]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Roger Galera Flores|Roger]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Souza]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Diego de Souza Andrade|Souza]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Cleiton Ribeiro Xavier|Cleiton Xavier]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Tomáš Ujfaluši]]
* {{ZD|Č|ČIL}} [[José Pedro Fuenzalida]]
* {{ZD|Č|ČIL}} [[Esteban Paredes]]
* {{ZD|Č|ČIL}} [[Manuel Villalobos]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Nick Barmby]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Darren Bent]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Curtis Davies]]
|width=&quot;39&quot;|&amp;nbsp;	 
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|E|ENG}} [[Andy Dawson]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Michael Dawson]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Joe Hart]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Jordan Henderson]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Tony Hibbert]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Phil Jagielka]]
* {{ZD|E|ENG}} [[David James]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Michael Mancienne]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Fabrice Muamba]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Nedum Onuoha]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Leon Osman]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Michael Owen]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Kevin Philips]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Ryan Shawcross]]
* {{ZD|E|ENG}} [[John Terry]]
* {{ZD|E|ENG}} [[Stephen Warnock]]
* {{ZD|F|FRA}} [[François Clerc]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Gaël Clichy]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Matthieu Delpierre]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Jean-Pascal Mignot]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Florent Sinama-Pongolle]]
* {{ZD|H|HON}} [[Wilson Palacios]]
* {{ZD|I|IRS}} [[Kevin Kilbane]]
|width=&quot;39&quot;|&amp;nbsp;	 
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|I|IRS}} [[David Meyler]]
* {{ZD|I|IRS}} [[Andy Reid]]
* {{ZD|J|JAM}} [[Ricardo Fuller]]
* {{ZD|J|JAP}} [[Yasuhito Endo]]
* {{ZD|K|KOL}} [[Mario Yepes]]
* {{ZD|N|NOR}} [[Brede Hangeland]]
* {{ZD|N|NOR}} [[Bjørn Helge Riise]]
* {{ZD|P|PAR}} [[Paulo da Silva]]
* {{ZD|P|PER}} [[José Luis Carranza]]
* {{ZD|P|PER}} [[Nolberto Solano]]
* {{ZD|P|PER}} [[Juan Manuel Vargas]]
* {{ZD|P|POR}} [[Deco]]
* {{ZD|P|POR}} [[Duda]]
* {{ZD|P|POR}} [[Eliseu Pereira dos Santos|Eliseu]]
* {{ZD|P|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]
* {{ZD|P|POR}} [[Tonel]]
* {{ZD|S|SJI}} [[Colin Coates]]
* {{ZD|S|SJI}} [[Glenn Ferguson]]
* {{ZD|S|SJI}} [[Gary Hamilton]]
* {{ZD|S|SJI}} [[Kyle Lafferty]]
* {{ZD|S|SJI}} [[Peter Thompson]]
* {{ZD|Š|ŠKO}} [[Barry Ferguson]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Diego Capel]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Iñigo Díaz de Cerio]]
|width=&quot;39&quot;|&amp;nbsp;	 
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Jordi Codina]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Manu del Moral]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Miguel Alfonso Herrero|Michel Ferrero]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Andoni Iraola]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Juan Jesús Gutierrez|Juanito]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Juanlu]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[David López]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Diego López]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Luis García Fernández]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Luis Javier García Sanz|Luis Garcia]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Luis Morán]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Marcos García Barreno]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Jaime Gavilán]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Roberto Jiménez Gago|Roberto]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Juan Antonio Rodríguez Villamuela|Juan Rodriguez]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Rubén González Rocha|Rubén]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Michel Salgado]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Víctor Sánchez Mata|Víctor Sánchez]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Sisinio González Martínez|Sisi]]
* {{ZD|Š|ŠVE}} [[Anders Svensson]]
* {{ZD|U|URU}} [[Matias Aguirregaray]]
* {{ZD|U|URU}} [[Carlos Bueno]]
|}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.umbro.com/choose/ Umbro.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120817232510/http://www.umbro.com/choose/ |date=17. kolovoza 2012. }}

[[Kategorija:Britanske tvrtke]]
[[Kategorija:Proizvođači odjeće]]
[[Kategorija:Proizvođači obuće]]</text>
      <sha1>tapz54i1aynmpmqwdp1wk52m0dwfmxy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hyundai Getz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276470</id>
    <revision>
      <id>6432117</id>
      <parentid>5853712</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T12:36:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>83.131.178.63</ip>
      </contributor>
      <comment>Dodan sadržaj istina</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1037" xml:space="preserve">{{Infookvir auto model
| Marka =Hyundai
| Model =Getz
| Slika = Hyundai Getz.jpg
| Proizvođač =[[Hyundai]]
| od =[[2002.]]
| do =[[2009.]]
| Motor =1,1&amp;nbsp;L I4&lt;br&gt;1,3&amp;nbsp;L I4&lt;br&gt;1,4&amp;nbsp;L I4&lt;br&gt;1,6&amp;nbsp;L I4&lt;br&gt;1,5&amp;nbsp;L turbo [[Dizelski motor|dizel]] I3&lt;br&gt;1,5&amp;nbsp;L turbo dizel I4
| Dužina =3810
| Širina =1665
| Visina =1490
| Težina =1050-1187
| Prethodnik =nema
| Nasljednik =[[Hyundai i20]]
| Slično =
| Platforma =
}}
'''Hyundai Getz''' je automobil južnokorejske marke [[Hyundai]] i proizvodi se već od [[2002.]] – [[2009.]] godine. Facelifting je bio [[2005.]] godine.

Najbolji vozač ovog auta je gospodin Vale Kutijević.

== Motori ==
* 1.1 L I4, 46 kW (63 ks)
* 1.1 L I4, 49 kW (66 ks)
* 1.3 L I4, 60 kW (82 ks)
* 1.3 L I4, 63 kW (85 ks)
* 1.4 L I4, 71 kW (97 ks)
* 1.6 L I4, 77 kW (105 ks)
* 1.6 L I4, 78 kW (106 ks)
* 1.5 L I3 turbo dizel, 60 kW (82 ks)
* 1.5 L I4 turbo dizel, 65 kW (88 ks)
* 1.5 L I4 turbo dizel, 81 kW (110 ks)

{{Commonscat}}
{{mrva-auto}}

[[Kategorija:Hyundaijevi automobili|Getz]]</text>
      <sha1>qw8e0zh0dqns6bgs6b3ozujni2jkm46</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432148</id>
      <parentid>6432117</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T14:23:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/83.131.178.63|83.131.178.63]] ([[User talk:83.131.178.63|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="981" xml:space="preserve">{{Infookvir auto model
| Marka =Hyundai
| Model =Getz
| Slika = Hyundai Getz.jpg
| Proizvođač =[[Hyundai]]
| od =[[2002.]]
| do =[[2009.]]
| Motor =1,1&amp;nbsp;L I4&lt;br&gt;1,3&amp;nbsp;L I4&lt;br&gt;1,4&amp;nbsp;L I4&lt;br&gt;1,6&amp;nbsp;L I4&lt;br&gt;1,5&amp;nbsp;L turbo [[Dizelski motor|dizel]] I3&lt;br&gt;1,5&amp;nbsp;L turbo dizel I4
| Dužina =3810
| Širina =1665
| Visina =1490
| Težina =1050-1187
| Prethodnik =nema
| Nasljednik =[[Hyundai i20]]
| Slično =
| Platforma =
}}
'''Hyundai Getz''' je automobil južnokorejske marke [[Hyundai]] i proizvodi se već od [[2002.]] – [[2009.]] godine. Facelifting je bio [[2005.]] godine.

== Motori ==
* 1.1 L I4, 46 kW (63 ks)
* 1.1 L I4, 49 kW (66 ks)
* 1.3 L I4, 60 kW (82 ks)
* 1.3 L I4, 63 kW (85 ks)
* 1.4 L I4, 71 kW (97 ks)
* 1.6 L I4, 77 kW (105 ks)
* 1.6 L I4, 78 kW (106 ks)
* 1.5 L I3 turbo dizel, 60 kW (82 ks)
* 1.5 L I4 turbo dizel, 65 kW (88 ks)
* 1.5 L I4 turbo dizel, 81 kW (110 ks)

{{Commonscat}}
{{mrva-auto}}

[[Kategorija:Hyundaijevi automobili|Getz]]</text>
      <sha1>3ij186dqoejewdjgaxfrim03htv2c68</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva Jamarice 2.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>279510</id>
    <revision>
      <id>6432267</id>
      <parentid>5916836</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:11:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="211" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= &quot;Sv. Barbara Jamarice&quot;
|Izvor= &quot;Osobno&quot;
|Datum= &quot;14.09.2010.&quot;
|Autor= &quot;t&quot;
|Objašnjenje= &quot;Crkva Sv. Barbare Jamarice&quot;
}}
== Licencija ==
{{GFDL-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>fh2b3t94ltuq7kt578rkxx68f8qtvru</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432281</id>
      <parentid>6432267</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:18:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <comment>{{NowCommons}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= &quot;Sv. Barbara Jamarice&quot;
|Izvor= &quot;Osobno&quot;
|Datum= &quot;14.09.2010.&quot;
|Autor= &quot;t&quot;
|Objašnjenje= &quot;Crkva Sv. Barbare Jamarice&quot;
}}
== Licencija ==
{{GFDL-s-odricanjem|migration=not-eligible}}
{{NowCommons}}</text>
      <sha1>hgmxjmej42dk0da0vahpk64yiabnpxm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gamla Ullevi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>292757</id>
    <revision>
      <id>6432128</id>
      <parentid>5516465</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:00:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2417" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| ime              = Gamla Ullevi
| slika            = Gamla Ullevi inside.JPG
| nadimak          = 
| prijašnja_imena  = 
| lokacija         = {{ZD|Š|ŠVE}} [[Göteborg]], [[Švedska]]
| koordinate       = {{coord|57|42|22.44|N|11|58|50.58|E|region:SE_type:landmark|display=inline,title}} 
| cijena_izgradnje = 350 milijuna kruna
| arhitekt         = Lars Iwdal
| izgradnja        = 2007. - 2009.
| otvoren          = 2009.
| renoviran        = 
| zatvoren         = 
| srušen           = 
| vlasnik          = Higab
| upravitelj       = 
| korisnici        = [[GAIS]], [[IFK Göteborg]], [[Örgryte IS]]
| kapacitet        = 19 000 mjesta
| teren            = 
| dimenzije        = 
}}

'''Gamla Ullevi''' je [[nogomet]]na [[arena]] smještena u [[Göteborg]]u koja je otvorena [[5. travnja]] [[2009.]] Arenu prvenstveno koriste nogometni klubovi [[GAIS]], [[IFK Göteborg]], [[Örgryte IS]], ali i [[švedska ženska nogometna reprezentacija]]. Maksimalni kapacitet je 19.000 mjesta od kojih su 4.000 stajaća. Komercijalne površine iznose 2.500 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a ima i 27 [[loža]]. Igralište je protežnosti 105x68 metara, a podlogu čini prirodna [[trava]]. Gamla Ullevi je smješten na istom mjestu gdje je bila istoimena arena otvorena 1916., a srušena 2007. godine.

== Izgradnja i otvorenje arene ==

Rušenje stare, već postojeće, arene započinje 9. siječnja 2007. kako bi se napravila nova arena na istom mjestu. U početku je postojala želja za promjenom naziva arene, ali ipak je zadržan naziv srušene arene. Računa se da su sveukupni troškovi dosegli brojku od 350 milijuna švedskih [[kruna]]. U samom početku se kalkuliralo s brojkom od 180 milijuna kruna, ali naknadne izmjene povećale su ukupnu cijenu.
Otvorenje se zbilo 5. travnja 2009. derbijem između [[Örgryte IS|Örgryte]]a i [[GAIS]]-a u premijeri švedske nogomentne lige (šved. [[Allsvenskan]]). Utakmica je završena s 5:1 u korist GAIS-a pred 17.531 gledateljem.
[[IFK Göteborg]] je svoju premijernu utakmicu u areni odigrao 11. travnja iste godine potiv [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]] pobijedivši sa 6:0 pred 18.276 gledatelja.
Ženska nogometna reprezentacija Švedske odigrala je prvu utakmicu u areni u prijateljskom ogledu protiv Brazila 25. travnja 2009.

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.gamlaullevi.se/ Službene stranice]

[[Kategorija:Športski objekti u Švedskoj]]</text>
      <sha1>n47n5qa0atlxdp5w9yws3finnlf2cc6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stockholm stadion</title>
    <ns>0</ns>
    <id>292773</id>
    <revision>
      <id>6432129</id>
      <parentid>6410723</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:01:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3064" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| ime              = Stockholm stadion
| slika            = Stockholms Stadion Supporterstand.JPG
| nadimak          = 
| prijašnja_imena  = 
| lokacija         = {{ZD|Š|ŠVE}} [[Stockholm]], [[Švedska]]
| koordinate       = {{coord|59|20|43|N|18|04|44|E|region:SE_type:landmark|display=inline,title}} 
| cijena_izgradnje = 
| arhitekt         = Torben Grut
| izgradnja        = 1910.-1912.
| otvoren          = 1912.
| renoviran        = 
| zatvoren         = 
| srušen           = 
| vlasnik          = 
| upravitelj       = 
| korisnici        = [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]] (1936- ), [[AIK]] (1912-1936)
| kapacitet        = 14 417 mjesta
| teren            = 
| dimenzije        = 
}}

'''Stockholm stadion''', ''Stockholmski stadion'' ili samo ''Stadion'' je arena smještena u [[Stockholm]]u u sjevernom dijelu naselja Djurgården.

==Izgradnja i inauguracija arene==

Gradnja stadiona počela je 1910. na inicijativu Švedskog sportskog saveza za [[V. Olimpijske igre – Stockholm 1912.|Olimpijske igre]] 1912. koje su se trebale održati u Stockholmu. Nekada je na tom mjestu bio Sportski park a teniski tereni koji su bili u blizini su pomjereni. Stadion je izgrađen u nacionalno-romantičkom stilu sa zidovima od [[helsingborg]]ske opeke. Svečano otvorenje je bilo 1. lipnja 1912. Cijena projekta koštala je 1,25 milijuna švedskih [[kruna]].
Iako su ljetne [[XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.|Olimpijske igre]] 1956. održane u [[Melbourne]]u sportska natjecanja u [[jahanje|jahanju]] održana su na ovom stadionu. Svih 14 417 mjesta su sjadeća i ne postoji mogućnost proširenja.
Dimenzije nogometnog igrališta su 105 x 68 metara. Krug oko nogometnog igrališta je duljine 400 m i ima osam staza. Nedaleko od stadiona je stacionirana stanica [[Podzemna željeznica|podzemne željeznice]].

==Manifestacije==

Stadion je služio uglavnom kao domaćin lokalnim nogomentnim klubovima poput AIKa, Djurgårdens IF, IF Brommapojkarna ali i [[Švedska nogometna reprezentacija]] je znala igrati mečeve na ovom stadionu. Švedsko prvenstvo u [[bendi]]ju je odigrano na stadionu oko 50 puta. Na ovom stadionu je postignut i rekordan broj gledatelja jedne bendi utakmice u Švedskoj s 28 848 posjetitelja. Stockholm Marathon starta izvan stadiona a na stadionu se održava i ''Nordic Light Open'' jedino skandinavsko-baltičko preofesionalno natjecanje u [[tenis]]u za žene. Stockholmsko međunarodno atletsko natjecanje održava se na stadionu svake godine.
Na ovom stadionu održali su koncerte između ostalih: [[Michael Jackson]], [[Rolling Stones]], [[Kiss]], [[Iron Maiden]], [[Gyllene Tider]], [[Depeche Mode]], [[Muse]],  [[Metallica]], [[Dire Straits]], [[Rod Stewart]], [[Bruce Springsteen]], [[Coldplay]], [[Elton John]],[[AC/DC]]. [[Robbie Williams]].


==Vanjske poveznice==

* [http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Stockholms_Olympiastadion?uselang=sv/ Fotografije stadiona]


[[Kategorija:Športski objekti u Švedskoj]]
[[Kategorija:Stockholm]]

{{GLAVNIRASPORED:Stockholm Stadion}}</text>
      <sha1>qvpkssl8k3cggting1nt6ktxc17mfcz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Sokač</title>
    <ns>0</ns>
    <id>310154</id>
    <revision>
      <id>6432327</id>
      <parentid>6269894</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:11:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Tivat|Tivat]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Tivat|Životopisi, Tivat]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3014" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Branko Sokač
| slika             = Branko Sokac.jpg
| slika_širina      = 220px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[27. svibnja]] [[1933.]]
| mjesto_rođenja    = [[Tivat]]
| datum_smrti       = [[8. rujna]] [[2021.]]
| mjesto_smrti      = [[Zagreb]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[geologija]]
| radna_institucija = [[Hrvatski geološki institut u Zagrebu]]
| alma_mater        = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| web_stranica      =
| fusnote           = 
}}
'''Branko Sokač''' ([[Tivat]], [[27. svibnja]] [[1933.]] – [[Zagreb]], [[8. rujna]] [[2021.]]),  bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[geolog]] i [[akademik]].&lt;ref name=&quot;HAZU-Obavijest&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20210909131451/https://www.info.hazu.hr/2021/09/umro-akademik-branko-sokac/ HAZU / Obavijesti: Umro akademik Branko Sokač] (objavljeno 9. rujna 2021.), pristupljeno 10. rujna 2021.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Osnovnu i srednju školu pohađao je u Zagrebu gdje je maturirao 1951. god. Studirao je na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] - geološki odjel, gdje je 1956. godine diplomirao. Nakon odsluženja vojnog roka 1957. zaposlio se u poduzeću &quot;Elektrosond&quot;, a 1959. pa do umirovljenja 2002. radio je u Geološkom zavodu u Zagrebu (danas [[Hrvatski geološki institut u Zagrebu|Hrvatski geološki institut]]).&lt;ref name=&quot;HAZU-Obavijest&quot;/&gt;

Postdiplomski studij završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1964. godine. Doktorirao je na Sveučilištu u Zagrebu 1973. obranom doktorske disertacije pod naslovom &quot;Geologija Velebita&quot;.

U zvanje znanstvenog asistenta izabran je 1978.g., u višeg znan. suradnika 1979., a od 1985. ima zvanje znan. savjetnika. Za člana suradnika JAZU izabran je 1988., a od 1992. godinae za redovitog člana [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://info.hazu.hr/redovni_clanovi |title=Redoviti članovi, ''www.hazu.hr'' |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119043935/http://info.hazu.hr/redovni_clanovi |archive-date=19. siječnja 2012. |access-date=10. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}
{{HAZU}}

== Vanjske poveznice ==
* [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57000 Sokač, Branko] 
* [https://www.info.hazu.hr/clanovi/sokac-branko/ HAZU / Članovi Akademije: Sokač Branko, akademik]
* [https://www.semanticscholar.org/author/Branko-Soka%C4%8D/87267993 Semantic Scholar.org – Branko Sokač] {{engl}}


{{mrva-biog-znan-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Sokač, Branko}}
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Hrvatski geolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Tivat]]</text>
      <sha1>kkmscfyekkbj9ogplywxtn7a0g9vrgm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zlatna arena za scenografiju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>316147</id>
    <revision>
      <id>6432299</id>
      <parentid>6197912</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T21:11:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nativa</username>
        <id>11626</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11989" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;width:23em; font-size:88%; text-align:left; line-height:1.5em&quot;
! colspan=2 class=&quot;fn org&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#EEDD82; font-size:125%&quot; | Zlatna arena za scenografiju
|-
! Dodjeljuje
| ocjenjivački sud [[Festival igranog filma u Puli|Festivala]]
|-
! Država
| [[Hrvatska]] (kao dio Jugoslavije) (1956. – 1990.)&lt;br/&gt;[[Hrvatska]]  (samostalna) (1992.–danas)
|-
! Prva dodjela
| 1956.
|-
! Trenutačni dobitnik
| [[Jana Plećaš]] (2020.)
|-
! Službene stranice
| [http://www.pulafilmfestival.hr pulafilmfestival.hr]
|-
|}
:''Glavni članak: [[Festival igranog filma u Puli]]''

==Popis dobitnika==
Sljedeći popis navodi osvajače Zlatne arene za scenografiju na [[Festival igranog filma u Puli|Festivalu igranog filma u Puli]].

===Za vrijeme socijalističke Jugoslavije (1956. – 1990.)===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
|-
!width=&quot;70&quot;|'''Godina'''
!width=&quot;190&quot;|'''Dobitnik'''
!width=&quot;270&quot;|'''Naslov(i)'''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1956.|| {{sortname|Želimir|Zagotta}} &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt; ||''[[Ne okreći se, sine (1956.)|Ne okreći se, sine]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1956.|| {{sortname|Ivo|Spinčić}} &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt; ||''[[Dolina miru (1956.)|Dolina miru]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1957.|| {{sortname|Miomir|Denić}} ||''[[Pop Ćira i pop Spira (1957.)|Pop Ćira i pop Spira]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1958.|| {{sortname|Miomir|Denić}} ||''[[Četiri kilometra na sat (1958.)|Četiri kilometra na sat]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1959.|| {{sortname|Vasilije|Popović}} ||''[[Mis Ston (1959.)|Mis Ston]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1960.|| {{sortname|Duško|Jeričević}} ||''[[Rat (1960.)|Rat]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1961.|| {{sortname|Dime|Šumka}} *||''[[Solunski atentatori (1961.)|Solunski atentatori]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1962.||  ||
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1963.|| {{sortname|Mirko|Lipužić}} * &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt;||''[[Samorastniki (1963.)|Samorastniki]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1963.|| {{sortname|Miomir|Denić}} * &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt;||''[[Nevesinjska puška (1963.)|Nevesinjska puška]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1964.|| {{sortname|Željko|Senečić}} ||''[[Pravo stanje stvari (1964.)|Pravo stanje stvari]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1965.|| {{sortname|Vlatko|Gilić}} ||''[[Provereno, min nejt (1965.)|Provereno, min nejt]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1966.||  ||
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1967.|| {{sortname|Dragoljub|Ivkov}} ||''[[Buđenje pacova (1967.)|Buđenje pacova]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1968.|| {{sortname|Nikola|Lazarevski}} ||''[[Makedonska krvava svadba (1968.)|Makedonska krvava svadba]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1969.|| {{sortname|Niko|Matul}} ||''[[Kekečeve smicalice|Kekčeve ukane]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1970.|| {{sortname|Bogić|Risimović}} ||''[[Biciklisti (1970.)|Biciklisti]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1971.|| {{sortname|Miodrag|Nikolić}} ||''[[Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji (1971.)|Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1972.|| {{sortname|Vlastimir|Gavrik}} ||''[[Maestro i Margarita (1972.)|Maestro i Margarita]]'' &amp; ''[[Dan duži od godine (1972.)|Dan duži od godine]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1973.|| {{sortname|Niko|Matul}} ||''[[Cvetje v jeseni (1973.)|Cvetje v jeseni]]'' / ''Jesenje cveće''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1974.|| {{sortname|Vlastimir|Gavrik}} ||''[[Derviš i smrt (1974.)|Derviš i smrt]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1975.|| {{sortname|Niko|Matul}} ||''[[Strah (1975.)|Strah]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1976.|| {{sortname|Dragoljub|Ivkov}} ||''[[Čuvar plaže u zimskom periodu (1976.)|Čuvar plaže u zimskom periodu]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1977.|| {{sortname|Drago|Turina}} ||''[[Izbavitelj (1977.)|Izbavitelj]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1978.|| {{sortname|Niko|Matul}} ||''[[Praznovanje pomladi (1978.)|Praznovanje pomladi]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1979.|| {{sortname|Veljko|Despotović}} ||''[[Usijanje (1979.)|Usijanje]]'' &amp; ''[[Čovjek koga treba ubiti (.)|Čovjek koga treba ubiti]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1980.|| {{sortname|Mirko|Lipužić}} ||''[[Ubij me nežno (1980.)|Ubij me nežno]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1981.|| {{sortname|Vlastimir|Gavrik}} ||''[[Crveniot konj (1981.)|Crveniot konj]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1982.|| {{sortname|Niko|Matul}} &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt;||''[[Pustota (1982.)|Pustota]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1982.|| {{sortname|Janez|Kovič}} &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt;||''Pustota''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1983.|| {{sortname|Niko|Matul}} ||''[[Suton (1983.)|Suton]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1984.|| {{sortname|Veljko|Despotović}} ||''[[Davitelj protiv davitelja (1984.)|Davitelj protiv davitelja]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1985.|| {{sortname|Željko|Senečić}} ||''[[Ljubavna pisma s predumišljajem (1985.)|Ljubavna pisma s predumišljajem]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1986.|| {{sortname|Dinka|Jeričević}} ||''[[Za sreću je potrebno troje (1985.)|Za sreću je potrebno troje]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1987.|| {{sortname|Kemal|Hrustanović}} ||''[[Život radnika (1987.)|Život radnika]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1988.|| {{sortname|Snježana|Petrović}} ||''[[Slučaj Harms (1988.)|Slučaj Harms]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1989.|| {{sortname|Slobodan|Rundo}} ||''[[Iskušavanje đavola (1989.)|Iskušavanje đavola]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1990.|| {{sortname|Janez|Kovič}} ||''[[Do konca i naprej (1990.)|Do konca i naprej]]''
|-
|}

===Za samostalne Hrvatske (1992.–danas)===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
|-
!width=&quot;70&quot;|'''Godina'''
!width=&quot;190&quot;|'''Dobitnik'''
!width=&quot;270&quot;|'''Naslov(i)'''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1991.||colspan=&quot;3&quot;| &lt;center&gt;''Festival je bio otkazan.''{{ref label|Pula91|A|}}
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1992.|| {{sortname|Željko|Senečić}} ||''[[Čaruga (1992.)|Čaruga]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1993.||  ||
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1994.||colspan=&quot;3&quot;| &lt;center&gt;''Natjecateljski program je bio otkazan.''{{ref label|Pula94|B|}}
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1995.|| {{sortname|Ivica|Trpčić}} ||''[[Anđele moj dragi (1995.)|Anđele moj dragi]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1996.|| {{sortname|Ivan|Ivan}} ||''[[Nausikaja (1996.)|Nausikaja]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1997.|| {{sortname|Grubimix|Labyrinth}} ||''[[Mondo Bobo (1997.)|Mondo Bobo]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1998.|| {{sortname|Vladimir|Domitrović}} ||''[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)|Tri muškarca Melite Žganjer]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1999.|| {{sortname|Gorana|Stepan}} ||''[[Da mi je biti morski pas (1999.)|Da mi je biti morski pas]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2000.|| {{sortname|Ivica|Trpčić}} ||''[[Je li jasno, prijatelju (2000.)|Je li jasno, prijatelju]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2001.|| {{sortname|Željko|Senečić}} ||''[[Polagana predaja (2001.)|Polagana predaja]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2002.|| {{sortname|Mladen|Ožbolt}} ||''[[Prezimiti u Riju (2002.)|Prezimiti u Riju]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2003.|| {{sortname|Ivica|Trpčić}} &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt;||''[[Konjanik (2003.)|Konjanik]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2003.|| {{sortname|Kemal|Hrustanović}} &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt;||''Konjanik''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2004.|| {{sortname|Ivo|Hušnjak}} ||''[[Družba Isusova (2004.)|Družba Isusova]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2005.|| {{sortname|Mario|Ivezić}} ||''[[Dva igrača s klupe (2005.)|Dva igrača s klupe]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2006.|| {{sortname|Mladen|Ožbolt}} ||''[[Put lubenica (2006.)|Put lubenica]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2007.|| {{sortname|Tanja|Lacko}} ||''[[Pjevajte nešto ljubavno (2007.)|Pjevajte nešto ljubavno]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2008.|| {{sortname|Mario|Ivezić}} ||''[[Nije kraj (2008.)|Nije kraj]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2009.|| {{sortname|Velimir|Domitrović}} ||''[[Ljubavni život domobrana (2009.)|Ljubavni život domobrana]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2010.|| {{sortname|Ivo|Hušnjak}} ||''[[Neka ostane među nama (2010.)|Neka ostane među nama]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2011.|| {{sortname|Ivo|Hušnjak}} ||''[[Lea i Darija (2011.)|Lea i Darija]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012.|| {{sortname|Ivana|Škrabalo}} ||''[[Ljudožder vegetarijanac (2012.)|Ljudožder vegetarijanac]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2013.|| {{sortname|Mario|Ivezić}} ||''[[Obrana i zaštita (2013.)|Obrana i zaštita]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2014.|| {{sortname|Damir|Gabelica}} ||''[[Broj 55 (2014.)|Broj 55]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.|| {{sortname|Ivan|Veljača}} ||''[[Takva su pravila (2014.)|Takva su pravila]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2016.|| {{sortname|Željka|Burić}} ||''[[Sve najbolje (2016.)|Sve najbolje]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2017.|| {{sortname|Petra|Poslek}}, {{sortname|Iva|Rodić}} ||''[[Goran (2016.)|Goran]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2018.|| {{sortname|Ivana|Škrabalo}} ||''[[Osmi povjerenik (2017.)|Osmi povjerenik]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2019.|| {{sortname|Jana|Piacun}} ||''[[Posljednji Srbin u Hrvatskoj (2019.)|Posljednji Srbin u Hrvatskoj]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2020.|| {{sortname|Jana|Plećaš}} ||''[[Mare (2020.)|Mare]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2021.|| ||''nije dodijeljena''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2022.|| ||''nije dodijeljena''
|}

==Bilješke==
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
:A.&amp;nbsp;{{note|Pula91}} Iako je festival 26. srpnja 1991. otvoren, a projekcija za tisak filma ''[[Krhotine - Kronika jednog nestajanja (1991.)|Krhotine - Kronika jednog nestajanja]]'' [[Zrinko Ogresta|Zrinka Ogreste]] održana, festivalsko vijeće pod predsjedavanjem [[Antun Vrdoljak|Antuna Vrdoljaka]] odlučilo je otkazati festival radi protesta protiv nasilja u [[Desetodnevni rat|Desetodnevnom ratu]] koji se zbivao u Sloveniji i početka zahuktavanja [[Domovinski rat|velikosrpske agresije na Hrvatsku]]. Planiralo se prikazati devet filmova u natjecateljskom programu.&lt;ref name=&quot;pula91&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.pulafilmfestival.hr/hr/index.php?p=detail&amp;article=255 |title=38. Pulski filmski festival |publisher=[[Festival igranog filma u Puli]] |language=hrvatski |accessdate=26. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

:B.&amp;nbsp;{{note|Pula94}}: Ceremonija dodjeljivanja nagrada otkazana je 1994. godine jer je samo jedan hrvatski film napravljen u proteklih 12 mjeseci (''[[Cijena života (1994.)|Cijena života]]'' [[Bogdan Žižić|Bogdana Žižića]]). Festival je unatoč tomu održan, ali je uobičajeni nacionalni natjecateljski program zamijenjen retrospektivom animiranih filmova u produkciji [[Zagrebačka škola crtanog filma|Zagrebačke škole crtanog filma]] i selekcijom dokumentaraca, dok je glavni program sadržavao premijere šest američkih popularnih filmova.&lt;ref name=&quot;pula94&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.pulafilmfestival.hr/hr/index.php?p=detail&amp;article=258 |title=41. Pulski filmski festival |publisher=[[Festival igranog filma u Puli]] |language=hrvatski |accessdate=26. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;
&lt;/div&gt;

==Više informacija==
*[[hrvatska kinematografija]]

==Izvori==
;općeniti
*{{cite web |url=http://www.pulafilmfestival.hr/hr/index.php?p=list&amp;group=47 |title=Internet stranice proteklih festivala i arhivski podatci |publisher=[[Festival igranog filma u Puli]] |language=hrvatski |accessdate=26. svibnja 2010.}}

;specifični
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.pulafilmfestival.hr/hr/index.php?p=list&amp;group=47 Web arhiv 1954–2010] na službenim stranicama Festivala igranog filma u Puli {{hr icon}}

{{Pulski filmski festival}}
{{Zlatna arena}}

[[kategorija: Pulski filmski festival]]</text>
      <sha1>oid2ztjvlrpdkm3jt54ksaq9sawk4rg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zlatna arena za glazbu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>316148</id>
    <revision>
      <id>6432298</id>
      <parentid>6197898</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T21:10:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nativa</username>
        <id>11626</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11832" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;width:23em; font-size:88%; text-align:left; line-height:1.5em&quot;
! colspan=2 class=&quot;fn org&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#EEDD82; font-size:125%&quot; | Zlatna arena za glazbu
|-
! Dodjeljuje
| ocjenjivački sud [[Festival igranog filma u Puli|Festivala]]
|-
! Država
| [[Hrvatska]] (kao dio Jugoslavije) (1955. – 1990.)&lt;br/&gt;[[Hrvatska]]  (samostalna) (1992.–danas)
|-
! Prva dodjela
| 1955.
|-
! Trenutačni dobitnik
| [[Alen Sinkauz]], [[Nenad Sinkauz]] (2021.)
|-
! Službene stranice
| [http://www.pulafilmfestival.hr pulafilmfestival.hr]
|-
|}
:''Glavni članak: [[Festival igranog filma u Puli]]''

==Popis pobjednika==
Sljedeći popis navodi osvajače Zlatne arene za glazbu na [[Festival igranog filma u Puli|Festivalu igranog filma u Puli]].

===Za vrijeme socijalističke Jugoslavije (1955. – 1990.)===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
|-
!width=&quot;70&quot;|'''Godina'''
!width=&quot;190&quot;|'''Dobitnik'''
!width=&quot;300&quot;|'''Naslov(i)'''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1955.|| {{sortname|Bojan|Adamič}} ||''[[Njih dvojica (1955)|Njih dvojica]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1956.|| {{sortname|Marjan|Kozina}} ||''[[Dolina miru (1956)|Dolina miru]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1957.|| {{sortname|Borivoje|Simić}} &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt;||''[[Pop Ćira i pop Spira (1957)|Pop Ćira i pop Spira]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1957.|| {{sortname|Bojan|Adamič}} &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt;||''[[Tuđa zemlja (1957)|Tuđa zemlja]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1958.|| {{sortname|Bojan|Adamič}} ||''[[Kroz granje nebo (1958)|Kroz granje nebo]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1959.|| {{sortname|Marijan|Lipovšek}} ||''[[Dobri stari pianino (1959)|Dobri stari pianino]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1960.|| {{sortname|Branimir|Sakač}} ||''[[Deveti krug (1960)|Deveti krug]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1961.||  ||
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1962.|| {{sortname|Marjan|Vodopivec}} *||''[[Družinski dnevnik (1962)|Družinski dnevnik]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1963.|| {{sortname|Dušan|Radić}} ||''[[Mačak pod šljemom (1963)|Mačak pod šljemom]]''&lt;br /&gt;''[[Čovek i zver (1963)|Čovek i zver]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1964.|| {{sortname|Alojz|Srebotnjak}} ||''[[Ne joči, Peter (1964)|Ne joči, Peter]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1965.|| {{sortname|Tomica|Simović}} ||''[[Doći i ostati (1965)|Doći i ostati]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1966.||  ||
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1967.|| {{sortname|Zoran|Hristić}} ||''[[Hasanaginica (1967)|Hasanaginica]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1968.|| {{sortname|Miljenko|Prohaska}} ||''[[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968)|Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1969.|| {{sortname|Zoran|Hristić}} ||''[[Vrane (1969)|Vrane]]''&lt;br /&gt;''[[Horoskop ()|Horoskop]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1970.|| {{sortname|Vojislav|Kostić}} ||''[[Biciklisti (1970)|Biciklisti]]''&lt;br /&gt;''[[Krvava bajka ()|Krvava bajka]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1971.|| {{sortname|Jože|Privšek}} ||''[[Na klancu (1971)|Na klancu]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1972.|| {{sortname|Kornelije|Kovač}} ||''[[Bez (1972)|Bez]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1973.|| {{sortname|Tomislav|Zografski}} ||''[[Ukleti smo, Irina (1973)|Ukleti smo, Irina]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1974.|| {{sortname|Alojz|Srebotnjak}} ||''[[Pastirica (1974)|Pastirica]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1975.|| {{sortname|Uroš|Krek}} ||''[[Povest o dobrih ljudeh (1975)|Povest o dobrih ljudeh]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1976.|| {{sortname|Alfi|Kabiljo}} ||''[[Seljačka buna 1573 (1976)|Seljačka buna 1573]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1977.|| {{sortname|Borislav|Tamindžić}} ||''[[Beštije (1977)|Beštije]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1978.|| {{sortname|Zoran|Simjanović}} ||''[[Miris poljskog cveća (1978)|Miris poljskog cveća]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1979.|| ''[[Buldožer (sastav)|Buldožer]]'' ||''[[Živi bili pa vidjeli (1979)|Živi bili pa vidjeli]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1980.|| {{sortname|Kornelije|Kovač}} ||''[[Snovi, život, smrt Filipa Filipovića (1980)|Snovi, život, smrt Filipa Filipovića]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1981.|| {{sortname|Alfi|Kabiljo}} ||''[[Banović Strahinja (1981)|Banović Strahinja]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1982.|| {{sortname|Bashkim|Shehu}} ||
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1983.|| {{sortname|Zoran|Simjanović}} ||''[[Balkan ekspres (1983)|Balkan ekspres]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1984.|| {{sortname|Brane|Živković}} ||''[[U raljama života (1984)|U raljama života]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1985.|| {{sortname|Živan|Cvitković}} ||''[[Horvatov izbor (1985)|Horvatov izbor]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1986.|| {{sortname|Ljupčo|Konstantinov}} ||''[[Srećna nova '49 (1986)|Srećna nova '49]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1987.|| {{sortname|Janez|Gregorc}} ||''[[Ljubezni Blanke Kolak (1987)|Ljubezni Blanke Kolak]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1988.|| {{sortname|Gjon|Gjevlekaj}} ||
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1989.|| {{sortname|Arsen|Dedić}} ||''[[Donator (1989)|Donator]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1990.|| {{sortname|Goran|Bregović}} ||''[[Gluvi barut (1990)|Gluvi barut]]''
|-
|}

===Za samostalne Hrvatske (1992.–danas)===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
|-
!width=&quot;60&quot;|'''Godina'''
!width=&quot;220&quot;|'''Dobitnik'''
!width=&quot;270&quot;|'''Naslov(i)'''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1991.||colspan=&quot;3&quot;| &lt;center&gt;''Festival nije bio održan.''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1992.|| {{sortname|Davor|Rocco}} ||''[[Vrijeme ratnika (1992.)|Vrijeme ratnika]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1993.|| {{sortname|Igor|Kuljerić}} ||''[[Kontesa Dora (1993.)|Kontesa Dora]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1994.||colspan=&quot;3&quot;| &lt;center&gt;''Ceremonija dodjele nagrada nije bila održana.''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1995.|| {{sortname|Zrinko|Tutić}} ||''[[Putovanje tamnom polutkom (1995.)|Putovanje tamnom polutkom]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1996.|| {{sortname|Davor|Rocco}} ||''[[Prepoznavanje (1996.)|Prepoznavanje]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1997.|| {{sortname|Arsen|Dedić}} ||''[[Pont Neuf (1997.)|Pont Neuf]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1998.|| {{sortname|Zrinko|Tutić}} ||''[[Kad mrtvi zapjevaju (1998.)|Kad mrtvi zapjevaju]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1999.|| {{sortname|Đelo|Jusić}} ||''[[Dubrovački suton (1999.)|Dubrovački suton]]''
|-č2
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2000.|| {{sortname|Mate|Matišić}} ||''[[Maršal (1999.)|Maršal]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2001.|| {{sortname|Davor|Rocco}} ||''[[Polagana predaja (2001.)|Polagana predaja]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2002.|| {{sortname|Dalibor|Pavičić}} ||''[[Prezimiti u Riju (2002.)|Prezimiti u Riju]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2003.|| {{sortname|Mate|Matišić}} ||''[[Svjedoci (2003.)|Svjedoci]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2004.|| {{sortname|Igor|Kuljerić}} ||''[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mračna noć]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2005.|| {{sortname|Darko|Hajsek}} ||''[[Snivaj, zlato moje (2005.)|Snivaj, zlato moje]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2006.|| {{sortname|Tamara|Obrovac}} ||''[[Što je muškarac bez brkova (2006.)|Što je muškarac bez brkova]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2007.|| {{sortname|Andrija|Milić}} ||''[[Živi i mrtvi (2007.)|Živi i mrtvi]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2008.|| {{sortname|Mate|Matišić}} ||''[[Ničiji sin (2008.)|Ničiji sin]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2009.|| {{sortname|Srđan|Gulić}} ||''[[Kenjac (2009.)|Kenjac]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2010.|| {{sortname|Alfi|Kabiljo}}, {{sortname|Alan|Bjelinski}} ||''[[Neka ostane među nama (2010)|Neka ostane među nama]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2011.|| {{sortname|Dinko|Appelt}} ||''[[Koko i duhovi (2011.)|Koko i duhovi]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012.|| {{sortname|Stanko|Kovačić}}, {{sortname|Damir|Martinović}}, {{sortname|Ivanka|Mazurkijević}}||''[[Sonja i bik]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2013.|| {{sortname|Jure|Ferina}}, {{sortname|Pavle|Miholjević}} ||''[[Šuti (2013)|Šuti]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2014.|| {{sortname|Luka|Zima}} ||''[[Zagreb Cappuccino (2014.)|Zagreb Cappuccino]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.|| {{sortname|Teho|Teardo}} ||''[[Ti mene nosiš (2015.)|Ti mene nosiš]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2016.|| {{sortname|Rundek|Cargo Trio}} ||''[[Generacija '68 (2016.)|Generacija '68]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2017.|| {{sortname|Alen|Sinkauz}}, {{sortname|Nenad|Sinkauz}} ||''[[Goran (2016.)|Goran]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2018.|| {{sortname|Alen|Sinkauz}}, {{sortname|Nenad|Sinkauz}} ||''[[Osmi povjerenik (2017.)|Osmi povjerenik]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2019.|| {{sortname|Alen|Sinkauz}}, {{sortname|Nenad|Sinkauz}} ||''[[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)|Dnevnik Diane Budisavljević]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2020.|| {{sortname|Igor|Paro}} ||''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje (2020.)|Ribanje i ribarsko prigovaranje]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2021.|| {{sortname|Alen|Sinkauz}}, {{sortname|Nenad|Sinkauz}} ||''[[Zora (2020.)|Zora]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2022.|| nije dodjeljena ||
|-
|}

=== Najnagrađivaniji autori glazbe u ovoj kategoriji (1954.-danas) ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
|-
!width=&quot;40&quot;|'''Br. nagrada'''
!width=&quot;130&quot;|'''Dobitnik'''
!width=&quot;130&quot;|'''Godine'''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''4'''|| {{sortname|Alen|Sinkauz}} || 2017, 2018, 2019, 2021
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4|| {{sortname|Nenad|Sinkauz}} || 2017, 2018, 2019, 2021
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''3'''|| {{sortname|Bojan|Adamić}} || 1955, 1957, 1958
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3|| {{sortname|Davor|Rocco}} || 1992, 1996, 2001
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3|| {{sortname|Mate|Matišić}} || 2000, 2003, 2008
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3|| {{sortname|Alfi|Kabiljo}} || 1976, 1981, 2010
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''2'''|| {{sortname|Zoran|Hrištić}} || 1967, 1969
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Alojz|Srebotnjak}} || 1964, 1974
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Kornelije|Kovač}} || 1972, 1980
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Zoran|Simjanović}} || 1978, 1983
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Arsen|Dedić}} || 1989, 1997
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Zrinko|Tutić}} || 1995, 1998
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Igor|Kuljević}} || 1993, 2004
|}

=== Zanimljivosti ===

* [[Tamara Obrovac]] je prva žena koja je osvojila Zlatnu arenu u ovoj kategoriji. Osvojila ju je [[2006.]] godine za glazbu u filmu &quot;[[Što je muškarac bez brkova?]]&quot;. 
* '''34''' godine je najveći raspon između prve i zadnje osvojene Zlatne arene za pojedinca u ovoj kategoriji. Rekord drži [[Alfi Kabiljo]] koji je prvu Zlatnu arenu osvojio [[1976.]], a posljednju [[2010.]] godine.
* U 65 godina koliko se dodjeljuje Zlatna arena u ovoj kategoriji samo su je dvaput dobile žene. To su [[Tamara Obrovac]] (2006.) i [[Ivanka Mazurkijević]] (2012.)  

==Izvori==
{{izvori}}
*{{cite web |url=http://www.pulafilmfestival.hr/hr/index.php?p=list&amp;group=47 |title=Internet stranice proteklih festivala i arhivski podatci |publisher=[[Festival igranog filma u Puli]] |language=hrvatski |accessdate=26. svibnja 2010.}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.pulafilmfestival.hr/hr/index.php?p=list&amp;group=47 Web arhiv 1954–2010] na službenim stranicama Festivala igranog filma u Puli {{hr icon}}

{{Pulski filmski festival}}
{{Zlatna arena}}

[[kategorija: Pulski filmski festival]]</text>
      <sha1>djyf7719bwskgkhiiyzgske82kbuiry</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432300</id>
      <parentid>6432298</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T21:12:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nativa</username>
        <id>11626</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Za samostalne Hrvatske (1992.–danas) */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11833" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;width:23em; font-size:88%; text-align:left; line-height:1.5em&quot;
! colspan=2 class=&quot;fn org&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#EEDD82; font-size:125%&quot; | Zlatna arena za glazbu
|-
! Dodjeljuje
| ocjenjivački sud [[Festival igranog filma u Puli|Festivala]]
|-
! Država
| [[Hrvatska]] (kao dio Jugoslavije) (1955. – 1990.)&lt;br/&gt;[[Hrvatska]]  (samostalna) (1992.–danas)
|-
! Prva dodjela
| 1955.
|-
! Trenutačni dobitnik
| [[Alen Sinkauz]], [[Nenad Sinkauz]] (2021.)
|-
! Službene stranice
| [http://www.pulafilmfestival.hr pulafilmfestival.hr]
|-
|}
:''Glavni članak: [[Festival igranog filma u Puli]]''

==Popis pobjednika==
Sljedeći popis navodi osvajače Zlatne arene za glazbu na [[Festival igranog filma u Puli|Festivalu igranog filma u Puli]].

===Za vrijeme socijalističke Jugoslavije (1955. – 1990.)===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
|-
!width=&quot;70&quot;|'''Godina'''
!width=&quot;190&quot;|'''Dobitnik'''
!width=&quot;300&quot;|'''Naslov(i)'''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1955.|| {{sortname|Bojan|Adamič}} ||''[[Njih dvojica (1955)|Njih dvojica]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1956.|| {{sortname|Marjan|Kozina}} ||''[[Dolina miru (1956)|Dolina miru]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1957.|| {{sortname|Borivoje|Simić}} &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt;||''[[Pop Ćira i pop Spira (1957)|Pop Ćira i pop Spira]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1957.|| {{sortname|Bojan|Adamič}} &lt;small&gt;(podijeljena)&lt;/small&gt;||''[[Tuđa zemlja (1957)|Tuđa zemlja]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1958.|| {{sortname|Bojan|Adamič}} ||''[[Kroz granje nebo (1958)|Kroz granje nebo]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1959.|| {{sortname|Marijan|Lipovšek}} ||''[[Dobri stari pianino (1959)|Dobri stari pianino]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1960.|| {{sortname|Branimir|Sakač}} ||''[[Deveti krug (1960)|Deveti krug]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1961.||  ||
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1962.|| {{sortname|Marjan|Vodopivec}} *||''[[Družinski dnevnik (1962)|Družinski dnevnik]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1963.|| {{sortname|Dušan|Radić}} ||''[[Mačak pod šljemom (1963)|Mačak pod šljemom]]''&lt;br /&gt;''[[Čovek i zver (1963)|Čovek i zver]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1964.|| {{sortname|Alojz|Srebotnjak}} ||''[[Ne joči, Peter (1964)|Ne joči, Peter]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1965.|| {{sortname|Tomica|Simović}} ||''[[Doći i ostati (1965)|Doći i ostati]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1966.||  ||
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1967.|| {{sortname|Zoran|Hristić}} ||''[[Hasanaginica (1967)|Hasanaginica]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1968.|| {{sortname|Miljenko|Prohaska}} ||''[[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968)|Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1969.|| {{sortname|Zoran|Hristić}} ||''[[Vrane (1969)|Vrane]]''&lt;br /&gt;''[[Horoskop ()|Horoskop]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1970.|| {{sortname|Vojislav|Kostić}} ||''[[Biciklisti (1970)|Biciklisti]]''&lt;br /&gt;''[[Krvava bajka ()|Krvava bajka]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1971.|| {{sortname|Jože|Privšek}} ||''[[Na klancu (1971)|Na klancu]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1972.|| {{sortname|Kornelije|Kovač}} ||''[[Bez (1972)|Bez]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1973.|| {{sortname|Tomislav|Zografski}} ||''[[Ukleti smo, Irina (1973)|Ukleti smo, Irina]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1974.|| {{sortname|Alojz|Srebotnjak}} ||''[[Pastirica (1974)|Pastirica]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1975.|| {{sortname|Uroš|Krek}} ||''[[Povest o dobrih ljudeh (1975)|Povest o dobrih ljudeh]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1976.|| {{sortname|Alfi|Kabiljo}} ||''[[Seljačka buna 1573 (1976)|Seljačka buna 1573]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1977.|| {{sortname|Borislav|Tamindžić}} ||''[[Beštije (1977)|Beštije]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1978.|| {{sortname|Zoran|Simjanović}} ||''[[Miris poljskog cveća (1978)|Miris poljskog cveća]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1979.|| ''[[Buldožer (sastav)|Buldožer]]'' ||''[[Živi bili pa vidjeli (1979)|Živi bili pa vidjeli]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1980.|| {{sortname|Kornelije|Kovač}} ||''[[Snovi, život, smrt Filipa Filipovića (1980)|Snovi, život, smrt Filipa Filipovića]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1981.|| {{sortname|Alfi|Kabiljo}} ||''[[Banović Strahinja (1981)|Banović Strahinja]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1982.|| {{sortname|Bashkim|Shehu}} ||
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1983.|| {{sortname|Zoran|Simjanović}} ||''[[Balkan ekspres (1983)|Balkan ekspres]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1984.|| {{sortname|Brane|Živković}} ||''[[U raljama života (1984)|U raljama života]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1985.|| {{sortname|Živan|Cvitković}} ||''[[Horvatov izbor (1985)|Horvatov izbor]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1986.|| {{sortname|Ljupčo|Konstantinov}} ||''[[Srećna nova '49 (1986)|Srećna nova '49]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1987.|| {{sortname|Janez|Gregorc}} ||''[[Ljubezni Blanke Kolak (1987)|Ljubezni Blanke Kolak]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1988.|| {{sortname|Gjon|Gjevlekaj}} ||
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1989.|| {{sortname|Arsen|Dedić}} ||''[[Donator (1989)|Donator]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1990.|| {{sortname|Goran|Bregović}} ||''[[Gluvi barut (1990)|Gluvi barut]]''
|-
|}

===Za samostalne Hrvatske (1992.–danas)===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
|-
!width=&quot;60&quot;|'''Godina'''
!width=&quot;220&quot;|'''Dobitnik'''
!width=&quot;270&quot;|'''Naslov(i)'''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1991.||colspan=&quot;3&quot;| &lt;center&gt;''Festival nije bio održan.''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1992.|| {{sortname|Davor|Rocco}} ||''[[Vrijeme ratnika (1992.)|Vrijeme ratnika]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1993.|| {{sortname|Igor|Kuljerić}} ||''[[Kontesa Dora (1993.)|Kontesa Dora]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1994.||colspan=&quot;3&quot;| &lt;center&gt;''Ceremonija dodjele nagrada nije bila održana.''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1995.|| {{sortname|Zrinko|Tutić}} ||''[[Putovanje tamnom polutkom (1995.)|Putovanje tamnom polutkom]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1996.|| {{sortname|Davor|Rocco}} ||''[[Prepoznavanje (1996.)|Prepoznavanje]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1997.|| {{sortname|Arsen|Dedić}} ||''[[Pont Neuf (1997.)|Pont Neuf]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1998.|| {{sortname|Zrinko|Tutić}} ||''[[Kad mrtvi zapjevaju (1998.)|Kad mrtvi zapjevaju]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1999.|| {{sortname|Đelo|Jusić}} ||''[[Dubrovački suton (1999.)|Dubrovački suton]]''
|-č2
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2000.|| {{sortname|Mate|Matišić}} ||''[[Maršal (1999.)|Maršal]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2001.|| {{sortname|Davor|Rocco}} ||''[[Polagana predaja (2001.)|Polagana predaja]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2002.|| {{sortname|Dalibor|Pavičić}} ||''[[Prezimiti u Riju (2002.)|Prezimiti u Riju]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2003.|| {{sortname|Mate|Matišić}} ||''[[Svjedoci (2003.)|Svjedoci]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2004.|| {{sortname|Igor|Kuljerić}} ||''[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mračna noć]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2005.|| {{sortname|Darko|Hajsek}} ||''[[Snivaj, zlato moje (2005.)|Snivaj, zlato moje]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2006.|| {{sortname|Tamara|Obrovac}} ||''[[Što je muškarac bez brkova (2006.)|Što je muškarac bez brkova]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2007.|| {{sortname|Andrija|Milić}} ||''[[Živi i mrtvi (2007.)|Živi i mrtvi]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2008.|| {{sortname|Mate|Matišić}} ||''[[Ničiji sin (2008.)|Ničiji sin]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2009.|| {{sortname|Srđan|Gulić}} ||''[[Kenjac (2009.)|Kenjac]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2010.|| {{sortname|Alfi|Kabiljo}}, {{sortname|Alan|Bjelinski}} ||''[[Neka ostane među nama (2010)|Neka ostane među nama]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2011.|| {{sortname|Dinko|Appelt}} ||''[[Koko i duhovi (2011.)|Koko i duhovi]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012.|| {{sortname|Stanko|Kovačić}}, {{sortname|Damir|Martinović}}, {{sortname|Ivanka|Mazurkijević}}||''[[Sonja i bik]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2013.|| {{sortname|Jure|Ferina}}, {{sortname|Pavle|Miholjević}} ||''[[Šuti (2013)|Šuti]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2014.|| {{sortname|Luka|Zima}} ||''[[Zagreb Cappuccino (2014.)|Zagreb Cappuccino]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.|| {{sortname|Teho|Teardo}} ||''[[Ti mene nosiš (2015.)|Ti mene nosiš]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2016.|| {{sortname|Rundek|Cargo Trio}} ||''[[Generacija '68 (2016.)|Generacija '68]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2017.|| {{sortname|Alen|Sinkauz}}, {{sortname|Nenad|Sinkauz}} ||''[[Goran (2016.)|Goran]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2018.|| {{sortname|Alen|Sinkauz}}, {{sortname|Nenad|Sinkauz}} ||''[[Osmi povjerenik (2017.)|Osmi povjerenik]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2019.|| {{sortname|Alen|Sinkauz}}, {{sortname|Nenad|Sinkauz}} ||''[[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)|Dnevnik Diane Budisavljević]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2020.|| {{sortname|Igor|Paro}} ||''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje (2020.)|Ribanje i ribarsko prigovaranje]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2021.|| {{sortname|Alen|Sinkauz}}, {{sortname|Nenad|Sinkauz}} ||''[[Zora (2020.)|Zora]]''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2022.|| || nije dodijeljena
|-
|}

=== Najnagrađivaniji autori glazbe u ovoj kategoriji (1954.-danas) ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
|-
!width=&quot;40&quot;|'''Br. nagrada'''
!width=&quot;130&quot;|'''Dobitnik'''
!width=&quot;130&quot;|'''Godine'''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''4'''|| {{sortname|Alen|Sinkauz}} || 2017, 2018, 2019, 2021
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4|| {{sortname|Nenad|Sinkauz}} || 2017, 2018, 2019, 2021
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''3'''|| {{sortname|Bojan|Adamić}} || 1955, 1957, 1958
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3|| {{sortname|Davor|Rocco}} || 1992, 1996, 2001
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3|| {{sortname|Mate|Matišić}} || 2000, 2003, 2008
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3|| {{sortname|Alfi|Kabiljo}} || 1976, 1981, 2010
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''2'''|| {{sortname|Zoran|Hrištić}} || 1967, 1969
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Alojz|Srebotnjak}} || 1964, 1974
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Kornelije|Kovač}} || 1972, 1980
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Zoran|Simjanović}} || 1978, 1983
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Arsen|Dedić}} || 1989, 1997
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Zrinko|Tutić}} || 1995, 1998
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2|| {{sortname|Igor|Kuljević}} || 1993, 2004
|}

=== Zanimljivosti ===

* [[Tamara Obrovac]] je prva žena koja je osvojila Zlatnu arenu u ovoj kategoriji. Osvojila ju je [[2006.]] godine za glazbu u filmu &quot;[[Što je muškarac bez brkova?]]&quot;. 
* '''34''' godine je najveći raspon između prve i zadnje osvojene Zlatne arene za pojedinca u ovoj kategoriji. Rekord drži [[Alfi Kabiljo]] koji je prvu Zlatnu arenu osvojio [[1976.]], a posljednju [[2010.]] godine.
* U 65 godina koliko se dodjeljuje Zlatna arena u ovoj kategoriji samo su je dvaput dobile žene. To su [[Tamara Obrovac]] (2006.) i [[Ivanka Mazurkijević]] (2012.)  

==Izvori==
{{izvori}}
*{{cite web |url=http://www.pulafilmfestival.hr/hr/index.php?p=list&amp;group=47 |title=Internet stranice proteklih festivala i arhivski podatci |publisher=[[Festival igranog filma u Puli]] |language=hrvatski |accessdate=26. svibnja 2010.}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.pulafilmfestival.hr/hr/index.php?p=list&amp;group=47 Web arhiv 1954–2010] na službenim stranicama Festivala igranog filma u Puli {{hr icon}}

{{Pulski filmski festival}}
{{Zlatna arena}}

[[kategorija: Pulski filmski festival]]</text>
      <sha1>2tecb9o5ea0ja9ywnrmswkymddty4m6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Janović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>317852</id>
    <revision>
      <id>6432352</id>
      <parentid>6355168</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:20:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2970" xml:space="preserve">{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Vaterpolo]]}}
{{medalje SP}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2005.|Montreal 2005.]] | }}
{{Medalje srebro | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|Barcelona 2013.]] | }}
{{Medalje EP}}
{{Medalje zlato | [[vaterpolsko EP 2001.|Budimpešta 2001.]] | }}
{{Medalje zlato | [[vaterpolsko EP 2008.|Málaga 2008.]] | }}
{{Medalje srebro | [[vaterpolsko EP 2012.|Eindhoven 2012.]] | }}
{{Medalje SL}}
{{Medalje zlato | [[svjetska liga u vaterpolu 2009.|Podgorica 2009.]] | }}
{{Medalje srebro | Niš 2010. | }}
{{Medalje dno}}
'''Nikola Janović''' ([[Kotor]], [[22. ožujka]] [[1980.]]), [[Crna Gora|crnogorski]] je [[vaterpolo|vaterpolist]]. Standardni je igrač [[Crnogorska vaterpolska reprezentacija|crnogorske vaterpolo reprezetacije]]. U sezoni 2015./16. igrao je za hercegnovski Jadran.&lt;ref&gt;[http://dubrovacki.hr/clanak/76020/odlazak-janovic-napustio-gruz dubrovacki.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150712121028/http://dubrovacki.hr/clanak/76020/odlazak-janovic-napustio-gruz |date=12. srpnja 2015. }}, &quot;NIKOLA JANOVIĆ NAPUŠTA GRUŽ Jedan od najboljih stranaca u povijesti kluba&quot;, objavljeno 1. srpnja 2015., pristupljeno 11. srpnja 2015.&lt;/ref&gt; Igračku karijeru završio je neposredno nakon [[Europsko prvenstvo u vaterpolu - Beograd 2016.|Europskog prvenstva]] u [[Beograd]]u u siječnju [[2016.]] godine, na kojem je osvojio srebro.&lt;ref&gt;[http://www.cdm.me/sport/vaterpolo/kapiten-rekao-dosta-nikola-janovic-objavio-kraj-karijere www.cdm.me], &quot;Kapiten rekao dosta: Nikola Janović objavio kraj karijere!&quot;, objavljeno i pristupljeno 27. siječnja 2016.&lt;/ref&gt;

Tijekom karijere je nastupao za [[Vaterpolo klub Primorac (Kotor)|Primorac]] (1994. – 1998.), [[VK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] (1998. – 2000.), [[Vaterpolo klub Bečej|Bečej]] (2000. – 2001.), kotorski Primorac (2001. – 2004.), [[Vaterpolo klub Jadran Herceg-Novi|Jadran]] iz [[Herceg Novi|Herceg Novog]] (2004. – 2006.), [[Circolo Nautico Posillipo|CN Posillipo]] (2006. – 2009.), hercegnovski Jadran (2009. – 2011.), a od [[2011.]] do [[2015.]] godine bio je igrač [[Dubrovnik|dubrovačkog]] [[Vaterpolski klub Jug|Juga]].&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Vaterpolo/tabid/111/articleType/ArticleView/articleId/139114/Default.aspx Kapetan Crne Gore Nikola Janović potpisao za Jug]&lt;small&gt; Slobodna Dalmacija - preuzeto 16. listopada 2011.&lt;/small&gt;&lt;/ref&gt; Do 2006.godine i osamostaljenja Crne Gore nastupao je za [[Srpskocrnogorska vaterpolska reprezentacija|reprezentaciju Srbije i Crne Gore]] s kojom je osvojio [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2005.| Svjetsko prvenstvo u Montrealu 2005.]] godine te [[vaterpolsko EP 2001.|Eurposko vaterpolsko prvenstvo]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 2001. godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-biog-vaterpolo}}

{{Sastav VK Jug}}
{{GLAVNIRASPORED:Janović, Nikola}}
[[Kategorija:Crnogorski vaterpolisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Vaterpolisti Juga]]</text>
      <sha1>654d44f30ns2up7mwks4z5bkcjo524r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Logor Bučje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>328473</id>
    <revision>
      <id>6432163</id>
      <parentid>5992429</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:11:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>23459</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2120" xml:space="preserve">[[Datoteka:Logor Bucje razmjena 16011992.jpg|mini|300px|Dana [[16. siječnja]] [[1992.]] godine na Gavrinici u [[Pakrac]]u izvršena je razmjena posljednjih zarobljenika logora Bučje, čime je došao kraj patnji i stradanjima u tom ozloglašenom kompleksu&lt;ref&gt;http://hdlsklobz.blogspot.com/2012/01/logor-bucje-20-obljetnica-osloboenja.html{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (pristupljeno 8. rujna 2013.)&lt;/ref&gt;]]
'''Logor Bučje''' je bio [[koncentracijski logor]] pod upravom [[Republika Srpska Krajina|srpskih]] vojnih i paravojnih snaga u selu [[Bučje]] pokraj [[Pakrac]]a. 

== Povijest ==

Logor je postojao od [[kolovoz]]a [[1991.]] do siječnja 1992. godine, a u tome razdoblju u njemu je bilo zatočeno između 200 i 250 osoba. Većina su to bili hrvatski vojnici, ali u logoru su bili zatočeni i hrvatski civili, među njima žene i djeca. Među zatočenicima su bili i civili srpske nacionalnosti koji su se odbili prikiljučiti srpskim paravojnim postrojbama ili koji su surađivali s Hrvatima. Najmlađem zatočeniku bilo je tek četiri godine.

Zatočenici su držani u nehumanim uvjetima, a mnogi od njih su bili izloženi sustavnom psihičkom i tjelesnom mučenju kojem je neutvrđen broj zatočenika podlegao. Dio zatočenika je razmijenjen u dvije razmjene u kolovozu i [[listopad]]u 1991. godine. U prosincu 1991. godine preostale zatočenike srpske su postrojbe premjestile u logor [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]], a slobodu su dočekali u razmjeni izvršenoj u siječnju 1992. godine. 21 osoba još se uvijek vodi kao nestala, a izvršena je identifikacija tri zatočenika ubijena u logoru.

Za zločine počinjene u logoru pravomoćno je osuđeno šest pripadnika srpskih postrojbi.

== Povezani članci ==
* [[Ivan Šreter]]
* [[Vladimir Solar]]
* [[Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991.]]
* [[Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993.]]
 
== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Srpski konc-logori u Domovinskom ratu i ratu u BiH}}

{{GLAVNIRASPORED:Bučje, logor}}
[[Kategorija:Srpski konc-logori u Domovinskom ratu i Ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Povijest Slavonije]]</text>
      <sha1>t60010fc1fxbsgvkd9i3huh4hhg5cuz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alojzije Janković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>332182</id>
    <revision>
      <id>6432412</id>
      <parentid>6369655</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:31:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>Čestitke velemajstore!</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8267" xml:space="preserve">{{Infookvir šahist
|ime          = Alojzije Janković
|slika        = 
|veličina     = 
|punoime      = Alojzije Janković
|drzava       = {{ZD+X/H|HRV}}
|dob          = [[2. travnja]] [[1983.]], [[Vinkovci]]
|titula       = [[Šahovski velemajstor|velemajstor]]
|rejtingmaks  = 2593&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Jankovic, Alojzije|url=https://ratings.fide.com/profile/14505959|access-date=2022-04-14|website=ratings.fide.com}}&lt;/ref&gt;
|najvisi_rang = 
|fide_id      = 14505959 
}}

'''Alojzije Janković''' ([[2. travnja]] [[1983.]], [[Vinkovci]]), hrvatski [[šah]]ist, [[velemajstor]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Društvo sportaša veterana i rekreativaca|url=https://www.drustvosportasaveterana.hr/biografije.php?id=191|access-date=2022-04-14|website=www.drustvosportasaveterana.hr}}&lt;/ref&gt;

Nositelj je titule velemajstora, koju mu je dodijelila Svjetska šahovska federacija [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]] 2006. godine, njegov najviši ostvaren ELO rejting u karijeri je 2593&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ratings.fide.com/profile/14505959/chart |title=Jankovic, Alojzije |work=ratings.fide.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; bodova. Također 2006.godine, Janković je pobijedio na turniru Zagreb Open,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://theweekinchess.com/html/twic585.html |title=The Week in Chess 585 |work=theweekinchess.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;održanom u njegovom rodnom gradu. 

Bio je višestruki kadetski i juniorski prvak Hrvatske. Podijelio je prvo mjesto na prvenstvu Hrvatske 2010. godine,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/sahovski-mec-za-titulu-saric-jankovic-86582 |title=Slobodna Dalmacija - Šahovski meč za titulu Šarić-Janković |date=2010-01-29 |work=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;  a osvojio ga u siječnju 2015. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/alojzije-jankovic-novi-prvak-hrvatske-u-sahu/81433/ |title=Alojzije Janković novi prvak Hrvatske u šahu :: HRT – Radio Rijeka |work=radio.hrt.hr |language=hr |accessdate=2021-04-11 |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411222738/https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/alojzije-jankovic-novi-prvak-hrvatske-u-sahu/81433/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Janković je puno puta igrao za hrvatsku reprezentaciju.

Ostali uspjesi su mu: pobjeda u Sarajevu 2006.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://theweekinchess.com/html/twic602.html#4 |title=The Week in Chess 602 |work=theweekinchess.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; Sabadell Openu 2008.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://chess-results.com/tnr13259.aspx?lan=1&amp;art=4&amp;flag=30 |title=Chess-Results Server Chess-results.com - I Open Internacional de Sabadell |work=chess-results.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; na međunarodnom Styrian Openu 2014.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://chess-results.com/tnr134293.aspx?lan=0&amp;art=1&amp;rd=9&amp;flag=30 |title=Schachturnier-Ergebnisserver Chess-results.com - International Styrian-Open A Turnier |work=chess-results.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; osvajanje Mitropa Kupa 2004.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://chess-results.com/tnr1703.aspx?lan=1&amp;art=1&amp;turdet=YES |title=Chess-Results Server Chess-results.com - 23rd MITROPA Cup 2004 |work=chess-results.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; i 2013.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://chess-results.com/tnr102386.aspx?lan=1&amp;art=1 |title=Chess-Results Server Chess-results.com - 32rd MITROPA Cup 2013 |work=chess-results.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; podijeljeno prvo mjesto na Sitges Openu 2008. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://chess-results.com/tnr14366.aspx?lan=1&amp;art=4&amp;turdet=YES&amp;flag=30 |title=Chess-Results Server Chess-results.com - 34 OPEN INTERNACIONAL &quot;VILA DE SITGES&quot; |work=chess-results.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; 

Bio je glavni urednik [[Šahovski glasnik|Šahovskog glasnika]], mjesečnika Hrvatskog šahovskog saveza. Janković je suautor knjige &quot;The Richter-Rauzer Reborn&quot; u izdanju Thinkers Publishing 2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.abebooks.co.uk/9789082256604/Richter-Rauzer-Reborn-restyle-repertoire-9082256606/plp |title=9789082256604: The Richter Rauzer Reborn: restyle your repertoire with the razor-sharp Kozul variation - AbeBooks - Kozul, Zdenko; Jankovic, Alojzije: 9082256606 |work=www.abebooks.co.uk |language=en-GB |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; s drugim dopunjenim izdanjem koje je izašlo 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://thinkerspublishing.com/product/z-kozul-a-jankovic-the-richter-rauzer-reborn-the-kozul-variation/ |title=The Richter Rauzer Reborn, The Kozul Variation - Thinkers Publishing |language=en-US |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;] Autor je knjige &quot;Grandmaster Mindset&quot; također izdavača Thinkers Publishing, objavljene 2020.godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://thinkerspublishing.com/product/alojzije-jankovic-the-grandmaster-mindset-a-first-course-to-chess-improvement/ |title=The Grandmaster Mindset - A First Course to Chess Improvement - Thinkers Publishing |language=en-US |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;  

Godine 2020. njegov znanstveni rad s OFEL konferencije „Šah kao moćno obrazovno sredstvo za uspješne ljude“ objavljen je u znanstvenom časopisu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Alojzije Janković, Ivan Novak |title=Chess as a Powerful Educational Tool for Successful People |url=https://www.bib.irb.hr/1010349 |year=2019 |journal=Proceedings of the OFEL 2019- 7th International OFEL Conference on Governance, Management and Entrepreneurship |pages=425 |language=en |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;

Suradnik je u New in Chess Yearbooku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://secure.newinchess.com/Alojzije_Jankovic-sa-1947.html |title=Alojzije Jankovic - Yearbook Surveys - New In Chess |work=secure.newinchess.com |accessdate=2021-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210411215420/https://secure.newinchess.com/Alojzije_Jankovic-sa-1947.html |archivedate=11. travnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Također je voditelj i tjedne 20-minutne emisije &quot;Šahovski komentar&quot;, koja se emitira svake nedjelje na HRT-u 3. 

Nosilac je titule Fide trenera i FIDE organizatora. Janković je Predsjednik Zone FIDE 1.2. sa zemljama članicama (Izrael, Švicarska, Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ratings.fide.com/fide_directory.phtml?content=37 |title=FIDE Zonal Council FIDE Directory |work=ratings.fide.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;  Također je potpredsjednik Hrvatske asocijacije za sportski menadžment&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.hasm.hr/|title=Hrvatska asocijacija za sportski menadžment|date=2018-06-21|work=Hrvatska asocijacija za sportski menadžment {{!}}|language=en|accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; te član Upravnog odbora Mediteranskog šahovskog saveza.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ratings.fide.com/fide_directory.phtml?list=977 |title=Mediterranean Chess Association (MCA) FIDE Directory |work=ratings.fide.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; 

Završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.efzg.unizg.hr/ |title=Naslovna |last=d.o.o |first=Globaldizajn |work=www.efzg.hr |language=hr |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; i Master studij sportskog menadžmenta na Sveučilišnom učilištu Aspira.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.aspira.hr/ |title=Visoka škola ASPIRA |work=Visoka škola ASPIRA |language=hr |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;

Trenutačno je zaposlen kao glavni tajnik Hrvatskog šahovskog saveza.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrvatski-sahovski-savez.hr/ |title=HRVATSKI ŠAHOVSKI SAVEZ – HRVATSKI ŠAHOVSKI SAVEZ |language=hr |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;U srpnju [[2022.]] izabran je potpredsjednika Europske šahovske unije.

== Izvori ==
{{izvori}}
*[http://www.crochess.com/rejting/hrlista.htm Hrvatski šahovski savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120411060731/http://www.crochess.com/rejting/hrlista.htm |date=11. travnja 2012. }} Nacionalna rejting lista od 1. ožujka 2012.
*[http://ratings.fide.com/card.phtml?event=14505959 FIDE] 
{{Mrva-biog-sport}}

{{GLAVNIRASPORED:Janković, Alojzije}}
[[Kategorija:Hrvatski šahisti]]
[https://ratings.fide.com/profile/14505959/chart]</text>
      <sha1>rorz0x4izlngc68p1h0vynwkq96erii</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432413</id>
      <parentid>6432412</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:32:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8294" xml:space="preserve">{{Infookvir šahist
|ime          = Alojzije Janković
|slika        = 
|veličina     = 
|punoime      = Alojzije Janković
|drzava       = {{ZD+X/H|HRV}}
|dob          = [[2. travnja]] [[1983.]], [[Vinkovci]]
|titula       = [[Šahovski velemajstor|velemajstor]]
|rejtingmaks  = 2593&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Jankovic, Alojzije|url=https://ratings.fide.com/profile/14505959|access-date=2022-04-14|website=ratings.fide.com}}&lt;/ref&gt;
|najvisi_rang = 
|fide_id      = 14505959 
}}

'''Alojzije Janković''' ([[2. travnja]] [[1983.]], [[Vinkovci]]), hrvatski [[šah]]ist, [[velemajstor]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Društvo sportaša veterana i rekreativaca|url=https://www.drustvosportasaveterana.hr/biografije.php?id=191|access-date=2022-04-14|website=www.drustvosportasaveterana.hr}}&lt;/ref&gt;

Nositelj je titule velemajstora, koju mu je dodijelila Svjetska šahovska federacija [[Svjetska šahovska organizacija|FIDE]] 2006. godine, njegov najviši ostvaren ELO rejting u karijeri je 2593&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ratings.fide.com/profile/14505959/chart |title=Jankovic, Alojzije |work=ratings.fide.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; bodova. Također 2006.godine, Janković je pobijedio na turniru Zagreb Open,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://theweekinchess.com/html/twic585.html |title=The Week in Chess 585 |work=theweekinchess.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;održanom u njegovom rodnom gradu. 

Bio je višestruki kadetski i juniorski prvak Hrvatske. Podijelio je prvo mjesto na prvenstvu Hrvatske 2010. godine,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/sahovski-mec-za-titulu-saric-jankovic-86582 |title=Slobodna Dalmacija - Šahovski meč za titulu Šarić-Janković |date=2010-01-29 |work=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;  a osvojio ga u siječnju 2015. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/alojzije-jankovic-novi-prvak-hrvatske-u-sahu/81433/ |title=Alojzije Janković novi prvak Hrvatske u šahu :: HRT – Radio Rijeka |work=radio.hrt.hr |language=hr |accessdate=2021-04-11 |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411222738/https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/alojzije-jankovic-novi-prvak-hrvatske-u-sahu/81433/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Janković je puno puta igrao za hrvatsku reprezentaciju.

Ostali uspjesi su mu: pobjeda u Sarajevu 2006.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://theweekinchess.com/html/twic602.html#4 |title=The Week in Chess 602 |work=theweekinchess.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; Sabadell Openu 2008.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://chess-results.com/tnr13259.aspx?lan=1&amp;art=4&amp;flag=30 |title=Chess-Results Server Chess-results.com - I Open Internacional de Sabadell |work=chess-results.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; na međunarodnom Styrian Openu 2014.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://chess-results.com/tnr134293.aspx?lan=0&amp;art=1&amp;rd=9&amp;flag=30 |title=Schachturnier-Ergebnisserver Chess-results.com - International Styrian-Open A Turnier |work=chess-results.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; osvajanje Mitropa Kupa 2004.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://chess-results.com/tnr1703.aspx?lan=1&amp;art=1&amp;turdet=YES |title=Chess-Results Server Chess-results.com - 23rd MITROPA Cup 2004 |work=chess-results.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; i 2013.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://chess-results.com/tnr102386.aspx?lan=1&amp;art=1 |title=Chess-Results Server Chess-results.com - 32rd MITROPA Cup 2013 |work=chess-results.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; podijeljeno prvo mjesto na Sitges Openu 2008. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://chess-results.com/tnr14366.aspx?lan=1&amp;art=4&amp;turdet=YES&amp;flag=30 |title=Chess-Results Server Chess-results.com - 34 OPEN INTERNACIONAL &quot;VILA DE SITGES&quot; |work=chess-results.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; 

Bio je glavni urednik [[Šahovski glasnik|Šahovskog glasnika]], mjesečnika Hrvatskog šahovskog saveza. Janković je suautor knjige &quot;The Richter-Rauzer Reborn&quot; u izdanju Thinkers Publishing 2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.abebooks.co.uk/9789082256604/Richter-Rauzer-Reborn-restyle-repertoire-9082256606/plp |title=9789082256604: The Richter Rauzer Reborn: restyle your repertoire with the razor-sharp Kozul variation - AbeBooks - Kozul, Zdenko; Jankovic, Alojzije: 9082256606 |work=www.abebooks.co.uk |language=en-GB |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; s drugim dopunjenim izdanjem koje je izašlo 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://thinkerspublishing.com/product/z-kozul-a-jankovic-the-richter-rauzer-reborn-the-kozul-variation/ |title=The Richter Rauzer Reborn, The Kozul Variation - Thinkers Publishing |language=en-US |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;] Autor je knjige &quot;Grandmaster Mindset&quot; također izdavača Thinkers Publishing, objavljene 2020.godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://thinkerspublishing.com/product/alojzije-jankovic-the-grandmaster-mindset-a-first-course-to-chess-improvement/ |title=The Grandmaster Mindset - A First Course to Chess Improvement - Thinkers Publishing |language=en-US |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;  

Godine 2020. njegov znanstveni rad s OFEL konferencije „Šah kao moćno obrazovno sredstvo za uspješne ljude“ objavljen je u znanstvenom časopisu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Alojzije Janković, Ivan Novak |title=Chess as a Powerful Educational Tool for Successful People |url=https://www.bib.irb.hr/1010349 |year=2019 |journal=Proceedings of the OFEL 2019- 7th International OFEL Conference on Governance, Management and Entrepreneurship |pages=425 |language=en |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;

Suradnik je u New in Chess Yearbooku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://secure.newinchess.com/Alojzije_Jankovic-sa-1947.html |title=Alojzije Jankovic - Yearbook Surveys - New In Chess |work=secure.newinchess.com |accessdate=2021-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210411215420/https://secure.newinchess.com/Alojzije_Jankovic-sa-1947.html |archivedate=11. travnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Također je voditelj i tjedne 20-minutne emisije &quot;Šahovski komentar&quot;, koja se emitira svake nedjelje na HRT-u 3. 

Nosilac je titule Fide trenera i FIDE organizatora. Janković je Predsjednik Zone FIDE 1.2. sa zemljama članicama (Izrael, Švicarska, Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ratings.fide.com/fide_directory.phtml?content=37 |title=FIDE Zonal Council FIDE Directory |work=ratings.fide.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;  Također je potpredsjednik Hrvatske asocijacije za sportski menadžment&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.hasm.hr/|title=Hrvatska asocijacija za sportski menadžment|date=2018-06-21|work=Hrvatska asocijacija za sportski menadžment {{!}}|language=en|accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; te član Upravnog odbora Mediteranskog šahovskog saveza.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ratings.fide.com/fide_directory.phtml?list=977 |title=Mediterranean Chess Association (MCA) FIDE Directory |work=ratings.fide.com |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; 

Završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.efzg.unizg.hr/ |title=Naslovna |last=d.o.o |first=Globaldizajn |work=www.efzg.hr |language=hr |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt; i Master studij sportskog menadžmenta na Sveučilišnom učilištu Aspira.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.aspira.hr/ |title=Visoka škola ASPIRA |work=Visoka škola ASPIRA |language=hr |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;

== Poslovni život ==
Trenutačno je zaposlen kao glavni tajnik Hrvatskog šahovskog saveza.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrvatski-sahovski-savez.hr/ |title=HRVATSKI ŠAHOVSKI SAVEZ – HRVATSKI ŠAHOVSKI SAVEZ |language=hr |accessdate=2021-04-11}}&lt;/ref&gt;

U srpnju [[2022.]] izabran je za potpredsjednika Europske šahovske unije.

== Izvori ==
{{izvori}}
*[http://www.crochess.com/rejting/hrlista.htm Hrvatski šahovski savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120411060731/http://www.crochess.com/rejting/hrlista.htm |date=11. travnja 2012. }} Nacionalna rejting lista od 1. ožujka 2012.
*[http://ratings.fide.com/card.phtml?event=14505959 FIDE] 
{{Mrva-biog-sport}}

{{GLAVNIRASPORED:Janković, Alojzije}}
[[Kategorija:Hrvatski šahisti]]
[https://ratings.fide.com/profile/14505959/chart]</text>
      <sha1>a6u6xzli3bb6nf8zvhzbf701e8b495n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sofija Naletilić Penavuša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>333822</id>
    <revision>
      <id>6432221</id>
      <parentid>6409701</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:12:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ikonica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18293" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|24. tjedan 2022.}}
{{Likovni umjetnik
|ime          = Sofija Naletilić Penavuša
|slika        = Sofija Naletilić Penavuša.jpg
|veličina     = 220px
|opis         = Sofija Naletilić Penavuša
|pseudonim    = baka Penavuša
|rođenje      = [[6. siječnja]] [[1913.]], [[Duboko Mokro|Mokro]]
|smrt         = [[22. lipnja]] [[1994.]], [[Široki Brijeg]]
|nacionalnost = 
|period       = 
|vrsta        = [[naiva]], [[kiparstvo]]
|praksa       = 
|utjecao      = 
|utjecali     = 
|djela        = ''Velika sova'', 1985. &lt;br /&gt; ''Žaba-kornjača'', oko 1983. &lt;br /&gt; ''Orao slomljenih krila'', 1984.
|nagrade      = ''Grand Prix'' na svjetskom trijenalu naivne umjetnosti ''Insita 94'' u [[Bratislava|Bratislavi]], [[1994.]]
|potpis       = 
}} 
'''Sofija Naletilić Penavuša''' ([[Duboko Mokro|Mokro]], [[Bosna i Hercegovina]], [[6. siječnja]] [[1913.]] – [[Široki Brijeg]], [[22. lipnja]] [[1994.]]) [[hrvatska]] je i [[BIH|bosanskohercegovačka]] [[Naiva|naivna]] [[kiparica]].

==Životopis==
Sofija Naletilić, poznata kao ''baka (baba) Penavuša'', rođena je u [[Duboko Mokro|Mokrom]] [[1913.]] godine. Nadimak Penavuša dobila je po svojem djevojačkom prezimenu Penavić.

Djetinjstvo provodi u velikom siromaštvu. Tijekom njezina ranog djetinjstva, osobito za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u [[Hercegovina|Hercegovini]] vladaju velika suša i glad. Situacija je bila toliko teška i ozbiljna da [[Didak Buntić|fra Didak Buntić]] [[1917.]] godine organizira premještaj oko 17 000 hercegovačke djece u [[Slavonija|Slavoniju]] kako bi ih spasio od gladi.

Nije nikada išla u školu, nego se u desetoj godini života sama opismenila.

Udaje se u [[Oklaji|Oklaje]] kraj [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] gdje provodi većinu života baveći se kućanskim poslovima i poljoprivredom.

Godine [[1942.]] postala je udovica i otada je nosila crninu koja joj uz [[Cigareta|cigaretu]] koju puši od svoje 8. godine postaje zaštitni znak. Nakon smrti muža Marijana postaje glava obitelji te sama podiže djecu i unuke koji su joj oduvijek bili snažan životni oslonac.

Godine [[1977.]] iznenada umire njezin sin Vitomir što ostavlja dubok trag u njenom životu. 
Iste se godine Sofija Naletilić, u dobi od 64 godine, počinje baviti kiparstvom (''diljanjem''), nakon što je unuku pomogla napraviti skulpturu ptice za školu.

Najbolji i najpoznatiji dio njenog opusa čine kipovi životinja, a izrađivala je i povijesne i biblijske likove.

Otkriva ju likovni kritičar i književnik [[Dubravko Horvatić]].
Prvi put samostalno izlaže [[1982.]] godine u [[Zagreb]]u, u privatnoj Galeriji Schira. Bilo joj je tada šezdeset i devet godina.
 
Otada sudjeluje u brojnim samostalnim i grupnim izložbama. Među ostalim, njena djela bila su izložena u [[Đurđevac|Đurđevcu]], [[Vinkovci]]ma, [[Opuzen]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Varaždin]]u, [[Hlebine|Hlebinama]], [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Zagreb]]u, [[Ljubuški|Ljubuškom]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bratislava|Bratislavi]] i [[Bergen]]u.

Godine [[1985.]] u anketi revije Start proglašena je „osobom godine“.

Zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]], [[1992.]] godine prvi puta u životu napušta svoju kuću i rodni kraj te odlazi u izbjeglištvo. Tada privremeno živi na otoku [[Čiovo|Čiovu]], kraj [[Trogir]]a.

Umire 22. lipnja [[1994.]] u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], dva mjeseca prije međunarodnog priznanja na svjetskom trijenalu naivne umjetnosti ''Insita 94'' u [[Bratislava|Bratislavi]].

Veliki dio njenog kiparskog opusa danas čuva obitelj, a brojna djela nalaze se u privatnim kolekcijama te u nekoliko muzeja i galerija (Franjevačka galerija u Širokom Brijegu, [[Hrvatski muzej naivne umjetnosti]], [[Moderna galerija]], [[Galerija Klovićevi dvori]] u Zagrebu i Galerija Petar Smajić u [[Ernestinovo|Ernestinovu]]).

==Karijera==

===Kiparski počeci===

Sofija Naletilić bila je samouka [[kiparica]] – nije polazila nikakve umjetničke škole ni kreativne tečajeve.

Rezbarenjem se počela baviti sasvim slučajno u 64. godini, nakon što ju je unuk Dragan zamolio za pomoć u izradi [[skulptura|skulpture]] ptice za domaću zadaću. Baka je uzela trešnjevo drvo i turpiju i istesala unuku kokoš.&lt;ref name=&quot;Gracin2&quot;&gt;Gracin, Vlasta. ''Izmoljene skulpture'' (monografija), Zagreb, 2001., str. 14., 15., 16., 17.&lt;/ref&gt;  Nakon toga su joj se i druga djeca počela obraćati za pomoć. Tako se rodila bakina ljubav prema rezbarenju.

Nedugo nakon toga otkriva ju književnik i likovni kritičar [[Dubravko Horvatić]] te [[1982.]] prvi puta samostalno izlaže u [[Zagreb]]u.

===Stvaralaštvo===

Tijekom svoje umjetničke karijere izradila je nekoliko tisuća drvenih skulptura – ''drvljača'', kako ih je baka voljela nazivati. 
 
Radila je svakoga dana, osim nedjeljom i blagdanom, u sinovljevoj garaži koju je pretvorila u atelje. 
 
„Teme njezinih skulptura“, kako navodi Vlasta Gracin,“bile su ono što je sačinjavalo njezin ukupni život: duboka religioznost, domoljublje, i iznad svega, njezin skriveni unutarnji život u kojem je bilo pohranjeno svekoliko pamćenje.“&lt;ref name=&quot;Gracin&quot;&gt;Gracin, Vlasta. Sofija Naletilić Penavuša, katalog izložbe, Zagreb, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2005., str. 5., 14.&lt;/ref&gt;
 
Nakon što bi izrezbarila skulpturu, baka bi bojala drvo temperom te je zatim premazivala lakom.

U samim počecima samo je tesala drvo, nije ga bojila. Rezbarila je skulpture životinja manjih dimenzija na kojima se može uočiti nesigurnost i traganje za vlastitim izrazom (''Ptica'', 1977., ''Mačka'', 1978.). Svaki kip životinje zakovala bi čavlima za postament od drva ili šper ploče.

Za rezbarenje drvenih skulptura prvo je koristila sto godina star čekić naslijeđen od djeda postolara i običnu pilu, no kako su joj počeli donositi sve veća debla i panjeve, kasnih 80-ih godina počinje upotrebljavati [[motorna pila|motornu pilu]], s kojom se i ranjava. Preživljava dva [[srčani udar|infarkta]], ali i dalje nastavlja rezbariti.

====Ljudske figure====

U počecima najviše se bavila religioznim temama – rezbarila je skulpture [[Isus]]a, [[Bogorodica|Bogorodice]], [[Sveci|svetaca]], [[Proroci|proroka]], fratara te reljefe postaja [[Križni put (molitva)|Križnoga puta]]. Njezin odabir tema nije iznenađujući jer je crkva bila jedino mjesto u kojem se duboko religiozna starica mogla susresti s umjetnošću.

Prve skulpture svetaca (''Isuse kucni u srce moje''; ''Bogorodica'' ili ''Sveta obitelj'', reljefi postaja Križnoga puta) kompaktnog su oblika, potpuno uravnotežene, čvrste kompozicije, glatkih, pažljivo obrađenih zatvorenih ploha.

Često joj je bila važna i lokacija s koje drvo potječe, pa tako s debla Bilih gdje su u vrijeme [[Tursko Carstvo|Turaka]] fratri potajice držali mise ili s mjesta gdje su bili ubijeni svećenici, radi likove sveca ili fratara.

Ističu se i njezine skulpture koje prikazuju najznačajnije hrvatske povijesne ličnosti (''[[Kralj Tomislav]]'', ''[[Ban Jelačić]]'') te narodne junake – poznate po borbi protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]] (''[[Mijat Tomić]]'', ''[[Sibinjanin Janko]]'', ''[[Ivo Senjanin]]'').

No, njeni prikazi ljudskih figura nisu bili rezervirani samo za povijesne i [[Biblija|biblijske]] likove. Sofija Naletilić osvrće se i na prikaze »malih ljudi« iz naroda, kao što su ''Hercegovka prede'' (1980.) i ''Tuzgava dama'' (1983.).

====Bestijarij====

Najvrjedniji i najbrojniji dio autoričinog opusa čini njezin »bestijarij« – njezini kipovi životinja.
Naime, Sofija Naletilić Penavuša je prije svega bila vrstan animalist. Prikazivala je [[životinje]] iz različitih podneblja, od kojih mnoge nikada u životu nije vidjela. &quot;Stoga je u nje sve daleko od bilo kakvih realističkih nakana&quot;, kako ističe V. Crnković; &quot;sve je simplificirano, purificirano, stilizirano i krajnje poopćeno. Nijedna Penavušina figura nije individualno predstavljena, a neka su njezina djela gotovo na rubu apstraktnog izraza.&quot;&lt;ref name=&quot;Crnković&quot;&gt;Crnković, Vladimir. ''Sofija Naletilić Penavuša'', Umjetnost bez granica/Art without Frontiers, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2006., str. 120., 122. {{ISBN|953-6660-33-4}}&lt;/ref&gt;

No, iza inspiracije njenog bestijarija stoji, kako Gracin navodi, autoričina pobožnost te povezanost s franjevcima. U prilog tomu idu i Penavušini prikazi [[Sveti Franjo|svetoga Franje]] kako propovijeda pticama, kojega je istesala desetak puta (''Sveti Franjo propovijeda pticama'' iz 1981. i 1985. godine).&lt;ref name=&quot;Gracin2&quot;/&gt;

I sam postupak izrade skulptura za Sofiju Naletilić je bio vjersko iskustvo. Gracin u monografiji ''Izmoljene skulpture'' opisuje njezin način rada: &quot;Dok je »diljala« uvijek je molila (ponekad i sto [[Očenaš]]a na dan), molila je brzo i glasno da joj lik ili molitva »ne uteku«. Molitvom je priželjkivala da njezina zamisao ne ode u raskorak s prirodnim ([[Bog|Božjim]]) oblikom usječena drva. Ona nije – i ne želi biti krotiteljica [[Drvo (materijal)|drva]]. I ni jedna skulptura nije samo ptica, samo žaba, samo sova... To su izmoljeni oblici u kojima Babini likovi čuvaju tragove Božje volje.&quot;&lt;ref name=&quot;Gracin2&quot;/&gt;

U Penavušinom bestijariju, najviše se ističu prikazi [[ptica]] koje autorica boji najraskošnijim bojama (''Puran'', ''Rajska ptica'', ''Velika sova'', ''Orao slomljenih krila'', ''[[Čaplja]]'', skulpture pijetlova). Postupak bojanja svojih drvenih skulptura Penavuša opisuje na sljedeći način: »Uvijek dodaj onim bojam' još boja, one se tako slome i postaju sigurnije!«&lt;ref name=&quot;Gracin2&quot;/&gt;

Većinu u njenome opusu zauzimaju skulpture kornjača na čije oklope ucrtava različito znakovlje, na koje i dalje aplicira raznolike boje (''Žaba-kornjača'', ''Kornjača'').

U brojnim skulpturama Penavuša zadržava čvrstu, kompaktnu formu koju zatvara »slomljenim« bojama (''Slon'', ''Krokodil'', ''[[Jazavac]]'', ''Kozorog'' ili ''Kit'').

Ponekad kroz svoje prikaze životinja izražava radost i smijeh djeteta u sebi, koje u svom životu prepunom tragedija nije mogla izraziti.  Od takvih skulputra iz njenoga ogromnog opusa ističu se ''Obitelj majmuna'', ''Lav se smije'', ''Sova u hlačama'', ''Ništa nisam uzela'', ''Ne mogu se stići'' i ''Orlovi blizanci''.

U kasnijim djelima drvo joj zadaje oblik, pa tako nastaje sve više skulptura sa skupinama životinja, odnosno parovi životinja. Među njima ističu se skulpture ''Grabljivica i plijen'', ''Pijetao na žabi'', ''Bratstvo i jedinstvo'', i ''Svak na svoju stranu''.

Tamni kolorit u njenim drvenim skulpturama, rezerviran je uglavnom za divlje, šumske životinje i tu se ističu brojni kipovi s prikazom [[vuk]]a (''Mali vuk'', ''Vuk koji zavija''), zatim skulpture kao što su ''[[Risovi|Ris]]'', ''Lane na tri noge'', ''Mačka'' ili ''[[Lasica]]''.

Promjeri pojedinih Penavušinih skulptura dosežu gotovo 2 metra i to su ujedno skulpture prepune simboličkog značenja (''Orah opet živi'', ''Panj zlih duhova''). No, uz svaki kip, autorica veže poneku priču ili simboličko značenje. Crnković opisuje njeno predočavanje životinja kao podjednako doslovno, metaforičko i simbolično. Tako [[sova]] za nju može predstavljati svakodnevnu pticu njenog podneblja, može biti i simbol mudrosti, ali isto tako i tuge, samoće ili može biti glasnik smrti. [[Kornjača]] može predstavljati metaforu dugovječnosti, mudrosti, postojanosti ili ustrajnosti, a isto tako prikazi [[Orao|orlova]] mogu joj poslužiti kao simboli snage, slobode i hrabrosti.&lt;ref name=&quot;Crnković&quot;/&gt;

Njeno posljednje, nedovršeno djelo je skulptura ''[[Poskok]]''.

==Izdvojena djela==

* ''Grabljivica i plijen'', 1981., 468x280x378 mm, tesano, obojeno drvo, lak, [[Hrvatski muzej naivne umjetnosti]], Zagreb
* ''Orao'', 1981., 465x195x483 mm, tesano, obojeno drvo, lak, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb
* ''Ptica'', oko 1982., 600x310x210 mm, tesano, obojeno drvo, lak, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb
* ''Pijetao'', oko 1982., 200x250x110 mm, tesano, obojeno drvo, lak, privatno vlasništvo, Zagreb 
* ''Žaba-kornjača'', oko 1983., 370x440x590 mm, tesano, obojeno drvo, lak, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, [[Zagreb]]
* ''Lasica'', oko 1983., 120x650x80 mm, tesano, obojeno drvo, lak, privatno vlasništvo, Zagreb
* ''Dvoglav-ptica'', oko 1984., 560x410x230 mm, tesano, obojeno drvo, lak, privatno vlasništvo, Zagreb
* ''[[Zebra]]'', oko 1984., 210x320x135 mm, tesano, obojeno drvo, lak, privatno vlasništvo, Zagreb
* ''Sova'', oko 1985., 275x170x115 mm, Zbirka Azinović, Zagreb
* ''Rajska ptica'', oko 1985., 290x350x135 mm, tesano, obojeno drvo, lak, privatno vlasništvo, Zagreb
* ''Velika sova'', 1985., 800x255x285 mm, tesano, obojeno drvo, [[lak]], Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb
* ''Kornjača'', oko 1988., 265x420x420 mm, tesano, obojeno drvo, lak, privatno vlasništvo, Zagreb

==Značajnije izložbe==

Izlagala je na dvadesetak samostalnih i na većem brojem grupnih izložaba.
Na svjetskom trijenalu naivne umjetnosti ''Insita 94'' u Slovačkoj narodnoj galeriji u [[Bratislava|Bratislavi]] 1994. godine, dobila je ''Grand Prix'' međunarodnog žirija. Zaslužena nagrada joj je omogućila samostalnu izložbu [[1997.]] godine u Slovačkoj narodnoj galeriji u [[Bratislava|Bratislavi]].
Značajna je i internetska izložba Sofije Naletilić Penavuše, postavljena posredstvom multimedijskoga ženskoga centra NONA iz Zagreba, koja je bila uvrštena među najbolje svjetske web stranice u odabiru [[Encyclopædia Britannica|Encyclopædie Britannice]] (The Web's Best Sites).&lt;ref name=&quot;Gracin&quot;/&gt;

===Samostalne izložbe===

* Galerija Schira, Zagreb, 1982.
* Galerija Stari grad, [[Đurđevac]], 1982.
* Izložbeni salon kazališta, [[Vinkovci]], 1983.
* Likovni salon, [[Opuzen]], 1984.
* Galerija Forum, Zagreb, 1985.
* Galerija CDA, [[Sarajevo]], 1986.
* Galerija Dubrava, [[Dubrovnik]], 1987.
* Galerija Varaždinske banke, [[Varaždin]], 1988.
* Galerija, [[Hlebine]], 1989.
* Galerija [[Mirko Virius]], Zagreb, 1989.
* Multimedijski ženski centar NONA, Zagreb, 1995.
* ''Sofija Naletilić Penavuša'', ''Insita 97'', Slovenská narodná galeriá, [[Bratislava]], 1997.
* Galerija TMT, [[Ljubuški]], 2001.

===Grupne izložbe===

* ''Suvremeni animalisti'', Galerija umjetnosti, [[Vinkovci]], 1983.
* ''Iz fundusa Galerije primitivne umjetnosti'', [[Hrvatski muzej naivne umjetnosti|Galerija primitivne umjetnosti]], Zagreb, 1983.
* ''Pitoma riječ divljine'', Galerija Galženica, [[Velika Gorica]], 1986.
* ''Naivi 87'', Galerija primitivne umjetnosti, Zagreb, 1987.
* ''Yugoslavisk Kunst'', Galleri Siverts, [[Bergen]], 1987.
* ''Osam samosvojnih'', Galerija Virius, Zagreb, 1988.
* ''Tisuću godina hrvatske skulpture'', Muzejsko-galerijski centar, Zagreb, 1991.
* ''Hrvatska naivna umjetnost'', Muzejsko-galerijski centar, Zagreb, 1992.
* ''Insita 94'', Slovenská narodná galeriá, Bratislava, 1994.
* ''Sol zemlje'', Umjetnička galerija, Dubrovnik, 1996.
* ''Remek-djela naivne umjetnosti'', Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb, 1997.

==Galerija radova==

&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Penavusa Velika sova 1985.gif| Sofija Naletilić Penavuša, Velika sova, 1985., 800x255x285 mm, tesano, obojeno drvo, lak, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb
Datoteka:Sofija Naletilić Penavuša - Grabljivica i plijen.jpg|Sofija Naletilić Penavuša, Grabljivica i plijen, 1981., 468x280x378 mm, tesano, obojeno drvo, lak, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb
Datoteka:Sofija Naletilić Penavuša - Orao.jpg|Sofija Naletilić Penavuša, Orao, 1981., 465x195x483 mm, tesano, obojeno drvo, lak, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb
Datoteka:Sofija Naletilić Penavuša - Žaba-kornjača.jpg|Sofija Naletilić Penavuša, Žaba-kornjača, oko 1983., 370x440x590 mm, tesano, obojeno drvo, lak, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb
Datoteka:Sofija Naletilić Penavuša - Puran.jpg|Sofija Naletilić Penavuša, Puran, 1984., 450x520x270 mm, tesano, obojeno drvo, lak, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

==Izvori==
 {{izvori}}                            
* [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac289.nsf/AllWebDocs/IzlozbaSofije Vujanović, Barbara. ''Velike priče malih oblika'', ''Vijenac'' 289/2005.]
* ''Enciklopedija hrvatske umjetnosti'', svezak 1., [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|LZMK]], Zagreb, 1995.

==Literatura==
* Depolo, Josip. ''Sofija Naletilić Penavuša'', ''Oko'', 22. VII. 1982.
* Horvatić, Dubravko. ''Sofija Naletilić Penavuša'' (katalog), Zagreb, 1985.
* Gracin, Vlasta. Sofija Naletilić Penavuša, katalog izložbe, Zagreb, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2005.
* Gracin, Vlasta. ''Izmoljene skulpture'' (monografija), Zagreb, 2001.
* Crnković, Vladimir. ''Sofija Naletilić Penavuša'', Umjetnost bez granica/Art without Frontiers, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2006. {{ISBN|953-6660-33-4}}

==Vanjske poveznice==

* [http://www.siroki.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1460&amp;Itemid=41 Članak ''Penavuša'' na portalu www.siroki.com]
* [http://www.ns-dubrava.hr/2286-jerko_bisko_i_sofija_penavusa_naletilic_1990/ Izložba u ''Narodnom sveučilištu Dubrava'' 1990.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130324005654/http://www.ns-dubrava.hr/2286-jerko_bisko_i_sofija_penavusa_naletilic_1990/ |date=24. ožujka 2013. }}
* [http://www.hmnu.org/majstori.asp#sofija Radovi u ''Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti'' u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120502005943/http://www.hmnu.org/majstori.asp#sofija |date=2. svibnja 2012. }}
* [http://www.fidan-naif.it/index.php?am=schart&amp;li=en&amp;art=676 Fotografije radova na www.fidan-naif.it]
* [http://www.nacional.hr/clanak/14078/pocela-nova-zenska-era-hrvatske-naive Nina Ožegović ''Počela nova ženska era hrvatske naive'', ''Nacional'' 480/2005.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304184004/http://www.nacional.hr/clanak/14078/pocela-nova-zenska-era-hrvatske-naive |date=4. ožujka 2010. }}
* [http://www.youtube.com/watch?v=GZqSCljYm_Q ''Sofija Naletilić Penavuša'', dokumentarni film, Televizija Zagreb, 1983.]

{{GLAVNIRASPORED:Naletilić-Penavuša, Sofija}}
[[Kategorija:Hrvatski kipari|Naletilić-Penavuša, Sofija]]
[[Kategorija:Hrvatski naivni kipari|Naletilić-Penavuša, Sofija]]</text>
      <sha1>a9notkb31imat2s9wl61fjdvxp6yu7z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rodbinski nazivi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>342773</id>
    <revision>
      <id>6432427</id>
      <parentid>6431767</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T10:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>TheFlag</username>
        <id>83912</id>
      </contributor>
      <comment>/* Za žensku osobu */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44546" xml:space="preserve">'''Rodbinski nazivi''' su nazivi koji opisuju [[Rodbina|rodbinski odnos]] dvije osobe. Terminologija srodstva opisuje sve postojeće rodbinske sustave i njihove nazive. Različita [[društvo|društva]] različito klasificiraju rodbinske odnose i stoga koriste različite sustave terminologije srodstva.

U hrvatskome je jeziku mnoštvo rodbinskih naziva, za razliku od nekih europskih jezika, na primjer engleskoga, koji su u tome području mnogo oskudniji.&lt;ref&gt;Rodbinski nazivi – kći i mati, [[Stipe Kekez]], [[Hrvatsko slovo]], listopad 2008., [http://www.hkv.hr/kultura/jezik/3379-rodbinski-nazivi--ki-i-mati.html hkv.hr]&lt;/ref&gt;

= Moji predci i bliži rođaci =

== Predci ==
* moj muški roditelj — '''[[otac]]'''
* moj ženski roditelj — '''[[majka]]''' (ili mati, akuzativ jednine od mati je ''mater'' koji nije pravilno rabiti umjesto nominativa)&lt;ref name=&quot;hkv.hr&quot;&gt;Rodbinski nazivi – kći i mati, Stipe Kekez, Hrvatsko slovo, listopad 2008., [http://www.hkv.hr/kultura/jezik/3379-rodbinski-nazivi--ki-i-mati.html hkv.hr]&lt;/ref&gt;
* otac moje majke i otac mog oca — '''[[djed]]'''
* majka moje majke i majka moga oca — '''[[baka]]''', '''baba'''
* djed moje majke i djed moga oca — '''pradjed'''
* baka moje majke i baka moga oca — '''prabaka''', '''prababa'''
* pradjed mog oca i pradjed moje majke — '''prapradjed''' odnosno '''čukundjed, šukundjed'''
* prabaka mog oca i prabaka moje majke — '''praprabaka''' odnosno '''čukunbaka, čukunbaba''', '''šukunbaka, šukunbaba'''

== Očeva strana ==
* brat moga oca — '''[[stric]]''' —&gt; žena očeva brata — '''strina'''
* sestra moga oca — '''[[tetka]] (po ocu)''' —&gt; muž očeve sestre — '''tetak''', ranije i '''tetac'''
* sin očeva brata — '''stričević'''
* kći očeva brata — '''stričevična'''
* sin očeva sestre — '''tetkić (po ocu)'''
* kći očeva sestre — '''tetkična (po ocu)'''

== Majčina strana ==
* brat moje majke — '''[[ujak]]''' —&gt; žena majčina brata — '''ujna'''
* sestra moje majke — '''tetka (po majci)''' —&gt; muž majčine sestre — '''tetak'''
* sin majčina brata — '''ujaković'''
* kći majčina brata — '''ujakovićna'''
* sin majčina sestre — '''tetkić (po majci)'''
* kći majčina sestre — '''tetkična (po majci)'''

== Zajednički nazivi za unučad bake i djeda ==

*sin očeva/majčina brata/sestre — '''(prvi) bratić''' (zajednički naziv za: stričević, ujaković i tetkić)
* kći očeva/majčina brata/sestre — '''(prva) sestrična''' (zajednički naziv za: stričevična, ujakovićna i tetkična)


'''Moji predci i bliži rođaci na obiteljskom stablu:'''
{{familytree/start}}
{{familytree | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE|BAK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;šukunbaka&lt;/span&gt;|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;šukundjed&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!|}}
{{familytree | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE | | | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE | | | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE | | | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE|BAK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabaka&lt;/span&gt;|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pradjed&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | | | | |!| | | | | | | | | | | | | | | |!| | | | | | | | | | | | | | | |!| | | | | | | | | | | | | | | |!}}
{{familytree | | | | | | ||BAK|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-| DJE | | | | | | | | | | | | | | BAK |-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-| DJE|BAK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;baka&lt;/span&gt;|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djed&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|.}}
{{familytree | TTK |v| TET | | | UJN |v| UJA | | | OCU |y|~|~|~|~|~|~|~| MAM |v| TAT |~|~|~|~|~|~|~|y| MAC | | | TET |v| TTK | | | STR |v| STN |UJA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;ujak&lt;/span&gt;|UJN=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;ujna&lt;/span&gt;|MAC=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;maćeha&lt;/span&gt;|OCU=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;očuh&lt;/span&gt;|MAM=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;|TAT=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;|TET=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;tetka&lt;/span&gt;|TTK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;tetak&lt;/span&gt;|STR=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;stric&lt;/span&gt;|STN=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;strina&lt;/span&gt;}}
{{familytree | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree | TKC | | TTK | | | UJK | | UJA | | | POS | | POB | | | BRA | |JJAA | | SES | | | POS | | POB | | | TKC | | TTK | | | STR | | STC | UJA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;ujaković&lt;hr/&gt;(prvi) bratić&lt;/span&gt;|UJK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;ujakovićna&lt;hr/&gt;(prva) sestrična&lt;/span&gt;|STR=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;stričević&lt;hr/&gt;(prvi) bratić&lt;/span&gt;|STC=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;stričevična&lt;hr/&gt;(prva) sestrična&lt;/span&gt;|BRA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;|JJAA='''JA'''|SES=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;|POB=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;polubrat&lt;/span&gt;|POS=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;polusestra&lt;/span&gt;|TTK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;tetkić&lt;hr/&gt;(prvi) bratić&lt;/span&gt;|TKC=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;tetkična&lt;hr/&gt;(prva) sestrična&lt;/span&gt;|boxstyle_JJAA=background-color: #afa;}}
{{familytree/end}}

== Moji potomci ==
* moj muški potomak — '''[[sin]]''' —&gt; supruga moga sina —  '''snaha, nevjesta'''
* moj ženski potomak — '''[[kći]]''' (akuzativ ''kćer'') —&gt; suprug moje kćeri — '''zet'''
* sin moje kćeri/sina — '''[[unuk]]'''
* kći moje kćeri/sina — '''unuka'''
* sin mog unuka/unuke — '''praunuk'''
* kći mog unuka/unuke — '''praunuka'''
* sin mog praunuka/praunuke — '''prapraunuk'''
* kći mog praunuka/praunuke — '''prapraunuka'''

{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''ja'''
|2= sin
|3= kći
|4= unuk 
|5= unuka
|6= unuk
|7= unuka
|8= praunuk
|9= praunuka
|10= praunuk
|11= praunuka
|12= praunuk
|13= praunuka
|14= praunuk
|15= praunuka
}}

== Bratovi potomci ==
* drugi muški potomak mojih roditelja — '''brat''' —&gt; supruga moga brata — '''snaha, nevjesta'''
** sin moga brata ako sam ja muško — '''sinovac'''
*** unuk moga brata ako sam ja muško — '''prasinovac'''
** kći moga brata ako sam ja muško — '''sinovica, nećakinja'''
*** unuka moga brata ako sam ja muško — '''prasinovica'''
** sin moga brata ako sam ja žensko — '''bratić'''
*** unuk moga brata ako sam ja žensko — '''prabratić'''
** kći moga brata ako sam ja žensko — '''bratična'''
*** unuka moga brata ako sam ja žensko — '''prabratična'''

'''Potomci mog brata:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''brat'''
|2= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;bratić&lt;/span&gt;
|3= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;bratična&lt;/span&gt;
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
}}


U nekim krajevima se umjesto '''sinovac''' i '''bratić''' koristi izraz '''nećak''', a umjesto '''sinovica''' i '''bratična''' koristi izraz '''nećakinja'''. 

Riječ (prvi) '''bratić''' u nekim je krajevima zajednički naziv za '''stričevića''', '''ujakovića''' i '''tetkića'''.

== Sestrini potomci ==
* drugi ženski potomak mojih roditelja — '''[[sestra]]''' —&gt; muž moje sestre — '''zet, svak, šogor'''
** sin moje sestre ako sam ja muško — '''nećak'''
*** unuk moje sestre ako sam ja muško — '''pranećak'''
** kći moje sestre ako sam ja muško — '''nećakinja'''
*** unuk moje sestre ako sam ja muško — '''pranećakinja'''
** sin moje sestre ako sam ja žensko — '''sestrić'''
*** unuk moje sestre ako sam ja žensko — '''prasestrić'''
** kći moje sestre ako sam ja žensko — '''sestrična'''
*** unuk moje sestre ako sam ja žensko — '''prasestrična'''

'''Potomci moje sestre:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''sestra'''
|2= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestrić&lt;/span&gt;
|3= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestrična&lt;/span&gt;
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;ipraprasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
}}


U nekim krajevima se umjesto '''nećak''' i '''sestrić''' koristi samo izraz '''nećak''', a umjesto '''nećakinja''' i '''sestrična''' koristi samo izraz '''nećakinja'''. 

Riječ (prva) '''sestrična''' u nekim krajevima je zajednički naziv za '''stričevičnu''', '''ujakovićnu''' i '''tetkičnu'''.

== Zajednički nazivi za bratove i sestrine potomke ==

* sin od brata/sestre — '''nećak'''
** unuk od brata/sestre — '''pranećak'''
* kći od brata/sestre — '''nećakinja'''
** unuka od brata/sestre — '''pranećakinja'''

= Potomci od bake i djeda u srednjem i daljnjem srodstvu =

== Stričevi potomci ==
* sin brata moga oca (stričev sin) — '''stričević, bratučed'''
** stričićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** stričevićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanja prasinovica'''
** stričićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** stričevićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći brata moga oca (stričeva kći) — '''stričevična, bratučeda'''
** stričevićin sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanji pranećak'''
** stričevićina kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** stričevićin sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** stričevićina kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci moga strica (očevog brata):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''stric'''
|2= stričević
|3= stričevčina
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}

== Tetkini potomci (po ocu) ==

* sin sestre moga oca (tetkin sin) — '''tetkić (po ocu)'''
** tetkićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** tetkićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanja prasinovica'''
** tetkićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** tetkićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći sestre moga oca (tetkina kći) — '''tetkična (po ocu)'''
** tetkičin sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanji pranećak'''
** tetkičina kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** tetkičin sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** tetkičina kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci moje tetke (očeve sestre):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''tetka po ocu'''
|2= tetkić po ocu
|3= tetkična po ocu
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}

== Ujakovi potomci ==

* sin brata moje majke (ujakov sin) — '''ujaković''', ''ujčević''
** ujakovićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** ujakovićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanji prasinovica'''
** ujakovićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** ujakovićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći brata moje majke (ujakova kći) — '''ujakovićna'''
** ujakovićev sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanj pranećak'''
** ujakovićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** ujakovićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** ujakovićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci mog ujaka (majčinog brata):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''ujak'''
|2= ujaković
|3= ujakovična
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}

== Tetkini potomci (po majci) ==
* sin sestre moje majke (tetkin sin) — '''tetkić (po majci)'''
** tetkićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** tetkićev kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanji prasinovica'''
** tetkićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** tetkićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći sestre moje majke (tetkina kći) — '''tetkična (po majci)'''
** tetkičin sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanj pranećak'''
** tetkičina kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** tetkičin sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** tetkičina kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci moje tetke (majčine sestre):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''tetka po majci'''
|2= tetkić po majci
|3= tetkična po majci
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}


= Potomci braće i sestara od bake i djeda =

== Po ocu ==
* djedov brat — prastric po ocu (očev stric)
** izvanji stric
*** izvanji stričević
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja stričevčina
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po ocu
*** izvanji tetkić po ocu
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po ocu
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* bakin brat — praujak po ocu (očev ujak)
** izvanji stric
*** izvanji stričević
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja stričevčina
** izvanja tetka po ocu
*** izvanji tetkić po ocu
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po ocu
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* djedova sestra i bakina sestra — pratetka po ocu (očeva tetka)
** izvanji stric
*** izvanji stričević
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja stričevčina
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po ocu
*** izvanji tetkić po ocu
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po ocu
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična

'''Potomci mog pradjeda i prabake po ocu:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''prastric po ocu &lt;br&gt;praujak po ocu&lt;br&gt;pratetka po ocu (djedova sestra)&lt;br&gt; pratetka (bakina sestra'''
|2= izvanji stric
|3= izvanja tetka po ocu
|4= izvanji stričević
|5= izvanja stričevčina
|6= izvanji tetkić
|7= izvanja tetkična
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
}}

== Po majci ==
* djedov brat — prastric po majci (majčin stric)
** izvanji ujak
*** izvanji ujaković
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja ujakovična
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po majci
*** izvanji tetkić po majci
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po majci
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* bakin brat — praujak po majci (majčin ujak)
** izvanji ujak
*** izvanji ujaković
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja ujakovična
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po majci
*** izvanji tetkić po majci
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po majci
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* djedova sestra i bakina sestra — pratetka po majci (majčina tetka)
** izvanji ujak
*** izvanji ujaković
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja ujakovična
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po majci
*** izvanji tetkić po majci
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po majci
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična

'''Potomci mog pradjeda i prabake po majci:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''prastric po majci &lt;br&gt;praujak po majci&lt;br&gt;pratetka po majci (djedova sestra)&lt;br&gt; pratetka (bakina sestra)'''
|2= izvanji ujak
|3= izvanja tetka po majci
|4= izvanji ujaković
|5= izvanja ujakovična
|6= izvanji tetkić
|7= izvanja tetkična
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
}}

== Zajednički nazivi za braću i sestre od bake i djeda te njihovu djecu i unučad ==

*djedov brat — '''prastric'''
*bakin brat — '''praujak'''
*djedova/bakina sestra — '''pratetka'''
*očev (prvi) bratić — '''izvanji stric'''
*majčin (prvi) bratić — '''izvanji ujak'''
*očeva/majčina (prva) sestrična — '''izvanja tetka'''
*unuk brata/sestre od djeda/bake — '''drugi bratić''' (zajednički naziv za: izvanji stričević, izvanji ujaković i izvanji tetkić)
* unuka brata/sestre od djeda/bake — '''druga sestrična''' (zajednički naziv za: izvanja stričevična, izvanju ujakovična i izvanju tetkična)


'''Potomci braće i sestara od bake i djeda:'''
{{familytree/start}}
{{familytree| | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK
|PRDJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pradjed&lt;/span&gt;
|PRBK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prabaka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.}}
{{familytree| | | | |PRSTRN|v|PRSTRC| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK| | | | | | | | | | | | | | | |PRUJN|v|PRUJK| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK
|PRSTRN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prastrina&lt;/span&gt;
|PRSTRC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prastric&lt;/span&gt;
|PRUJN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;praujna&lt;/span&gt;
|PRUJK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praujak&lt;/span&gt;
|PRTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;pratetka&lt;/span&gt;
|PRTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pratetak&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | |!| | | | | | | | |DJD|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|BKA| | | | | | | | |!|
DJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djed&lt;/span&gt;
|BKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;baka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | |!| | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN| | |OTC| | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN
|IZVTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetak&lt;/span&gt;
|IZVTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetka&lt;/span&gt;
|IZVSTRC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji stric&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRC=background-color: #F5F5F5
|IZVSTRN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja strina&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRN=background-color: #F5F5F5
|OTC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''OTAC'''&lt;/span&gt;|boxstyle_OTC=background-color: #F5F5F5}}
{{familytree| | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!}}
{{familytree| |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | |!| | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN| | |JA| | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN
|IZVTTKC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetkić&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;
|IZVTTKCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetkična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;
|IZVSTRCVC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji stričević&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRCVC=background-color: #F5F5F5
|IZVSTRCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja stričevična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRCN=background-color: #F5F5F5
|JA=&lt;span&gt;'''JA'''&lt;/span&gt;|boxstyle_JA=background-color: #afa}}
{{familytree/end}}


{{familytree/start}}
{{familytree| | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK
|PRDJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pradjed&lt;/span&gt;
|PRBK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prabaka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.}}
{{familytree| | | | |PRSTRN|v|PRSTRC| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK| | | | | | | | | | | | | | | |PRUJN|v|PRUJK| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK
|PRSTRN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prastrina&lt;/span&gt;
|PRSTRC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prastric&lt;/span&gt;
|PRUJN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;praujna&lt;/span&gt;
|PRUJK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praujak&lt;/span&gt;
|PRTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;pratetka&lt;/span&gt;
|PRTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pratetak&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | |!| | | | | | | | |DJD|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|BKA| | | | | | | | |!|
DJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djed&lt;/span&gt;
|BKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;baka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | |!| | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN| | |MM| | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN
|IZVTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetak&lt;/span&gt;
|IZVTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetka&lt;/span&gt;
|IZVUJK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji ujak&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJK=background-color: #F5F5F5
|IZVUJN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja ujna&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJN=background-color: #F5F5F5
|MM=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;'''MAJKA'''&lt;/span&gt;|boxstyle_MM=background-color: #F5F5F5}}
{{familytree| | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!}}
{{familytree| |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | |!| | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN| | |JA| | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN
|IZVTTKC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetkić&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;
|IZVTTKCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetkična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;
|IZVUJKVC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji ujaković&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJKVC=background-color: #F5F5F5
|IZVUJKVCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja ujakovična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJKVCN=background-color: #F5F5F5
|JA=&lt;span&gt;'''JA'''&lt;/span&gt;|boxstyle_JA=background-color: #afa}}
{{familytree/end}}

= Potomci braće i sestara od prabake i pradjeda =

== Zajednički nazivi za braću i sestre od prabake i pradjeda te njihovu djecu, unučad i praunučad ==

* brat od pradjeda (stric od djeda/bake) — '''praprastric'''
* brat od prabake (ujak od djeda/bake) — '''prapraujak'''
* sestra od pradjeda/prabake (tetka od djeda/bake) — '''prapratetka'''
* djedov (prvi) bratić — '''izvanji prastric'''
* bakin (prvi) bratić — '''izvanji praujak'''
* djedova/bakina (prva) sestrična — '''izvanja pratetka'''
* očev drugi bratić — '''daleki stric'''
* majčin drugi bratić — '''daleki ujak'''
* očeva/majčina druga sestrična — '''daleka tetka'''
* sin očevog/majčinog drugog bratića/sestrične — '''treći bratić''' (zajednički naziv za: daleki stričević, daleki ujaković i daleki tetkić) 
* kći očevog/majčinog drugog bratića/sestrične — '''treća sestrična''' (zajednički naziv za: daleka stričevična, daleka ujakovična i daleka tetkična)

= Ostali nazivi za rodbinu =

* brat od oca/majke ili muški srodnik u bočnoj lozi u uzlaznom stupnju srodstva — '''barba''', '''dundo'''
* muški srodnik u bočnoj lozi u istom stupnju srodstva — '''bratić'''
* ženski srodnik u bočnoj lozi u istom stupnju srodstva — '''sestrična'''

= Svojta =
Svojta su srodnici po ženidbi ili udaji.

== Zajednički nazivi za svojtu ==
*muški srodnik po ženidbi ili udaji u istom stupnju srodstva — '''šogor''' (zajednički naziv za: djever, zaovac, svak/zet, šurjak, pašanac)
*ženski srodnik po ženidbi ili udaji u istom stupnju srodstva  — '''šogorica''' (zajednički naziv za: jetrva, zaova, šurjakinja, svast)
*zetov/snahin otac — '''prijatelj'''
*zetova/snahina majka — '''prijateljica'''
*zetovi/snahini roditelji — '''prijatelji'''

== Za žensku osobu ==

Mužev rod:
* muževa rodbina — '''svekrbina'''
* otac moga muža — '''svekar'''
* majka moga muža — '''svekrva'''
* brat moga muža — '''djever'''
* žena brata moga muža — '''jetrva'''
* sestra moga muža — '''zaova'''
* muž sestre moga muža — '''zaovac'''
*muž moje sestre (ženskoj osobi) — '''zet/svak'''
*djed moga muža — '''prasvekar'''
*baka moga muža — '''prasvekrva'''

'''Obiteljske veze ako sam ja žensko:'''
{{familytree/start}}
{{familytree | | | | | | | | | | | SVK |v| SVE | | | | | | | | | | | | | | MAM |v| TAT |SVK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;svekrva&lt;/span&gt;|SVE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;svekar&lt;/span&gt;|MAM=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;|TAT=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.|}}
{{familytree | ZAC |v| ZAO | | JET |v| DJE | | | | | | MUZ |v|JJAA | | | | | | SES |v| ZET | | BRA |v| NEV 
|JJAA=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;'''JA (žensko)'''&lt;/span&gt;
|SES=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;
|BRA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;
|ZAC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zaovac&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|ZAO=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;zaova&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djever&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|JET=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;jetrva&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|MUZ=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;muž&lt;/span&gt;
|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha&lt;hr&gt;nevjesta&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;svak&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|boxstyle_JJAA=background-color: #afa;}}
{{familytree | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|.}}
{{familytree | ZAI | | ZAA | | DJA | | DJC | | ZET |v| KCI | | SIN |v| NEV | | SST | | SSC | | BRT | | BRN 
|KCI=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;kći&lt;/span&gt;|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zet&lt;/span&gt;|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha&lt;hr&gt;nevjesta&lt;/span&gt;|SIN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sin&lt;/span&gt;
|SST=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestrična&lt;hr&gt;nećakinja&lt;/span&gt;
|SSC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sestrić&lt;hr&gt;nećak&lt;/span&gt;
|BRT=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;bratična&lt;hr&gt;nećakinja&lt;/span&gt;
|BRN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;bratić&lt;hr&gt;nećak&lt;/span&gt;
|DJC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djeveričić&lt;/span&gt;|DJA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;djeverična&lt;/span&gt;|ZAI=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zaović &lt;/span&gt;|ZAA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;zaovična&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| }}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | UNK | | UNU | | UNK | | UNU | UNK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;unuka&lt;/span&gt;|UNU=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;unuk&lt;/span&gt;}}
{{familytree/end}}

== Za mušku osobu ==

Ženin rod:
* ženina rodbina — '''tazbina'''
* otac moje žene — '''punac, tast'''
* majka moje žene — '''punica, tašta'''
* brat moje žene — '''šurjak'''
* žena brata moje žene — '''šurjakinja'''
* ženina sestra — '''svast, svastika'''
* muž ženine sestre — '''paš, pašanac, badžo, badžanac'''
* djed moje žene — '''pratast'''
* baka moje žene — '''prapunica'''

'''Obiteljske veze ako sam ja muško:'''
{{familytree/start}}
{{familytree | | | | | | | | | | | SVK |v| SVE | | | | | | | | | | | | | | MAM |v| TAT |SVK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;punica&lt;/span&gt;|SVE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;punac&lt;/span&gt;|MAM=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;|TAT=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.|}}
{{familytree | ZAC |v| ZAO | | JET |v| DJE | | | | | | ZEN |v|JJAA| | | | | | SES |v| ZET | | BRA |v| NEV |
JJAA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''JA (muško)'''&lt;/span&gt;|SES=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;|BRA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;|ZAC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pašanac&lt;/span&gt;|ZAO=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;svast&lt;/span&gt;|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;šurjak&lt;/span&gt;|JET=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;šurjakinja&lt;/span&gt;|ZEN=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;žena&lt;/span&gt;|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha / nevjesta&lt;/span&gt;|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zet&lt;/span&gt;|boxstyle_JJAA=background-color: #afa;}}
{{familytree | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|.}}
{{familytree | ZSS | | ZSK | | ZBS | | ZBK | | ZET |v| KCI | | SIN |v| NEV | | SST | | SSC | | BRT | | BRN | KCI=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;kći&lt;/span&gt;|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zet&lt;/span&gt;|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha&lt;hr&gt;nevjesta &lt;/span&gt;|SIN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sin&lt;/span&gt;|SST=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;nećakinja&lt;/span&gt;|SSC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;nećak&lt;/span&gt;|BRT=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sinovica&lt;hr&gt;nećakinja&lt;/span&gt;|BRN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sinovac&lt;hr&gt;nećak&lt;/span&gt;|ZSS=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;svastić&lt;/span&gt;|ZSK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;svastičina&lt;/span&gt;|ZBS=&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;šurjaković&lt;/span&gt;|ZBK=&lt;span style=&quot;color:violet&quot;&gt;šurjakovična&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| }}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | UNK | | UNU | | UNK | | UNU | UNK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;unuka&lt;/span&gt;|UNU=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;unuk&lt;/span&gt;}}
{{familytree/end}}

= Porodični i obiteljski nazivi =

* majčin drugi muž — '''očuh'''
* očeva druga žena — '''maćeha'''
* supružnikovo prijašnje muško dijete — '''pastorak'''
* supružnikovo prijašnje žensko dijete — '''pastorka'''
* supružnikovo prijašnje dijete — '''pastorče'''
* sin oca i maćehe — '''brat po ocu'''
* kći oca i maćehe — '''sestra po ocu'''
* sin majke i očuha — '''brat po majci'''
* kći majke i očuha — '''sestra po majci'''
* sin oca/majke i maćehe/očuha — '''polubrat''' (zajednički naziv za: brat po ocu i brat po majci)
* kći oca/majke i maćehe/očuha — '''polusestra''' (zajednički naziv za: sestra po ocu i sestra po majci)
* sin od maćehe iz njezine prijašnje veze — '''brat po maćehi'''
* kći od maćehe iz njezine prijašnje veze — '''sestra po maćehi'''
* sin od očuha iz njegove prijašnje veze — '''brat po očuhu'''
* kći od očuha iz njegove prijašnje veze — '''sestra po očuhu'''


{{familytree/start}}
{{familytree |MCPRM|-|-|v|-|-|MCH|~|~|y|~|~|OTC|-|-|-|-|v|-|-|-|-|MJK|~|~|y|~|~|OCH|-|-|v|-|OCPRZ|
MCPRM=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;maćehin&lt;br&gt;prijašnji muž&lt;/span&gt;
|MCH=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;maćeha&lt;/span&gt;
|OTC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;
|MJK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;
|OCH=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;očuh&lt;/span&gt;
|OCPRZ=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;očuhova&lt;br&gt;prijašnja žena&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | |!| | | | | | | | | |!| | | | | | | |!}}
{{familytree | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|.|}}
{{familytree | | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | |!|}}
{{familytree | | |BPMC| |SPMC| |BPO| |SPO| |BR| |JA| |SST| |BPM| |SPM| |BPOC| |SPOC| |
BPMC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po maćehi&lt;/span&gt;
|SPMC=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po maćehi&lt;/span&gt;
|BPO=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po ocu&lt;hr&gt;polubrat&lt;/span&gt;
|SPO=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po ocu&lt;hr&gt;polusestra&lt;/span&gt;
|BR=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;
|JA=&lt;span&gt;'''JA'''&lt;/span&gt;
|SST=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;
|BPM=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po majci&lt;hr&gt;polubrat&lt;/span&gt;
|SPM=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po majci&lt;hr&gt;polusestra&lt;/span&gt;
|BPOC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po očuhu&lt;/span&gt;
|SPOC=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po očuhu&lt;/span&gt;
|boxstyle_JA=background-color: #afa;}}
{{familytree/end}}

= Posvojenje =

* muški posvajatelj — '''poočim'''
* ženski posvajatelj — '''pomajka''', '''pomati'''
* posvojeno muško dijete — '''posinak''', '''posin'''
* posvojeno žensko dijete — '''pokćerka''', '''pokći'''
* posvojeni brat (muško dijete koje su posvojili moji roditelji ili sin od mojih posvajatelja) — '''pobrat'''
* posvojena sestra (žensko dijete koje su posvojili moji roditelji ili kći od mojih posvajatelja) — '''posestra'''

= Zapuštanje rodbinskih naziva =

U Zagrebu je, primjerice, u razgovornom jeziku rodbina i svojta svedena na samo nekoliko riječi. ''Stric – teta, šogor – šogorica, bratić – sestrična''.&lt;ref&gt;[[Josip Pavičić]], Novogovor, Stvarnost, Zagreb, 1982., str. 160&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Novogovor, Stvarnost 1982&quot;&gt;[[Josip Pavičić]], Novogovor, Stvarnost, Zagreb, 1982., str. 161&lt;/ref&gt;

Selidbom većine stanovništa sa sela u gradove nestaju starinske obitelji od 3 ili više naraštaja, obitelj se danas sastoji najčešće samo od dviju generacija, roditelja i djece,&lt;ref name=&quot;Novogovor, Stvarnost 1982&quot;/&gt; zbog čega je manje kombinacija što za posljedicu ima da se događa da ljudi ne znaju naziv za određeni naziv rodbinskog pripadnika, jer takva kombinacija ne postoji.

= Izvori =

{{izvori}}
* Franjo Tanocki: ''Rječnik rodbinskih naziva'', Revija, Izdavački centar radničkog sveučilišta &quot;Božidar Maslarić&quot;, Osijek, 1986.

[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Obitelj]]</text>
      <sha1>l2k879j571uu2plmsh8h30dsswh5315</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432428</id>
      <parentid>6432427</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T10:50:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>TheFlag</username>
        <id>83912</id>
      </contributor>
      <comment>/* Za mušku osobu */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44625" xml:space="preserve">'''Rodbinski nazivi''' su nazivi koji opisuju [[Rodbina|rodbinski odnos]] dvije osobe. Terminologija srodstva opisuje sve postojeće rodbinske sustave i njihove nazive. Različita [[društvo|društva]] različito klasificiraju rodbinske odnose i stoga koriste različite sustave terminologije srodstva.

U hrvatskome je jeziku mnoštvo rodbinskih naziva, za razliku od nekih europskih jezika, na primjer engleskoga, koji su u tome području mnogo oskudniji.&lt;ref&gt;Rodbinski nazivi – kći i mati, [[Stipe Kekez]], [[Hrvatsko slovo]], listopad 2008., [http://www.hkv.hr/kultura/jezik/3379-rodbinski-nazivi--ki-i-mati.html hkv.hr]&lt;/ref&gt;

= Moji predci i bliži rođaci =

== Predci ==
* moj muški roditelj — '''[[otac]]'''
* moj ženski roditelj — '''[[majka]]''' (ili mati, akuzativ jednine od mati je ''mater'' koji nije pravilno rabiti umjesto nominativa)&lt;ref name=&quot;hkv.hr&quot;&gt;Rodbinski nazivi – kći i mati, Stipe Kekez, Hrvatsko slovo, listopad 2008., [http://www.hkv.hr/kultura/jezik/3379-rodbinski-nazivi--ki-i-mati.html hkv.hr]&lt;/ref&gt;
* otac moje majke i otac mog oca — '''[[djed]]'''
* majka moje majke i majka moga oca — '''[[baka]]''', '''baba'''
* djed moje majke i djed moga oca — '''pradjed'''
* baka moje majke i baka moga oca — '''prabaka''', '''prababa'''
* pradjed mog oca i pradjed moje majke — '''prapradjed''' odnosno '''čukundjed, šukundjed'''
* prabaka mog oca i prabaka moje majke — '''praprabaka''' odnosno '''čukunbaka, čukunbaba''', '''šukunbaka, šukunbaba'''

== Očeva strana ==
* brat moga oca — '''[[stric]]''' —&gt; žena očeva brata — '''strina'''
* sestra moga oca — '''[[tetka]] (po ocu)''' —&gt; muž očeve sestre — '''tetak''', ranije i '''tetac'''
* sin očeva brata — '''stričević'''
* kći očeva brata — '''stričevična'''
* sin očeva sestre — '''tetkić (po ocu)'''
* kći očeva sestre — '''tetkična (po ocu)'''

== Majčina strana ==
* brat moje majke — '''[[ujak]]''' —&gt; žena majčina brata — '''ujna'''
* sestra moje majke — '''tetka (po majci)''' —&gt; muž majčine sestre — '''tetak'''
* sin majčina brata — '''ujaković'''
* kći majčina brata — '''ujakovićna'''
* sin majčina sestre — '''tetkić (po majci)'''
* kći majčina sestre — '''tetkična (po majci)'''

== Zajednički nazivi za unučad bake i djeda ==

*sin očeva/majčina brata/sestre — '''(prvi) bratić''' (zajednički naziv za: stričević, ujaković i tetkić)
* kći očeva/majčina brata/sestre — '''(prva) sestrična''' (zajednički naziv za: stričevična, ujakovićna i tetkična)


'''Moji predci i bliži rođaci na obiteljskom stablu:'''
{{familytree/start}}
{{familytree | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE|BAK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;šukunbaka&lt;/span&gt;|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;šukundjed&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!|}}
{{familytree | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE | | | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE | | | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE | | | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE|BAK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabaka&lt;/span&gt;|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pradjed&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | | | | |!| | | | | | | | | | | | | | | |!| | | | | | | | | | | | | | | |!| | | | | | | | | | | | | | | |!}}
{{familytree | | | | | | ||BAK|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-| DJE | | | | | | | | | | | | | | BAK |-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-| DJE|BAK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;baka&lt;/span&gt;|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djed&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|.}}
{{familytree | TTK |v| TET | | | UJN |v| UJA | | | OCU |y|~|~|~|~|~|~|~| MAM |v| TAT |~|~|~|~|~|~|~|y| MAC | | | TET |v| TTK | | | STR |v| STN |UJA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;ujak&lt;/span&gt;|UJN=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;ujna&lt;/span&gt;|MAC=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;maćeha&lt;/span&gt;|OCU=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;očuh&lt;/span&gt;|MAM=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;|TAT=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;|TET=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;tetka&lt;/span&gt;|TTK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;tetak&lt;/span&gt;|STR=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;stric&lt;/span&gt;|STN=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;strina&lt;/span&gt;}}
{{familytree | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree | TKC | | TTK | | | UJK | | UJA | | | POS | | POB | | | BRA | |JJAA | | SES | | | POS | | POB | | | TKC | | TTK | | | STR | | STC | UJA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;ujaković&lt;hr/&gt;(prvi) bratić&lt;/span&gt;|UJK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;ujakovićna&lt;hr/&gt;(prva) sestrična&lt;/span&gt;|STR=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;stričević&lt;hr/&gt;(prvi) bratić&lt;/span&gt;|STC=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;stričevična&lt;hr/&gt;(prva) sestrična&lt;/span&gt;|BRA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;|JJAA='''JA'''|SES=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;|POB=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;polubrat&lt;/span&gt;|POS=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;polusestra&lt;/span&gt;|TTK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;tetkić&lt;hr/&gt;(prvi) bratić&lt;/span&gt;|TKC=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;tetkična&lt;hr/&gt;(prva) sestrična&lt;/span&gt;|boxstyle_JJAA=background-color: #afa;}}
{{familytree/end}}

== Moji potomci ==
* moj muški potomak — '''[[sin]]''' —&gt; supruga moga sina —  '''snaha, nevjesta'''
* moj ženski potomak — '''[[kći]]''' (akuzativ ''kćer'') —&gt; suprug moje kćeri — '''zet'''
* sin moje kćeri/sina — '''[[unuk]]'''
* kći moje kćeri/sina — '''unuka'''
* sin mog unuka/unuke — '''praunuk'''
* kći mog unuka/unuke — '''praunuka'''
* sin mog praunuka/praunuke — '''prapraunuk'''
* kći mog praunuka/praunuke — '''prapraunuka'''

{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''ja'''
|2= sin
|3= kći
|4= unuk 
|5= unuka
|6= unuk
|7= unuka
|8= praunuk
|9= praunuka
|10= praunuk
|11= praunuka
|12= praunuk
|13= praunuka
|14= praunuk
|15= praunuka
}}

== Bratovi potomci ==
* drugi muški potomak mojih roditelja — '''brat''' —&gt; supruga moga brata — '''snaha, nevjesta'''
** sin moga brata ako sam ja muško — '''sinovac'''
*** unuk moga brata ako sam ja muško — '''prasinovac'''
** kći moga brata ako sam ja muško — '''sinovica, nećakinja'''
*** unuka moga brata ako sam ja muško — '''prasinovica'''
** sin moga brata ako sam ja žensko — '''bratić'''
*** unuk moga brata ako sam ja žensko — '''prabratić'''
** kći moga brata ako sam ja žensko — '''bratična'''
*** unuka moga brata ako sam ja žensko — '''prabratična'''

'''Potomci mog brata:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''brat'''
|2= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;bratić&lt;/span&gt;
|3= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;bratična&lt;/span&gt;
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
}}


U nekim krajevima se umjesto '''sinovac''' i '''bratić''' koristi izraz '''nećak''', a umjesto '''sinovica''' i '''bratična''' koristi izraz '''nećakinja'''. 

Riječ (prvi) '''bratić''' u nekim je krajevima zajednički naziv za '''stričevića''', '''ujakovića''' i '''tetkića'''.

== Sestrini potomci ==
* drugi ženski potomak mojih roditelja — '''[[sestra]]''' —&gt; muž moje sestre — '''zet, svak, šogor'''
** sin moje sestre ako sam ja muško — '''nećak'''
*** unuk moje sestre ako sam ja muško — '''pranećak'''
** kći moje sestre ako sam ja muško — '''nećakinja'''
*** unuk moje sestre ako sam ja muško — '''pranećakinja'''
** sin moje sestre ako sam ja žensko — '''sestrić'''
*** unuk moje sestre ako sam ja žensko — '''prasestrić'''
** kći moje sestre ako sam ja žensko — '''sestrična'''
*** unuk moje sestre ako sam ja žensko — '''prasestrična'''

'''Potomci moje sestre:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''sestra'''
|2= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestrić&lt;/span&gt;
|3= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestrična&lt;/span&gt;
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;ipraprasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
}}


U nekim krajevima se umjesto '''nećak''' i '''sestrić''' koristi samo izraz '''nećak''', a umjesto '''nećakinja''' i '''sestrična''' koristi samo izraz '''nećakinja'''. 

Riječ (prva) '''sestrična''' u nekim krajevima je zajednički naziv za '''stričevičnu''', '''ujakovićnu''' i '''tetkičnu'''.

== Zajednički nazivi za bratove i sestrine potomke ==

* sin od brata/sestre — '''nećak'''
** unuk od brata/sestre — '''pranećak'''
* kći od brata/sestre — '''nećakinja'''
** unuka od brata/sestre — '''pranećakinja'''

= Potomci od bake i djeda u srednjem i daljnjem srodstvu =

== Stričevi potomci ==
* sin brata moga oca (stričev sin) — '''stričević, bratučed'''
** stričićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** stričevićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanja prasinovica'''
** stričićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** stričevićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći brata moga oca (stričeva kći) — '''stričevična, bratučeda'''
** stričevićin sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanji pranećak'''
** stričevićina kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** stričevićin sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** stričevićina kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci moga strica (očevog brata):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''stric'''
|2= stričević
|3= stričevčina
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}

== Tetkini potomci (po ocu) ==

* sin sestre moga oca (tetkin sin) — '''tetkić (po ocu)'''
** tetkićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** tetkićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanja prasinovica'''
** tetkićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** tetkićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći sestre moga oca (tetkina kći) — '''tetkična (po ocu)'''
** tetkičin sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanji pranećak'''
** tetkičina kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** tetkičin sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** tetkičina kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci moje tetke (očeve sestre):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''tetka po ocu'''
|2= tetkić po ocu
|3= tetkična po ocu
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}

== Ujakovi potomci ==

* sin brata moje majke (ujakov sin) — '''ujaković''', ''ujčević''
** ujakovićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** ujakovićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanji prasinovica'''
** ujakovićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** ujakovićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći brata moje majke (ujakova kći) — '''ujakovićna'''
** ujakovićev sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanj pranećak'''
** ujakovićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** ujakovićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** ujakovićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci mog ujaka (majčinog brata):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''ujak'''
|2= ujaković
|3= ujakovična
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}

== Tetkini potomci (po majci) ==
* sin sestre moje majke (tetkin sin) — '''tetkić (po majci)'''
** tetkićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** tetkićev kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanji prasinovica'''
** tetkićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** tetkićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći sestre moje majke (tetkina kći) — '''tetkična (po majci)'''
** tetkičin sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanj pranećak'''
** tetkičina kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** tetkičin sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** tetkičina kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci moje tetke (majčine sestre):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''tetka po majci'''
|2= tetkić po majci
|3= tetkična po majci
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}


= Potomci braće i sestara od bake i djeda =

== Po ocu ==
* djedov brat — prastric po ocu (očev stric)
** izvanji stric
*** izvanji stričević
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja stričevčina
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po ocu
*** izvanji tetkić po ocu
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po ocu
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* bakin brat — praujak po ocu (očev ujak)
** izvanji stric
*** izvanji stričević
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja stričevčina
** izvanja tetka po ocu
*** izvanji tetkić po ocu
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po ocu
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* djedova sestra i bakina sestra — pratetka po ocu (očeva tetka)
** izvanji stric
*** izvanji stričević
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja stričevčina
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po ocu
*** izvanji tetkić po ocu
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po ocu
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična

'''Potomci mog pradjeda i prabake po ocu:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''prastric po ocu &lt;br&gt;praujak po ocu&lt;br&gt;pratetka po ocu (djedova sestra)&lt;br&gt; pratetka (bakina sestra'''
|2= izvanji stric
|3= izvanja tetka po ocu
|4= izvanji stričević
|5= izvanja stričevčina
|6= izvanji tetkić
|7= izvanja tetkična
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
}}

== Po majci ==
* djedov brat — prastric po majci (majčin stric)
** izvanji ujak
*** izvanji ujaković
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja ujakovična
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po majci
*** izvanji tetkić po majci
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po majci
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* bakin brat — praujak po majci (majčin ujak)
** izvanji ujak
*** izvanji ujaković
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja ujakovična
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po majci
*** izvanji tetkić po majci
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po majci
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* djedova sestra i bakina sestra — pratetka po majci (majčina tetka)
** izvanji ujak
*** izvanji ujaković
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja ujakovična
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po majci
*** izvanji tetkić po majci
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po majci
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična

'''Potomci mog pradjeda i prabake po majci:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''prastric po majci &lt;br&gt;praujak po majci&lt;br&gt;pratetka po majci (djedova sestra)&lt;br&gt; pratetka (bakina sestra)'''
|2= izvanji ujak
|3= izvanja tetka po majci
|4= izvanji ujaković
|5= izvanja ujakovična
|6= izvanji tetkić
|7= izvanja tetkična
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
}}

== Zajednički nazivi za braću i sestre od bake i djeda te njihovu djecu i unučad ==

*djedov brat — '''prastric'''
*bakin brat — '''praujak'''
*djedova/bakina sestra — '''pratetka'''
*očev (prvi) bratić — '''izvanji stric'''
*majčin (prvi) bratić — '''izvanji ujak'''
*očeva/majčina (prva) sestrična — '''izvanja tetka'''
*unuk brata/sestre od djeda/bake — '''drugi bratić''' (zajednički naziv za: izvanji stričević, izvanji ujaković i izvanji tetkić)
* unuka brata/sestre od djeda/bake — '''druga sestrična''' (zajednički naziv za: izvanja stričevična, izvanju ujakovična i izvanju tetkična)


'''Potomci braće i sestara od bake i djeda:'''
{{familytree/start}}
{{familytree| | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK
|PRDJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pradjed&lt;/span&gt;
|PRBK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prabaka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.}}
{{familytree| | | | |PRSTRN|v|PRSTRC| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK| | | | | | | | | | | | | | | |PRUJN|v|PRUJK| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK
|PRSTRN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prastrina&lt;/span&gt;
|PRSTRC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prastric&lt;/span&gt;
|PRUJN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;praujna&lt;/span&gt;
|PRUJK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praujak&lt;/span&gt;
|PRTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;pratetka&lt;/span&gt;
|PRTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pratetak&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | |!| | | | | | | | |DJD|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|BKA| | | | | | | | |!|
DJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djed&lt;/span&gt;
|BKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;baka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | |!| | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN| | |OTC| | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN
|IZVTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetak&lt;/span&gt;
|IZVTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetka&lt;/span&gt;
|IZVSTRC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji stric&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRC=background-color: #F5F5F5
|IZVSTRN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja strina&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRN=background-color: #F5F5F5
|OTC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''OTAC'''&lt;/span&gt;|boxstyle_OTC=background-color: #F5F5F5}}
{{familytree| | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!}}
{{familytree| |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | |!| | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN| | |JA| | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN
|IZVTTKC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetkić&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;
|IZVTTKCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetkična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;
|IZVSTRCVC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji stričević&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRCVC=background-color: #F5F5F5
|IZVSTRCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja stričevična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRCN=background-color: #F5F5F5
|JA=&lt;span&gt;'''JA'''&lt;/span&gt;|boxstyle_JA=background-color: #afa}}
{{familytree/end}}


{{familytree/start}}
{{familytree| | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK
|PRDJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pradjed&lt;/span&gt;
|PRBK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prabaka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.}}
{{familytree| | | | |PRSTRN|v|PRSTRC| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK| | | | | | | | | | | | | | | |PRUJN|v|PRUJK| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK
|PRSTRN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prastrina&lt;/span&gt;
|PRSTRC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prastric&lt;/span&gt;
|PRUJN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;praujna&lt;/span&gt;
|PRUJK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praujak&lt;/span&gt;
|PRTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;pratetka&lt;/span&gt;
|PRTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pratetak&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | |!| | | | | | | | |DJD|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|BKA| | | | | | | | |!|
DJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djed&lt;/span&gt;
|BKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;baka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | |!| | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN| | |MM| | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN
|IZVTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetak&lt;/span&gt;
|IZVTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetka&lt;/span&gt;
|IZVUJK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji ujak&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJK=background-color: #F5F5F5
|IZVUJN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja ujna&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJN=background-color: #F5F5F5
|MM=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;'''MAJKA'''&lt;/span&gt;|boxstyle_MM=background-color: #F5F5F5}}
{{familytree| | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!}}
{{familytree| |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | |!| | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN| | |JA| | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN
|IZVTTKC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetkić&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;
|IZVTTKCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetkična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;
|IZVUJKVC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji ujaković&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJKVC=background-color: #F5F5F5
|IZVUJKVCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja ujakovična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJKVCN=background-color: #F5F5F5
|JA=&lt;span&gt;'''JA'''&lt;/span&gt;|boxstyle_JA=background-color: #afa}}
{{familytree/end}}

= Potomci braće i sestara od prabake i pradjeda =

== Zajednički nazivi za braću i sestre od prabake i pradjeda te njihovu djecu, unučad i praunučad ==

* brat od pradjeda (stric od djeda/bake) — '''praprastric'''
* brat od prabake (ujak od djeda/bake) — '''prapraujak'''
* sestra od pradjeda/prabake (tetka od djeda/bake) — '''prapratetka'''
* djedov (prvi) bratić — '''izvanji prastric'''
* bakin (prvi) bratić — '''izvanji praujak'''
* djedova/bakina (prva) sestrična — '''izvanja pratetka'''
* očev drugi bratić — '''daleki stric'''
* majčin drugi bratić — '''daleki ujak'''
* očeva/majčina druga sestrična — '''daleka tetka'''
* sin očevog/majčinog drugog bratića/sestrične — '''treći bratić''' (zajednički naziv za: daleki stričević, daleki ujaković i daleki tetkić) 
* kći očevog/majčinog drugog bratića/sestrične — '''treća sestrična''' (zajednički naziv za: daleka stričevična, daleka ujakovična i daleka tetkična)

= Ostali nazivi za rodbinu =

* brat od oca/majke ili muški srodnik u bočnoj lozi u uzlaznom stupnju srodstva — '''barba''', '''dundo'''
* muški srodnik u bočnoj lozi u istom stupnju srodstva — '''bratić'''
* ženski srodnik u bočnoj lozi u istom stupnju srodstva — '''sestrična'''

= Svojta =
Svojta su srodnici po ženidbi ili udaji.

== Zajednički nazivi za svojtu ==
*muški srodnik po ženidbi ili udaji u istom stupnju srodstva — '''šogor''' (zajednički naziv za: djever, zaovac, svak/zet, šurjak, pašanac)
*ženski srodnik po ženidbi ili udaji u istom stupnju srodstva  — '''šogorica''' (zajednički naziv za: jetrva, zaova, šurjakinja, svast)
*zetov/snahin otac — '''prijatelj'''
*zetova/snahina majka — '''prijateljica'''
*zetovi/snahini roditelji — '''prijatelji'''

== Za žensku osobu ==

Mužev rod:
* muževa rodbina — '''svekrbina'''
* otac moga muža — '''svekar'''
* majka moga muža — '''svekrva'''
* brat moga muža — '''djever'''
* žena brata moga muža — '''jetrva'''
* sestra moga muža — '''zaova'''
* muž sestre moga muža — '''zaovac'''
*muž moje sestre (ženskoj osobi) — '''zet/svak'''
*djed moga muža — '''prasvekar'''
*baka moga muža — '''prasvekrva'''

'''Obiteljske veze ako sam ja žensko:'''
{{familytree/start}}
{{familytree | | | | | | | | | | | SVK |v| SVE | | | | | | | | | | | | | | MAM |v| TAT |SVK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;svekrva&lt;/span&gt;|SVE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;svekar&lt;/span&gt;|MAM=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;|TAT=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.|}}
{{familytree | ZAC |v| ZAO | | JET |v| DJE | | | | | | MUZ |v|JJAA | | | | | | SES |v| ZET | | BRA |v| NEV 
|JJAA=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;'''JA (žensko)'''&lt;/span&gt;
|SES=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;
|BRA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;
|ZAC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zaovac&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|ZAO=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;zaova&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djever&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|JET=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;jetrva&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|MUZ=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;muž&lt;/span&gt;
|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha&lt;hr&gt;nevjesta&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;svak&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|boxstyle_JJAA=background-color: #afa;}}
{{familytree | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|.}}
{{familytree | ZAI | | ZAA | | DJA | | DJC | | ZET |v| KCI | | SIN |v| NEV | | SST | | SSC | | BRT | | BRN 
|KCI=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;kći&lt;/span&gt;|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zet&lt;/span&gt;|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha&lt;hr&gt;nevjesta&lt;/span&gt;|SIN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sin&lt;/span&gt;
|SST=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestrična&lt;hr&gt;nećakinja&lt;/span&gt;
|SSC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sestrić&lt;hr&gt;nećak&lt;/span&gt;
|BRT=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;bratična&lt;hr&gt;nećakinja&lt;/span&gt;
|BRN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;bratić&lt;hr&gt;nećak&lt;/span&gt;
|DJC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djeveričić&lt;/span&gt;|DJA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;djeverična&lt;/span&gt;|ZAI=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zaović &lt;/span&gt;|ZAA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;zaovična&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| }}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | UNK | | UNU | | UNK | | UNU | UNK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;unuka&lt;/span&gt;|UNU=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;unuk&lt;/span&gt;}}
{{familytree/end}}

== Za mušku osobu ==

Ženin rod:
* ženina rodbina — '''tazbina'''
* otac moje žene — '''punac, tast'''
* majka moje žene — '''punica, tašta'''
* brat moje žene — '''šurjak'''
* žena brata moje žene — '''šurjakinja'''
* ženina sestra — '''svast, svastika'''
* muž ženine sestre — '''paš, pašanac, badžo, badžanac'''
* djed moje žene — '''pratast'''
* baka moje žene — '''prapunica'''

'''Obiteljske veze ako sam ja muško:'''
{{familytree/start}}
{{familytree | | | | | | | | | | | SVK |v| SVE | | | | | | | | | | | | | | MAM |v| TAT |SVK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;punica&lt;/span&gt;|SVE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;punac&lt;/span&gt;|MAM=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;|TAT=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.|}}
{{familytree | ZAC |v| ZAO | | JET |v| DJE | | | | | | ZEN |v|JJAA| | | | | | SES |v| ZET | | BRA |v| NEV |
JJAA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''JA (muško)'''&lt;/span&gt;|SES=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;
|BRA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;
|ZAC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pašanac&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|ZAO=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;svast&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;šurjak&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|JET=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;šurjakinja&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|ZEN=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;žena&lt;/span&gt;
|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha&lt;hr&gt;nevjesta&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zet&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|boxstyle_JJAA=background-color: #afa;}}
{{familytree | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|.}}
{{familytree | ZSS | | ZSK | | ZBS | | ZBK | | ZET |v| KCI | | SIN |v| NEV | | SST | | SSC | | BRT | | BRN | KCI=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;kći&lt;/span&gt;|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zet&lt;/span&gt;|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha&lt;hr&gt;nevjesta &lt;/span&gt;|SIN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sin&lt;/span&gt;|SST=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;nećakinja&lt;/span&gt;|SSC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;nećak&lt;/span&gt;|BRT=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sinovica&lt;hr&gt;nećakinja&lt;/span&gt;|BRN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sinovac&lt;hr&gt;nećak&lt;/span&gt;|ZSS=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;svastić&lt;/span&gt;|ZSK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;svastičina&lt;/span&gt;|ZBS=&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;šurjaković&lt;/span&gt;|ZBK=&lt;span style=&quot;color:violet&quot;&gt;šurjakovična&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| }}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | UNK | | UNU | | UNK | | UNU | UNK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;unuka&lt;/span&gt;|UNU=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;unuk&lt;/span&gt;}}
{{familytree/end}}

= Porodični i obiteljski nazivi =

* majčin drugi muž — '''očuh'''
* očeva druga žena — '''maćeha'''
* supružnikovo prijašnje muško dijete — '''pastorak'''
* supružnikovo prijašnje žensko dijete — '''pastorka'''
* supružnikovo prijašnje dijete — '''pastorče'''
* sin oca i maćehe — '''brat po ocu'''
* kći oca i maćehe — '''sestra po ocu'''
* sin majke i očuha — '''brat po majci'''
* kći majke i očuha — '''sestra po majci'''
* sin oca/majke i maćehe/očuha — '''polubrat''' (zajednički naziv za: brat po ocu i brat po majci)
* kći oca/majke i maćehe/očuha — '''polusestra''' (zajednički naziv za: sestra po ocu i sestra po majci)
* sin od maćehe iz njezine prijašnje veze — '''brat po maćehi'''
* kći od maćehe iz njezine prijašnje veze — '''sestra po maćehi'''
* sin od očuha iz njegove prijašnje veze — '''brat po očuhu'''
* kći od očuha iz njegove prijašnje veze — '''sestra po očuhu'''


{{familytree/start}}
{{familytree |MCPRM|-|-|v|-|-|MCH|~|~|y|~|~|OTC|-|-|-|-|v|-|-|-|-|MJK|~|~|y|~|~|OCH|-|-|v|-|OCPRZ|
MCPRM=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;maćehin&lt;br&gt;prijašnji muž&lt;/span&gt;
|MCH=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;maćeha&lt;/span&gt;
|OTC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;
|MJK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;
|OCH=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;očuh&lt;/span&gt;
|OCPRZ=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;očuhova&lt;br&gt;prijašnja žena&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | |!| | | | | | | | | |!| | | | | | | |!}}
{{familytree | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|.|}}
{{familytree | | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | |!|}}
{{familytree | | |BPMC| |SPMC| |BPO| |SPO| |BR| |JA| |SST| |BPM| |SPM| |BPOC| |SPOC| |
BPMC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po maćehi&lt;/span&gt;
|SPMC=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po maćehi&lt;/span&gt;
|BPO=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po ocu&lt;hr&gt;polubrat&lt;/span&gt;
|SPO=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po ocu&lt;hr&gt;polusestra&lt;/span&gt;
|BR=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;
|JA=&lt;span&gt;'''JA'''&lt;/span&gt;
|SST=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;
|BPM=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po majci&lt;hr&gt;polubrat&lt;/span&gt;
|SPM=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po majci&lt;hr&gt;polusestra&lt;/span&gt;
|BPOC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po očuhu&lt;/span&gt;
|SPOC=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po očuhu&lt;/span&gt;
|boxstyle_JA=background-color: #afa;}}
{{familytree/end}}

= Posvojenje =

* muški posvajatelj — '''poočim'''
* ženski posvajatelj — '''pomajka''', '''pomati'''
* posvojeno muško dijete — '''posinak''', '''posin'''
* posvojeno žensko dijete — '''pokćerka''', '''pokći'''
* posvojeni brat (muško dijete koje su posvojili moji roditelji ili sin od mojih posvajatelja) — '''pobrat'''
* posvojena sestra (žensko dijete koje su posvojili moji roditelji ili kći od mojih posvajatelja) — '''posestra'''

= Zapuštanje rodbinskih naziva =

U Zagrebu je, primjerice, u razgovornom jeziku rodbina i svojta svedena na samo nekoliko riječi. ''Stric – teta, šogor – šogorica, bratić – sestrična''.&lt;ref&gt;[[Josip Pavičić]], Novogovor, Stvarnost, Zagreb, 1982., str. 160&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Novogovor, Stvarnost 1982&quot;&gt;[[Josip Pavičić]], Novogovor, Stvarnost, Zagreb, 1982., str. 161&lt;/ref&gt;

Selidbom većine stanovništa sa sela u gradove nestaju starinske obitelji od 3 ili više naraštaja, obitelj se danas sastoji najčešće samo od dviju generacija, roditelja i djece,&lt;ref name=&quot;Novogovor, Stvarnost 1982&quot;/&gt; zbog čega je manje kombinacija što za posljedicu ima da se događa da ljudi ne znaju naziv za određeni naziv rodbinskog pripadnika, jer takva kombinacija ne postoji.

= Izvori =

{{izvori}}
* Franjo Tanocki: ''Rječnik rodbinskih naziva'', Revija, Izdavački centar radničkog sveučilišta &quot;Božidar Maslarić&quot;, Osijek, 1986.

[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Obitelj]]</text>
      <sha1>fwy0mlxikswm5dmlqpin40oeqe96wrb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432439</id>
      <parentid>6432428</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:42:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>TheFlag</username>
        <id>83912</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodični i obiteljski nazivi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45467" xml:space="preserve">'''Rodbinski nazivi''' su nazivi koji opisuju [[Rodbina|rodbinski odnos]] dvije osobe. Terminologija srodstva opisuje sve postojeće rodbinske sustave i njihove nazive. Različita [[društvo|društva]] različito klasificiraju rodbinske odnose i stoga koriste različite sustave terminologije srodstva.

U hrvatskome je jeziku mnoštvo rodbinskih naziva, za razliku od nekih europskih jezika, na primjer engleskoga, koji su u tome području mnogo oskudniji.&lt;ref&gt;Rodbinski nazivi – kći i mati, [[Stipe Kekez]], [[Hrvatsko slovo]], listopad 2008., [http://www.hkv.hr/kultura/jezik/3379-rodbinski-nazivi--ki-i-mati.html hkv.hr]&lt;/ref&gt;

= Moji predci i bliži rođaci =

== Predci ==
* moj muški roditelj — '''[[otac]]'''
* moj ženski roditelj — '''[[majka]]''' (ili mati, akuzativ jednine od mati je ''mater'' koji nije pravilno rabiti umjesto nominativa)&lt;ref name=&quot;hkv.hr&quot;&gt;Rodbinski nazivi – kći i mati, Stipe Kekez, Hrvatsko slovo, listopad 2008., [http://www.hkv.hr/kultura/jezik/3379-rodbinski-nazivi--ki-i-mati.html hkv.hr]&lt;/ref&gt;
* otac moje majke i otac mog oca — '''[[djed]]'''
* majka moje majke i majka moga oca — '''[[baka]]''', '''baba'''
* djed moje majke i djed moga oca — '''pradjed'''
* baka moje majke i baka moga oca — '''prabaka''', '''prababa'''
* pradjed mog oca i pradjed moje majke — '''prapradjed''' odnosno '''čukundjed, šukundjed'''
* prabaka mog oca i prabaka moje majke — '''praprabaka''' odnosno '''čukunbaka, čukunbaba''', '''šukunbaka, šukunbaba'''

== Očeva strana ==
* brat moga oca — '''[[stric]]''' —&gt; žena očeva brata — '''strina'''
* sestra moga oca — '''[[tetka]] (po ocu)''' —&gt; muž očeve sestre — '''tetak''', ranije i '''tetac'''
* sin očeva brata — '''stričević'''
* kći očeva brata — '''stričevična'''
* sin očeva sestre — '''tetkić (po ocu)'''
* kći očeva sestre — '''tetkična (po ocu)'''

== Majčina strana ==
* brat moje majke — '''[[ujak]]''' —&gt; žena majčina brata — '''ujna'''
* sestra moje majke — '''tetka (po majci)''' —&gt; muž majčine sestre — '''tetak'''
* sin majčina brata — '''ujaković'''
* kći majčina brata — '''ujakovićna'''
* sin majčina sestre — '''tetkić (po majci)'''
* kći majčina sestre — '''tetkična (po majci)'''

== Zajednički nazivi za unučad bake i djeda ==

*sin očeva/majčina brata/sestre — '''(prvi) bratić''' (zajednički naziv za: stričević, ujaković i tetkić)
* kći očeva/majčina brata/sestre — '''(prva) sestrična''' (zajednički naziv za: stričevična, ujakovićna i tetkična)


'''Moji predci i bliži rođaci na obiteljskom stablu:'''
{{familytree/start}}
{{familytree | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE | | BAK |v| DJE|BAK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;šukunbaka&lt;/span&gt;|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;šukundjed&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!|}}
{{familytree | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE | | | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE | | | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE | | | | | | BAK |-|-|v|-|-| DJE|BAK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabaka&lt;/span&gt;|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pradjed&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | | | | |!| | | | | | | | | | | | | | | |!| | | | | | | | | | | | | | | |!| | | | | | | | | | | | | | | |!}}
{{familytree | | | | | | ||BAK|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-| DJE | | | | | | | | | | | | | | BAK |-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-| DJE|BAK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;baka&lt;/span&gt;|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djed&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|.}}
{{familytree | TTK |v| TET | | | UJN |v| UJA | | | OCU |y|~|~|~|~|~|~|~| MAM |v| TAT |~|~|~|~|~|~|~|y| MAC | | | TET |v| TTK | | | STR |v| STN |UJA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;ujak&lt;/span&gt;|UJN=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;ujna&lt;/span&gt;|MAC=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;maćeha&lt;/span&gt;|OCU=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;očuh&lt;/span&gt;|MAM=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;|TAT=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;|TET=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;tetka&lt;/span&gt;|TTK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;tetak&lt;/span&gt;|STR=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;stric&lt;/span&gt;|STN=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;strina&lt;/span&gt;}}
{{familytree | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.| | | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree | TKC | | TTK | | | UJK | | UJA | | | POS | | POB | | | BRA | |JJAA | | SES | | | POS | | POB | | | TKC | | TTK | | | STR | | STC | UJA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;ujaković&lt;hr/&gt;(prvi) bratić&lt;/span&gt;|UJK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;ujakovićna&lt;hr/&gt;(prva) sestrična&lt;/span&gt;|STR=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;stričević&lt;hr/&gt;(prvi) bratić&lt;/span&gt;|STC=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;stričevična&lt;hr/&gt;(prva) sestrična&lt;/span&gt;|BRA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;|JJAA='''JA'''|SES=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;|POB=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;polubrat&lt;/span&gt;|POS=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;polusestra&lt;/span&gt;|TTK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;tetkić&lt;hr/&gt;(prvi) bratić&lt;/span&gt;|TKC=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;tetkična&lt;hr/&gt;(prva) sestrična&lt;/span&gt;|boxstyle_JJAA=background-color: #afa;}}
{{familytree/end}}

== Moji potomci ==
* moj muški potomak — '''[[sin]]''' —&gt; supruga moga sina —  '''snaha, nevjesta'''
* moj ženski potomak — '''[[kći]]''' (akuzativ ''kćer'') —&gt; suprug moje kćeri — '''zet'''
* sin moje kćeri/sina — '''[[unuk]]'''
* kći moje kćeri/sina — '''unuka'''
* sin mog unuka/unuke — '''praunuk'''
* kći mog unuka/unuke — '''praunuka'''
* sin mog praunuka/praunuke — '''prapraunuk'''
* kći mog praunuka/praunuke — '''prapraunuka'''

{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''ja'''
|2= sin
|3= kći
|4= unuk 
|5= unuka
|6= unuk
|7= unuka
|8= praunuk
|9= praunuka
|10= praunuk
|11= praunuka
|12= praunuk
|13= praunuka
|14= praunuk
|15= praunuka
}}

== Bratovi potomci ==
* drugi muški potomak mojih roditelja — '''brat''' —&gt; supruga moga brata — '''snaha, nevjesta'''
** sin moga brata ako sam ja muško — '''sinovac'''
*** unuk moga brata ako sam ja muško — '''prasinovac'''
** kći moga brata ako sam ja muško — '''sinovica, nećakinja'''
*** unuka moga brata ako sam ja muško — '''prasinovica'''
** sin moga brata ako sam ja žensko — '''bratić'''
*** unuk moga brata ako sam ja žensko — '''prabratić'''
** kći moga brata ako sam ja žensko — '''bratična'''
*** unuka moga brata ako sam ja žensko — '''prabratična'''

'''Potomci mog brata:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''brat'''
|2= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;bratić&lt;/span&gt;
|3= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;bratična&lt;/span&gt;
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prabratična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praprasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprabratična&lt;/span&gt;
}}


U nekim krajevima se umjesto '''sinovac''' i '''bratić''' koristi izraz '''nećak''', a umjesto '''sinovica''' i '''bratična''' koristi izraz '''nećakinja'''. 

Riječ (prvi) '''bratić''' u nekim je krajevima zajednički naziv za '''stričevića''', '''ujakovića''' i '''tetkića'''.

== Sestrini potomci ==
* drugi ženski potomak mojih roditelja — '''[[sestra]]''' —&gt; muž moje sestre — '''zet, svak, šogor'''
** sin moje sestre ako sam ja muško — '''nećak'''
*** unuk moje sestre ako sam ja muško — '''pranećak'''
** kći moje sestre ako sam ja muško — '''nećakinja'''
*** unuk moje sestre ako sam ja muško — '''pranećakinja'''
** sin moje sestre ako sam ja žensko — '''sestrić'''
*** unuk moje sestre ako sam ja žensko — '''prasestrić'''
** kći moje sestre ako sam ja žensko — '''sestrična'''
*** unuk moje sestre ako sam ja žensko — '''prasestrična'''

'''Potomci moje sestre:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''sestra'''
|2= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestrić&lt;/span&gt;
|3= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestrična&lt;/span&gt;
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;prasestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;ipraprasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prapranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;praprasestrična&lt;/span&gt;
}}


U nekim krajevima se umjesto '''nećak''' i '''sestrić''' koristi samo izraz '''nećak''', a umjesto '''nećakinja''' i '''sestrična''' koristi samo izraz '''nećakinja'''. 

Riječ (prva) '''sestrična''' u nekim krajevima je zajednički naziv za '''stričevičnu''', '''ujakovićnu''' i '''tetkičnu'''.

== Zajednički nazivi za bratove i sestrine potomke ==

* sin od brata/sestre — '''nećak'''
** unuk od brata/sestre — '''pranećak'''
* kći od brata/sestre — '''nećakinja'''
** unuka od brata/sestre — '''pranećakinja'''

= Potomci od bake i djeda u srednjem i daljnjem srodstvu =

== Stričevi potomci ==
* sin brata moga oca (stričev sin) — '''stričević, bratučed'''
** stričićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** stričevićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanja prasinovica'''
** stričićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** stričevićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći brata moga oca (stričeva kći) — '''stričevična, bratučeda'''
** stričevićin sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanji pranećak'''
** stričevićina kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** stričevićin sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** stričevićina kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci moga strica (očevog brata):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''stric'''
|2= stričević
|3= stričevčina
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}

== Tetkini potomci (po ocu) ==

* sin sestre moga oca (tetkin sin) — '''tetkić (po ocu)'''
** tetkićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** tetkićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanja prasinovica'''
** tetkićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** tetkićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći sestre moga oca (tetkina kći) — '''tetkična (po ocu)'''
** tetkičin sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanji pranećak'''
** tetkičina kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** tetkičin sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** tetkičina kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci moje tetke (očeve sestre):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''tetka po ocu'''
|2= tetkić po ocu
|3= tetkična po ocu
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}

== Ujakovi potomci ==

* sin brata moje majke (ujakov sin) — '''ujaković''', ''ujčević''
** ujakovićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** ujakovićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanji prasinovica'''
** ujakovićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** ujakovićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći brata moje majke (ujakova kći) — '''ujakovićna'''
** ujakovićev sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanj pranećak'''
** ujakovićeva kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** ujakovićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** ujakovićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci mog ujaka (majčinog brata):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''ujak'''
|2= ujaković
|3= ujakovična
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}

== Tetkini potomci (po majci) ==
* sin sestre moje majke (tetkin sin) — '''tetkić (po majci)'''
** tetkićev sin ako sam ja muško — '''izvanji sinovac'''
*** unuk — '''izvanji prasinovac'''
** tetkićev kći ako sam ja muško — '''izvanja sinovica'''
*** unuka — '''izvanji prasinovica'''
** tetkićev sin ako sam ja žensko — '''izvanji bratić'''
*** unuk — '''izvanji prabratić'''
** tetkićeva kći ako sam ja žensko — '''izvanja bratična'''
*** unuka — '''izvanja prabratična'''
* kći sestre moje majke (tetkina kći) — '''tetkična (po majci)'''
** tetkičin sin ako sam ja muško — '''izvanji nećak'''
*** unuk — '''izvanj pranećak'''
** tetkičina kći ako sam ja muško — '''izvanja nećakinja'''
*** unuka — '''izvanja pranećakinja'''
** tetkičin sin ako sam ja žensko — '''izvanji sestrić'''
*** unuk — '''izvanji prasestrić'''
** tetkičina kći ako sam ja žensko — '''izvanja sestrična'''
*** unuka — '''izvanja prasestrična'''

'''Potomci moje tetke (majčine sestre):'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''tetka po majci'''
|2= tetkić po majci
|3= tetkična po majci
|4= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji bratić&lt;/span&gt;
|5= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja bratična&lt;/span&gt;
|6= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji sestrić&lt;/span&gt;
|7= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja sestrična&lt;/span&gt;
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji prasinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prabratić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja prasinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prabratična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji pranećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanji prasestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanja pranećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;izvanja prasestrična&lt;/span&gt;
}}


= Potomci braće i sestara od bake i djeda =

== Po ocu ==
* djedov brat — prastric po ocu (očev stric)
** izvanji stric
*** izvanji stričević
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja stričevčina
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po ocu
*** izvanji tetkić po ocu
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po ocu
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* bakin brat — praujak po ocu (očev ujak)
** izvanji stric
*** izvanji stričević
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja stričevčina
** izvanja tetka po ocu
*** izvanji tetkić po ocu
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po ocu
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* djedova sestra i bakina sestra — pratetka po ocu (očeva tetka)
** izvanji stric
*** izvanji stričević
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja stričevčina
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po ocu
*** izvanji tetkić po ocu
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po ocu
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična

'''Potomci mog pradjeda i prabake po ocu:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''prastric po ocu &lt;br&gt;praujak po ocu&lt;br&gt;pratetka po ocu (djedova sestra)&lt;br&gt; pratetka (bakina sestra'''
|2= izvanji stric
|3= izvanja tetka po ocu
|4= izvanji stričević
|5= izvanja stričevčina
|6= izvanji tetkić
|7= izvanja tetkična
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
}}

== Po majci ==
* djedov brat — prastric po majci (majčin stric)
** izvanji ujak
*** izvanji ujaković
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja ujakovična
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po majci
*** izvanji tetkić po majci
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po majci
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* bakin brat — praujak po majci (majčin ujak)
** izvanji ujak
*** izvanji ujaković
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja ujakovična
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po majci
*** izvanji tetkić po majci
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po majci
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
* djedova sestra i bakina sestra — pratetka po majci (majčina tetka)
** izvanji ujak
*** izvanji ujaković
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja ujakovična
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična
** izvanja tetka po majci
*** izvanji tetkić po majci
**** daleki sinovac — daleki bratić
**** daleka sinovica — daleka bratična
*** izvanja tetkična po majci
**** daleki nećak — daleki sestrić
**** daleka nećakinja — daleka sestrična

'''Potomci mog pradjeda i prabake po majci:'''
{{ahnentafel4
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|1= '''prastric po majci &lt;br&gt;praujak po majci&lt;br&gt;pratetka po majci (djedova sestra)&lt;br&gt; pratetka (bakina sestra)'''
|2= izvanji ujak
|3= izvanja tetka po majci
|4= izvanji ujaković
|5= izvanja ujakovična
|6= izvanji tetkić
|7= izvanja tetkična
|8= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|9= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|10= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|11= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
|12= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki sinovac&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki bratić&lt;/span&gt;
|13= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka sinovica&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka bratična&lt;/span&gt;
|14= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleki nećak&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleki sestrić&lt;/span&gt;
|15= &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;daleka nećakinja&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;daleka sestrična&lt;/span&gt;
}}

== Zajednički nazivi za braću i sestre od bake i djeda te njihovu djecu i unučad ==

*djedov brat — '''prastric'''
*bakin brat — '''praujak'''
*djedova/bakina sestra — '''pratetka'''
*očev (prvi) bratić — '''izvanji stric'''
*majčin (prvi) bratić — '''izvanji ujak'''
*očeva/majčina (prva) sestrična — '''izvanja tetka'''
*unuk brata/sestre od djeda/bake — '''drugi bratić''' (zajednički naziv za: izvanji stričević, izvanji ujaković i izvanji tetkić)
* unuka brata/sestre od djeda/bake — '''druga sestrična''' (zajednički naziv za: izvanja stričevična, izvanju ujakovična i izvanju tetkična)


'''Potomci braće i sestara od bake i djeda:'''
{{familytree/start}}
{{familytree| | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK
|PRDJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pradjed&lt;/span&gt;
|PRBK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prabaka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.}}
{{familytree| | | | |PRSTRN|v|PRSTRC| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK| | | | | | | | | | | | | | | |PRUJN|v|PRUJK| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK
|PRSTRN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prastrina&lt;/span&gt;
|PRSTRC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prastric&lt;/span&gt;
|PRUJN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;praujna&lt;/span&gt;
|PRUJK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praujak&lt;/span&gt;
|PRTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;pratetka&lt;/span&gt;
|PRTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pratetak&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | |!| | | | | | | | |DJD|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|BKA| | | | | | | | |!|
DJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djed&lt;/span&gt;
|BKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;baka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | |!| | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN| | |OTC| | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVSTRC|v|IZVSTRN
|IZVTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetak&lt;/span&gt;
|IZVTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetka&lt;/span&gt;
|IZVSTRC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji stric&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRC=background-color: #F5F5F5
|IZVSTRN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja strina&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRN=background-color: #F5F5F5
|OTC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''OTAC'''&lt;/span&gt;|boxstyle_OTC=background-color: #F5F5F5}}
{{familytree| | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!}}
{{familytree| |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | |!| | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN| | |JA| | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVSTRCVC| |IZVSTRCN
|IZVTTKC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetkić&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;
|IZVTTKCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetkična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;
|IZVSTRCVC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji stričević&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRCVC=background-color: #F5F5F5
|IZVSTRCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja stričevična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVSTRCN=background-color: #F5F5F5
|JA=&lt;span&gt;'''JA'''&lt;/span&gt;|boxstyle_JA=background-color: #afa}}
{{familytree/end}}


{{familytree/start}}
{{familytree| | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |PRDJD|v|PRBK
|PRDJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pradjed&lt;/span&gt;
|PRBK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prabaka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.}}
{{familytree| | | | |PRSTRN|v|PRSTRC| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK| | | | | | | | | | | | | | | |PRUJN|v|PRUJK| | | | | | |!| | | | | | |PRTTKA|v|PRTTAK
|PRSTRN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;prastrina&lt;/span&gt;
|PRSTRC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;prastric&lt;/span&gt;
|PRUJN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;praujna&lt;/span&gt;
|PRUJK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;praujak&lt;/span&gt;
|PRTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;pratetka&lt;/span&gt;
|PRTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pratetak&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | | | |!| | | | | | | | |DJD|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|~|!|~|-|-|-|-|-|-|-|BKA| | | | | | | | |!|
DJD=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djed&lt;/span&gt;
|BKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;baka&lt;/span&gt;}}
{{familytree| | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | |!| | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN| | |MM| | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN| | | | | |IZVTTAK|v|IZVTTKA| |IZVUJK|v|IZVUJN
|IZVTTAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetak&lt;/span&gt;
|IZVTTKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetka&lt;/span&gt;
|IZVUJK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji ujak&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJK=background-color: #F5F5F5
|IZVUJN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja ujna&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJN=background-color: #F5F5F5
|MM=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;'''MAJKA'''&lt;/span&gt;|boxstyle_MM=background-color: #F5F5F5}}
{{familytree| | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | | | |!| | | | | | | |!}}
{{familytree| |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | |!| | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.}}
{{familytree|IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN| | |JA| | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN| | | | | |IZVTTKC| |IZVTTKCN| |IZVUJKVC| |IZVUJKVCN
|IZVTTKC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji tetkić&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;
|IZVTTKCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja tetkična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;
|IZVUJKVC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;izvanji ujaković&lt;hr/&gt;drugi bratić&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJKVC=background-color: #F5F5F5
|IZVUJKVCN=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;izvanja ujakovična&lt;hr/&gt;druga sestrična&lt;/span&gt;|boxstyle_IZVUJKVCN=background-color: #F5F5F5
|JA=&lt;span&gt;'''JA'''&lt;/span&gt;|boxstyle_JA=background-color: #afa}}
{{familytree/end}}

= Potomci braće i sestara od prabake i pradjeda =

== Zajednički nazivi za braću i sestre od prabake i pradjeda te njihovu djecu, unučad i praunučad ==

* brat od pradjeda (stric od djeda/bake) — '''praprastric'''
* brat od prabake (ujak od djeda/bake) — '''prapraujak'''
* sestra od pradjeda/prabake (tetka od djeda/bake) — '''prapratetka'''
* djedov (prvi) bratić — '''izvanji prastric'''
* bakin (prvi) bratić — '''izvanji praujak'''
* djedova/bakina (prva) sestrična — '''izvanja pratetka'''
* očev drugi bratić — '''daleki stric'''
* majčin drugi bratić — '''daleki ujak'''
* očeva/majčina druga sestrična — '''daleka tetka'''
* sin očevog/majčinog drugog bratića/sestrične — '''treći bratić''' (zajednički naziv za: daleki stričević, daleki ujaković i daleki tetkić) 
* kći očevog/majčinog drugog bratića/sestrične — '''treća sestrična''' (zajednički naziv za: daleka stričevična, daleka ujakovična i daleka tetkična)

= Ostali nazivi za rodbinu =

* brat od oca/majke ili muški srodnik u bočnoj lozi u uzlaznom stupnju srodstva — '''barba''', '''dundo'''
* muški srodnik u bočnoj lozi u istom stupnju srodstva — '''bratić'''
* ženski srodnik u bočnoj lozi u istom stupnju srodstva — '''sestrična'''

= Svojta =
Svojta su srodnici po ženidbi ili udaji.

== Zajednički nazivi za svojtu ==
*muški srodnik po ženidbi ili udaji u istom stupnju srodstva — '''šogor''' (zajednički naziv za: djever, zaovac, svak/zet, šurjak, pašanac)
*ženski srodnik po ženidbi ili udaji u istom stupnju srodstva  — '''šogorica''' (zajednički naziv za: jetrva, zaova, šurjakinja, svast)
*zetov/snahin otac — '''prijatelj'''
*zetova/snahina majka — '''prijateljica'''
*zetovi/snahini roditelji — '''prijatelji'''

== Za žensku osobu ==

Mužev rod:
* muževa rodbina — '''svekrbina'''
* otac moga muža — '''svekar'''
* majka moga muža — '''svekrva'''
* brat moga muža — '''djever'''
* žena brata moga muža — '''jetrva'''
* sestra moga muža — '''zaova'''
* muž sestre moga muža — '''zaovac'''
*muž moje sestre (ženskoj osobi) — '''zet/svak'''
*djed moga muža — '''prasvekar'''
*baka moga muža — '''prasvekrva'''

'''Obiteljske veze ako sam ja žensko:'''
{{familytree/start}}
{{familytree | | | | | | | | | | | SVK |v| SVE | | | | | | | | | | | | | | MAM |v| TAT |SVK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;svekrva&lt;/span&gt;|SVE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;svekar&lt;/span&gt;|MAM=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;|TAT=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.|}}
{{familytree | ZAC |v| ZAO | | JET |v| DJE | | | | | | MUZ |v|JJAA | | | | | | SES |v| ZET | | BRA |v| NEV 
|JJAA=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;'''JA (žensko)'''&lt;/span&gt;
|SES=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;
|BRA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;
|ZAC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zaovac&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|ZAO=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;zaova&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djever&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|JET=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;jetrva&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|MUZ=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;muž&lt;/span&gt;
|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha&lt;hr&gt;nevjesta&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;svak&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|boxstyle_JJAA=background-color: #afa;}}
{{familytree | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|.}}
{{familytree | ZAI | | ZAA | | DJA | | DJC | | ZET |v| KCI | | SIN |v| NEV | | SST | | SSC | | BRT | | BRN 
|KCI=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;kći&lt;/span&gt;|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zet&lt;/span&gt;|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha&lt;hr&gt;nevjesta&lt;/span&gt;|SIN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sin&lt;/span&gt;
|SST=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestrična&lt;hr&gt;nećakinja&lt;/span&gt;
|SSC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sestrić&lt;hr&gt;nećak&lt;/span&gt;
|BRT=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;bratična&lt;hr&gt;nećakinja&lt;/span&gt;
|BRN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;bratić&lt;hr&gt;nećak&lt;/span&gt;
|DJC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;djeveričić&lt;/span&gt;|DJA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;djeverična&lt;/span&gt;|ZAI=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zaović &lt;/span&gt;|ZAA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;zaovična&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| }}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | UNK | | UNU | | UNK | | UNU | UNK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;unuka&lt;/span&gt;|UNU=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;unuk&lt;/span&gt;}}
{{familytree/end}}

== Za mušku osobu ==

Ženin rod:
* ženina rodbina — '''tazbina'''
* otac moje žene — '''punac, tast'''
* majka moje žene — '''punica, tašta'''
* brat moje žene — '''šurjak'''
* žena brata moje žene — '''šurjakinja'''
* ženina sestra — '''svast, svastika'''
* muž ženine sestre — '''paš, pašanac, badžo, badžanac'''
* djed moje žene — '''pratast'''
* baka moje žene — '''prapunica'''

'''Obiteljske veze ako sam ja muško:'''
{{familytree/start}}
{{familytree | | | | | | | | | | | SVK |v| SVE | | | | | | | | | | | | | | MAM |v| TAT |SVK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;punica&lt;/span&gt;|SVE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;punac&lt;/span&gt;|MAM=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;|TAT=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|.|}}
{{familytree | ZAC |v| ZAO | | JET |v| DJE | | | | | | ZEN |v|JJAA| | | | | | SES |v| ZET | | BRA |v| NEV |
JJAA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''JA (muško)'''&lt;/span&gt;|SES=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;
|BRA=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;
|ZAC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pašanac&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|ZAO=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;svast&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|DJE=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;šurjak&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|JET=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;šurjakinja&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|ZEN=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;žena&lt;/span&gt;
|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha&lt;hr&gt;nevjesta&lt;hr&gt;šogorica&lt;/span&gt;
|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zet&lt;hr&gt;šogor&lt;/span&gt;
|boxstyle_JJAA=background-color: #afa;}}
{{familytree | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|.}}
{{familytree | ZSS | | ZSK | | ZBS | | ZBK | | ZET |v| KCI | | SIN |v| NEV | | SST | | SSC | | BRT | | BRN | KCI=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;kći&lt;/span&gt;|ZET=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;zet&lt;/span&gt;|NEV=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;snaha&lt;hr&gt;nevjesta &lt;/span&gt;|SIN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sin&lt;/span&gt;|SST=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;nećakinja&lt;/span&gt;|SSC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;nećak&lt;/span&gt;|BRT=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;sinovica&lt;hr&gt;nećakinja&lt;/span&gt;|BRN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sinovac&lt;hr&gt;nećak&lt;/span&gt;|ZSS=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;svastić&lt;/span&gt;|ZSK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;svastičina&lt;/span&gt;|ZBS=&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;šurjaković&lt;/span&gt;|ZBK=&lt;span style=&quot;color:violet&quot;&gt;šurjakovična&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| }}
{{familytree | | | | | | | | | | | | | | | | | UNK | | UNU | | UNK | | UNU | UNK=&lt;span style=&quot;color:Violet;&quot;&gt;unuka&lt;/span&gt;|UNU=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;unuk&lt;/span&gt;}}
{{familytree/end}}

= Porodični i obiteljski nazivi =

* majčin drugi muž — '''očuh'''
* očeva druga žena — '''maćeha'''
* supružnikovo prijašnje muško dijete — '''pastorak'''
* supružnikovo prijašnje žensko dijete — '''pastorka'''
* supružnikovo prijašnje dijete — '''pastorče'''
* sin oca i maćehe — '''brat po ocu'''
* kći oca i maćehe — '''sestra po ocu'''
* sin majke i očuha — '''brat po majci'''
* kći majke i očuha — '''sestra po majci'''
* sin oca/majke i maćehe/očuha — '''polubrat''' (zajednički naziv za: brat po ocu i brat po majci)
* kći oca/majke i maćehe/očuha — '''polusestra''' (zajednički naziv za: sestra po ocu i sestra po majci)
* sin od maćehe iz njezine prijašnje veze — '''brat po maćehi'''
* kći od maćehe iz njezine prijašnje veze — '''sestra po maćehi'''
* sin od očuha iz njegove prijašnje veze — '''brat po očuhu'''
* kći od očuha iz njegove prijašnje veze — '''sestra po očuhu'''


{{familytree/start}}
{{familytree |MCPRM|-|-|v|-|-|MCH|~|~|y|~|~|OTC|-|-|-|-|v|-|-|-|-|MJK|~|~|y|~|~|OCH|-|-|v|-|OCPRZ|
MCPRM=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;maćehin&lt;br&gt;prijašnji muž&lt;/span&gt;
|MCH=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;maćeha&lt;/span&gt;
|OTC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;otac&lt;/span&gt;
|MJK=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;majka&lt;/span&gt;
|OCH=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;očuh&lt;/span&gt;
|OCPRZ=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;očuhova&lt;br&gt;prijašnja žena&lt;/span&gt;}}
{{familytree | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | | | |!| | | | | | | | | |!| | | | | | | |!}}
{{familytree | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|-|-|+|-|-|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|.|}}
{{familytree | | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | | |!| | |!|}}
{{familytree | | |BPMC| |SPMC| |BPO| |SPO| |BR| |JA| |SST| |BPM| |SPM| |BPOC| |SPOC| |
BPMC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po maćehi&lt;/span&gt;
|SPMC=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po maćehi&lt;/span&gt;
|BPO=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po ocu&lt;hr&gt;polubrat&lt;/span&gt;
|SPO=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po ocu&lt;hr&gt;polusestra&lt;/span&gt;
|BR=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat&lt;/span&gt;
|JA=&lt;span&gt;'''JA'''&lt;/span&gt;
|SST=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra&lt;/span&gt;
|BPM=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po majci&lt;hr&gt;polubrat&lt;/span&gt;
|SPM=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po majci&lt;hr&gt;polusestra&lt;/span&gt;
|BPOC=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;brat po očuhu&lt;/span&gt;
|SPOC=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;sestra po očuhu&lt;/span&gt;
|boxstyle_JA=background-color: #afa;}}
{{familytree/end}}


{{familytree/start}}
{{familytree |BZ|~|~|y|~|~|JA|-|-|v|-|-|NZ|~|~|y|~|~|BMNZ
|BZ=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;bivša žena&lt;/span&gt;&lt;hr&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;bivši muž&lt;/span&gt;
|JA=&lt;span&gt;'''JA'''&lt;/span&gt;
|NZ=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;nova žena&lt;/span&gt;&lt;hr&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;novi muž&lt;/span&gt;
|BMNZ=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;ženin bivši muž&lt;/span&gt;&lt;hr&gt;&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;muževa bivša žena&lt;/span&gt;
|boxstyle_JA=background-color: #afa;}}
{{familytree | | | | | |!| | | | | | | |!| | | | | | | |!}}
{{familytree | | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.| | | |,|-|^|-|.|}}
{{familytree | | |SN| |KC| |SN| |KC| |PSAK| | |PSKA| |
SN=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;sin&lt;/span&gt;
|KC=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;kći&lt;/span&gt;
|PSAK=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;pastorak&lt;/span&gt;
|PSKA=&lt;span style=&quot;color:violet;&quot;&gt;pastorka&lt;/span&gt;}}
{{familytree/end}}

= Posvojenje =

* muški posvajatelj — '''poočim'''
* ženski posvajatelj — '''pomajka''', '''pomati'''
* posvojeno muško dijete — '''posinak''', '''posin'''
* posvojeno žensko dijete — '''pokćerka''', '''pokći'''
* posvojeni brat (muško dijete koje su posvojili moji roditelji ili sin od mojih posvajatelja) — '''pobrat'''
* posvojena sestra (žensko dijete koje su posvojili moji roditelji ili kći od mojih posvajatelja) — '''posestra'''

= Zapuštanje rodbinskih naziva =

U Zagrebu je, primjerice, u razgovornom jeziku rodbina i svojta svedena na samo nekoliko riječi. ''Stric – teta, šogor – šogorica, bratić – sestrična''.&lt;ref&gt;[[Josip Pavičić]], Novogovor, Stvarnost, Zagreb, 1982., str. 160&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Novogovor, Stvarnost 1982&quot;&gt;[[Josip Pavičić]], Novogovor, Stvarnost, Zagreb, 1982., str. 161&lt;/ref&gt;

Selidbom većine stanovništa sa sela u gradove nestaju starinske obitelji od 3 ili više naraštaja, obitelj se danas sastoji najčešće samo od dviju generacija, roditelja i djece,&lt;ref name=&quot;Novogovor, Stvarnost 1982&quot;/&gt; zbog čega je manje kombinacija što za posljedicu ima da se događa da ljudi ne znaju naziv za određeni naziv rodbinskog pripadnika, jer takva kombinacija ne postoji.

= Izvori =

{{izvori}}
* Franjo Tanocki: ''Rječnik rodbinskih naziva'', Revija, Izdavački centar radničkog sveučilišta &quot;Božidar Maslarić&quot;, Osijek, 1986.

[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Obitelj]]</text>
      <sha1>ob9ea86o1et0uoiq9nrvok9lme5cg5j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rokselana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457175</id>
    <revision>
      <id>6432211</id>
      <parentid>6430307</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:03:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.47.14.36</ip>
      </contributor>
      <comment>Popravljeno dodan, sadrzaj</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10474" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  =Hürrem
| slika                =[[Datoteka:Tizian 123.jpg|200px]] 
| opis                 =Hürrem, portret iz 1550.
| datum rođenja        =[[1503.]]
| mjesto rođenja       =Rohatyn, [[Ukrajina]]
| datum smrti          =[[15. travnja]] [[1558.]] (55 godina)
| mjesto smrti         =[[Istanbul|Carigrad]], [[Osmansko Carstvo]]
| titula               =[[sultanija]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]
| suprug               =[[Sulejman Veličanstveni]] 
| djeca                =Mehmed, Mihrimah, Selim II., Bajazid, Abdullah i Džihangir
| otac                 =
| majka                = 
| vjera                =[[pravoslavlje]] / [[islam]]
}}

'''Rokselana''' odnosno '''Hürrem''' ([[Perzijski jezik|perz.]] خرم, [[Turski jezik|tur.]] ''Hürrem''— nasmijana, vesela); također i '''Haseki Sultannem Hürrem'''; rođena kao pravoslavka '''Anastasija''' '''ili Aleksandra Lisowska''' (Rohatyn, [[Poljska]], današnja [[Ukrajina]],) ([[1503.]] – [[1558.]]) ([[Istanbul|Carigrad]], [[Osmansko Carstvo]]) bila je najmoćnija sultanija u povijesti [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], zakonita supruga sultana [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana]], majka Vladareve djece, upraviteljica Harema, humanitarka, a nakon smrti princa Mustafe jedina nasljednica carske titule Valide sultanije (hrv. Majke sultanije).

Također je bila poznata kao '''Rokselana''' (prema turskom &quot;Ruslana&quot;: u prijevodu &quot;Rus'ka žena&quot;), zatim kao Rus'ka (stari naziv koji se odnosi na [[Ukrajinci|Ukrajinku]]), Ruzijak i Rosa. Rokselana je u [[Povijest Turske|turskoj povijesti]] ostala jedna od najcjenjenijih povijesnih ličnosti; osim što se izborila za svoju slobodu i ravnopravnost, utjecala je kao žena na kulturnu, socijalnu i vanjsku politiku [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] što do tada nikada nije bilo zabilježeno.Spominje se Emina Mulahmetovic Koja pohađa Osnovnu školu Pazar. Rođena je 2010.11.25 Trenutno (2021) ima, 11g.Živi u gradu Tuzla nedavno se preselila u  Naselje Brđani-Solina. To je to što se za, sada, zna o Emini Mulahmetovic.

== Biografija ==
Sultanija Hürrem je rođena u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] 1503. godine, u gradu Rohatynu, kao kršćanka Aleksandra ili Anastasija Lisowska. Njezin otac je bio pravoslavni svećenik. Oteta je u jednom od pohoda [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]], nakon čega je s 14 godina prebačena na poluotok [[Krim]], odakle je prodana kao robinja te poslana u [[Istanbul]]. U Istanbulu je prodana na osmanski dvor, u palaču sultana Sulejmana I. Ubrzo je zavela sultana, te mu rodila princa Mehmeda, a nakon toga je Vladaru rodila još petero prinčeva i jednu sultaniju. Sultan oslobođa Hürrem ropstva 1529. godine, a 1530. se vjenčaje s njom, čime je prekinuta 130 godina duga tradicija nevjenčavanja osmanskih sultana. Tim činom Hürrem se od statusa konkubine uzdiže do položaja prave sultanije. Ostala je upamćena kao velika humanitarka, također i kao prva žena koja je svojim postupcima utjecala na vanjsku i unutarnju politiku Osmanskog Carstva. Nakon smrti princa Mustafe postaje jedina nasljednica titule Majke sultanije, jer su jedini preostali nasljednici Prijestolja bili njeni sinovi.                                                               17. travnja 1558. godine umire u Istanbulu, u Topkapi palači, osam godina prije Sulejmana.

== Dolazak na dvor ==
[[Ibrahim-paša Paržanin|Ibrahim Paša]] ([[1493.]]—[[1536.]]) je sultanu [[Sulejman I.|Sulejmanu I.]] poklonio mladu Aleksandru. Ona se našla u [[harem]]u koji je obuhvaćao oko 300 [[ropstvo|robinja]]. Rokselana, koja je imala vatreno crvenu [[kosa|kosu]], opisana je kao nježna, vitka, ljupka i očaravajuća. Uz to je bila veoma inteligentna, živahna i vesela, 
rado se smijala i šalila.

Kao i sve mlade [[harem]]ske dame, ona je u početku dobivala lekcije [[osmanski turski jezik|turskog jezika]] i [[islam]]a. Učila je čitanje i pisanje, sastavljanje nježnih ljubavnih pisama, šivanje i pletenje, pjevanje, ples, sviranje jednog glazbenog instrumenta, pa i vježbanje ljupkog i gracioznog hoda. Neobično lijepe i zanosne robinje, koje su imale šanse postati sultanove miljenice, učene su još i [[erotika|erotskim]] vještinama. Dvanaest najatraktivnijih i najtalentiranijih robinja su bile određene kao „gedikli“, to jest sultanove sobarice, koje su imale obvezu oblačiti sultana, kupati ga i hraniti ukusnim jelima. Kao moguće gošće u sultanovoj postelji mogle su također postati njegove miljenice, „ikbal“. U slučaju da su ostale [[trudnoća|trudne]] i rodile djecu svom gospodaru, dobile su počasno zvanje sultanske „konkubine“ ili „kadine“. 

Rokselani nije bilo teško privuči Sulejmanovu pažnju. Uostalom, njena karizma je privlačila svakoga u haremu, zbog čega je brzo dobila ime „Hürrem“ (nasmijana). Nije dugo trebalo da postane i sultanova miljenica. Nije služila samo kao partnerica i kao majka mogućih nasljednika, nego se pokazala i kao dobar sugovornik i iskrena prijateljica, pa čak i kao životna suputnica. S Hürrem je mogao pisati pjesme ili voditi političke diskusije. Ona je uz to bila u stanju davati mu dobre savjete i imala je razumijevanja za njegove strahove koje je jedino njoj mogao priznati. Baš poput njegovog prijatelja Ibrahima, znala je svojim šarmom i veseljem otjerati Sulejmanovu melankoliju. Sulejman je tako sve češće odlazio Hürrem i zanemarivao svoju prvu ženu Mahidevran († [[1580.]], porijeklom iz [[Albanija|Albanije]]), koja je nosila nadimak Gülbahar „proljetni cvijet“. Sultaniju Hürrem je Sulejman oslobodio ropstva učinivši je slobodnom ženom, a nakon toga ju je i oženio čime je prekinuo stoljetnu tradiciju kojom se osmanski sultani nisu vjenčavali.

== Život na dvoru ==
U to vrijeme u [[Sulejman I.|Sulejmanovom]] Haremu nije baš vladao mir. [[Venecija|Mletački]] (venecijanski) poslanik Pietro Bragadino obavijestio je senat svoje države u tajnoj depeši o jednoj gruboj raspravi između prve i druge sultanije, između Mahidevran Gülbahar i Hürrem, u kojoj je prva drugoj čupala kosu i izgrebala lice. Sulejman je kasnije imenovao najstarijeg sina Mustafu kao upravitelja sandžaka [[Saruhan]]a. Njegova majka Mahidevran je shodno osmanskom protokolu morala putovati s njim.
Od tada je Sulejman bio zajedno samo s Hürrem. Nastojao je ispuniti Hürrem sve želje i bio ju je spreman oženiti, što se za nekih 130 godina nije dogodilo kod [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] sultana. 

Godine [[1530.]] bila je raskošna svadba, koju je [[Englezi|Englez]] Sir George Yang komentirao: „Ove nedjelje se u gradu dogodio jedan sasvim izvanredan događaj, koji je dosad neviđen u povijesti [[Osmansko Carstvo|Carstva]]. Ceremonija je održana u saraju (dvoru) i veselje je prešlo sve do sada poznate mjere. Velike ulice bijahu noću osvijetljene i bilo je mnogo glazbe, i gozbe je bilo dosta za sve ljude. Kuće su ukrašene cvijećem, i svugdje su donijeti ležajevi na kojima su ljudi satima sjedili na svoje veliko zadovoljstvo. U starom hipodromu je podignuta velika tribina na kojoj su mjesta za caricu i njene dame ograđena zlatnom ogradom. Tu su carica i njen dvor prisustovali jednom raskošnom turniru, u kojem su sudjelovali kršćanski i muslimanski jahači, zatim akrobati i mađioničari, i jedna procesija divljih zvijeri i [[žirafa]], čiji su dugi vratovi skoro dodirivali samo [[nebo]]... Ljudi mnogo govore o svadbi i nitko ne može reći što ona u stvari znači.“

== Obitelj ==
Nakon svog uspona na osmanskom dvoru, Hürrem je u [[Europa|Europi]] postala poznatija kao Rokselana (Ruslana). Sa sultanom [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmanom I.]] je imala šestero djece: [[Mehmed]] (1521. — 1543.), [[Mihrimah]] (1522. — 1578.), [[Abdullah]] (1522. – 1524.) [[Selim II|Selim]], (1524. — 1574.), [[Bajazid]] (1525. — 1561.) i [[Džihangir]] (1531. — 1553.). Svi sinovi osim Selima koji će naslijediti oca, boležljivog Džihangira i Abdullaha koji je umro još kao dijete, poginuli su u borbi za sultanov tron.


&lt;div style=&quot;clear: both; width: 100%; padding: 0; text-align: left; border: none;&quot; class=&quot;NavFrame&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background: #ccddcc; text-align: center; border: 1px solid #667766&quot; class=&quot;NavHead&quot;&gt;'''Hürremina djeca'''
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;NavContent&quot; style=&quot;display:none;&quot;&gt;
{| border=1 style=&quot;border-collapse: collapse; width: 100%;&quot;
|- bgcolor=ccddcc
! Ime !! Rođ. !! Smrt !! Bilješke
|-
| princ Mehmet|| [[1521.]] || [[1543.]] || Umro u dobi od 22 godine, od [[boginje|boginja]]. Imao jednu kćer.
|-
| sultanija Mihrimah|| [[1522.]] || [[1578.]] || Jedina je Sulejmanova kći. Udala se za Rustem-pašu, [[Hrvat]]a iz [[Butomir]]a.
|-
|princ Abdullah|| [[1522.]] || [[1524.]] || O njemu se malo zna jer je umro još kao dvogodišnje dijete od smrtonosne bolesti.
|-
| princ Selim|| [[1524.]] || [[1574.]] || Dobio je ime po svom djedu [[Selim I.|Selimu I.]], a 1566. je nasljedio svog oca na prijestolju Osmanskog Carstva. Prije stupanja na prijestolje uz pomoć svog oca, ubio je dva svoja brata, ujedno Bajazita i njegova četiri sina, te princa Mustafu (polubrata). Njegovo kraljevsko ime je bilo [[Selim II.]] Imao je nadimak &quot;žuti&quot; (plavi) jer je svojim svjetlijim izgledom ličio na svoju majku.
|-
| princ Bajazit|| [[1525.]] || [[1561.]] || Stalno se sukobljavao sa Selimom II. oko državnih pitanja, a na kraju i oko prijestolja. Na kraju su [[Selim II.]] i [[Sulejman Veličanstveni]] dali ubiti Bajazita i njegova četiri sina.
|-
| princ Džihangir|| [[1531.]] || [[1553.]]  || Bio je zadnje dijete Hürrem i Sulejmana. Džihangir je rođen kao dječak s degeneracijama na tijelu. Džihangir je tijekom svoje 22 godine života bio nepokretan i konstatno bolestan i slab. Hürrem je većinu svog vremena posvećivala njezinu vječito bolesnom Džihangiru. On je razvio blizak odnos s dvadeset godina starijim polubratom Mustafom. Navodno su Hürrem i Sulejman dali ubiti Mustafu koji je predstavljao prijetnju za tron, nakon čega je blizak mu Džihangir umro od boli i tuge tri mjeseca poslije.
|}&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

==Povezani članci==
*[[Ana Kijevska]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.bunews.com.ua/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=614:ukraines-unsung-heroine-roxelana-&amp;catid=7:society&amp;Itemid=9| Rokselana – neopjevana heroina, medijski članak (eng.)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

[[Kategorija:Životopisi, Ukrajina]]
[[Kategorija: Osmansko Carstvo]]</text>
      <sha1>hspbl24f0ygg1l6xayd38ctxzehs630</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva u Gunji.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>468067</id>
    <revision>
      <id>6432278</id>
      <parentid>5916856</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:14:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="295" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Gunjanska crkva iz 1848. 
|Izvor= Vlastito djelo postavljača
|Datum=26.12.2012.
|Autor=Dokideide
|Objašnjenje= Gunjanska crkva svetog Jakova iz 1845. U pozadini se vidi zvonik novosagrađene crkve. 
}}

== Licencija ==
{{GFDL-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>dnuscrap2tc4yfzaz8cj8z6f11ewu51</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432282</id>
      <parentid>6432278</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:20:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <comment>{{NowCommons}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="310" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Gunjanska crkva iz 1848. 
|Izvor= Vlastito djelo postavljača
|Datum=26.12.2012.
|Autor=Dokideide
|Objašnjenje= Gunjanska crkva svetog Jakova iz 1845. U pozadini se vidi zvonik novosagrađene crkve. 
}}

== Licencija ==
{{GFDL-s-odricanjem|migration=not-eligible}}
{{NowCommons}}</text>
      <sha1>ofvkif3lcjnspdfjzne4r13zuplve6r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kim Källström</title>
    <ns>0</ns>
    <id>474281</id>
    <revision>
      <id>6432130</id>
      <parentid>6413056</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:01:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13291" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime          = Kim Källström
| slika               = [[Datoteka:KimKällströmCafe.jpg|250px]]
| opis slike          = 
| puno ime            = Kim Källström
| visina              = 181 cm&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.skysports.com/football/player/0,,11806_198309,00.html |title=SkySports.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20120604002229/http://www.skysports.com/football/player/0,,11806_198309,00.html |archive-date=4. lipnja 2012. |access-date=25. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt;
| nadimak            = 
| datum rođenja         = [[24. kolovoza]] [[1982.]]
| mjesto rođenja        = [[Sandviken]]
| država                = {{ZD+X/Š|ŠVE}}
| datum smrti         = 
| mjesto smrti         = 
| država smrti      = 
| trenutačni klub         = ''Igračka mirovina''
| broj u klubu          = 
| pozicija            = [[Vezni igrač (nogomet)|Vezni]]
| ugovor                = 
| mlade godine          =
| juniorski klubovi          = [[Sandvikens IF]]&lt;br/&gt;[[Partille_Sport_Club|Partille]]
| godina               = 1999. – 2001.&lt;br/&gt;2001. – 2003.&lt;br/&gt;2004. – 2006.&lt;br/&gt;2006. – 2012.&lt;br/&gt;2012. – 2015.&lt;br/&gt;2014.&lt;br /&gt; 2015. – 2017. &lt;br /&gt; 2017. 
| profesionalni klubovi               = [[BK Häcken]]&lt;br/&gt;[[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]]&lt;br/&gt;[[Stade Rennais F.C.|Stade Rennais]]&lt;br/&gt;[[Olympique_Lyonnais|Lyon]]&lt;br/&gt;[[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]&lt;br /&gt;→ [[Arsenal F.C.|Arsenal]] (posudba)&lt;br /&gt;[[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]]&lt;br /&gt;[[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens]]
| nastupi(golovi)         = {{0}}{{0}}69 {{0}}{{0}}(14)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}(26)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}83 {{0}}{{0}}(20)&lt;br/&gt;{{0}}204 {{0}}{{0}}(17)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine u reprezentaciji       = 1997. – 1998.&lt;br/&gt;1999.&lt;br/&gt;2000. – 2003.&lt;br/&gt;2001. – 2016.
| reprezentacija        = {{ZD|Š|ŠVE}} Švedska do 16&lt;br/&gt;{{ZD|Š|ŠVE}} Švedska do 18&lt;br/&gt;{{ZD|Š|ŠVE}} Švedska do 21&lt;br/&gt;{{NogRep|ŠVE}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}(12)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br/&gt;{{0}}131 {{0}}{{0}}(16)
| godine treniranja        =  
| klubovi        = 
| ažurirano      = 20. rujna 2019.
}}
'''Kim Källström''' ([[Sandviken]], [[24. kolovoza]] [[1982.]]) je [[Švedska|švedski]] umirovljeni nogometaš i bivši nacionalni reprezentativac. Igrao je u veznom redu.

== Karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Švedska ====
Kim Källström rođen je u mjestu [[Sandviken]] u središnjoj [[Švedska|Švedskoj]] kao dijete Mikaela i Ann Källström.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sydsvenskan.se/sport/kim-ar-mer-hemma-borta/ |title=Kim är mer hemma borta |journal= |access-date=25. veljače 2013. |archive-date=19. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140419015747/http://www.sydsvenskan.se/sport/kim-ar-mer-hemma-borta/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[1986.]] se pridružio lokalnom [[Sandvikens IF|Sandvikensu]] dok se nakon tri godine cijela obitelj seli u [[Partille]] gdje je Kim igrao za istoimeni klub.

Profesionalnu karijeru nogometaš je započeo [[1999.]] godine u [[BK Häcken]]u iz [[Göteborg]]a da bi [[2002.]] prešao u stockholmski [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]] s kojim je osvojio dva uzastopna naslova prvaka ([[2002.]] i [[2003.]]). Tijekom prve sezone u klubu bio je najbolji strijelac [[Allsvenskan|švedskog prvenstva]] dok je Djurgårdens imao momčad od mladih igrača koji su početkom [[2000-ih]] dominirali u Švedskoj (Kim Källström, [[Andreas Isaksson]], [[Johan Elmander]], [[Louay Chanko]], [[Tobias Hysén]] i [[Mikael Dorsin]]).

==== Rennes, Lyon ====
Tijekom zimskog transfernog roka Källström je u siječnju [[2004.]] potpisao za francuski [[Stade_Rennais_F.C.|Rennes]]. Vrijednost transfera je iznosila 3,3 milijuna [[Britanska funta|GBP]].&lt;ref name=&quot;Svenska&quot;&gt;[http://www.transfermarkt.co.uk/en/kim-kaellstroem/transfers/spieler_3730.html Transfermarkt.co.uk]&lt;/ref&gt; Igrač s klubom nije ostvario značajniji rezultat sve do [[2006.]] i njegovog odlaska u [[Olympique_Lyonnais|Olympique Lyon]].

Källström je prodan [[Olympique_Lyonnais|Lyonu]] u lipnju [[2006.]] U tom razdoblju klub je dominirao francuskim nogometom a sam nogometaš je s njime osvojio po dva [[Ligue 1|francuska prvenstva]], [[Coupe de France|nacionalna kupa]] i [[Trophée Des Champions|Superkupa]] a ostvareni su značajni rezultati i u [[Liga prvaka|Ligi prvaka]].

==== Spartak Moskva, Arsenal ====
Završetkom [[Euro 2012|Eura 2012.]], nogometaša [[28. srpnja]] [[2012.]] kupuje ruski [[FK Spartak Moskva|Spartak]] iz [[Moskva|Moskve]] za 2,64 milijuna [[Britanska funta|GBP]].&lt;ref name=&quot;Svenska&quot;/&gt; Nakon odigranih 30 prvenstvenih utakmica, Källström [[31. siječnja]] [[2014.]] odlazi na posudbu u londonski [[Arsenal F.C.|Arsenal]] do kraja tekuće sezone.&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2049294.html Arsenal agree Källström loan deal]&lt;/ref&gt; Međutim, iako su Topnici bili uvjereni da su napravili dobar posao, problemi su počeli tijekom potpisa ugovora.&lt;ref name=&quot;Arsenal&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/nogomet/kakav-peh-kim-kallstrom-se-ozlijedio-na-prvom-treningu-351816 Arsenal ga doveo ozlijeđenog: Källström 'out' šest utakmica!]&lt;/ref&gt; Naime, švedski nogometaš je došao teško ozlijeđen što se ustanovilo na liječničkom pregledu.&lt;ref name=&quot;Arsenal&quot;/&gt; Nalazi su pokazali da Källström ima ozbiljniju ozljedu leđa ali klub ga je odlučio zadržati.&lt;ref name=&quot;Arsenal&quot;/&gt;

=== Reprezentativna karijera ===
Källström je za [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedsku]] debitirao [[2001.]] godine u utakmici protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]]. S nacionalnom reprezentacijom je igrao na četiri europska ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|2004.]],&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/sweden/3774495.stm EURO 2004 - Sweden squad]&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]],&lt;ref&gt;[http://soccerlens.com/sweden-euro-08-squad/7629/ EURO 2008 - Sweden squad]&lt;/ref&gt; [[Euro 2012|2012.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]])&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2012/teams/team=127/index.html EURO 2012 - Sweden squad]&lt;/ref&gt; te jednom svjetskom ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]])&lt;ref&gt;[http://1800-worldcup.com/world_cup_finals/germany2006/teams/sweden.htm WORLD CUP - Sweden squad]&lt;/ref&gt; prvenstvu. Švedski nogometni izbornik objavio je u svibnju 2016. popis reprezentativaca za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem je se nalazio Källström.&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/euro-2016-squads-confirmed-provisional-7986775 |naslov=Euro 2016 squads: All the confirmed and provisional squads so far for this summer's tournament |rad=mirror.co.uk |dan=25. svibnja 2016. |preuzeto=25. svibnja 2016.}} &lt;/ref&gt; Nogometaši [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]] s minimalnih su 1:0 svladali Švedsku koja je tim [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Skupina B|porazom]] završila natjecanja na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], gdje je Källström odigrao svoje posljednje minute u reprezentativnom dresu.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://net.hr/sport/nogomet/irska-je-pogotkom-italiji-u-85-minuti-izborila-osminu-finala-svedska-se-porazom-od-belgije-oprostila-od-eura/ |naslov=IRSKA POGOTKOM ITALIJI U 85. MINUTI PO PRVI PUTA U POVIJESTI IZBORILA OSMINU FINALA EURA: Nainggolan golčinom izbacio Švedsku |rad=net.hr |dan=22. lipnja 2016. |preuzeto=28. lipnja 2016. |archive-date=28. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160628182936/http://net.hr/sport/nogomet/irska-je-pogotkom-italiji-u-85-minuti-izborila-osminu-finala-svedska-se-porazom-od-belgije-oprostila-od-eura/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; {{swe oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.aftonbladet.se/sportbladet/fotboll/landslagsfotboll/article22936136.ab |naslov=Slutar – men hyllas inte i avskedet |rad=aftonbladet.se |dan=3. lipnja 2016. |preuzeto=28. lipnja 2016.}} &lt;/ref&gt;

==== Pogoci za reprezentaciju ====
{| class=&quot;wikitable&quot; align=center
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
| 1. || [[6. rujna]] [[2003.]] || [[Ullevi]], [[Göteborg]], [[Švedska]] || {{ZD|S|SMR}} [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]] || 4 : 0 || 5 : 0 || Kvalifikacije za [[EURO 2004]].
|-
| 2. || [[28. travnja]] [[2004.]] || [[Coimbra]], [[Portugal]] || {{ZD|P|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] || 1 : 0 || 2 : 2 || Prijateljska utakmica
|-
| 3. || [[8. lipnja]] [[2005.]] || [[Stockholm]], [[Švedska]] || {{ZD|N|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] || 1 : 0 || 2 : 3 || Prijateljska utakmica
|-
| 4. || [[12. listopada]] [[2005.]] || [[Stockholm]], [[Švedska]] || {{ZD|I|ISL}} [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] || 3 : 1 || 3 : 1 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP u Njemačkoj 06']]
|-
| 5. || [[2. rujna]] [[2006.]] || [[Riga]], [[Latvija]] || {{ZD|L|LAT}} [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] || 1 : 0 || 1 : 0 || Kvalifikacije za [[Euro 2008|EURO 2008.]]
|-
| 6. || [[11. listopada]] [[2006.]] || [[Reykjavík]], [[Island]] || {{ZD|I|ISL}} [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] || 1 : 1 || 2 : 1 || Kvalifikacije za [[Euro 2008|EURO 2008.]]
|-
| 7. || [[22. kolovoza]] [[2007.]] || [[Ullevi]], [[Göteborg]], [[Švedska]] || {{ZD|S|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] || 1 : 0 || 1 : 0 || Prijateljska utakmica
|-
| 8. || [[21. studenog]] [[2007.]] || [[Stockholm]], [[Švedska]] || {{ZD|L|LAT}} [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvija]] || 2 : 1 || 2 : 1 || Kvalifikacije za [[Euro 2008|EURO 2008.]]
|-
| 9. || [[20. kolovoza]] [[2008.]] || [[Ullevi]], [[Göteborg]], [[Švedska]] || {{ZD|F|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] || 2 : 3 || 2 : 3 || Prijateljska utakmica
|-
| 10. || [[10. rujna]] [[2008.]] || [[Stockholm]], [[Švedska]] || {{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarska]] || 1 : 0 || 2 : 1 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|SP u JAR-u 2010.]]
|-
| 11. || [[19. studenog]] [[2008.]] || [[Amsterdam ArenA]], [[Amsterdam]], [[Nizozemska]] || {{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] || 1 : 2 || 1 : 3 || Prijateljska utakmica
|-
| 12. || [[11. veljače]] [[2009.]] || [[Graz]], [[Austrija]] || {{ZD|A|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] || 2 : 0 || 2 : 0 || Prijateljska utakmica
|-
| 13. || [[10. lipnja]] [[2009.]] || [[Ullevi]], [[Göteborg]], [[Švedska]] || {{ZD|M|MLT}} [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] || 1 : 0 || 4 : 0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|SP u JAR-u 2010.]]
|-
| 14. || [[7. lipnja]] [[2011.]] || [[Stockholm]], [[Švedska]] || {{ZD|F|FIN}} [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] || 1 : 0 || 5 : 0 || Kvalifikacije za [[Euro 2012|EURO 2012.]]
|-
| 15. || [[6. rujna]] [[2011.]] || [[Serravalle]], [[San Marino]] || {{ZD|S|SMR}} [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marino]] || 1 : 0 || 5 : 0 || Kvalifikacije za [[Euro 2012|EURO 2012.]]
|-
| 16. || [[11. listopada]] [[2011.]] || [[Stockholm]], [[Švedska]] || {{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] || 1 : 0 || 3 : 2 || Kvalifikacije za [[Euro 2012|EURO 2012.]]
|-
|}

== Osvojeni trofeji ==
=== Klupski trofeji ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Klub!!Natjecanje!!Sezona / godina
|-
!colspan=&quot;3&quot;|{{ZD+X/Š|ŠVE}}
|-
|[[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]]||Švedsko prvenstvo||[[2002.]]
|-
|[[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]]||Švedski kup||[[2002.]]
|-
|[[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]]||Švedski prvenstvo||[[2003.]]
|-
!colspan=&quot;3&quot;|{{ZD+X/F|FRA}}
|-
|[[Olympique_Lyonnais|Olympique Lyon]]||[[Ligue 1|Francusko prvenstvo]]||2006./07.
|-
|[[Olympique_Lyonnais|Olympique Lyon]]||Francuski Superkup||[[2007.]]
|-
|[[Olympique_Lyonnais|Olympique Lyon]]||[[Ligue 1|Francusko prvenstvo]]||2007./08.
|-
|[[Olympique_Lyonnais|Olympique Lyon]]||[[Coupe de France|Francuski kup]]||[[2008.]]
|-
|[[Olympique_Lyonnais|OlympiqueLyon]]||Francuski Superkup||[[2008.]]
|-
|[[Olympique_Lyonnais|Olympique Lyon]]||[[Coupe de France|Francuski kup]]||2011./12.
|-
!colspan=&quot;3&quot;|{{ZD+X/E|ENG}}
|-
|[[Arsenal F.C.|Arsenal]]||[[FA kup|Fa Kup]]||2013./14.
|-
|}

== Izvori ==
{{commons}}
{{izvori|30em}}

{{Navigacije
|naslov=Kim Källström - sastavi i nagrade
|popis=
{{Sastav Švedska 2004 EP}}
{{Sastav Švedska 2006 SP}}
{{Sastav Švedska 2008 EP}}
{{Sastav Švedska 2012 EP}}
{{Sastav Švedska 2016. EP}}}}

{{GLAVNIRASPORED:Källström, Kim}}
[[Kategorija:Švedski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Arsenala]]
[[Kategorija:Nogometaši Grasshoppera]]
[[Kategorija:Nogometaši Häckena]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Lyonnaisa]]
[[Kategorija:Nogometaši Spartak Moskve]]
[[Kategorija:Nogometaši Stade Rennaisa]]</text>
      <sha1>n2choijvipa07fzxhye6l3kyu3vkwqf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fran Brodić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491058</id>
    <revision>
      <id>6432165</id>
      <parentid>6424656</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:18:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4423" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Fran Brodić
| slika                            = 
| opis slike                       =
| država                           = {{ZD+X/H|HRV}}
| puno ime                         =
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[8. siječnja]] [[1997.]]
| mjesto rođenja                   = [[Zagreb]]
| država rođenja                   = [[Hrvatska]]
| datum smrti                      = 
| visina                           = 180 cm
| težina                           = 
| trenutačni klub                  = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
| broj u klubu                     = 7
| pozicija                         = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine                     = [[2005.]]&lt;br /&gt;[[2005.]] – [[2011.]]&lt;br /&gt;[[2011.]] – [[2013.]]
| juniorski klubovi                = [[NK Kustošija Zagreb|Kustošija]]&lt;br /&gt;[[NK Zagreb|Zagreb]]&lt;br /&gt;[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| godina                           = [[2013.]] – [[2014.]]&lt;br /&gt;[[2014.]] – [[2018.]]&lt;br /&gt;[[2015.]] – [[2016.]]&lt;br /&gt;[[2017.]] – [[2018.]] &lt;br&gt; [[2018.]] &lt;br&gt; [[2018.]] – [[2019.]] &lt;br&gt; [[2019.]] – [[2020.]] &lt;br&gt; [[2020.]] – [[2021.]] &lt;br&gt; [[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]&lt;br /&gt;[[Club Brugge KV|Club Brugge]]&lt;br /&gt;→ [[Royal Antwerp F.C.|Royal Antwerp]] (posudba)&lt;br /&gt;→ [[KSV Roeselare|Roeselare]] (posudba) &lt;br&gt; → [[Calcio Catania|Catania]] (posudba)&lt;br&gt; [[Calcio Catania|Catania]] &lt;br&gt; [[A.C. Reggiana 1919|Reggiana]] &lt;br&gt; [[NK Kustošija Zagreb|Kustošija]] &lt;br&gt; [[HNK Gorica|Gorica]] &lt;br&gt; → [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] (posudba) &lt;br&gt; [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}(14) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(3) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2014.]]&lt;br /&gt;[[2014.]] – [[2016.]]&lt;br /&gt; [[2017.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV16}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV17}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV18}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV19}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV21}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(3)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 6. srpnja 2022.
}}
'''Fran Brodić''' ([[Zagreb]], [[8. siječnja]] [[1997.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno igra za [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]].

== Klupska karijera ==
Karijeru je započeo u [[zagreb]]ačkom kvartovskom klubu [[NK Kustošija Zagreb|Kustošiji]] kako bi zatim prešao u [[NK Zagreb]] iz kojega je prešao u omladinski pogon [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]]. Fran je najmlađi debitant u seniorskoj povijesti [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]], mlađi i od [[Alen Halilović|Alena Halilovića]]. U ljeto [[2014.]] Fran odlazi u [[Belgija|belgijski]] [[Club Brugge]].&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/mamicu-pobjegao-jos-jedan-dragulj-brodic-otisao-u-belgiju-muric-mu-cestitao-napokon/765573.aspx |naslov=Brodić u Bruggeu |izdavač=index.hr |jezik=Hrvatski |dan=14. kolovoza 2014. |preuzeto=15. kolovoza 2014.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=3806 Fran Brodić na hnl-statistika.com]

{{Sastav – Varaždin}}

{{GLAVNIRASPORED:Brodić, Fran}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama‎]]
[[Kategorija:Nogometaši Club Bruggea]]
[[Kategorija:Nogometaši Catanije]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Kustošija Zagreb]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Gorice]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Varaždina]]</text>
      <sha1>phnjf5jn4oui7m5tag6uzeztjjto6ry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirko Vičević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492234</id>
    <revision>
      <id>6432344</id>
      <parentid>6317895</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:18:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Hrvatski vaterpolisti]]; ±[[Kategorija:Kotor]]→[[Kategorija:Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3066" xml:space="preserve">{{Medalje vrh}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje zlato | [[Vaterpolo na OI 1988.|Seul 1988.]] | }}
{{Medalje SP}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1986.|Madrid 1986.]] | }}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1991.|Perth 1991.]] | }}
{{Medalje EP}}
{{Medalje srebro | [[Vaterpolsko EP 1989.|Bonn 1989.]] | }}
{{Medalje zlato | [[Vaterpolsko EP 1991.|Atena 1991.]] | }}
{{Medalje dno}}
'''Mirko Vičević''' ([[Kotor]], [[30. lipnja]] [[1968.]]), bivši crnogorski vaterpolist [[Hrvati|hrvatske]] nacionalnosti. Prvi je kapetan u povijesti [[crnogorska vaterpolska reprezentacija|crnogorske vaterpolske reprezentacije]]. Od [[27. srpnja]] [[2011.]] obnaša dužnost predsjednika [[Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor|Hrvatskog građanskog društva Crne Gore-Kotor]].&lt;ref&gt;[http://hrvaticg.com/about/upravni-odbor-hgdcg/ hrvaticg.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130930071625/http://hrvaticg.com/about/upravni-odbor-hgdcg/ |date=30. rujna 2013. }}, &quot;Upravni odbor HGDCG&quot;, pristupljeno 29. srpnja 2013.&lt;/ref&gt; Na olimpijskom turniru 1988. postigao je tri pogotka, a 1996. njih 13.&lt;ref&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/mirko-vicevic-1.html www.sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110407011304/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/mirko-vicevic-1.html |date=7. travnja 2011. }}, &quot;Mirko Vičević&quot;, pristupljeno 29. srpnja 2013.&lt;/ref&gt; Ponikao je u kotorskom [[vaterpolo klub Primorac Kotor|Primorcu]], a u karijeri je igrao za španjolske, talijanske i hrvatske klubove.

Za Jugoslaviju na EP 1991. zlato nisu osvojili hrvatski igrači jer se [[Hrvatski vaterpolski savez]] neposredno prije prvenstva razišao s [[Vaterpolo savez Jugoslavije|Vaterpolo savezom Jugoslavije]]. Svi hrvatski igrači su napustili pripreme osim bokeljskog Hrvata Vičevića koji je ostao zbog pritiska roditelja (njegov klub [[Vaterpolski klub Jadran|Jadran ST]] odmah ga je zbog te odluke suspendirao).&lt;ref&gt;[http://www.hvs.hr/index.php/povijest.html www.hvs.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611001112/http://www.hvs.hr/index.php/povijest.html |date=11. lipnja 2010. }}, &quot;Povijest, &quot; objavljeno 28. studenog 2007., pristupljeno 7. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Stoga nikada nije igrao za Hrvatsku već je nakon raspada Jugoslavije igrao za SRJ/SCG pa potom za Crnu Goru. Nakon završetka igračke karijere neko vrijeme je bio trener [[Vaterpolo akademija Cattaro|Vaterpolo akademije Cattaro]].

Crnogorsku juniorsku reprezentaciju do 17 godina bez poraza je doveo do zlata na [[europsko juniorsko prvenstvo u vaterpolu|europskom prvenstvu]] [[2013.]] na [[Malta|Malti]].&lt;ref&gt;[http://www.radiodux.me/naslovnica/4092-juniori-crne-gore-prvaci-europe-u-vaterpolu www.radiodux.me], &quot;JUNIORI CRNE GORE PRVACI EUROPE U VATERPOLU&quot;, objavljeno 15. rujna 2013., pristupljeno 17. rujna 2013.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Vičević, Mirko}}
[[Kategorija:Crnogorski vaterpolisti]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]</text>
      <sha1>3y4468vsv9dj5hixcbk6hdza9yhxyq6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vjekoslav Pasković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492400</id>
    <revision>
      <id>6432329</id>
      <parentid>6209457</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:12:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Tivat|Tivat]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Tivat|Životopisi, Tivat]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1927" xml:space="preserve">{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Vaterpolo]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|Barcelona 2013.]] | }}
{{Medalje EP}}
{{Medalje zlato | [[Vaterpolsko EP 2008.|Málaga 2008.]] | }}
{{Medalje srebro | [[Vaterpolsko EP 2012.|Eindhoven 2012.]] | }}
{{Medalje SL}}
{{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2013.|Čeljabinsk 2013.]] | }}
{{Medalje dno}}
[[Datoteka:MNE vs CRO 2010 Men's European Water Polo Championship.JPG|thumb|left|250px|Vjekoslav Pasković (broj kapice 3) na EP-u u Zagrebu]]
'''Vjekoslav Pasković''' ([[Tivat]], [[23. ožujka]] [[1985.]]), crnogorski vaterpolist. Do [[2011.]] igrao je za [[vaterpolo klub Budva|Budvu]], u sezoni 2011./12. prešao je u talijanski [[Circolo Nautico Posillipo|Posillipo]], a od 2012./13. branio je boje turskog [[Galatasaray Istanbul (vaterpolo)|Galatasaraya]]. Od sezone 2016./17. igrač je talijanske [[Leonessa Nuoto Pallanuoto Brescia|Brescie]].&lt;ref&gt;[http://www.vijesti.me/sport/paskovic-u-bresi-900057 www.vijesti.me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220122721/http://www.vijesti.me/sport/paskovic-u-bresi-900057 |date=20. prosinca 2016. }}, &quot;Pasković u Breši&quot;, objavljeno 15. kolovoza 2016., pristupljeno 14. prosinca 2016.&lt;/ref&gt; Visok je 181 cm i težak 85 kg.&lt;ref&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pa/vjekoslav-paskovic-1.html www.sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100715082734/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pa/vjekoslav-paskovic-1.html |date=15. srpnja 2010. }}, &quot;Vjekoslav Pasković&quot;, pristupljeno 1. kolovoza 2013.&lt;/ref&gt; S juniorskom reprezentacijom SRJ/SCG osvojio je EP 2002. u Bariju i 2004. na Malti. Osvojio je zlato na Univerzijadi u Izmiru 2005.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Pasković, Vjekoslav}}
[[Kategorija:Crnogorski vaterpolisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Tivat]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>a9v9bjpd2m2kivqdnwwf64dq9fq6mf4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ludovik Paskalić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494052</id>
    <revision>
      <id>6432355</id>
      <parentid>6314256</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:21:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5140" xml:space="preserve">'''Ludovik Paskalić Paschale''' (''Ludovik Paskvalić, Ljudevit Paskvalić'') ([[1500.]] – [[1551.]]) je bio [[hrvatski latinizam|hrvatski latinist]] iz doba [[renesansa|renesanse]] iz [[Kotor]]a.

Studirao je u Italiji. Zbirka [[prigodnica]] i [[Ljubavna pjesma|ljubavne]] [[lirika|lirike]] ''Rime volgari'' najopsežniji je i najcjelovitiji pjesnički opus na [[talijanski|talijanskom]] jeziku koji je napisan na istočnoj jadranskoj obali. Posvećena je jednoj Zadranci.

Aktivni je sudionik mletačko-turskih ratova, u vrijeme kada su Turci pustošili otoke Egejskog mora pod zapovjedništvom Hajredina Barbarosse, pjesnik Ludovicus Pascalis / Paskalić. U mladosti bio zarobljen od maurskih gusara u Africi, no o tome ne piše u svojim poslanicama. Poslanica odaslana prijatelju Marijanu Bizantiju, Ad Marianum Bizantium, iz druge knjige elegija, Carmina, nastala je potkraj 1537. ili početkom 1538., kada je pjesnik Paskalić u službi mletačke države branio svoj daleki zavičaj, koji zove Ilirija, i Republiku Sv. Marka. Pjesnik izvješćuje svojega najdražeg prijatelja Marijana Bizantija o svojem boravku u gradu Retimnu (Rethymno), ispunjen strahom i brigom jer se turski barbari spremaju zauzeti Kretu. Nezaustavljiva nadiranja Turaka u Europu u prvoj polovici XVI. st., ali i stalni sukobi »saveznika«, kraljeva europskih vladarskih kuća, papa i Venecije, zrcale se u elegijskim poslanicama Ilije Crijevića, Jerolima Bartučevića i Ljudevita Paskalića. Lucićevi, Hektorovićevi i Paskalićevi stihovi aktualiziraju vrijeme mletačko-turskih sukoba na Sredozemlju. Najočitije obraćanje papi, caru i Veneciji, s jedinom željom iskrenoga savezništva i sprječavanja prolijevanja kršćanske krvi, očituju Paskalićevi stihovi u elegijskoj poslanici francuskom kralju [[Franjo I.|Franji I.]] Heksametarsku poslanicu namijenjenio je francuskom kralju Franji I., Ad Galliae regem reliquosque principes christianos / Kralju Galije i ostalim kršćanskim vladarima. Poslanica elegičnoga tona odgovor je na suvremena politička zbivanja koja su krojila tadašnju kartu Europe. Pascalis, u ime kršćanskoga svijeta, moli kralja da zaboravi na stare nesuglasice i zavade s Karlom V., te se udruži protiv turske opasnosti. Česmički, Marulić, Bartučević, Paskalić zazivali su pomoć svojih europskih susjeda, no njihovi protuturski apeli nisu naišli na odjek u tadašnjoj europskoj javnosti. Barem nam nije poznato! Eksteritorijalni intelektualci poput Pannoniusa i Pascalisa u elegijskoj poslanici pomiruju internacionalno (danas bismo rekli kozmopolitizam) i domoljublje. Zdušno zagovaraju ideju angažiranosti na obrani vjere i domova zbog turskih osvajačkih ratova, ali ne kriju tjeskobu zbog nezainteresiranosti bliskih nam neslavenskih naroda. Pjesnici poput Lucića i Hektorovića predstavljaju novi intelektualni svijet. Oni su plemići, ali i vrlo spretni trgovci, poduzetnici, građevinari, no uvijek sebe svjesni kršćani. U slobodno vrijeme postaju pjesnici i prijatelji. Pannonius i Pascalis, silom prilike, vojnici su i pjesnici. Paskalić se vratio u Kotor početkom 1538. kada je Mletačka Republika sklopila mir sa sultanom Sulejmanom II. Veličanstvenim. S Krete je odaslana i poslanica [[Eugen Buća|Eugenu Bući]] u kojoj neće pisati o časničkom životu u vojsci, nego o staroj kretskoj kulturi koja ga ne ostavlja ravnodušnim. Pjesnikovo oduševljenje starom grčkom kulturom i mitologijom treba tražiti i u humanističkoj naobrazbi koju je stekao za studiranja u Padovi.&lt;ref&gt;Dubravka Brezak-Stamać: [http://www.matica.hr/hr/459/poslanice-u-stihu-svjedocanstvo-dramaticnoga-opstanka-24939/ ''  Osmanlije u hrvatskoj umjetnosti - Poslanice u stihu – svjedočanstvo dramatičnoga opstanka''] Hrvatska revija 2, 2015. Pristupljeno 22. siječnja 2020.&lt;/ref&gt;

Poezija mu ima erotičkih elemenata (Carmina, &quot;Pjesme&quot;, 1551.). Tu mu je zbirku objavio tal. pjesnik [[Lodovico Dolce]]. Sadrži [[elegija|elegije]], [[silva|silve]] i [[epigram]]e. Većina je pjesama ljubavna, posvećene jednoj Kotoranci, ali sadrži i političke aluzije na onovremene ljude i zbivanja. 
Ova je knjiga zadnja velika tiskana zbirka latinske poezije u hrvatskom [[humanizam|humanizmu]] a koju u potpunosti prožima zanimanje za svjetovno.

Napisao je [[poslanica|poslanicu]] hrvatskom pjesniku [[Jeronim Bartučević|Jeronimu Bartučeviću]] prigodom supruzine smrti (''Ad Hieronymum Bertutium Atticum consolatio in morte coniugis'').

== Izvori ==
*[http://mudrac.ffzg.hr/~ltatomir/skripte/skripte/starija%20hrvatska%20knjizevnost.rtf Skripte FFZG] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612104418/http://mudrac.ffzg.hr/~ltatomir/skripte/skripte/starija%20hrvatska%20knjizevnost.rtf |date=12. lipnja 2007. }} Starija hrvatska književnost - renesansa
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.poezijahrvataboke.com/ljudevit-paskvali%C4%87 Digitalna antologija &quot;Hrvatsko pjesništvo Boke&quot;] Ljudevit Paskvalić

{{GLAVNIRASPORED:Paskalić, Ludovik}}
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
[[Kategorija:Renesansni književnici]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]</text>
      <sha1>0dyxqoy39o31a4qruyfacyagts35rx1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494205</id>
    <revision>
      <id>6432219</id>
      <parentid>6421169</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:12:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ikonica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96519" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|25. tjedan 2022.}}
[[File:Uskut.jpg|thumb|300px|Prazno [[Tatari|tatarsko]] selo Üsküt u blizini [[Alušta|Alušte]] na [[Krim|Krimu]] netom nakon potpune deportacije krimskih Tatara 1945. godine.]]
'''Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu''' ili '''Sovjetske deportacije''' ([[Ruski jezik|rus.:]] Депортации народов в СССР, [[Ukrajinski jezik|ukr.:]] Депортація народів у СРСР, [[Bjeloruski jezik|bje.:]] Дэпартацыі ў СССР tj. ''Deportacije naroda u SSSR-u''; [[Poljski jezik|polj.]] ''Zesłania w ZSRR'', tj. ''Egzil u SSSR-u''; [[Litavski jezik|lit.:]] ''Sovietiniai trėmimai''; [[latvijski|lat.:]] ''Padomju deportācijas'', tj. ''Sovjetske deportacije'') odnosi se na razdoblje tijekom vladavine [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], od [[1930-ih]] do [[1952.]], kada je [[Sovjetski Savez|SSSR]] vršio praksu prisilna raseljavanja i razmjene stanovništva. Mogu se razvrstati u sljedeće kategorije: [[deportacija|deportacije]] ''protusovjetskih'' skupina, tzv. ''neprijatelja radnika''; [[Etničko čišćenje|etničko čišćenje cijelih naroda i narodnosti]] kako ne bi činili homogenu cjelinu u svojoj republici, a tako ni prijetnju stabilnosti SSSR-a, transfer radne snage te organizirane migracije, povremeno čak i kolonizacije, u suprotne smjerove, kako bi se ''izmiješale'' razne republike i time pojačao njihov [[sovjetizacija|''sovjetski'']] karakter. [[NKVD]]-ovi postupci prilikom deportacija uglavnom su slijedili sljedeći obrazac: naoružani agenti opkolili bi rano ujutro ili usred noći neko selo, dali obitelji 15 – 20 minuta da se spakira, ukrcali ih na kamione odakle bi ih se odvezlo do obližnje željezničke postaje gdje bi ih se ukrcalo u vagone za stoku i odande poslalo u središnju Aziju ili [[Sibir]], ovisno o pojedinačnim skupinama.

U većini slučajeva njihova odredišta bila su udaljena, nenastanjena područja ili [[gulag|gulazi]]. To uključuje i deportacije nesovjetskih građana iz inozemstva i raseljavanja iz teritorija pod sovjetskom [[Okupacija|okupacijom]]. Preko 20 većih skupina zahvaćeno je deportacijama. Od njih je osam nacija potpuno uklonjeno iz svojih drevnih domova i iskorijenjeno. Od tih osam, jedna je nacija bila katoličke vjeroispovijesti ([[Nijemci]] na Volgi), jedna budističke ([[Kalmici]]), a ostalih šest bili su muslimani ([[Čečeni]], [[Inguši]], [[Karačajci]], [[Balkari]], [[krimski Tatari]] i [[mešketski Turci]]).&lt;ref name=&quot;UNHCR1996&quot;&gt;{{cite web|title=UNHCR publication for CIS Conference (Displacement in the CIS) - Punished peoples: the mass deportations of the 1940s|url=http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/search?page=search&amp;docid=3b5555124&amp;query=crimean%20tatars|publisher=Refugees Magazine|date=1. svibnja 1996.}}&lt;/ref&gt; U tim posebnim naseljima deportirani su stavljeni pod strogi nadzor vlasti i bilo im je zabranjeno napustiti ta područja.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7–8}} Uvjeti u žurno sklopljenim nastambama za deportirane uglavnom su bili nepovoljni, pa je prvih godina u radnim kolonijama značajno povećana smrtnost od hladnoće, [[Glad (osjet)|gladi]] ili [[Umor|iscrpljenosti]]. Prema nekim su procjenama sovjetske prisilne migracije raselile oko 6 milijuna ljudi.&lt;ref&gt;[[#Polian|Polian (2004)]], str. 4&lt;/ref&gt; [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|Broj poginulih zbog posljedica deportacija]] predmet je procjena zbog toga što su same sovjetske vlasti vodile tek krnje evidencije o smrtnosti među deportiranim skupinama: brojke sveukupno sežu od najmanje 800 000,&lt;ref name=&quot;Dowling930&quot;&gt;[[#Dowling|Dowling (2014)]], str. 930&lt;/ref&gt; preko 1 000 000, do visoke procjene od 1 500 000 umrlih.{{Sfn|Geyer|Fitzpatrick|2009|loc=str. 176}}

Deportirani ljudi dobili su dozvolu za povratak nakon što je 1956. [[Nikita Hruščov]] održao tajni govor u kojem je osudio Staljinove zločine, ali mnogi nisu preživjeli te godine [[Progonstvo|prognanstva]] u Sibiru.&lt;ref name=&quot;Salmon_b2&quot;&gt;[[#HidenSalmon1994|Hiden &amp; Salmon (1994)]]. str. 129.&lt;/ref&gt; [[Povolški Nijemci]] i krimski Tatari dobili su dozvolu za povratak tek od 1989. u doba [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], a [[Raspad SSSR-a|raspadom SSSR-a]] neovisna [[Gruzija]] 1990-ih odbila je dati dozvolu mešketskim Turcima za masovni povratak u njezinu regiju čime je taj narod osuđen na trajni egzil u [[Kazahstan]]u i [[Uzbekistan]]u. Posljedice ovih deportacija osjećaju se i danas te doprinose međuetničkim napetostima i uzrokuju teritorijalne sporove. Moderni akademičari smatraju da su ove operacije etničkog čišćenja bile oblik [[Asimilacija (sociologija)|asimilacije]] i [[etnocid]]a prema raznim manjim narodima u bivšem SSSR-u. u [[Latvija|Latviji]] i [[Estonija|Estoniji]] 1990-ih i 2000-ih nekoliko je bivših agenata [[NKVD]]-a zbog ovih deportacija osuđeno za [[zločin protiv čovječnosti]]. [[Rusija|Ruska Federacija]], nasljednica SSSR-a, nikada nije priznala deportacije kao zločin protiv čovječnosti niti je ijednoj obitelji žrtava isplatila odštetu. Države [[Istočna Europa|Istočne Europe]] i bivšeg tzv. [[Sovjetski blok|sovjetskog bloka]], osobito u [[Poljska|Poljskoj]], [[Baltičke države|baltičkim državam]]a i [[Moldavija|Moldaviji]], redovito obilježavaju sjećanje na žrtve deportacija te im odaju počast u raznim komemoracijama.

== Raseljavanje društvenih slojeva ==
{{glavni|Dekulakizacija}}
[[Datoteka:Karte Entkulakisierung.png|right|thumb|245px|Smjer raseljavanja kulaka po SSSR-u 1930-ih.]]
[[Kulak|Kulaci]], bogati seljaci različitih narodnosti, su bili najbrojnija društvena skupina koju su sovjetske vlasti prisilno raselile. U 1930-ima, skoro milijun kulaka raseljeno je diljem SSSR-a, uglavnom u radne kolonije i logore.&lt;ref name=&quot;bugai190&quot;/&gt; Državne pismohrane [[Rusija|Ruske Federacije]] navode da je 631 000 seljaka deportirano 1930. Taj se broj kasnije još i povećao.&lt;ref name=&quot;Bugai190&quot;&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 190&lt;/ref&gt; Gotovo 40% ukupnog broja deportiranih bili su djeca mlađa od 16 godina, koja su morala naučiti snositi odgovornost za vlastiti opstanak.{{sfn|Kaznelson|2008|loc=str. 1163–1177}}

[[Jagoda, Genrih|Genrih Jagoda]] informirao je [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] da je 32 905 osoba naseljeno u [[Sankt-Peterburg|Lenjingradu]] i [[Murmanska oblast|Murmanskoj oblasti]] do kraja 1931.&lt;ref name=&quot;Bugai190&quot;/&gt; Prema tajnoj direktivi SSSR-a iz 20. travnja 1933., kulaci su deportirani u radne logore. 973 693 kulaka deportirano je do siječnja 1935. Među njima je bilo Rusa, Nijemaca, Bjelorusa, Ukrajinaca i drugih naroda. Između 1932. i 1937. čak 632 860 kulaka u izgnanstvu pobjeglo je iz lokacija u kojima su naseljeni, dok ih je 36 700 ponovo vraćeno natrag.&lt;ref name=&quot;Bugai190&quot;/&gt; 

Uvjeti opstanka kulaka u izgnanstvu bili su teški, a 25% njihovih nadnica oduzeto im je pokrivanje troškova za njihove usluge. Lišeni su ljudskih prava, premda su im 25. siječnja 1935. njihova prava vraćena.&lt;ref name=&quot;Bugai190&quot;/&gt; U pismu datiranom 23. travnja 1930., sekretar [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]]-a I. A. Serkin pisao je svom nadređenom S. A. Bergavinovu sljedeće: &quot;Na početku, kada se prvi put spomenulo pitanje preseljenja, mnogi od nas nisu to razradili do kraja i nisu ni mogli zamisliti koliko će to biti složeno.&quot; Dodao je da, iako je zamišljeno da glavno zanimanje doseljenih kulaka u nova područja bude poljoprivreda, nitko nije proveo studije o sastavu tla, niti jesu li neke površine na zemljovidu nenastanjive u praksi, potpuno nedostupne ili se nalazile usred močvare. Uz to, obrada zemlje u tim zabačenim područjima zahtijevala je ogroman trud kako bi pripremili čak i osnovne uvjete za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Stoga je upozorio da u prvoj godini dobar dio doseljenika neće moći uzgojiti dovoljno hrane niti za vlastito preživljavanje.&lt;ref&gt;[[#Viola| Viola (2001)]], str. 730–750&lt;/ref&gt; Najgori primjer takvog nemarnog planiranja bio je slučaj iz 1933., kada je oko 6000 osoba iz europskog dijela SSSR-a deportirano i ostavljeno na riječnom otoku gdje se spajaju rijeke [[Ob]] i [[Nazino]] u zapadnom [[Sibir|Sibiru]], gdje su jednostavno ostavljeni da se sami snalaze. Budući da nisu sa sobom imali dovoljno hrane, niti uvjeta, ni alata za vlastito preživljavanje, oko 2000 ih je preminulo, velik dio njih pobjegao je u sibirske [[Tajga|tajge]], a javili su se i slučajevi [[Kanibalizam|kanibalizma]] i nekrofagije zbog pojave masovne gladi na otoku (→[[Afera Nazino]]).{{sfn|Werth|Gross|Rendall|2010|loc=str. 770–772}}{{sfn|Barenberg|2008}}

Posebne odredbe za kulake iz zapadne [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjelorusije]] i dalje su izdavane sve do proljeća 1952. Tako je do 22. travnja 1952. određeno da se 6000 ljudi premjesti u [[Irkutska oblast|Irkutsku oblast]] i [[Kazahstan]]. To je vjerojatno bila posljednja Staljinova deportacija.&lt;ref&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 103&lt;/ref&gt; Dana 23. prosinca 1938. djeca kulaka dobila su putovnice, te pravo da se presele gdje god žele. dana 13. kolovoza 1954., novo sovjetsko vodstvo usvojilo je zakon kojim se ukidaju posebna restrikcija deportiranih kulaka.&lt;ref name=&quot;Bugai190&quot;/&gt;

== Raseljavanje etničkih skupina ==

=== Uvod ===
Kao posljedica osvajanja velikih prostranstva u [[Azija|Aziji]], [[Sovjetski Savez|SSSR]] je bio etnički izrazito mješovita i neujednačena država. Prema popisu stanovništva iz 1926., [[Rusi]] su činili tek 54% stanovništva te države. U 1930-ima i 1940-ima, uslijedilo je razdoblje izrazite [[Rusifikacija|rusifikacije]] u školama.&lt;ref&gt;[[#Glazer|Glazer &amp; Moynihan (1975)]], str. 460&lt;/ref&gt; Tijekom i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], razni narodi su kolektivno optuživani za suradnju s nacistima i nevjernost prema sovjetskom sustavu. [[Deportacija|Deportacije]] su bile glavni instrument Staljinova suzbijanja pobune stanovništva osvojenih teritorija.&lt;ref&gt;[[#Statiev|Statiev (2005)]], str. 977–1003&lt;/ref&gt; Ironično, svojedobno je i sam Staljin — između 1902. i 1917. — sedam puta osuđen od carskog režima zbog političkih razloga te deportiran u udaljeni [[Sibir]].&lt;ref name=&quot;Schwartz&quot;&gt;[[#Schwartz|Schwartz (2013)]], str. 522&lt;/ref&gt;
[[File:Rumsiskes jurta.jpg|thumb|Tipičan izgled &quot;posebnih nastambi&quot; u kojima su živjeli deportirani stanovnici u Sibiru; rekonstrukcija u muzeju [[Rumšiškės]] u Litvi.]]
Deportirane skupine smještene su u tzv. &quot;[[posebne nastambe (SSSR)|posebne nastambe]]&quot; (''spetsposelki'') u udaljenim i nedostupnim regijama kao oblik represivnih mjera protiv &quot;problematičnih skupina&quot; koje su se protivile sovjetskoj politici. Ova je praksa započela još 1920-ih, ali je masovnost doživjela tek od 1930-ih, te trajala sve do 1950-ih.{{sfn|Klimkova|2007|loc=str. 105–139}} Stanovnici tih posebnih nastambi trpjeli su značajna ograničenja njihovih građanskih prava, poput ograničenja slobode kretanja jer su bili pod stalnim nadzorom [[NKVD]]-a. Za njih je također bio predviđen [[prisilni rad]] najtežih fizičkih poslova kao i odsutnost bilo kakvog jasnog vremenskog roka u odsluživanju ovog izgnanstva. Do listopada 1940., registrirano je 1645 posebnih nastambi u kojima je živjelo 959 472 osoba, a taj je broj do 1953. porastao na 2 753 356 osoba.{{sfn|Klimkova|2007|loc=str. 105–139}} [[Kazaška SSR]] postala je glavni pokusni teren na kojem su sovjetske vlasti masovno odlagale razne narode. To je išlo toliko daleko da su sami [[Kazasi]] postali manjina u vlastitoj republici, te se u 1980-ima tamo nalazilo čak 50-ak različitih etničkih skupina.{{sfn|Iglicka|1998|loc=str. 995–1014}}

Djelomično uklanjanje &quot;problematičnih&quot; i &quot;nevjernih&quot; naroda bila je česta Staljinova tehnika: njegov je cilj bio usitniti jedan narod tako da ga se izmiješa s drugim narodima i to na više udaljenih lokacija, čime jedna nacija više ne bi mogla biti jedinstvena i snažna zbog svoje raspršenosti. Bio je to oblik [[Asimilacija (sociologija)|asimiliranja]] u kojoj su deportirani neruski narodi tretirani kao građani nižeg reda bez perspektive za društveno napredovanje.{{sfn|Iglicka|1998|loc=str. 995–1014}} Glavni su ciljevi bili [[Poljaci]] (1939. – 1941., te opet 1944. – 1945.), [[Rumunji]] (1944. – 1953.), [[Nijemci]] na Volgi (prognani su uglavnom tijekom i nakon Drugog svjetskog rata), [[Finci]] (1929. – 1931. te 1935. – 1939.), [[krimski Tatari]], krimski Grci, [[Balkari]], [[Čečeni]], [[Inguši]] i drugi. Sveukupno je preko dvadesetak naroda bilo obuhvaćeno ovim planom,&lt;ref name=&quot;UNHCR1996&quot; /&gt; što je uvelike promijenilo etničku strukturu države. Od toga, čak je osam naroda potpuno uklonjeno deportacijama iz njihovih vjekovnih ognjišta.{{sfn|Kreindlera|1986|loc=str. 387–405}}

Razlozi deportacija u udaljene krajeve središnje Azije i Sibira ležali su u tome što je SSSR htio imati na raspolaganju osobe za [[prisilni rad]] u zabačenim područjima u koje nitko nije htio dobrovoljno otići. Drugi je razlog i Staljinov strah od opasnosti od &quot;[[peta kolona|petokolonaša]]&quot; uz granična područja. Međutim, u nekim slučajevima deportacije manjih naroda nisu slijedile nikakvu logiku. Pretpostavlja se da su jednostavno bili žrtve Staljinovih stalnih [[Paranoja|paranoidnih]] razmišljanja.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7–8}}

=== Poljaci ===
{{glavni|Sovjetska invazija Poljske|Poljska operacija NKVD-a (1937. – 1938.)}}
Već je u sklopu Staljinove kampanje protiv kulaka između 1930. i 1933. 10 000 [[Poljaci|Poljaka]] deportirano iz [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]] prema unutrašnjosti SSSR-a, a godine 1935. u strahu za zapadne sovjetske granice, deportirano je  prema istoku dodatnih 40 000 sovjetskih Poljaka. Godine 1936. pokrenut je dodatni val izgnanstva Poljaka sa tog područja, čime je u sedam godina sveukupno raseljeno 120 000 Poljaka.&lt;ref name=&quot;Piotrowski2&quot;/&gt;  Od 1937. do 1938. deportirano je novih 20 000 Poljaka iz [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjeloruske SSR]]. U istom razdoblju je 143 810 Poljaka optuženo za različite &quot;antisovjetske aktivnosti&quot;, te ih stoga neki smatraju prvim primjerom jedne nacionalne skupine koja je proganjana u SSSR-u samo na temelju svoje etničke pripadnosti. Poljaci su činili desetinu svih žrtava '[[Velika čistka|velike čistke]]'.&lt;ref name=&quot;Piotrowski2&quot;/&gt; 

[[Datoteka:Sybiracy (deportacje 1940-1941).jpg|right|thumb|225px|Deportirane poljske obitelji ukrcavaju se na vlakove za [[Sibir]].]]
Nakon što su u rujnu 1939. [[Treći Reich]] i Sovjetski Savez međusobno podijelili [[Poljska|Poljsku]], Staljin je izdao naredbu kojom je iz sovjetskog dijela bivše Poljske velik broj ljudi mora deportirati u radne logore, od čega su 63,1 % bili etnički [[Poljaci]] a 7,4 % Židovi.&lt;ref&gt;[[#Piotrowski|Piotrowski (2007.)]], str 14&lt;/ref&gt; Obitelji političkih i ratnih zarobljenika kažnjeni su deportiranjem u Kazahstan na 10 godina, a izbjeglice u sjeverne predjele u posebne nastambe gdje su morali prisilno raditi na sjeći drva. Drugi val deportacija započeo je 13. travnja 1940., a u njemu su bile obitelji poljskih časnika koji su smaknuti, te policajaca, vlasnika tvornica, kao i članova antisovjetskih pobunjeničkih organizacija, zatim profesora, ali i obični seljaka.&lt;ref name=&quot;Dundovich79&quot;/&gt; Ova je operacija provedena noću, između 2:00 i 6:00 ujutro, premda je to bilo teško sakriti jer je na ulicama obično prethodno bilo pripremljeno na tisuće vozila, zaprežnih kola i vagona. Prema izvještajima, dva ili tri kola poslana su u svaku kuću uz nekoliko vojnika koji su pokucali na vrata nečijeg doma, pregledali pasoše, te potom odveli osobe koje su označene da moraju otići u izgnanstvo. Pojedini vojnici pomagali su ljudima da utovare svoje stvari. Osobama je dozvoljeno uzeti 100 kg po osobi, odnosno 300 kg po obitelji.&lt;ref name=&quot;Dundovich79&quot;&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 79&lt;/ref&gt; Deportacija poljskih izbjeglica koji su pobjegli na istok od ''[[Wehrmacht]]a'' odigrala se 29. srpnja 1940. Velika većina njih, oko 85%, bili su Židovi. Ironično, ova je deportacija zapravo spasila živote tih Židova jer su [[Operacija Barbarossa|nacisti izvršili invaziju ostatka Poljske 1941]].&lt;ref name=&quot;Dundovich80&quot;&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 80&lt;/ref&gt;

Sovjetske deportacije nastavljene su tijekom cijele 1941., prekinula ih je tek nacistička invazija SSSR-a, koja je dovela do evakuacije ili bijega između 8,5 i 9,5 milijuna osoba prema istoku.&lt;ref name=&quot;Schwartz&quot;/&gt; Nakon toga, SSSR je uspostavio službene odnose s poljskom vladom u izgnanstvu u [[London]]u, te su mnogi Poljaci amnestirani 12. kolovoza 1941., pušteni iz radnih kolonija, te dobili pravo naseliti se gdje god žele, izuzev zabranjenih zona i zatvorenih gradova.&lt;ref name=&quot;Dundovich81&quot;&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 81&lt;/ref&gt; Prigodom 70. obljetnice sovjetske invazije, poljski [[Institut za nacionalno sjećanje]] objavio je da je broj deportiranih poljskih građana u SSSR ipak bio niži od prethodnih procjena, te da je iznosio oko 320 000&lt;ref name=&quot;expatica&quot;&gt;{{cite web|title=Polish experts lower nation's WWII death toll|date=30. kolovoza 2009.|url=http://web.archive.org/web/20120406115752/http://www.expatica.com/de/news/german-news/Polish-experts-lower-nation_s-WWII-death-toll--_55843.html|publisher=Expatica.com|access-date=7. svibnja 2022.|archive-date=6. travnja 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120406115752/http://www.expatica.com/de/news/german-news/Polish-experts-lower-nation_s-WWII-death-toll--_55843.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; među njima je 139 000 poslano u [[Sibir]], 66 000 u suhe stepe [[Kazahstan]]a a 78 000 na daleki istok i sjeverne regije.{{sfn|Lebedeva|2007|loc=str. 28–45}} Prema popisu stanovništva iz 1989., Poljaci su bili deseta najbrojnija narodna skupina u Kazahstanu. Nakon [[raspad SSSR-a|pada SSSR-a]], značajan broj Kazahstanaca poljskog podrijetla je 1990-ih u nekoliko valova emigrirao u Poljsku.{{sfn|Iglicka|1998|loc=str. 995–1014}}

Poljska i Sovjetski Savez su razmijenili stanovništvo: Poljaci istočno od sovjetsko-poljske granice otišli su u Poljsku, dok su Ukrajinci zapadno od granice otišli u Ukrajinsku SSR. Sukladno time, pomicanjem poljske granice prema zapadu nakon 1945., velik broj Poljaka na istoku silom prilika trajno se našao izvan svoje domovine. Između 1944. i 1946. došlo je do velikog preseljenja od 1 517 982 Poljaka iz SSSR-a u poslijeratnu, zapadniju Poljsku.{{sfn|Ther|1996|loc=str. 779–805}}

=== Daleki istok: Korejci, Japanci ===
[[Datoteka:Karafuto_map.png|right|thumb|150px|Zemljovid južnog Sahalina.]]
{{glavni|Deportacija Korejaca u Sovjetskom Savezu|Invazija južnog Sahalina}}
Korejci su se, osim na [[Korejski poluotok|korejskom poluotoku]], u 19. stoljeću naselili i na području ruskog Dalekog istoka. Prilikom rusko-japanskih napetosti zbog [[Mandžurija|Mandžurije]] 1937., sovjetske su vlasti raselile oko 170 000 Korejaca u Kazahstan zbog bojazni da bi Korejci mogli postati &quot;japanski špijuni&quot;. Danas u Kazahstanu živi oko 100 000 Korejaca, većinom oko naselja [[Uzun Agach]], koji su se stopili s kazahstanskom kulturom, ali i dalje održavaju veze s [[Južna Koreja|Južnom Korejom]].&lt;ref&gt;{{cite web| publisher=UNHCR| url=http://www.unhcr.org/refworld/topic,463af2212,488edfb96e38,49749cfbc,0,,,KAZ.html| title=World Directory of Minorities and Indigenous Peoples – Kazakhstan : Koreans| accessdate=22. studenoga 2012.| year=2008}}{{Dead link|date=22. studenoga 2021. |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; U tim posebnim nastambama Korejcima je bilo zabranjeno kretati se, služiti u vojsci ili postići visoko obrazovanje. Nisu bili niti među narodima spomenutima u [[Nikita Hruščov|Hruščovljevu]] govoru 1956.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 26}}

Nakon što je Crvena armija osvojila južni [[Sahalin]] 1945., u idućih nekoliko godina je sveukupno oko 400 000 Japanaca raseljeno, protjerano ili se dobrovoljno odselilo s tog otoka, kako bi se osigurao njegov &quot;sovjetski&quot; predznak.&lt;ref name=&quot;sahalin&quot;&gt;[[#McColl &amp; Robbers|McColl &amp; Robbers (2005.)]], str. 803&lt;/ref&gt; Sovjetski Savez je anektirao i [[Kurilski otoci|Kurilske otoke]], gdje su također raseljeni domorodci. Već je 86 700 Japanaca evakuirano sa Sahalina na obližnji [[Hokkaido (prefektura)|Hokaido]] uoči sovjetske objave rata [[Japan]]u. Nakon rata, sve do kraja tog procesa srpnja 1949., SSSR je deportirao najmanje 278 000 Japanaca sa Sahalina. Ipak, nešto Japanaca i oko 43 000 Korejaca i dalje je ostalo živjeti na tom otoku. Premda su svi ti građani oduvijek naseljavali te otoke, sovjetske su vlasti to nazvale &quot;repatrijacijom&quot; Japanaca u Japan.&lt;ref name=&quot;Itoh&quot;/&gt;

===Finci===
{{glavni|Zimski rat|Deportacija ingrijskih Finaca}} 
Sovjetski Savez je 1939. izvršio invaziju na [[Finska|Finsku]]. [[Zimski rat]] je završio primirjem i sporazumom kojim Finska zadržava svoju neovisnost, ali mora predati dio svog istočnog i južnog teritorija SSSR-u. Do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], iz SSSR-a je protjerano ukupno 420 000 [[Finci|Finaca]]&lt;ref name=&quot;Vijeće Europe&quot;/&gt; iz osvojenih finskih teritorija, poglavito [[Ingrija|Ingrije]], ali i iz drugih dijelova SSSR-a uz novu finsku granicu.

Sovjetski dio [[Karelija|Karelije]] bila je meta staljinističkog terora iz nekoliko razloga, primarno zato što se nalazila uz Finsku koja je stekla neovisnost od Ruskog Carstva 1917., te zbog toga jer se tamo nalazio značajan broj Finaca i [[Karelijanci|Karelijanaca]]. Ljudski gubitci u Kareliji bili su jedni od najtežih u cijeloj državi ako se kao kriterij uzme odnos broja stanovnika te narodnosti na određenom području. {{sfn|Kostiainen|1996|loc=str. 331–342}} Prije [[Oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]] 1917., oko 130 000 osoba finskog porijekla živjelo je na ruskom teritoriju uz obalu [[finski zaljev|Finskog zaljeva]], od rijeke [[Narva (rijeka)|Narve]] na zapadu pa sve do rijeke [[Neva|Neve]] na istoku, te u regiji sjeverno od [[Sankt-Peterburg|St. Petersburga]]. Ta je brojka ostala stabilna u 1920-ima i 1930-ima, ali je tijekom i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] evidentiran ogroman pad finskog stanovništva u toj regiji, gdje ih je tijekom sovjetskog popisa stanovništva iz 1970-ih zabilježeno svega 24 000. Uzrok tome su deportacije Finaca 1930-ih i 1940-ih.{{sfn|Matley|1979|loc=str. str. 1–16}}

=== Baltik: Latvijci, Estonci, Litvanci ===
{{glavni|Sovjetska aneksija baltičkih država|Sovjetske deportacije iz Estonije|Sovjetske deportacije iz Litve|Lipanjska deportacija}}
[[Datoteka:Kardo rinktine 02.jpg|left|thumb|200px|Litavski partizani, tzv. [[Šumska braća]], još su godinama nakon 1945. pružali otpor sovjetskim snagama.]]
Sovjetski Savez je 16. lipnja 1940. predao ultimatum [[Litva|Litvi]], a 16. lipnja i [[Latvija|Latviji]] i [[Estonija|Estoniji]] te potom okupirao te baltičke države 1940.,&lt;ref&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 83&lt;/ref&gt; ali ih je 1941. zauzeo [[Treći Reich]], te potom ponovno SSSR 1944. [[Josif Staljin|Staljin]] je tijekom tog razdoblja pokrenuo ''[[sovjetizacija|sovjetizaciju]]'' Baltika putem masovne [[industrializacija|industrijalizacije]] kojom se doseljavalo rusko stanovništvo u to područje.&lt;ref name=&quot;Salmon_b1&quot;&gt;[[#HidenSalmon1994|Hiden &amp; Salmon (1994)]]. str. 126.&lt;/ref&gt; Započete su masovne deportacije kako bi se uklonio bilo kakav otpor [[kolektivizacija|kolektivizaciji]] ili potpora [[antisovjetizam|antisovjetskim]] partizanima koji su se i dalje borili protiv Sovjeta.&lt;ref name=&quot;Salmon_b2&quot;/&gt; Baltički partizani, tzv. [[Šumska braća]], godinama pružali otpor protiv Sovjeta.&lt;ref&gt;[[#Petersen|Petersen (2001)]], str. 206&lt;/ref&gt; Prvi val deportacija započeo je 1941. a glavna meta su bili zemljoposjednici, vlasnici tvornica, trgovci i drugi. Odvedeni su zajedno s obiteljima. Do srpnja 1941. tako je deportirano 25 586 osoba s područja Baltika (12 682 iz Litve, 9 236 iz Latvije te 3 668 iz Estonije).&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 165&lt;/ref&gt;

Deportacije od 1944. do 1952. bile su još masovnije od onih 1941.&lt;ref name=&quot;Salmon_b2&quot;/&gt; &quot;Proširene&quot; su kako bi obuhvatile nove skupine stanovništva: one koji su surađivali sa nacistima; tko god je (makar i prisilno) otišao raditi u Njemačku tijekom rata; svi članovi tajnih protunacističkih organizacija; baltički vojnici koji su se borili u nacionalističkim postrojbama u savezništvu s nacistima. Dio baltičkih državljana dao je potporu nacističkim antisemitskim ideologijama.&lt;ref&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 36&lt;/ref&gt; Jedan dio razloga nacističke kolaboracije ležao je u tome što je [[Treći Reich]] tvrdio da će štititi građane od Sovjeta. 

Samo u ožujku 1949., deportirano je 90 000 baltičkih državljana.&lt;ref name=&quot;heinrihs&quot;&gt;[[#Strods|Strods (2002)]], str. 1–36&lt;/ref&gt; Najdrastičniji primjer bila je Litva koja je deportacijama izgubila 37 000 državljana poslanih u Sibir u samo 48 sati.&lt;ref&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 37&lt;/ref&gt; Oko 42 000 ljudi je te iste godine prisilno raseljeno iz Latvije, uglavnom zemljoradnika koji su se pobunili protiv kolektivizacije. Cijele obitelji raseljene su  doživotno u [[Amur]], [[Irkutsk]], [[Omsk]], [[Tomsk]] i [[Novosibirsk]].&lt;ref name=&quot;Vijeće Europe&quot;/&gt; Neki su odvedeni i do 9 000 km daleko od svoje domovine. To je činilo 2 % ukupnog stanovništva te republike, od čega 10 990 djece mlađe od 16 godina. Žene i djeca činili su 73 % deportiranih.&lt;ref name=&quot;Vijeće Europe&quot;&gt;[[#Vijeće Europe|Vijeće Europe (2006)]], str. 157–158&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Iš Lietuvos į Dalstrojų.png|desno|mini|250px|Litvanci su predstavljali jedan od naroda koji su bili najdalje deportirani od svoje domovine u radne logore: i do 9 000 km od zapada prema krajnjem istoku Sovjetskog Saveza.]]
Iste je godine 29 923 osobe iz Litve i 22 326 osoba iz Estonije prisilno raseljeno u Sibir, što je predstavljalo oko 2,5 % stanovništva te republike. Prema službenim podacima, najmanje 120 000 ljudi deportirano je iz Litve. &lt;ref name=&quot;Vijeće Europe&quot;/&gt; Dana 5. rujna 1951., odredba [[Vijeće ministara SSSR-a|Vijeća ministara SSSR-a]] N 3309-1568 odredila je deportaciju [[Kulak|kulaka]] i njihovih obitelji iz Litve zbog &quot;neprijateljskih činova protiv kolhoza&quot;. Dana 1. siječnja 1952. bilo je 16 833 registriranih seljaka u posebnim nastambama koji su raseljeni iz Litve, a do srpnja broj je porastao na 18 027 osoba.&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 166&lt;/ref&gt; Sveukupno je od 1940. do 1953. iz baltičkih država prisilno raseljeno 203 590 osoba: 118 599 iz Litve, 52 541 iz Latvije te 32 540 iz Estonije. Oko 84% [[Litvanci|Litvanaca]] naseljeno je u regiji [[Irkutska oblast|Irkutska]] i [[Krasnojarski kraj|Krasnojarska]], 87% [[Latvijci|Latvijaca]] u regijama [[Omska oblast|Omska]] i [[Tomska oblast|Tomska]], a 80% Estonaca u regijama [[Novosibirska oblast|Novosibirska]] i Krasnojarska.&lt;ref name=&quot;Dundovich&quot;&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 100&lt;/ref&gt; Između 1945. i 1948. zabilježeno je 1 722 bijega doseljenika deportiranih iz Litve. Do 1. siječnja 1949., uhićeno je njih 1 070 — nekima se sudilo, drugi su vraćeni u posebne nastambe.&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 170&lt;/ref&gt;

Latvija je do kraja rata izgubila trećinu stanovništva: oko 110 000 ljudi poslano je u sovjetske logore ili ubijeno. Oko 130 000 je pobjeglo na Zapad. [[Josif Staljin|Staljin]] je također provodio izmjenu etničkog stanovništva kako bi suspregnuo nacionalizam u državama: 1940. Latvijci su činili 75 % stanovništva Latvije, no zbog kolonizacije Rusa, Latvijci su 1989. činili jedva 52 % udjela.&lt;ref&gt; [[#OESS|OESS (2001)]], str. 31&lt;/ref&gt;
	
Nove stambene zgrade bile su slabe kvalitete a ruski doseljenici dobivali su povlastice prilikom doseljavanja.&lt;ref name=&quot;Salmon_b5&quot;&gt;[[#HidenSalmon1994|Hiden &amp; Salmon (1994)]]. str. 132.&lt;/ref&gt; Estonci su prije rata činili 88 % stanovništva svoje domovine, ali su već 1970. spali na samo 60 %. Ipak, broj Litvanaca spao je za samo 4 %.&lt;ref name=&quot;Salmon_b5&quot;/&gt; Rusi doseljenici su uglavnom preuzeli političke, administrativne i rukovodeće položaje na tom području. &lt;ref name=&quot;Salmon_b10&quot;&gt;[[#HidenSalmon1994|Hiden &amp; Salmon (1994)]]. str. 139.&lt;/ref&gt;

===Besarabija i Sjeverna Bukovina: Rumunji, Moldavci, Jehovini svjedoci===
[[Datoteka:Soviet_occupation_of_Bessarabia_and_Northern_Bukovina_11.jpg|right|thumb|225px|Rumunjske [[Izbjeglica|izbjeglice]] nakon sovjetske okupacije Besarabije i Bukovine.]]
[[Datoteka:Soviet occupation of Bessarabia and Northern Bukovina 12.jpg|right|thumb|225px|Rumunjska obitelj izbjeglica iz Besarabije.]]
{{glavni|Sovjetske deportacije iz Besarabije i Sjeverne Bukovine|Operacija Sjever}}
[[Rumunji]] i drugi narodi sustavno su raseljavani iz [[Besarabija|Besarabije]], koja je također [[Sovjetska aneksija Besarabije i Sjeverne Bukovine|pala pod sovjetsku vlast 1940.]] U travnju 1941. registrirano je 5 515 obitelji (12 275 osoba) iz baltičkih država i [[Moldavija|Moldavije]] naseljenih u 14 naselja po [[Novosibirska oblast|Novosibirskoj oblasti]], što dokazuje prvi val deportacija iz [[Moldavija|Moldavije]]. Bili su to ljudi osumnjičeni za otpor sovjetsko vlasti ili iskazivanje &quot;proturevolucionarnih stavova&quot;.&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 151&lt;/ref&gt; Do rujna 1941., registrirano je 22 643 osoba deportiranih iz Moldavije u [[Kazahstan]] i [[Sibir]].&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 153&lt;/ref&gt; Godine 1944., u Moldaviji je 811 osoba odbilo vojnu službu u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]], dok je broj dezertera porastao na 4 398.&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 154&lt;/ref&gt;

U prosincu 1944. izvršena je operacija obavezne [[repatrijacija|repatrijacije]] 60 000 tzv. &quot;besarabijskih izbjeglica&quot;, osoba koji su pobjegli iz svojih domova u Besarabiji u Rumunjsku prije napredovanja Crvene armije. Pošto je SSSR sada smatrao Besarabiju i [[Sjeverna Bukovina|Sjevernu Bukovinu]] sastavnim dijelom svojeg teritorija, ovo se smatralo činom repatrijacije.&lt;ref&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 89&lt;/ref&gt;

U ožujku 1945. izvršeno je premještanje raznih naroda iz Moldavije, među njima [[Rumunji|Rumunja]], [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]]. V. V. Černjišov je izjavio da je 17 054 rumunjskih građana i 12 852 Židova sa sovjetskom i rumunjskom putovnicom živjelo u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Svi su oni preseljeni. 1946., a dodatnih 12 435 osoba raseljeno je iz Moldavije. Prema odredbi Vijeća ministara SSSR-a iz 29. siječnja 1949., biti će raseljeni &quot;članovi obitelji bandita i nacionalista&quot;.&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 156&lt;/ref&gt;

Godine 1949., oko 36 000 osoba iz Moldavije deportirano je u Sibir zbog optužbi za navodnu suradnju s nacističkim snagama u Drugom svjetskom ratu,&lt;ref name=&quot;UNHCR1996&quot;/&gt; a godine 1951. izvršena je i deportacija [[Jehovini svjedoci|Jehovinih svjedoka]] iz Moldavije. Do sredine 1952., 3 325 osoba deportirano je iz Moldavije u [[Kazahstan]].&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 160&lt;/ref&gt;

===Povolški Nijemci===
{{glavni|Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata}}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;&quot; cellspacing=&quot;5&quot;
| style=&quot;text-align: left;&quot; | Tko smo mi ruski Nijemci? Jesmi li vječni lutalice? Ne znam ni za jednu porodicu ruskih Nijemaca čiji su otac i sin rođeni u istom mjestu. Uzmite moj slučaj: moj pra-pradjed je rođen u istočnoj [[Pruska|Pruskoj]], moj pradjed u okolici Varšave, moj otac u Žitomiru [Ukrajina] a ja sam rođen u Kazahstanu. Moja su djeca rođena u Uzbekistanu a ja sad živim u Moskvi. Gdje će se roditi moja unučad? Ima li mjesta na kugli zemaljskoj gdje će ovo vječno traganje ruskih Nijemaca napokon prestati?{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 11}}
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; | — anonimni ruski Nijemac, Moskva, srpnja 1991.
|}

Autohtoni [[Povolški Nijemci]], naseljeni oko regije sjevernog [[Kavkaz]]a i [[Volga|Volge]] od 18. stoljeća{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 11}} na poziv [[Katarina II. Velika|Katarine Velike]] koja je i sama bila njemačkog podrijetla,{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 12}} također su raseljeni na Daleki istok počevši od kolovoza 1941., kako ne bi bili u mogućnosti surađivati s [[Nacionalsocijalizam|nacistima]] tijekom njihove [[Operacija Barbarossa|invazije Sovjetskog Saveza]].{{sfn|Gelb|1995|loc=str. 389–412}} Po nekim autorima, ovo je bio najveći val deportacija koji je zasjenio čak i sve ostale deportacije. Naredba za raseljavanje autohtonih Nijemaca na [[Volga|Volgi]] izdata je 26. kolovoza. 1941. te je pozvala na &quot;preseljenje svih Nijemaca iz [[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nemaca|Autonomne Republike Povolških Nijemaca]] i iz [[Saratovska oblast|Saratova]] i [[Staljingrad|Staljingrada]] koji broje 479 841 pojedinca... Bez izuzetaka, i žitelja gradova i sela&quot;.&lt;ref name=&quot;Mukhina42&quot;&gt;[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 42&lt;/ref&gt; Pojavile su se komplikacije oko osoba koje su bile u miješanom braku. Naredba je navodila da se sve obitelji u kojima je glava kuće (suprug) Nijemac moraju ukloniti, uključujući sve članove obitelji.&lt;ref name=&quot;Mukhina42&quot;/&gt; To je pak dovelo do raznih molbi nenjemačkih žena da ih vlasti &quot;oslobode stigme da su prokleti Nijemci&quot;. Razni njemački muškarci pokrenuli su i zahtjeve da im vlasti promijene narodnost na temelju braka s ruskom ženom, što je u rijetkim slučajevima odobreno.&lt;ref name=&quot;Mukhina43&quot;&gt;[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 43&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Volga German.png|225px|right|thumb|[[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nemaca|Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nijemaca]].]]
Za razliku od toga, njemačke su žene s ruskim muževima bile pošteđene deportacija. Mnoge ruske žene udate za Nijemce kasnije su se žalile kako je to bilo nepravedno jer su one morale otići živjeti u izgnanstvo.&lt;ref name=&quot;Mukhina43&quot;/&gt; Oko 1094 njemačkih žena i djece dobilo je dozvolu ostati u svojim domovima jer su im muževi i očevi bili Rusi, dok je 116 917 njemačkih žena i 178 694 njemačke djece deportirano iz regije oko rijeke [[Volga|Volge]].&lt;ref name=&quot;Mukhina43&quot;/&gt; Kao i kod većine sovjetskih uredbi i službene regulacije za deportacije zvučale su puno humanije &quot;na papiru&quot; nego u stvarnosti: osobe koje će biti deportirane trebale su dobiti dozvolu da skupe svoje stvari (do 200 kg po osobi) i predaju svoj novac rodbini prije odlaska. Odmah su dobili obavijest od službenika da uzmu dovoljno hrane za mjesec dana jer neće biti dovoljno namirnica u prvom mjesecu deportacije. Službenik koji je pratio deportirane očekivao je da dobije šest rublja dnevno za svaku osobu koju nahrani na putu do odredišta.&lt;ref name=&quot;Mukhina43&quot;/&gt; U vlaku je tijekom puta trebalo biti po sedam do osam vagona s osobnim stvarima deportiranih, te barem jedan liječnički vagon. Stvarnost je međutim često bilo potpuno drugačija od  odredbi: većina deportiranih imalo je tek par minuta da skupi svoje stvari, službenici im nisu dozvolili da nose više imovine od onoga što mogu nositi u rukama te je mnogim [[Nijemci|Nijemcima]] naređeno da ostave ostatak stvari na željezničkoj postaji. Isto tako, s obzirom na to da im nije dano dovoljno vremena za organiziranje odlaska, razni Nijemci nisu mogli brzo nabaviti dovoljno hrane za mjesec dana, te im je tako brzo ponestalo zaliha usred putovanja u vagonima. Isto tako, obitelji su razdvojene jer su žene poslane u drugim smjerovima od svojih muževa.&lt;ref name=&quot;Mukhina44&quot;&gt;[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 44&lt;/ref&gt; Usprkos ovome, između 33 516 i 64 600 njemačkih muškaraca služilo je vojni rok u Crvenoj armiji tijekom rata.&lt;ref&gt;[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 48&lt;/ref&gt; Neki su sovjetski Nijemci deportirani i nakon završetka ratnih sukoba, poput onih koji su se našli zarobljeni tijekom [[Opsada Lenjingrada|opsade Lenjingrada]], samo da bi bili deportirani nakon završetka opsade u siječnju 1944.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 11}}

[[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nijemaca]] je ukinuta. Sveukupan broj deportiranih Povolških Nijemaca je negdje između 749 614&lt;ref name=&quot;pohl5&quot;/&gt; i 843 000&lt;ref name=&quot;UNHCR1996&quot;/&gt; Kada bi se dodali i ostali sovjetski Nijemci žrtve prisilnih preseljenja, dobila bi se brojka od 1,2 milijuna izgnanih.&lt;ref name=&quot;Mukhina54&quot;&gt;[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 54&lt;/ref&gt; Nakon rata, pojedini Nijemci koji su već ranije pobjegli iz SSSR-a prevareni su da se vrate u tu državu &quot;kako bi se ponovno ujedinili sa svojom obitelji&quot;. Međutim, oni koji su poslušali često su poslani u radne logore gdje su ostali slijedećih dvadeset do dvadeset i pet godina.&lt;ref&gt;[[#Mukhina|Mukhina (2007)]], str. 49&lt;/ref&gt;

Dana 29. kolovoza 1964. izdana je uredba koja je poništila prethodne sovjetske odredbe prema sovjetskim Nijemcima, te je određeno da su optužbe protiv njih bile &quot;manjkave&quot;. Ipak, nije bio predviđen njihov povratak u svoje domove te je uredba objavljena jedino u službenom biltenu Vrhovnog sovjeta, bez ikakvog šireg publiciteta.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 14}} Tek su se nakon 1980-ih Nijemci mogli vratiti natrag u svoje krajeve, ali je većina tada već napustila državu i odselila se u Njemačku. Do 1995., oko 1 370 000 ruskih Nijemaca odselilo se u [[Njemačka|Njemačku]].&lt;ref name=&quot;UNHCR1996&quot;/&gt; Također, nakon što je Crvena armija osvojila [[Kalinjingrad]], Rusi su tamo sustavno [[Rusifikacija|doseljavani]] kako bi se osigurala čvrsta i stabilna sovjetska vlast.

===Kalmici===
{{glavni|Deportacija Kalmika 1943.}}
[[Datoteka:Kalmykia03.png|right|thumb|225px|Zemljovid [[Kalmikija|Kalmikije]].]]
[[Kalmici]] su jedina autohtona [[Mongoli|mongolska]] nacija i pripadnici [[tibetanski budizam|tibetanskog budizma]] u Europi. Početkom 17. stoljeća, emigrirali su iz zapadne [[Mongolija|Mongolije]] prema obalama [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]].&lt;ref&gt;[[#Richardson|Richardson (2010)]], str. 441&lt;/ref&gt; Dana 28. prosinca 1943., u 6:00 ujutro, po tri časnika [[NKVD|NKVD-a]] istovremeno su ulazila u svaku kuću Kalmika i pročitali izjavu Vrhovnog Sovjeta, prema kojoj se svi Kalmici moraju premjestiti u Sibir jer su &quot;izdajnici&quot;, dok se [[Kalmička Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] ukida. Ovu operaciju je izvršio general [[Ivan Serov]], zamjenik [[Berija, Lavrentij|Lavrentija Berije]].&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 57&lt;/ref&gt;

Kalmici su optuženi da su se pridružili nacističkim jedinicama kako bi se borili protiv [[Crvena armija|Crvene armije]] i predavali stoku iz [[Kolhoz|kolhoza]] njemačkoj strani. Ideju o deportaciji cjelokupne nacije Kalmika iznio je Berija, koji je nekoliko puta Staljinu govorio o &quot;nepouzdanosti&quot; te nacije. Kada su se tog jutra probudili, Kalmici su vidjeli da su im domovi okruženi vojnicima sa strojnicama, te da imaju 12 sati da pokupe sve svoje stvari.&lt;ref name=&quot;Bugai58&quot;&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 58–59&lt;/ref&gt; Svaki stanovnik je smatran uhićenim, te je ukrcan u kamione bez obzira radilo se o novorođenčadi, ženama ili starcima. Kamioni su ih potom odveli do obližnje željezničke postaje, gdje su ukrcani u vagone i odvezeni na tisuću kilometara dugačak put prema istoku ([[Altaj]], [[Krasnojarski kraj]], [[Omsk]], [[Novosibirsk]]).&lt;ref name=&quot;Bugai58&quot;/&gt; Upute za raseljavanje bile su sljedeće:
#kalmičke žene, udane sa osobe druge nacionalnosti, izuzete su od deportacije
#ruske žene, udane za Kalmike, su podložne deportaciji
#odsutni članovi obitelji (poslovno putovanje, izlet, itd.) moraju se registrirati te su podložni deportaciji kada budu pronađeni.&lt;ref name=&quot;Bugai60&quot;&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 60–61&lt;/ref&gt;

Određeno je da jedan operativac [[NKVD|NKVD-a]] i dva vojnika NKVD-a moraju istodobno premjestiti tri obitelji. Prema uputama, svakoj je obitelji bilo dozvoljeno ponijeti nešto hrane i poljoprivrednog alata, do 100 kg po članu obitelji, ali ne više od 500 kg po jednoj obitelji. Imovina 3-4 obitelji išla je jednim kamionom, kao i žene s djecom. Svaka kolona morala je prevoziti najmanje 2000 osoba.&lt;ref name=&quot;Bugai60&quot;/&gt; Sveukupno je 10 000 vojnika poslano u Kalmikiju s ciljem deportiranja oko 93 000 Kalmika.&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 63&lt;/ref&gt; Prema podacima jedne od četiri regije gdje su Kalmici premješteni, [[Altajski kraj|Altajskog kraja]],  290 do 478 osoba preminulo je tijekom putovanja od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]], upale i distrofije.&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 64&lt;/ref&gt; Prema procjenama, i do jedne trećine cjelokupne narodnosti Kalmika preminulo je te zime tijekom prisilnog raseljavanja.&lt;ref&gt;[[#Chetyrova|Chetyrova (2011)]], str. 17&lt;/ref&gt;

=== Krimski Tatari, Grci, Armenci, Bugari===
{{glavni|Deportacija krimskih Tatara|Grčka operacija NKVD-a}}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;&quot; cellspacing=&quot;5&quot;
| style=&quot;text-align: left;&quot; | U 3:00 ujutro, dok su djeca još spavala, pojavili su se vojnici i zahtijevali da se okupimo i otiđemo od doma za pet minuta. Nije nam dozvoljeno ponijeti nikakvu hranu sa sobom. Tako su neugodno postupali sa nama da smo mislili da će nas strijeljati vani. Nakon što smo udaljeni iz sela, držali su nas 24 sata bez hrane. Bili smo gladni ali nam nije dozvoljeno da odemo negdje nešto pojesti. Djeca su stalno plakala. Moj se suprug borio na fronti, a ja sam imala troje djece.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 33}}
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; | — anonimna krimskotatarska žena, deportirana 1944.
|}
[[Krimski Tatari]] imali su svoju državu [[Krimski Kanat|Krimski kanat]], sve dok Krim nije anektiralo [[Rusko Carstvo]] 1783. Tatari su bili izrazito neskloni carskom vladavinom, te su svojom voljom napuštali Krim u nekoliko valova iseljavanja. Kao posljedica toga, Tatari su postali manjina te je njihov udio u stanovništvu tog poluotoka smanjen na samo 34,1% do 1897. Istodobno, Moskva je to područje naseljavala Rusima, Ukrajincima i drugim slavenskim narodima. Ova su naseljavanja nastavljena i tijekom sovjetske vladavine.&lt;ref&gt;[[#Vardys|Vardys (1971)]], str. 101&lt;/ref&gt; Tijekom nacističke okupacije Krima, dio Tatara je to vidio kao priliku da nakon 160 godina opet stekne neovisnost od ruske vladavine. Oko 10 % krimskih Tatara služilo je u nacističkim postrojbama. Tatarsko vijeće čak je organiziralo masovne pokolje Rusa u Krimu, u kojem je na desetke tisuća pripadnika tog naroda ubijeno. Iz tog je razloga nakon rata Tatarima nametnuta kolektivna krivnja te su masovno deportirani u [[Uzbekistan]].&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-19815852| author=Robin Banerji| title=Crimea's Tatars: A fragile revival| publisher=BBC World Service| accessdate=}}&lt;/ref&gt; Usprkos tome, zanemareno je da se 25 033 krimskih Tatara borilo zajedno s Crvenom armijom.&lt;ref name=&quot;buckley209&quot;/&gt; Procjenjuje se da je najmanje 183 155 krimskih Tatara deportirano iz Krima.&lt;ref name=&quot;pohl5&quot;/&gt; 

Dana 4. srpnja 1944. NKVD je objavio da je raseljavanje dovršeno.&lt;ref&gt;[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 115&lt;/ref&gt; Međutim, nakon toga je NKVD saznao da je jedna jedinica zaboravila deportirati stanovništvo uz [[plićak Arabat]] te da je nekoliko krimskih Tatara i dalje tamo ostalo živjeti. Budući da je [[Josif Staljin|Staljin]] već obaviješten da je svaki krimski Tatar već deportiran s Krima, NKVD je žurno otišao u Arabat i pokupio seljake. Međutim, umjesto da organizira dodatni prijevoz vlakom, NKVD ih je žurno ukrcao u teretni čamac, koji je isplovio u [[Azovsko more]] i 20. srpnja namjerno potopljen zajedno sa stotinama krimskotatarskih civila u njemu.{{sfn|Forczyk|2014|loc=str. 114}}

Od tog dana na Krimu službeno nema više nijednog krimskog Tatara. Deportacije su obuhvatile svaku osobu krimskotatarskog podrijetla, bez obzira bili oni djeca, žene, starci, pa čak i pripadnici komunističke partije ili Crvene armije. Tog ljeta, s Krima je deportirano i 9620 krimskih [[Armenci|Armenaca]], 12 420 [[Bugari|Bugara]] i 15 040 [[Pontski Grci|Grka]]. Svi su kolektivno proglašeni izdajicama i desetljećima bili &quot;građani drugog reda&quot; u SSSR-u.{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94}} U međuratnom razdoblju, pontski Grci doživjeli su mali kulturni preporod i čak tražili autonomiju unutar SSSR-a. Međutim, od [[1930-ih]] postali su žrtve [[Staljinizam|staljinizma]] i [[Rusifikacija|rusifikacije]], te je i do 50 000 pripadnika tog naroda preminulo. Grci su također deportirani u Središnju Aziju. Kasnije, samo ih se dio vratio do obala Crnog mora.&lt;ref&gt;[[#Agtzidis|Agtzidis (1991)]], str. 372–381&lt;/ref&gt; [[Sovjetska propaganda]] pokušavala je zataškati ovo raseljavanje, te tvrdila da su se krimski Tatari &quot;odlučili odseliti dobrovoljno u središnju Aziju&quot;.&lt;ref&gt;[[#Williams|Williams (2001)]], str. 401&lt;/ref&gt;

Smrtnost krimskih Tatara u tim godinama izgnanstva predmet je rasprava: procjene navode da je mortalitet unutar te etničke skupine bio između 20% i 40%. Počevši od 1989., oko 260 000 Tatara vratilo se u Krim, gdje su 2004. činili 12 % stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3724881.stm| author=BBC News| title=Crimean Tatars recall mass exile| publisher=bbc.co.uk| date=18. svibnja 2004.| accessdate=}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj neki karakteriziraju kao &quot;[[etnocid]]&quot;, odnosno namjerno brisanje identiteta i kulture neke nacije.&lt;ref&gt;[[#Williams2002|Williams (2002)]], str. 357-373&lt;/ref&gt; Tatari ovaj događaj zovu '''Sürgünlik'''. Dana 12. studenoga 2015. parlament [[Ukrajina|Ukrajine]] usvojio je rezoluciju kojom je ovaj događaj priznao kao genocid te 18. srpnja proglasio &quot;danom sjećanja na žrtve genocida krimskih Tatara&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ukraine's Parliament Recognizes 1944 'Genocide' Of Crimean Tatars|date=21. siječnja 2016.|url=http://www.rferl.org/content/ukraine-tatar-deportation-parliament-genocide/27360343.html|publisher=[[Radio Slobodna Europa]]}}&lt;/ref&gt;

===Kavkaz: Čečeni, Inguši, Balkari, mešketski Turci, Karačajci===
{{glavni|Operacija Čečevica}}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;&quot; cellspacing=&quot;5&quot;
| style=&quot;text-align: left;&quot; | Sve su nas skupili i ugurali u obližnju kolektivnu farmu, i tamo smo proveli noć. Nisu nam dopustili provesti našu zadnju noć u našem domu. A naše krave su nas zvale. Natjerali su nas da ih ostavimo. Bilo je kao da su plakale, kao da je to bio njihov način kako su govorili zbogom.&lt;ref name=&quot;deportation&quot;&gt;{{cite web | title =Remembering Stalin's deporations | author=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3509933.stm| publisher =bbc.co.uk |date = 23. veljače 2004| accessdate=}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; | — Žulpa, koja je sa 10 godina deportirana iz [[Šatoj]]a, [[Čečenija|Čečenije]] 1944.
|}
[[Čečeni]] su dugo vremena bili poznati po svojoj buntovnosti protiv vladavine ruskog cara, a kasnije i sovjetskog režima, što je 1940. kulminiralo [[Ustanak Hasana Israilova|ustankom Hasana Israilova]]. Premda se 17 037 Čečena borilo s Crvenom armijom protiv [[Sile Osovine|Sila Osovine]],&lt;ref name=&quot;buckley209&quot;&gt;[[#Buckley|Buckley, Ruble &amp; Hofmann (2008)]], str. 209&lt;/ref&gt; cjelokupna je nacija optužena za suradnju s nacistima te [[Operacija Čečevica|raseljeni iz svoje domovine veljače 1944.]] [[Čečeno-Ingušetija|Čečensko-inguška autonomna republika]] je ukinuta.&lt;ref name=&quot;Brauer&quot;&gt;[[#Brauer|Brauer (2002)]], str. 387&lt;/ref&gt; Vojska je cijele obitelji ukrcavala u kamione. Potom su putovali 19 ili 20 dana po zimi, u krcatom vlaku, bez grijanja, a samo bi povremeno dobivali hranu.&lt;ref name=&quot;Brauer&quot;/&gt; U većini slučajeva, ljudi nisu niti znali da će biti raseljeni, niti gdje će biti točno odvedeni, te nisu stoga ni imali vremena pripremiti ili prilagoditi se novoj sredini.&lt;ref name=&quot;deportation&quot;/&gt; NKVD-ovi postupci bili su standardni: naoružani agenti opkolili bi selo, dali obiteljima 15-20 minuta da se pakira, ukrcali ih na kamione odakle bi bili odvezeni do obližnje željezničke postaje gdje su ukrcani u vagone za stoku odakle su odvezeni u središnju Aziju. Sveukupno je između listopada 1943. i ožujka 1944. tako deložirano oko 700 000 osoba s [[Kavkaz]]a.&lt;ref&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 30&lt;/ref&gt; Ipak, pojedini su sovjetski zapovjednici poštivali čečenske vojnike te su čak slali lažne izvještaje vlastima kako bi ih spasili od deportacija.&lt;ref name=&quot;deportation&quot;/&gt; Postoje navodi da je jedan vod NKVD-a zaključio da je preteško doći kamionima do jednog zabačenog čečenskog sela na planini kako bi ih deportirali, te je stoga naredio da se 700 seljaka jednostavno živo zapali u štali. Ruski izvori žestoko osporavaju ovaj događaj (→[[Masakr u Hajbahu]]).&lt;ref name=&quot;deportation&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Russia bans ‘historically false’ WWII movie|date=28. svibnja 2014.|url=http://www.chinadailyasia.com/news/2014-05/28/content_15137352.html|publisher=China Daily Asia}}&lt;/ref&gt; Deportacija Čečena i [[Inguši|Inguša]] završena je za samo par dana. Započela je 23. veljače 1944., a Berija je već 29. veljače poslao Staljinu telegram u kojem ga obavještava da je već 478 489 osoba deložirano i ukrcano u 180 vlaka, uključujući 91 250 Ignuša.&lt;ref&gt;[[#Tishkov|Tishkov (2004)]], str. 25&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Operation_Lentil_(Caucasus).svg|right|thumb|225px|Zemljovid pravaca raseljavanja naroda sa sjevernog Kavkaza po SSSR-u.]]
Čečeni su odvezeni u [[Akmolinska oblast|Akmolinsku oblast]], gdje su činili jednu od najvećih deportiranih skupina. Godine 1946., ljudi u izgnanstvu činili su gotovo četvrtinu cjelokupnog mjesnog stanovništva: 136 625 od 508 000. Većinom su poslani u poljoprivredne radne logore.&lt;ref&gt;[[#Pohl2002|Pohl (2002)]], str. 401&lt;/ref&gt; Prilikom dolaska do destinacija, osobe su raspoređene na rad po kolektivnim i državnim farmama. NKVD-ovi zapovjednici imali su izravnu kontrolu nad stotinama tisuća ljudi koji nisu imali nikakva prava. Svi radno sposobni morali su raditi za kupone za hranu, te im je bilo zabranjeno hodati više od tri kilometara od njihovog prebivališta. Tko god bi prekršio pravila, bio bi osuđen na 20 godina robije. Glad i epidemije bolesti doveli su do velikih patnji za Čečene.&lt;ref&gt;[[#Tishkov|Tishkov (2004)]], str. 27&lt;/ref&gt; Odredba Moskve iz 26. studenoga 1948. osudila je Čečene i druge narode Kavkaza na trajno izgnanstvo.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 23}} Doseljenici nisu imali ni osnovni stambeni smještaj, niti po zimi niti po ljeti. Mnogi su se Čečeni pobunili protiv vlasti, te je tako samo u [[Krasnojarski kraj|Krasnojarsku]] njih 4000 poslano u kažnjeničke logore. U listopadu 1954. izbila je pobuna u mjestu 521, te su neki uspjeli pobjeći iz tog logora.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 23}} Čečenski gerilci, koji su se skrivali po kavkaskim planinama,  ovom su deportacijom odsiječeni od svoje etničke baze koja ih je snabdijevala, te su tako lako svladani od sovjetskih vlasti.&lt;ref&gt;[[#Burds|Burds (2007)]], str. 267–314&lt;/ref&gt;

Broj ukupno raseljenih Čečena procjenjuje se na 387 229.&lt;ref name=&quot;pohl5&quot;/&gt; Ukupno je 11 711 obitelji Karačajaca i 89 901 obitelj Čečena i Inguša stiglo u Kazahstan, od čega je 14 460 obitelji razdvojeno usred deportacija.&lt;ref&gt;[[#Buckley|Buckley, Ruble &amp; Hofmann (2008)]], str. 208&lt;/ref&gt; Živjeli su u izgnanstvu 13 godina, sve do procesa &quot;[[destaljinizacija|destaljinizacije]]&quot; i obnove čečensko-inguške autonomne republike 9.siječnja 1957.&lt;ref name=&quot;Brauer&quot;/&gt; Većina Čečena odlučila se  vratiti svojoj domovini na sjevernom Kavkazu, ali je dio ostao u Kazahstanu, gdje ih je 2000. bilo oko 100 000.&lt;ref name=&quot;Brauer&quot;/&gt; Čak i oni Čečeni koji su se vratili u Kavkaz, pronašli su druge narode u svojim domovima, zbog čega su morali dijeliti svoje kuće s došljacima. Dok je trajao [[prvi čečenski rat]], čečensko je izaslanstvo tijekom pregovora u [[Vladikavkaz]]u 1994. stalno podsjećalo onu rusku o masovnim deportacijama Čečena.&lt;ref&gt;[[#Tishkov|Tishkov (2004)]], str. 26&lt;/ref&gt; 

Sa sjevernog Kavkaza raseljeni su 1944. i drugi narodi: [[mešketski Turci]], [[Balkari]]{{sfn|Pohl|1997|loc=str. 81–85}} i [[Karačajci]].{{sfn|Grannesa|1991|loc=55–68}} Za razliku od ostalih deportiranih naroda Inguši su se istaknuli  po tome što su na proljeće 1945. pokrenuli pobunu u mjestu [[Borovoe]] u Kazahstanu, koju sue krvavo ugušile sovjetske vlasti.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 47}} Čak i nakon rehabilitacije, Inguši su 16. siječnja 1973. pokrenuli prosvjede u [[Grozni|Groznom]], jer njihova zemlja koja je pripojena [[Sjeverna Osetija-Alanija|Sjevernoj Osetiji]] nije vraćena njihovoj republici.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 48}} Oko 115 000 mešketskih Turaka deportirano je 15. studenoga 1944. iz [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijske SSR]] zbog sumnji da imaju veze s &quot;agentima Turske&quot;.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 51}} Bili su zadnji narod koji je deportiran tijekom Drugog svjetskog rata od sovjetskih vlasti, iako nisu nikada ni optuženi za kolaboraciju s nacistima.{{sfn|Wimbush|Wixman|1975|loc=str. 320–340}} Mešketski Turci podrijetlom su [[Gruzija|gruzijski]]&lt;nowiki/&gt;muslimani koji su 1829. odbili preseliti se u [[Osmansko Carstvo]] nakon što je [[Sporazum u Jedrenama]] taj teritorij dodijelio Ruskom Carstvu. No ti su muslimani  možda sami Gruzijci koji su prešli na islam nakon dva stoljeća osmanske vladavine tim područjem. Sovjetske su ih vlasti klasificirale kao &quot;Turke&quot;, pa od 1930-ih kao &quot;[[Azeri|Azerbajdžance]]&quot; samo da bi opet postali &quot;Turci&quot; tijekom deportacije, jer se Staljin bojao da bi mogli postati &quot;[[peta kolona]]&quot; uz sovjetsku granicu.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 52–53}} NKVD-u je alocirano 34 milijuna [[Rublja|rublja]] za izvršenje ove operacije protiv mešketskih Turaka.&lt;ref&gt;[[#Marie|Marie (1995)]], str. 111&lt;/ref&gt; Uz njih, raseljeno je i 8694 [[Kurdi|Kurda]].&lt;ref&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 86&lt;/ref&gt;

===Azerbajdžanci===
Sovjetska vlada duže je vrijeme negativno gledala na islamske [[Azeri|Azere]] koji su živjeli u [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenskoj SSR]]. Zbog blizine granice s Turskom, [[Josif Staljin|Staljin]] ih je smatrao potencijalnim &quot;[[Peta kolona|petokolonašima]]&quot;. Već je u siječnju 1944. izgnano 608 kurdskih i azerbajdžanskih obitelji koji su živjeli u [[Tbilisi|Tbilisiju]], Staljinovoj rodnoj državi [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruziji]], a raseljeni su unutar iste SSR u regije [[Tsalka]], [[Borčalu]] i [[Kazajaz]].(sveukupno 3240 osoba)&lt;ref name=&quot;Dundovich85&quot;/&gt; Dana 10. ožujka 1948. [[Vijeće ministara SSSR-a]] usvojilo je puno dalekosežniju rezoluciju imena &quot;''Planirane mjere za preseljenje radnika kolektivnih farmi i drugih Azerbajdžanaca iz Armenske SSR u Kursko-araksinsku niziju.''&quot; Prema ovom planu, &quot;dobrovoljno&quot; je raseljeno 100 000 Azera iz Armenske SSR u [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžansku SSR]], dok su njihovu zemlju i domove dobili Armenski doseljenici. Ova prisilna emigracija odigrala se u tri faze: 10 000 raseljenih 1948., novih 40 000 osoba 1949. te konačno 50 000 do 1950.&lt;ref name=&quot;Saparov&quot;&gt;[[#Saparov|Saparov (2003)]], str. 179–198&lt;/ref&gt;

===Basmači===
Manje deportacije nastavljene su i u 1950-ima. Tako je u ožujku 1951. deportirano 2795 [[Basmači|Basmača]] zajedno sa njihovim obiteljima iz Tadžikistana u [[Kokšetau]] u Kazahstan.&lt;ref name=&quot;Dundovich102&quot;/&gt;

== Kraj raseljavanja, rehabilitacija i povratak nekih naroda ==
{{Dvostruka slika|desno|Bundesarchiv_Bild_183-B0628-0015-035,_Nikita_S._Chruschtschow.jpg|150|RIAN_archive_359290_Mikhail_Gorbachev.jpg|135|Novi sovjetski vođe [[Nikita Hruščov]] (lijevo) i [[Mihail Gorbačov]] (desno) su u 1950-ima i 1980-ima preokrenuli većinu sovjetskih deportacija.}}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;&quot; cellspacing=&quot;5&quot;
| style=&quot;text-align: left;&quot; | ...Nijedan čovjek zdravog razuma ne može shvatiti kako je moguće smatrati cijele narode odgovorne za neprijateljske aktivnosti pojedinaca, uključujući žene, djecu, starije, komuniste i [[Komsomol|komsomoliste]], i koristiti takvu masovnu represiju protiv njih.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 23}}
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; | — Nikita Hruščov, 25. 2. 1956.
|}
Nakon Staljinove smrti, novi sovjetski predsjednik [[Nikita Hruščov]] je 1956. održao tajni govor kojim je osudio razne Staljinove zločine, uključujući i masovna raseljavanja cijelih naroda s njihovih ognjišta kao vrstu kršenja [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinovih]] načela, čak šaljivo dodavši da su Ukrajinci izbjegli takvu sudbinu &quot;samo zato što ih je bilo previše, pa nije bilo dovoljno mjesta gdje bi ih se moglo deportirati&quot;.&lt;ref&gt;[[#Čubarov|Čubarov (2001.)]], str. 136&lt;/ref&gt; Osporio je stari izgovor prema kojem su ti narodi deportirani iz straha od suradnje s nacistima jer se većina deportacija odigrala nakon što je SSSR već ionako počela pobjeđivati u Drugom svjetskom ratu.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 65}} Njegova je vlada preokrenula većinu deportacija, te su se razni narodi počeli vraćati svojim domovima. Međutim, povratnici su naišli na razne prepreke jer sovjetske vlasti nisu organizirale ili regulirale povratničke migracije. Tako je od 1956. slijedeće četiri godine zabilježeno masovno doseljavanje oko 500 000 Čečena u okrugu Grozni, čime se tamošnje stanovništvo udvostručilo. Budući da su se već drugi narodi tamo doselili, zabilježeni su neredi protiv čečenskih povratnika koji su čak uključivali parole protiv Hruščova.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 24}} Ipak, tri su naroda (krimski Tatari, sovjetski Nijemci, mešketski Turci) i dalje imali izričitu zabranu vratiti se svojim domovima. To je dovelo do političkog pritiska kojeg su sovjetske vlasti suzbijale: godine 1967. je tako krimskotatarskog disidenta Femija Alieva ubila sovjetska policija u Kirgistanu, što je potaknulo prosvjede pripadnika njegovog naroda.{{sfn|De Boer|Driessen|Verhaar|1982|loc=str. 14}} Tek nakon 1989., kada je novi sovjetski poglavar [[Mihail Gorbačov]] pokrenuo dalekosežne društvene promjene SSSR-a, i krimski Tatari i sovjetski Nijemci dobili su dozvolu masovno se vratiti svojim ognjištima. Godine 1987. krimskotatarski aktivisti organizirali su prosvjed u središtu Moskve u blizini Kremlja,{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 37}} što je nagnalo Gorbačova da osnuje komisiju o stanju krimskih Tatara. Iako je prvi zaključak komisije, koju je vodio tvrdolinijaš [[Andrej Gromyko|Andrej Gromiko]], bio da &quot;nema temelja za obnovu autonomije i povratka krimskih Tatara na Krim&quot;, Gorbačov je naredio drugu komisiju koja je preporučila obnovu autonomije tog naroda.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 38}}

Mešketski Turci, pak, nisu dobili dozvolu vratiti se nakon 1956. Pokušali su svojevoljno vratiti se u Gruzijsku SSR iz Uzbečke SSR, samo da bi ih vlasti ponovno deportirale. Vrhovni sovjet izdao je odredbu 1968. kojom je mešketske Turke nazvao &quot;građanima SSSR-a koji su nekada živjeli u Gruzijskoj SSR...&quot;, što je shvaćeno kao trajno izgnanstvo.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 53}} Izmijenjena etnička struktura sa značajnim brojem doseljenih Rusa  postala je problem nakon [[Raspad SSSR|raspada SSSR-a]], pogotovo u Gruziji, baltičkim državama i [[Čečenija|Čečeniji]]. Neovisna Gruzija je, primjerice, u 1990-ima odbila dati dozvolu mešketskim Turcima na masovni povratak u regiju uz Tursku. Time su ovi osuđeni na trajno izgnanstvo u [[Kazahstan|Kazahstanu]] i [[Uzbekistan|Uzbekistanu]].{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 54}}

[[Datoteka:Freedom square illuminated in memory of March deportations (Tallinn, Estonia) (18108703995).jpg|left|thumb|225px|Svijeće u [[Talin]]u u Estoniji povodom sjećanja na obljetnicu žrtava deportacija.]]
Litva je u 1990-ima izglasala ''Zakon o odšteti'' s posebnim člankom 3 koji se trebao brinuti o žrtvama sovjetskih deportacija i njihovih potomaka. Predviđao je &quot;pomoć osobama koje su deportirane iz okupiranih baltičkih država i njihovim potomcima u povratku u svoje zemlje u skladu s posebnim programima repatrijacije i odštete&quot;. Članak je predviđao stvaranje fonda za povratak deportiranih osoba, te pozvao Rusku Federaciju da alocira sredstva u fond radi tog cilja. Fond je osnovan 8. studenoga 2000. Latvija je procijenila da je šteta nastala od sovjetske okupacije oko 800 milijardi $. Ruska Federacija nije htjela sudjelovati u ovom zakonu.{{sfn|Ziemele|2003|loc=str. 160, 162}} Deklaracija br. 193. [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] iz siječnja 1996. postala je prvi i zasad jedini dokument u kojem se Ruska Federacija obvezala na barem nekakav oblik odštete deportiranim osobama. Ipak, ova je deklaracija ostala mrtvo slovo na papiru i Moskva do danas nije pokrenula nikakve mehanizme pomoći deportiranim osobama.{{sfn|Pettai|Pettai|2014|loc=str. 290}}

Iako je 21. travnja 2014. Ruska Federacija objavila odredbu &quot;O mjerama rehabilitacije Armenaca, Bugara, krimskih Tatara i Nijemaca i državne potpore za njihovu obnovu i razvoj&quot;, u praksi je od 2014. ta država postupala s krimskim Tatarima sa puno manje brige, te ju je 2016. [[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] upozorio na &quot;zastrašivanje, zlostavljanje i uhićenja&quot; krimskotatarskih aktivista, često pod sumnjivim optužbama.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Press briefing notes on Crimean Tatars|url=http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=19970&amp;LangID=E|author=Rupert Colville|year=17. svibnja 2016.|ref=harv}}&lt;/ref&gt; Posljedice ovih deportacija osjećaju se i danas, te doprinose međuetničkim napetostima i uzrokuju teritorijalne sporove.{{sfn|Tolz|1993|loc=str. 161–179}} 

Estonija svakog 25. ožujka organizira komemoracije povodom obljetnice sovjetskih deportacija iz te države ožujka 1949., kako bi odala počast žrtvama.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Estonia to mark 66th anniversary of largest Soviet deportation|date=24. ožujka 2015.|url=http://news.postimees.ee/3133171/estonia-to-mark-66th-anniversary-of-largest-soviet-deportation|publisher=postimees.ee}}&lt;/ref&gt; Litva također obilježava godišnjicu deložacije svojih građana 14. lipnja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Lithuania marks Mourning and Hope Day commemorating Soviet mass deportations|url=http://www.15min.lt/en/article/in-lithuania/lithuania-marks-mourning-and-hope-day-commemorating-soviet-mass-deportations-525-226278|year=14. lipnja 2012.|publisher=15min.lt}}&lt;/ref&gt; Moldova je 2013. podigla &quot;spomenik žrtvama staljinističke represije&quot; u [[Kišinjev]]u. Isto tako je osnovala &quot;Udrugu bivših deportiranih i političkih zarobljenika&quot; (''Asociaţia foştilor deportaţi şi deţinuţi politici''). Godine 2014. preko 9000 članova udruge dobilo je po 700 [[Moldavski lej|leja]] kao oblik odštete povodom 65. godišnjice deportacija koje se se zbile 6. srpnja 1949.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Deportees and political detainees to get by 700 lei|url=http://trm.md/en/social/700-de-lei-pentru-deportati-si-detinuti-politici/|publisher=Teleradio Moldova|date=26. lipnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

U srpnju 2012., 1800 pripadnika Kalmika zatražilo je odštetu od vlade u [[Kremlj|Kremlju]] jer su njihove obitelji  prije 60 godina bile žrtve deportacije.&lt;ref&gt;{{cite web| author=Jennifer Rankin| url=http://www.themoscowtimes.com/news/article/kalmyk-victims-of-stalins-deportations-seek-compensation/462525.html| title=Kalmyk Victims of Stalin's Deportations Seek Compensation| date=24. srpnja 2012.| publisher=Moscow Times| accessdate=23. studenoga 2012.}}&lt;/ref&gt;

==Suđenja==
Nekoliko je osoba osuđeno zbog deportacija tijekom sovjetskog razdoblja u [[Latvija|Latviji]] i Estoniji. U Latviji, najznačajnije je bilo suđenje 87-godišnjem [[Alfons Noviks|Alfonsu Noviksu]], šefu NVKD-ovog latvijskog odjela od 1940. do 1953., zbog optužbe za [[genocid]] jer je deportirao oko 60 000 osoba. Premda je tvrdio da je &quot;samo slijedio naredbe&quot;, 1995. osuđen je na [[doživotni zatvor]].{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236. – 237.}} 84-godišnji Mihail Farbtukh, bivši NKVD-ov agent koji je skupljao &quot;informacije o potencijalnim neprijateljima države&quot; koji će biti deportirani, osuđen je na 7 godina zatvora.{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236. – 237.}}

Godine 2001., 80-godišnji [[Nikolaj Tes]] osuđen je za [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] zbog potpisivanja naredbe za deportaciju 138 osoba u dobi od 5 mjeseci do 80 godina. Budući da je imao rusko državljanstvo, [[Ruska Federacija]] kritizirala je Latviju zbog pokretanja sudskog postupka protiv &quot;bespomoćnog ratnog veterana&quot; koji se &quot;ne može držati odgovornim za djela koja se nisu smatrala ilegalnima pod sovjetskim zakonom&quot;.{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236–237}}

U Estoniji, prva presuda za sovjetske deportacije odigrala se 1999. kada su dva oficira NKVD-a, 78-godišnji Johannes Klaassepp i 80-godišnji Vasilij Beskov, osuđeni na po 8 godina zatvora svaki zbog deportacija iz  1949. godine, najprije 23, a zatim još 210 osoba. I 79-godišnji NKVD-ov agent Mihail Neverovski osuđen je 1999. na četiri godine, a 81-godišnji Jurij Karpov na osam godina.{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236–237}} Optužen je i [[Arnold Meri]], i to za genocid, jer je naredio deportaciju 251 estonskog civila u sibirske logore.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7410644.stm|publisher=BBC News|title=Estonia tries Soviet war figure| date=20. svibnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Ipak, preminuo je 2009. u 89. godini prije presude.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7978111.stm|publisher=BBC News|title=Estonian war figure laid to rest| date=2. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

==Filmovi==
Nekoliko filmova bavilo se temom sovjetskih deportacija. Prvi snimljeni film o deportacijama Estonaca iz 1949. bio je [[art film]] ''[[Äratus]]'' kojeg je 1989. režirao [[Jüri Sillart]]. Litavski redatelj [[Audrius Juzėnas]] režirao je film ''[[The Excursionist]]'' iz 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Lithuanian film about Soviet deportations wins prestigious Russian award|date=2. travnja 2014.|url=http://www.lithuaniatribune.com/66165/lithuanian-film-about-soviet-deportations-wins-prestigious-russian-award-201466165/|publisher=lithuaniatribune.com|access-date=23. veljače 2016.|archivedate=30. srpnja 2016.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160730044624/http://lithuaniatribune.com/66165/lithuanian-film-about-soviet-deportations-wins-prestigious-russian-award-201466165/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Estonski redatelj [[Martti Helde]] režirao je 2014. film ''[[Risttuules]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|title=In the Crosswind: a frozen portrait of Soviet horror|author= Laurence Boyce|date=3. listopada 2014.|url=http://cineuropa.org/nw.aspx?t=newsdetail&amp;l=en&amp;did=264237| publisher=cineeuropa.org}}&lt;/ref&gt; Poljski autor Jagna Wright režirao je 2000. dokumentarac ''A Forgotten Odyssey - The Untold Story of 1,700,000 Poles Deported to Siberia in 1940''. Poljski redatelj [[Janusz Zaorski]] režirao je 2013. cjelovečernji film ''[[Syberiada Polska]]'' o deportiranim Poljacima u Sibiru.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Poland's first feature film on families deported to Siberia|publisher=The Siberian Times |date=2. ožujka 2013.|url=http://siberiantimes.com/home/sent-to-siberia/polands-first-feature-film-on-families-deported-to-siberia/}}&lt;/ref&gt;

Latvijski autor [[Viestur Kairiss]] režirao je 2015. film ''[[The Chronicles of Melanie]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Remembering 1941: how the Baltic states are confronting their deportation trauma on film|date=27. srpnja 2015.|url=http://calvertjournal.com/articles/show/4159/deportation-films-soviet-baltic-states|publisher=The Calvert Journal}}&lt;/ref&gt; Hussein Erkenov, [[Karačajci|karačajski]] autor, režirao je 2013. film ''[[Prikazano Zabyt]]'' o deportacijama Čečena 1944.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Controversy Emerges Insides Russia Over Chechen Film Depicting 1944 Deportations|url=http://www.jamestown.org/single/?tx_ttnews%5Btt_news%5D=42531&amp;no_cache=1#.VsxuaX3NzIU|date=20. lipnja 2014.| publisher=jamestown.org|author=Mairbek Vatchagaev}}&lt;/ref&gt;

== Broj deportiranih i umrlih ==
[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_101I-146-1542-10A,_Russland-Mitte,_Zivilisten_vor_G%C3%BCterwagen.jpg|right|thumb|225px|Ukrcavanje civila u sovjetske vagone 1942.]]
Slijedi najmanji broj prisilno raseljenih i razmještenih ljudi po Sovjetskom Savezu od 1930-ih do 1953., kada nakon Staljinove smrti takva praksa postaje prošlost. J. Otto Pohl procjenjuje da je Staljinov režim  od 1941. do 1948. deportirao 3 266 340 ljudi iz njihovih domova u posebna naselja širom SSSR-a, a da je između 1941. i 1950. preminulo više od 377 554 ljudi u izgnanstvu.&lt;ref&gt;[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 2&lt;/ref&gt; Elena Dundovich, Francesca Gori i Emanuela Guercetti navode da je sveukupno u SSSR-u ne manje od '''6 015 000 osoba''' deportirano ili prisilno raseljeno od 1920. do 1952.. Najviše je bilo u razdoblju od 1930. – 1931. (2,05 milijuna žrtava deportacije) i 1941. – 1942. (1,2 milijuna žrtava deportacije).&lt;ref name=&quot;Dundovich76&quot;&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 76&lt;/ref&gt;

Cjelokupni je [[mortalitet]] predmetom rasprava. Već je i sam prijevoz u zapečaćenim vagonima za stoku doveo do prekomjernih smrti među deportiranim narodima: tako je u prijevozu umrlo najmanje 7889 krimskih Tatara (5 % tog naroda), 3494 Balkira (8 % tog naroda) i 1220 Kalmika (1,3 % tog naroda).{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7–8}} Slijedećih godina, preminulo je na stotine tisuća osoba zbog toga što u tim zabačenim krajevima nije bilo moguće proizvesti dovoljno hrane za tako velik priljev ljudi, dok su hladnoća, manjak medicinske njege i surovi pustinjski ili zimski uvjeti središnje Azije i Sibira odnijeli dodatan broj života. Djelomična dokumentacija iz NKVD-ovih arhiva ukazuje na razmjere smrtnosti. Dana 1. srpnja 1948., NKVD je tako zabilježio da je broj preminulih Karačajaca, Čečena, Inguša i Balkara 144 704, ili 23,7 % njihove populacije.&lt;ref name=&quot;buckley207&quot;&gt;[[#Buckley|Buckley, Ruble &amp; Hofmann (2008)]], str. 207&lt;/ref&gt; Do 1949., među krimskim Tatarima, Grcima, [[Armenci]]ma i [[Bugari]]ma, zabilježeno je 44 887 smrti, ili 19,6 % ukupne populacije; 16 594 Kalmika, ili 17,4 % ukupne populacije; 14 895 smrti među Kurdima i mešketskim Turcima ili 14,6 % ukupne populacije.&lt;ref name=&quot;buckley207&quot;/&gt; Procjenjuje se da je oko 40 000 Korejaca umrlo uslijed deportacija 1937.{{sfn|Travis|2010|loc=str. 334}} Prema NKVD-ovoj arhivi, zabilježeno je uz to i 10 557 mrtvih od 140 000 deportiranih osoba iz istočne Poljske 1940. ili tijekom napornog puta ili odmah tokom dolaska na odredište, odnosno preko 7 % u toj skupini.&lt;ref&gt;[[#Ther|Ther (2014)]], str. 117&lt;/ref&gt; Povjesničar [[Timothy Snyder]] u svojoj statistici navodi da je stopa smrtnosti deportiranih Poljaka u SSSR-u od 1939. do 1941. bila 3 % prilikom fizičkog prijevoza, te 6 % u prvoj godini egzila.&lt;ref&gt;[[#Snyder|Snyder (2007)]], str. 177&lt;/ref&gt; Kenneth Christie i Robert Cribb procjenjuju da je 55 000 ljudi umrlo uslijed deportacija iz [[Baltičke države|baltičkih država]].{{sfn|Christie|Cribb|2003}} Demograf D.M. Ediev procijenio je da je bilo 228 800 prekomjernih smrti među povolškim Nijemcima od 1942. do 1952., odnosno 19,2 % ukupnog broja doseljenika.&lt;ref name=&quot;buckley207&quot;/&gt; Hannibal Travis smatra da je i do 300 000 povolških Nijemaca preminulo.{{sfn|Travis|2010|loc=str. 334}} Tome treba pridodati i nepoznat broj preminulih deportiranih kulaka.

Smrtnost među deportiranim baltičkim doseljenicima posebnih nastambi bio je pet puta veći od broja rođenih 1945. — 1950. Tako je primjerice 1951. rođeno 918 osoba u toj skupini, dok je 3871 umrlo.&lt;ref&gt;[[#Bugai|Bugai (1996)]], str. 168&lt;/ref&gt; Sveukupno, prema Edievinim procjenama, od 2 303 760 raseljenih osoba, umrlo je 450 000, odnosno jedan od petero. Ovo je velika stopa smrtnosti. 1945., NKVD je zabilježio 89 659 smrti od 2 230 500 deportiranih iste godine, odnosno 4% ukupne populacije. Usporedbe radi, čak niti na vrhuncu Drugog svjetskog rata, smrtnost u SSSR-u nije prešla brojku od 2,4 % godišnje.&lt;ref name=&quot;buckley207&quot;/&gt;

Ukupan broj poginulih zbog posljedica deportacija je stoga i dalje predmetom procjena: brojke sveukupno sežu od najmanje '''800 000''',&lt;ref name=&quot;Dowling930&quot;&gt;[[#Dowling|Dowling (2014)]], str. 930&lt;/ref&gt; preko 1 000 000, dok visoke procjene idu i do '''1 500 000 poginulih'''.{{Sfn|Geyer|Fitzpatrick|2009|loc=str. 176}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#cccccc&quot;
! Nacionalnost /&lt;br /&gt;skupina
! Godina 
! Broj prisilno&lt;br /&gt; raseljenih
! Odredište raseljenih
! Povratak domovima
|-
| [[Kulaci]] || [[1930]]. – 1952. || 973 693&lt;ref name=&quot;bugai190&quot;&gt;[[#Bugai|Bugai (1996.)]], str. 190.&lt;/ref&gt; || [[Ural (regija)|Ural]], sjeverna [[Rusija]], sjeverni Kavkaz || 1954.
|-
| [[Poljaci]] || 1930. – [[1936.]] || 120 000&lt;ref name=&quot;Piotrowski2&quot;&gt;[[#Piotrowski|Piotrowski (2004.)]], str. 2.&lt;/ref&gt; || [[Ural (regija)|Ural]], sjeverna [[Rusija]], Sibir || nepoznato
|-
| [[Korejci]] || 21. kolovoza – 25. listopada [[1937]]. || 171 781&lt;ref name=&quot;pohl5&quot;/&gt; || [[Kazahstan]], [[Uzbekistan]] || 1954.
|-
| [[Azerbajdžanci]], [[Perzijanci]], [[Kurdi]], [[Asirijci]] ||19. siječnja 1938.|| 6000&lt;ref&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 77.&lt;/ref&gt; || južni Kazahstan || 1954.
|-
| [[Poljaci]], [[Židovi]] || 1940. – [[1941.]] || 320 000&lt;ref name=&quot;expatica&quot;/&gt; – 380 000&lt;ref name=&quot;UNHCR1996&quot;/&gt; || sjeverni Sibir|| 1946.
|-
| [[Finci]] || [[1940]]. – 1945. || 420 000&lt;ref name=&quot;Vijeće Europe&quot;/&gt; || Finska, Kazahstan || nikada
|-
| [[Estonci]], [[Letonci]], [[Litvanci]] || 1941. i 1944. — 1949. || 203 590&lt;ref name=&quot;Dundovich&quot;/&gt; – 209 000&lt;ref name=&quot;Vijeće Europe&quot;/&gt; || Kazahstan, Sibir || 1956.
|-
| [[Povolški Nijemci]], [[sovjetski Nijemci]] || 3. rujna – 15. listopada 1941., 1945. || 846 340&lt;ref name=&quot;Buckley204&quot;/&gt; – 1 209 430&lt;ref&gt;[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 42.&lt;/ref&gt; || Kazahstan, [[Sibir]] || 1980-ih
|-
| [[Karačajci]] || 6. studenoga [[1943]]. || 69.267&lt;ref name=&quot;pohl5&quot;/&gt; || Kazahstan, [[Kirgistan]] || 1956.
|-
| [[Kalmici]] || 28. prosinca – 29. prosinca 1943. || 93 139&lt;ref name=&quot;pohl5&quot;/&gt; || Sibir, Kazahstan || 1956.
|-
| [[Poljaci]] || siječanj 1944. || 50 000&lt;ref name=&quot;Piotrowski2&quot;/&gt; || Sjeverna [[Rusija]], Sibir || nepoznato
|-
| [[Čečeni]] || 23. veljače – 29. veljače 1944. || 387 229&lt;ref name=&quot;Buckley204&quot;/&gt; || Kazahstan, Kirgistan || 1956.
|-
| [[Inguši]] || 23. veljače – 29. veljače 1944. || 91 250&lt;ref name=&quot;Buckley204&quot;/&gt; – 134 000&lt;ref name=&quot;UNHCR1996&quot;/&gt; || Kazahstan, Kirgistan || 1956.
|-
| [[Balkari]] || 8. ožujka – 9. ožujka [[1944.]] || 37.713&lt;ref name=&quot;Buckley204&quot;&gt;[[#Buckley|Buckley, Ruble &amp; Hofmann (2008)]], str. 204.&lt;/ref&gt; – 40 900{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7. – 8.}} || Kazahstan, Kirgistan || 1956.
|-
| [[Azeri]], [[Kurdi]] || ožujak 1944.|| 3240&lt;ref name=&quot;Dundovich85&quot;&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 85.&lt;/ref&gt; || [[Gruzija]] || 1954.
|-
| [[Krimski Tatari]] || 18. svibnja – 20. svibnja 1944. || 183 155&lt;ref name=&quot;pohl5&quot;/&gt; – 191 044{{sfn|Garrard|Healicon|1993|loc=str. 167.}}  || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1989.
|-
| Krimski [[Grci]] || 27. lipnja 6. – 28. lipnja 1944. || 15 040{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94.}} || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1956.
|-
| Krimski [[Armenci]] || 27. lipnja 6. – 28. lipnja 1944. || 9620{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94.}} || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1956.
|-
| Krimski [[Bugari]] || 27. lipnja 6. – 28. lipnja 1944. || 12 420{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94}} || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1956.
|-
| [[Mešketski Turci]], [[Kurdi]] i [[Hemšili]] || 15. studenoga – 26. studenoga 1944. || 94 955&lt;ref name=&quot;pohl5&quot;&gt;[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 5&lt;/ref&gt; – 115 000{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 51.}} || [[Uzbekistan]], Kazahstan, Kirgistan || nikada
|-
| Poljaci || 1944. – 1946. || 1 517 982{{sfn|Ther|1996|loc=str. 779. – 805.}}|| [[Poljska]]|| –
|-
| [[Japanci]] na [[Sahalin]]u || 1947. – 1949. || 278 000&lt;ref name=&quot;Itoh&quot;&gt;[[#Itoh|Itoh (2010)]], str. 43.&lt;/ref&gt; || [[Japan]] || nikada
|-
| [[Azeri]] || 1948. – 1951. || 100 000&lt;ref name=&quot;Saparov&quot;/&gt; || [[Azerbajdžan]] || 1954.
|-
| [[Moldavci]] || 1949. || 36 000&lt;ref name=&quot;UNHCR1996&quot;/&gt; || Istočni Sibir || 1956.
|-
| Crnomorski [[Grci]] || 1949. || 36 000&lt;ref name=&quot;UNHCR1996&quot;/&gt; || Kazahstan || 1956.
|-
| Basmači [[Tadžikistan]]a || 1951. || 2795&lt;ref name=&quot;Dundovich102&quot;&gt;[[#Dundovich|Dundovich, Gori &amp; Guercetti (2003)]], str. 102.&lt;/ref&gt; || Kazahstan || 1956.
|-
| '''Ukupno''' || '''1930. – 1952.''' || '''6 079 209 – 6 581 580'''||  || 
|-
|}

==Vidi još==
*[[Čerkesko muhadžirstvo]]
*[[Ubihi]]
== Reference ==
{{izvori|3}}

==Izvori==
=== Knjige ===
{{Refbegin|2}}
* {{cite book|ref=Buckley|title=Migration, Homeland, and Belonging in Eurasia|first1=Cynthia J.|last1= Buckley|first2= Blair A. |last2=Ruble|first3= Erin Trouth|last3= Hofmann|publisher=Woodrow Wilson Center Press|year= 2008|oclc=474260740|isbn=9780801890758}}
* {{cite book |last=Bugai|first=Nikolaj Feodorovič |title= The Deportation of Peoples in: The Soviet Union| year=1996 |publisher=Nova Publishers |location=Commack, New York |isbn=9781560723714|oclc=493654789| ref=Bugai}}
* {{cite book|last1=Christie|last2=Cribb|year=2003|title=Historical Injustice and Democratic Transition in Eastern Asia and Northern Europe: Ghosts at the Table of Democracy|first1=Kenneth |first2=Robert |publisher=Routledge|year= 2003|isbn=9781135789688|url=https://books.google.hr/books?id=gghukpfrRdAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Historical+Injustice+and+Democratic+Transition+in+Eastern+Asia+and+Northern&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiEg572rLnNAhVHiRoKHYDLAHUQ6AEIHjAA#v=onepage&amp;q=55%2C000&amp;f=false|ref=harv}}
* {{cite book|ref=Čubarov|last=Čubarov| first=Aleksandar| title=Russia's Bitter Path to Modernity: A History of the Soviet and Post-Soviet Eras| year=2001| isbn=9780826413505| publisher=Continuum International Publishing Group}}
* {{cite book|last1=De Boer|title=Biographical Dictionary of Dissidents in the Soviet Union: 1956 - 1975|first1=S. P.|first2=Evert J. |last2=Driessen|first3= Hendrik L.|last3= Verhaar|publisher=BRILL|year= 1982|isbn=9024725380|url=https://books.google.hr/books?id=1IQzecjGQX0C&amp;pg=PA14&amp;dq=femi+aliev&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjc6IucqsjNAhWD1xoKHQjqBsAQ6AEIGTAA#v=onepage&amp;q=femi%20aliev&amp;f=false|ref=harv}}
* {{cite book|ref=Dowling|title=Russia at War: From the Mongol Conquest to Afghanistan, Chechnya, and Beyond |first=Timothy C. |last=Dowling|publisher=ABC-CLIO|year= 2014|isbn=9781598849486|oclc=897907100}}
* {{cite book|url=https://books.google.hr/books?id=X2FGqiDKFysC&amp;pg=PA100&amp;dq=estonia+lithuania+letonia+000+deported&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiasMqpzLPJAhVE1iwKHU2_AvgQ6AEIXDAJ#v=onepage&amp;q=estonia%20lithuania%20letonia%20000%20deported&amp;f=false|ref=Dundovich|title=Reflections on the Gulag: With a Documentary Index on the Italian Victims of Repression in the USSR, Opseg 37|first1=Elena|last1=Dundovich|first2= Francesca |last2=Gori|first3= Emanuela |last3=Guercetti|publisher=Feltrinelli Editore|year= 2003|oclc=849009068|isbn=9788807990588}}
*{{cite book|last=Forczyk|year=2014|url=https://books.google.hr/books?id=0M7vCwAAQBAJ&amp;pg=PT313&amp;dq=crimean+tatars+arabat&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=crimean%20tatars%20arabat&amp;f=false|title=Where the Iron Crosses Grow: The Crimea 1941–44|first=Robert |publisher=Bloomsbury Publishing|isbn=9781782009764|oclc=937640692|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Garrard|last2=Healicon|year=1993|title=World War 2 and the Soviet People: Selected Papers from the Fourth World Congress for Soviet and East European Studies|first1=John|first2= Alison|publisher=[[Springer]]|isbn= 9781349227969|url=https://books.google.hr/books?id=6kivCwAAQBAJ&amp;pg=PA167&amp;dq=crimea+228,392&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwi888nohfDMAhWFA5oKHQk6BlUQ6AEIIzAA#v=onepage&amp;q=crimea%20228%2C392&amp;f=false|oclc=30408834 |ref=harv}}
* {{cite book|title=Beyond Totalitarianism: Stalinism and Nazism Compared|first1=Michael|last1=Geyer|first2=Sheila|last2=Fitzpatrick|publisher=Cambridge University Press|year=2009|isbn=9780521897969|ref=harv}}
* {{cite book|ref=Glazer| title=Ethnicity: Theory and Experience, Izd. 109 |first1=Nathan |last1=Glazer|first2=Daniel Patrick|last2= Moynihan|publisher=[[Harvard University Press]]|year= 1975|isbn=}}
* {{cite book |last1=Hiden |first1=Johan | last2=Salmon |first2=Patrick |title= The Baltic Nations and Europe |edition=Revidirano |year=1994 |origyear=1991 |publisher=Longman |location=Harlow, Engleska |isbn=0-582-25650-X |oclc= 894611646 |ref=HidenSalmon1994}}
* {{cite book|ref=Itoh|last=Itoh|url= https://books.google.hr/books?id=hbjHAAAAQBAJ&amp;pg=PA43&amp;dq=soviet+japanese+repatriate+sakhalin&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwi13rr7vsrNAhWCnRoKHV01ABAQ6AEIVjAH#v=onepage&amp;q=soviet%20japanese%20repatriate%20sakhalin&amp;f=false|title=Japanese War Orphans in Manchuria: Forgotten Victims of World War II|first=M. |publisher=[[Springer]]|year= 2010|isbn=9780230106369}}
* {{cite book|ref=Marie|last=Marie|url=https://books.google.hr/books?id=9TuW0Le6mGEC&amp;pg=PA111&amp;dq=d%C3%A9portation+sovi%C3%A9tique+000&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiE-4nA38PNAhWDcBoKHVDJA0gQ6AEIGTAA#v=onepage&amp;q=d%C3%A9portation%20sovi%C3%A9tique%20000&amp;f=false| title=Les peuples déportés d'Union soviétique - Opseg 81 |first=Jean-Jacques |publisher=Editions Complexe|year= 1995|isbn=9782870275986| oclc=797102205|language=fr}}
* {{cite book|ref=McColl &amp; Robbers| last1=McColl |last2=Robbers|first1=R.W.| first2=Gerhard| year=2005| title=Encyclopedia of World Geography, Opseg 1 - Facts on File library of world geography| publisher=Infobase Publishing| isbn=9780816072293|oclc= 58431770 }}
* {{cite book| ref=Mukhina| title=The Germans of the Soviet Union|first=Irina |last=Mukhina|publisher=Routledge|year= 2007|isbn=9781134134021|oclc=942154307}}
* {{cite book |ref=Petersen| title=Resistance and rebellion: lessons from Eastern Europe |last=Petersen |first=Roger Dale |authorlink= |coauthors= |year= 2001|publisher=[[Cambridge University Press]] |location=Cambridge |isbn=0-521-77000-9 |oclc= 56340371 }}
* {{cite book|last1=Pettai|last2=Pettai|url=https://books.google.hr/books?id=WD-iBQAAQBAJ&amp;pg=PA290&amp;dq=soviet+deportation+russia+compensation&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjHzLXItsXNAhWC6xoKHVd0DdcQ6AEIMTAC#v=onepage&amp;q=soviet%20deportation%20russia%20compensation&amp;f=false| title=Transitional and Retrospective Justice in the Baltic States|first1=Eva-Clarita |first2=Vello |publisher=Cambridge University Press|year= 2014|isbn=9781107049499|oclc=897881698 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Piotrowski |first=Tadeusz | ref= Piotrowski | title= The Polish Deportees of World War II: Recollections of Removal to the Soviet Union and Dispersal Throughout the World | year=2004 |publisher=[[McFarland]] |location=Sjeverna Karolina|isbn= 9780786432585 |oclc=54542904 }}
* {{cite book |last=Piotrowski |first=Tadeusz | ref= Piotrowski | title= Poland's Holocaust: Ethnic Strife, Collaboration With Occupying Forces and Genocide in the Second Republic, 1918-1947 | year=2007 |publisher=[[McFarland]] |location=Sjeverna Karolina|isbn= 9780786429134 |oclc=37195289}}
* {{cite book |last=Pohl |first=J. Otto |title= Ethnic Cleansing in the Ussr, 1937-1949| year=1999 |publisher=Greenwood Publishing Group |location=Westport |isbn=9780313309212||oclc=185706053|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&amp;id=b9VoAAAAMAAJ&amp;dq=otto+pohl+Ethnic+Cleansing+in+the+Ussr+387%2C229&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=91%2C250+germans| ref=Pohl}}
* {{cite book|last=Polian|first=Pavel|authorlink=Pavel Polian| ref=Polian| title=Against Their Will: The History and Geography of Forced Migrations in the USSR| location=Budimpešta| year=2004| publisher=[[Central European University Press]]| isbn=9789639241688}}
* {{cite book|last1=Sandole|last2=Byrne|last3=Sandole-Staroste|last4=Senehi|title=Handbook of Conflict Analysis and Resolution|first1=Dennis J.D.|first2=Sean |first3=Ingrid |first4=Jessica |publisher=[[Routledge]]|year= 2008|oclc=907001072|isbn=9781134079636|url=https://books.google.hr/books?id=sWAEmN5u9U4C&amp;pg=PA94&amp;dq=crimea+228,392&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwi888nohfDMAhWFA5oKHQk6BlUQ6AEIODAD#v=onepage&amp;q=crimea%20228%2C392&amp;f=false|oclc= 191758389 |ref=harv}}
* {{cite book|ref=Schwartz| url=https://books.google.hr/books?id=EcvpBQAAQBAJ&amp;pg=PA522&amp;dq=sowjetische+deportationen+000+tote&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwi6g8G_p8PNAhVCMBoKHaOQCdIQ6AEIGTAA#v=onepage&amp;q=sowjetische%20deportationen%20000%20tote&amp;f=false| title=Ethnische &quot;Säuberungen&quot; in der Moderne: Globale Wechselwirkungen nationalistischer und rassistischer Gewaltpolitik im 19. und 20. Jahrhundert
|first=Michael |last=Schwartz|publisher=Walter de Gruyter|year= 2013|isbn=9783486721423|oclc=837499520| language=de}}
* {{cite book| ref=Snyder|last=Snyder|authorlink=Timothy Snyder|url=https://books.google.hr/books?id=ibioxgONKIIC&amp;pg=PA177&amp;dq=timothy+snyder+poles+6+percent+soviet+deportation&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiXoZ_-6MPNAhVMVxoKHSG6CG8Q6AEIGTAA#v=onepage&amp;q=timothy%20snyder%20poles%206%20percent%20soviet%20deportation&amp;f=false| title=Sketches from a Secret War: A Polish Artist's Mission to Liberate Soviet Ukraine|first=Timothy |publisher=[[Yale University Press]]|year= 2007|isbn=9780300125993|oclc= 154689054 }}
* {{cite book|last=Stan|title=Transitional Justice in Eastern Europe and the Former Soviet Union: Reckoning with the Communist Past|first= Lavinia |publisher=[[Routledge]]|year= 2009|isbn=9781135970994|ref=harv}}
*{{cite book|last=Ther|ref=Ther|title=The Dark Side of Nation-States: Ethnic Cleansing in Modern Europe - Opseg 19 |first= Philipp|publisher=Berghahn Books|year= 2014 |isbn=9781782383031 |oclc=855043014}}
*{{cite book|last=Tishkov|ref=Tishkov|title=Chechnya: Life in a War-Torn Society - Opseg 6|first=Valery |publisher=[[University of California Press]]|year= 2004|isbn=9780520930209}}
* {{cite book|last=Travis|year=2010|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&amp;id=kd8lAQAAMAAJ&amp;dq=crimean+tatars+estimates+dead&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=40-80%2C000|title=Genocide in the Middle East: The Ottoman Empire, Iraq, and Sudan|first=Hannibal |publisher=Carolina Academic Press|isbn= 9781594604362|oclc=897959409|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Crimean Tatars: The Diaspora Experience and the Forging of a Nation - Opseg 2 |first=Brian Glyn |ref=Williams|last=Williams| publisher=BRILL|year=2001 |oclc=46835306 |isbn=9789004121225}}
* {{cite book|last=Ziemele|year=2003|title=Baltic Yearbook of International Law|first=Ineta |publisher=Martinus Nijhoff Publishers|isbn=9789004137462|oclc= 614462004 |ref=harv}}
{{refend}}

===Znanstveni radovi i časopisi===
{{refbegin}}
* {{cite journal|ref=Agtzidis|last=Agtzidis|first=Vlasis|title=The Persecution of Pontic Greeks in the Soviet Union|journal=Journal of Refugee Studies |year=1991|volume= 4 |issue=4|doi= 10.1093/jrs/4.4.372}}
*{{cite journal|last=Brauer|journal=[[Journal of Genocide Research]]|volume= 4|issue= 3|year= 2002|title=Chechens and the survival of their cultural identity in exile| doi=10.1080/14623520220151970|first=Birgit|last= Brauer}}
*{{cite journal|ref=Burds|title=The Soviet War against `Fifth Columnists': The Case of Chechnya, 1942—4| first=Jeffrey| last=Burd|doi= 10.1177/0022009407075545|volume=42|issue=2|year=2007|journal=Journal of Contemporary History |jstor=30036445}}
*{{cite journal|ref=Chetyrova|title=The Idea of Labor Among Deported Kalmyks: Kalmyk Resilience Through Celebration in the Gulag|first=Lyubov B. |last=Chetyrova|journal=Mongolian Studies|volume=33| issue=1|year=2011|doi=|jstor=43194557}}
*{{cite journal|last=Gelb|year=1995|first=Michael|journal=[[The Russian Review]]|volume=54|issue=3|title=An Early Soviet Ethnic Deportation: The Far-Eastern Koreans|jstor=131438|doi=10.2307/131438|ref=harv}}
*{{cite journal|last=Grannesa|journal=Institute of Muslim Minority Affairs|volume= 12|issue= 1|year= 1991|title=The Soviet deportation in 1943 of the Karachays: a Turkic Muslim people of North Caucasus|doi=10.1080/02666959108716187|first=Alf |ref=harv}}
* {{cite journal|last=Iglicka|first=Krystyna|title=Are They Fellow Countrymen or Not? The Migration of Ethnic Poles from Kazakhstan to Poland|journal=International Migration Review|volume=32|number=4|year=1998|pages=995–1014|jstor=2547669|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Kaznelson|year=2008|journal=[[Europe-Asia Studies]]|volume= 59|issue= 7 |title=Remembering the Soviet State: Kulak children and dekulakisation| doi=10.1080/09668130701607136|first=Michael|jstor=20451433 |ref=harv}}
*{{cite journal|last=Klimkova|first=Oxana|title=Special Settlements in Soviet Russia in the 1930s-50s|journal=Kritika: Explorations in Russian and Eurasian History|volume=8|issue= 1|year= 2007 |doi= 10.1353/kri.2007.0009|ref=harv}}
*{{cite journal|last=Kostiainen|first=Auvo|year=1996|title=Genocide in soviet Karelia: Stalin's terror and the Finns of soviet Karelia|journal=
Scandinavian Journal of History|volume=21|issue=4|doi=10.1080/03468759608579334| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Kreindlera| journal=[[Soviet Studies]]|volume= 38|issue= 3|year= 1986|title=The soviet deported nationalities: A summary and an update|doi=10.1080/09668138608411648|first=Isabelle|jstor=151700 |ref=harv}}
*{{cite journal|last=Lebedeva|year=2007|first=N.S.| doi=10.1080/13523270008415428|title=The deportation of the polish population to the USSR, 1939–41| publisher=Journal of Communist Studies and Transition Politics|volume=16|issue=1, 2| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Matley|title=The Dispersal of the Ingrian Finns|first=
Ian M. |journal=[[Slavic Review]]|year=1979| volume=38|issue=1 |doi=10.2307/2497223
|jstor=2497223|ref=harv}}
*{{cite journal|last=Pohl|first=Otto J.| title=Uprooted from the Caucasus|journal=Quadrant|volume= 41| issue= 7-8 |year=1997|url=https://search.informit.com.au/documentSummary;dn=042864076098870;res=IELLCC|issn=0033-5002|ref=harv }}
*{{cite journal|ref=Pohl2002|journal=Journal of Genocide Research|volume=4|issue= 3|year= 2002|title=&quot;It cannot be that our graves will be here&quot;: The survival of Chechen and Ingush deportees in Kazakhstan, 1944-1957|doi=10.1080/14623520220151989|first=Michaela|last= Pohl}}
*{{cite journal|ref=Richardson|journal=Journal of Genocide Research|volume= 4|issue= 3|year=2010|title=Stalinist terror and the Kalmyks' national revival: A cultural and historical perspective|doi=10.1080/14623520220152005|author=Richardson, Curtis}}
* {{cite journal|ref=Statiev|journal=[[Journal of Strategic Studies]]|volume= 28|issue= 6|year= 2005|title=Motivations and Goals of Soviet Deportations in the Western Borderlands|doi=10.1080/01402390500441123|first=Alexander |last=Statiev}}
* {{cite journal |ref=Strods |author=Strods, Heinrihs |authorlink= |coauthors=Kott, Matthew |year=2002 |title=The File on Operation 'Priboi': A Re-Assessment of the Mass Deportations of 1949 |journal=[[Journal of Baltic Studies]] |volume=33 |issue=1 |pages= |url=|doi=10.1080/01629770100000191| jstor=43212456 }} 
* {{cite journal| last=Ther|year=1996| first=Philipp| title=The Integration of Expellees in Germany and Poland after World War II: A Historical Reassessment| journal=[[Slavic Review]]| volume=55|doi= 10.2307/2501238|jstor=2501238| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Tolz|year=1993|first=Vera|title=New Information about the Deportation of Ethnic Groups in the USSR during World War 2|doi=10.1007/978-1-349-22796-9_9|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Vardys|title=The Case of the Crimean Tartars|first=V. Stanley |ref=Vardys|journal=[[The Russian Review]]|volume=30|issue= 2|year=1971|doi=10.2307/127890|jstor=127890}}
* {{cite journal|ref=Viola|last=Viola|title=The Other Archipelago: Kulak Deportations to the North in 1930|first=Lynne |journal=[[Slavic Review]]|volume= 60|issue=4| year= 2001|doi=10.2307/2697493|jstor=2697493}}
* {{cite journal|title=Cannibal Island: Death in a Siberian Gulag. Human Rights and Crimes Against Humanity |first1=Nicolas |last1=Werth|first2= Jan T.|authorlink2=Jan T. Gross|last2= Gross|first3= Steven|last3= Rendall|journal=[[The Slavonic and East European Review]]|volume= 88|issue= 4 |year=2010|jstor=41061936|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Williams|ref=Williams2002|first=Brian Glyn|authorlink=Brian Glyn Williams|journal=Journal of Genocide Research|volume= 4|issue= 3|year=2002|title=Hidden ethnocide in the Soviet Muslim borderlands: The ethnic cleansing of the Crimean Tatars|doi=10.1080/14623520220151952}}
* {{cite journal|last1=Wimbush|last2=Wixman|first1=S. Enders|first2=Ronald|title=The Meskhetian Turks: A New Voice in Soviet Central Asia|journal=Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes| volume= 17|issue=2/3 |year=1975|publisher=[[Taylor &amp; Francis]]|jstor=40866873|ref=harv}}
{{refend}}

=== Ostali izvori ===
{{refbegin}}
* {{cite journal|last=Barenberg|first=Alan|year=2008|url=https://www.questia.com/library/journal/1P3-1638264931/cannibal-island-death-in-a-siberian-gulag|title=Cannibal Island: Death in a Siberian Gulag|journal=Canadian Slavonic Papers|volume=50|ref=harv}}
* {{cite book|ref=Saparov|title=The alteration of place names and construction of national identity in Soviet Armenia|first=Arseny |last=Saparov|url=http://www.cairn.info/article.php?ID_REVUE=CMR&amp;ID_NUMPUBLIE=CMR_441&amp;ID_ARTICLE=CMR_441_0179|year=2003|volume=44|publisher=Cahiers du monde  russe|issn=1252-6576}}
* {{cite web|last=Human Rights Watch| year=1991| url=https://www.hrw.org/reports/pdfs/u/ussr/ussr.919/usssr919full.pdf| title=''&quot;Punished Peoples&quot; of the Soviet Union: The Continuing Legacy of Stalin's Deportation''s|ref=harv}}
*[[Vijeće Europe]] (2006) {{cite book | ref=Vijeće Europe|publisher=|location=Strasbourg| url= http://books.google.hr/books?id=sE67dG7WJWUC&amp;pg=PA157&amp;dq=soviet+deported+000+baltic&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ei=Y7ufUPiDI5CZhQe8n4DQCA&amp;ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false |year= |title=Parliamentary Assembly, Working Papers: Ordinary Session|isbn=9789287160270}}
*[[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj]] (2001) {{cite book | ref=OESS|url=http://books.google.hr/books?id=I7mRqtLWcsAC&amp;dq=soviet+deported+000+baltic&amp;hl=hr&amp;source=gbs_navlinks_s| title=Reviews of National Policies for Education Reviews of National Policies for Education: Latvia 2001| location=Pariz| publisher= | isbn=9789264192478|year=}}
* {{cite web|last=Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|year=26. kolovoza 2014.|title=''Report of the Special Rapporteur on minority issues, Rita Izsák - Addendum - Mission to Ukraine''|url=http://www.ohchr.org/Documents/Issues/IEMinorities/A.HRC.28_MissionUkraine.pdf|ref=harv}}
{{Refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Deportations to Siberia}}
{{Refbegin|2}}
* Silvija i Peters Vecrumba (2006) [http://latvians.com/index.php?en/CFBH/TheseNamesAccuse/AThNA-00-OurFamilies.ssi Deportacije Latvijaca u Sovjetskom Savezu]
* Silvija i Peters Vecrumba {{cite web|url=http://latvians.com/index.php?en/CFBH/TheseNamesAccuse/AThNA-08-Appendix-1.ssi|title=Instrukcije za deportaciju baltičkih državljana|date=2006|url-status=live|archivedate=1. prosinca 2010.}}
* Rein Taagepera (1980) {{cite journal|title=Soviet collectivization of Estonian agriculture: The deportation phase|page=379-397|journal=Soviet Studies|year=|url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09668138008411308?journalCode=ceas19|doi=10.1080/09668138008411308|volume=32|issue=3}}
* [[Kongresna knjižnica]] (22. srpnja 2010.) [http://www.loc.gov/exhibits/archives/depo.html Saznanja iz ruskih arhiva] 
* Tadeusz Romer (2010.) [http://tadeuszromer.com Poljske žrtve deportacije] (poljski)
*Asya Pereltsvaig  (2013.) [http://www.languagesoftheworld.info/russia-ukraine-and-the-caucasus/stalins-ethnic-deportations-gerrymandered-ethnic-map.html Staljinove etničke deportacije]
{{refend}}

[[Kategorija:SSSR]]
[[Kategorija:Povijest Poljske]]
[[Kategorija:Estonska Sovjetska Socijalistička Republika]]
[[Kategorija:Povijest Latvije]]
[[Kategorija:Nijemci]]
[[Kategorija:Genocidi]]
[[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>syvrawnhm3f7ui71soqnvd9oxu39hxt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grčki jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505294</id>
    <revision>
      <id>6432228</id>
      <parentid>6429770</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:27:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20242" xml:space="preserve">[[Datoteka:Beginning Iliad.svg|mini|prvih sedam stihova [[Ilijada|Ilijade]]]]
'''Grčki jezik''' jest jezik koji pripada [[Helenski jezici|helenskoj grani]] [[Indoeuropski jezici|indoeuropske jezične porodice]]; uz [[Hetitski jezik|hetitski]] najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.&lt;ref&gt;[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=13365 Hrvatski obiteljski leksikon, izdanje 2005.], pristupljeno 17. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Govori se još od vremena [[Antika|antike]], a danas je rasprostranjen u [[Grčka|Grčkoj]], na [[Cipar|Cipru]], u južnoj [[Albanija|Albaniji]], drugim područjima [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i obale [[Crno more|Crnoga mora]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Neizostavan je dio kulture [[Zapadni svijet|Zapada]].

== Povijest ==
{{Glavni|Povijest grčkog jezika}}
[[Datoteka:Proto Greek Area reconstruction.png|mini|rekonstruiran prostor rasprostranjenosti [[Pragrčki jezik|pragrčkog jezika]]]]
Razvio se oko 2000. pr. Kr. na tlu [[Grčka|Grčke]]. Njegova je povijest podijeljena u:
* [[pragrčki jezik]]
* [[mikenski grčki jezik]] 
* [[starogrčki jezik]]
* [[koine|''koine'']]
* [[srednjovjekovni grčki jezik]]
* [[novogrčki jezik]].
Prvi tragovi njihova dolaska na koje pokazuju [[Arheologija|arheološki]] nalazi potječu iz vremena oko [[1900. pr. Kr.]] kada su se Minijci doselili u Grčku iz krajeva sjeverno od [[Crno more|Crnog mora]]. Poslije je uslijedilo još nekoliko seoba, a zadnja je bila oko 1200. g. pr. Kr. To su bili [[Dorani]] koji su se spustili s područja oko srednjeg [[Dunav|Dunava]] dvama smjerovima: kroz [[Ilirija|Iliriju]] i [[Epir]] te kroz [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] i [[Tesalija|Tesaliju]]. Došavši, uništili su [[Mikenska kultura|mikensku civilizaciju]].

Nakon toga uslijedilo je tzv. ''[[Mračno doba (stara Grčka)|mračno doba]]'' bez pisanih dokumenata, a nakon njega povijesno doba Grčke kada je prihvaćeno [[feničko pismo]]. Otada postoji neprekinut kontinuitet [[Helenizam|kulture]].

Od [[4. stoljeće pr. Kr.|4.]] do [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] grčki se nalazi u klasičnom razdoblju na što se obično misli kada se govori o antičkom grčkom.

Atički je s vremenom svojim velikim kulturnim prestižem potisnuo ostala narječja i, počevši od [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], prihvatili su ga svi [[Proza|prozni]] pisci, a kasnije i [[Pjesnik|pjesnici]] kao zajednički jezik. Postao je, u ponešto izmijenjenom obliku s nekim jonskim primjesama, osnova za tzv. ''koiné'' koja je bila opći medij komuniciranja država dijadoha nastalih nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]], a kasnije i [[Bizant|Istočnog Rimskog Carstva]].

''Koine'' je nastala približavanjem ostalih narječja atičkome, a s vremenom je taj proces toliko promijenio narječja da se, kada je atički proglašen standardom po ujedinjenju Grčke pod Aleksandrom Makedonskim, nitko nije bunio.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2015-01-18|title=Hellenistic Koine {{!}} Hellenic Foundation for Culture|url=https://hfc-worldwide.org/blog/2015/01/18/hellenistic-koine/|access-date=2022-07-15|language=en-US}}&lt;/ref&gt; ''Koine'' je u potpunosti zamijenila ostala narječja do [[2. stoljeće|drugog stoljeća poslije Krista]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Koine {{!}} ancient Greek language {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Koine-Greek-language|access-date=2022-07-15|website=www.britannica.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

''Koine'' se proširila tada poznatim svijetom i postala međunarodni jezik. Osvajanjem se počela rabiti u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], [[Egipat|Egiptu]], [[Sirija|Siriji]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perziji]], [[Indija|Indiji]] i [[Afganistan|Afganistanu]]. Postala je ''[[lingua franca]]''.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; [[Diglosija]] je bila česta, a neizvorni su govornici prilagođavali ''koine'' svojim lokalnim jezicima tako oblikujući narječja ''koine''. Samo je u Maloj Aziji grčki zamijenio lokalne jezike u potpunosti nakon puno stoljeća upotrebe. Na grčki se u osvojenim teritorijima gledalo kao na jezik napadača i osvajača.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Koine: Greek in the Hellenistic period|url=https://ebrary.net/107312/economics/koine_greek_hellenistic_period|access-date=2022-07-15|website=Ebrary}}&lt;/ref&gt;

Iz ''koine'' se razvio bizantski grčki, a onda i moderni grčki. Jedini potomak ostalih grčkih dijalekata, koji se nisu stopili u ''koine'', današnji je [[Cakonski jezik|tsakonski]] (cakonski) koji je nastao od [[Lakonski dijalekt|lakonskog dijalekta]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dukat|first=Zdeslav|url=https://www.worldcat.org/oclc/439745473|title=Gramatika grčkoga jezika|date=1990|publisher=Školska knjiga|isbn=86-03-99563-X|edition=2. izd|location=Zagreb|oclc=439745473}}&lt;/ref&gt;

== Geografska raslojenost ==
=== Antička narječja ===
{{Karta starogrčkih narječja}}
Glavni starogrčki dijalekti bili su [[Ahajsko narječje|ahajski]], [[Eolsko narječje|eolski]], [[Dorsko narječje|dorski]] i [[Jonsko narječje|jonski]] te, s razvojem [[Atena (polis)|Atene]], [[Atičko narječje|atički]].

Narječja se obično raščlanjuju ovako:

* središnja grupa:
** [[Arkadociparsko narječje|arkadociparski]] (ostatak jezičnog stanja prije dorske invazije, pokazuju neke jako arhaične crte srodne mikenskom)
*** arkadijski
*** ciparski
** [[Eolsko narječje|eolski]]
*** boetijski
*** tesalijski
*** govor [[Lezbos|Lezbosa]]
*** govori [[Mala Azija|Male Azije]]
* istočna grupa:
** jonsko-atički
*** atički
*** jonski
* zapadna grupa:
** [[Sjeverozapadno dorsko narječje|sjevernozapadni dorski dijalekti]]
*** [[Lokrijski dijalekt|lokrijski]]
**** ozolski
**** opuntski
*** etolijski
*** fokidski
*** [[Epirski dijalekt|epirski]]
** dorski dijalekti
*** lakonski
*** korintski
*** megarski
*** kretski
*** rodski.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=GREEK, Ancient|url=https://www.asc.ohio-state.edu/joseph.1/articles/gancient.htm|access-date=2022-07-15|website=www.asc.ohio-state.edu}}&lt;/ref&gt;
[[Staromakedonski jezik|Staromakedonski]] nije dovoljno posvjedočen da ga se svrsta u neku određenu skupinu. Najčešće ga se smatra dijelom zapadne grupe (sjeverozapadnim dorskim dijalektom), dijelom eolskog narječja, a rijetko i posebnim helenskim jezikom.

Lokalni su se govori u zadnjim stoljećima prije Krista počeli zamjenjivati regionalnim: sjeverozapadno grčka ''koine'', dorska ''koine'', atička ''koine''. Atička je inačica zamijenila ostale u [[1. stoljeće|prvim stoljećima po Kristu]]. U vrijeme Rimskoga Carstva pojavljuje se najraniji oblik novogrčkog.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Mackridge|first=Peter|url=https://www.worldcat.org/oclc/244417437|title=Language and national identity in Greece, 1766-1976|date=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-921442-6|location=Oxford|oclc=244417437}}&lt;/ref&gt;

=== Moderna narječja ===
[[Datoteka:Griechenland Zypern Dialekte.png|mini|273x273px|narječja novogrčkoga jezika]]
Govori novogrčkoga mogu se podijeliti u [[Narječje|narječja]] (koja imaju veće razlike i teže su razumljivi govornicima drugih narječja) i [[Dijalekt|dijalekata]] (koji imaju manje razlika koje su ipak primjetne). Pravim se narječjima stoga drže [[Pontski jezik|pontski]] (uključen [[Rumeíka|mariupoljski]]), [[Kapadocijski grčki jezik|kapadocijski]], [[Cakonski jezik|cakonski]], južnotalijanski ([[Kalabrijski grčki dijalekt|kalabrijski]] i [[Griko|apulijski]]), [[Istanbulsko narječje|istanbulski]] i neki manji ili izumrli. [[Kretsko narječje|Kretski]] i [[Ciparski grčki|ciparski]] također se ponekad smatraju narječjima zbog velikih razlika.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2016-06-29|title=Modern Greek Dialects|url=http://www.academyofathens.gr/en/research/centers/greekdialects/moderngreekdialects|access-date=2022-07-12|website=Academy of Athens}}&lt;/ref&gt;

Narječja se u širem smislu mogu podijeliti na sjeverne, peloponesko-jonske, kretsko-cikladske, južne i jugoistočne te ostale manje (cakonski, staroatensko-manijski).

Novogrčka su narječje poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] počela nestajati, a neki su jako ugroženi (za kapadocijski se dugo mislilo da je izumro). Narječja su više dio [[Tradicija|tradicije]] nego govoreni jezik koji se rabi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Postoje obilježja glasovnih sustava po kojima se grčka narječja i dijalekti mogu podijeliti.

# Sjeverna grčka narječja Kontossopulos dijeli u tri podgrupe:&lt;ref&gt;Nikolaos Kontossopoulos,1994. ''Dialekti kai Idiomata tis Neas Ellinikis'', [[Atena (grad)|Atena]]: ''Ekdeis Grigorios''&lt;/ref&gt;
## ekstremna sjeverna narječja brišu sve nenaglašene /i/ i /u/ te zatvaraju /e/ i /o/ u /i/ i /u/ (tj., mijenjaju e &gt; i, o &gt; u)
## sjeverna narječja gube samo završne nenaglašene /i/ i /u/, a zatvaraju samo neneaglašene /e/ i /o/
## polusjeverna narječja također gube samo završne i nenaglašene /i/ i /u/, ali ne zatvaraju /e/ i /o/.
# Antički [[Ipsilon|υ]] i [[Omikron|ο]][[Jota|ι]] postali su /i/ u gotovo svim inačicama novogrčkoga, ipak, neka područja prebacila su te glasove u /u/. Riječ je o četiri ''oaze'': Kimi, [[Egina (otok)|Egina]], [[Megara]] i staroatensko narječje, uz njih i na poluotoku Mani i u cakonskome.
# Iako sva narječja palataliziraju svoje [[Velarni suglasnik|velare]] pred prednjim samoglasnicima i glasom /[[Palatalni aproksimant|j]]/, obilježje je južnih govora ekstremna palatalizacija i frikcija ili afrikcija velara. Poznati su kretsko i ciparsko narječje.
## Na sjeveru područja palatalizacije velara nalaze se govori koji imaju tzv. ''tsitakismos'' ili u prijevodu ''citakizam''. Ova je promjena slična [[Hrvatski jezik|hrvatskoj]] [[Sibilarizacija|sibilarizaciji]]. Glas /[[Bezvučni velarni ploziv|k]]/ pred /i/, /e/ i /j/ postaje /[[Bezvučna alveolarna afrikata|t͡s]]/ (hrv. ''c)'', a na nekim mjestima promjena se proširila i na /[[Bezvučni velarni frikativ|x]]/ te /[[Zvučni velarni ploziv|g]]/ koji postaju /[[Bezvučni alveolarni frikativ|s]]/ i /[[Zvučna alveolarna afrikata|d͡z]]/. Ovo je obilježje govora [[Cikladi|Ciklada]] koji nemaju palatalizaciju velara i u već spomenutim područjima zvanim Egina i Megara (ali ne i Kimi) te u staroatenskom.
# Ciparski grčki očuvao je i [[Geminacija|geminaciju]] iz starogrčkoga (dug suglasnik kao u hrvatskom ''na'''jj'''ači'' i ''u'''zš'''etati se''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=geminacija {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/55880/|access-date=2022-07-13|website=proleksis.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt;). Također je razvio vlastitu geminaciju, čak i na početku riječi. Dugi bezvučni plozivi nisu samo duži, nego i [[Aspiracija|aspirirani]]. Primjeri riječi koje razlikuju kratke i duge suglasnike: /fi'''ll'''a/ 'listovi' i /fi'''l'''a/ 'Poljubi!' ili /'''mm'''atin/ 'oko' i /'''m'''atin/ 'ogrtač'.&lt;ref&gt;''[https://pdfs.semanticscholar.org/2b21/dd1e2425a6f07a04f4c39affe26057386d80.pdf?_ga=2.44997229.855490045.1656354266-2029847463.1656354266 Modern Greek dialects: a preliminary classification]'', Peter Trudgill, Fribourg University&lt;/ref&gt;
# Još jedno obilježje koje se pojavljuje u ciparskome i drugim jugoistočnim narječjima jest zadržavanje završnog /[[Alveolarni nazal|n]]/. Primjerice, 'rekao je' glasi [ipen] pred pauzom.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Newton|first=Brian|title=The Generative Interpretation of Dialect: A Study of Modern Greek Phonology|year=1972.|isbn=9780521290623}}&lt;/ref&gt;

Naravno, govori se mogu podijeliti i po [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološkim]] i [[Sintaksa|sintaktičkim]] obilježjima.

# Morfološka:
## već spomenuto zadržavanje završnog -n
## 3. lice množine [[Indikativ|indikativa]] prezenta aktivnoga glasi ''-ουσι'' umjesto standardnog ''-ουν'' ([[Dodekanez]] i [[Cipar]])
## [[član]] muškoga roda glasi [i] umjesto standardnog [o] (sjever Grčke)
## augment glasi [i-] umjesto [e-] (Dodekanez, [[Kreta]] i Cipar)
## [[Upitne zamjenice|upitna zamjenica]] ''είντα'' umjesto ''τι'' ([[Egejski otoci]]).
# Sintaktička:
## neizravni objekt izražava se [[Akuzativ|akuzativom]] umjesto [[Genitiv|genitivom]] (sjever Grčke, [[Pont (rimska provincija)|Pont]], Mala Azija)
## klitike se naslanjaju desno, a ne lijevo (tj., nisu [[Proklitika|proklitike]], nego [[Enklitika|enklitike]]) ''έδωσά σου'' umjesto ''σου έδωσα'' (Egejski otoci i Mala Azija)&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

==== Dijaspora ====

== Govornici ==
U mikenska vremena grčki je imao nekoliko desetaka tisuća govornika, ipak, u klasična je vremena broj bio veći: Atena je sama imala oko 60 000 odraslih muškaraca, a to znači da je populacija iznosila oko 300 000 ljudi sa ženama i djecom.

Uzme li se u obzir veličina vojska (Grčka liga dala je Aleksandru 7000 vojnika), populacija drugih gradova (U [[Antička Teba (Grčka)|Tebi]] je [[335. pr. Kr.|335. g. prije Krista]] ubijeno 6000 ljudi kada ju je Aleksandar Veliki sravnio) i veličina [[Amfiteatar|amfiteatara]] (obično su mogli primiti najmanje 10 000 ljudi), može se procijeniti da je, možda poprilično konzervativno, područje Grčke imalo oko 800 000 stanovnika. U vrijeme [[Helenizam|helenizma]] broj je govornika vjerojatno iznosio nekoliko milijuna, ali nisu svi ljudi koji su živjeli u državi Aleksandra Velikog govorili grčki.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

U Grčkoj danas živi 10,7 milijuna govornika grčkoga, a puno ljudi govori njime i u dijaspori.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Babbel.com|last2=GmbH|first2=Lesson Nine|title=How Many People Speak Greek, And Where Is It Spoken?|url=https://www.babbel.com/en/magazine/how-many-people-speak-greek|access-date=2022-07-15|website=Babbel Magazine|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Grčki alfabet ==
{{Glavni|Grčki alfabet}}Prvi [[Epigrafika|pisani spomenici]] na grčkome jeziku potječu iz sredine 2. tisućljeća pr. Kr. To nisu najstariji indoeuropski pisani spomenici jer su, primjerice, [[Hetitski jezik|hetitski]] najstariji. Međutim, grčki, uz manje prekida, ima kontinuitet pismenosti od 3500. g., a današnji grčki izravan je potomak najstarijih govora grčkog stanovništva iz minojsko-mikenskog doba. Takav neprekinut slijed može se pronaći samo još kod [[Kineski jezik|kineskoga]] i u manjoj mjeri [[Jezici Indije|indijskih jezika]]. [[Slika:Greek alphabet variants.png|mini|inačice grčkoga alfabeta]]Najstarije pismo Grka bio je mikenski slogovni [[linear B]] koje nije bilo prikladno za zapisivanje grčkog jezika. Pismo je vjerojatno nastalo u kontinentalnoj [[Grčka|Grčkoj]] gdje je [[Kreta|kretski]] [[linear A]] prilagođen grčkom jeziku oko [[16. stoljeće pr. Kr.|16. st. pr. Kr.]] kada [[minojska kultura]] bilježi najveći procvat. Kasnijim je napredovanjem [[Mikena|Mikene]] linearno B pismo preneseno na [[Kreta|Kretu]]. Upravo su na Kreti, u [[Knos|Knosu]], nađeni najstariji primjerci lineara B. Odnose se na doba vladavine [[Ahejci|Ahejaca]] u [[15. stoljeće pr. Kr.|15. st. pr. Kr.]] Jezik je grčki. Pločice sa zapisima na linearu B nađene još i na [[Peloponez|Peleponezu]] i u srednjoj Grčkoj. Od 9. stoljeća pojavljuju se razni oblici [[Feničko pismo|feničkog pisma]]. Uz neke je prilagodbe (izbacivanje nepotrebnih znakova za [[Suglasnik|suglasnike]], ubacivanje znakova za [[Samoglasnik|samoglasnike]]) postao grčkim pismom. Od više je varijanti nakraju prevladao jonski alfabet koji je [[403. pr. Kr.|403. g. pr. Kr.]] bio službeno uveden u Ateni.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Danas se još uvijek upotrebljava, a rabi se i za označavanje [[Kut|kutova]] u [[Matematika|matematici]].
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Slovo
! colspan=&quot;3&quot; |Ime
! colspan=&quot;2&quot; |[[Glas]]
! colspan=&quot;2&quot; |Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
|-
![[Starogrčki jezik|starogrčko]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
!starogrčki
!novogrčki
!starogrčki
!novogrčki
|-
|Α α
|ἄλφα
|άλφα
|[[alfa]]
|[a] [aː]
|[a]
|a
|a
|[[alef]]
|-
|Β β
|βῆτα
|βήτα
|[[Beta (slovo)|beta]]
|[b]
|[v]
|b
|v
|[[bet]]
|-
|Γ γ
|γάμμα
|γάμμα
|[[gama]]
|[g]
|[ʝ], [ɣ]
|g
|gh, g
|[[gimel]]
|-
|Δ δ
|δέλτα
|δέλτα
|[[delta]]
|[d]
|[ð]
|d
|dh, d
|[[dalet]]
|-
|Ε ε
|εἶ, ἒ ψιλόν
|έψιλον
|[[epsilon]]
|[e]
|[e̞]
|e
|e
|[[he]]
|-
|Ζ ζ
|ζῆτα
|ζήτα
|[[Zeta (slovo)|zeta]]
|[zd], [zː]
|[z]
|z
|z
|[[zajin]]
|-
|Η η
|ἦτα
|ήτα
|[[eta]]
|[ɛː] ([h])
|[i]
|e, ē
|i
|[[het]]
|-
|Θ θ
|θῆτα
|θήτα
|[[theta]]
|[tʰ]
|[θ]
|th
|th
|[[tet]]
|-
|Ι ι
|ἰῶτα
|ιώτα
|[[jota]]
|[i], [iː]
|[i], [j]
|i, ī
|i
|[[jod]]
|-
|Κ κ
|κάππα
|κάππα
|[[kapa]]
|[k]
|[k], [c]
|k
|k
|[[kaf]]
|-
|Λ λ
|λάβδα, λάμβδα
|λάμδα
|[[lambda]]
|[l]
|[l]
|l
|l
|[[lamed]]
|-
|Μ μ
|μῦ
|μι
|[[mi]]
|[m]
|[m]
|m
|m
|[[mem]]
|-
|Ν ν
|νῦ
|νι
|[[ni]]
|[n]
|[n]
|n
|n
|[[nun]]
|-
|Ξ ξ
|ξεῖ, ξῖ
|ξι
|[[ksi]]
|[ks]
|[ks]
|ks
|ks
|[[sameh]]
|-
|Ο ο
|οὖ, ὂ μικρόν
|όμικρον
|[[omikron]]
|[o]
|[o̞]
|o, ŏ
|o
|[[ajin]]
|-
|Π π
|πεῖ, πῖ
|πι
|[[pi]]
|[p]
|[p]
|p
|p
|[[pe]]
|-
|Ρ ρ
|ῥῶ
|ρω
|[[ro]]
|[r], [r̥]
|[ɾ]
|r
|r
|[[reš]]
|-
|Σ σ, ς
|σῖγμα
|σίγμα
|[[sigma]]
|[s]
|[s]
|s
|s
|[[šin]]
|-
|Τ τ
|ταῦ
|ταυ
|[[tau]]
|[t]
|[t]
|t
|t
|[[tav]]
|-
|Υ υ
|ὗ, ὓ ψιλόν
|ύψιλον
|[[ipsilon]]
|[u], [y], [yː]
|[i]
|u, y
|y
|[[vav]]
|-
|Φ φ
|φεῖ, φῖ
|φι
|[[fi]]
|[pʰ]
|[f]
|ph, f
|f
|
|-
|Χ χ
|χεῖ, χῖ
|χι
|[[hi]]
|[kʰ], [ks]
|[ç], [x]
|kh, ks
|h
|
|-
|Ψ ψ
|ψεῖ, ψῖ
|ψι
|[[Psi (slovo)|psi]]
|[ps]
|[ps]
|ps
|ps
|
|-
|Ω ω
|ὦ, ὦ μέγα
|ωμέγα
|[[omega]]
|[ɔː]
|[o̞]
|o, ō
|o
|[[ajin]]
|}

== Književnost ==
{{glavni|Starogrčka književnost}}
[[Datoteka:Homer bust, Farnese collection (Naples).jpg|mini|332x332px|Homerova [[bista]]]]
Starogrčka književnost bogata je, a na [[Rimska književnost|rimskoj]] i starogrčkoj književnosti zasniva se današnja zapadnoeuropska kultura.&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/m-o/omren-mirko/9543-hoe-li-hrvatske-guske-ponovno-srljati-u-maglu.html ''Te zapadno-europske kulture, koja je prema njima samima &quot;neki naročiti proizvod Nordijaca&quot; u biti niti nema. Ispravno gledajući ta kultura zasnovana je na grčkoj kulturi.''], Mirko Omrčen, Hoće li hrvatske guske ponovno srljati u maglu?, objavljeno 8. studenoga 2011., pristupljeno 17. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Dramatici [[Eshil]], [[Sofoklo]] i [[Euripid]] te [[Homer]] – legenda grčkoga epskoga pjesništva – najvažniji su stvaraoci toga vremena. 
{{Glavni|Novogrčka književnost}}
Nakon razdoblja [[Bizantska književnost|bizantske književnosti]] koje završava [[Pad Carigrada 1453.|padom Carigrada]] započinje razdoblje novogrčke književnosti (od [[1453.]] do danas). Djela su pisana na ''[[Katarevusa|katarevusi]]'' i na [[Demotski jezik|demotskom]].

Nakon [[Osmansko Carstvo|osmanskih osvajanja]] književnost se pretežno oblikovala na otocima pod vlašću zapadnih zemalja (poput [[Rod (otok)|Roda]], [[Cipar|Cipra]] i Krete). Tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] [[Fanariot|fanarioti]] predvode [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljska]] nastojanja koja su se proširila i na središte grčke [[Dijaspora|dijaspore]] ([[Trst]], [[Beč]], [[Odesa]]). Osnivane su škole i tiskana djela namijenjena razvoju pismenosti i promicanju kulture. [[Adamantios Korais]] (izdavač mnogobrojnih dijela klasičnih grčkih autora i tvorac ''katarevuse'') te [[Rigas Velestinlis]] (revolucionar i [[Domoljublje|domoljubni]] pjesnik) postavili su temelje borbi za nacionalno oslobođenje.

Nakon oslobođenja postojalo je [[grčko jezično pitanje]] koje je riješeno [[1976.]] uvođenjem demotskog kao [[Standardni jezik|standardnog jezika]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grci {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23202|access-date=2022-04-29|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;div style=&quot;height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot; &gt;
{{izvori|4}}
&lt;/div&gt;


{{grčki jezik}}
[[Kategorija:Indoeuropski jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:G]]
[[Kategorija:Grčki jezik| ]]</text>
      <sha1>dpk5gimcpe1ye48t2zm956um9g8odoo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Federalizam u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508376</id>
    <revision>
      <id>6432220</id>
      <parentid>6363496</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:12:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.167.191</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Federalizam u Federaciji BiH */ Popravio sam pravopis</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50451" xml:space="preserve">Administrativno uređenje Bosne i Hercegovine je stvarano je tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i potvrđeno je [[Ustav Bosne i Hercegovine|ustavom]] koji je proizašao iz [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] u studenome 1995.

Višenacionalnu državu čine tri konstitutivna naroda, a sastavljena je od dva [[entitet]]a - [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. 

BiH je vrlo složena, proturječna i asimetrična država, a oko njezinog državnog uređenja i karaktera cjelokupnog ustavnog uređenja postoje najrazličitija mišljenja.

== Razvoj ==

[[Datoteka:Hrvatski povijesni muzej 27012012 Domovinski rat 62 Opci okvirni sporazum.jpg|minijatura|Opći okvirni sporazum, odnosno Daytonski sporazum, kojim je potvrđeno federalno uređenje BiH u studenome 1995.]]
[[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|minijatura|Potpisivanje Daytonskog sporazuma]]

Bosanskohercegovački federalizam osebujna je pojava koja po mnogočemu odstupa od uobičajenih oblika razvitka ustavnosti. Uređenje Bosne i Hercegovine vrlo je komplicirano zbog nekonzistentnih ustavnih rješenja koja se odnose na njezino državno uređenje, tj. njezinu federalnu strukturu. Bosna i Hercegovina nema federalnu tradiciju. Federalizam u Bosni i Hercegovini razvijao se u ratnim uvjetima nakon raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] u kojoj je BiH bila jedna od šest federalnih jedinica - socijalističkih republika. Stjecanjem neovisnosti u BiH se trebalo radit na prijelazu iz unitarnog na federalno uređenje zbog njezinog višenacionalnog sastava, a u takvoj situaciji federalizam se nametnuo kao jedino moguće rješenje. Federalizacija je zahtijevala stvaranje federalnih jedinica koje je trebalo potvrditi saveznim ustavom. Te federalne jedinice nisu nastale sporazumno, već u okolnostima rata. Pod pritiskom međunarodne zajednice prihvaćen je i državni ustav u kojem je priznato postojanje federalnih jedinica u više-manje činjeničnoj situaciji. Najosjetljivije pitanje bilo je utvrđivanje granica federalnih jedinica. Nametnulo se pitanje treba li, u procesu federalizacije višenacionalnih država, nacijama dati i zasebne federalne jedinice. U BiH ovo nije bio samo doktrinarni, već i zbiljski sukob. Zbog toga se nacionalni kriterij nastojao ublažiti drugim kriterijima - zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, prometnim itd. Na drugim kriterijima inzistirali su [[Bošnjaci]], a na nacionalnim [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] i [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbi]]. Zbog tih sukoba propali su mirovni planovi za BiH od kojih je svaki predlagao drukčiji broj federalnih jedinica. Mirovni planovi su kao posljedicu imali i veće sukobe zaraćenih strana, jer nijedan plan nije bio prihvaćen istovremeno od sve tri strane. Planovi su predstavljali i [[Konfederacija|konfederalne]] koncepte na kojima su inzistirali Srbi, tako da je stvarna podjela BiH stalno bila prisutna. Konfederacija bi ishodovala raspadom države, što bi federalizacija spriječila.&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 200. - 202.&lt;/ref&gt;

Međunarodna zajednica od početka rata u BiH nudila je rješenje za unutarnje uređenje BiH kao složene, federalne države. Za srpsku stranu to nije bilo prihvatljivo jer bi federalizam bila prepreka njihovom pravu na samoopredjeljenje do otcjepljenja. Bošnjačkoj strani federalizam također nije bio prihvatljiv zato što je predstavljao prepreku [[Unitarizam|unitarnoj]] državi u kojoj bi Bošnjaci, kao većinski, bili i temeljni narod. Jedini zagovornik federalizma bila je hrvatska strana koja ga je formulirala u [[Livanjsko pitanje|Livanjskom pitanju]] u ožujku 1992. kao prijedlog za referendumsko pitanje o neovisnosti BiH. Prijedlog je glasio: &quot;Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu kao državnu zajednicu konstitutivnih i suverenih naroda – hrvatskog, muslimanskog i srpskog naroda – u njihovim nacionalnim područjima (kantonima)?&quot;.&lt;ref&gt;Vukoja, 2013., str. 5.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kljaić, 2013., str. 155.&lt;/ref&gt;

[[Washingtonski sporazum]] je u ožujku 1994. sklopila hrvatska i bošnjačka zarećena strana uz sudjelovanje i pristanak Hrvatske, dok srpska strana i [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] nisu bile uključene. Njime je ukinuta [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] i uspostavljena [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Nakon njegovog sklapanja nastavljen je rat sa Srbima do sklapanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] u studenom 1995. koji je priznao postojanje [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i kojim je okončan rat u BiH. [[Daytonski sporazum]] je jasan oko teritorijalnog i nacionalnog kod statusa Republike Srpske, no Washingtonski sporazum, kojeg su prihvatile hrvatska i bošnjačka zaraćena strana uz sudjelovanje i pristanak Hrvatske, bio je utemeljen na sasvim drukčijem konceptu.&lt;ref name=&quot;Miljko202&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 202.&lt;/ref&gt;

Konfederalizam se u Washingtonskom sporazumu se ogleda u predviđanju konfederalnog odnosa između [[Hrvatska|Hrvatske]] i Federacije Bosne i Hercegovine (bez rješenog pitanja područja BiH s većinskim srpskim pučanstvom), ali i u Daytonskom sporazumu koji je priznao Republiku Srpsku kao pandan Federaciji BiH koji je sporazum o konfederaciji zamijenio sporazumom o pravu entiteta da uspostave zasebne paralelne odnose sa susjednim zemljama u skladu sa suverenošću i teritorijalnim integritetom BiH. Tako su se tek Washingtonskim, odnosno Daytonskim mirovnim sporazumom, pod pritiskom međunarodne zajednice, nametnula ustavna rješenja koja su uključivala unutarnje granice nove federalne BiH. Koliko je teritorijalno gledište (povezano s etničkim predznakom kod Republike Srpske) bilo naglašeno, vidljivo je u Aneksu 2 Daytonskog sporazuma, prema kojem su međuentitetske crte razgraničenja između Federacije BiH i Republike Srpske trebale biti povučene na karti u dodatku o ovom sporazumu. Federacija BiH dobila je 51% državnog područja, a Republika Srpska 49%. Pri tome je ovaj Aneks sadržavao i sporazum o arbitraži koji se odnosio na &quot;dio međuentitetske granične crte u području [[Brčko]]g koji je bio predmet spora&quot;.&lt;ref name=&quot;Miljko202&quot;/&gt;

== Složenost bosanskohercegovačkog Ustava ==

{{quote box|width=33%|Bosna i Hercegovina je tužna priča, ona zapravo nije država već kompromis. [...] Nema prave perspektive za tu državu jer ona nikada nije bila prava država.|[[Christian Lequesne]], [[Francuska|francuski]] akademik&lt;ref&gt;Tihomir Ponoš: [http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Lequesne-Za-BiH-nema-perspektive-jer-nije-drzava-nego-kompromis Lequesne: Za BiH nema perspektive, jer nije država nego kompromis]. Novi list, 2. ožujka 2014. Pristupljeno 26. ožujka 2014.&lt;/ref&gt;}}
Pred donošenje [[Ustav Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog Ustava]] postojalo je više mogućnosti oko njezinog uređenja. Republika Srpska koja je nastala 1992. u uvjetima rata, priznata je Daytonskim sporazumom kao entitet BiH uz Federaciju BiH nastalu 1994. Republika Srpska je svoj [[Ustav Republike Srpske|Ustav]] donijela 1992., koji je, za raliku od Ustava Federacije BiH samostalno donio srpski narod u BiH posredstvom [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine]]. Daytonskim sporazumom je samo definirana i potvrđena veličina teritorija Republike Srpske koji je do tada bio nepoznanica.&lt;ref name=&quot;Miljko204&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 204.&lt;/ref&gt;

Tako je nastala krajnje složena, proturječna i asimetrična država, oko čijeg državnog uređenja kao i karaktera cjelokupnog ustavnog uređenja daytonske BiH postoje najrazličitija mišljenja.&lt;ref name=&quot;Miljko204&quot;/&gt;

Višenacionalna država koju čine tri nacije sastavljena je od dva [[entitet]]a - [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Federacija BiH je po svom uređenju federalna i nosi naziv države, dok je Republika Srpska [[Unitarizam|unitaran]] entitet. Upravo iz ovoga proizlazi temeljna proturječnost Daytonskog sporazuma i bosanskohercegovačkog Ustava, koji blokira djelovanje bosanskohercegovačkih institucija. Naime, jedina logična i teorijski dosljedno izvedena federalizacija BiH, na način napravljen u Washingtonskom sporazumu iz 1994., podrazumijevala je i [[kanton]]izaciju Republike Srpske (što je podrazumijevalo i njezin nestanak) te uključivanje srpske nacionalne sastavnice u institucionalni sustav vlasti Federacije BiH, kako se trebala zvati čitava država. Alternativa ovom rješenju bila je konfederalna BiH za koju su se zalagali Srbi, što bi predstavljalo negaciju BiH kao države u dotadašnjim granicama. Da se to dogodilo, sporazum o konfederaciji između Hrvatske i novnonastale krnje Federacije BiH dobio bi smisao.&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 204. - 205.&lt;/ref&gt;

Međutim, kako do toga nije došlo, međunarodno priznavanje Republike Srpske uz Federaciju BiH stvorilo je državu s trostupanjskom ustavnošću i ukupno trinaest ustava - države BiH, dva entiteta i deset županija (kantona) unutar Federacije BiH. Zbog toga su mnogi bosanskohercegovački i drugi pisci u tom obliku države prepoznali &quot;asimetričnu konfederaciju&quot;, &quot;uniju samostalnih političkih entiteta sa zajedničkom središnjom vlasti&quot;, &quot;segmentiranu državu&quot;, &quot;federaciju s naglašenim konfederalnim elementima&quot;, &quot;federaciju ''sui generis''&quot; i sl.&lt;ref name=&quot;Miljko205&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 205.&lt;/ref&gt;

Iako Ustav BiH, kao i njegov [[Sjedinjene Američke Države|američki]] uzor, nigdje izričito ne spominje karakter BiH s gledišta oblika državnog uređenja i ne navodi naziv federacija (osim za jedan entitet) iz samog teksta Ustava proizlazi da se ipak radi o federaciji. Ustav tako govori o državi BiH, njezinom teritorijalnom integritetu, međunarodnom subjektivitetu, dva entiteta, raspodjeli nadležnosti među njima, organima vlasti i sl. što daje dovoljno osnove rečenoj tvrdnji. Isto tako, primijetno je da je takva federacija sastavljena od dvije federalne jedinice, a takve federacije su iz dosadašnje teorije i prakse federalizma najviše krhke, pokazuje i elemente konfederacije. To se posebno odnosi na sudstvo, obranu i posebne paralelne odnose entiteta sa susjednim državama. Takva federalna struktura nije uspjela na jednak način pomiriti i na saveznoj razini uskladiti elemente posebnosti - nacije. To se odnosi, prije svega, na nepodudarnost teritorijalnog i nacionalnog, što je najvidljivije u samim entitetima.&lt;ref name=&quot;Miljko205&quot;/&gt;

Dva potpuno suprotstavljena koncepta - Washingtonski i Daytonski - u stvaranju unutarnjeg uređenja države dovela su do konstrukcijske greške čineći bosanskohercegovački federalizam nedjelotvornim. U tom vidu, ni [[Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini|odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda]], i na temelju nje usklađene odredbe entitetskih ustava koje su proglašene neustavnim (nametnute od strane [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika]]) nisu ni u kojem smislu dovele do promjene u bosanskohercegovačkom federalizmu kako je on određen u Daytonskom sporazumu i Ustavom BiH. Za bilo kakvu promjenu na tom području nužna je i izmjena državnog ustava.&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 205. - 206.&lt;/ref&gt;

Na primjeru federalizma BiH vidljiv je temeljni nedostatak koji se odnosi na nepostojanje osnovnog konsenzusa unutar njezinog pučanstva, a posebno unutar vodećih društvenih snaga o potrebi zajedništva i interesima koji se trebaju ostvariti u federalnoj zajednici. Ako te pretpostavke nisu ispunjene, federalne institucije ne mogu ispuniti svoju osnovnu svrhu i u borbi za dominaciju jednih nad drugima vode u situaciji potpune političke blokade, gdje je često nemoguće postići rješenje ustavnim sredstvima. Na taj način federalizam se pretvara u svoju suprotnost i potencira sukob umjesto da ga rješava.&lt;ref name=&quot;Miljko206&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 206.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Parliament (6042784223).jpg|minijatura|lijevo|Parlamentarna skupština BiH u Sarajevu]]

Bosanskohercegovački federalizam pokazuje sve odlike ustavnog uređenja BiH. Način na koji je stvoren Ustav BiH, pa tako i ustavna rješenja koja se odnose na federalizam, kao glavni ustavni problem, od samog početka izazivaju niz prijepora zbog svoje nekonzistentnosti i nejednakih kriterija na kojima se temelji. Ustavom je na nejednak način riješen odnos između jedinstvenosti (svi državljani BiH) i posebnosti (tri konstitutivna naroda BiH). U konačnoj raščlambi ustavnih odredbi Ustava BiH, sukladno i dosadašnjoj praksi Ustavnog suda BiH, došlo se do zaključka kako ne postoji specifičan model nacionalnog predstavljanja u bosanskohercegovačkim institucijama, kao ni odgovarajući izborni mehanizam koji bi bili istovjetni za oba entiteta. Sve se ovo na poseban način odražava na predstavljanje, odnosno sudjelovanje entiteta u federalnoj vlasti Bosne i Hercegovine. No, i pored nepodudaranja nacionalnog i teritorijalnog u Federaciji BiH na normativnom planu, to se ne može reći i za Republiku Srpsku, gdje se ta dva elementa i normativno priznaju kao podudarna cjelina. Kako je upravo nacionalnost posebnost bosanskohercegovačkog federalizma, zbog čega je on i uspostavljen, a nacionalno i teritorijalno se ustavnim rješenjima podudara samo u slučaju Republike Srpske, to su narodi i federalne jedinice na specifičan način predstavljeni u institucijama Bosne i Hercegovine. Gornji dom [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (PS BiH), koji bi trebao predstavljati federalne jedinice, ne nosi naziv koji bi upućivao na to, već se zove [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]].&lt;ref name=&quot;Miljko206&quot;/&gt;

{{Višestruka slika
| podnožje   = &lt;center&gt;bošnjački, hrvatski i srpski član Predsjedništva BiH&lt;/center&gt;
| položaj    = lijevo

| slika1     = Bakir Izetbegović in Iran.jpg
| širina1    = 95
| opis1      = &lt;center&gt;Bakir Izetbegović&lt;/center&gt;
| poveznica1 = Bakir Izetbegović

| slika2     = Dragan Čović, portrait 2.jpg
| širina2    = 98
| opis2      = &lt;center&gt;Dragan Čović&lt;/center&gt;
| poveznica2 = Dragan Čović

| slika3     = Mladen Ivanić crop.jpg
| širina3    = 100
| opis3      = &lt;center&gt;Mladen Ivanić&lt;/center&gt;
| poveznica3 = Mladen Ivanić
}}

Republika Srpska je federalna jedinica - entitet iz kojeg u Dom naroda prema postojećim ustavnim rješenjima dolazi pet Srba, a iz drugog entiteta - Federacije BiH, dolaze predstavnici Hrvata i Bošnjaka, svakih po pet. Dakle, prema Ustavu BiH, jedna trećina izaslanika dolazi iz Republike Srpske, a dvije trećine iz Federacije BiH. Ta se formula više-manje dosljedno primjenjuje i na ostale bosanskohercegovačke institucije. Štoviše, taj odnos 1/3-2/3 odnosi se i na [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom PS BiH]] koji predstavlja sve državljane i gdje se trebala očekivati proporcionalna zastupljenost članova Doma iz dva entiteta. To se također primjenjuje i na tročlano [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], u koje se bira jedan Srbin izravno s područja Republike Srpske te po jedan Hrvat i Bošnjak izravno s područja Federacije BiH. Izvršna vlast, koju nosi [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]], također je sastavljeno od najviše dvije trećine ministara imenovanih s područja Federacije BiH i jedne trećine s područja Republike Srpske. To načelo proteže se do predstavljenosti entiteta na Ustavnom sudu BiH, gdje se četiri člana biraju iz Federacije BiH, a dva iz Republike Srpske.&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 206. - 207.&lt;/ref&gt;

== Podjela nadležnosti između saveznih i entitetskih institucija ==

Usvajanjem daytonskog [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava BiH]] došlo je do ustavnopravnog izjednačavanja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] te je izvršena raspodjela nadležnosti između saveznih institucija i entiteta. Kako su sve državne djelatnosti i ovlasti koje Ustavom BiH nisu izričito dodijeljene saveznim institucijama, pripale entitetima, u tom vidu oba entiteta raspolažu istim opsegom poslova koji su u njihovoj nadležnosti.&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 210. - 211.&lt;/ref&gt;

U članku I. 1. Ustava Federacije BiH utvrđeno je da Federacija BiH, kao jedan od dva entiteta države BiH, &quot;ima svu vlast, nadležnost i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu dane u isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine&quot;. Istovremeno, u [[Ustav Republike Srpske|Ustavu Republike Srpske]] je propisano da &quot;Republici pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izričito prenesene na njezine institucije&quot; (točka 1. Amandmana LVI na Ustav RS, kojim je zamijenjen raniji članak 3 ovog Ustava). Ova formulacija ukazuje da je Bosna i Hercegovina nastala združenjem entiteta i da su na državu prenesene samo određene nadležnosti koje izvorno i u cijelosti pripadaju entitetima.&lt;ref name=&quot;Miljko211&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 211.&lt;/ref&gt;

Raspodjela nadležnosti između saveznih i entitetskih institucija izvršena je Ustavom BiH 1995. na poseban način. U članku III. Ustava koji se bavi ovim sadržajem, navedene su tri kategorije nadležnosti:&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 207.&lt;/ref&gt;

# nadležnost institucija BiH,
# nadležnost entiteta, i
# dodatne nadležnosti.

Ustav prvo nabraja mjerodavnosti koje su u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine, uz pretpostavku nadležnosti u korist entiteta. Sve ono što ne spada pod saveznu nadležnost, u nadležnosti je entiteta. Uz to su u Ustavu nabrojane i dodatne nadležnosti entiteta od kojih neke predstavljaju osebujnost bosanskohercegovačkog federalizma i u kojima se prepoznaju i elementi konfederalizma. Konačno se navodi i jedna posebna kategorija nadležnosti, tzv. dodatne nadležnosti, koje ne spadaju u teoriji poznate sfere isključivih i zajedničkih nadležnosti federacije i federalnih jedinica. U ovom slučaju radi se o tome da Ustav omogućava da se nadležnost bosanskohercegovačkih institucija može širiti i da nije fiksna. Naime, u onim pitanjima za koja se entiteti dogovore da ih prenesu u nadležnost saveznih institucija, oni mogu sporazumno prenijeti njihovo rješavanje na savezne institucije. Nadalje, oni mogu uspostaviti i dodatne institucije radi izvršavanja tih nadležnosti.&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 207. - 208.&lt;/ref&gt;

=== Isključiva nadležnost saveznih institucija ===

[[Datoteka:Minister of Foreign Affairs and Deputy Chairman of the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina, Zlatko Lagumdzija (9936251276).jpg|minijatura|Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija]]

U isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine su (čl. III. t. 1. Ustava BiH):&lt;ref name=&quot;Miljko208&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 208.&lt;/ref&gt;

# vanjska politika;
# vanjskotrgovinska politika;
# carinska politika;
# monetarna politika;
# financiranje institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine;
# imigracija, izbjeglice i azil;
# provedba međunarodnih i međuentitetskih kaznenopravnih propisa, uključujući i odnose s [[Interpol]]om,
# uspostava i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava;
# reguliranje međuentitetskog transporta; i
# kontrola zračnog prometa.

Uobičajeno je da svaka federacija, po prirodi stvari, ima nadležnost u onim oblastima koje su najtješnje vezane uz državni suverenitet i međunarodni subjektivitet, uz ostale zajedničke djelatnosti federacije. Primjetno je kako je bosanskohercegovački Ustav vrlo restriktivno odredio nadležnosti saveznih institucija. No, i pored toga sve to uz navedene dodatne nadležnosti, ne bi toliko narušilo sliku gotovo klasične sfere poslova jedne federalne države da u Ustavu Bih nije izostavljena obrana kao isključiva nadležnost federalne države. Pored ovog temeljnog propusta, u Ustavu ne dostaju još neke od uobičajenih nadležnosti savezne države, kao što su jedinstvo gospodarskog sustava, kontrola državne granice i sl. Kasnije će se poneki od ovih propusta ispraviti zakonom (kao što je slučaj obrane), ili nametanjem zakona od strane [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika]] (npr. Zakon o državnoj graničnoj službi).&lt;ref name=&quot;Miljko208&quot;/&gt;

=== Nadležnosti entiteta ===

[[Datoteka:DD-SD-00-00561.JPEG|minijatura|Policija Republike Srpske]]

Ustav BiH i pored odredbe o pretpostavci nadležnosti u korist entiteta (&quot;Sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju entitetima&quot; - čl. 3. III. 3. a) posebno navodi i neke specifične nadležnosti entiteta. Prema Ustavu BiH, entiteti maju pravo:&lt;ref name=&quot;Miljko209&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 209.&lt;/ref&gt;

# uspostaviti posebne paralelne odnose sa susjednim državama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine;
# entiteti su dužni pružiti svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi ona mogla izvršavati svoje međunarodne obveze [...];
# entiteti će osigurati sve uvjete za sigurnost i zaštitu svih osoba pod njihovom jurisdikcijom, [...] u skladu s međunarodno priznatim standardima uz poštovanje međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda na koje je ukazano u članku II. i poduzimaju druge odgovarajuće mjere;
# svaki entitet može također sklapati sporazume s državama i međunarodnim organizacijama uz suglasnost Parlamentarne skupštine koja može zakonom urediti da takva suglasnost za određene vrste sporazuma nije potrebna (čl. III. 2.).

Uz ovo, ustavotvorac je smatrao nužnim u ovom članku posvećenom raspodjeli nadležnosti istaknuti i obvezu entiteta i svih njihovih nižih jedinica da se pridržavaju Ustava BiH, kao i to da opća načela međunarodnog prava čine predstavljaju sastavni dio pravnog sustava Bosne i Hercegovine i entiteta.&lt;ref name=&quot;Miljko209&quot;/&gt; Nadalje, vidljivo je da prema postojećoj podjeli nadležnosti između saveznih i entitetskih institucija, većina njih pripada entitetima.&lt;ref name=&quot;Miljko211&quot;/&gt;

=== Dodatne nadležnosti ===

Pored isključivih nadležnosti saveznih institucija, Ustav BiH poznaje i tzv. dodatne nadležnosti. U članku III. 5. Ustava, ove nadležnosti su određene na sljedeći način: &quot;Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnosti za one poslove o kojima se entiteti suglase; koji su predviđeni u Aneksima 5-8 Općeg mirovnog sporazuma; ili koji su potrebni za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s podjelom nadležnosti između institucija Bosne i Hercegovine. Mogu se po potrebi osnivati i dodatne institucije za obavljanje takvih nadležnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Miljko209&quot;/&gt;

Aneksi 5-8 odnose se na arbitražu radi rješavanja sporova između entiteta (Aneks 5), ljudska prava (Aneks 6), izbjeglice i raseljene osobe (Aneks 7) i očuvanje nacionalnih spomenika (Aneks 8). Primjetno je da uz poslove vezane uz ove Anekse postoji i mogućnost za neodređeni krug poslova koji se tiču očuvanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH u skladu s navedenom podjelom nadležnosti. Ovo je ustavnopravni temelj kojim se stvaraju mogućnosti da se dogovorom entiteta nadležnosti saveznih institucija mogu širiti.&lt;ref name=&quot;Miljko209&quot;/&gt;

Također, Ustavom je u okviru dodatnih nadležnosti utvrđeno da su tijekom šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu entiteti trebali započeti pregovore oko uključivanja u savezne nadležnosti i druge poslove kao što su korištenje energetskih resursa i zajedničke gospodarske projekte. Time je bila nametnuta ustavna obveza entitetima da u ovim oblastima oblikuju kroz savezno zakonodavstvo neku vrstu zajedničke nadležnosti, pa tako i nadležnosti saveznih institucija. U većini federalnih država takva vrsta nadležnosti prvenstveno ovisi o saveznoj državi, no u BiH ovisi o njezinim federalnim jedinicama - entitetima.&lt;ref name=&quot;Miljko210&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 210.&lt;/ref&gt;

Glede raspodjele nadležnosti, [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] može, sukladno Ustavu, koordinirati ove aktivnosti i odlučiti potpomoći koordinaciju između entiteta u ovim pitanjima koje nisu dane u nadležnost saveznih institucija. Time se otvara poznata dimenzija federalizma koja se odnosi na međusobnu suradnju samih federalnih jedinica u okvirima dane raspodjele. Ti odnosi se uvijek temelje na pristanku entiteta i oni se mogu tome suprotstaviti u bilo kojem konkretnom slučaju.&lt;ref name=&quot;Miljko210&quot;/&gt;

== Federalizam u Federaciji BiH ==

[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju Bosne i Hercegovine]] stvorili su &quot;Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima, i građani Republike Bosne i Hercegovine, ostvarujući svoja suverena prava, preoblikujući unutarnji ustroj teritorija s većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom [...] sastojala se od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima&quot; (čl. I.1. [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije BiH]]). U članku 2. Ustava Federacije BiH utvrđeno je da će se metode i postupci određivanja granica između županija (kantona) utvrditi federalnim propisima. Federalne jedinice - županije - su se trebale imenovati isključivo po gradovima sjedištima županijskih vlasti ili prema regionalno-zemljopisnim obilježjima. To je i učinjeno Zakonom o federalnim jedinicama iz 1996.&lt;ref&gt;Miljko, str. 202. - 203.&lt;/ref&gt;

Prema Zakonu, Federacija BiH se sastoji od deset županija koji su utvrđeni redovnim brojevima u federalnim propisima, dok je županijama prepušteno da svojim ustavom utvrde naziv i sjedište županija. Međutim, u slučaju [[Hercegbosanska županija|Hercegobosanske županije]] (10), [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavni sud Federacije BiH]] je 1998. odlučio da njezino ime nije u skladu s entitetskim ustavom.&lt;ref name=&quot;Miljko203&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 203.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina, administrative divisions - Nmbrs (cantons) - colored.svg|minijatura|Federalne jedinice - županije - Federacije Bosne i Hercegovine]]

# [[Unsko-sanska županija]]
# [[Županija Posavska]]
# [[Tuzlanska županija]]
# [[Zeničko-dobojska županija]]
# [[Bosansko-podrinjska županija]]
# [[Županija Središnja Bosna]]
# [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
# [[Županija Zapadnohercegovačka]]
# [[Sarajevska županija]]
# [[Hercegbosanska županija]]

Dogovoreno je da se [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] sastoji se od dva doma - [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog]] i [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. Zastupnički dom predstavljao je sve državljane Federacije BiH, a Dom naroda samo dva konstitutivna naroda Federacije BiH - Hrvate i Bošnjake - s jednakim brojem izaslanika, trideset po svakom narodu. Odluke u većini slučajeva donosile su se odobrenjem u oba doma.&lt;ref name=&quot;Miljko203&quot;/&gt;

[[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|minijatura|lijevo|Zastava Federacije BiH do 2007.]]

Ustavom Federacije BiH uspostavljena je klasična federacija koju su činili državljani i federalne jedinice. Smatrano je kako se na taj način izbjegla koncepcija nacionalne podjele i da se polazi od suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Međutim, bez obzira na činjenično stanje prema kojoj su neke županije imale gotovo u potpunosti jednonacionalno pučanstvo (a prema Ustavu nisu mogli uzeti nacionalni predznak), sam Ustav je pravio razliku između županija s hrvatskom, odnosno bošnjačkom većinom (čl. 3. Ustava Federacije BiH). Štoviše, Amandmanom I. na Ustav Federacije BiH usvojenim na sjednici Ustavotvorne skupštine Federacije BiH održane 23. lipnja 1994. uspostavljene su i županije s tzv. posebnim režimom. To su bile dvije županije, Središnja Bosna i Hercegovačko-neretvanska, koji su se zasnivali na paritetu hrvatskog i bošnjačkog naroda u tijelima županijske vlasti. Na taj je način Federacija BiH od nastanka funkcionirala kao federacija Hrvata i Bošnjaka u BiH i njezin institucionalni ustroj u vlasti u sferi nacionalnog bio je ustavnopravni i stvarno obilježen hrvatsko-bošnjačkom nacionalnom komponentom. U ustavnim rješenjima koja je sadržavao nacionalni element nije ni na koji način uključivao srpski narod kao treći konstitutivni narod BiH. Naime, Srbi nisu sudjelovali u [[Washingtonski sporazum|Washingtonskom sporazumu]] niti u donošenju Ustava Federacije BiH koji je isključivo Hrvate i Bošnjake navodio kao konstitutivne narode. U odnosu na Srbe odlučeno je da će se &quot;odluka o ustavnom statusu teritorija Republike Bosne i Hercegovine s većinskim srpskim pučanstvom donijeti tijekom pregovora o miru i na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji (čl. I.1. st. 2. Ustava Federacije BiH).&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 203. - 204.&lt;/ref&gt;

== Podjela nadležnosti u Federaciji BiH ==

Jedno od glavnih obilježja bosanskohercegovačkog federalizma je njegova trostupanjska ustavnost. Kod klasičnih federalnih država uobičajena je dvostupanjska ustavnost - ustavnost federalne države i ustavnost federalnih jedinica.&lt;ref name=&quot;Miljko210&quot;/&gt;

Jedan od bosanskohercegovačkih entiteta je i sam po uređenju federacija koja nosi naziv kao cijela država. [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] uspostavljena je [[Federacija Bosne i Hercegovine]] koja je imala sva obilježja klasične federalne države. Kako Washingtonskim sporazumom nije do kraja riješen položaj BiH, u prvotnom tekstu [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije BiH]], između ostalih, pripadale su i one ovlasti koje imaju samo suverene i međunarodno priznate države, kao što su npr. vanjski poslovi, obrana, carina i sl.&lt;ref name=&quot;Miljko210&quot;/&gt; Međutim, usvajanjem daytonskog [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava BiH]] 1995., u Ustavu Federacije BiH navodi se da Federacija BiH, kao jedan od dva entiteta BiH, &quot;ima svu vlast, nadležnost i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu dane u isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine&quot;.&lt;ref name=&quot;Miljko211&quot;/&gt;

Dok sve poslove koji su u nadležnosti entiteta Republika Srpska obavlja preko jedinstvenog državnog aparata (jedno zakonodavno tijelo, jedna vlada, jedan sudski sustav), dotle su ti isti poslovi u Federaciji BiH podijeljeni između Federacije i županija.&lt;ref name=&quot;Miljko211&quot;/&gt;

Jedno od bitnih obilježja Washingtonskog sporazuma je uspostava županija, odnosno deset federalnih jedinica, unutar Federacije BiH s visokim stupnjem autonomije. Županije same donose svoj ustav kojim se izražava značajna razina samoorganizacije županija u okviru njihovih nadležnosti.&lt;ref name=&quot;Miljko211&quot;/&gt;

Nakon usklađenja entitetskih ustava sa saveznim Ustavom, postojeća podjela nadležnosti u Federaciji BiH između federalne i županijskih vlasti doživjela je veće izmjene u odnosu na Federaciju nego na županije. Županije prema Ustavu Federacije BiH imaju sve nadležnosti koje izričito ne spadaju pod nadležnost Federacije BiH. Uz ovu pretpostavku nadležnosti u njihovu korist, županije su zadržale sve ranije ovlasti, osim što su u zajedničkoj nadležnosti između Federacije BiH i županija izgubile pitanja useljavanja i azila, koja su prešla na saveznu razinu. Poglavlje III. Ustava Federacije BiH bavi se podjelom nadležnosti, uz navedeno načelo pretpostavke nadležnosti u korist županija, i dalje zadržava razliku na poslove koji su u isključivoj nadležnosti Federacije BiH, poslove koji su u zajedničkoj (konkurentnoj) nadležnosti federalne i županijske vlasti te na kraju poslove koji su u isključivoj nadležnosti županija.&lt;ref name=&quot;Miljko211&quot;/&gt;

=== Isključiva nadležnost Federacije BiH ===

U isključivu nadležnost Federacije BiH spada:&lt;ref name=&quot;UstavFederacijeBiH&quot;&gt;[http://www.ustavnisudfbih.ba/hr/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. ožujka 2014.&lt;/ref&gt;

# državljanstvo Federacije;
# utvrđivanje gospodarske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korištenja zemljišta na federalnoj razini;
# donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije;
# suzbijanje terorizma, međužupanijskog kriminala, neovlaštene trgovine drogom i organiziranog kriminala;
# dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine;
# utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između županija, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture;
# financiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima.

Te odredbe sadržane su u Amandmanu VII. na Ustav Federacije BiH, čime su izmijenjene prvobitne odredbe članka III. 1. Ustava Osim nadležnosti navedenih u poglavlju III. Ustava Federacije, a konačne izmjene članka III. 1. Ustava Federacije BiH napravljene su Amandmanom CVI.&lt;ref name=&quot;UstavFederacijeBiH&quot;/&gt; Institucije federalne vlasti imaju u isključivoj nadležnosti i niz drugih ovlasti propisanih drugim odredbama Ustava. Tako se federalnim propisima utvrđuju metode i postupci za fizičko određivanje granica između županija (čl. I. 2.), [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] odlučuje o grbu, zastavi, himni, pečatu, i drugim simbolima Federacije (čl. I. 5.); federalnim zakonom se uređuju prava izbjeglica i raseljenih osoba (čl. II. A. 4.); stjecanje i prestanak federalnog državljanstva se uređuju zakonom (čl. II. A. 5.); Parlament donosi zakon o ombudsmanima Federacije i imenuje ih, a može i promijeniti propise koje donose ombudsmani (čl. II. B. 1. i 9.); zakonom se uređuje broj, struktura, i način izbora izaslanika u Dom naroda (čl. IV. A. 14.). Parlament Federacije, također, donosi sve zakone o vršenju funkcija federalne vlasti, daje odobrenja na sporazume koje Federacija zaključuje s državama i međunarodnim organizacijama, odnosno daje ovlasti županijama za zaključivanje takvih sporazuma (čl. IV. A. d., f. i h.).&lt;ref name=&quot;Miljko212&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 212.&lt;/ref&gt;

U isključivu nadležnost Federacije BiH spadaju i pitanja nadležnosti [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednika Federacije]], kao što su: predstavljanje Federacije, imenovanje sudaca [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Federacije]], potpisivanje i ratificiranje sporazuma koje zaključuje Federacija i davanje pomilovanja (čl. IV. B. 1. i 7.).&lt;ref name=&quot;Miljko212&quot;/&gt;

[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada Federacije]] ima nadležnost u slučaju opasnosti po zemlju donositi [[Uredba|uredbe]] sa zakonskom snagom (čl. IV. B. 9.).&lt;ref name=&quot;Miljko212&quot;/&gt;

U oblasti pravosuđa, Parlament Federacije zakonom uređuje postupke i ustroj sudova, uspostavlja Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Federacije koje osigurava neovisan položaj pravosuđa u odnosu na zakonodavnu i izvršnu vlast (čl. IV. C. 3. i 4.).&lt;ref name=&quot;Miljko213&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 213.&lt;/ref&gt;

Federacija je ovlaštena zakonom utvrđivati ova pitanja, a isto tako različite nadležnosti za Federaciju mogu proisteći iz brojnih međunarodnih ugovora i sporazuma, kao i općih pravila međunarodnog prava koje čini dio zakonodavstva Federacije.&lt;ref name=&quot;Miljko213&quot;/&gt;

=== Zajednička nadležnost federalne i županijskih vlasti ===

Federalna vlast i županije nadležni su za:&lt;ref name=&quot;UstavFederacijeBiH&quot;/&gt;

# jamčenje i provedbu ljudskih prava;
# zdravstvo;
# ekološku politiku;
# komunikacijsku i prometnu infrastrukturu, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine;
# socijalnu politiku;
# provedbu zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine s teritorija Federacije, i o boravku i kretanju stranaca;
# turizam;
# iskorištavanje prirodnih bogatstava.

Ustav Federacije BiH u članku III. 3. sadrži niz odredbi o načinima ostvarivanja ovih nadležnosti. U skladu s potrebama, ove nadležnosti mogu se ostvariti zajednički ili odvojeno, ili od strane županija koordinirano od federalne vlasti. Ustav nalaže da se federalna i županijska vlast dogovaraju na trajnoj osnovi glede ovih nadležnosti. Pojedine odredbe vezane uz ovaj sadržaj nisu dovoljno određene i nedovoljno su komplementarne, što može izazvati sukobe između federalnih i županijskih vlasti, čime se zahtijeva značajnija uloga Ustavnog suda Federacije BiH. Ustavom je propisano da federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču svake od nadležnosti, ali isto tako i županije imaju pravo utvrđivati politiku i provoditi zakone koji se također tiču svake od ovih nadležnosti. Postojeća praksa ukazuje da se u obnašanju nadležnosti županije obraćaju međužupanijskom Vijeću za koordinaciju rješavanja međužupanijskih pitanja i za dosljedno rješavanje pitanja koja se tiču interesa izvan njihovih županijskih granica. Ovdje je riječ o Vijećima županija koje one mogu osnivati u cilju koordiniranja politike i aktivnosti u vezi s pitanjima od zajedničkog interesa za njihove zajednice i radi obavještavanja svojih izaslanika u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda]]. Ovim je izmijenjen raniji članak V. 3. Ustava Federacije BiH koji je spominjao Vijeće županija s većinskim bošnjačkim ili hrvatskim pučanstvom. Nametanjem od strane [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika]] u listopadu 2002. Amandmana LXXVI jednostavno su obrisane riječi &quot;s hrvatskom i bošnjačkom većinom&quot;. Ovim izmjenama se cijela ova odredba teško može uklopiti u novostvoreno ustavno stanje, pa tako i postojanje međužupanijskih vijeća, koja ni dosada nisu funkcionirala, postaje još upitnije.&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 213. - 2014.&lt;/ref&gt;

=== Isključive nadležnosti županija ===

Iako se u Ustavu Federacije BiH primjenjuje načelo presumpcije nadležnosti u korist županija, u Ustavu se ipak taksativno nabraja dvanaest različitih i vrlo značajnih nadležnosti županija.&lt;ref name=&quot;Miljko214&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 214.&lt;/ref&gt; U članku III. 4. Ustava Federacije BiH, koji se bavi nadležnostima županija, naglašeno je da su županije &quot;posebice mjerodavne&quot; za:&lt;ref name=&quot;UstavFederacijeBiH&quot;/&gt;

[[Datoteka:University of Mostar Rectorate Building 1.jpg|minijatura|Rektorat Sveučilišta u Mostaru]]

# uspostavu i nadziranje snaga policije koje nose jedinstvene federalne uniforme sa županijskim oznakama;
# stvaranje naobrazbene politike, uključujući donošenje propisa o naobrazbi te osiguranje naobrazbe;
# stvaranje i provedba kulturne politike;
# stvaranje stambene politike, uključujući donošenje propisa o uređivanju i izgradnji stambenih objekata;
# stvaranje politike u svezi s reguliranjem i osiguravanjem javnih službi;
# donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje;
# donošenje propisa o lokalnim poslovnim i karitativnim djelatnostima i njihovo unapređivanje;
# donošenje propisa o lokalnim energetskim postrojenjima i osiguranje njihove dostupnosti;
# stvaranje politike glede radio i televizijskih postaja, njihove gradnje uključujući donošenje propisa o radio i televizijskim postajama, te osiguranje njihova rada;
# provedbu socijalne politike i uspostavu službi socijalne zaštite;
# stvaranje i provedbu politike županijskog turizma, razvoj turističkih resursa;
# financiranje djelatnosti županijske vlasti ili njezinih agencija oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima.

Primjetno je da su opseg i sadržaj nadležnosti županija različiti i da su županije u pojedinim slučajevima nadležne za utvrđivanje politike, a u drugim slučajevima za utvrđivanje politike i donošenje propisa, do slučajeva kada županija utvrđuje i provodi ili samo provodi tu politiku.&lt;ref name=&quot;Miljko214&quot;/&gt;

Također, Ustav Federacije BiH u svojim drugim odredbama, sadržanih u odjeljku koji se odnosi na županijske vlasti, predviđa i ograničeni kapacitet županija za zaključivanje sporazuma s državama i međunarodnim organizacijama. Za zaključivanje takvih sporazuma županija mora pribaviti prethodnu suglasnost Parlamenta Federacije BiH i [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], osim ako ova druga nije propisala zakonom da za neke vrste takvih sporazuma nije potrebna njezina suglasnost (čl. V. 2. (3.)).&lt;ref name=&quot;Miljko215&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 215.&lt;/ref&gt;

U slučajevima kada većinsko pučanstvo određene [[Općina|općine]], odnosno [[grad]]a, po svom nacionalnom sastavu nije i većinsko pučanstvo u županiji, županije su dužne prenijeti soje ovlasti na općinu, odnosno grad na svom području u oblastima obrazovanja, kulture, turizma, lokalnog poslovanja, humanitarne djelatnosti i radija i televizije. Ove nadležnosti županija može, ali i ne mora, prenijeti i na druge općine, odnosno gradove na svom području, tj. kada se ne radi o obrnutom nacionalnom sastavu u odnosu na županiju. Ovdje se dolazi do pitanja vezanih za primjenu načela supsidijarnosti (više razine vlasti djeluju samo tada kada niže ne mogu to učiniti na zadovoljavajući način), i pitanja razgraničenja nadležnosti u odnosu na jedinice lokalne samouprave. Glede toga, problemi [[Decentralizacija|decentralizacije]], federalizma (kao i [[Policentrizam|policentrizma]]) i lokalne samouprave (kao i [[Necentralizam|necentralizma]]) bitni su problemi ustavnog uređenja BiH. No, postojeća federalna struktura države koja djeluje kao ograničavajući čimbenik u svim oblastima djelovanja države, negativno se odražava i na stanje lokalne demokracije i lokalne samouprave, koja bi mogla biti djelotvoran korektiv rigidnijem federalizmu i državnom [[Centralizam|centralizmu]] općenito. Sve to traži novi federalni koncept u Bosni i Hercegovini, kao i potpuno novi koncept i sustav lokalne samouprave, koji nisu mogući bez korjenitih ustavnih promjena.&lt;ref name=&quot;Miljko215&quot;/&gt;

== Brčko distrikt Bosne i Hercegovine ==

[[Datoteka:Brcko.png|minijatura|Položaj Distrikta Brčko]]

Posebnu specifičnost osebujnog bosanskohercegovačkog federalizma predstavlja ustavnopravni položaj [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distrikta Bosne i Hercegovine]], prema službenom nazivu.&lt;ref name=&quot;Miljko215&quot;/&gt;

Iako članak I. [[Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine|Statuta Brčko distrikta]] određuje kako je Distrikt &quot;jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave koja je pod suverenietom Bosne i Hercegovine&quot;, većina argumenata ide u prilog tome da se njegov položaj u ustavnom poretku BiH veže za federalizam, a ne lokalnu samoupravu. Brčko distrikt ima više obilježja teritorija s posebnim statusom u okviru BiH, koja ga više približava trežem (kvazi) entitetu nego običnoj jedinici lokalne samouprave. Zbog toga se o Distriktu Brčko može govoriti prije u okviru bosanskohercegovačkog federalizma nego u okviru lokalne samouprave.&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 215. - 216.&lt;/ref&gt;

Federacije se međusobno mogu razlikovati na osnovi različitih kriterija na temelju čega možemo praviti razliku između više vrsta federacija (jednonacionalne i višenacionalne, one nastale devolucijom i one nastale agregacijom, sa stalnom ili promjenjivom strukturom, odnosno brojem federalnih jedinica).&lt;ref name=&quot;Miljko216&quot;&gt;Miljko, 2006., str. 216.&lt;/ref&gt;

Posebna vrsta federacije odnosi se na one s običnom i federacije s mješovitom strukturom. Kriterij razlikovanja u ovom slučaju odnosi se na to sačinjava li područje federacije samo skup područja njezinih federalnih jedinica ili u sastav federacije ulaze i neka druga područja njezinih federalnih jedinica. To se najčešće odnosi na područja koja sama nisu organizirana u obliku federalnih jedinica ili područja glavnih gradova federacija koja su izuzeta iz područja bilo koje federalne jedinice. I područja tzv. federalnih teritorija i područja takvih glavnih gradova federacije stoje uvijek neposredno pod saveznom jurisdikcijom.&lt;ref name=&quot;Miljko216&quot;/&gt;

Iako se pojam [[distrikt]]a u ranijim mirovnim pregovorima odnosio na [[Sarajevo]] i [[Mostar]], ova grada, ipak, to nisu postali. Štoviše, Sarajevo je postalo glavni grad BiH, Federacije BiH, Republike Srpske (''de iure'') i [[Sarajevska županija|Sarajevske županije]], dok je Mostar kao gradska cjelina podijeljen na šest gradskih općina i unutar njega samog je uspostavljen poseban distrikt, tj. središnja zona. Odlukom [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika]] 2004. ukinute su postojeće općine, pa tako i distrikt grada Mostara. Tako je samo područje predratne općine Brčko ostalo zaseban distrikt. Do tog statusa se također došlo na poseban način.&lt;ref name=&quot;Miljko216&quot;/&gt;

[[Datoteka:Brcko 1995 2000.png|minijatura|Entitetske granice prije dovršenja arbitraže]]
U skladu s Aneksom 2 [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] koji se odnosio na sporazum o međuentitetskoj crti razgraničenja, njegovim člankom V. bila je predviđena arbitraža za područje Brčkog. U točki 1. tog članka, strane (Republika BiH, Federacija BiH i Republika Srpska) su se dogovorile o &quot;obvezujućoj arbitraži dijela međuentitetske granične crte u području Brčkog koji je predmet spora&quot;. Pošto s ovaj Aneks odnosio na utvrđivanje unutarnje granice između Federacije BiH i Republike Srpske uzajamnim sporazumom strana, iz navedene formulacije nedvojbeno proizlazi da se sama arbitraža odnosila upravo na tu međuentitetsku crtu razgraničenja, odnosno njezinog dijela u području Brčkog. U roku od šest mjeseci stupanja ovog sporazuma na snagu, Federacija BiH je trebala imenovati jednog arbitrara, a Republika Srpska drugog. Treći arbitrar je trebao biti odabran sporazumom dvojice imenovanih arbitrara, a u slučaju da se oni ne dogovore, trećeg arbitrara imenovao bi predsjednik [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda prave]]. Treći arbitrar, stranac, trebao je biti i predsjedatelj Arbitražnog tribunala. Odluka se trebala donijeti najkasnije do jedne godine nakon stupanja na snagu ovog sporazuma i trebala je biti konačna i obvezujuća i koju su strane trebale implementirati bez odlaganja.&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 216. - 217.&lt;/ref&gt;

Rok za donošenje ove odluke, 14. prosinca 1996., je bio probijen, no, uz pristanak i odobrenje Tribunala, strane su se sporazumjele da se taj rok produlji do 15. veljače 1997. Od samog početka strane su imale suprotstavljene stavove, nisu se mogle suglasiti ni oko toga što je osnovni predmet spora. Naime, Federacija BiH je smatrala da su se stranke Daytonskim sporazumom dogovorile da predmet arbitraže bude pitanje treba li područje općine Brčko biti uključeno u područje Federacije BiH ili Republike Srpske. Druga strana, Republika Srpska, smatrala je kako Tribunal treba konačno riješiti samo međuentitetsko razgraničenje na području Brčkog. Prva odluka je donesena upravo 15. veljače 1997., no nju je potpisao samo predsjedatelj Tribunala, dok je dva domaća člana nisu potpisala. O ovoj odluci je stajalo kako će se u Brčkom uvesti &quot;međunarodni prijelazni nadzor&quot; nad implementacijom Daytonskog sporazuma i to pod vodstvom zamjenika [[Visoki predstavnik za Brčko|visokog predstavnika za Brčko]] koji je dobio naziv &quot;supervizor za Brčko&quot;. Njega prema toj odluci imenuje [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika za BiH]] (OHR) uspostavljen Aneksom 10 Daytonskog sporazuma. Tako je na neki način Brčko distrikt dobio svog visokog predstavnika, kao i BiH Daytonskim sporazumom. To je i potvrđeno dopunskom odlukom koju je Tribunal donio 15. ožujka 1998., kojom je supervizor za Brčko postao zamjenik visokog predstavnika za Brčko i dobio sva ovlaštenja koja je prema [[Bosnski dokument|Bonskom dokumentu]] od prosinca 1997. dobio visoki predstavnik za BiH. I ranijom odlukom propisi i naredbe supervizora imale su veću pravnu snagu u odnosu na zakone i druge domaće propise. Ovom dopunskom odlukom supervizor za Brčko je kao i visoki predstavnik za BiH dobio ovlasti da može smijeniti bilo koju službenu osobu koja, po njegovoj prosudbi, neadekvatno surađuje u provedbi Daytonskog sporazuma, mimo pravnog sustava BiH i prava na žalbu. Pored toga, ovom drugom dopunskom odlukom je potvrđeno da se međunarodni nadzor u oblasti Brčkog na ovaj način nastavlja.&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 217.&lt;/ref&gt;

Nakon dvije i pol godine zakašnjenja, 5. ožujka 1999. Tribunal je donio &quot;konačnu odluku&quot; o oblasti Brčkog. Kako je ova odluka donesena od strane predsjedatelja arbitrara zahtijevala uspostavljanje zasebnog režima uprave na području Brčkog, visoki predstavnik za BiH se pozvao na to (kao i na Anekse 2 i 10) i donio Odluku o uspostavi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, br. 9/2000). U ovoj odluci visokog predstavnika za BiH navedeno je kako će se Brčko distrikt uspostaviti na način određen nalozima supervizora i zamjenika visokog predstavnika za Brčko [[Statut Brčko distrikta|Statutom Brčko distrikta]]. Naime, istog dana, 8. ožujka 2000., zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko donio je &quot;Nalog o uspostavljanju Brčko distrikta Bosne i Hercegovie&quot; i &quot;Nalog o imenovanju članova prijelazne vlade Brčko distrikta&quot;. U Nalogu o uspostavljanju Brčko distrikta, koji je stupio na snagu odmah, supervizor za Brčko se pozvao na stavku 9. Konačne arbitražne odluke za Brčko od 5. ožujka 1999. i uz konzultacije s visokim predstavnikom time proglasio stupanje na snagu Statuta Brčko distrikta. Na ovaj način je Brčko distrikt dobio svoj temeljni pravni akt i prvu prijelaznu Vladu.&lt;ref&gt;Miljko, 2006., str. 217. - 218.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

;Citati
{{izvori|30em}}

;Literatura

* Stipe Kljaić: &quot;Sofizam i kvadratura kruga&quot;, Status, br. 16. Grafotisak, Grude, 2013. ISSN 15128679
* Ivan Vukoja: &quot;Hrvatsko pitanje u BiH kao pitanje političke kulture i građanske vrline&quot;, Status, br. 16. Grafotisak, Grude, 2013. ISSN 15128679
* Zvonko Miljko: &quot;Bosanskohercegovački federalizam&quot;, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006. {{ISBN|9531691320}}

[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ustavno pravo]]</text>
      <sha1>ilzsk8ikt4jv5drhn2akcoyizaxpr0c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sjeverna Hrvatska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508386</id>
    <revision>
      <id>6432356</id>
      <parentid>6422932</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:26:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>212.15.178.30</ip>
      </contributor>
      <comment>Sveučilišta na sjeveru.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6796" xml:space="preserve">[[Datoteka:North croatia.svg|thumb|210px|Sjeverna Hrvatska i dijelovi Središnje Hrvatske na karti označeni žutom bojom]]
'''Sjeverna Hrvatska''', naziv za područje najsjevernijeg dijela [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. On nije službeni pojam, ali se koristi kao opisno [[Zemljopisno područje|zemljopisno]] određenje u mnogim prigodama, bilo da se radi o [[Turizam u Hrvatskoj|turističkoj]] ponudi, [[Infrastruktura|infrastrukturnoj]] mreži, [[Industrija|industrijskim]] zonama ili drugim gospodarskim djelatnostima i aktivnostima, bilo da se upotrebljava u [[književnost]]i, [[povijest]]i, [[Školstvo|školstvu]], nakladništvu i inim sličnim područjima ljudskog djelovanja.

U zemljopisnom smislu jednim se dijelom poklapa sa statističkom regijom [[Sjeverozapadna Hrvatska|Sjeverozapadne Hrvatske]], a često se povezuje s pojmom [[Središnja Hrvatska|Središnje Hrvatske]] ili prikazuje kao njen dio. Sjeverna Hrvatska općenito obuhvaća četiri županije: [[Međimurska županija|Međimursku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačku]] i [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorsku]]. Neki u Sjevernu Hrvatsku ubrajaju i [[Zagrebačka županija|zagrebačko]] i [[Bjelovarsko-bilogorska županija|bjelovarsko]] područje, a ponekad se taj naziv proteže na cijelu kontinentalnu Hrvatsku, nasuprot pojmu Južne Hrvatske, koja se odnosi na priobalje, odnosno [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Na njenom sjeverozapadnom dijelu proteže se državna granica s [[Slovenija|Republikom Slovenijom]], a na sjeveroistočnom rubu je državna granica s [[Republika Mađarska|Republikom Mađarskom]]. 

S [[Demografija|demografskog]] gledišta to je relativno gusto naseljen kraj, gdje mjestimično gustoća populacije prelazi 150 stanovnika po četvornom kilometru, što je dvostruko više od državnog prosjeka.

Sjeverna Hrvatska je područje u kojem se izvorno govori [[Kajkavsko narječje|kajkavskim narječjem]] [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]], osim u nekim njenim krajnjim istočnim dijelovima, gdje se mjestimično govori [[Štokavsko narječje|štokavski]]. Najveći gradovi su ujedno sjedišta županija: [[Zagreb]], [[Čakovec]], [[Koprivnica]], [[Krapina]] i [[Varaždin]], a osim njih veći su [[Đurđevac]], [[Ivanec]], [[Križevci]], [[Novi Marof]], [[Zabok]] i drugi.

[[File:A2 (Kroatien) at Đurmanec.jpg|thumb|210px|[[Autocesta A2]] kod [[Đurmanec|Đurmanca]]]]
[[Promet]]na povezanost nekih dijelova Sjeverne Hrvatske je vrlo dobra, jer kroz nju idu tri [[Autocesta|autoceste]] ([[Autocesta A2|A2]], [[Autocesta A4|A4]] i [[Autocesta A12|A12]] - potonja još u fazi izgradnje), niz državnih cesta, te [[Željeznička pruga|željezničke pruge]], ali postoje područja slabije povezanosti, najviše uvjetovanih nepovoljnom konfiguracijom terena (brdsko područje) ili odsutnošću strateških prometnih pravaca. Od infrastrukture razmjerno razvijene su [[Elektroenergetski sustav|električna]], [[Telekomunikacija|telekomunikacijska]] i [[plinovod]]na mreža, a lokalno i mreže [[vodovod]]a, odvodnje otpadnih voda, te ostalih komunalnih usluga (zbrinjavanje otpada i dr.).

Gospodarski je to jedno od najrazvijenijih područja Hrvatske, poglavito u [[Industrija|industrijsko]]-[[obrt]]ničkom, te [[Poljoprivreda|poljoprivredno]]-prehrambenom smislu, s naglašenom [[izvoz]]nom orijentacijom. Na njemu postoji niz poduzetničkih zona koje [[Investicija|investitorima]] nude povoljne uvjete ulaganja u proizvodne pogone ili druge vrste poslovnih aktivnosti, a svoje usluge nude i brojne razvojne agencije. 

U [[Gastronomija|gastronomskom]] pogledu prevladavaju lokalne kuhinje, kao na primjer Međimurska kuhinja ili Zagorska kuhinja, koje su nekad bile pod manjim ili većim [[Austrija|austrijskim]] i/ili mađarskim utjecajem. 

== Vidi još ==

* [[Sveučilište Sjever]]
* [[Sveučilište u Zagrebu]]
*
* [[Hrvatski sjever]]
* [[Bitka za vojarne]] u sjevernoj Hrvatskoj
* [[Hrvatska barokna književnost]] u sjevernoj Hrvatskoj

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.minpo.hr/default.aspx?id=388 Poduzetničke zone u sjevernoj Hrvatskoj atraktivne za ulagače iz Europske unije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327221441/http://www.minpo.hr/default.aspx?id=388 |date=27. ožujka 2014. }}
*[http://delhrv.ec.europa.eu/images/article/File/novo/Brosura_VZ_CK_HR.pdf Brošura „Sjeverna Hrvatska – poveznica s Novom Europom“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610184708/http://www.delhrv.ec.europa.eu/images/article/File/novo/Brosura_VZ_CK_HR.pdf |date=10. lipnja 2007. }}
*[http://www.jatrgovac.com/2013/01/sjeverna-hrvatska-orijentacija-na-izvozna-trzista/ Orijentacija na izvozna tržišta odlika je Sjeverne Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140512232449/http://www.jatrgovac.com/2013/01/sjeverna-hrvatska-orijentacija-na-izvozna-trzista/ |date=12. svibnja 2014. }}   
*[http://pollitika.com/sjeverna-hrvatska-kao-provincija Problematika željezničkih linija u Sjevernoj Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327220836/http://pollitika.com/sjeverna-hrvatska-kao-provincija |date=27. ožujka 2014. }}
*[http://www.jutarnji.hr/najljepsi-gradovi-sjeverne-hrvatske---cakovec/877652/ Čakovec među najljepšim gradovima Sjeverne Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103082808/http://www.jutarnji.hr/najljepsi-gradovi-sjeverne-hrvatske---cakovec/877652/ |date=3. studenoga 2013. }}
*[http://www.zagreb-touristinfo.hr/docs/brochures/utvrde-dvorci.pdf Utvrde i dvorci Sjeverne Hrvatske]
*[http://regionalni.com/aktualno/sveuciliste-sjever-pocelo-s-radom-14483/ Sveučilište Sjever u Koprivnici i Varaždinu]
*[http://www.najboljeuhrvatskoj.info/sjeverna-hrvatska/medjimurska-zupanija-14.html Sjeverna Hrvatska u vikend-planeru]
*[http://www.jutarnji.hr/top-10-kupalista-sjeverne-i-sredisnje-hrvatske/877645/ Najpopularnija kupališta u Sjevernoj (i Središnjoj) Hrvatskoj]
*[http://www.matica.hr/vijenac/390/Novi%20prilog%20sjevernohrvatskim%20temama/ Sjevernohrvatske teme u časopisu „Vijenac“ Matice hrvatske]
*[http://tvprofil.net/show/2174141/jelovnici-izgubljenog-vremena-medimurska-kuhinja-iz-bajke „Međimurska kuhinja iz bajke“ Veljka Barbierija]
*[http://croatia-skipper.net/sto-probati-u-hrvatskoj/ Gastronomija sjeverne i središnje Hrvatske bogata je jelima od krumpira, bučinim uljem, kotlovinom, sirom i vrhnjem te zagorskim štruklima]
*[http://www.mnovine.hr/novo/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=25911:kree-naj-glas-sjeverne-hrvatske&amp;catid=290:vijesti&amp;Itemid=506 NAJ GLAS Sjeverne Hrvatske - natjecanje pjevača amatera u Prelogu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}  

[[Kategorija:Hrvatske regije]]
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]</text>
      <sha1>4774a0yyrswoz56qa1mplxuide4t3ek</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Zahtjev za otvaranje stranice</title>
    <ns>4</ns>
    <id>508454</id>
    <revision>
      <id>6432372</id>
      <parentid>6429214</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T06:03:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>95.168.121.34</ip>
      </contributor>
      <comment>Antun Toni Mrzlečki, 

hrvatski barokni lutnjist, rođen 05. 10. 1954. na Bednji. Od 1957. naturalizirani je Varaždinac. Godine 1965. odlazi u Njemačku k roditeljima, gdje će se školovati, i raditi 30 godina, baveći se borilačkim vještinama, bacanjem noževa, sjekire, i koplja. Od 1974. do 1978. studirao je klasičnu gitaru na bivšem &quot;Leopold-Mozart-Konservatorium der Stadt Augsburg&quot;. Zbog studija gitare boravio je u Španjolskoj/Kataloniji, gdje je upoznao Salvadora Dalija i Galu, te je bio dva...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48187" xml:space="preserve">{| style=&quot;clear:both; background:none; margin-top:-10px;&quot;
| width=&quot;70%&quot; style=&quot;border: 1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;&quot; valign=&quot;top&quot; | 

&lt;span style=&quot;font-size:16pt&quot;&gt;Zahtjev za otvaranje stranice&lt;/span&gt;

Ova stranica je stvorena za rješavanje problema sa stvaranjem stranica koje se svojim naslovom u nekom dijelu podudaraju s filterom za sprječavanje stvaranja stranica neprimjerenih naslova. Ako vaša stranica inače ima primjeren naslov ovdje možete zatražiti da vam se otvori prazna stranica s tim naslovom koju poslije možete normalno uređivati.

Moli se suradnik koji će pomoći otvoriti stranicu, da u sažetak stavi &quot;[[WP:ZOS]]&quot; i ime suradnika za kojeg otvara stranicu. Ili jednostavno koristi poveznicu ''otvori stranicu'' ispod naziva stranice. &lt;br&gt;Postavljanjem predloška [[Predložak:Napomena - otvorena stranica|&amp;#123;&amp;#123;Napomena - otvorena stranica&amp;#125;&amp;#125;]] možete suradnika obavijestiti o stvorenoj stranici.

| width=&quot;30%&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;&quot; |
{{Prečac|[[WP:ZOS]]}}
{{Zahtjevi i želje}}
|-
| width=&quot;100%&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border:1px solid #A9A9A9; background:#FFF; padding:1em 1em 1em 1em;&quot; valign=&quot;top&quot;|&lt;span style=&quot;font-size:13pt&quot;&gt;'''Kako postaviti zahtjev'''&lt;/span&gt;

Kliknite na tipku niže ''&quot;Dodaj novi zahtjev&quot;'', otvorit će se nova stranica, ispunite &lt;code&gt;'''naziv_stranice'''&lt;/code&gt; s točnim nazivom stranice (pazite na velika, odnosno mala slova!) i &lt;code&gt;'''razlog'''&lt;/code&gt;.
Primjer:
&lt;poem&gt;&lt;nowiki&gt;{{subst:ZOS
|naziv_stranice=Robert Fripp
|razlog=blacklist filter
}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/poem&gt;
|-
| width=&quot;100%&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em; font-size:12pt;&quot; valign=&quot;top&quot;|&lt;inputbox&gt;
type=comment
preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/ulaz
editintro=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/uputa
default=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice
hidden=yes
buttonlabel=Dodaj novi zahtjev
bgcolor=#F5F5F5
width=50
&lt;/inputbox&gt;

|}

== Arhivirani zahtjevi ==
*[[Wikipedija:Zahtjev za otvaranje stranice/Arhiv 1|Arhiv 1]] (11. studenoga 2009. – 27. veljače 2014.)
*[[Wikipedija:Zahtjev za otvaranje stranice/Arhiv 2|Arhiv 2]] (27. veljače 2014. – 23. srpnja 2020.)

[[Kategorija:Zahtjevi|otvaranje stranice]]
[[Kategorija:Stranice otvorene na zahtjev| ]]

== Novi zahtjevi ==


=== Dina Vukelić ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Dina Vukelić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Dina Vukelić|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Missrosencrantz&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''dramaturginja''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Missrosencrantz}} (18:50, 1. kolovoza 2020. (CEST))

=== Ivan Ravlić ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Ivan Ravlić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Ivan Ravlić|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:93.136.194.144&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Ivan Ravlić predsjednik je Hrvatske liberalne demokratske stranke, https://registri.uprava.hr/#!stranka-detalji/2gUBAAEAAAECAeDXegAAAAAAAAHcBQEzNrYAAAEBAXJlZ0Jyb2pTdHJhbmvlAgA  /  https://registri.uprava.hr/#!stranke''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|93.136.194.144}} (22:20, 1. kolovoza 2020. (CEST))

=== Wikipedija:Suradnički okvirići/Stavovi ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Wikipedija:Suradnički okvirići/Stavovi}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Wikipedija:Suradnički okvirići/Stavovi|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:BijeliLuk&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Trenutno radim na suradničkim okvirima''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|BijeliLuk}} (13:46, 9. kolovoza 2020. (CEST))
:{{riješeno}} --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:18, 9. kolovoza 2020. (CEST)

=== Razgovor o predlošku:Uredi suradničku ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Razgovor o predlošku:Uredi suradničku}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Razgovor o predlošku:Uredi suradničku|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Nesmir+Kudilovic&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''»Razgovor o predlošku:Uredi suradničku« zabranjen je za kreiranje. Podudara se sa sljedećom stavkom popisa zabranjenih: .*suradničk.*''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Nesmir Kudilovic}} (17:50, 9. kolovoza 2020. (CEST))
:{{riješeno}} --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:00, 9. kolovoza 2020. (CEST)

=== Ivan Biluš ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Ivan Biluš}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Ivan Biluš|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Usboulogne79&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''bivsi hrvatski nogometaš''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Usboulogne79}} (22:54, 21. rujna 2020. (CEST))
:{{nije riješeno}} ne udovoljava kriterijima--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:03, 22. rujna 2020. (CEST)

=== [[XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj]] ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:[[XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj]]}} evidencija stranice] • [{{fullurl:[[XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj]]|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:89.201.129.93&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''previse velikih slova u naslovu pa ne mogu otvorit; svjetski kup u offroad triatlonu''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|89.201.129.93}} (08:41, 19. listopada 2020. (CEST))
:{{riješeno}} --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:12, 19. listopada 2020. (CEST)

=== [[WRC Croatia]] ili [[WRC Hrvatska]] ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:[[WRC Croatia]] ili [[WRC Hrvatska]]}} evidencija stranice] • [{{fullurl:[[WRC Croatia]] ili [[WRC Hrvatska]]|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:89.201.129.93&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Svjetsko prvenstvo u reliju u Hrvatskoj; previše velikih slova u naslovu pa ne da otvoriti''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|89.201.129.93}} (10:12, 19. listopada 2020. (CEST))
:{{riješeno}} --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:14, 19. listopada 2020. (CEST)

=== [[NASCAR GP Hrvatska]] ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:[[NASCAR GP Hrvatska]]}} evidencija stranice] • [{{fullurl:[[NASCAR GP Hrvatska]]|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:89.201.232.60&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''europska NASCAR serija,  jedno od najprestižnijih automobilističkih natjecanja Europe''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|89.201.232.60}} (18:59, 23. listopada 2020. (CEST))

=== Lažni prijatelj (BrudBBB EP) ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Lažni prijatelj (BrudBBB EP)}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Lažni prijatelj (BrudBBB EP)|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Fantomstudioproduction&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Fantomstudioproduction}} (21:11, 3. studenoga 2020. (CET))

=== Sektor nejebica (BrudBBB album) ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Sektor nejebica (BrudBBB album)}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Sektor nejebica (BrudBBB album)|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Fantomstudioproduction&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Željeni naziv stranice je naziv albuma zagrebačkog glazbenog sastava BrudBBB, stoga molim da se opravda ime''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Fantomstudioproduction}} (21:14, 3. studenoga 2020. (CET))

=== [[100 milja Istre]] ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:100_milja_Istre}} evidencija stranice] • [{{fullurl:100_milja_Istre|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:89.201.199.104&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''0-9 filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|89.201.199.104}} (09:59, 8. studenoga 2020. (CET))
:{{riješeno}} --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:26, 8. studenoga 2020. (CET)

=== MNK Mali Japan Ražine ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:MNK Mali Japan Ražine}} evidencija stranice] • [{{fullurl:MNK Mali Japan Ražine|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Dena2410&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Dena2410}} (20:58, 30. studenoga 2020. (CET))
:{{riješeno}} --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:33, 30. studenoga 2020. (CET)

=== Nena Lončar ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Nena Lončar}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Nena Lončar|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Adela+Grin&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''vidljivost podataka o književnici
&lt;!-- [[Datoteka:Https://docs.google.com/document/d/1GhKEzQM2WvcjruPBF1wQ-isRpIIl AHOmM-3R--fxig/edit|mini]] --&gt;''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Adela Grin}} (10:30, 1. prosinca 2020. (CET))

=== Ljupčo Arsov ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Ljupčo Arsov}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Ljupčo Arsov|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Svetozar+V.+Tempo&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Svetozar V. Tempo}} (14:40, 7. prosinca 2020. (CET))
:{{riješeno}} --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:23, 10. prosinca 2020. (CET)

=== Čovik S Mora ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Čovik S Mora}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Čovik S Mora|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Maliberekin&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Čovik S Mora je popularni Hrvatski (Dalmatinski) Youtuber, koji na satiričan i sebi svojstven način opisuje svakodnevnicu iz perspektive jednog čangrizavog (grintavog)  Dalmatinca''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Maliberekin}} (08:13, 8. prosinca 2020. (CET))

=== Bajo Sekulić ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Bajo Sekulić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Bajo Sekulić|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Svetozar+V.+Tempo&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Svetozar V. Tempo}} (23:40, 9. prosinca 2020. (CET))
:{{riješeno}} --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:20, 10. prosinca 2020. (CET)

=== Rade Jovčevski Korčagin ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Rade Jovčevski Korčagin}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Rade Jovčevski Korčagin|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Svetozar+V.+Tempo&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Svetozar V. Tempo}} (02:39, 11. prosinca 2020. (CET))

=== Aco Šopov ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Aco Šopov}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Aco Šopov|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Svetozar+V.+Tempo&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Svetozar V. Tempo}} (01:22, 12. prosinca 2020. (CET))

=== Krešimir Butković ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Krešimir Butković}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Krešimir Butković|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Logos+Curat&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Predstavljanje književnika''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Logos Curat}} (18:22, 13. prosinca 2020. (CET))

=== Andrej Bartul Jabuka ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Andrej Bartul Jabuka}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Andrej Bartul Jabuka|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:78.2.85.176&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''kazališni, filmski i televizijski glumac''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|78.2.85.176}} (00:34, 5. siječnja 2021. (CET))

=== PRVO LICE ZENICE ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:PRVO LICE ZENICE}} evidencija stranice] • [{{fullurl:PRVO LICE ZENICE|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:PRVO+LICE+ZENICE&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''MEDIJSKA NOVINSKA TVRTKA, www.prvolicezenice.com.ba''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|PRVO LICE ZENICE}} (17:18, 22. siječnja 2021. (CET))

=== Dara iz Jasenovca ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Dara iz Jasenovca}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Dara iz Jasenovca|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:93.87.234.75&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''opća kultura''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|93.87.234.75}} (14:33, 28. siječnja 2021. (CET))

=== PickJobs - kombinacija društvene mreže i oglasnika za posao ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:PickJobs - kombinacija društvene mreže i oglasnika za posao}} evidencija stranice] • [{{fullurl:PickJobs - kombinacija društvene mreže i oglasnika za posao|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:93.138.98.49&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Molim otvaranje stranice zbog opisa navedene platforme''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|93.138.98.49}} (15:23, 16. veljače 2021. (CET))

=== Hvalimira Bledšnajder ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Hvalimira Bledšnajder}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Hvalimira Bledšnajder|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:ChembaLiszt&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''hrvatska orguljašica''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|ChembaLiszt}} (23:14, 17. veljače 2021. (CET))

=== PickJobs ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:PickJobs}} evidencija stranice] • [{{fullurl:PickJobs|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:93.136.57.134&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|93.136.57.134}} (15:32, 24. veljače 2021. (CET))

=== Vildana Stanišić ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;	
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:}} evidencija stranice] • [{{fullurl:|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:93.157.196.58&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''''&lt;br /&gt;	
Hvala. {{Suradnik|93.157.196.58}} (18:58, 6. ožujka 2021. (CET))

=== Veliki Strmendolac ===

Veliki Strmendolac
Povijest Strmendoca jako je velika te seže još od vremena 10. stoljeća.No neki ljudi nisu ni svjesni koliko je područje Strmendoca nekad bilo veliko.Veliki Strmendolac obuhvaćao je današnja četiri sela i jedan grad ,a oni su sljedeći:Vedrine, Čaporice,Vojnić,Ugljane te danas najveće mjesto u okolici rijeke Cetine tj. Trilj.
Samo postojanje mjesta bilo je od 1250-tih do 1300-tih.Nakon 50-ak godina nastaje buna te se Strmedocu oduzimaju tri od pet mjesta koja su danas:Trilj,Vojnić i Vedrine.Mjesto se lagano kreće raspadati te već početkom 1300-tih sa teritorija prvo odlaze Ugljane pa samo nekoliko mjeseci poslije i Čaporice.Tako je Veliki Strmendolac izgubio 80-ak posto svog teritorija.Kasnije nastaje još jedna buna tj. u zaseoku Pešo ali je buna ugašena nakon nekoliko mjeseci i sve prestaje. &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:MislaVVV|MislaVVV]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:MislaVVV|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/MislaVVV|doprinosi]]) 21:08, 10. ožujka 2021.&lt;/small&gt;

=== Suradnik:PickledTriangle ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Suradnik:PickledTriangle}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Suradnik:PickledTriangle|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:PickledTriangle&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|PickledTriangle}} (20:45, 13. ožujka 2021. (CET))

=== Veliki_Strmendolac ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Veliki_Strmendolac}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Veliki_Strmendolac|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:MislaVVV&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Otkrivanje povijesti cetinske krajine.''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|MislaVVV}} (22:11, 14. ožujka 2021. (CET))

=== Stjepan Vidović ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:}} evidencija stranice] • [{{fullurl:|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Svidov000&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Svidov000}} (22:06, 18. ožujka 2021. (CET))

=== JugoBeat ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:JugoBeat}} evidencija stranice] • [{{fullurl:JugoBeat|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Meri222&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Meri222}} (17:53, 28. ožujka 2021. (CEST))

=== Značajni Makarani ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:}} evidencija stranice] • [{{fullurl:|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:212.15.177.84&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|212.15.177.84}} (12:19, 29. ožujka 2021. (CEST))
Želimo napraviti stranicu za ljude koji su pridonijeli kulturnom razvoju grada i poduzimaju mjere za očuvanje prirodne baštine.

=== Amira Starcova ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Amira Starcova}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Amira Starcova|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:2A02%3A27B0%3A4401%3ADF00%3AC906%3A50D4%3A40FE%3A2799&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Wikipedija''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|2A02:27B0:4401:DF00:C906:50D4:40FE:2799}} (13:28, 4. travnja 2021. (CEST))

=== Amira Starcova ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Amira Starcova}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Amira Starcova|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:2A02%3A27B0%3A4401%3ADF00%3AC906%3A50D4%3A40FE%3A2799&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Životopis''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|2A02:27B0:4401:DF00:C906:50D4:40FE:2799}} (13:30, 4. travnja 2021. (CEST))

=== HDS ZAMP ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:HDS ZAMP}} evidencija stranice] • [{{fullurl:HDS ZAMP|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:NIna+Andrea&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''.*[A-Z \?\!\*]{5,}.*&lt;casesensitive''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|NIna Andrea}} (12:52, 8. travnja 2021. (CEST))
{{riješeno}} --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:42, 14. travnja 2021. (CEST)
=== Karlo Turić ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Karlo Turić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Karlo Turić|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:KAKA+YT&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''podučavanje''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|KAKA YT}} (00:35, 14. travnja 2021. (CEST))
{{riješeno}} --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:42, 14. travnja 2021. (CEST)

=== Super TV Tuzla ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Super TV Tuzla}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Super TV Tuzla|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Super+TV+Tuzla&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Super TV Tuzla}} (05:34, 21. svibnja 2021. (CEST))

=== QR-Pass ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{safesubst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:QR-Pass}} evidencija stranice] • [{{fullurl:QR-Pass|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Dascov&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Dascov}} (23:49, 30. svibnja 2021. (CEST))

:{{riješeno}} —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 15:14, 31. svibnja 2021. (CEST)

=== Adisa Huseinbegovic ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Adisa Huseinbegovic}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Adisa Huseinbegovic|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:109.175.40.59&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|109.175.40.59}} (23:29, 7. lipnja 2021. (CEST))

=== Ivan Ukalović ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Ivan Ukalović}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Ivan Ukalović|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:95.168.116.117&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''mladi talentirani vratar Nk Arbanasa te hrvatske repereznatcije za mlade''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|95.168.116.117}} (02:38, 22. kolovoza 2021. (CEST))

=== Sportsko učilište PESG ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Sportsko učilište PESG}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Sportsko učilište PESG|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:VjekoslavGale&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt; Naziv škole u Zagrebu ... www.pesg.hr
Hvala. {{Suradnik|VjekoslavGale}} (09:50, 2. rujna 2021. (CEST))
:{{Riješeno}} —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 13:27, 2. rujna 2021. (CEST)

=== Fiket Darko ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Fiket Darko}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Fiket Darko|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:FIKET+DARKO&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: &lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|FIKET DARKO}} (08:21, 27. rujna 2021. (CEST))Poydrav
:{{nije riješeno}} - ne udovoljava [[WP:K|kriterijima]]. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 23:28, 27. rujna 2021. (CEST)

=== M/B Premuda ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:M/B Premuda}} evidencija stranice] • [{{fullurl:M/B Premuda|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Atlantida2000&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Stranica posvećena Jadrolinijinom putničkom brodu &quot;Premuda&quot;''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Atlantida2000}} (13:51, 11. listopada 2021. (CEST))
: {{riješeno}} --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:45, 5. studenoga 2021. (CET)

=== Suradnik:LKC C ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Suradnik:LKC C}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Suradnik:LKC C|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:LKC+C&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Podudara se sa sljedećom stavkom popisa zabranjenih: .*[A-Z \?\!\*]{5,}.*&lt;casesensitive''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|LKC C}} (21:35, 1. siječnja 2022. (CET))

{{Riješeno}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 20:45, 2. siječnja 2022. (CET)

=== HVO Kreševo ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:HVO Kreševo}} evidencija stranice] • [{{fullurl:HVO Kreševo|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:2A00%3AEE2%3A2204%3ABF00%3AA8CD%3AA789%3A9003%3A2F17&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|2A00:EE2:2204:BF00:A8CD:A789:9003:2F17}} (16:54, 24. siječnja 2022. (CET))

{{riješeno}} --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:16, 9. veljače 2022. (CET)

=== Riječke špine ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Riječke špine}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Riječke špine|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:46.31.136.241&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''cultural heritage''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|46.31.136.241}} (13:13, 9. veljače 2022. (CET))

{{riješeno}} --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:16, 9. veljače 2022. (CET)

=== Darko Beljan ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Darko Beljan}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Darko Beljan|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:86.32.59.192&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|86.32.59.192}} (14:16, 7. ožujka 2022. (CET))
'''Darko Beljan '''(Đakovo, 12. kolovoza 1986.) je hrvatski nogometni trener.
Od 2019. do 2020. godine je navodno bio trener u akademiji londonskog kluba FC Millwall. U lipnju 2020. godine navodno postaje skaut i pomoćni trener u Škotskoj reprezentaciji do 17 godina.
Navodno, jer za to nema nikakvih dokaza osim loše photošopiranih slika koje on sam plasira.
https://www.index.hr/sport/clanak/beljan-jedini-sam-bio-tako-lud-da-odem-u-venezuelu-zato-sam-postao-trener-millwalla/2216311.aspx
https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/hrvat-koji-je-igrao-u-venezueli-i-radio-u-millwallu-postao-novi-clan-skotskog-nogometnog-saveza/74998
http://www.glas-slavonije.hr/vijest.aspx?id=434919

{{riješeno}} —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:28, 4. travnja 2022. (CEST)

=== Željko Čurčić ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Željko Čurčić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Željko Čurčić|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:94.253.210.51&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''slikar, povjesničar umjetnosti, leksikograf''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|94.253.210.51}} (11:21, 19. ožujka 2022. (CET))Rođen je 19.05.1955. u Zagrebu. Gimnaziju je završio 1973. u Zagrebu, gdje iste godine upisuje Filozofski fakultet grupe povijest umjetnosti /A/ i sociologiju /B/. Diplomirao je 1977. kao prvi u klasi. Od 1978. do 1980. radi kao profesor povijesti umjetnosti na srednjim školama u Slunju i Zagrebu. Od 1980. zaposlen je u Leksikografskom zavodu u Zagrebu gdje kao urednik radi na poslovima ilustriranja enciklopedijskih izdanja (Enciklopedija Jugoslavije; Hrvatski opći leksikon). Pisao je članke za zavodska izdanja (Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. 2 iz 1996. natuknice: Poša, Gustav, str. 84-85; Preradović, Zora, str. 96-97; Rešetar Milan, str 160). Potom je za potrebe Zavoda vodio dokumentaciju članaka iz periodike iz 38 struka. U Zavodu je od 2001 do 2002 radio na projektu &quot;Enciklopedije na novim medijima&quot; pod vodstvom dr.sc. Nenada Preloga. U međuvremenu je 1983. na Sveučilištu u Zagrebu magistrirao informacijske znanosti temom &quot;Hrvatska periodika od 1969. do 1903. kao izvor informacija za povijest umjetnosti&quot;. Knjiga, pod istim naslovom, izdana je 1986. u nakladi Nacionalne sveučilišne biblioteke u Zagrebu. U časopisu &quot;Život umjetnosti&quot; (br. 39/40 iz 1985) objavljen mu je članak: &quot;Hrvatska periodika u razdoblju od 1986. do 1903. kao izvor informacija o slikarstvu.
Slikarstvom se intenzivnije bavi od 1985. Prvu samostalnu izložbu imao je 1985 u R.O. &quot;Josip Kraš&quot; u Zagrebu, Maksimirske ravnice bb. Likovna postava i predgovor Ivo Šimat Banov. Drugu samostalnu izložbu imao je 1986 u Z.R. &quot;Slavija Lloyd&quot; u Zagrebu, Miramarska cesta 22. Likovna postava Željko Čurčić i predgovor Antun Bauer. Godine 1987. sudjeluje na skupnoj izložbi &quot;Zagreb - Beograd&quot; (izbor radova Katarina Jovanović, Mihajlo Simidrijević, Juraj Baldani, Đurđa Mesić i Mladen Veža). Do 2022. imao je preko 20 izložbi što individualni što skupnih. O njemu su pisali : Antun Krešić, Mladen Lučić, Juraj Baldani, Ivo Šimat Banov, Antun Bauer, Ljiljana Lauš-Belko, Radovan Matijević, Andrej Vujnović, Merlita Sorola Staničić, Lidija Strika, Biserka Goleš Glasnović, Krunoslav Kamenov.
Godine 2020 u Opatiji izašla mu je monografija: &quot;Željko Čurčić&quot; ( koautori Željko Čurčić i Andrej Vujnović).  Slikarski Opus mu je otvoren raznim stilsko-izričajnim načinima likovnog govora, kao dijalog što ga je uspostavio sa slikarskom tradicijom baziranom na umjetnošću koju obično obuhvaćamo pojmom moderne. U sadržajnom smislu Čurčićevo slikarstvo prožimaju i karakteriziraju razne tematike. Zaokupljen je erotikom. Nadahnjuje se glazbom - posebice jazzom. Opčinjen je svijetom u kojem se mašta i snovi prepliću sa stvarnošću. Za njega apstraktno znači slobodu izražavanja. Često uranja u izmaštani svijet organskih, zapravo nadrealnih elemenata, imajući ponekad potrebu na groteskno-ironičan način protumačiti realnost.

{{riješeno}} —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:28, 4. travnja 2022. (CEST)

=== Interventna jedinica policije ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Interventna jedinica policije}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Interventna jedinica policije|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:86.32.42.233&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''police''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|86.32.42.233}} (23:06, 19. ožujka 2022. (CET))

=== Andrea Bassi ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Andrea Bassi}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Andrea Bassi|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:31.217.27.66&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''umjetnik''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|31.217.27.66}} (12:40, 10. travnja 2022. (CEST))

:: {{riješeno}}: [[Andrea Bassi]]. Imaš 7 dana za pisanje članka, nakon toga se briše ako ostane ovakva. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 10:26, 6. svibnja 2022. (CEST)

=== COSPAR ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:COSPAR}} evidencija stranice] • [{{fullurl:COSPAR|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Bcesarec&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Bcesarec}} (14:22, 8. svibnja 2022. (CEST))
:: {{riješeno}} —[[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:11, 8. svibnja 2022. (CEST)

=== HVK Marina Kaštela ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:HVK Marina Kaštela}} evidencija stranice] • [{{fullurl:HVK Marina Kaštela|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Znalac+2022&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''želim dodati jer je taj klub odličan''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Znalac 2022}} (16:24, 27. svibnja 2022. (CEST))

=== Andrea Bassi ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Andrea Bassi}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Andrea Bassi|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:BojanZadravec&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''umjetnica''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|BojanZadravec}} (11:22, 9. lipnja 2022. (CEST))

=== HNK Busnovi ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:HNK Busnovi}} evidencija stranice] • [{{fullurl:HNK Busnovi|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:CroMate&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''zato što je to nogometni klub koji još nema stranicu''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|CroMate}} (18:11, 16. lipnja 2022. (CEST))

=== KUD &quot;Graničar&quot; Lužani ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:KUD &quot;Graničar&quot; Lužani}} evidencija stranice] • [{{fullurl:KUD &quot;Graničar&quot; Lužani|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:SasaLuzani&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''blacklist filter''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|SasaLuzani}} (11:35, 29. lipnja 2022. (CEST))

=== Tuča d.o.o. ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Tuča d.o.o.}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Tuča d.o.o.|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:User1611&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Stranica obrisana''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|User1611}} (16:26, 17. srpnja 2022. (CEST))

{{s|User1611}}, stranica je izgledala kao reklama (v. [[WP:NIJE]]) i s pravom je obrisana. Poduzeća mogu imati svoju stranicu tek kad zadovolje [[WP:KR|kriterije]], prvi i najvažniji — postojanje dovoljnog broja sekundarnih izvora o njima. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:48, 17. srpnja 2022. (CEST)

Meni nije izgledala kao reklama… bilo je samo u informativne svrhe. User1611</text>
      <sha1>ojzvg3au8q0gfhtojntmi5o9vv5z491</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva sv. Nikole u Podgoraču.JPG</title>
    <ns>6</ns>
    <id>510781</id>
    <revision>
      <id>6432276</id>
      <parentid>5917081</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:13:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="586" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=Župna crkva
|Izvor=vlastiti album slika
|Datum=28.04.2014.
|Autor=suradnik
|Objašnjenje=fotografirao suradnik }}

&lt;a rel=&quot;license&quot; href=&quot;http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/deed.hr&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Creative Commons licenca&quot; style=&quot;border-width:0&quot; src=&quot;http://i.creativecommons.org/l/by/3.0/88x31.png&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom &lt;a rel=&quot;license&quot; href=&quot;http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/deed.hr&quot;&gt;Creative Commons Imenovanje 3.0 nelokalizirana licenca&lt;

== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>6k6bhtf3nrq7lcrk38jraf9h3si7iit</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432277</id>
      <parentid>6432276</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:14:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <comment>{{Cc-by-3.0}} according to text</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="220" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=Župna crkva
|Izvor=vlastiti album slika
|Datum=28.04.2014.
|Autor=suradnik
|Objašnjenje=fotografirao suradnik 
}}

== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=redundant}}
{{Cc-by-3.0}}</text>
      <sha1>rh8bsjboa47rmgdchok1gg5pkj8g162</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Žigice Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>512538</id>
    <revision>
      <id>6432285</id>
      <parentid>6035740</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:25:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <comment>{{subst:Delete|No license}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="656" xml:space="preserve">{{slika za brisanje|datum=31. prosinca 2021. - slike bez licencija}}
{{Infoslika
| Opis = kutija žigica Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru
| Izvor = Ernest Radetić, &quot;Istarski zapisi&quot; (knjiga), GHZ Zagreb, 1969.
| Datum = 1969.
| Autor = Nepoznat. U knjizi &quot;Istarski zapisi&quot; iz 1969. godine se ne navodi autor, te se nakon provedene pažljive pretrage u smislu  Direktive 2012/28/EU dade ocijeniti da je riječ o &quot;djelu siročetu&quot;.
| Objašnjenje = reklamna slika iz razdoblja prije I. svj. rata; prema reprodukciji na str. 203. knjige Ernesta Radetića &quot;Istarski zapisi&quot; iz 1969. godine
}}
{{Brisanje|No license|datum=Srpanj 2022.|predlagatelj=MGA73}}</text>
      <sha1>8webbq7n9dfe0nju6fae1jx9bwfvjaz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osijek Vojakovački</title>
    <ns>0</ns>
    <id>513881</id>
    <revision>
      <id>6432371</id>
      <parentid>6431338</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T05:58:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rajko Rajković</username>
        <id>245806</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Grafika sa tekstom koji govori o crkvenoj baštini i turističkoj atrakciji.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17598" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
| ime         = Osijek Vojakovački
| slika       = 
| slika_opis  = 
| županija    = [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]
| općina      = [[Križevci]]
| najgrad     = 
| površina    = 
| nadvisina   = 
| z. širina   = 46.13305556
| z. dužina   = 16.55
| brojstan2011= 205
| gustoća2011 = 
| domaćinstva2011 = 
| pošta       = 48260 Križevci
| pozbroj     = 048
| autooznaka  = KŽ
| karta2      = Koprivničko-križevačka županija
| naziv karte2= [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]]
}}
                            
'''Osijek Vojakovački''' (do [[1900.]] godine '''Osijek''') [[naselje]] je u sastavu [[Križevci|Grada Križevaca]], u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]]. Za vrijeme [[SFRJ]] bio je u sastavu Općine Križevci.       
[[Datoteka:Info turistička tabla.jpg|mini|Info-edukativna turistička tabla u središtu mjesta na kojoj se nalaze brojne povijesno-kulturne znamenitosti koje rado posjećuju turisti, znanstvenici, učenici osnovnih škola i gimnazija te drugi građani iz križevačkog kraja i drugih dijelova Hrvatske. [https://www.portalnovosti.com/turisticki-putokazi-u-vojakovackom-osijeku]]]

==Povijest ==
[[Datoteka:Graničar-Krajišnik.jpg|alt=http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=31&amp;H=&amp;E=&amp;V=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;item=89512&amp;upit=0000012802        |mini|Skulptura Krajišnik - Graničar ilustrira krajišku prošlost Vojakovačkog Osijeka i ujedno je jedna od turističkih atrakcija. O povijesti Vojne Krajine na prostoru Vojakovačkog Osijeka među ostalima, pisao je i hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić. [https://www.portalnovosti.com/hrvoje-petric-o-dolasku-srba-u-15-stoljecu-svjedoci-sacuvana-historijska-gradja] ]]
Prema pojedinim povijesnim izvorima, odnosno kazivanjima najstarijih mještana i nekim publicističkim radovima, Osijek Vojakovački prvi se puta spominje u 15. stoljeću te se dovodi u vezu sa srpskom kneginjom Katarinom Branković Kantakuzinom&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Kantakuzina Katarina Brankovic {{!}} Srpska pravoslavna opsta gimnazija |url=https://www.srpskagimnazija-zg.org/?page=povijest_skole/biografija_k_k_b |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; Pored te verzije mjesne povijesti, postoji i druga koja se više temelji na znanstvenim istraživanjima te vjerodostojnim i dostupnim historijskim zapisima koji govore da je Vojakovački Osijek osnovan u 16. stoljeću. To potvrđuju dokument o trgovištu Brezovica o kojemu je pisao poznati hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić, a prema kojemu je Ivan Johannes Peasinovych 1610. izjavio kako su Vlasi doselili u Osijek prije dvadeset godina (oko 1590.). Također, prema istraživaču Ranku Pavlešu, na mjestu Osijeka Vojakovačkog u srednjem vijeku (1225. godine) postojao je posjed, odnosno selo Cerovo brdo kojega je 1532. uništila vojska turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. U vrijeme Vojne Krajine (1527. – 1881.) u Osijek Vojakovački doseljavaju prve hrvatske obitelji iz ostalih dijelova Prigorja i Zagorja. Doseljavanje pojedinih hrvatskih te mađarskih i slovenskih obitelji, nastavljeno je i tijekom 19. i 20. stoljeća. Migracije spomenutog stanovništva dovelo je do velike multikulturalnosti Osijeka Vojakovačkog koja je danas poznata u prigorskom kraju. Ta vjekovna multikulturalnost i slobodarske tradicije,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/vojakovacki-osijek-solidarno-pomagao-afriku/ |date=2019-01-23 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; došle su do izražaja i prilikom pobune (Glogovnička buna)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Glogovnička buna |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ |date=2019-04-01 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; protiv vlasti zloglasnog mađarskog vladara Khuena Hedervarya, kada je upravo grupa &quot;Osječana&quot; bila među najborbenijima u obrani hrvatskih narodnih prava i interesa. Između dva svjetska rata, u drugoj polovici 30-tih, u Osijeku Vojakovačkom je djelovalo ''Kulturno-umjetničko društvo &quot;Seljačko kolo&quot;, &quot;Srpska zemljoradnička zadruga&quot;, &quot;Srpsko privredno društvo &quot;Privrednik&quot;''  te razne hrvatsko-srpske građanske udruge, a i izgrađena je nova zgrada škole (danas PŠ Ljudevita Modeca). Nakon rata osnovana je Srpsko-kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;, udruga Antifašistički front žena (AFŽ), i mjesna organizacija Saveza socijalističke omladine te Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD).     

Osim kulturne organizacije, aktivna su bila i pojedina trgovačka društva te ugostiteljski obrti i brojna poljoprivredna gospodarstva. Osijek Vojakovački bio je poznat i po iznimno jakom radničkom i komunističkog pokretu u Prigorju, a u Drugom svjetskom ratu u njemu je osnovana prva partizanska grupa (&quot;Šojkina grupa&quot;)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ |date=2019-03-09 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; iz koje je nastao kasnije Kalnički partizanski odred). Osječki i križevački komunisti prvi su u Prigorju 1941. godine podignuli antifašistički ustanak i socijalističku revoluciju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 8. kolovoza 1943. godine,  u Vojakovačkom Osijeku osnovan je prvi Narodnooslobodilački odbor Kotar Križevci&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=ARHiNET - Kotarski narodnooslobodilački odbor Križevci |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_19 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; (NOO). NOO Kotar Križevci predstavljao je prvi moderni (republički) sustav državne, lokalne i regionalne vlasti u povijesti Prigorja i šire. Iz NOO Kotar Križevci nakon Drugog svjetskog rata razvio se Narodni odbor Križevci, Općina Križevci te današnji Grad Križevci kao jedinica lokalne samouprave u RH. Vojakovački Osijek pored povijesne zasluge za razvoj moderne križevačke lokalne samouprave, ima zasluge za razvoj i mjesne samouprave. Krajem 1942. godine, u njemu je, među prvima u Prigorju, formiran i Mjesni narodnooslobodilački odbor (MNOO) iz kojega je nakon rat nastao Mjesni narodni odbor (MNO) te kasnije Mjesna zajednica (MZ). Današnji sljednik tih povijesnih Odbora je Mjesni odbor Vojakovački Osijek. 

==Ime==
Naziv &quot;Vojakovački&quot; izveden u vrijeme postojanja sela i općine Vojakovac (selo Vojakovac najprije se zvalo Batinjani [https://www.glaspodravine.hr/ovdje-je-pred-140-godina-zivjelo-1000-stanovnika-a-danas-ih-je-cetiri-puta-manje-vojakovac/]), pa su pripadajuća sela dobila pridjev &quot;vojakovački&quot; koji upućuje na vojnokrajiško porijeklo. Drugi dio naziva, ime Osijek (u upotrebi je bio i &quot;Osek&quot;, &quot;Osjek&quot; te &quot;Osik&quot;), nastalo je od starog povijesnog imena selišta 'Ozegh' koje se najranije spominje u vezi srednjovjekovnog posjeda ili sela Cerovo brdo iz 1225. godine. U 14. stoljeću u sastavu Cerovog brda ušo je i susjedni posjed Hrast koji je bio otprilike na današnjoj lokaciji zaseoka Srdije.

==Stanovništvo==
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 205 stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_2143.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]&lt;/ref&gt; Najviše stanovnika naselje je imalo u razdoblju prije Prvog i Drugog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata stanovništvo se znatno smanjilo (zbog fašističkog terora te civilnih i ratnih žrtava.) Nakon Drugog Svjetskog rata došlo je do povećanja stanovništva, no, ono se opet smanjilo tijekom devedesetih kada je dio obitelji trajno odselio iz RH. Zadnjih nekoliko godina,    zabilježen je porast stanovništva.  Pored stanovnika hrvatske i srpske nacionalnosti, u naselju žive i stanovnici bošnjačke i mađarske nacionalnosti. Pred više od 30 godina u naselju je bilo Slovenaca i Talijana. 


{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''&lt;ref&gt;[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 770
 |crta1   = 100
 |crta2   = 50
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 337
 |p2      = 422
 |p3      = 464
 |p4      = 562
 |p5      = 664
 |p6      = 769
 |p7      = 755
 |p8      = 752
 |p9      = 475
 |p10     = 474
 |p11     = 494
 |p12     = 394
 |p13     = 314
 |p14     = 274
 |p15     = 215
 |p16     = 205
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}

== Poznate osobe ==

* Jovo i Đuro Vitanović te Milan Šajatović - sudjelovali u Glogovničkoj buni&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Glogovnička buna |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ |date=2019-04-01 |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt;
* Mileva Cetušić Šojka - prva prigorska antifašistkinja i jedna od prvih žena zastupnica u povijesti [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ |date=2019-03-09 |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt;
* Dragan Cetušić - pjesnik, antifašist i poznati prigorski komunist te osnivač KUD-a &quot;Seljačko kolo&quot; (stradao 1941. godine u logoru Danica kod Koprivnice)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Prva feministkinja Prigorja |url=https://www.portalnovosti.com/prva-feministkinja-prigorja |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Crkva Svetog Nikolaja.jpg|alt=https://radiokrizevci.hr/2019/09/arapi-pomogli-obnovu-crkve-u-prigorju/|mini|Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikolaja izgrađena 1763. u doba Vojne Krajine. U njezinoj obnovi nakon Drugog svjetskog rata sudjelovali su donacijama i arapski studenti. [https://radiokrizevci.hr/2019/09/arapi-pomogli-obnovu-crkve-u-prigorju/]]]

==Kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti ==

* Pravoslavana crkva Svetog Nikolaja&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Geocaching |title=Geocaching - The Official Global GPS Cache Hunt Site |url=https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&amp;title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&amp;guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - KULTURNA BAŠTINA&amp;nbsp;&amp;nbsp;-&amp;nbsp;&amp;nbsp;Registar kulturnih dobara |url=https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&amp;kdId=373385764 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; - zaštićeni spomenik kulture
* Arheološko nalazište &quot;Mihalj&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=15. Kulturšok - tribina: Arheološko nalazište Osijek Vojakovački |url=https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/ |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; - zaštićeni spomenik kulture
* Spomenik NOB-a (u centru mjesta i na pravoslavnom groblju)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Komemoracija u Prigorju |url=https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/ |date=2019-07-22 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Krajiška pučka škola iz 19. stoljeća, tzv. Stara škola, u budućnosti predviđena obnova&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Srpsko Narodno Vijeće :: Obrazovanje |url=https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje |archive-url=https://web.archive.org/web/20200419132417/https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje |archive-date=19. travnja 2020. |access-date=14. kolovoza 2019.}}&lt;/ref&gt; 
* ''Božja noga'', veliki otisak ljudskog stopala na kamenoj stijeni u blizini tjesnaca Vratno&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2019-01-30|title=Božja noga|url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/bozja-noga/|url-status=live|access-date=2022-05-23|language=hr}}&lt;/ref&gt; 
* Kamena vrata (lat: Porta lapidea) - put Vratno - Varaždinske Toplice&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vratno |url=http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=21&amp;Itemid=28 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;
* Rimska cesta i most (na lokaciji Vratno)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Putevima rimskih careva: Varaždinske toplice |url=https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Stara pravoslavna crkva Mijalj (između Osijeka Vojakovačkog i Stupa)
* Kuća Mileve Cetušić (ulica Habdije)
* Partizansko groblje Vratno
* Hrast kitnjak &quot;Visovi&quot; - kandidat za hrvatsko stablo 2019. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Natjecanje - Stablo godine (Tree of The Year) |url=https://www.sumfak.unizg.hr/hr/aktualno/natjecanje-stablo-godine-tree-of-the-year/ |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Partizanska bolnica Stupe - Spomen područje NOB-a S&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Partizanska bolnica Stupe |url=https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/ |date=2018-09-21 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;

==Tradicionalni društveni događaji==

* Tradicionalna proslava 1. maja (Međunarodni praznik rada) - &quot;Prvomajski krijes&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Prvomajski krijes u Vojakovačkom Osijeku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/ |date=2019-05-01 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Tradicionalan Uskrsno/Vaskrsna proslava - &quot;Uskrsni ili Vaskrsni krijes&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Uskrsno zajedništvo |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/ |date=2019-04-22 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Proslava &quot;Nikolaja&quot; - slava pravoslavne crkve Svetog Nikole
* Tradicionalna &quot;Maškarada&quot; - fašnička povorka maškra ili mačkara&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Mjesni odbor Vojakovački Osijek - organizirao fašničku povorku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/ |date=2019-03-04 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Đurđašenje (Đurđaši) - običaj obilaska kuća povodom Đurđevdana&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/ |title=Verovanja i običaji koje treba da poštujete za Đurđevdan |date=2019-05-05 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Spomenik NOB-a Vojakovački Osijek.jpg|mini|Spomenik NOB-a u Spomen parku Dudnjak gdje se svake godine održava komemoracija u čast žrtvama fašističkog terora i palim borcima. [https://hr-vjesnik.hr/obnovljen-spomenik-nob-a-u-vojakovackom-osijeku/]]]Komemoracija žrtvama fašističkog terora iz drugog svjetskog rata&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vijenci u Prigorju |url=https://www.portalnovosti.com/vijenci-u-prigorju |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Off road Kup Vojakovački Osijek - Off road utrka&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Eko-akcija u Vojakovačkom Osijeku |url=https://www.portalnovosti.com/eko-akcija-u-vojakovackom-osijeku |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.krizevci.info/2017/09/07/ovog-vikenda-11-kup-natjecanje-u-terenskoj-voznji/ |title=Ovog vikenda 11. kup-natjecanje u terenskoj vožnji |work=Križevci.info |language=hr |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Crkvena ikona.jpg|mini|Jedna od najstarijih i najvrjednijih ikona mjesne pravoslavne crkve Svetog Nikolaja. Ikona je napisana na srpskoj ćirilici, a sadrži informacije o povijesti izgradnje crkve, zaslužnih svećenika i osječkih krajišnika. Ovu i druge slične ikone rado posjećuju i razgledavaju brojni turisti, vjernici, učenici i drugi izletnici iz Hrvatske, Italije i drugih europskih zemalja. ]]
Većina stanovnika bavi se raznim granama poljoprivrede, najvećim dijelom stočarstvom i svinjogojstvom i vinogradarstvom. Dio stanovnika radi u šumarstvu, novinarstvu, prosvjeti, građevinarstvu, informatičkom sektoru te ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima unutar i izvan Republike Hrvatske. Jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) bavi se i uzgojem konja. 

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Panorama istočnog dijela Kalnika.jpg | Panorama istočnog Kalnika u blizini krajiške štancije/lugarnice&lt;ref&gt;Vitanović, Zoran. 16. travnja 2020. [https://www.portalnovosti.com/budjenje-lugarnice Buđenje lugarnice]. Novosti.&lt;/ref&gt;
Datoteka:Graničar-Krajišnik.jpg | Skulptura Krajišnik - Graničar ilustrira krajišku prošlost Vojakovačkog Osijeka i ujedno je jedna  od turističkih atrakcija &lt;ref&gt;[https://www.glaspodravine.hr/mjesto-na-obronku-kalnika-bogate-proslosti-i-suzivota-dvaju-naroda/ Mjesto na obronku Kalnika, bogate prošlosti i suživota dvaju naroda]{{pojasniti|referencija za što?}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:Spomenik NOB-a Vojakovački Osijek.jpg | Spomenik NOB-a u Spomen parku Dudnjak &lt;ref&gt;[https://hr-vjesnik.hr/obnovljen-spomenik-nob-a-u-vojakovackom-osijeku/ Obnovljen spomenik NOB-a u Vojakovačkom Osijeku]&lt;/ref&gt;
Datoteka:Info turistička tabla.jpg |Info-edukativna turistička tabla. &lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/turisticki-putokazi-u-vojakovackom-osijeku Turistički putokazi u Vojakovačkom Osijeku]{{pojasniti|referencija za što?}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:Crkva Svetog Nikolaja.jpg | Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikolaja izgrađena 1763. u doba Vojne Krajine. &lt;ref&gt;[https://radiokrizevci.hr/2019/09/arapi-pomogli-obnovu-crkve-u-prigorju/ Arapi pomogli obnovu crkve u Prigorju]&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Križevci}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Križevci]]
[[Kategorija:Naselja u Koprivničko-križevačkoj županiji]]</text>
      <sha1>jpx8ejj30ds0awhj7d574qrsb2t0gfc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432373</id>
      <parentid>6432371</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T06:09:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rajko Rajković</username>
        <id>245806</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Galerija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16545" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
| ime         = Osijek Vojakovački
| slika       = 
| slika_opis  = 
| županija    = [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]
| općina      = [[Križevci]]
| najgrad     = 
| površina    = 
| nadvisina   = 
| z. širina   = 46.13305556
| z. dužina   = 16.55
| brojstan2011= 205
| gustoća2011 = 
| domaćinstva2011 = 
| pošta       = 48260 Križevci
| pozbroj     = 048
| autooznaka  = KŽ
| karta2      = Koprivničko-križevačka županija
| naziv karte2= [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]]
}}
                            
'''Osijek Vojakovački''' (do [[1900.]] godine '''Osijek''') [[naselje]] je u sastavu [[Križevci|Grada Križevaca]], u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]]. Za vrijeme [[SFRJ]] bio je u sastavu Općine Križevci.       
[[Datoteka:Info turistička tabla.jpg|mini|Info-edukativna turistička tabla u središtu mjesta na kojoj se nalaze brojne povijesno-kulturne znamenitosti koje rado posjećuju turisti, znanstvenici, učenici osnovnih škola i gimnazija te drugi građani iz križevačkog kraja i drugih dijelova Hrvatske. [https://www.portalnovosti.com/turisticki-putokazi-u-vojakovackom-osijeku]]]

==Povijest ==
[[Datoteka:Graničar-Krajišnik.jpg|alt=http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=31&amp;H=&amp;E=&amp;V=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;item=89512&amp;upit=0000012802        |mini|Skulptura Krajišnik - Graničar ilustrira krajišku prošlost Vojakovačkog Osijeka i ujedno je jedna od turističkih atrakcija. O povijesti Vojne Krajine na prostoru Vojakovačkog Osijeka među ostalima, pisao je i hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić. [https://www.portalnovosti.com/hrvoje-petric-o-dolasku-srba-u-15-stoljecu-svjedoci-sacuvana-historijska-gradja] ]]
Prema pojedinim povijesnim izvorima, odnosno kazivanjima najstarijih mještana i nekim publicističkim radovima, Osijek Vojakovački prvi se puta spominje u 15. stoljeću te se dovodi u vezu sa srpskom kneginjom Katarinom Branković Kantakuzinom&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Kantakuzina Katarina Brankovic {{!}} Srpska pravoslavna opsta gimnazija |url=https://www.srpskagimnazija-zg.org/?page=povijest_skole/biografija_k_k_b |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; Pored te verzije mjesne povijesti, postoji i druga koja se više temelji na znanstvenim istraživanjima te vjerodostojnim i dostupnim historijskim zapisima koji govore da je Vojakovački Osijek osnovan u 16. stoljeću. To potvrđuju dokument o trgovištu Brezovica o kojemu je pisao poznati hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić, a prema kojemu je Ivan Johannes Peasinovych 1610. izjavio kako su Vlasi doselili u Osijek prije dvadeset godina (oko 1590.). Također, prema istraživaču Ranku Pavlešu, na mjestu Osijeka Vojakovačkog u srednjem vijeku (1225. godine) postojao je posjed, odnosno selo Cerovo brdo kojega je 1532. uništila vojska turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. U vrijeme Vojne Krajine (1527. – 1881.) u Osijek Vojakovački doseljavaju prve hrvatske obitelji iz ostalih dijelova Prigorja i Zagorja. Doseljavanje pojedinih hrvatskih te mađarskih i slovenskih obitelji, nastavljeno je i tijekom 19. i 20. stoljeća. Migracije spomenutog stanovništva dovelo je do velike multikulturalnosti Osijeka Vojakovačkog koja je danas poznata u prigorskom kraju. Ta vjekovna multikulturalnost i slobodarske tradicije,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/vojakovacki-osijek-solidarno-pomagao-afriku/ |date=2019-01-23 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; došle su do izražaja i prilikom pobune (Glogovnička buna)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Glogovnička buna |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ |date=2019-04-01 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; protiv vlasti zloglasnog mađarskog vladara Khuena Hedervarya, kada je upravo grupa &quot;Osječana&quot; bila među najborbenijima u obrani hrvatskih narodnih prava i interesa. Između dva svjetska rata, u drugoj polovici 30-tih, u Osijeku Vojakovačkom je djelovalo ''Kulturno-umjetničko društvo &quot;Seljačko kolo&quot;, &quot;Srpska zemljoradnička zadruga&quot;, &quot;Srpsko privredno društvo &quot;Privrednik&quot;''  te razne hrvatsko-srpske građanske udruge, a i izgrađena je nova zgrada škole (danas PŠ Ljudevita Modeca). Nakon rata osnovana je Srpsko-kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;, udruga Antifašistički front žena (AFŽ), i mjesna organizacija Saveza socijalističke omladine te Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD).     

Osim kulturne organizacije, aktivna su bila i pojedina trgovačka društva te ugostiteljski obrti i brojna poljoprivredna gospodarstva. Osijek Vojakovački bio je poznat i po iznimno jakom radničkom i komunističkog pokretu u Prigorju, a u Drugom svjetskom ratu u njemu je osnovana prva partizanska grupa (&quot;Šojkina grupa&quot;)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ |date=2019-03-09 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; iz koje je nastao kasnije Kalnički partizanski odred). Osječki i križevački komunisti prvi su u Prigorju 1941. godine podignuli antifašistički ustanak i socijalističku revoluciju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 8. kolovoza 1943. godine,  u Vojakovačkom Osijeku osnovan je prvi Narodnooslobodilački odbor Kotar Križevci&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=ARHiNET - Kotarski narodnooslobodilački odbor Križevci |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_19 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; (NOO). NOO Kotar Križevci predstavljao je prvi moderni (republički) sustav državne, lokalne i regionalne vlasti u povijesti Prigorja i šire. Iz NOO Kotar Križevci nakon Drugog svjetskog rata razvio se Narodni odbor Križevci, Općina Križevci te današnji Grad Križevci kao jedinica lokalne samouprave u RH. Vojakovački Osijek pored povijesne zasluge za razvoj moderne križevačke lokalne samouprave, ima zasluge za razvoj i mjesne samouprave. Krajem 1942. godine, u njemu je, među prvima u Prigorju, formiran i Mjesni narodnooslobodilački odbor (MNOO) iz kojega je nakon rat nastao Mjesni narodni odbor (MNO) te kasnije Mjesna zajednica (MZ). Današnji sljednik tih povijesnih Odbora je Mjesni odbor Vojakovački Osijek. 

==Ime==
Naziv &quot;Vojakovački&quot; izveden u vrijeme postojanja sela i općine Vojakovac (selo Vojakovac najprije se zvalo Batinjani [https://www.glaspodravine.hr/ovdje-je-pred-140-godina-zivjelo-1000-stanovnika-a-danas-ih-je-cetiri-puta-manje-vojakovac/]), pa su pripadajuća sela dobila pridjev &quot;vojakovački&quot; koji upućuje na vojnokrajiško porijeklo. Drugi dio naziva, ime Osijek (u upotrebi je bio i &quot;Osek&quot;, &quot;Osjek&quot; te &quot;Osik&quot;), nastalo je od starog povijesnog imena selišta 'Ozegh' koje se najranije spominje u vezi srednjovjekovnog posjeda ili sela Cerovo brdo iz 1225. godine. U 14. stoljeću u sastavu Cerovog brda ušo je i susjedni posjed Hrast koji je bio otprilike na današnjoj lokaciji zaseoka Srdije.

==Stanovništvo==
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 205 stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_2143.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]&lt;/ref&gt; Najviše stanovnika naselje je imalo u razdoblju prije Prvog i Drugog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata stanovništvo se znatno smanjilo (zbog fašističkog terora te civilnih i ratnih žrtava.) Nakon Drugog Svjetskog rata došlo je do povećanja stanovništva, no, ono se opet smanjilo tijekom devedesetih kada je dio obitelji trajno odselio iz RH. Zadnjih nekoliko godina,    zabilježen je porast stanovništva.  Pored stanovnika hrvatske i srpske nacionalnosti, u naselju žive i stanovnici bošnjačke i mađarske nacionalnosti. Pred više od 30 godina u naselju je bilo Slovenaca i Talijana. 


{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''&lt;ref&gt;[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 770
 |crta1   = 100
 |crta2   = 50
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 337
 |p2      = 422
 |p3      = 464
 |p4      = 562
 |p5      = 664
 |p6      = 769
 |p7      = 755
 |p8      = 752
 |p9      = 475
 |p10     = 474
 |p11     = 494
 |p12     = 394
 |p13     = 314
 |p14     = 274
 |p15     = 215
 |p16     = 205
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}

== Poznate osobe ==

* Jovo i Đuro Vitanović te Milan Šajatović - sudjelovali u Glogovničkoj buni&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Glogovnička buna |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ |date=2019-04-01 |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt;
* Mileva Cetušić Šojka - prva prigorska antifašistkinja i jedna od prvih žena zastupnica u povijesti [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ |date=2019-03-09 |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt;
* Dragan Cetušić - pjesnik, antifašist i poznati prigorski komunist te osnivač KUD-a &quot;Seljačko kolo&quot; (stradao 1941. godine u logoru Danica kod Koprivnice)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Prva feministkinja Prigorja |url=https://www.portalnovosti.com/prva-feministkinja-prigorja |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Crkva Svetog Nikolaja.jpg|alt=https://radiokrizevci.hr/2019/09/arapi-pomogli-obnovu-crkve-u-prigorju/|mini|Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikolaja izgrađena 1763. u doba Vojne Krajine. U njezinoj obnovi nakon Drugog svjetskog rata sudjelovali su donacijama i arapski studenti. [https://radiokrizevci.hr/2019/09/arapi-pomogli-obnovu-crkve-u-prigorju/]]]

==Kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti ==

* Pravoslavana crkva Svetog Nikolaja&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Geocaching |title=Geocaching - The Official Global GPS Cache Hunt Site |url=https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&amp;title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&amp;guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - KULTURNA BAŠTINA&amp;nbsp;&amp;nbsp;-&amp;nbsp;&amp;nbsp;Registar kulturnih dobara |url=https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&amp;kdId=373385764 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; - zaštićeni spomenik kulture
* Arheološko nalazište &quot;Mihalj&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=15. Kulturšok - tribina: Arheološko nalazište Osijek Vojakovački |url=https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/ |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; - zaštićeni spomenik kulture
* Spomenik NOB-a (u centru mjesta i na pravoslavnom groblju)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Komemoracija u Prigorju |url=https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/ |date=2019-07-22 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Krajiška pučka škola iz 19. stoljeća, tzv. Stara škola, u budućnosti predviđena obnova&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Srpsko Narodno Vijeće :: Obrazovanje |url=https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje |archive-url=https://web.archive.org/web/20200419132417/https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje |archive-date=19. travnja 2020. |access-date=14. kolovoza 2019.}}&lt;/ref&gt; 
* ''Božja noga'', veliki otisak ljudskog stopala na kamenoj stijeni u blizini tjesnaca Vratno&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2019-01-30|title=Božja noga|url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/bozja-noga/|url-status=live|access-date=2022-05-23|language=hr}}&lt;/ref&gt; 
* Kamena vrata (lat: Porta lapidea) - put Vratno - Varaždinske Toplice&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vratno |url=http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=21&amp;Itemid=28 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;
* Rimska cesta i most (na lokaciji Vratno)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Putevima rimskih careva: Varaždinske toplice |url=https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Stara pravoslavna crkva Mijalj (između Osijeka Vojakovačkog i Stupa)
* Kuća Mileve Cetušić (ulica Habdije)
* Partizansko groblje Vratno
* Hrast kitnjak &quot;Visovi&quot; - kandidat za hrvatsko stablo 2019. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Natjecanje - Stablo godine (Tree of The Year) |url=https://www.sumfak.unizg.hr/hr/aktualno/natjecanje-stablo-godine-tree-of-the-year/ |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Partizanska bolnica Stupe - Spomen područje NOB-a S&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Partizanska bolnica Stupe |url=https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/ |date=2018-09-21 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;

==Tradicionalni društveni događaji==

* Tradicionalna proslava 1. maja (Međunarodni praznik rada) - &quot;Prvomajski krijes&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Prvomajski krijes u Vojakovačkom Osijeku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/ |date=2019-05-01 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Tradicionalan Uskrsno/Vaskrsna proslava - &quot;Uskrsni ili Vaskrsni krijes&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Uskrsno zajedništvo |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/ |date=2019-04-22 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Proslava &quot;Nikolaja&quot; - slava pravoslavne crkve Svetog Nikole
* Tradicionalna &quot;Maškarada&quot; - fašnička povorka maškra ili mačkara&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Mjesni odbor Vojakovački Osijek - organizirao fašničku povorku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/ |date=2019-03-04 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Đurđašenje (Đurđaši) - običaj obilaska kuća povodom Đurđevdana&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/ |title=Verovanja i običaji koje treba da poštujete za Đurđevdan |date=2019-05-05 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Spomenik NOB-a Vojakovački Osijek.jpg|mini|Spomenik NOB-a u Spomen parku Dudnjak gdje se svake godine održava komemoracija u čast žrtvama fašističkog terora i palim borcima. [https://hr-vjesnik.hr/obnovljen-spomenik-nob-a-u-vojakovackom-osijeku/]]]Komemoracija žrtvama fašističkog terora iz drugog svjetskog rata&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vijenci u Prigorju |url=https://www.portalnovosti.com/vijenci-u-prigorju |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Off road Kup Vojakovački Osijek - Off road utrka&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Eko-akcija u Vojakovačkom Osijeku |url=https://www.portalnovosti.com/eko-akcija-u-vojakovackom-osijeku |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.krizevci.info/2017/09/07/ovog-vikenda-11-kup-natjecanje-u-terenskoj-voznji/ |title=Ovog vikenda 11. kup-natjecanje u terenskoj vožnji |work=Križevci.info |language=hr |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Crkvena ikona.jpg|mini|Jedna od najstarijih i najvrjednijih ikona mjesne pravoslavne crkve Svetog Nikolaja. Ikona je napisana na srpskoj ćirilici, a sadrži informacije o povijesti izgradnje crkve, zaslužnih svećenika i osječkih krajišnika. Ovu i druge slične ikone rado posjećuju i razgledavaju brojni turisti, vjernici, učenici i drugi izletnici iz Hrvatske, Italije i drugih europskih zemalja. ]]
Većina stanovnika bavi se raznim granama poljoprivrede, najvećim dijelom stočarstvom i svinjogojstvom i vinogradarstvom. Dio stanovnika radi u šumarstvu, novinarstvu, prosvjeti, građevinarstvu, informatičkom sektoru te ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima unutar i izvan Republike Hrvatske. Jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) bavi se i uzgojem konja. 

== Galerija ==
[[Datoteka:SKD Prosvjeta - pododbor Vojakovački Osijek.jpg|mini|Novinski isječak članka Srpske riječi iz 1948. godine koji govori o osnivanju pododbora Srpskog kulturnog društva &quot;Prosvjeta&quot; u Vojakovačkom Osijeku. Dokument preuzet iz Državnog arhiva Republike Hrvatske u Zagrebu.]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Križevci}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Križevci]]
[[Kategorija:Naselja u Koprivničko-križevačkoj županiji]]</text>
      <sha1>7xqgex59vf3sjeyobnrz25okcxoh04m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432378</id>
      <parentid>6432373</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T06:19:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rajko Rajković</username>
        <id>245806</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Grafika sa tekstom.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16797" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
| ime         = Osijek Vojakovački
| slika       = 
| slika_opis  = 
| županija    = [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]
| općina      = [[Križevci]]
| najgrad     = 
| površina    = 
| nadvisina   = 
| z. širina   = 46.13305556
| z. dužina   = 16.55
| brojstan2011= 205
| gustoća2011 = 
| domaćinstva2011 = 
| pošta       = 48260 Križevci
| pozbroj     = 048
| autooznaka  = KŽ
| karta2      = Koprivničko-križevačka županija
| naziv karte2= [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]]
}}
                            
'''Osijek Vojakovački''' (do [[1900.]] godine '''Osijek''') [[naselje]] je u sastavu [[Križevci|Grada Križevaca]], u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]]. Za vrijeme [[SFRJ]] bio je u sastavu Općine Križevci.       
[[Datoteka:Info turistička tabla.jpg|mini|Info-edukativna turistička tabla u središtu mjesta na kojoj se nalaze brojne povijesno-kulturne znamenitosti koje rado posjećuju turisti, znanstvenici, učenici osnovnih škola i gimnazija te drugi građani iz križevačkog kraja i drugih dijelova Hrvatske. [https://www.portalnovosti.com/turisticki-putokazi-u-vojakovackom-osijeku]]]

==Povijest ==
[[Datoteka:Graničar-Krajišnik.jpg|alt=http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=31&amp;H=&amp;E=&amp;V=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;item=89512&amp;upit=0000012802        |mini|Skulptura Krajišnik - Graničar ilustrira krajišku prošlost Vojakovačkog Osijeka i ujedno je jedna od turističkih atrakcija. O povijesti Vojne Krajine na prostoru Vojakovačkog Osijeka među ostalima, pisao je i hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić. [https://www.portalnovosti.com/hrvoje-petric-o-dolasku-srba-u-15-stoljecu-svjedoci-sacuvana-historijska-gradja] ]]
Prema pojedinim povijesnim izvorima, odnosno kazivanjima najstarijih mještana i nekim publicističkim radovima, Osijek Vojakovački prvi se puta spominje u 15. stoljeću te se dovodi u vezu sa srpskom kneginjom Katarinom Branković Kantakuzinom&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Kantakuzina Katarina Brankovic {{!}} Srpska pravoslavna opsta gimnazija |url=https://www.srpskagimnazija-zg.org/?page=povijest_skole/biografija_k_k_b |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; Pored te verzije mjesne povijesti, postoji i druga koja se više temelji na znanstvenim istraživanjima te vjerodostojnim i dostupnim historijskim zapisima koji govore da je Vojakovački Osijek osnovan u 16. stoljeću. To potvrđuju dokument o trgovištu Brezovica o kojemu je pisao poznati hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić, a prema kojemu je Ivan Johannes Peasinovych 1610. izjavio kako su Vlasi doselili u Osijek prije dvadeset godina (oko 1590.). Također, prema istraživaču Ranku Pavlešu, na mjestu Osijeka Vojakovačkog u srednjem vijeku (1225. godine) postojao je posjed, odnosno selo Cerovo brdo kojega je 1532. uništila vojska turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. U vrijeme Vojne Krajine (1527. – 1881.) u Osijek Vojakovački doseljavaju prve hrvatske obitelji iz ostalih dijelova Prigorja i Zagorja. Doseljavanje pojedinih hrvatskih te mađarskih i slovenskih obitelji, nastavljeno je i tijekom 19. i 20. stoljeća. Migracije spomenutog stanovništva dovelo je do velike multikulturalnosti Osijeka Vojakovačkog koja je danas poznata u prigorskom kraju. Ta vjekovna multikulturalnost i slobodarske tradicije,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/vojakovacki-osijek-solidarno-pomagao-afriku/ |date=2019-01-23 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; došle su do izražaja i prilikom pobune (Glogovnička buna)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Glogovnička buna |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ |date=2019-04-01 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; protiv vlasti zloglasnog mađarskog vladara Khuena Hedervarya, kada je upravo grupa &quot;Osječana&quot; bila među najborbenijima u obrani hrvatskih narodnih prava i interesa. Između dva svjetska rata, u drugoj polovici 30-tih, u Osijeku Vojakovačkom je djelovalo ''Kulturno-umjetničko društvo &quot;Seljačko kolo&quot;, &quot;Srpska zemljoradnička zadruga&quot;, &quot;Srpsko privredno društvo &quot;Privrednik&quot;''  te razne hrvatsko-srpske građanske udruge, a i izgrađena je nova zgrada škole (danas PŠ Ljudevita Modeca). Nakon rata osnovana je Srpsko-kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;, udruga Antifašistički front žena (AFŽ), i mjesna organizacija Saveza socijalističke omladine te Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD).     

Osim kulturne organizacije, aktivna su bila i pojedina trgovačka društva te ugostiteljski obrti i brojna poljoprivredna gospodarstva. Osijek Vojakovački bio je poznat i po iznimno jakom radničkom i komunističkog pokretu u Prigorju, a u Drugom svjetskom ratu u njemu je osnovana prva partizanska grupa (&quot;Šojkina grupa&quot;)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ |date=2019-03-09 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; iz koje je nastao kasnije Kalnički partizanski odred). Osječki i križevački komunisti prvi su u Prigorju 1941. godine podignuli antifašistički ustanak i socijalističku revoluciju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 8. kolovoza 1943. godine,  u Vojakovačkom Osijeku osnovan je prvi Narodnooslobodilački odbor Kotar Križevci&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=ARHiNET - Kotarski narodnooslobodilački odbor Križevci |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_19 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; (NOO). NOO Kotar Križevci predstavljao je prvi moderni (republički) sustav državne, lokalne i regionalne vlasti u povijesti Prigorja i šire. Iz NOO Kotar Križevci nakon Drugog svjetskog rata razvio se Narodni odbor Križevci, Općina Križevci te današnji Grad Križevci kao jedinica lokalne samouprave u RH. Vojakovački Osijek pored povijesne zasluge za razvoj moderne križevačke lokalne samouprave, ima zasluge za razvoj i mjesne samouprave. Krajem 1942. godine, u njemu je, među prvima u Prigorju, formiran i Mjesni narodnooslobodilački odbor (MNOO) iz kojega je nakon rat nastao Mjesni narodni odbor (MNO) te kasnije Mjesna zajednica (MZ). Današnji sljednik tih povijesnih Odbora je Mjesni odbor Vojakovački Osijek. 

==Ime==
Naziv &quot;Vojakovački&quot; izveden u vrijeme postojanja sela i općine Vojakovac (selo Vojakovac najprije se zvalo Batinjani [https://www.glaspodravine.hr/ovdje-je-pred-140-godina-zivjelo-1000-stanovnika-a-danas-ih-je-cetiri-puta-manje-vojakovac/]), pa su pripadajuća sela dobila pridjev &quot;vojakovački&quot; koji upućuje na vojnokrajiško porijeklo. Drugi dio naziva, ime Osijek (u upotrebi je bio i &quot;Osek&quot;, &quot;Osjek&quot; te &quot;Osik&quot;), nastalo je od starog povijesnog imena selišta 'Ozegh' koje se najranije spominje u vezi srednjovjekovnog posjeda ili sela Cerovo brdo iz 1225. godine. U 14. stoljeću u sastavu Cerovog brda ušo je i susjedni posjed Hrast koji je bio otprilike na današnjoj lokaciji zaseoka Srdije.

==Stanovništvo==
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 205 stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_2143.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]&lt;/ref&gt; Najviše stanovnika naselje je imalo u razdoblju prije Prvog i Drugog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata stanovništvo se znatno smanjilo (zbog fašističkog terora te civilnih i ratnih žrtava.) Nakon Drugog Svjetskog rata došlo je do povećanja stanovništva, no, ono se opet smanjilo tijekom devedesetih kada je dio obitelji trajno odselio iz RH. Zadnjih nekoliko godina,    zabilježen je porast stanovništva.  Pored stanovnika hrvatske i srpske nacionalnosti, u naselju žive i stanovnici bošnjačke i mađarske nacionalnosti. Pred više od 30 godina u naselju je bilo Slovenaca i Talijana. 


{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''&lt;ref&gt;[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 770
 |crta1   = 100
 |crta2   = 50
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 337
 |p2      = 422
 |p3      = 464
 |p4      = 562
 |p5      = 664
 |p6      = 769
 |p7      = 755
 |p8      = 752
 |p9      = 475
 |p10     = 474
 |p11     = 494
 |p12     = 394
 |p13     = 314
 |p14     = 274
 |p15     = 215
 |p16     = 205
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}

== Poznate osobe ==

* Jovo i Đuro Vitanović te Milan Šajatović - sudjelovali u Glogovničkoj buni&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Glogovnička buna |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ |date=2019-04-01 |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt;
* Mileva Cetušić Šojka - prva prigorska antifašistkinja i jedna od prvih žena zastupnica u povijesti [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ |date=2019-03-09 |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt;
* Dragan Cetušić - pjesnik, antifašist i poznati prigorski komunist te osnivač KUD-a &quot;Seljačko kolo&quot; (stradao 1941. godine u logoru Danica kod Koprivnice)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Prva feministkinja Prigorja |url=https://www.portalnovosti.com/prva-feministkinja-prigorja |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Crkva Svetog Nikolaja.jpg|alt=https://radiokrizevci.hr/2019/09/arapi-pomogli-obnovu-crkve-u-prigorju/|mini|Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikolaja izgrađena 1763. u doba Vojne Krajine. U njezinoj obnovi nakon Drugog svjetskog rata sudjelovali su donacijama i arapski studenti. [https://radiokrizevci.hr/2019/09/arapi-pomogli-obnovu-crkve-u-prigorju/]]]

==Kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti ==

* Pravoslavana crkva Svetog Nikolaja&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Geocaching |title=Geocaching - The Official Global GPS Cache Hunt Site |url=https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&amp;title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&amp;guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - KULTURNA BAŠTINA&amp;nbsp;&amp;nbsp;-&amp;nbsp;&amp;nbsp;Registar kulturnih dobara |url=https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&amp;kdId=373385764 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; - zaštićeni spomenik kulture
* Arheološko nalazište &quot;Mihalj&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=15. Kulturšok - tribina: Arheološko nalazište Osijek Vojakovački |url=https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/ |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; - zaštićeni spomenik kulture
* Spomenik NOB-a (u centru mjesta i na pravoslavnom groblju)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Komemoracija u Prigorju |url=https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/ |date=2019-07-22 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Krajiška pučka škola iz 19. stoljeća, tzv. Stara škola, u budućnosti predviđena obnova&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Srpsko Narodno Vijeće :: Obrazovanje |url=https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje |archive-url=https://web.archive.org/web/20200419132417/https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje |archive-date=19. travnja 2020. |access-date=14. kolovoza 2019.}}&lt;/ref&gt; 
* ''Božja noga'', veliki otisak ljudskog stopala na kamenoj stijeni u blizini tjesnaca Vratno&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2019-01-30|title=Božja noga|url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/bozja-noga/|url-status=live|access-date=2022-05-23|language=hr}}&lt;/ref&gt; 
* Kamena vrata (lat: Porta lapidea) - put Vratno - Varaždinske Toplice&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vratno |url=http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=21&amp;Itemid=28 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;
* Rimska cesta i most (na lokaciji Vratno)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Putevima rimskih careva: Varaždinske toplice |url=https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Stara pravoslavna crkva Mijalj (između Osijeka Vojakovačkog i Stupa)
* Kuća Mileve Cetušić (ulica Habdije)
* Partizansko groblje Vratno
* Hrast kitnjak &quot;Visovi&quot; - kandidat za hrvatsko stablo 2019. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Natjecanje - Stablo godine (Tree of The Year) |url=https://www.sumfak.unizg.hr/hr/aktualno/natjecanje-stablo-godine-tree-of-the-year/ |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Partizanska bolnica Stupe - Spomen područje NOB-a S&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Partizanska bolnica Stupe |url=https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/ |date=2018-09-21 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;

==Tradicionalni društveni događaji==

* Tradicionalna proslava 1. maja (Međunarodni praznik rada) - &quot;Prvomajski krijes&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Prvomajski krijes u Vojakovačkom Osijeku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/ |date=2019-05-01 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Tradicionalan Uskrsno/Vaskrsna proslava - &quot;Uskrsni ili Vaskrsni krijes&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Uskrsno zajedništvo |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/ |date=2019-04-22 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Proslava &quot;Nikolaja&quot; - slava pravoslavne crkve Svetog Nikole
* Tradicionalna &quot;Maškarada&quot; - fašnička povorka maškra ili mačkara&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Mjesni odbor Vojakovački Osijek - organizirao fašničku povorku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/ |date=2019-03-04 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Đurđašenje (Đurđaši) - običaj obilaska kuća povodom Đurđevdana&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/ |title=Verovanja i običaji koje treba da poštujete za Đurđevdan |date=2019-05-05 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Spomenik NOB-a Vojakovački Osijek.jpg|mini|Spomenik NOB-a u Spomen parku Dudnjak gdje se svake godine održava komemoracija u čast žrtvama fašističkog terora i palim borcima. [https://hr-vjesnik.hr/obnovljen-spomenik-nob-a-u-vojakovackom-osijeku/]]]Komemoracija žrtvama fašističkog terora iz drugog svjetskog rata&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vijenci u Prigorju |url=https://www.portalnovosti.com/vijenci-u-prigorju |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Off road Kup Vojakovački Osijek - Off road utrka&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Eko-akcija u Vojakovačkom Osijeku |url=https://www.portalnovosti.com/eko-akcija-u-vojakovackom-osijeku |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.krizevci.info/2017/09/07/ovog-vikenda-11-kup-natjecanje-u-terenskoj-voznji/ |title=Ovog vikenda 11. kup-natjecanje u terenskoj vožnji |work=Križevci.info |language=hr |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Crkvena ikona.jpg|mini|Jedna od najstarijih i najvrjednijih ikona mjesne pravoslavne crkve Svetog Nikolaja. Ikona je napisana na srpskoj ćirilici, a sadrži informacije o povijesti izgradnje crkve, zaslužnih svećenika i osječkih krajišnika. Ovu i druge slične ikone rado posjećuju i razgledavaju brojni turisti, vjernici, učenici i drugi izletnici iz Hrvatske, Italije i drugih europskih zemalja. ]]
Većina stanovnika bavi se raznim granama poljoprivrede, najvećim dijelom stočarstvom i svinjogojstvom i vinogradarstvom. Dio stanovnika radi u šumarstvu, novinarstvu, prosvjeti, građevinarstvu, informatičkom sektoru te ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima unutar i izvan Republike Hrvatske. Jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) bavi se i uzgojem konja. 

== Galerija ==
[[Datoteka:SKD Prosvjeta - pododbor Vojakovački Osijek.jpg|mini|Novinski isječak članka Srpske riječi iz 1948. godine koji govori o osnivanju pododbora Srpskog kulturnog društva &quot;Prosvjeta&quot; u Vojakovačkom Osijeku. Dokument preuzet iz Državnog arhiva Republike Hrvatske u Zagrebu.]]
[[Datoteka:Dragan i Mileva Cetušić.jpg|mini|Bračni par Dragan i Mileva Cetušić, najpoznatije ličnosti Vojakovačkog Osijeka. Svojim kulturnim, prosvjetnim i političkim radom dali su značajan doprinos razvoju i prepoznatljivosti mjesta.]]


== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Križevci}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Križevci]]
[[Kategorija:Naselja u Koprivničko-križevačkoj županiji]]</text>
      <sha1>b9z08yxskmyld066jscqfjua73wn6eu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432379</id>
      <parentid>6432378</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T06:21:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rajko Rajković</username>
        <id>245806</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodan izvor tekstu sa grafikom.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16857" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
| ime         = Osijek Vojakovački
| slika       = 
| slika_opis  = 
| županija    = [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]
| općina      = [[Križevci]]
| najgrad     = 
| površina    = 
| nadvisina   = 
| z. širina   = 46.13305556
| z. dužina   = 16.55
| brojstan2011= 205
| gustoća2011 = 
| domaćinstva2011 = 
| pošta       = 48260 Križevci
| pozbroj     = 048
| autooznaka  = KŽ
| karta2      = Koprivničko-križevačka županija
| naziv karte2= [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]]
}}
                            
'''Osijek Vojakovački''' (do [[1900.]] godine '''Osijek''') [[naselje]] je u sastavu [[Križevci|Grada Križevaca]], u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]]. Za vrijeme [[SFRJ]] bio je u sastavu Općine Križevci.       
[[Datoteka:Info turistička tabla.jpg|mini|Info-edukativna turistička tabla u središtu mjesta na kojoj se nalaze brojne povijesno-kulturne znamenitosti koje rado posjećuju turisti, znanstvenici, učenici osnovnih škola i gimnazija te drugi građani iz križevačkog kraja i drugih dijelova Hrvatske. [https://www.portalnovosti.com/turisticki-putokazi-u-vojakovackom-osijeku]]]

==Povijest ==
[[Datoteka:Graničar-Krajišnik.jpg|alt=http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=31&amp;H=&amp;E=&amp;V=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;item=89512&amp;upit=0000012802        |mini|Skulptura Krajišnik - Graničar ilustrira krajišku prošlost Vojakovačkog Osijeka i ujedno je jedna od turističkih atrakcija. O povijesti Vojne Krajine na prostoru Vojakovačkog Osijeka među ostalima, pisao je i hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić. [https://www.portalnovosti.com/hrvoje-petric-o-dolasku-srba-u-15-stoljecu-svjedoci-sacuvana-historijska-gradja] ]]
Prema pojedinim povijesnim izvorima, odnosno kazivanjima najstarijih mještana i nekim publicističkim radovima, Osijek Vojakovački prvi se puta spominje u 15. stoljeću te se dovodi u vezu sa srpskom kneginjom Katarinom Branković Kantakuzinom&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Kantakuzina Katarina Brankovic {{!}} Srpska pravoslavna opsta gimnazija |url=https://www.srpskagimnazija-zg.org/?page=povijest_skole/biografija_k_k_b |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; Pored te verzije mjesne povijesti, postoji i druga koja se više temelji na znanstvenim istraživanjima te vjerodostojnim i dostupnim historijskim zapisima koji govore da je Vojakovački Osijek osnovan u 16. stoljeću. To potvrđuju dokument o trgovištu Brezovica o kojemu je pisao poznati hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić, a prema kojemu je Ivan Johannes Peasinovych 1610. izjavio kako su Vlasi doselili u Osijek prije dvadeset godina (oko 1590.). Također, prema istraživaču Ranku Pavlešu, na mjestu Osijeka Vojakovačkog u srednjem vijeku (1225. godine) postojao je posjed, odnosno selo Cerovo brdo kojega je 1532. uništila vojska turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. U vrijeme Vojne Krajine (1527. – 1881.) u Osijek Vojakovački doseljavaju prve hrvatske obitelji iz ostalih dijelova Prigorja i Zagorja. Doseljavanje pojedinih hrvatskih te mađarskih i slovenskih obitelji, nastavljeno je i tijekom 19. i 20. stoljeća. Migracije spomenutog stanovništva dovelo je do velike multikulturalnosti Osijeka Vojakovačkog koja je danas poznata u prigorskom kraju. Ta vjekovna multikulturalnost i slobodarske tradicije,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/vojakovacki-osijek-solidarno-pomagao-afriku/ |date=2019-01-23 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; došle su do izražaja i prilikom pobune (Glogovnička buna)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Glogovnička buna |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ |date=2019-04-01 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; protiv vlasti zloglasnog mađarskog vladara Khuena Hedervarya, kada je upravo grupa &quot;Osječana&quot; bila među najborbenijima u obrani hrvatskih narodnih prava i interesa. Između dva svjetska rata, u drugoj polovici 30-tih, u Osijeku Vojakovačkom je djelovalo ''Kulturno-umjetničko društvo &quot;Seljačko kolo&quot;, &quot;Srpska zemljoradnička zadruga&quot;, &quot;Srpsko privredno društvo &quot;Privrednik&quot;''  te razne hrvatsko-srpske građanske udruge, a i izgrađena je nova zgrada škole (danas PŠ Ljudevita Modeca). Nakon rata osnovana je Srpsko-kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;, udruga Antifašistički front žena (AFŽ), i mjesna organizacija Saveza socijalističke omladine te Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD).     

Osim kulturne organizacije, aktivna su bila i pojedina trgovačka društva te ugostiteljski obrti i brojna poljoprivredna gospodarstva. Osijek Vojakovački bio je poznat i po iznimno jakom radničkom i komunističkog pokretu u Prigorju, a u Drugom svjetskom ratu u njemu je osnovana prva partizanska grupa (&quot;Šojkina grupa&quot;)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ |date=2019-03-09 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; iz koje je nastao kasnije Kalnički partizanski odred). Osječki i križevački komunisti prvi su u Prigorju 1941. godine podignuli antifašistički ustanak i socijalističku revoluciju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 8. kolovoza 1943. godine,  u Vojakovačkom Osijeku osnovan je prvi Narodnooslobodilački odbor Kotar Križevci&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=ARHiNET - Kotarski narodnooslobodilački odbor Križevci |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_19 |accessdate=2019-07-28}}&lt;/ref&gt; (NOO). NOO Kotar Križevci predstavljao je prvi moderni (republički) sustav državne, lokalne i regionalne vlasti u povijesti Prigorja i šire. Iz NOO Kotar Križevci nakon Drugog svjetskog rata razvio se Narodni odbor Križevci, Općina Križevci te današnji Grad Križevci kao jedinica lokalne samouprave u RH. Vojakovački Osijek pored povijesne zasluge za razvoj moderne križevačke lokalne samouprave, ima zasluge za razvoj i mjesne samouprave. Krajem 1942. godine, u njemu je, među prvima u Prigorju, formiran i Mjesni narodnooslobodilački odbor (MNOO) iz kojega je nakon rat nastao Mjesni narodni odbor (MNO) te kasnije Mjesna zajednica (MZ). Današnji sljednik tih povijesnih Odbora je Mjesni odbor Vojakovački Osijek. 

==Ime==
Naziv &quot;Vojakovački&quot; izveden u vrijeme postojanja sela i općine Vojakovac (selo Vojakovac najprije se zvalo Batinjani [https://www.glaspodravine.hr/ovdje-je-pred-140-godina-zivjelo-1000-stanovnika-a-danas-ih-je-cetiri-puta-manje-vojakovac/]), pa su pripadajuća sela dobila pridjev &quot;vojakovački&quot; koji upućuje na vojnokrajiško porijeklo. Drugi dio naziva, ime Osijek (u upotrebi je bio i &quot;Osek&quot;, &quot;Osjek&quot; te &quot;Osik&quot;), nastalo je od starog povijesnog imena selišta 'Ozegh' koje se najranije spominje u vezi srednjovjekovnog posjeda ili sela Cerovo brdo iz 1225. godine. U 14. stoljeću u sastavu Cerovog brda ušo je i susjedni posjed Hrast koji je bio otprilike na današnjoj lokaciji zaseoka Srdije.

==Stanovništvo==
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 205 stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_2143.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]&lt;/ref&gt; Najviše stanovnika naselje je imalo u razdoblju prije Prvog i Drugog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata stanovništvo se znatno smanjilo (zbog fašističkog terora te civilnih i ratnih žrtava.) Nakon Drugog Svjetskog rata došlo je do povećanja stanovništva, no, ono se opet smanjilo tijekom devedesetih kada je dio obitelji trajno odselio iz RH. Zadnjih nekoliko godina,    zabilježen je porast stanovništva.  Pored stanovnika hrvatske i srpske nacionalnosti, u naselju žive i stanovnici bošnjačke i mađarske nacionalnosti. Pred više od 30 godina u naselju je bilo Slovenaca i Talijana. 


{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''&lt;ref&gt;[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 770
 |crta1   = 100
 |crta2   = 50
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 337
 |p2      = 422
 |p3      = 464
 |p4      = 562
 |p5      = 664
 |p6      = 769
 |p7      = 755
 |p8      = 752
 |p9      = 475
 |p10     = 474
 |p11     = 494
 |p12     = 394
 |p13     = 314
 |p14     = 274
 |p15     = 215
 |p16     = 205
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}

== Poznate osobe ==

* Jovo i Đuro Vitanović te Milan Šajatović - sudjelovali u Glogovničkoj buni&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Glogovnička buna |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ |date=2019-04-01 |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt;
* Mileva Cetušić Šojka - prva prigorska antifašistkinja i jedna od prvih žena zastupnica u povijesti [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ |date=2019-03-09 |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt;
* Dragan Cetušić - pjesnik, antifašist i poznati prigorski komunist te osnivač KUD-a &quot;Seljačko kolo&quot; (stradao 1941. godine u logoru Danica kod Koprivnice)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Prva feministkinja Prigorja |url=https://www.portalnovosti.com/prva-feministkinja-prigorja |accessdate=2019-08-13}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Crkva Svetog Nikolaja.jpg|alt=https://radiokrizevci.hr/2019/09/arapi-pomogli-obnovu-crkve-u-prigorju/|mini|Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikolaja izgrađena 1763. u doba Vojne Krajine. U njezinoj obnovi nakon Drugog svjetskog rata sudjelovali su donacijama i arapski studenti. [https://radiokrizevci.hr/2019/09/arapi-pomogli-obnovu-crkve-u-prigorju/]]]

==Kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti ==

* Pravoslavana crkva Svetog Nikolaja&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Geocaching |title=Geocaching - The Official Global GPS Cache Hunt Site |url=https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&amp;title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&amp;guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - KULTURNA BAŠTINA&amp;nbsp;&amp;nbsp;-&amp;nbsp;&amp;nbsp;Registar kulturnih dobara |url=https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&amp;kdId=373385764 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; - zaštićeni spomenik kulture
* Arheološko nalazište &quot;Mihalj&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=15. Kulturšok - tribina: Arheološko nalazište Osijek Vojakovački |url=https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/ |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; - zaštićeni spomenik kulture
* Spomenik NOB-a (u centru mjesta i na pravoslavnom groblju)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Komemoracija u Prigorju |url=https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/ |date=2019-07-22 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Krajiška pučka škola iz 19. stoljeća, tzv. Stara škola, u budućnosti predviđena obnova&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Srpsko Narodno Vijeće :: Obrazovanje |url=https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje |archive-url=https://web.archive.org/web/20200419132417/https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje |archive-date=19. travnja 2020. |access-date=14. kolovoza 2019.}}&lt;/ref&gt; 
* ''Božja noga'', veliki otisak ljudskog stopala na kamenoj stijeni u blizini tjesnaca Vratno&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=2019-01-30|title=Božja noga|url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/bozja-noga/|url-status=live|access-date=2022-05-23|language=hr}}&lt;/ref&gt; 
* Kamena vrata (lat: Porta lapidea) - put Vratno - Varaždinske Toplice&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vratno |url=http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=21&amp;Itemid=28 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;
* Rimska cesta i most (na lokaciji Vratno)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Putevima rimskih careva: Varaždinske toplice |url=https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Stara pravoslavna crkva Mijalj (između Osijeka Vojakovačkog i Stupa)
* Kuća Mileve Cetušić (ulica Habdije)
* Partizansko groblje Vratno
* Hrast kitnjak &quot;Visovi&quot; - kandidat za hrvatsko stablo 2019. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Natjecanje - Stablo godine (Tree of The Year) |url=https://www.sumfak.unizg.hr/hr/aktualno/natjecanje-stablo-godine-tree-of-the-year/ |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Partizanska bolnica Stupe - Spomen područje NOB-a S&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Partizanska bolnica Stupe |url=https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/ |date=2018-09-21 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;

==Tradicionalni društveni događaji==

* Tradicionalna proslava 1. maja (Međunarodni praznik rada) - &quot;Prvomajski krijes&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Prvomajski krijes u Vojakovačkom Osijeku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/ |date=2019-05-01 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Tradicionalan Uskrsno/Vaskrsna proslava - &quot;Uskrsni ili Vaskrsni krijes&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Uskrsno zajedništvo |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/ |date=2019-04-22 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Proslava &quot;Nikolaja&quot; - slava pravoslavne crkve Svetog Nikole
* Tradicionalna &quot;Maškarada&quot; - fašnička povorka maškra ili mačkara&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Mjesni odbor Vojakovački Osijek - organizirao fašničku povorku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/ |date=2019-03-04 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Đurđašenje (Đurđaši) - običaj obilaska kuća povodom Đurđevdana&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/ |title=Verovanja i običaji koje treba da poštujete za Đurđevdan |date=2019-05-05 |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Spomenik NOB-a Vojakovački Osijek.jpg|mini|Spomenik NOB-a u Spomen parku Dudnjak gdje se svake godine održava komemoracija u čast žrtvama fašističkog terora i palim borcima. [https://hr-vjesnik.hr/obnovljen-spomenik-nob-a-u-vojakovackom-osijeku/]]]Komemoracija žrtvama fašističkog terora iz drugog svjetskog rata&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Vijenci u Prigorju |url=https://www.portalnovosti.com/vijenci-u-prigorju |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt; 
* Off road Kup Vojakovački Osijek - Off road utrka&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Eko-akcija u Vojakovačkom Osijeku |url=https://www.portalnovosti.com/eko-akcija-u-vojakovackom-osijeku |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.krizevci.info/2017/09/07/ovog-vikenda-11-kup-natjecanje-u-terenskoj-voznji/ |title=Ovog vikenda 11. kup-natjecanje u terenskoj vožnji |work=Križevci.info |language=hr |accessdate=2019-08-14}}&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Crkvena ikona.jpg|mini|Jedna od najstarijih i najvrjednijih ikona mjesne pravoslavne crkve Svetog Nikolaja. Ikona je napisana na srpskoj ćirilici, a sadrži informacije o povijesti izgradnje crkve, zaslužnih svećenika i osječkih krajišnika. Ovu i druge slične ikone rado posjećuju i razgledavaju brojni turisti, vjernici, učenici i drugi izletnici iz Hrvatske, Italije i drugih europskih zemalja. ]]
Većina stanovnika bavi se raznim granama poljoprivrede, najvećim dijelom stočarstvom i svinjogojstvom i vinogradarstvom. Dio stanovnika radi u šumarstvu, novinarstvu, prosvjeti, građevinarstvu, informatičkom sektoru te ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima unutar i izvan Republike Hrvatske. Jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) bavi se i uzgojem konja. 

== Galerija ==
[[Datoteka:SKD Prosvjeta - pododbor Vojakovački Osijek.jpg|mini|Novinski isječak članka Srpske riječi iz 1948. godine koji govori o osnivanju pododbora Srpskog kulturnog društva &quot;Prosvjeta&quot; u Vojakovačkom Osijeku. Dokument preuzet iz Državnog arhiva Republike Hrvatske u Zagrebu.]]
[[Datoteka:Dragan i Mileva Cetušić.jpg|mini|Bračni par Dragan i Mileva Cetušić, najpoznatije ličnosti Vojakovačkog Osijeka. Svojim kulturnim, prosvjetnim i političkim radom dali su značajan doprinos razvoju i prepoznatljivosti mjesta. [https://www.portalnovosti.com/na-mladima-prosvjeta-ostaje]]]


== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Križevci}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Križevci]]
[[Kategorija:Naselja u Koprivničko-križevačkoj županiji]]</text>
      <sha1>5payt688u5al9c3qh9k8cwp4wk8buxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nuh</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524495</id>
    <revision>
      <id>6432238</id>
      <parentid>6314480</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:57:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.238.195.247</ip>
      </contributor>
      <comment>Pogresno napisano Allah, nije lik nego poslanik koji je spomenut u svim religijama.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2091" xml:space="preserve">'''Nuh''' ([[Noa]]; [[arapski]] نوح) jedan od [[Proroci u islamu|poslanika u islamu]], spomenut u Kur'an-u ,apostol [[Bog]]a, [[Alah|Allah]]a.&lt;ref&gt;[[Ibn Kathir]], ''Stories of the Prophets''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hughes, Thomas Patrick (1995). ''Dictionary of Islam : being a cyclopaedia of the doctrines, rites, ceremonies, and customs, together with the technical and theological terms of the Muhammadan religion''.&lt;/ref&gt; Jedno je [[nuh (sura)|poglavlje]] ''Kurana'' nazvano po njemu.&lt;ref&gt;''Nuh''&lt;/ref&gt; 
== Život ==
Prema islamskoj tradiciji, Nuh je bio sin [[Lamek, Metušalahov sin|Lameka]], potomka [[Adem]]a, prvog čovjeka. Nuh nije bio vođa svog plemena niti posebno imućan čovjek, ali je služio Alahu [[Monoteizam|štujući samo njega]]. Bio je [[prorok]] poslan da promijeni ljude.

U Nuhovo su doba ljudi štovali [[Idoli|idole]] te je Alah poslao Nuha da obrati ljude kako bi se okrenuli od ispraznosti.&lt;ref&gt;Leila Azzam, ''Lives of the Prophets''&lt;/ref&gt;

Kad je Nuh počeo propovijedati, ljudi ga nisu htjeli slušati, posebice oni bogatiji pripadnici plemena. Neki su ljudi prihvatili Alahovu poruku spasenja i prestali [[Politeizam|štovati druge bogove]]. Ljudi koji su i dalje štovali idole nazvali su Nuha vidovnjakom i [[Anđeo|anđelom]], što je ovaj poricao, tvrdeći da je on samo ljudski poslanik.

Budući da većina ljudi jednostavno nije htjela povjerovati Nuhu, on se molio Alahu, koji je odlučio poslati veliki potop na Zemlju. Dao je upute Nuhu kako da sagradi [[Noina arka|arku]] i tako spasi sebe i druge Alahove vjernike. Počeo je graditi brod, a idolopoklonici su mu se još više rugali.

Došla je poplava i odnijela sve osim Nuha, njegove obitelji, ostalih vjernika i životinja jer su svi oni bili u arci. Jedan od Nuhovih sinova bio je nevjernik te je izginuo. [[Naama|Nuhova je žena]] bila veoma zla te joj je dosuđen [[Džehennem|pakao]].
== Grob ==
Prema tradiciji, Nuhov se grob nalazi u [[Turska|Turskoj]] u [[Cizre]]u.
[[File: Noah's ark and the deluge.JPG|thumb|center|190px|Nuhova arka]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Islamski proroci]]</text>
      <sha1>cwso03jjkrmi4wsrmpmcvhv9az6a92k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Julije Budisavljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530487</id>
    <revision>
      <id>6432377</id>
      <parentid>6431113</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T06:19:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SmileyEnvelope</username>
        <id>278054</id>
      </contributor>
      <comment>Koliko ja znam, niti Julije niti Diana se nisu smatrali Hrvatima.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3825" xml:space="preserve">'''Julije Budisavljević''' ([[Požega]], [[2. ožujka]] [[1882.]] {{--}} [[Innsbruck]], [[5. svibnja]] [[1981.]]) je bio [[Srbija|srpski]] [[kirurg]] i humanitarac.&lt;ref name=&quot;enc&quot;&gt;[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9986 Julije Budisavljević], Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža&lt;/ref&gt; Brat [[Srđan Budisavljević|Srđana Budisavljevića]], hrvatskog političara i pravnika.&lt;ref&gt;Hrvoje Matković (1989)
, [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4894 Srđan Budisavljević], Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža&lt;/ref&gt;  Iz ugledne su ličke obitelji [[Budisavljevići|Budisavljević]].

== Životopis ==
Dr. Budisavljević studij medicine završio je u Innsbrucku 1907. godine.&lt;ref name=&quot;enc&quot;/&gt; U Innsbrucku je radio kao asistent na kirurškoj klinici.&lt;ref name=&quot;enc&quot;/&gt; Ljeta 1913. boravio je s kolegama kao liječnik u Beogradu, gdje je pod Crvenim križem vodio istočno krilo stare vojne akademije koja je prenamijenjena u bolnicu.&lt;ref name=&quot;foi&quot;&gt;[https://library.foi.hr/m3/mda1.asp?B=1&amp;A=0000016957&amp;lang=hr Digitalna knjižnica Fakulteta organizacije i informatike], Metelgrad&lt;/ref&gt; Objavio je nekoliko članaka u Liječničkom vjesniku.&lt;ref name=&quot;foi&quot;/&gt; Oženio je 1917. Austrijanku [[Diana Budisavljević|Dianu Obexer]].&lt;ref&gt;Danijela Marjanić : [http://hrcak.srce.hr/file/83666 Biografija Diane Budisavljević], Fontes, studeni 2002.&lt;/ref&gt; Po osnutku Medicinskog fakulteta u Zagrebu bio je imenovan profesorom kirurgije. Sa suprugom je došao u Zagreb 1919. godine. Pri [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]] osnovao je Zavod za kirurgiju.&lt;ref name=&quot;Ajduković&quot;&gt;Marina Ajduković: [http://hrcak.srce.hr/file/11445 Djelovanje Diane Budisavljević s djecom stradalom u 2. svjetskom ratu]&lt;/ref&gt;

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu uvedeni su ovi kolegiji kojima je voditelj bio Julije Budisavljević: „Patologija i terapija kirurških bolesti s praktičnim vježbama (akademske godine 1919/1920.), „Operacijoni kurs na lješinama“ i „Kurs o zavojima“ (1920. i 1921.), „Kurs o frakturama i luksacijama“, te „Operacioni kurs na lješinama“ (1921. i 1922.).
1920. je godine otvorena je Kirurška klinika u Draškovićevoj ulici br. 19, gdje je Budisavljević bio predstojnik Katedre i Kirurške klinike.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.mef.unizg.hr/druga.php?grupa=020313000000 |title=Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet - Kirurgija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402095318/http://www.mef.unizg.hr/druga.php?grupa=020313000000 |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=16. ožujka 2015.}}&lt;/ref&gt;
Dekan je bio akademske godine 1927./28. Kiruršku je kliniku vodio do 1953. godine.&lt;ref name=&quot;enc&quot;/&gt; Posebno područje njegovog znanstvenog interesa bila je problematika [[peptički ulkus|peptičkog ulkusa]].&lt;ref name=&quot;enc&quot;/&gt;

Zajedno sa suprugom Dianom, pomagao je pri udomljivanju te djece koja su prvo bila smještena u sisački koncentracijski logor za djecu. 

Unuka Julija i Diane Budisavljević je dr. sc. [[Silvija Szabo]], umirovljena profesorica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Ajduković&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt; 
Slika:Grobna ploča obitelji Budeta Buisavljevića, Mirogoj, Zagreb.png|Grobna ploča obitelji Julija Budisavljevića, Mirogoj, Zagreb
Slika:Grob obitelji Budeta Budisavljevića.jpeg|Grob obitelji Julija Budisavljevića
Slika:Mjesto ukopa obitelji Budeta Budisavljevića.jpeg|Grob obitelji Julija Budisavljevića, pogled na [[Kapela svetih apostola Petra i Pavla na Mirogoju|pravoslavnu kapelu na Mirogoju]]
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Budisavljević, Julije}} 
[[Kategorija:Hrvatski liječnici]]
[[Kategorija:Kirurzi]]
[[Kategorija:Hrvatski masoni]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>haez6z4hk65qsco65si8bi9s14yc0n7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav - HNK Rijeka</title>
    <ns>10</ns>
    <id>537588</id>
    <revision>
      <id>6432180</id>
      <parentid>6426028</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:41:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2690" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Sastav - HNK Rijeka
| naslov = &lt;span style=&quot;color:#017bd6;&quot;&gt; [[HNK Rijeka|&lt;span style=&quot;color:#017bd6;&quot;&gt;Sastav HNK Rijeka&lt;/span&gt;]] – [[HNL 2022./23.|&lt;span style=&quot;color:#017bd6;&quot;&gt;Sezona 2022./2023.&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;
| naslov-style = background:white; border:1px solid #017bd6; color:#017bd6;
| popis-style  = text-align:center;
| popis1 = &lt;div&gt; 
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nediljko Labrović|Labrović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Filip Braut|Braut]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Maihail Merkulov|Merkulov]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mateo Pavlović|Pavlović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Niko Galešić|Galešić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Matej Mitrović|Mitrović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mario Vrančić|Vrančić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Adrian Liber|Liber]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jorge Obregón|Obregón]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Alen Halilović|Halilović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Prince Obeng Ampem|Ampem]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Andrija Vukčević|Vukčević]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Lepinjica|Lepinjica]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mato Stanić|Stanić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Darko Velkovski|Velkovski]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Anton Krešić|Krešić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Matej Vuk|Vuk]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Lindon Selahi|Selahi]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Haris Vučkić|Vučkić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Andrés Solano|Solano]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nikita Vlasenko|Vlasenko]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Roko Jurišić|Jurišić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;23&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Denis Bušnja|Bušnja]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Matija Frigan|Frigan]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;25&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Veldin Hodža|Hodža]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;27&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Admir Bristrić|Bristrić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;28&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Smolćić|Smolćić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;33&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Djibrilla Ibrahim|Ibrahim]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;33&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[David Nwolokor|Nwolokor]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;40&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Pablo Álvarez|Álvarez]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;44&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Filip Dujmović (hrvatski nogometaš)|F. Dujmović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;55&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Duje Dujmović|D. Dujmović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;80&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Bernard Karrica|Karrica]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;98&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Martin Zlomislić|Zlomislić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Tomečak|Tomečak]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;Trener: &lt;/small&gt;[[Fausto Budicin|Budicin]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Rijeka]]
[[Kategorija:HNK Rijeka|p-sastav]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>23opjo4k7ux4if3os04kwb0pop88tq0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva sv Bene.JPG</title>
    <ns>6</ns>
    <id>539803</id>
    <revision>
      <id>6432269</id>
      <parentid>5917069</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:12:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="262" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=ostaci crkve sv. Benedikta na lokalitetu Bene na Marjanu
|Izvor=osobna fotografija
|Datum=23.3.2013.
|Autor=Walter9
|Objašnjenje=fotografija radi ilustracije članka
}}
== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>hxkuopxv2958rjodnzfxs3x9uu696ei</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva sv Nikole Marjan.JPG</title>
    <ns>6</ns>
    <id>539810</id>
    <revision>
      <id>6432270</id>
      <parentid>5917071</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:12:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="233" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=Crkva sv. Nikole na Marjanu
|Izvor=osobna fotografija
|Datum=23.3.2013.
|Autor=Walter9
|Objašnjenje=fotografija radi ilustracije članka
}}
== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>ae3s6pyywhkbz6n43gj6xf1x3cfv8m6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav - NK Lokomotiva</title>
    <ns>10</ns>
    <id>539876</id>
    <revision>
      <id>6432162</id>
      <parentid>6426631</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:11:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2951" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Sastav - NK Lokomotiva
| naslov = &lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt; [[NK Lokomotiva Zagreb|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Trenutačni sastav NK Lokomotiva&lt;/span&gt;]] &lt;/span&gt;
| naslov-style = background:blue; border:1px solid white; color:white;3emers
| popis-style  = text-align:center;
| popis1 = &lt;div&gt; 
&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Albion Marku|Marku]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mate Maleš|Maleš]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jon Mersinaj|Mersinaj]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Hajdin Salihu|Salihu]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ibrahim Aliyu|Aliyu]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Roca|Roca]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Sandro Kulenović|Kulenović]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Indrit Tuci|Tuci]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Lukas Kačavenda|Kačavenda]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Krunoslav Hendija|Hendija]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Blaž Bošković|Bošković]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mateo Marić|Marić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Art Smakaj|Smakaj]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Justin de Haas|De Haas]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Miličević|Miličević]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Enis Çokaj|Çokaj]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Josip Pivarić|Pivarić]]&amp;nbsp;{{kapetan}}&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nikola Soldo|Soldo]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Sherif Kallaku|Kallaku]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Silvio Goričan|Goričan]]&amp;nbsp;•   
&lt;small&gt;23&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Luka Stojković|Stojković]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Branimir Cipetić|Cipetić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;25&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Raul Florucz|Florucz]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;27&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marko Vranjković|Vranjković]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;28&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Luka Išlić|Išlić]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;29&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Vladan Bubanja|Bubanja]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;30&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jakov-Anton Vasilj|Vasilj]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;32&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Krševan Santini|Santini]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Čeliković|Čeliković]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Gabriel Groznica|Groznica]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Matija Jesenović|Jesenović]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Luka Matasović|Matasović]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Arber Mehmetllari|Mehmetllari]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Vanja Pelko|Pelko]]&amp;nbsp;•  
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Oliver Petrak|Petrak]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Keslin Shani|Shani]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Filip Šušković Jakopac|Šušković Jakopac]]&amp;nbsp;•  
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Francesco Tahiraj|Tahiraj]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Wisdom Ubani|Ubani]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Bruno Zdunić|Zdunić]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;Trener:&lt;/small&gt; [[Silvijo Čabraja|Čabraja]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Lokomotiva]]
[[Kategorija:NK Lokomotiva Zagreb|sastav]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jen2phllf8vfrc1sagjm60ty8k6humh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav - Hajduk Split</title>
    <ns>10</ns>
    <id>539878</id>
    <revision>
      <id>6432176</id>
      <parentid>6428325</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:30:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2399" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Sastav - Hajduk Split
| naslov = &lt;span style=&quot;color:darkblue;&quot;&gt; [[HNK Hajduk Split|&lt;span style=&quot;color:darkblue;&quot;&gt;HNK Hajduk Split – sadašnji sastav&lt;/span&gt;]] &lt;/span&gt;
| naslov-style = background:white; border:solid 1px darkblue; color:solid darkblue;
| popis-style  = text-align:center;
| popis1 = &lt;div&gt; 
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Danijel Subašić|Subašić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[David Čolina|Čolina]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Josip Vuković|Vuković]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Toni Borevković|Borevković]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marco Fossati|Fossati]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Stefan Simić|Simić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nikola Kalinić|N. Kalinić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marko Livaja|Livaja]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Samuel Edouk|Edouk]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Lukas Grgić|Grgić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Kristijan Dimitrov|Dimitrov]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dario Melnjak|Melnjak]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Šarić (nogometaš)|Šarić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Josip Elez|Elez]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jani Atanasov|Atanasov]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Krolo|Krolo]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;23&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Filip Krovinović|Krovinović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dino Mikanović|Mikanović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;26&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Gergő Lovrencsics|Lovrencsics]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;27&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Stipe Biuk|Biuk]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;28&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dimitris Diamantakos|Diamantakos]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;29&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jan Mlakar|Mlakar]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;30&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Karlo Sentić|Sentić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;31&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dominik Prpić|Prpić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;33&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Toni Silić|Silić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;40&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Perić|Perić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;77&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Emir Sahiti|Sahiti]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;88&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Ćubelić|Ćubelić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;91&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Lovre Kalinić|L. Kalinić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jakov Blagaić|Blagaić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Tvrtko Buljan|Buljan]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;Trener:&lt;/small&gt; [[Valdas Dambrauskas|Dambrauskas]]&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Hajduk Split]]
[[Kategorija:Sastavi momčadi HNK Hajduk Split]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>89kgk6ffv2nm337vkkxhk60xkwm9wke</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva u Korčuli.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>540678</id>
    <revision>
      <id>6432280</id>
      <parentid>5917108</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:15:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="316" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Crkva u gradu Korčuli
|Izvor= vlastiti rad
|Datum= 30. svibnja 2014.
|Autor= [[Suradnik:Bijeli grab|Bijeli grab]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bijeli grab|razgovor]])&lt;/small&gt;
|Objašnjenje= vlastiti rad, vidi dolje
}}
== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>o4o1fnwgjexpe3v7mt649k09qsm04ue</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva u Korčuli detalj.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>540679</id>
    <revision>
      <id>6432279</id>
      <parentid>5917107</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:15:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="326" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Detalj sa crkve u gradu Korčuli
|Izvor= vlastiti rad
|Datum= 30. svibnja 2014.
|Autor= [[Suradnik:Bijeli grab|Bijeli grab]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bijeli grab|razgovor]])&lt;/small&gt;
|Objašnjenje= vlastiti rad, vidi dolje
}}
== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>rba24kfbe0dn0s8lvksoa4lgz4ymo2d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bernard Dominik Leoni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>546617</id>
    <revision>
      <id>6432332</id>
      <parentid>5175059</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:14:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1137" xml:space="preserve">'''Bernard Dominik Leoni''', [[apostolski upravitelj]] [[Ninska biskupija|ninske biskupije]].

== Životopis ==

Bernard Dominik Leoni iz [[Kotor]]a studirao je teologiju i filozofiju na [[Kolegij za širenje vjere|Kolegiju za širenje vjere]] (Collegio di Propaganda Fide) u [[Rim]]u. Nakon studija je imenovan za [[apostolski vikar|apostolskog vikara]] u [[Budva|Budvi]] (1713., 1722.), a [[1709.]] imenovan je [[opat komendator|opatom komendatorom]] [[crkva sv. Ambroza u Ninu|crkve sv. Ambroza]] u [[Nin]]u. Nakon smrti ninskog biskupa [[Nikola III. Dašić|Nikole III. Dašića]], [[1722.]] godine, preuzima mjesto apostolskog upravitelja [[Ninska biskupija|ninske biskupije]]. Njegov sinovac [[Stjepan Leoni]] bio je biskup u [[Novigrad]]u.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/97661 www.hrcak.srce.hr], pristupljeno 3. rujna 2015.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Nikola III. Dašić]]
|gl_članak_funkcija=[[Ninska biskupija]]
|nasljednik= [[Ivan Andrija Balbi]]
}}

{{GLAVNIRASPORED:Leoni, Bernard Dominik}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Ninska biskupija]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]</text>
      <sha1>m073ca5b6zpiq00xpiltqfwgb7559qp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Friedrich von Georgi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>553813</id>
    <revision>
      <id>6432387</id>
      <parentid>6291885</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T07:42:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Myrkozg</username>
        <id>72760</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6423" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Friedrich von Georgi
|slika          = Friedrich von Georgi (1852-1926) .jpg
|opis           = 
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[27. siječnja]] [[1852.]]
|mjesto rođenja = [[Prag]], [[Austrijsko Carstvo]] 
|datum smrti    = [[23. siječnja]] [[1926.]] 
|mjesto smrti   = [[Beč]], [[Austrija]]
|nacionalnost   = 
|puno ime       = Friedrich Robert Freiherr&lt;br /&gt;von Georgi
|nadimak        = 
|supruga        = Bertha Stamm
|suprug         = 
|titule         = [[barun]]
|knjige         = 
|služba         = [[1871.]] – [[1918.]] 
|čin            = [[General pukovnik]] 
|ratovi         = [[Prvi svjetski rat]]
|bitke          = 
|vojska         = [[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|20px]] [[Austro-ugarska vojska|Austro-Ugarska]] 
|rod            = [[kopnena vojska|kopnena]]
|jedinice       = ministar domobranstva
|zapovijedao    = 
|odlikovanja    = 
}}

'''Friedrich Robert Freiherr von Georgi''' ([[Prag]], [[27. siječnja]] [[1852.]] – [[Beč]], [[23. siječnja]] [[1926.]]) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] obnašao je dužnost ministra domobranstva u austrijskoj vladi.

==Vojna karijera==
Friedrich von Georgi je rođen [[27. siječnja]] [[1852.]] u [[Prag]]u. Sin je umirovljenog [[pukovnik]]a, te je kao i njegov otac odabrao vojnu karijeru. Nakon završetka kadetske škole u [[Hamburg]]u, od [[1867.]] pohađa Terezijansku vojnu akademiju u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]]. Po okončanju iste, od [[1871.]] godine s činom [[poručnik]]a služi u 6. lovačkoj bojnoj. U svibnju [[1877.]] unaprijeđen je u čin [[natporučnik]]a, nakon čega od [[1879.]] pohađa Ratnu akademiju u [[Beč]]u. Godine [[1882.]] služi u stožeru 5. brdske brigade tijekom gušenja ustanka u [[Hercegovina|Hercegovini]] za što je i odlikovan. Nakon završetka kampanje vraća se na službu u 6. lovačku bojnu. U studenom [[1885.]] promaknut je u čin [[satnik]]a, nakon čega služi u odjelu izrade mapa, te stožeru IV. korpusa. Potom služi u 27. pješačkoj pukovniji, da bi nakon toga u ožujku [[1891.]] bio imenovan načelnikom stožera 15. pješačke divizije. Ubrzo nakon toga imenovanja, u svibnju [[1891.]], promaknut je u čin [[bojnik]]a. U veljači [[1893.]] postaje instruktorom u časničkoj školi, nakon čega služi u 100. pješačkoj pukovniji smještenoj u [[Krakow]]u u kojoj zapovijeda 3. bojnom. Postaje i članom Povjerenstva za utvrđivanje podobnosti za napredovanja u kojem, nakon što je u svibnju [[1894.]] unaprijeđen u čin [[potpukovnik]]a, postaje i predsjednikom.

U studenom [[1896.]] promaknut je u čin [[pukovnik]]a, dok od [[1898.]] obnaša dužnost načelnika 10. odjela ministarstva rata. Na navedenoj dužnosti nalazi se do siječnja [[1903.]] kada postaje zapovjednikom 42. landverske brigade sa sjedištem u [[Prag]]u. U svibnju te iste godine unaprijeđen je u čin [[general bojnik]]a. Na mjestu zapovjednika 42. landverske brigade nalazi se do svibnja [[1906.]] kada je imenovan načelnikom odjela u ministarstvu domobranstva. Nakon što je u svibnju [[1907.]] promaknut u čin [[podmaršal]]a, u prosincu te iste godine imenovan je ministrom domobranstva koje je bilo nadležno za sve austrijske teritorijalne jedinice, te žandarmeriju. Austrijsko domobranstvo ''(Landwehr)'' karakteriziralo je loša opremljenost, te nedostatak sredstava, kao i loš časnički kadar. Pokušavajući to promijeniti, u neprestanoj borbi za novčana sredstva s mađarskim Honvedom, drugom sastavnicom austrougarske vojske, nastoji modernizirati domobranstvo. Uspijeva ishoditi novčana sredstva kojima nabavlja modernu opremu. Također, [[1912.]] raspušta Landversku kadetsku školu, te osniva Vojnu akademiju Franje Josipa, te Višu vojnu školu za časnike. U suradnji s načelnikom Glavnog stožera [[Franz Conrad von Hötzendorf|Franzom Conradom von Hötzendorfom]] formira landverske brdske jedinice specijalizirane za planinsko ratovanje. U studenom [[1911.]] unaprijeđen je u [[general pješaštva|generala pješaštva]]. Godine [[1912.]] na njegov prijedlog donose se novi obrambeni zakoni kojima se domobranstvo u pogledu naoružanja, organizacije, te razvoja, u potpunosti izjednačava s redovnom austrougarskom vojskom. U rujnu te iste godine dobiva titulu [[barun]]a.

==Prvi svjetski rat==
Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Georgi se odmah dobrovoljno javlja da zapovijeda jedinicama na ratištu, ali taj njegov zahtjev, kao i kasniji koji su uslijedili, su odbijeni. Tijekom rata za svoj rad u ministarstvu domobranstva primio je mnoga priznanja i odlikovanja, te je u svibnju [[1916.]] promaknut u čin [[general pukovnik]]a. Nakon smrti cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] i dolaska [[Karlo I. Austrijski|Karla I.]] na austrougarsko prijestolje, Georgi je bio jedan od rijetkih ministara koje novi car nije smijenio. Konačno, nakon pada vlade [[Heinrich Clam-Martinic|Heinricha Clam-Martinica]] u lipnju [[1917.]], Georgi konačno prestaje biti ministrom domobranstva. Do kraja rata ne obnaša bilo kakvu vojnu dužnost, te se nalazi na raspolaganju.

==Poslije rata==
Nakon završetka rata, Georgi je s 1. prosincem 1918. [[mirovina|umirovljen]]. Prestaje se baviti politikom, te mirno živi u [[Beč]]u gdje je i preminuo [[23. siječnja]] [[1926.]] godine u 74. godini života. Od [[1878.]] bio je oženjen s Berthom Stamm s kojom je imao četiri djece od kojih je dvoje umrlo u mladoj dobi. U ožujku [[1917.]] grad Leitmeritz (danas Litomerice u Češkoj) ga je imenovao počasnim građaninom. Godine [[1940.]] njegovim imenom je imenovana i jedna ulica u [[Beč]]u.

==Vanjske poveznice==
{{jezikk|eng.|engleski}}   [https://web.archive.org/web/20160208070937/http://www.austro-hungarian-army.co.uk/biog/georgi.htm Friedrich von Georgi na stranici Austro-Hungarian-Army.co.uk]&lt;br /&gt;
{{jezikk|eng.|engleski}}   [http://www.oocities.org/veldes1/georgi.html Friedrich von Georgi na stranici Oocities.org]&lt;br /&gt;
{{jezikk|rus.|ruski}}   [http://1914ww.ru/biograf/bio_g/georgi.php Friedrich von Georgi na stranici Hrono.ru]&lt;br /&gt;
{{jezikk|njem.|njemački}}   [http://www.weltkriege.at/Generalitaet/02%20Generaloberst/Georgi/georgi.htm Friedrich von Georgi na stranici Weltkriege.at]


{{GLAVNIRASPORED:Georgi, Friedrich von}}
[[Kategorija:Austrougarski vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>2pnwbcjtdyqe7xtxuq1oudfmzoha1af</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav - NK Osijek</title>
    <ns>10</ns>
    <id>554368</id>
    <revision>
      <id>6432157</id>
      <parentid>6425682</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:06:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2489" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Sastav - NK Osijek
| naslov = [[NK Osijek|&lt;span style=&quot;color:#014EA0;&quot;&gt;Sastav NK Osijek&lt;/span&gt;]] – [[1. HNL 2021./22.|&lt;span style=&quot;color:#014EA0;&quot;&gt;Sezona 2021./2022.&lt;/span&gt;]]
| naslov-style = background:white; color:#014EA0; border:1px solid #014EA0; 
| popis-style  =  text-align:center;
| popis1 = &lt;div&gt;
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivica Ivušić|Ivušić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Karlo Bartolec|Bartolec]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marin Leovac|Leovac]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[László Kleinheisler|Kleinheisler]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Darko Nejašmić|Nejašmić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Vedran Jugović|Jugović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Diego Barri|Barri]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Merveil Ndockyt|Ndockyt]]&amp;nbsp;• 
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dion Drena Beljo|Beljo]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Amer Hiroš|Hiroš]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mijo Caktaš|Caktaš]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ramón Miérez|Miérez]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Fiolić|Fiolić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marko Barešić|Barešić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nikola Janjić|Janjić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Šime Gržan|Gržan]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mihael Žaper|Žaper]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mario Jurčević|Jurčević]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mile Škorić|Škorić]] {{kapetan}}&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Danijel Lončar|Lončar]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;23&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Petar Brlek|Brlek]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ognjen Bakić|Bakić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;28&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Slavko Bralić|Bralić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;29&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Kristian Fućak|Fućak]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;30&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mihret Topčagić|Topčagić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;31&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marko Malenica|Malenica]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;32&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Alen Grgić|Grgić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;37&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Adrian Leon Barišić|Barišić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;44&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Kristijan Lovrić|Lovrić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;77&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mato Miloš|Miloš]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;95&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Antonio Mance|Mance]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;98&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jevhen Čeberko|Čeberko]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Josip Špoljarić|Špoljarić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;Trener:&lt;/small&gt; [[Nenad Bjelica|Bjelica]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;

[[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Osijek]]
[[Kategorija:NK Osijek|sastav]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>h8954oigy7i8lne6eqx4zoa8x9mlh7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kamalalawalu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>554752</id>
    <revision>
      <id>6432257</id>
      <parentid>6238598</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:35:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2031" xml:space="preserve">'''Kamalalawalu''' (&quot;sin osam grana&quot;) bio je kralj [[Havaji|havajskog]] [[otok]]a [[Maui]]ja na [[drevni Havaji|drevnim Havajima]].&lt;ref&gt;[[David Malo]], ''Hawaiian Antiquities'', Honolulu: Bishop Museum Press, 1951&lt;/ref&gt; On je poznat iz starih legendi.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.kekoolani.org/Pages/Kekoolani%20Genealogy%20Database%20(PAF)/pafg60.htm#779 |title=''Kamalalawalu (Kama-lala-walu) (Mo'i, Ruler of Maui)'' |journal= |access-date=2. siječnja 2016. |archive-date=3. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140503091621/http://www.kekoolani.org/Pages/Kekoolani%20Genealogy%20Database%20%28PAF%29/pafg60.htm#779 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kahaluu Heiau.jpg|160px|mini|desno|[[Plaža]] [[Kahaluʻu]]; blizu drevnih [[hram]]ova nalaze se petroglifi koji prikazuju kralja Kamalalawalua]]
Bio je sin i nasljednik kralja [[Kiha-a-Piilani|Kihe]]&lt;ref&gt;Peleioholani, Solomon Lehuanui Kalaniomaiheuila, ''The Complete Ancestry of John Liwai Kalniopuuikapali-o-Molilele-ma-wai-o-Ahukini-Kau-Hawaii Ena''&lt;/ref&gt; i kraljice Kumake te unuk velikog kralja [[Piʻilani]]ja.&lt;ref&gt;[http://www.kekoolani.org/Pages/Kekoolani%20Genealogy%20Database%20(PAF)/pafg53.htm#654 ''Piʻilani's family'']&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BendureFriary2008&quot;&gt;{{cite book |author1=Glenda Bendure |author2=Ned Friary |title=Lonely Planet Maui |url=http://books.google.com/books?id=ghhZwsXa6koC&amp;pg=PA242 |year=2008 |publisher=Lonely Planet |isbn=978-1-74104-714-1 |pages=242–}}&lt;/ref&gt;

Oženio je ženu zvanu Piʻilaniwahine I.&lt;ref&gt;[http://www.mauiculture.net/mookuauhau/ ''The Stories of the Genealogies of Maui'']&lt;/ref&gt; te su imali djecu:
*Kalakauaʻehu (sin)
*Paikalakaua (sin)
*Piʻilani-Kapokulani (kći)
*Kekaikuihaiaokekuʻimanono (kći)
*Umikalakaua (sin)
*Kaunoho I. (sin)
*[[Kauhiakama]] (sin i nasljednik) 

Kamalalawalua je porazio [[poglavica]] [[Lonoikamakahiki]] od Havaja. Postoje [[petroglif]]i koji prikazuju taj poraz, a nalaze se na plaži [[Kahaluʻu]].
== Reference ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Havajski vladari]]</text>
      <sha1>9l8xh7ke3dxbixhmo4p7yi4osrvly33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kauhiakama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>554753</id>
    <revision>
      <id>6432286</id>
      <parentid>6237151</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:28:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1295" xml:space="preserve">'''Kauhiakama''' ('''Kauhi-a-Kama''') bio je [[kralj]] [[Havaji|havajskog]] otoka [[Maui]]ja.&lt;ref&gt;[http://www.kekoolani.org/Pages/Kekoolani%20Genealogy%20Database%20(PAF)/pafg53.htm#654 ''Piʻilani's family'']&lt;/ref&gt;

Iz starih legendi se saznaje da je bio sin i nasljednik kralja [[Kamalalawalu]]a, ali je imao stariju braću i dvije sestre.&lt;ref&gt;[[David Malo]], ''Hawaiian Antiquities'', Honolulu: Bishop Museum Press, 1951.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.kekoolani.org/Pages/Kekoolani%20Genealogy%20Database%20(PAF)/pafg60.htm#779 |title=Kamalalawalu (Kama-lala-walu) (Mo'i, Ruler of Maui) |journal= |access-date=2. siječnja 2016. |archive-date=3. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140503091621/http://www.kekoolani.org/Pages/Kekoolani%20Genealogy%20Database%20%28PAF%29/pafg60.htm#779 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njegova majka je bila kraljica Piʻilaniwahine I.&lt;ref&gt;Pukui, Mary, ''Fragments of Genealogy''. [[Honolulu]].&lt;/ref&gt;

Kauhiakama je oženio plemkinju Kapukini III., kćer poglavice [[Iwikauikaua|Makakaualiʻija]]. Njihovo dijete je bio kralj [[Kalanikaumakaowākea]].

Kauhiakama je pokušao izvršiti invaziju na [[otok]] [[Oahu]]. Nije uspio te je tamo ubijen. Sin ga je naslijedio.
== Reference ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Havajski vladari]]</text>
      <sha1>25r4lzxdt0db36au9t1ly5hkpq7wuns</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:ŽanTO.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>561119</id>
    <revision>
      <id>6432287</id>
      <parentid>5950304</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:31:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <comment>{{subst:Delete|No license}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="319" xml:space="preserve">{{slika za brisanje|datum=31. prosinca 2021. - slike bez licencija}}
{{Infoslika
|Opis=Žan Ojdanić
|Izvor=vidi objašnjenje
|Datum=2006
|Autor=nepoznat
|Objašnjenje=Slika u vlasništvu Sandre Katalinić Puhalj koja ju je dala na korištenje wikipedije
}}
{{Brisanje|No license|datum=Srpanj 2022.|predlagatelj=MGA73}}</text>
      <sha1>2sjvn9xazfqyhukr89zwgsa6a4rh959</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Islam u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>562196</id>
    <revision>
      <id>6432293</id>
      <parentid>6348564</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:57:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Luigimini</username>
        <id>245946</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3923" xml:space="preserve">[[Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|mini|desno|280px|Careva džamija u Sarajevu]]
'''Islam u Bosni i Hercegovini''' jedna je od tri glavne vjere. [[Bošnjaci]] su većinom [[Islam|muslimani]]. Oni su uglavnom [[Hanefijski mezheb|hanefijski]] [[suniti]], iako su [[Sufizam|sufije]] imali veliki povijesni utjecaj. Međutim, zbog suvremenih utjecaja tijekom zadnjih 75 godina danas ima i [[Ateizam|ateista]], [[Agnosticizam|agnostika]] i [[Deizam|deista]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]] (Prema procjenama iz [[1991.]] godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva). 

[[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] je glavna zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini.

== Povijest islama u Bosni i Hercegovini ==
[[File:BiH1528.png|thumb|Islam u BiH, rano 16. stoljeće|275x275px]]
[[Datoteka:Livno_Carsijska_dzamija.jpg|mini|desno|Džamija u Livnu]]
[[Islam]] se prvi put značajno pojavljuje u Bosni s dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. Već dolaskom [[Mehmed II.|Mehmeda II]] u Bosnu zabilježeni su masovni prelasci na islam domaćeg stanovništva, kao npr. u Jajcu kada je u jednom danu 30.000 [[obitelj]]i prešlo na islam. Proces prelaska na islam ubrzao se nastankom muslimanskih naselja okupljenih oko islamskih kulturnih ustanova poput [[džamija]] i [[tekija]].

Islam je prihvaćen kako među bosanskim plemstvom koje je željelo zadržati svoja stara prava i posjede, tako i među običnim [[stanovništvo]]m. Razlozi masovnog prelaska na islam su višestruki. Prema nekim izvorima, značajan faktor su odigrale sličnosti ranije dominantne religije u Bosni, Crkve bosanske s islamom ([[molitva]] pet puta na dan, [[post]], neprihvaćanje [[križ]]a, skromne bogomolje, zabrana [[ikona]] itd.). Neki izvori spominju povlastice koje je imala islamska raja u odnosu na kršćansku (uglavnom katoličku) i dodatne namete prema kršćanskim stanovništvom od strane [[feudalac]]a (kao npr. [[danak u krvi]]). 

Kao i kod mnogih drugih muslimanskih naroda, islam u Bošnjaka je zadržao razne lokalne utjecaje. Na primjer, [[alkohol]]na pića su u bošnjačko-muslimanskoj zajednici smatrana manjim [[grijeh]]om, dok se [[svinjetina]] smatrala apsolutno neprihvatljivom. Također, uobičajena ženska odjeća nekih islamskih zemalja nije postala popularna sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije.

U [[16. stoljeće|16. stoljeću]] postojao je posebni bošnjački pravac islama. Osnivač je bio [[Hamza Hali Bošnjak]] iz [[Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Poznat kao [[hamzevijski islam]], njegov rast je prekinuo veliki vezir [[Mehmed-paša Sokolović]] [[1573.]] godine. Smatra se da se +hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i kršćanskih utjecaja.

== Struktura Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini ==
Duhovno vođstvo muslimana u Bosni i Hercegovini zove se ''Rijaset''. Ova organizacija je odgovorna za sva vjerska i šerijetska pitanja bosanskohercegovačkih muslimana u zemlji i [[svijet]]u. Struktura Rijaseta IZ-a je hijerarhijska, slično uređenju [[kršćanstvo|kršćanskih]] crkava, poput [[Katoličanstvo|Katoličke Crkve]], gdje je na vrhu [[reisu-l-ulema]].

Trenutni reisu-l-ulema je [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]. Reisu-l-ulema Cerić ne vjeruje da postoji poseban &quot;bosanski&quot; islam, ali podržava &quot;europski&quot; islam u Bosni i širom [[Europa|Europe]]. Također podržava prijateljske odnose sa zapadnim svijetom i kulturom.

Pored reisa, Rijaset čine 14 članova koje bira [[Sabor Islamske zajednice|Sabor islamske zajednice]] sačinjen od 83 člana.

== Vidi i: ==
* [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini]]
* [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.rijaset.ba/ Rijaset Islamske Vjerske Zajednice u Bosni i Hercegovini]

{{Commonscat|Islam in Bosnia and Herzegovina}}
{{Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija: Islam u Bosni i Hercegovini‎| ]]</text>
      <sha1>ozmg0tb0bnfbt0zan9igo3d8jg0059i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gracija Ivanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>567759</id>
    <revision>
      <id>6432351</id>
      <parentid>6250978</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:20:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3006" xml:space="preserve">Don '''Gracija Ivanović''' ([[Dobrota]], [[15. veljače]] [[1903.]] — [[Kotor]], [[20. kolovoza]] [[1983.]]),&lt;ref&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8740 Hrvatski biografski leksikon] Joško Barić (2005): ''IVANOVIĆ, Gracija'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; hrvatski [[kulturna povijest|kulturni]] i [[crkvena povijest|crkveni]] povjesničar, vjerski pisac, [[publicist]], književni [[prevoditelj]]&lt;ref name=&quot;Balić-Nižić&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/162452 Croatica Christiana periodica, Vol.24 No.46 Prosinac 2000.] Nedjeljka Balić-Nižić: Nabožni soneti Bokeljke Ane Marije Marović, str. 201&lt;/ref&gt; i visoki crkveni dužnosnik&lt;ref name=&quot;Musić&quot;&gt;[https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2014/10/hg-111-web.pdf Hrvatski glasnik br.111 srpanj-kolovoz 2014.] Dario Musić: Kotor moje mladosti, str. 72&lt;/ref&gt; iz [[Kotor]]a.&lt;ref name=&quot;Srakić&quot;&gt;[http://vjesnik.djos.hr/docs/o_nama_02.pdf Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije] Marin Srakić: Urednici i suradnici Glasnika/Vjesnika Đakovačke i Srijemske biskupije od 1873. do danas, str. 14&lt;/ref&gt; Preveo je nabožne sonete [[Ana Marija Marović|Ane Marije Marović]].&lt;ref name=&quot;Balić-Nižić&quot;/&gt; Suradnik Vjesnika Đakovačke biskupije.&lt;ref name=&quot;Srakić&quot;/&gt;

Bio je [[župnik]] crkve sv. Eustahija u [[Dobrota|Dobroti]]. Poslije smrti [[Kotorska biskupija|kotorskog biskupa]] [[Franjo Uccellini-Tice|Franje Uccellinija-Tice]] 1937. obnašao je dužnost [[apostolski administrator|apostolskog administratora]] biskupije do izbora novog biskupa. Bio je omiljen među vjernicima koji su ga željeli za biskupa, ali don Gracija se nije htio prihvatiti te dužnosti. Zbog toga su crkvene vlasti morale se odlučiti između prčanjskog župnika don [[Niko Luković|Nika Lukovića]] i kotorskog kanonika don [[Pavao Butorac|Pava Butorca]], obojicu uglednih svećenika i povjesničara Boke, a na kraju je 1938. izabran Butorac.&lt;ref name=&quot;Musić&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hierarchy&quot;&gt;(eng.) [http://catholic-hierarchy.org/diocese/dkoto.html Catholic-Hierarchy] ''Diocese of Kotor (Cattaro)'' (pristupljeno 31. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt; Nakon što je Butorac postavljen za dubrovačkog biskupa 1950.,&lt;ref&gt;(eng.) [http://catholic-hierarchy.org/bishop/bbuto.html Catholic-Hierarchy] ''Bishop Pavao Butorac †''  (pristupljeno 31. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt; don Gracija je bio apostolski administrator biskupije od 1950. do 1981. godine.&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7659:hrvati-u-crnoj-gori-i-boki-kotorskoj-36&amp;catid=165:uro-vidmarovi&amp;Itemid=148 Hrvatsko kulturno vijeće] Đuro Vidmarović: ''Hrvati u Crnoj Gori i Boki kotorskoj (3/6). Kronotaksa kotorskih biskupa'', 3. veljače 2011. (pristupljeno 31. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ivanović, Gracija}}
[[Kategorija:Crkveni povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Dobrota]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]</text>
      <sha1>a17jrzc4sk1vaa8uyk6whz6t2yb0luu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Agrolaguna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>569628</id>
    <revision>
      <id>6432410</id>
      <parentid>5501604</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:25:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>194.126.214.170</ip>
      </contributor>
      <comment>kat; sredio; pravopis</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4291" xml:space="preserve">'''[https://agrolaguna.hr/ Agrolaguna d.d.]''', poduzeće za proizvodnju, preradu i promet poljoprivrednih proizvoda. Osnovano je 1963. od poljoprivrednih [[zadruga]] s područja Poreštine kao Poljoprivredni kombinat [[Poreč]], a osnovna djelatnost bila mu je proizvodnja grožđa i vina, [[Lješnjak|lješnjaka]], ratarskih kultura (pšenica, krmne kulture), zatim ovčarstvo i proizvodnja sira, tov junadi te trgovina poljoprivrednim repromaterijalom i robom široke potrošnje.

Danas je Agrolaguna vodeća prehrambena kompanija u Istri čije se poslovanje odvija u tri proizvodne cjeline - proizvodnji vina, ulja i sira.

==Povijest==

U sastav turističkog poduzeća [[Plava laguna (poduzeće)|Plava laguna]] organizacijska jedinica Trgovina prešla je 1963. a preostali dio Poljoprivrednoga kombinata 1971. kao zaseban Poljoprivredni pogon. Organizacijskom pretvorbom Plave lagune u složenu organizaciju, Poljoprivredni pogon postao je radna organizacija Agrolaguna s trima osnovnim organizacijama: Vinogradar, za poljoprivrednu proizvodnju, Mlinpeks, za proizvodnju pekarskih proizvoda, i Kooperacija, za otkup i prodaju poljoprivrednih proizvoda.  Promjenom društveno-političkog sustava i primjenom Zakona o poduzećima, Agrolaguna je postala samostalnim društvenim poduzećem, a dioničkim društvom 1992. Najviše je uloženo u proizvodne kapacitete 1980-ih, kada je poduzeće bilo u funkciji proizvodnje za tada bujajući turizam. Od 2019. većinski udio u vlasništvu Agrolagune drži [https://fortenova.hr/ Fortenova grupa.]

==Proizvodi==

[https://agrolaguna.hr/ Agrolaguna] je vodeća prehrambena kompanija u Istri čije se poslovanje odvija u tri proizvodne cjeline - proizvodnji vina, ulja i sira. Proizvodi su lokalno i globalno prepoznati brandovi  - Vina Laguna, Festigia, Ol Istria i Istarski sirevi Špin. Svi brandovi mogu se pohvaliti s brojnim zlatnim medaljama sa svjetskih natjecanja. Agrolaguna obrađuje 630 ha vinograda, a godišnja proizvodnja vina iznosi 4,2 mil.litara vina. Kad je riječ o ekstra djevičanskom maslinovom ulju, obrađuje se 230 ha maslinika i u prosjeku se godišnje proizvede 160.000 l maslinovog ulja. Za proizvodnju tvrdih sireva i skute Agrolaguna ima vlastito stado od 750 ovaca i godišnje proizvede 350.000 kg sira i skute. 

'''Brandovi'''

'''Vina Laguna''' - kvalitetom i jednostavnošću odražavaju lakoću postojanja u Istri - zbog niskog sadržaja alkohola za svakidašnje uživanje, u kombinaciji s laganim istarskim jelima razotkrivaju osjećaj zadovoljstva istarskim načinom života. Visokokvalitetna vina od grožđa s odabranih lokacija, brižljivo njegovana i proizvedena uz pomoć najsuvremenije tehnologije – sve s jednim ciljem – zadovoljstva i užitka na istarski način.

'''Festigia''' - vrhunska linija vina Festigia - vina za posebne prilike, kao što su istarske gozbe i slavlja. Samo najbolji grozdovi iz odabranih vinograda ručno se beru za vrhunska vina Festigia  koja se sljubljuju s najslavnijim istarskim jelima, od tartufa do mesa od boškarina.

'''Ol Istria''' - ekstra djevičansko maslinovo ulje Ol Istria godinama je sinonim i standard kvalitete za istarska maslinova ulja, što potvrđuju brojne nagrade koje to ulje osvaja iz godine u godinu. U svakoj se kapi ovog ekstra djevičanskog maslinovog ulja spajaju stoljetna tradicija i najsuvremenija agrotehnika i tehnologija proizvodnje. U proizvodnji maslinovih ulja danas su apsolutni trend sortna maslinova ulja. Poput vina, i ulje se može proizvesti kao monosortno ili kao kupaža više sorti. Pritom posebnu pažnju valja posvetiti karakteristikama ulja od pojedine sorte i upotrijebiti maštu i znanje kako bismo ga sljubili s pojedinim jelima.

'''Sir Špin''' – poštivanje izvornosti glavno je pravilo proizvodnje sireva Špin, a moderna saznanja i tehnologija tu su samo da olakšaju taj proces. Neodoljiva jednostavnost i punoća okusa ovčjeg sira, kravljeg sira, miješanog sira, kravljeg sira s tartufima, kravljeg sira odležanog u teranu i miješanog sira u orahovom lišću dolaze do izražaja kad se konzumiraju sami, kao predjelo, desert ili pak jednostavan obrok stvoren za užitak.

==Vrela==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.agrolaguna.hr/ Službena stranica]

[[Kategorija:Hrvatske tvrtke]]</text>
      <sha1>1n89rx6awcjueai1bo76zlh3xo3vtdy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Christo i Jeanne-Claude</title>
    <ns>0</ns>
    <id>569803</id>
    <revision>
      <id>6432305</id>
      <parentid>5809620</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T21:59:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pinacotecus</username>
        <id>265707</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Christo i Jeanne-Claude</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="804" xml:space="preserve">[[File:Jean-Claude and Christo, May 2009 (4) (cropped).jpg|mini|Christo i Jeanne-Claude.]]
[[File:Christo Rifle Gap.gif|mini|Završetak &quot;Rifle gapa&quot;, Garfield County, Colorado (1972).]]
'''Christo''', ''Christo Vladimirov Javacheff'', [[Gabrovo]], [[Bugarska]], [[13. lipnja]] [[1935.]], i '''Jeanne-Claude''', ''Jeanne-Claude Denat de Guillebon'' [[Casablanca]], [[Maroko]] [[13. lipnja]] [[1935.]] — [[New York]] [[18. listopada]] [[2009.]] bio je umjetnički duet. Christo i Jeanne-Claude su poznati po tom što su znali uviti i upakirati cijele zgrade u [[tkanina|tkaninu]], npr. [[Reichstag]] u Berlinu. Od 1994. zasluge za njihov rad pripisuju se samo Christu

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Christo}}

{{GLAVNIRASPORED:Christo i Jeanne-Claude}}

[[Kategorija:Konceptualni umjetnici]]</text>
      <sha1>exrlcs07cqtv88ooob7dpsi11jqw2vm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432317</id>
      <parentid>6432305</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:54:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>sa sh.wiki</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="802" xml:space="preserve">[[File:Jean-Claude and Christo, May 2009 (4) (cropped).jpg|mini|Christo i Jeanne-Claude.]]
[[File:Christo Rifle Gap.gif|mini|Završetak &quot;Rifle gapa&quot;, Garfield County, Colorado (1972).]]
'''Christo''', ''Hristo Vladimirov Javašev'', [[Gabrovo]], [[Bugarska]], [[13. lipnja]] [[1935.]], i '''Jeanne-Claude''', ''Jeanne-Claude Denat de Guillebon'' [[Casablanca]], [[Maroko]] [[13. lipnja]] [[1935.]] — [[New York]] [[18. listopada]] [[2009.]] bio je umjetnički duet. Christo i Jeanne-Claude su poznati po tom što su znali uviti i upakirati cijele zgrade u [[tkanina|tkaninu]], npr. [[Reichstag]] u Berlinu. Od 1994. zasluge za njihov rad pripisuju se samo Christu

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Christo}}

{{GLAVNIRASPORED:Christo i Jeanne-Claude}}

[[Kategorija:Konceptualni umjetnici]]</text>
      <sha1>pn7vtlyvvhg50i8rse0f4py0gxyvf3q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetska baština u Australiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>570727</id>
    <revision>
      <id>6432318</id>
      <parentid>6376378</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:55:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>3582</id>
      </contributor>
      <comment>[[commons:User:Orgullobot/commands|Bot:]] zamjena Uluru_Australia(1).jpg s Sunset_at_Uluru_on_July_30,_2005.jpg</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6350" xml:space="preserve">{{Klikabilna mapa start|Australija|width=500}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-18.286111|long=147.7|label=[[Veliki koraljni greben|1.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-13.0363891|long=132.439722|label=[[Nacionalni park Kakadu|2.]]|position=right|float=right|mark=Yellow pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-34|long=143|label=[[Jezerska područja Willandra|3.]]|position=right|float=right|mark=Yellow pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-41.583333|long=145.416667|label=[[Nacionalni parkovi zapadne Tasmanije|4.]]|position=left|float=left|mark=Yellow pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-31.33|long=159.05|label=[[otok Lord Howe|5.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-25.312222|long=131.018611|label=[[Nacionalni park Uluru Kata Tjuta|6.]]|position=left|float=left|mark=Yellow pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-28.25|long=150.05|label=[[Australska kišna šuma Gondwana|7.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-17.5|long=145.75|label=[[Vlažni tropi Queenslanda|8.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-25.5|long=113.5|label=[[Shark Bay|9.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-25.216667|long=153.133333|label=[[Fraserov otok|10.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-18.501389|long=138.4875|label=[[Riversleigh|11.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-36.74|long=140.75|label=[[Naracoorte|11.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-33.22|long= 150.00|label=[[Blue Mountains|14.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-17.30|long=128.30|label=[[Nacionalni park Purnululu|15.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-37.804728|long=144.97122|label=[[Melbourne|16.]]|position=right|float=right}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-33.809722|long=150.995|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-33.869444|long=151.2125|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-41.625|long=147.141667|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-42.581667|long=148.07|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-33.378333|long=150.994444|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-43.147778|long=147.851389|label=[[Australski kažnjenički lokaliteti|18.]]|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-42.983611|long=147.716389|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-33.8475|long=151.171944|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-32.055|long=115.753611|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-33.856808|long=151.215264|label=[[Sydneyska opera|17.]]|position=right|float=right}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-22.666667|long=113.65|label=[[Ningaloo obala|19.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Australija|lat=-37.60346|long= 141.8932|label=[[Budj Bim|20.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa stop|caption=&lt;center&gt;Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Australija|Australiji]]&lt;br&gt;[[File:Black pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];&lt;br&gt;[[File:Yellow pog.svg|8px]] svjetska mješovita baština; [[File:Orange pog.svg|8px]] [[Australski kažnjenički lokaliteti]]}}
{{Klikabilna mapa start|Indijski ocean|width=215}}
{{Klikabilna mapa label|Indijski ocean|lat=-53.00|long= 83.30|label=[[Otok Heard i otočje McDonald|12.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Indijski ocean|lat=-54.30|long= 135.57|label=[[Macquarie Island|13.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
{{Klikabilna mapa label|Indijski ocean|lat=-32.893611|long=157.299167|label=[[Australski kažnjenički lokaliteti|18.]]|position=left|float=left|mark=Orange pog.svg}}
{{Klikabilna mapa stop|caption=&lt;center&gt;Udaljene lokacije australijske [[svjetska baština|svjetske baštine]]}}
Kronološki popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Australija|Australiji]] po godini upisa na [[UNESCO]]-ov popis:
# 1981. – [[Veliki koraljni greben]]
# 1981. – [[Nacionalni park Kakadu]]
# 1981. – [[Jezerska područja Willandra]]
# 1982. – [[Nacionalni parkovi zapadne Tasmanije]] &lt;small&gt;([[Nacionalni park Cradle Mountain Lake St-Clair]], [[Nacionalni park Walls of Jerusalem]])&lt;/small&gt;
# 1982. – Otočna grupa [[otok Lord Howe|Lord Howe]]
# 1987. – [[Nacionalni park Uluru Kata Tjuta]] &lt;small&gt;([[Uluru]] (Ayers Rock))&lt;/small&gt;
# 1987. – [[Australska kišna šuma Gondwana]]
# 1988. – [[Vlažni tropi Queenslanda]] 
# 1991. – [[Shark Bay]] u zapadnoj Australiji
# 1992. – [[Fraserov otok]]
# 1994. – Australska nalazišta [[fosil]]a u [[Riversleigh]] i [[Naracoorte]]
# 1997. – [[Otok Heard i otočje McDonald‎]]
# 1997. – [[Macquarie Island]]
# 2000. – [[Blue Mountains]]
# 2003. – [[Nacionalni park Purnululu]]
# 2004. – [[Kraljevska izložbena galerija]] i [[Carltonovi vrtovi]] u [[Melbourne]]u
# 2007. - [[Sydneyska opera]]
# 2010. - [[Australski kažnjenički lokaliteti]]
# 2011. - [[Ningaloo obala]] 
# 2019. - [[Budj Bim|Kulturni krajolik Budj Bim]]
==Popis predložene svjetske baštine Australije==
[[Datoteka:Sunset at Uluru on July 30, 2005.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;6. [[Nacionalni park Uluru Kata Tjuta]]]]
# 2010. - [[Australska kišna šuma Gondwana]], proširenje
# 2010. - [[Nacionalni park Great Sandy]]

==Poveznice==

* [[Popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]]

{{Svjetska baština u Australiji}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Australiji| ]]
[[Kategorija:Popisi svjetske baštine|A ]]</text>
      <sha1>3arn2bgtzhn3uudij6xd5wo03c5scyr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marko Franović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>575220</id>
    <revision>
      <id>6432330</id>
      <parentid>6391016</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:12:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Tivat|Tivat]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Tivat|Životopisi, Tivat]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9723" xml:space="preserve">{{NPOV/brisati|autor=Kumordinar Žorž}}
'''Marko Franović''' ([[Tivat]], [[1941.]]), [[Hrvati u Australiji|hrvatski]] iseljenički građevinski poduzetnik, aktivist, nakladnik, podupiratelj domoljubnih i humanitarnih projekata i dobrotvor iz [[Sydney]]a, dobitnik [[Australian Multicultural Marketing Awards|državne nagrade]] u Australiji 2010. za multikulturalni marketing&lt;ref name=&quot;Pečarić&quot;&gt;[http://www.dnevno.hr/kolumnisti/australski-hrvati-i-pronadena-polovina-duse-120519 Dnevno.hr] Josip Pečarić: ''Australski Hrvati i pronađena polovina duše'', 16. travnja 2014. (pristupljeno 30. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; Danas je Franovićeva Boka Group vodeći poduzetnik u Australiji, u upravljanju imovinom i ugradnji [[prozor]]a, čiji promet iznosi nekoliko milijuna dolara godišnje.&lt;ref name=&quot;Novi Južni Wales&quot;&gt;(eng.) [http://23.101.218.132/prod/parlment/hansart.nsf/V3Key/LC20091202056 Parlament Novog Južnog Walesa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161201013514/http://23.101.218.132/prod/parlment/hansart.nsf/V3Key/LC20091202056 |date=1. prosinca 2016. }} Govor Ficarra, The Hon Marie: ''Ethnic Business Awards'', 2. veljače 2009. Adjournment-ADJ (pristupljeno 30. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rođen je u Boki Kotorskoj, u Tivtu 1941. godine. Djetinjstvo je proveo u ozračju pritisaka. Za sebe nije vidio nikakvu budućnost među komunistima, iako je za [[Bokeljski Hrvati|Bokelje]] Hrvate, na koje se stalno vršio i vrši pritisak da postanu Crnogorci ili Srbi, i bijeg u bilo kakvu Hrvatsku bio je jedna vrst spasa od takvih pritisaka. Duboko ga je dojmio bijeg dvojice iz Boke 1951. godine. Završio je zanat s 18 godina. Po završenom zanatu pokušao je pobjeći iz onakve komunističke Jugoslavije. Prvi bijeg nije uspio, ali drugi bijeg 1960. je uspio. Na putu do Australije boravio je u kampovima u Trstu i Latini.&lt;ref name=&quot;Pečarić&quot;/&gt; Bježavši od Titova režima, izbjegao je iz Italije i završio u [[kamp za zadržavanje|kampu za zadržavanje]] Bonegilla kod Alburyja.&lt;ref name=&quot;Novi Južni Wales&quot;/&gt;

U Australiji su mu se nešto poslije pridružila njegova dva brata Božo i Ivo. I oni su morali bijegom doći u Australiju, jer ni putovnice nisu dobili. Braća su počela ni od čega. Marljivo su radili i uskoro su postali vlasnici uglednog poduzeća Boka AluminiumWindows. U Australiji je poslao ugledni poslovni čovjek. Prvi su dani bili teški jer nije bilo Hrvata u okolišu. Uvidio je ipak da je mnogim Hrvatima, nezavisna Hrvatska bila vrijednija i od njihovih obitelji, i kako su cijeli svoj život posvetili toj ideji. Osvjedočio se [[UDBA]] uspijevala među te Hrvate ubaciti svoje plaćenike – na žalost Hrvate. Desetljeća su prolazila a nikako da doživi toliko čekanu slobodnu Hrvatsku. Već je skoro svaku nadu izgubio početkom 1980-ih pa je tek 1987. godine, poslije 26 godina boravka u Australiji uzeo australsko državljanstvo. Nada se probudila kad su u Sydneyu uspjeli sagraditi dvije nove crkve u godinu dana. Tad mu se javlja osjećaj da njegovi Hrvati mogu ipak stvoriti cijelog života sanjanu slobodnu Hrvatsku. U Hrvatskoj se događaju demokratske promjene, hrvatski komunisti dopuštaju prve slobodne izbore, za koje su bili su uvjereni da će na njima pobijediti. 30. svibnja 1990. Franoviću je bilo ostvarenje dugogodišnjeg sna, sna hrvatskih naraštaja i naraštaja. Uskoro su Hrvatsku napali srpsko-crnogorski osvajači. Angažirao se na sve načine ne bi li pomogao Hrvatskoj. Franović i drugi iseljenici pomagali su novčano i na druge načine, uključujući i razgovore s australskim političarima, koristeći se svojim poslovnim ugledom. Franović je poslao i oko 550 pisama poslao čitavom (zapadnom) svijetu, pa i samom [[Ivan Pavao II.|papi]]. Domovinu Hrvatsku prvi put je posjetio 1992. godine.&lt;ref name=&quot;Pečarić&quot;/&gt;

Nesebično je višemilijunskim donacijama u australskim dolarima pomagao Hrvatskoj koja je trpila u ratu, pomagao je u Australiji tamošnjim hrvatskim crkvama, domovima i klubovima (u australskim dolarima, naravno), jedan od donatora hrvatskog veleposlanstva u [[Canberra|Canberri]]. Hrvatski su iseljenici u [[Sydney]]u još 1994. Marka Franovića rekli da je &quot;jedan od najplemenitijih hrvatskih dobrotvora na ovom kontinentu&quot;. Franovići su bili glavni donator za izgradnju dijela tribina na stadionu [[Croatia Sydney|Croatie (Sydney)]], koja nose ime “Boka Stand”, po rodnoj Boki Kotorskoj braće Franovića. Franovićevi su radnici, Marko, njegova braća i obitelji radili danonoćno da bi ove tribine otvorio baš hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]]. Tad su mnogi Hrvati u Australiji vjerojatno naučili o hrvatstvu Boke Kotorske, kada su vidjeli kako predsjednik odlikuje Hrvate iz Boke i otvara natkrivene tribine koje nose ime Boke Kotorske. Franovići su veliki ljubitelji imena rodne Boke Kotorske. Hrvatski tjednik [[Boka CroPress]] iz Sydneya je zapravo spašeni tjednik [[Nova Hrvatska (Australija)|Novu Hrvatsku]], a onda su oni iz zahvalnosti promijenili ime njemu u čast. Nikad nije prestao ni s pomoći domovini. Tek osnovanoj [[Zaklada za istinu o Domovinskom ratu|Zakladi za istinu o Domovinskom ratu]], osnovanoj radi pružanja pomoći hrvatskim generalima u Haagu, Franović je bio član Upravnog vijeća Zaklade. Bio je jedan od devet uglednih osoba iz različitih područja javnog života domovinske i iseljene Hrvatske.&lt;ref name=&quot;Pečarić&quot;/&gt;  Dao je potporu braniteljskim prosvjednicima na Savskoj 66 u Zagrebu 2015. godine, ukazavši im potporu posjetom.&lt;ref&gt;[http://direktno.hr/en/2014/dijaspora/8869 Dnevno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161201014018/http://direktno.hr/en/2014/dijaspora/8869 |date=1. prosinca 2016. }} bokacropress.net: ''Prosvjednici na Savskoj primili potporu od dijaspore u Australiji'', 20. veljače 2015. (pristupljeno 30. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; 22. svibnja 2016. tijekom svečanog ručka u hrvatskom [[Cardinal Stepinac Village|naselju 'Kardinal Alojzije Stepinac']], Marko Franović je potakao akciju prikupljanja novaca za [[Vukovarski vodotoranj|Vukovarski toranj]].&lt;ref&gt;[http://direktno.hr/en/2014/dijaspora/48862/Hrvati-u-Sydneyu-prikupili-vi%C5%A1e-od-sto-tisu%C4%87a-dolara-za-Vukovarski-toranj.htm Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161201015752/http://direktno.hr/en/2014/dijaspora/48862/Hrvati-u-Sydneyu-prikupili-vi%C5%A1e-od-sto-tisu%C4%87a-dolara-za-Vukovarski-toranj.htm |date=1. prosinca 2016. }} Petar Mamić: ''Hrvati u Sydneyu prikupili više od sto tisuća dolara za Vukovarski toranj'', 22. svibnja 2016. (pristupljeno 30. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

Franović je uvijek bio samozatajan. Objavljeno je nekoliko intervjua s njime i gotovo uvijek je odbijao govoriti o sebi. Nešto više rekao je zemljaku [[Josip Pečarić|Josipu Pečariću]] u razgovoru za [[Hrvatsko slovo]] 12. prosinca 1997. naslova &quot;Moramo stalno držati do svoga&quot; (tekst razgovora objavljen i u knjigama “Borba za Boku kotorsku” i ”Pronađena polovica duše”).
Kad je hrvatski filmski redatelj [[Jakov Sedlar]] odlučio napraviti film o dobrotvoru Franoviću, Franović je pristao samo govoriti u filmu o njegovoj Boki Kotorskoj.&lt;ref name=&quot;Pečarić&quot;/&gt;

== Citati ==
{{citat|Dogovori li smo se da o takvim stvarima, nećemo razgovarati. Za Hrvatsku su ljudi dali svoje živote, pa nećemo valjda sada o nekakvim novčanim donacijama!|Odgovor na Pečarićevo pitanje o donacijama.&lt;ref name=&quot;Pečarić&quot;/&gt;}} 
{{citat|Od prvog dana, od kad se počela prolivati hrvatska krv, vidio sam da postaje ozbiljno i da se moramo svi uključiti u borbu za stvaranje naše nezavisne države. A to je bilo prvi put kad sam bio 100% uvjeren kako poslije mnogo godina sanjanja o Hrvatskoj, taj svoj san možemo doista i ostvariti. |Iz intervjua u Hrvatskom slovu i za Sedlarov film.&lt;ref name=&quot;Pečarić&quot;/&gt; }} 
{{citat|Ne znam koliko je to pomoglo, ali znam da sam upotrebio puno vremena i naravno ne bih žalio ni mnogo više kad imamo našu Hrvatsku.|U intervjuu o svojoj akciji pomoći Hrvatskoj.}}
{{citat|Kako svaki Hrvat najviše voli onaj kutić gdje se rodio, tako ga volim i ja. Ta sjećanja ostaju zauvijek. Ima i prilično Hrvata, kojima nije ni zamjeriti, koji nisu nikad ni znali da je Boka hrvatska zemlja i koliko je ogromna hrvatska kulturna baština u njoj.|Iz intervjua u Hrvatskom slovu i za Sedlarov film.&lt;ref name=&quot;Pečarić&quot;/&gt; }}

== Nagrade ==
Marka, Božu i Ivu Franovića odlikovao je predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman kad je posjetio Australiju. Odlikovao ih je [[Red hrvatskog pletera|Redom hrvatskog pletera]]. 
Hrvatska zajednica je 25. veljače 2010. priredila svečanu večeru zahvalnicu braći Franovićima u prepunoj dvorani Hrvatskog kluba Kralj Tomislav u Sydneyu, &quot;za sva dobročinstva koja su vrijedna braća tijekom godina učinila za našu hrvatsku zajednicu na ovom dalekom kontinentu kao i svesrdnu pomoć domovini Hrvatskoj u najtežim trenutcima borbe za svoju slobodu i neovisnost&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=3474 |title=Hrvati AMAC |journal= |access-date=30. studenoga 2016. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305165751/http://amac.hrvati-amac.com/index.php?id=3474&amp;option=com_content&amp;task=view |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
2009. godine dobio je australsku [[Ethnic Business Awards|poslovnu nagradu]] za etničke zajednice, u kategoriji srednjih do velikih poslovnih subjekata.&lt;ref name=&quot;Novi Južni Wales&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Franović, Marko}}
[[Kategorija:Hrvati u Australiji]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Poduzetnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Tivat]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Australije]]</text>
      <sha1>3jcxb2w6y7b930d16c2aqptoa4r54q9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adrian Vuksanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>577339</id>
    <revision>
      <id>6432341</id>
      <parentid>6389026</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:18:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5492" xml:space="preserve">'''Adrian Vuksanović''' ([[Kotor]], [[1980.]]),&lt;ref name=&quot;cdm&quot;&gt;(eng.) [http://cdm.me/english/hgi-runs-in-the-elections-independently-vuksanovic-the-first-candidate-on-the-partys-list/ Cafe del Montenegro] CdM: ''HGI runs in the elections independently: Vuksanovic the first candidate on the party’s list'', 9. rujna 2016.  (pristupljeno 14. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt; [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatski]] manjinski dužnosnik iz Crne Gore, [[novinar]] i [[pjesnik]]. Diplomirani inženjer elektrotehnike.&lt;ref name=&quot;cdm&quot;/&gt;

Radio kao novinar, zatim u [[Elektroprivreda Crne Gore|Elektroprivredi Crne Gore]], a zadnjih godina kao profesor u Podgorici.&lt;ref name=&quot;cdm&quot;/&gt;

Zastupnik je [[Hrvati u Crnoj Gori|crnogorskih Hrvata]] u hrvatskom vijeću za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Jedan od osnivača [[Crnogorska paneuropska unija|Crnogorske paneuropske unije]], čiji je čelnik nadzornog odbora.&lt;ref name=&quot;cdm&quot;/&gt;

Član je središnjeg odbora [[Hrvatska građanska inicijativa|Hrvatske građanske inicijative]],  političke stranke Hrvata u Crnoj Gori sa sjedištem u Tivtu.&lt;ref&gt;[http://www.hgi.co.me/content/sredi%C5%A1nji-odbor Hrvatska građanska inicijativa] ''Središnji odbor'' (pristupljeno 14. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt; Na izborima 2016. u Crnoj Gori bio je nositelj liste Hrvatske građanske inicijative.&lt;ref&gt;(cg.) [http://www.pinkm.me/glavne/milosevic-gradani-cg-ne-mogu-biti-zavedeni-pozivom-lidera-df-a-da-destabilizuju-zemlju/ Pink M] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116171622/http://www.pinkm.me/glavne/milosevic-gradani-cg-ne-mogu-biti-zavedeni-pozivom-lidera-df-a-da-destabilizuju-zemlju/ |date=16. siječnja 2017. }} ''MILOŠEVIĆ: Građani CG ne mogu biti zavedeni pozivom lidera DF-a da destabilizuju zemlju'', 10. listopada 2016.  (pristupljeno 14. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt; Predsjednik krovne zajednice Hrvata Boke Kotorske &quot;[[Dux Croatorum]]&quot;.&lt;ref&gt;[http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/ep/s-hrvatima-boke/94514/ Hrvatski radio - Radio Dubrovnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116192713/http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/ep/s-hrvatima-boke/94514/ |date=16. siječnja 2017. }} ''Emisija &quot;S Hrvatima Boke&quot; informira o problemima i aktivnostima Hrvata u Crnoj Gori / Boki Kotorskoj. Urednik i voditelj Hrvoje Španić.'' Gost Adrian Vuksanović. Emitirano 29. prosinca 2014. (pristupljeno 14. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt; Član je Savjeta [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] za Hrvate izvan domovine.&lt;ref&gt;[http://radio.hrt.hr/ep/s-hrvatima-boke/78965/ Hrvatski radio - Radio Dubrovnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116192724/http://radio.hrt.hr/ep/s-hrvatima-boke/78965/ |date=16. siječnja 2017. }} ''Emisija &quot;S Hrvatima Boke&quot; informira o problemima i aktivnostima Hrvata u Crnoj Gori / Boki Kotorskoj. Urednik i voditelj Hrvoje Španić.'' Gost Adrian Vuksanović. Emitirano 1. rujna 2014.  (pristupljeno 14. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Član je saziva skupštine općine [[Tivat]] kao član HGI - Vjerni Tivtu. Druga članica HGI - Vjerni Tivtu u sazivu je Ružica Lazarević.&lt;ref&gt; (cg.) [http://opstinativat.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=35:saziv-skuptine-optine&amp;catid=9&amp;Itemid=101&amp;lang=me Opština Tivat] Saziv skupštine opštine (pristupljeno 14. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Novinar je [[Radio Dux]]a, crnogorske radijske postaje na hrvatskom jeziku.&lt;ref&gt;[http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&amp;view=item&amp;id=269:predstavljena-knjiga-koja-govori-o-hrvatima-boke-kotorske-i-njihovoj-bitci-s-asimilacijom&amp;Itemid=466 Dubrovačka biskupija] ''Predstavljena knjiga koja govori o Hrvatima Boke kotorske i njihovoj bitci s asimilacijom'', 12. siječnja 2012.  (pristupljeno 14. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Pjesme Adriana Vuksanovića objavljene su na stranici Kustodije.&lt;ref&gt;[http://kustodija.com/adrijanove-pjesme/#more-826 Kustodija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Zvonko Franc: Adrijanove pjesme, 5. travnja 2016. (pristupljeno 14. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Od 28. travnja 2022. godine, obnaša funkciju Ministra bez portfelja u Vladi Dritana Abazovića.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* (cg.) [http://www.rtcg.me/tv/emisije/informativni/izbori2016/143405/intervju-adrian-vuksanovic.html Radio Televizija Crne Gore] Izbori 2016.: Intervju: Adrian Vuksanović, 4. listopada 2016.
* (cg.) [http://cdm.me/arhiva/izbori-2016/vi-se-pitate-nosioci-lista-odgovaraju-na-pitanja-citalaca-cdm-a/ Cafe del Montenegro] Vi (se) pitate! Nosioci lista odgovaraju na pitanja čitalaca CdM-a!, 2. listopada 2016.
* (cg.) [http://www.kotor.tv/vijesti/item/992-dux-croatorum-organizatori-karnevala-pokazuju-da-duhovno-ne-pripadaju-kotoru.html Kotor TV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170118060529/http://www.kotor.tv/vijesti/item/992-dux-croatorum-organizatori-karnevala-pokazuju-da-duhovno-ne-pripadaju-kotoru.html |date=18. siječnja 2017. }} N.D.: 'Dux Croatorum'  Organizatori karnevala duhovno ne pripadaju Kotoru, 16. siječnja 2015.
* (cg.) [http://radiotivat.com/uanp-rep/2016/09/ Radio Tivat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116204831/http://radiotivat.com/uanp-rep/2016/09/ |date=16. siječnja 2017. }} ''HGI: Unaprijediti politiku obrazovanja'', 23. rujna 2016.

{{GLAVNIRASPORED:Vuksanović, Adrian}}
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Crnogorski političari od 1989.]]</text>
      <sha1>jp14gvkgb79nz8ct4x83aq8vasr6yd6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božidar Radošević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>581386</id>
    <revision>
      <id>6432164</id>
      <parentid>6428318</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:12:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10101" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Božidar Radošević
| slika                            = [[Datoteka:Božidar Radošević at Persepolis training 20190310.jpg|250px]]
| opis slike                       = Božidar Radošević u dresu [[Persepolis Teheran|Persepolisa]] u [[2019.]] godini
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[4. travnja]] [[1989.]]
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država                           = {{ZD+X/H|HRV}}
| visina                           = 187 cm
| trenutačni klub                  = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
| broj u klubu                     = 21
| pozicija                         = [[Vratar (nogomet)|vratar]]
| ugovor                           =  
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 
| godina                           = [[2007.]] – [[2011.]] &lt;br /&gt; [[2007.]] – [[2008.]] &lt;br /&gt; [[2008.]] – [[2009.]] &lt;br /&gt; [[2009.]] &lt;br /&gt; [[2010.]] &lt;br /&gt; [[2011.]] &lt;br /&gt; [[2012.]] &lt;br /&gt; [[2012.]] – [[2013.]] &lt;br /&gt; [[2013.]] &lt;br /&gt; [[2013.]] – [[2014.]] &lt;br /&gt; [[2014.]] &lt;br /&gt; [[2015.]] &lt;br /&gt; [[2015.]] – [[2016.]] &lt;br /&gt; [[2016.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;→ [[NK Hrvace|Hrvace]] (posudba)&lt;br /&gt;→ [[NK Mosor Žrnovnica|Mosor]] (posudba)&lt;br /&gt;→ [[NK Imotski|Imotski]] (posudba)&lt;br /&gt;→ [[FK Željezničar|Željezničar]] (posudba)&lt;br /&gt;[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]]&lt;br /&gt;[[NK Solin|Solin]]&lt;br /&gt;[[NK Istra 1961|Istra 1961]]&lt;br /&gt;[[HNK Šibenik|Šibenik]]&lt;br /&gt;[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]&lt;br /&gt;[[NK Koper|Koper]]&lt;br /&gt;[[Balmazújvárosi FC|Balmazújvárosi]]&lt;br /&gt;[[Debreceni VSC|Debreceni]]&lt;br /&gt;[[Persepolis Teheran|Persepolis]] &lt;br&gt; [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[2005.]]&lt;br /&gt;[[2006.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV17}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV19}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja                =
| klubovi                          = 
| ažurirano                        = 16. srpnja 2022.
}}

'''Božidar Radošević''' ([[Split]], [[4. travnja]] [[1989.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[nogometni vratar|vratara]]. Trenutačno igra za [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]].

== Klupska karijera ==
Počeo je braniti u Hajduku gdje je prošao kompletan omladinski pogon splitskog kluba. Po isteku juniorskog staža boravio je na posudbama u hrvatskim niželigašima (NK Hrvace, Nk Mosor i NK Imotski) te u sarajevskom [[FK Željezničar|Željezničaru]] gdje je osvojio i titulu prvaka Bosne i Hercegovine. Za Hajduk je ukupno nastupio na 14 službenih utakmica te je dio generacije koja je zadnja igrala u grupnoj fazi nekog od europskih takmičenja. Nakon Hajduka pet je godina mijenjao klubove (FK Budućnost Podgorica, NK Solin, NK Istra 1961, NK Šibenik, NK Inter Zaprešić, NK Koper, [[Balmazújvárosi FC|Balmazújvárosi]]).&lt;br&gt; 
2015. godine pronalazi svoje mjesto pod suncem potpisavši dvogodišnji ugovor za mađarski [[Debreceni VSC|Debrecen]].&lt;ref&gt;[https://www.goal.com/hr/news/12352/hrvati-u-inozemstvu/2015/06/24/13016252/bo%C5%BEidar-rado%C5%A1evi%C4%87-potpisao-za-debrecen Goal.com] Dino Fiorentini: Božidar Radošević potpisao za Debrecen (pristupljeno 4. veljače 2020.)&lt;/ref&gt; Dobre partije u Debrecenu su mu donijele transfer u iranski Persepolis za dvostruko bolji ugovor. U Persepolisu se pridružio hrvatskom stručnjaku Branku Ivankoviću i njegovom stručnom stožeru.&lt;ref name=&quot;San&quot;&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/strani-nogomet/bozidar-radosevic-zivim-svoj-san-sto-tisuca-navijaca-mi-je-skandiralo-rado-rado-449710 Slobodna Dalmacija] Marko Didić: Božidar Radošević: Živim svoj san, sto tisuća navijača mi je skandiralo 'Rado, Rado' 11. studenoga 2016.   (pristupljeno 4. veljače 2020.)&lt;/ref&gt; Prve dvije godine Persepolis osvaja oba prvenstva i oba superkupa, a Radošević 2018. produžuje ugovor s Persepolisom za još tri godine, po uvjetima za koje kaže da ne bi dobio nigdje u Europi. U klubu je tad još bio drugi vratar. Ispred njega bio je [[Alireza Beiranvand]] koji je radi svjetskog prvenstva ostao u klubu unatoč ponudi turskog Fenerbahčea. Njegova treća godina je takodjer završila trofejno. Persepolis je osvojio i prvenstvo i kup Irana.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/nekadasnji-hajdukov-vratar-po-drugi-put-postao-prvak-irana-i-produzio-ugovor-sa-persepolisem-na-nove-tri-godine-543326 Slobodna Dalmacija] Marko Didić: Nekadašnji Hajdukov vratar po drugi put postao prvak Irana i produžio ugovor sa Persepolisem na nove tri godine 25. travnja 2018. (pristupljeno 4. veljače 2020.)&lt;/ref&gt; U prosincu 2019. u svojoj četvrtoj sezoni postao je prvi vrata Persepolisa istisnuvši iranskog reprezentativca Beiranvanda.&lt;ref&gt;[https://www.24sata.hr/sport/hajduk-mi-je-uvijek-opcija-jer-tamo-imam-nedovrsen-posao-663910 24sata] Tomislav Gabelić: 'Hajduk mi je uvijek opcija jer tamo imam nedovršen posao' 8. prosinca 2019. (pristupljeno 4. veljače 2020.)&lt;/ref&gt; 3. veljače 2020. produžio je ugovor s Persepolisom do ljeta 2024. godine, čime je postao najdugovječniji stranac u povijesti iranskog kluba.&lt;ref&gt;[https://dalmatinskiportal.hr/sport/veliko-priznanje--bozidar-radosevic-produzio-ugovor-s-persepolisom-i-postao-najdugovjecniji-stranac-u-povijesti-kluba/58279 Dalmatinski portal] DF: VELIKO PRIZNANJE: Božidar Radošević produžio ugovor s Persepolisom i postao najdugovječniji stranac u povijesti kluba! 3. veljače 2020. (pristupljeno 4. veljače 2020.)&lt;/ref&gt;Radošević uživa veliki ugled kod navijača Persepolisa te je to sigurno jedan od razloga njegovog ostanka u iranskom velikanu.

== Reprezentativna karijera ==
Nastupio je ukupno 15 puta za hrvatsku reprezentaciju u uzrastima [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|do 17]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|do 19]] godina tijekom [[2005.]] i [[2006.]] godine.

==Statistika==
===Klupska statistika===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Podjela
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;2&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|Kontinent
!colspan=&quot;2&quot;|Ostalo
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
! nastupi !! golovi !! nastupi !! golovi !! nastupi !! golovi !! nastupi !! golovi !! nastupi !! golovi
|-
|[[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|Prva HNL]]
|[[1. HNL 2012./13.|2012–13]]
|4||0||?||0||?||0||?||0||?||0
|-
|[[HNK Šibenik|Šibenik]]
|[[Druga hrvatska nogometna liga|Druga HNL]]
|[[2. HNL 2012./13.|2012–13]]
|11||0||?||0||?||0||?||0||?||0
|-
|[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]
|[[Druga hrvatska nogometna liga|Druga HNL]]
|[[2. HNL 2013./14.|2013–14]]
|36||0||?||0||?||0||?||0||?||0
|-
|[[NK Koper|Koper]]
|[[Prva slovenska nogometna liga|Prva Liga]]
|[[2014–15 Slovenian PrvaLiga|2014–15]]
|14||0||?||0||?||0||?||0||?||0
|-
|[[Balmazújvárosi FC|Balmazújvárosi]]
|[[Nemzeti Bajnokság II|N.B. II]]
|[[2014–15 Nemzeti Bajnokság II|2014–15]]
|15||0||?||0||?||0||?||0||?||0
|-
|[[Debreceni VSC|Debreceni]]
|[[Nemzeti Bajnokság I|N.B. I]]
|[[2015–16 Nemzeti Bajnokság I|2015–16]]
|32||0||?||0||?||0||?||0||?||0
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Persepolis Teheran|Persepolis]]
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Iranska Pro Liga|Pro Liga]]
|2016–17
|6||0||1||0||0||0||–||–||7||0
|-
|2017–18
|4||0||0||0||0||0||0||0||4||0
|-
|2018–19
|6||0||2||0||0||0||0||0||8||0
|-
|2019–20
|16||0||2||0||0||0||0||0||17||0
|-
|2020–21
|1||0||2||0||1||0||0||0||4||0
|-
!colspan=2|Ukupno
!33!!0!!7!!0!!1!!0!!0!!0!!41!!0
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno u karijeri 
!-!!-!!-!!-!!-!!-!!-!!-!!-!!-
|}

== Priznanja ==

===Klupska===
'''[[FK Željezničar|Željezničar]]'''
*[[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga Bosne]]: [[2009–10 Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|2009–10]]

'''[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]]'''
*[[Prva crnogorska nogometna liga]]: [[2011–12 Prva crnogorska nogometna liga|2011–12]]

'''[[Persepolis Teheran|Persepolis]]'''
*[[Iranska Pro Liga]] (4): [[2016–17 Iranska Pro Liga|2016–17]], [[2017–18 Iranska Pro Liga|2017–18]], [[2018–19 Iranska Pro Liga|2018–19]], [[2019–20 Iranska Pro Liga|2019–20]]
*[[Iranski nogometni FA kup]] (1): [[2018–19 Iranski nogometni FA kup|2018–19]]
*[[Iranski nogometni superkup]] (3): [[2017 Iranski nogometni superkup|2017]], [[2018 Iranski nogometni superkup|2018]], [[2019 Iranski nogometni superkup|2019]]
*[[AFC Liga prvaka]] (2. mjesto) (2): [[2018 AFC Liga prvaka|2018]], [[2020 AFC Liga prvaka|2020]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.transfermarkt.com/bozidar-radosevic/profil/spieler/46407 Profil na Transfermarktu]
*[http://int.soccerway.com/players/bozidar-radosevic/36577/ Profil na Soccerwayu]

{{Sastav – Varaždin}}

{{GLAVNIRASPORED:Radošević, Božidar}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni vratari]]
[[Kategorija:Vratari Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Mosora]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Solina]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Istra 1961]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Varaždina]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Željezničara]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>njo860ge8vdbm15jnawklybtr6ddg31</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Tračnice</title>
    <ns>4</ns>
    <id>581430</id>
    <revision>
      <id>6432406</id>
      <parentid>6423789</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:05:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ivi104</username>
        <id>93744</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Sufiksi ¶ */ viška</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49735" xml:space="preserve">Cilj ove stranice opisati je uporabu predložaka kojima prikazujemo dijagrame [[Željeznica|željezničkih]], tramvajskih ili nekih prometnih linija odnosno smjerova. Imena predložaka na više različitih jezičnih projekata Wikipedije počinju s BS (od [[Njemački jezik|njemačkog]] ''BahnStrecke'') te zato ova stranica nosi ime tračnice, iako se može rabiti i za prikaz prometnih smjerova netračničkih prometala poput autobusa, zrakoplova ili nečeg trećeg, npr. brodova.

== Struktura ==
=== Predlošci (zastarjelo) ===
{{Sakrij-početak|Zastarjela metoda pomoću predložaka}}
* &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;[[Predložak:Željeznička pruga zaglavlje|Željeznička pruga zaglavlje]]&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;[[Predložak:BS-zaglavlje|BS-zaglavlje]]&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;[[Predložak:BS-tablica|BS-tablica]]&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;
Sintaksa za &lt;nowiki&gt;{{BSn}}&lt;/nowiki&gt; predloške:
{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|&lt;nowiki&gt;{{BS&lt;/nowiki&gt;n&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;
|''&lt;small&gt;&lt;span style=&quot;font-family:sans-serif&quot;&gt;ikone&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;''
|&amp;#x7C;
|Margina
|&amp;#x7C;
|Tekst desno
|&amp;#x7C;
|Tekst desno2
|&amp;#x7C;
|Komentar
|&lt;nowiki&gt; }}&lt;/nowiki&gt;
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
|
| style=&quot;border-top:1px solid red&quot; |n
|
| style=&quot;border-top:1px solid red&quot; |n+1
|
| style=&quot;border-top:1px solid red&quot; |n+2
|
| style=&quot;border-top:1px solid red&quot; |n+3
|
| style=&quot;border-top:1px solid red&quot; |n+4
|}
Sintaksa za &lt;nowiki&gt;{{BSn-2}}&lt;/nowiki&gt; predloške:

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|&lt;nowiki&gt;{{BS&lt;/nowiki&gt;n&lt;nowiki&gt;-2|&lt;/nowiki&gt;
|''&lt;small&gt;&lt;span style=&quot;font-family:sans-serif&quot;&gt;ikone&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;''
|&amp;#x7C;
|Tekst lijevo
|&amp;#x7C;
|tekst desno
|&amp;#x7C;
|tekst lijevo2
|&amp;#x7C;
|tekst desno2
|&amp;#x7C;
|komentar
|&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
|
| style=&quot;border-top:1px solid red&quot; |n
|
| style=&quot;border-top:1px solid red&quot; |n+1
|
| style=&quot;border-top:1px solid red&quot; |n+2
|
| style=&quot;border-top:1px solid red&quot; |n+3
|
| style=&quot;border-top:1px solid red&quot; |n+4
|
| style=&quot;border-top:1px solid red&quot; |n+5
|}
* Ako tablicu stvarate sami, a ne uz pomoć predložaka, okomitu crtu &lt;code style=&quot;color:red&quot;&gt;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; morate zamijeniti sa &lt;code style=&quot;color:red&quot;&gt;&lt;nowiki&gt;{{!}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Npr., &lt;code style=&quot;color:red&quot;&gt;&amp;#x7B;&amp;#x7C;&lt;/code&gt; pišete kao &lt;code style=&quot;color:red&quot;&gt;{&lt;nowiki&gt;{{!}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;, a &lt;code style=&quot;color:red&quot;&gt;&amp;#x7C;-&lt;/code&gt; kao &lt;code style=&quot;color:red&quot;&gt;&lt;nowiki&gt;{{!}}&lt;/nowiki&gt;-&lt;/code&gt;. U protivnom će se zbog okomitih crta predložak prikazati neispravno.
* Kad želite vizualno odvojiti tekst, koristite [[Unicode]] znak &lt;code style=&quot;color:red&quot;&gt;┃&lt;/code&gt;Možete ga napisati koristeći HTML kod&lt;code style=&quot;color:red&quot;&gt;&amp;#x26;#2503;&lt;/code&gt;.
* &amp;nbsp;Znak jednakosti također može raditi nepredviđene probleme; koristite ga isključivo kao&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
{{Sakrij-kraj}}

=== Novi način rada ===
[[Datoteka:Trase-usporedba.png|mini|Usporedba prikaza putem predložaka (lijevo) i modula (desno) na mobilnom uređaju]]
Nova metodologija prikazivanja koja koristi module uvedena je kako bi se standardizirao prikaz trasa na raznim Wikipedijama, i kako bi se omogućilo ispravno prikazivanje trasa na mobilnim uređajima.

Nova metodologija koristi predložak {{pp|Routemap}}, pogledajte dokumentaciju predloška za upute o radu.

{{Clear}}
=== Pretvorba starih predložaka u nove ===
{{Sakrij-početak|Upute za pretvorbu}}
Recimo da želimo pretvoriti sljedeći kod u novu implementaciju:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;html+handlebars&quot; line&gt;
{| {{Željeznička pruga zaglavlje}}
{{BS-zaglavlje|Linija br. 5||#9A94C8}}
{{BS-tablica}}
{{BS|ueWSLgl||okretište Maksimir|PX=25px}}
{{BS|uHST||Hondlova|PX=25px}}
{{BS|uHST||Ravnice|PX=25px}}
{{BS|upHST||Mandlova|''Služi kao zadnja stanica prije Spremišta Dubrava''|PX=25px}}
{{BS3|uKDSTaq|uABZgr+r|||Spremište Dubrava|PX=25px}}
{{BS3|uSTR+l|uABZglr|uSTR+r|||PX=25px}}
{{BS5||uSTRf|uXINT-L|O3=uBHF|uXINT-R|O4=uBHF|BUS||Dubrava|PX=25px}}
{{BS3|uSTRl|uKRZ|uSTRr|||PX=25px}}
{{BS|uCONTf||Av. Dubrava (linije [[Dodatak:Tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|4]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 7 u Zagrebu|7]] i [[Dodatak:Tramvajska linija br. 11 u Zagrebu|11]])|PX=25px}}
|}
|}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
* Kopiramo linije 4-12 (sve koje sadrže BS ili BSn ili BSn-2 predloške
* Otvorimo bilo koju stranicu (primjerice [[WP:SZV]]) i zalijepimo kopirani kod između nowiki tagova u odsječku niže:
&lt;pre&gt;&lt;nowiki&gt;{{#invoke:Routemap|convertbs|&lt;nowiki&gt;

&lt;/nowiki&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/pre&gt;
* Pritisnemo &quot;Prikaži kako će izgledati&quot;; prikaže nam se sljedeći kod:
&lt;div style=&quot;margin-left: 2em; padding-left: 2em; border-left: 2px solid blue;&quot;&gt;{{#invoke:Routemap|convertbs|&lt;nowiki&gt;
{{BS|ueWSLgl||okretište Maksimir|PX=25px}}
{{BS|uHST||Hondlova|PX=25px}}
{{BS|uHST||Ravnice|PX=25px}}
{{BS|upHST||Mandlova|''Služi kao zadnja stanica prije Spremišta Dubrava''|PX=25px}}
{{BS3|uKDSTaq|uABZgr+r|||Spremište Dubrava|PX=25px}}
{{BS3|uSTR+l|uABZglr|uSTR+r|||PX=25px}}
{{BS5||uSTRf|uXINT-L|O3=uBHF|uXINT-R|O4=uBHF|BUS||Dubrava|PX=25px}}
{{BS3|uSTRl|uKRZ|uSTRr|||PX=25px}}
{{BS|uCONTf||Av. Dubrava (linije [[Dodatak:Tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|4]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 7 u Zagrebu|7]] i [[Dodatak:Tramvajska linija br. 11 u Zagrebu|11]])|PX=25px}}
&lt;/nowiki&gt;}}&lt;/div&gt;
* Popunimo predložak {{pp|Routemap}} po želji, ispod parametra {{para|map}} zalijepimo dobiveni kod u odjeljku '''Safe substitution'''.
{{Sakrij-kraj}}

== Ikone ==
:Izvor: [[:commons:BSicon/Catalogue]]
Piktogrami koji se mogu koristiti u ovim predlošcima preuzimaju se sa Zajedničkog poslužitelja, gdje se nalaze u formatu '''BSicon_(ID ikone).svg'''

ID piktograma sastavljen je od prefiksa, KORIJENA i sufiksa, povezanih u jednu riječ (npr. &lt;code&gt;'''uSTRlg'''&lt;/code&gt;[[Datoteka:BSicon uSTR+r.svg|bezokvira|20x20px]])&amp;nbsp;Sve ikone sadrže bar jedan KORIJEN, a kompleksnije ikone ih mogu imati nekoliko. Sufiksi većinom utječu na boju ili smjer ikone. (npr. {{Bsq|tKBHFa}} je sastavljen od &lt;code&gt;{{abbr|t|tunel}}+{{abbr|K|kraj}}+'''{{abbr|BHF|postaja}}'''+{{abbr|a|start}}&lt;/code&gt;).

=== Prefiksi ===
Prefiks označava status infrastrukture i je li povišena ili u tunelu:
: Nikoji ili jedan od sljedećih prefiksa:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-

! width=25% | &lt;span style=&quot;font-weight:normal; font-style:italic;&quot;&gt;(ništa)&lt;/span&gt;
! width=25% | u
! width=25% | f
! width=25% | g
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
|
| '''U'''-Bahn / '''u'''nderground
| '''f'''ootpath
| '''g'''round
|- valign=top
| teška željeznica&lt;br/&gt;{{bs-q|STR}}
| metro ili podzemna željeznica&lt;br /&gt;{{bs-q|uSTR}}
| pješačke ili planinarske staze&lt;br/&gt;{{bs-q|fSTR}}
| bezvodni kanal&lt;br/&gt;{{bs-q|gSTR}}
|}
: što može slijediti:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=35% | e
! width=28% | x
! width=37% | m
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| '''e'''hemals / '''e'''rstwhile
| e'''x'''
| '''M'''ischbetrieb / '''m'''ixed / '''m'''iješano
|- valign=top
| zatvorena, pod izgradnjom, ili planirana (sekundarna postaja, pruga, ili sl.)&lt;br /&gt;{{bs-q|eABZlf}}
| zatvorena, pod izgradnjom, ili planirana (glavna postaja, pruga, ili sl.)&lt;br /&gt;{{bs-q|xABZlf}}
| ikona sadrži više vrsta pruga ili boja (vidi ispod)&lt;br /&gt;{{bs-q|mABZlf}}
|}
: zatim može još i:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
! style=&quot;width:16.666%;&quot; | l
! style=&quot;width:16.667%;&quot; | h
! style=&quot;width:16.667%;&quot; | t
! style=&quot;width:16.666%;&quot; | p
! style=&quot;width:16.667%;&quot; | k
! style=&quot;width:16.667%;&quot; | n
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| '''L'''egende / '''l'''egenda
| '''H'''ochbahn / '''h'''igh level
| '''T'''unnelstrecke / '''t'''unel
| '''p'''assed (ne staje)
| '''K'''ombination /kombinacija
| e'''n'''g / '''n'''arrow
|-
| symbol for legends / overlaying
| povišena tračnica&lt;br /&gt;{{bs-q|hSTR}}
| linija pod zemljom&lt;br /&gt;{{bs-q|tSTR}}
| ekspresni vlakovi ne staju &lt;br /&gt;{{bs-q|pBHF}}
| spojno skretanje&lt;br /&gt;{{bs-q|kSTR2}}
| uska pruga (pola širine)&lt;br /&gt;{{bs-q|nSTR}}
|}
: što slijedi ni jedan ili '''točno jedan''' od ovih prefiksa:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:20%;&quot; | c
! style=&quot;width:20%;&quot; | d
! style=&quot;width:20%;&quot; | cd
! style=&quot;width:20%;&quot; | b
! style=&quot;width:20%;&quot; | v
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| s'''c'''hmal / '''c'''ompact
| '''d'''ünn / '''d'''emi
| '''c''' + '''d'''
| '''b'''reit / '''b'''road
| from the [[File:BSicon SPLe.svg|10px]] transition između dvostrukih i jednostrukih pruga
|- valign=top
| četvrt širine&lt;br /&gt;{{bs-q|cSTRq}}
| pola širine&lt;br /&gt;{{bs-q|dSTRq}}
| tri četvrtine širine&lt;br /&gt;{{bs-q|cdSTRq}}
| dvostruke širine&lt;br /&gt;{{bs-q|bSTRq}}
| bliske paralelne pruge (jednako kao dva uparena '''d''' simbola)&lt;br /&gt;{{bs-q|vSTRq}}
|}
: zatim izborno jedan ili više:
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;width:20%;&quot; | C
! style=&quot;width:20%;&quot; | D
! style=&quot;width:20%;&quot; | L
! style=&quot;width:20%;&quot; | M
! style=&quot;width:20%;&quot; | 3
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| '''C'''utt / '''c'''utting
| '''D'''amm
| '''L'''ücke ('''l'''eak)
| '''M'''aske / '''m'''ask
| '''3'''-column
|-
| otvorena linija&lt;br /&gt;{{bs-q|CSTR}}
| linija na nasipu&lt;br /&gt;{{bs-q|DSTR}}
| prekid linije&lt;br /&gt;{{bs-q|LSTR}}
| symbol za maske i maskirane ikone
| spojno skretanje&lt;br /&gt;{{bs-q|3STR2}}
|}
Standardni poredak je
: &quot;u&quot; · &quot;f&quot; · &quot;g&quot; – prvo prefiksi koji se odnose na '''vrstu''' tračnica;
: &quot;e&quot; · &quot;x&quot; · &quot;m&quot; – zatim prefiksi koji se odnose na '''status''' tračnica;{{efn|U miješanim ikonama koje koriste dva od &quot;u&quot;, &quot;f&quot; i &quot;g&quot;, drugi prefiks stavlja se umjesto &quot;m&quot;; npr. {{bsq|uxgKRZo}}.}}
: &quot;l&quot; · &quot;h&quot; · &quot;t&quot; · &quot;p&quot; · &quot;k&quot; · &quot;n&quot; – poslije prefiksi koji se odnose na '''povišenje''' tračnica;{{efn|name=prefixes|Ovi se prefiksi mogu koristiti kao sufiksi za izmjenu sekundarnih objekata.}}
: &quot;c&quot; · &quot;d&quot; · &quot;b&quot; · &quot;v&quot; – nakon toga prefiksi koji se odnose na '''veličinu''' simbola;
: &quot;C&quot; · &quot;D&quot; · &quot;L&quot; · &quot;M&quot; · &quot;3&quot; – prilagodbe korijena su zadnje.{{efn|name=prefixes}}

===== Primjeri =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!
! teška željeznica/&lt;br /&gt;postrojenje
! Primjer
! Metro /&lt;br /&gt;laka željeznica
! Primjer
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Korištena pruga, postaja ili postrojenje
| (nema prefiksa)
| {{nowrap|{{bsq|STR|0}}{{bsq|KRZ|0}}{{bsq|BHF|0}} &lt;br&gt; {{bsq|BOOT|0}}{{bsq|LDER|0}}{{bsq|TRAM|0}}}}
| u
| {{nowrap|{{bsq|uSTR|0}}{{bsq|uKRZ|0}}{{bsq|uBHF|0}}}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Postaja na kojoj ekspresni vlak ne staje
| p
| {{nowrap|{{BS-q|pHST|0}}{{BS-q|pBHFq|0}}}}
| up
| {{nowrap|{{BS-q|upHST|0}}{{BS-q|upBHF|0}}}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Primarna (obično vertikalna) pruga izvan uporabe, &lt;br /&gt;sekundarna (obično grana ili presjek) pruga u funkciji
| x
| {{bsq|xKRZ|0}}{{bsq|xABZlg|0}}
| ux
| {{bsq|uxKRZ|0}}{{bsq|uxABZlg|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot;| Primarna pruga u funkciji, sekundarna pruga ili postrojenje izvan uporabe
| e
| {{bsq|eKRZ|0}}{{bsq|eBHF|0}}
| ue
| {{bsq|ueKRZ|0}}{{bsq|ueBHF|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Cijeli piktogram izvan uporabe (uz iznimke)
| ex
| {{bsq|exSTR|0}}{{bsq|exKRZ|0}}{{bsq|exBHF|0}}&lt;br&gt;{{bsq|exBOOT|0}}{{bsq|exLDER|0}}{{bsq|exTRAM|0}}
| uex
| {{bsq|uexSTR|0}}{{bsq|uexKRZ|0}}{{bsq|uexBHF|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Pruga ili postaja u tunelu
| t
| {{bsq|tSTR|0}}{{bsq|tKRZ|0}}{{bsq|tBHF|0}}
| ut
| {{bsq|utSTR|0}}{{bsq|utKRZ|0}}{{bsq|utBHF|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Pruga u tunelu izvan uporabe, pruga iznad tunela u uporabi
| xt
| {{bsq|xtKRZ|0}}{{bsq|xtABZlg|0}}
| uxt
| {{bsq|uxtKRZ|0}}{{bsq|uxtABZlg|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Nekorištena pruga iznad tunela
| et
| {{bsq|etKRZ|0}}{{bsq|etBHF|0}}
| uet
| {{bsq|uetKRZ|0}}{{bsq|uetBHF|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Nekorištena pruga i postaja u tunelu
| ext
| {{bsq|extSTR|0}}{{bsq|extKRZ|0}}{{bsq|extBHF|0}}
| uext
| {{bsq|uextSTR|0}}{{bsq|uextKRZ|0}}{{bsq|uextBHF|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Povišena pruga ili postaja
| h
| {{bsq|hSTR|0}}{{bsq|hKRZ|0}}{{bsq|hBHF|0}}
| uh
| {{bsq|uhSTR|0}}{{bsq|uhKRZ|0}}{{bsq|uhBHF|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Povišena pruga izvan uporabe, siječe ili se grana iz pruge u funkciji
| xh
| {{bsq|xhKRZ|0}}{{bsq|xhABZlg|0}}
| uxh
| {{bsq|uxhKRZ|0}}{{bsq|uxhABZlg|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Nekorištena povišena pruga iznad korištene pruge ili postaje
| eh
| {{bsq|ehKRZ|0}}{{bsq|ehBHF|0}}
| ueh
| {{bsq|uehKRZ|0}}{{bsq|uehBHF|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Nekorištena povišena pruga ili postaja
| exh
| {{bsq|exhSTR|0}}{{bsq|exhKRZ|0}}{{bsq|exhBHF|0}}
| uexh
| {{bsq|uexhSTR|0}}{{bsq|uexhKRZ|0}}{{bsq|uexhBHF|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Ikone legendi ili superponiranja
| l
| {{bsq|lENDE|0}}{{bsq|lZOLL|0}}{{bsq|lBHF|0}}
| ul
| {{bsq|ulHST|0}}{{bsq|ulDST|0}}{{bsq|ulBHF|0}}
|- align=&quot;right&quot;
| align=&quot;left&quot; | Ikona superponiranja nekorištenog objekta
| exl
| {{bsq|exlENDE|0}}{{bsq|exlZOLL|0}}{{bsq|exlBHF|0}}
| uexl
| {{bsq|uexlHST|0}}{{bsq|uexlDST|0}}{{bsq|uexlBHF|0}}
|}

===== Paralelne pruge =====
Sve ikone simetričnih objekata  poput mostova (cestovnih, običnih ili nadvodnih), granica ili tunela, ali ''bez'' ikona pružnih križanja i postaja koriste sljedeće konvencije imenovanja:
* '''v''' prefiks, obje pruge su u uporabi: {{bsq|vSKRZ-Au|0}}, {{bsq|vBRÜCKE1|0}}, {{bsq|vWTUNNEL|0}}
* '''ev''' prefiks, lijeva se pruga ne koristi, desna je u uporabi: {{bsq|evSKRZ-Au|0}}, {{bsq|evBRÜCKE1|0}}, {{bsq|evWTUNNEL|0}}
* '''xv''' prefiks, lijeva je u uporabi, desna se ne koristi: {{bsq|xvSKRZ-Au|0}}, {{bsq|xvBRÜCKE1|0}}, {{bsq|xvWTUNNEL|0}}
* '''exv''' prefiks, nijedna se ne koristi: {{bsq|exvSKRZ-Au|0}}, {{bsq|exvBRÜCKE1|0}}, {{bsq|exvWTUNNEL|0}}

Kod križanja prefiks se odnosi na prugu prijelaza, koja se uzima kao lijeva:
* '''v''': {{bsq|vKRZu|0}}
* '''ev''': {{bsq|evKRZu|0}}
* '''xv''': {{bsq|xvKRZu|0}}
* '''exv''': {{bsq|exvKRZu|0}}

Kod simetričnih postaja koristi se isti uzorak; prefiks se stavlja ispred '''v''' i označava cijelu postaju:
* '''v''': {{bsq|vBHF|0}}
* '''ev''': {{bsq|evBHF|0}}
* '''exv''': {{bsq|exvBHF|0}}

Kod asimetričnih postaja, prefiksi koji se odnose samo na jednu polovicu postaje stavljaju se nakon '''v''':
* {{BS-q|vSTR-BHF}}
* {{BS-q|vexSTR-BHF}}
* {{BS-q|vSTR-eBHF}}
* {{BS-q|vSTR-exBHF}}

===== Transverzne pararalalne pruge =====
Ako ime ikonice nema crticu, onda je ime jednako kao kod klasične ikone uz dodatak sufiksa '''q''' (od eng. '''q'''uarter turn):
{|
| {{BS-q|vSTR}} || {{BS-q|vSTRq}}
|-
| {{BS-q|evCONTf}} || {{BS-q|evCONTfq}}
|-
| {{BS-q|uvBHF}} || {{BS-q|uvBHFq}}
|}

Sve druge ikonice imenuju se kao dvije obične ikonice jedna iznad druge. '''Primijetite''' da takve ikonice ''ne koriste'' '''v''' prefiks:
{|
| {{BS-q|mKRZ-KRZo}} || {{BS-q|mKRZo}}&lt;br&gt;{{BS-q|KRZo}}
|-
| {{BS-q|uSTRq-uSTR+r}} || {{BS-q|uSTRq}}&lt;br&gt;{{BS-q|uSTRlg}}
|}

===== Kombinacija pruga =====
Za ikonice sa više setova pruga, prefiks '''m''' označava da je glavna linija teška željeznica, a druga je laka željeznica, dok prefiks '''um''' označava suprotno:
{|
! m !! um
|-
| {{BS-q|mKRZ}} || {{BS-q|umKRZ}}
|-
| {{BS-q|mABZlf}} || {{BS-q|umABZlg}}
|}

Također, '''f''' i '''g''' setovi se mogu miješati. Ako se koriste dva od prefiksa '''u''', '''f''' ili '''g''', onda se drugi prefiks piše umjesto '''m'''.
{|
| {{bsq|gmKRZo}} || {{bsq|mgKRZo}} || {{bsq|guKRZo}} || {{bsq|ugKRZo}}
|-
| {{bsq|fmKRZo}} || {{bsq|mfKRZo}} || {{bsq|fuKRZo}} || {{bsq|ufKRZo}}
|}

I [[#Drugo|drugi setovi]] mogu se miješati, ali koriste drukčije imenovanje.

* {{bsq|mABZgr +yellow}}
* {{bsq|umKRZo +saffron}}
* {{bsq|xmtKRZtu azure+}}
* {{bsq|mvSTR black+orange}}
&lt;!-- nedovršeno: dodati korijene i sufikse --&gt;

=== Korijen ===
Glavni dio identifikatora ikone:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!width=auto|Opis||width=auto|Korijen||width=20px|Primjer||width=auto|Etimologija
|-
|  grana od 90° 
|  ABZ{{efn|name=&quot;*&quot;|U većini slučajeva ove ikone prati sufiks, primjerice broj koji označava varijantu.}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|ABZgl|0}}
|  DE: '''Abz'''weigstelle
|-
|  Postaja pristupačna za invalide
|  ACC
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|ACC|0}}
|  EN: '''acc'''essible
|-
|  Postaja
|  BHF
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|BHF|0}}
|  DE: '''B'''ahn'''h'''o'''f'''
|-
|  Pješačka staza
|  BL
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|BL|0}}
|  EN: '''b'''lack '''l'''ine
|-
|  Platforma
|  BS
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|BS|0}}
|  DE: '''B'''ahn'''s'''teig
|-
|  Most
|  BRÜCKE&lt;ref name=&quot;Ü&quot; group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;The letter '''Ü''' can be input on [[w:Windows (operating system)|Windows]] as &lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;Ctrl&lt;/kbd&gt;+&lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;'&lt;/kbd&gt;+&lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;U&lt;/kbd&gt; with the UK keyboard layout (or by typing &lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;Alt&lt;/kbd&gt;+&lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;0&lt;/kbd&gt;&lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;2&lt;/kbd&gt;&lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;2&lt;/kbd&gt;&lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;0&lt;/kbd&gt; into the [[w:numeric keypad|numeric keypad]]) and on [[w:macOS|macOS]] as &lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;&lt;span class=&quot;Unicode&quot;&gt;⌥&lt;/span&gt;&amp;nbsp;Opt&lt;/kbd&gt;+&lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;u&lt;/kbd&gt; then &lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;U&lt;/kbd&gt; (or by holding &lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;&lt;span class=&quot;Unicode&quot;&gt;⇧&lt;/span&gt;&amp;nbsp;Shift&lt;/kbd&gt;+&lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;U&lt;/kbd&gt; and then pressing &lt;kbd class=&quot;keyboard-key nowrap&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;-moz-border-radius:.2em;-webkit-border-radius:.2em;border-radius:.2em;-moz-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);-webkit-box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);box-shadow:.1em .1em .2em rgba(0,0,0,.1);background:#f9f9f9;background-image:-moz-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-o-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:-webkit-linear-gradient(top,#eee,#f9f9f9,#eee);background-image:linear-gradient(to bottom,#eee,#f9f9f9,#eee);padding:.1em .3em;font-family:inherit;font-size:.85em&quot;&gt;2&lt;/kbd&gt;). Or just copy and paste it, if you can't be bothered or your computer doesn't let you. Some redirects replacing the 'Ü' with 'UE' have been created (e.g. BRUECKE → BRÜCKE).&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|BRÜCKE|0}}
|  DE: '''Brücke'''
|-
|  Mali most
|  BRÜCKE1&lt;ref name=&quot;Ü&quot; group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|BRÜCKE1|0}}
|  DE: '''Brücke'''
|-
|  Odvodni kanal
|  BRÜCKE2&lt;ref name=&quot;Ü&quot; group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|BRÜCKE2|0}}
|  DE: '''Brücke'''
|-
|  Odmak za 1/2 stupca
|  BS2{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|BS2l|0}}
|  DE: '''B'''ahn'''s'''trecke
|-
|  Servisna stanica
|  BST
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|BST|0}}
|  DE: '''B'''etriebs'''st'''elle
|-
|  Željeznički prijelaz
|  BUE
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|BUE|0}}
|  DE: '''B'''ahn'''ü'''b'''e'''rgang
|-
|  Nastavak
|  CONT{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|CONTf|0}}
|  EN: '''cont'''inuation
|-
|  Servisna postaja
|  DST
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|DST|0}}
|  DE: '''D'''ienst'''st'''ation
|-
|  Kraj linije
|  ENDE{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|ENDEa|0}}
|  DE: '''Ende''', EN: '''end'''
|-
|  Promjena tračnice
|  FOW
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|FOW|0}}
|  DE: '''F'''ahr'''o'''rdnungs'''w'''echsel
|-
|  Granica
|  GRENZE
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|GRENZE|0}}
|  DE: '''Grenze'''
|-
|  Manja postaja
|  HST
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|HST|0}}
|  DE: '''H'''alte'''st'''elle
|-
|  Raskrižje
|  INT
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|INT|0}}
|  EN: '''int'''erchange
|-
|  Miljokaz
|  KMW
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|KMW|0}}
|  DE: '''K'''ilo'''m'''etrierungs'''w'''echsel
|-
|  Križno raskrižje
|  KRW&lt;ref group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;KRW (od nizozemskog [[:nl:Kruiswissel|kruiswissel]]; literally cross exchange) 
to adjacent column. Identical to a 4-quarter shift, and should not be confused with ABZ icons used for branching off from a line, because the geometry used differs.&lt;/ref&gt;{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|KRWgl|0}}
|  NL: '''kr'''uis'''w'''issel
|-
|  Čvorište
|  KRZ
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|KRZ|0}}
|  DE: '''Kr'''eu'''z'''ung
|-
|Mask||MASK&lt;ref group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;Ikona posebne svrhe.&lt;/ref&gt;||style=&quot;text-align:center;background-color:silver;&quot;|&lt;span style=&quot;white-space: nowrap&quot;&gt;&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;{{bsq|MASK|0}}&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;||DE: '''M'''aske/'''M'''askieren, EN: '''M'''ask
|-
|  Broj
|  num{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|num0r|0}}
|  DE: '''Num'''mer, EN: '''Num'''ber
|-
|  Platforma (druge namjene)
|  PLT
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|XPLT|0}}
|  EN: '''Pl'''a'''t'''form
|-
|  Petlja/sporedni kolosjek
|  PSL
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|PSL|0}}
|  EN: '''P'''a'''s'''sing '''l'''oop
|-
|  Pomak stupca
|  SHI{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|SHI1l|0}}
|  EN: '''shi'''ft
|-
|  Pojedinačni/paralelni prijelaz
|  SPL{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|SPLa|0}}
|  DE: '''Sp'''a'''l'''ten, EN: '''spl'''it
|-
|  Pruga
|  STR
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|STR|0}}
|  DE: '''Str'''ecke, EN: '''str'''etch / '''str'''aight
|-
|  T spoj
|  TEE{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|TEEl|0}}
|  EN: '''tee'''
|-
|  Tunel
|  TUNNEL{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|TUNNEL1|0}}
|  DE: '''Tunnel''', EN: '''tunnel'''
|-
|  Promjena pruge
|  ÜST&lt;ref name=&quot;Ü&quot; group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|ÜST|0}}
|  DE: '''Ü'''berleit'''st'''elle
|-
|  Nadvožnjak
|  ÜWB&lt;ref name=&quot;Ü&quot; group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|vÜWBl|0}}
|  DE: '''Ü'''ber'''w'''erfungs'''b'''auwerk
|-
|  Rijeka
|  WASSER
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|WASSER|0}}
|  DE: '''Wasser'''
|-
|  Promjena tipa
|  WECHSEL
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|WECHSEL|0}}
|  DE: '''Wechsel'''
|-
|  Okretna petlja
|  WSL{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|WSLe|0}}
|  DE: '''W'''ende'''s'''ch'''l'''eife
|-
!colspan=4|Modifikatori korijena
|-
|  Spoj + značajka
|  A&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;&lt;var&gt;ICON&lt;/var&gt;&lt;/span&gt;{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|AENDEl+l|0}}
|  DE: '''A'''bzweigstelle
|-
|  Odjeljak
|  C&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;BHF&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|CBHF|0}}
|  EN: '''C'''ut
|-
|  Nasip
|  D&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;STR&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|DSTR|0}}
|  DE: '''D'''amm
|-
|  Ispunjeno
|  F&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;ABZl+l cerulean&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|FABZl+l cerulean|0}}
|  DE: ge'''f'''üllt
|-
|  Krajnja stanica&lt;ref group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;Može se primijeniti i na elemente koji nisu stanice.&lt;/ref&gt;
|  K&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;BHF&lt;/span&gt;{{efn|name=&quot;*&quot;}}
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|KBHFa|0}}
|  DE: '''K'''opf'''b'''ahn'''h'''o'''f'''
|-
|  Prekid
|  L&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;STR&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|LSTR|0}}
|  DE: '''L'''ücke 
|-
|  Prekid
|  LL&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;STR&lt;/span&gt;{{efn|name=&quot;*&quot;}}&lt;ref group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;Poseban slučaj za ikone koje se spajaju rubovima.&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|LLSTR2+4|0}}
|  DE: '''L'''ücke
|-
|Maska||M&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;''ICON''&lt;/span&gt;||style=&quot;text-align:center;background-color:silver;&quot;|&lt;span style=&quot;white-space: nowrap&quot;&gt;&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;{{bsq|MSTR3+1|0}}&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;||DE: '''M'''aske/'''M'''askieren, EN: '''M'''ask
|-
|Usko||n&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;''ICON''&lt;/span&gt;||style=&quot;text-align:center;&quot;|{{bsq|nSTR|0}}||DE: e'''n'''g, EN: '''n'''arrow
|-
|  Prigradska postaja
|  S&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;BHF&lt;/span&gt;&lt;ref name=&quot;H&quot; group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;Može se primijeniti i na HST. &lt;code style=&quot;color:blue&quot;&gt;'''S+'''&lt;/code&gt; (S+BHF, S+HST) znači da i S-Bahn i ne-S-Bahn vlakovi ondje staju.&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|SBHF|0}}
|  DE: '''S'''-'''B'''ahn'''h'''o'''f''' EN: '''S'''uburban
|-
|  Cestovni prijelaz
|  S&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;BRÜCKE&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|SBRÜCKE|0}}
|  DE: '''S'''traße
|-
|Promjena modusa||SW&lt;small&gt;BHF&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;H&quot; group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;&lt;/ref&gt;||style=&quot;text-align:center;&quot;|{{bsq|mSWBHF|0}}||DE: '''S'''ystem'''w'''echsel'''b'''ahn'''h'''o'''f'''
|-
|  Postaja na više nivoa&lt;ref name=&quot;A&quot; group=&quot;lower-alpha&quot;&gt;Može se primijeniti i na ACC, HST, HSTACC, INT, INTACC, SBHF, SHST, S+BHF, S+HST, DST, BST i ZOLL.&lt;/ref&gt;
|  T&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;BHF&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|TBHFo|0}}
|  DE: '''T'''urm'''b'''ahn'''h'''o'''f'''
|-
|Voda + značajka||W&lt;small&gt;TUNNEL&lt;/small&gt;||style=&quot;text-align:center;&quot;|{{bsq|WTUNNEL1|0}}||DE: '''W'''asser + '''Tunnel''', EN: '''W'''ater + '''tunnel'''
|-
|  Međuplatformsko raskrižje
|  X&lt;span style=&quot;font-size:80%&quot;&gt;BHF-L&lt;/span&gt;
| style=&quot;text-align:center;white-space:nowrap;&quot; | {{bsq|XBHF-L|0}}
|  proizvoljno odabrano
|}

Postoji nekoliko &quot;pseudo&quot;-korijena koji ne slijede pravilo VERZALA, poput &lt;code style=&quot;color:blue&quot;&gt;'''num'''&lt;/code&gt; (npr. &lt;span style=&quot;white-space: nowrap&quot;&gt;&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;{{bsq|num1r}}&amp;nbsp;(&lt;code style=&quot;color:blue; font-weight:bold;&quot;&gt;num1r&lt;/code&gt;)&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;) i &lt;code style=&quot;color:blue&quot;&gt;'''Lock'''&lt;/code&gt;.

=== Sufiksi ===
Sufiksi ove kategorije prikazuju usmjerenost, položaj ili strukturnu varijaciju. Smjerovi su orjentirani prema klasičnoj ruti '''od vrha prema dnu'''.
{|
|-
|| Četiri česta sufiksa su lijevo, desno, naprijed i natrag:
* '''l''' [''links'', njem. &quot;lijevo&quot;],
* '''r''' [''rechts'', njem. &quot;desno&quot;],
* &lt;span style=&quot;color:#888&quot;&gt;'''f''' [''Fahrtrichtung'', njem. &quot;smjer putovanja&quot;] (naprijed) and&lt;/span&gt;
* &lt;span style=&quot;color:#888&quot;&gt;'''g''' [''Gegenrichtung'', njem. &quot;suprotni smjer&quot; (putovanja)].&lt;/span&gt;&lt;br/&gt;&amp;nbsp;
|| Redoslijed simbola '''l''', '''r''', '''x''' i '''+''' trebao bi biti:
# prema &amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;code&gt;'''l'''&lt;/code&gt; (lijevo) / &lt;code&gt;'''r'''&lt;/code&gt; (desno) (u upotrebi);
# &lt;code&gt;'''xl'''&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;'''xr'''&lt;/code&gt;lijevo ili desno (van upotrebe);{{efn|name=x_in_suffix|ne koristi se ako su prisutni &lt;code&gt;e&lt;/code&gt;/&lt;code&gt;x&lt;/code&gt;/&lt;code&gt;ex&lt;/code&gt; ''prefiksi'' dovoljni za naslovljavanje seta varijanti}}
# &lt;code&gt;'''+'''&lt;/code&gt; ako je prisutno bar jedno od:
# prema &amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;code&gt;'''l'''&lt;/code&gt; (lijevo) / &lt;code&gt;'''r'''&lt;/code&gt; (desno) (u upotrebi);
# &lt;code&gt;'''xl'''&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;'''xr'''&lt;/code&gt;lijevo ili desno (van upotrebe);{{efn|name=x_in_suffix}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!  ||Suffix||width=45px|e.g.||Etimologija
|-
| Objektivno gore desno || 1{{efn|name=c|Dodatni modifikatori:&lt;br /&gt;'''+'''&lt;var&gt;n&lt;/var&gt; {{bsq|STR+1|0}} – dolazi iz kuta&lt;br /&gt;'''c'''&lt;var&gt;n&lt;/var&gt; {{bsq|STRc1|0}} (EN: '''c'''orner) – dopuna za grananje od 45° i posebne situacije&lt;br /&gt;'''t'''&lt;var&gt;n&lt;/var&gt; {{bsq|ÜWt1|0}} (EN: '''t'''unnel) – portal tunela; dopuna za grananje od 45°}} || {{bsq|kABZc1|0}}{{bsq|STRr+1h|0}} ||
|-
| Objektivno dolje desno || 2{{efn|name=c}} || {{bsq|STR2|0}}{{bsq|lBHFc2|0}} ||
|-
| Objektivno dolje lijevo || 3{{efn|name=c}} || {{bsq|ÜWt3|0}}{{bsq|ÜWu3|0}} ||
|-
| Objektivno gore lijevo left || 4{{efn|name=c}} || {{bsq|POINTER4|0}}{{bsq|POINTER+4|0}} ||
|-
| Početak || a || {{bsq|KBHFa|0}}{{bsq|ENDEa|0}} || DE: '''A'''nfang
|-
| Kraj || e || {{bsq|KBHFe|0}}{{bsq|ENDEe|0}} || DE: '''E'''nde, EN: '''e'''nd
|-
| Naprijed || f || {{bsq|STRf|0}}{{bsq|CONTf|0}} || DE: '''F'''ahrtrichtung, EN: '''f'''orward
&lt;!-- +F, -f, -F, ~f, ~F, @f, @F, (f), (F) --&gt;
|-
| Natrag || g || {{bsq|STRg|0}}{{bsq|CONTg|0}} || DE: '''G'''egenrichtung, EN: a'''g'''ainst ([[#gq_pair|non-exclusive etymologies]])
&lt;!-- +G, -g, -G, ~g, ~G, @g, @G, (g), (G) --&gt;
|-
| Povišeno {{anchor|suffix_elevated}} || h || {{bsq|KRZh|0}}{{bsq|STR+1uh|0}} || DE: '''H'''ochbahn, EN: '''h'''igh level. Tiče se dodatne pruge/elementa.
|-
| Prepolovljeno &lt;small&gt;(kutovi su ravni)&lt;/small&gt; || h || {{bsq|STR3h+1|0}}{{bsq|STR3h+1h|0}} || DE: '''h'''alb, EN: '''h'''alf. Koristi se samo nakon broja kuta
|-
| Ide prema lijevo || l || {{bsq|SPLl+4|0}}{{bsq|STRl|0}} || DE: '''l'''inks, EN: '''l'''eft
|-
| Dolazi slijeva || +l || {{bsq|BS2+l|0}}{{bsq|STR2+l|0}} ||
|-
| Prekid || L || {{bsq|KRZLu|0}}{{bsq|ABZg+Ll|0}} || DE: '''L'''ücken
|-
| Lijevi dio || -L || {{bsq|INT-L|0}}{{bsq|VIADUKT-L|0}} || DE: '''L'''inke, EN: '''l'''eft
&lt;!-- +L, -l, ~l, ~L, @l, @L, (l), (L) --&gt;
|-
| Sredina || m || {{bsq|CPICm|0}}{{bsq|PSLm|0}} || DE: '''m'''ittlere, EN: '''m'''iddle
|-
| Srednji dio || -M || {{bsq|DST-M|0}}{{bsq|BHF-Mq|0}} || DE: '''M'''itte, EN: '''m'''iddle
|-
| Uska linija || n || {{bsq|ABZgnr|0}}{{bsq|eTEEna|0}} || DE: e'''n'''g, EN: '''n'''arrow
|-
| Iznad || o || {{bsq|KRZo|0}}{{bsq|THSTo|0}} || DE: '''o'''ben, EN: '''o'''ver
|-
| Preko || q || {{bsq|BHFq|0}}{{bsq|DSTq|0}}&lt;br /&gt;{{bsq|LSTRq|0}}{{bsq|BRÜCKEq|0}} || DE: '''q'''uer, EN: '''q'''uarter turn.{{efn|Rotirano 90° suprotno od kazaljke sata.}} 
|-
| Ide prema desno || r || {{bsq|v-STRr|0}}{{bsq|BS2r|0}} || DE: '''r'''echts, EN: '''r'''ight
|-
| Dolazi zdesna || +r || {{bsq|BS2+r|0}}{{bsq|STR2+r|0}} ||
|-
| Desni dio || -R || {{bsq|HST-R|0}}{{bsq|BHF-xR|0}} || DE: '''R'''echte, EN: '''r'''ight
&lt;!-- +R, -r, ~r, ~R, @r, @R, (r), (R) --&gt;
|-
| Tunel {{anchor|suffix_tunnel}} || t || {{bsq|KRZt|0}}{{bsq|ABZg+t1e|0}} || DE: '''T'''unnel, EN: '''t'''unnel. Tiče se dodatne pruge/elementa.
|-
| Ispod || u || {{bsq|KRZu|0}}{{bsq|STR2u|0}} || DE: '''u'''nter, EN: '''u'''nder
|-
| Paralelne pruge || v || {{bsq|BRIDGEvq|0}}{{bsq|v-BRIDGEv|0}} || Slično prefiksu &quot;v&quot;.
|-
| Van upotrebe || x || {{bsq|KBHFxa|0}}{{bsq|KDSTxeq|0}}&lt;br /&gt;{{bsq|KHSTxaq|0}}{{bsq|ENDExe|0}} || EN: e'''x'''pired. Obično označava da je neki od elemenata van upotrebe.{{efn|Osim krajnjih postaja, koristi se ispred drugih sufiksa {{bsq|ABZgl+xl}} ili bez dodatnog sufiksa {{bsq|THSTx}} kako bi označilo pojedini element van upotrebe.}}
|}

Drugi se kodovi mogu dobiti spajanjem postojećih. Dodatne ikone mogu se stvoriti preklapanjem s postojećima.

==== Modifikatori sufiksa ====

* '''Primarni objekt''', je često sama tračnica.
* '''Sekundarni objekt''' je obično objekt na pruzi, poput postaje. Linija koja križa {{bsq|KRZo}} smatra se sekundarnim objektom.
* '''Dopunski objekt''' je objekt koji nije na pruzi (ili cesti) i ne mijenja boju putem prefiksa {{bsn|ex}}, poput formacije: {{bsq|lBRÜCKE|0}}.

{|class=wikitable
!colspan=2| Sufiks: &lt;div style=&quot;text-align:left; position:relative;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;position:absolute; top:5em; right:0; bottom:; left:-1.5em;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: inline-block; -moz-transform: rotate(270deg); -ms-transform: rotate(270deg); -o-transform: rotate(270deg); -webkit-transform: rotate(270deg); transform: rotate(270deg);&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size:larger&quot;&gt;Spojnik&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; !!colspan=2| &lt;span style=&quot;font-weight:normal&quot;&gt;(nema)&lt;/span&gt;
|-
!rowspan=6 style=&quot;width:10px&quot;| &lt;span style=&quot;padding-left: 1.5em;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; !! &lt;span style=&quot;font-weight:normal&quot;&gt;(nema)&lt;/span&gt;
|colspan=2| {{center|''obične ikone''}}
|-
! +
|colspan=2| {{center|''nije korišteno''}}
|-
! ~
| pola širine pruge || {{bsq|uSTR}} → {{bsq|udv-STR|alt=uSTR~}}
|-
! @
|colspan=2| {{center|''nije korišteno''}}
|-
! -
| jedna paralelna pruga || {{bsq|vSTR}} → {{bsq|vSTR-}}
|-
! ( )
|colspan=2| {{center|''nije korišteno''}}
|-
!colspan=2| Sufiks: &lt;div style=&quot;text-align:left; position:relative;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;position:absolute; top:10em; right:0; bottom:; left:-1.5em;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: inline-block; -moz-transform: rotate(270deg); -ms-transform: rotate(270deg); -o-transform: rotate(270deg); -webkit-transform: rotate(270deg); transform: rotate(270deg);&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size:larger&quot;&gt;Spojnik&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; !!colspan=2| L R F G M
|-
!rowspan=7 style=&quot;width:10px&quot;| &lt;span style=&quot;padding-left: 1.5em;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; !! &lt;span style=&quot;font-weight:normal&quot;&gt;(nema)&lt;/span&gt;
|colspan=2| {{center|''za modifikatore korijena &lt;small&gt;(L, F, M)&lt;/small&gt;''}}
|-
! .
| pomiče ikonu za 1/4 u zadanom smjeru || {{plainlist|
* {{bsq|uSTR+r}} → {{bsq|uSTR+r.G}}
* {{bsq|uSTRr}} → {{bsq|uSTRr.G}}
}}
|-
! +
| pomiče ikonu u zadanom smjeru&lt;br/&gt;tako da je dopunski objekt&lt;br/&gt;na rubu ikone || {{plainlist|
* {{bsq|CSTR}} → {{bsq|lcCSTR+R}}
* {{bsq|hSTR}} → {{bsq|lhSTR+R}}
}}
|-
! ~
| pomiče objekte iz centra&lt;br/&gt;na rub || {{bsq|lBHF}} → {{bsq|lBHF~F}}
|-
! @
| pomiče sekundarni objekt iz centra u smjeru&lt;br/&gt;obzirom na prugu ili primarni objekt || {{plainlist|
* {{bsq|CONTf}} → {{bsq|CONTf@F}}
* {{bsq|lvINT-}} → {{bsq|lvINT@F-}}
}}
|-
! -
| spaja sekundarni objekt u zadanom smjeru || {{bsq|BHF}} → {{bsq|BHF-L}}
|-
! ( )
| Prikazan samo dio sekundarnog objekta || {{plainlist|
* {{bsq|HST}} → {{bsq|HST(L)}}
* {{bsq|KRZo}} → {{bsq|KRZo(Ll)}}
}}
|-
!colspan=2| Sufiks: &lt;div style=&quot;text-align:left; position:relative;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;position:absolute; top:10em; right:0; bottom:; left:-1.5em;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: inline-block; -moz-transform: rotate(270deg); -ms-transform: rotate(270deg); -o-transform: rotate(270deg); -webkit-transform: rotate(270deg); transform: rotate(270deg);&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size:larger&quot;&gt;Spojnik&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; !!colspan=2| l r f g m
|-
!rowspan=7 style=&quot;width:10px&quot;| &lt;span style=&quot;padding-left: 1.5em;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; !!rowspan=2| &lt;span style=&quot;font-weight:normal&quot;&gt;(nema)&lt;/span&gt;
| '''l'''/'''r''': ide prema smjeru || {{bsq|STR}} → {{bsq|STRl}}
|-
| '''f'''/'''g''': naprijed/natrag || {{bsq|STR}} → {{bsq|STRf}}
|-
! +
| dolazi iz smjera || {{bsq|STR}} → {{bsq|STR+l}}
|-
! ~
| pola primarnog objekta || {{plainlist|
* {{bsq|vSTR2}} → {{bsq|vSTR2~l}}
* {{bsq|utvSTRa@g}} → {{bsq|utvSTRa@g~g}}
}}
|-
! @
| pomiče dopunski objekt u zadanom smjeru&lt;br/&gt;obzirom na prugu ili primarni objekt || {{plainlist|
* {{bsq|tSTR2a}} → {{bsq|tSTR2a@f}}
* {{bsq|tBHFa}} → {{bsq|tBHFa@f}}
}}
|-
! -
| povezuje dopunski objekt u zadanom smjeru || {{bsq|tSTRa}} → {{bsq|tSTRa-l}}
|-
! ( )
| prikazan samo dio dopusnkog objekta || {{plainlist|
* {{bsq|lhSTR}} → {{bsq|lhSTR(l)}}
* {{bsq|lhKRZWa}} → {{bsq|lhKRZWa(Ll)}}
}}
|}

== Boje ==
* '''pune''' boje označavaju postrojenje u upotrebi
* '''blijede''' boje označavaju zatvorenu liniju / rutu / postrojenje ''ili'' pod izgradnjom / u planu
* '''crveno''' označava tešku željeznicu ili teretnu liniju
* '''plavo''' označava laku željeznicu, metro ili tramvajsku liniju

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| || '''Postojeće linije'''&lt;br&gt;u aktivnoj upotrebi || '''Nekorištene linije'''&lt;br&gt;(u planu / izgradnji ili zatvorene)
|-
| teška željeznica || {{legend|#be2d2c|{{mono|#be2d2c}} [[File:BSicon BHF.svg|15px]]}} || {{legend|#d77f7e|{{mono|#d77f7e}} [[File:BSicon exBHF.svg|15px]]}}
|-
| metro/laka željeznica i kanali || {{legend|#003399|{{mono|#003399}} [[File:BSicon uBHF.svg|15px]]}} || {{legend|#6281c0|{{mono|#6281c0}} [[File:BSicon uexBHF.svg|15px]]}}
|-
| Berlin S-Bahn || {{legend|#006e34|{{mono|#006e34}} [[File:BSicon lSBHF.svg|15px]]}} || {{legend|#5abf89|{{mono|#5abf89}} [[File:BSicon exlSBHF.svg|15px]]}}
|-
| pristupačnost  || {{legend|#034ea2|{{mono|#034ea2}} [[File:BSicon lACC.svg|15px]]}} || {{legend|#6592c5|{{mono|#6592c5}} [[File:BSicon exlACC.svg|15px]]}}
|-
| druge značajke || {{legend|#000000|{{mono|#000000}} [[File:BSicon BAHN.svg|15px]]}} || {{legend|#aaaaaa|{{mono|#aaaaaa}} [[File:BSicon exBAHN.svg|15px]]}}
|-
| platforme || {{legend|#888888|{{mono|#888888}} [[File:BSicon BS.svg|15px]]}} || {{legend|#cccccc|{{mono|#cccccc}} [[File:BSicon exBS.svg|15px]]}}
|-
|colspan=3| &amp;nbsp;
|-
|rowspan=2 width=200| ostale trase &lt;small&gt;i posebne okolnosti&lt;br /&gt;(npr. zone bez naplate)&lt;/small&gt; || pješačke staze&lt;br/&gt;&lt;small&gt;([[commons:Category:BSicon/railway/set f|set f]])&lt;/small&gt; || bezvodni kanali&lt;br/&gt;&lt;small&gt;([[:commons:Category:BSicon/railway/set g|set g]])&lt;/small&gt;
|-
| {{legend|#008000|{{mono|#008000}} [[File:BSicon fBHF.svg|15px]]}} || {{legend|#2ca05a|{{mono|#2ca05a }} [[File:BSicon gBHF.svg|15px]]}}
|-
| formacije i strukture ||colspan=2| {{legend|#80a080|{{mono|#80a080}} [[File:BSicon lDSTR.svg|15px]] [[File:BSicon lMKRZu.svg|15px]] [[File:BSicon PORTALg.svg|15px]] [[File:BSicon lhSTRa.svg|15px]]}}
|-
|rowspan=2| raskršća i depoi ([[File:BSicon DST.svg|15px]]) || rub || ispuna
|-
| {{legend|#000000|{{mono|#000000}} [[File:BSicon lINT.svg|15px]]}} || {{legend|#ffffff|{{mono|#ffffff}} [[File:BSicon lDST.svg|15px]]}}
|-
|rowspan=2| križna raskršća platformi || rub || ispuna
|-
| {{legend|#000000|{{mono|#000000}} [[File:BSicon XPLTq.svg|15px]]}} || {{legend|#b3b3b3|{{mono|#b3b3b3}}}}
|-
|rowspan=2| ostale boje || pozadina || vodene trase
|-
| {{legend|#f9f9f9|{{mono|#f9f9f9}}}} || {{legend|#007cc3|{{mono|#007cc3}} [[File:BSicon WASSER.svg|15px]]}}
|}

=== Ostalo ===
Postoji [[:commons:Category:BSicon/railway/other colors|30]]{{efn|Od siječnja 2019. ruby i teal setovi prošireni su sa exruby and exteal paletama.}} setova boja uz četiri standardna seta:
{|
|-valign=top
|width=25%|
* {{bsq|eHST maroon}}
* {{bsq|eHST red}}
* {{bsq|eHST orange}}
* {{bsq|eHST carrot}}
* {{bsq|eHST saffron}}
* {{bsq|eHST yellow}}
* {{bsq|eHST golden}}
* {{bsq|eHST olive}}
|width=25%|
* {{bsq|eHST lime}}
* {{bsq|eHST green}}
* {{bsq|eHST jade}}
* {{bsq|eHST teal}}
* {{bsq|eHST cyan}}
* {{bsq|eHST deepsky}}
* {{bsq|eHST azure}}
* {{bsq|eHST sky}}
|width=25%|
* {{bsq|eHST cerulean}}
* {{bsq|eHST blue}}
* {{bsq|eHST denim}}
* {{bsq|eHST lavender}}
* {{bsq|eHST purple}}
* {{bsq|eHST violet}}
* {{bsq|eHST fuchsia}}
* {{bsq|eHST ruby}}
|
* {{bsq|eHST pink}}
* {{bsq|eHST ochre}}
* {{bsq|eHST brown}}
* {{bsq|eHST steel}}
* {{bsq|eHST grey}}
* {{bsq|eHST black}}
|}

== Primjer dijagrama ==
Slijedi malo podulji primjer trase [[Dodatak:Tramvajska_linija_br._5_u_Zagrebu|tramvaja broj 5]] u [[Zagreb]]u:

{| {{Željeznička pruga zaglavlje}}
{{BS-zaglavlje|Linija br. 5||#9A94C8}}
{{BS-tablica}}
{{BS|uWSL+r||PX=25px}}
{{BS3|BUS|uBHF|||Prečko|PX=25px}}
{{BS3|BUS|uHST|||Slavenskog|PX=25px}}
{{BS|uHST||Marijane Radev|PX=25px}}
{{BS3|BUS|uHST|||Petrovaradinska|PX=25px}}
{{BS|ueWSLg+r||okretište Jarun|PX=25px}}
{{BS|uHST||Jarun|PX=25px}}
{{BS3|BUS|uHST|||Staglišće|PX=25px}}
{{BS|uHST||Srednjaci|PX=25px}}
{{BS|uHST||Horvati|PX=25px}}
{{BS3|BUS|uHST|||Knežija|PX=25px}}
{{BS3|BUS|uBHF(R)f|||Studentski dom &quot;S. Radić&quot;|PX=25px}}
{{BS3|uCONTgq|uABZgxr+r|||Jadranski most (linije [[Dodatak:Tramvajska linija br. 7 u Zagrebu|7]] i [[Dodatak:Tramvajska linija br. 14 u Zagrebu|14]])|PX=25px}}
{{BS|uBHF(L)g||Studentski dom &quot;S. Radić&quot;|PX=25px}}
{{BS3|uCONTgq|uABZgr+r|||Savski most (linije [[Dodatak:Tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|4]] i [[Dodatak:Tramvajska linija br. 7 u Zagrebu|7]])|PX=25px}}
{{BS3|CONTgq|umKRZu|STR+r|||PX=25px}}
{{BS3|BUS|uHST|STR||Veslačka|PX=25px}}
{{BS3||uHST|STR||Prisavlje|PX=25px}}
{{BS3|BUS|uHST|BRÜCKE1||Vjesnik|PX=25px}}
{{BS3||uHST|STR||Učiteljski fakultet|PX=25px}}
{{BS5|||uBHF(L)g|STRl|CONTfq||Zagrepčanka|PX=25px}}
{{BS3| |uABZgl+l|uCONTfq||Savska cesta (linije [[Dodatak:Tramvajska linija br. 3 u Zagrebu|3]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|4]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 13 u Zagrebu|13]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 14 u Zagrebu|14]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 17 u Zagrebu|17]])|PX=25px}}
{{BS|uBHF(R)f||Zagrepčanka|PX=25px}}
{{BS|uBHF(R)f||Vrbik|PX=25px}}
{{BS|uHST||Sveučilišna aleja|PX=25px}}
{{BS|uHST||Miramarska|PX=25px}}
{{BS3|BUS|uBHF| ||Lisinski|PX=25px}}
{{BS|uHST||Kruge|PX=25px}}
{{BS|uHST||Strojarska|PX=25px}}
{{BS|uBHF(L)g||Držićeva|PX=25px}}
{{BS3|uCONTgq|uKRZlr+r|uSTR+r||Držićeva ul. (linije [[Dodatak:Tramvajska linija br. 6 u Zagrebu|6]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 7 u Zagrebu|7]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 8 u Zagrebu|8]])|PX=25px}}
{{BS3|uCONTgq|uSTRr|uSTR||Vukovarska ul. (linije [[Dodatak:Tramvajska linija br. 2 u Zagrebu|2]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 3 u Zagrebu|3]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 13 u Zagrebu|13]])|PX=25px}}
{{BS3| |uSTRc2|uSTR3|| |PX=25px}}
{{BS3| |uSTR+1|uSTRc4|| |PX=25px}}
{{BS|uBHF(R)f||Držićeva|PX=25px}}
{{BS3||uBHF|BUS||Autobusni kolodvor|PX=25px}}
{{BS3|CONTgq|umKRZu|CONTfq||PX=25px}}
{{BS3| |uABZgl+l|uCONTfq||Branimirova ul. (linije [[Dodatak:Tramvajska linija br. 2 u Zagrebu|2]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 6 u Zagrebu|6]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 8 u Zagrebu|8]])|PX=25px}}
{{BS|uHST||Trg kralja Petra Krešimira IV|PX=25px}}
{{BS|uBHF(L)g||Šubićeva|PX=25px}}
{{BS3|uCONTgq|uKRZ+l|uCONTfq||Zvonimirova ul. (linije [[Dodatak:Tramvajska linija br. 1 u Zagrebu|1]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 9 u Zagrebu|9]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 13 u Zagrebu|13]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 17 u Zagrebu|17]])|PX=25px}}
{{BS|uBHF(R)f||Šubićeva|PX=25px}}
{{BS3| |uHST|uCONTg||Tržnica Kvatrić|PX=25px}}
{{BS3|uSTR+l|uABZqlr|uABZgxr+r||Vlaška ul. (linije [[Dodatak:Tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|4]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 11 u Zagrebu|11]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 12 u Zagrebu|12]])|PX=25px}}
{{BS3|uSTRf| |uSTRg|| okretište Kvaternikov trg (linija [[Dodatak:Tramvajska linija br. 13 u Zagrebu|13]])|PX=25px}}
{{BS3|uSTRl|uABZq+lr|uSTRr|| |PX=25px}}
{{BS3|BUS|uBHF(L)g| ||Kvaternikov trg|PX=25px}}
{{BS|uHST||Mašićeva|PX=25px}}
{{BS|uHST||Jordanovac|PX=25px}}
{{BS3|BUS|uBHF| ||Bukovačka|PX=25px}}
{{BS|ueWSLgl||okretište Maksimir|PX=25px}}
{{BS|uHST||Hondlova|PX=25px}}
{{BS|uHST||Ravnice|PX=25px}}
{{BS|upHST||Mandlova|''Služi kao zadnja stanica prije Spremišta Dubrava''|PX=25px}}
{{BS3|uKDSTaq|uABZgr+r|||Spremište Dubrava|PX=25px}}
{{BS3|uSTR+l|uABZglr|uSTR+r|||PX=25px}}
{{BS5||uSTRf|uXINT-L|O3=uBHF|uXINT-R|O4=uBHF|BUS||Dubrava|PX=25px}}
{{BS3|uSTRl|uKRZ|uSTRr|||PX=25px}}
{{BS|uCONTf||Av. Dubrava (linije [[Dodatak:Tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|4]], [[Dodatak:Tramvajska linija br. 7 u Zagrebu|7]] i [[Dodatak:Tramvajska linija br. 11 u Zagrebu|11]])|PX=25px}}
|}
|}

{{clear}}

== Napomene ==
{{notelist-la}}

[[Kategorija:Administracija wikipedije]]</text>
      <sha1>3l55ksv397x6znqxse43232qjf8eb4o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velja Međa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>583387</id>
    <revision>
      <id>6432152</id>
      <parentid>5843206</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T15:37:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>izvorno je bila od Gabele do Zelenike</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2535" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Velja Međa
|slika = 
|slika_širina = 
|slika_opis = 
|entitet = fbih
|regija = 
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Ravno]]
|nadvisina = 
|lat =  42.9215857
|long = 17.9308492
|position = right
|brojstan2013 = 203
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Velja Međa''' je naseljeno mjesto u općini [[Ravno]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 17. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==

Nalazi se desetak kilometara entitetske granice s Republikom Srpskom i petnaestak kilometara od državne granice s Republikom Hrvatskom. Sjeverno teče rijeka [[Trebišnjica]]. 

== Povijest ==

Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra [[Dominik Andrijašević]]. Prigodom posjeta [[donja Hercegovina|Donjoj Hercegovini]], zabilježio je župe u [[Popovo polje|Popovu polju]] i među njima župu Velja Međa i [[Hrasno (Neum, BiH)|Hrasno]] u kojoj su crkva, 90 katoličkih i dosta pravoslavnih obitelji.&lt;ref&gt;[http://www.infobiro.ba/article/843396 Digitalni arhiv Infobiro.ba] Krunoslav Draganović: ''Donja Hercegovina prije 300 godina '', Kalendar Napredak 1. siječnja 1935. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Austro-Ugarska je pri gradnji uskotračne [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika|željezničke pruge Gabela - Zelenika]] izgradila željezničku postaju u Veljoj Međi. Pruga je u Velju Među dolazila iz Turkovića, a vodila u Ravno.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1517942971771528&amp;id=1517061215193037The Bridges of Herzegovina County, Facebook] Fotografije tragova uskotračne pruge, 25. kolovoza 2014. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hrvatski neretvanski zbornik br. 1, Zagreb, 2009., ISSN 1847-1579&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;:

ukupno: 77

* Hrvati - 77

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;:

ukupno: 203

* Hrvati - 203

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Ravno}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Ravno]]</text>
      <sha1>hes24j2zszn180t3yuofwx7ppfr7gih</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Papratnice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>583436</id>
    <revision>
      <id>6432307</id>
      <parentid>6427072</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:29:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Redovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17850" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Papratnice
| slika        = Polypodium hesperium 6322.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Polypodium hesperium]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      ='''''Polypodiopsida'''''
| classis_autorstvo=&lt;small&gt;Cronquist, Takht. &amp; W. Zimm., 1966&lt;/small&gt;
| ordo         =
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike.

Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]'').

Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). 

Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka.
== Redovi ==
Papratnice se dijele na sedam redova&lt;ref&gt;[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;:
{{div col|cols=3}}
# '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' &lt;small&gt;A. B. Frank&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cibotiaceae]]'' &lt;small&gt;Korall&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cibotium]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Culcitaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cyatheaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Alsophila]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cyathea]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sphaeropteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' &lt;small&gt;M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Calochlaena]]'' &lt;small&gt;(Maxon) R. A. White &amp; M. D. Turner&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicksonia]]'' &lt;small&gt;L'Hér.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lophosoria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Loxsomataceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsoma]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsomopsis]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
## familia ''[[Metaxyaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Metaxya]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' &lt;small&gt;Bower&lt;/small&gt;
### genus ''[[Plagiogyria]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Thyrsopteris]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Equisetales]]''''' &lt;small&gt;DC. ex Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Equisetaceae]]'' &lt;small&gt;Michx. ex DC.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Equisetum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dipteridaceae]]'' &lt;small&gt;(Diels) Seward &amp; E. Dale&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cheiropleuria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dipteris]]'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' &lt;small&gt;(R. Br.) C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicranopteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Diplopterygium]]'' &lt;small&gt;(Diels) Nakai&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenella]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenia]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Rouxopteris]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sticherus]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Stromatopteris]]'' &lt;small&gt;Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Matoniaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Matonia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Phanerosorus]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank
## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' &lt;small&gt;Mart.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Hymenophyllum]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Abrodictyum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Callistopteris]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cephalomanes]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Crepidomanes]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Didymoglossum]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polyphlebium]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Trichomanes]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Vandenboschia]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Marattiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia [[Marattiaceae]] &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus: Angiopteris &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt;
### genus: Christensenia &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
### genus: Danaea &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
### genus: Eupodium &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus: Marattia &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus: Ptisana &lt;small&gt;Murdock&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## family: Ophioglossaceae Martynov
### subfamilia Botrychioideae C. Presl
#### genus: Botrychium Sw.
#### genus: Botrypus Michx.
#### genus: Japanobotrychum Masam.
#### genus: Sahashia Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
#### genus: Sceptridium Lyon
### subfamilia Helminthostachyoideae C. Presl
#### genus: Helminthostachys Kaulf.
### subfamily: Mankyuoideae J. R. Grant &amp; B. Dauphin
#### genus: Mankyua B. Y. Sun, M. H. Kim &amp; C. H. Kim
### subfamily: Ophioglossoideae C. Presl
#### genus: Cheiroglossa C. Presl
#### genus: Ophioderma (Blume) Endlicher
#### genus: Ophioglossum L.
#### genus: Rhizoglossum C. Presl
# '''ordo ''[[Osmundales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia Osmundaceae Martynov
### genus: Claytosmunda (Y. Yatabe, N. Murak. &amp; K. Iwats.) Metzgar &amp; Rouhan
### genus: Leptopteris C. Presl
### genus: Osmunasium Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
### genus: Osmunda L.
### genus: Osmundastrum C. Presl
### genus: Osmuntonia Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
### genus: Plenasium C. Presl
### genus: Todea Willd.
# '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia Aspleniaceae Newman
### genus: Asplenium L.
### genus: Hymenasplenium Hayata
## familia Athyriaceae Alston
### genus: Anisocampium C. Presl
### genus: Athyrium Roth
### genus: Cornopteris Nakai
### genus: Deparia Hook. &amp; Grev.
### genus: Diplazium Sw.
### genus: Ephemeropteris R. C. Moran &amp; Sundue
### genus: Pseudathyrium Newman
### genus: Schnellerathyrium Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
## familia Blechnaceae Newman
### subfamilia Blechnoideae Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino
#### genus: Austroblechnum Gasper &amp; V. A. O. Dittrich
#### genus: Blechnidium T. Moore
#### genus: Blechnopsis C. Presl
#### genus: Blechnum L.
#### genus: Brainea J. Sm.
#### genus: Cleistoblechnum Gasper &amp; Salino
#### genus: Cranfillia Gasper &amp; V. A. O. Dittrich
#### genus: Diploblechnum Hayata
#### genus: Doodia R. Br.
#### genus: Icarus Gasper &amp; Salino
#### genus: Lomaria Willd.
#### genus: Lomaridium C. Presl
#### genus: Lomariocycas J. Sm.
#### genus: Neoblechnum Gasper &amp; V. A. O. Dittrich
#### genus: Oceaniopteris Gasper &amp; Salino
#### genus: Parablechnum C. Presl
#### genus: Sadleria Kaulf.
#### genus: Spicantopsis Nakai
#### genus: Struthiopteris Scop
### subfamilia Stenochlaenoideae (Ching) J. P. Roux
#### genus: Salpichlaena Hook.
#### genus: Stenochlaena J. Sm.
#### genus: Telmatoblechnum Perrie, D. J. Ohlsen &amp; Brownsey
### subfamily: Woodwardioideae Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino
#### genus: Anchistea C. Presl
#### genus: Lorinseria C. Presl
#### genus: Woodwardia J. E. Sm.
## family: Cystodiaceae J. R. Croft
### genus: Cystodium J. Sm.
## family: Cystopteridaceae (Payer) Shmakov
### genus: Acystopteris Nakai
### genus: Cystocarpium Fraser-Jenk.
### genus: Cystopteris Bernh.
### genus: Gymnocarpium Newman
## family: Davalliaceae (Gaudich.) M. R. Schomb.
### genus: Davallia J. E. Sm.
## familia Dennstaedtiaceae Lotsy
### genus: Blotiella R. M. Tryon
### genus: Dennstaedtia T. Moore
### genus: Histiopteris (J. Agardh) J. Sm.
### genus: Hiya H. Shang
### genus: Hypolepis Bernh.
### genus: Leptolepia Mett. ex Kuhn
### genus: Microlepia C. Presl
### genus: Monachosorum Kunze
### genus: Oenotrichia Copel.
### genus: Paesia A. St.-Hil.
### genus: Pteridium Gled. ex Scop.
## familia Desmophlebiaceae Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan
### genus: Desmophlebium Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan
## familia Didymochlaenaceae Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
### genus: Didymochlaena Desv.
familia Diplaziopsidaceae X. C. Zhang &amp; Christenh.
### genus: Diplaziopsis C. Chr.
### genus: Homalosorus Small ex Pic. Serm.
## familia Dryopteridaceae Herter
### subfamilia Dryopteridoideae B. K. Nayar
#### genus: Arachniodes Blume
#### genus: Ctenitis C. Chr. ex C. Chr.
#### genus: Cyrtomium C. Presl
#### genus: Dryopteris Adans.
#### genus: Dryostichum W. H. Wagner
#### genus: Phanerophlebia C. Presl
#### genus: Polystichum Roth
### subfamilia  Elaphoglossoideae (Pic. Serm.) Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Arthrobotrya J. Sm.
#### genus: Bolbitis Schott
#### genus: Elaphoglossum Schott ex J. Sm.
#### genus: Lastreopsis Ching
#### genus: Lomagramma J. Sm.
#### genus: Megalastrum Holttum
#### genus: Mickelia R. C. Moran, Labiak &amp; Sundue
#### genus: Parapolystichum Keyserl.
#### genus: Pleocnemia C. Presl
#### genus: Rumohra Raddi
#### genus: Teratophyllum Mett. ex Kuhn
subfamily: Polybotryoideae H. M. Liu &amp; X. C. Zhang
genus: Cyclobotrya Engels &amp; Canestraro
genus: Cyclodium C. Presl
genus: Maxonia C. Chr.
genus: Olfersia Raddi
genus: Polybotrya Willd.
genus: Polystichopsis (J. Sm.) Holttum
genus: Stigmatopteris C. Chr.
genus: Trichoneuron Ching
subfamily: Not assigned
genus: Atalopteris Maxon
family: Hemidictyaceae Christenh. &amp; H. Schneid.
genus: Hemidictyum C. Presl
family: Hypodematiaceae Ching
genus: Hypodematium Kunze
genus: Leucostegia C. Presl
family: Lindsaeaceae C. Presl
genus: Lindsaea Dryand.
genus: Lindsaeosoria W. H. Wagner
genus: Nesolindsaea Lehtonen &amp; Christenh.
genus: Odontosoria (C. Presl) Fée
genus: Osmolindsaea (K. U. Kramer) Lehtonen &amp; Christenh.
genus: Sphenomeris Maxon
genus: Tapeinidium (C. Presl) C. Chr.
genus: Xyropteris K. U. Kramer
family: Lomariopsidaceae Alston
genus: Cyclopeltis J. Sm.
genus: Dracoglossum Christenh.
genus: Dryopolystichum Copel.
genus: Lomariopsis Fée
family: Lonchitidaceae C. Presl ex M. R. Schomb.
genus: Lonchitis L.
family: Nephrolepidaceae Pic. Serm.
genus: Nephrolepis Schott
family: Oleandraceae (J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.
genus: Oleandra Cav.
family: Onocleaceae Pic. Serm.
genus: Matteuccia Tod.
genus: Onoclea L.
genus: Onocleopsis Ballard
genus: Pentarhizidium Hayata
family: Polypodiaceae J. &amp; C. Presl
subfamily: Drynarioideae Crabbe, Jermy &amp; Mickel
genus: Drynaria (Bory) J. Sm.
genus: Gymnogrammitis Griffith
genus: Pichisermollodes Fraser-Jenk. &amp; Challis
genus: Selliguea Bory
genus: Sellimeris Fraser-Jenk., Sushil K. Singh &amp; J. Fraser-Jenk.
subfamily: Grammitidoideae Parris &amp; Sundue
genus: Acrosorus Copel.
genus: Adenophorus Gaudich
genus: Alansmia M. Kessler, Moguel, Sundue &amp; Labiak
genus: Archigrammitis Parris
genus: Ascogrammitis Sundue
genus: Calymmodon C. Presl
genus: Ceradenia L. E. Bishop
genus: Chrysogrammitis Parris
genus: Cochlidium Kaulf.
genus: Ctenopterella Parris
genus: Dasygrammitis Parris
genus: Enterosora Baker
genus: Galactodenia Sundue &amp; Labiak
genus: Lellingeria A. R. Sm. &amp; R. C. Moran
genus: Leucotrichum Labiak
genus: Lomaphlebia J. Sm.
genus: Luisma Murillo &amp; A. R. Sm.
genus: Melpomene A. R. Sm. &amp; R. C. Moran
genus: Micropolypodium Hayata
genus: Moranopteris R. Y. Hirai &amp; J. Prado
genus: Mycopteris Sundue
genus: Notogrammitis Parris
genus: Oreogrammitis Copel.
genus: Parrisia Shalisko &amp; Sundue
genus: Prosaptia C. Presl
genus: Scleroglossum Alderw.
genus: Stenogrammitis Labiak
genus: Terpsichore A. R. Sm.
genus: Tomophyllum (E. Fourn.) Parris
genus: Xiphopterella Parris
subfamily: Loxogrammoideae H. Schneid.
genus: Dictymia J. Sm.
genus: Loxogramme (Blume) C. Presl
subfamily: Microsoroideae B. K. Nayar
genus: Bosmania Testo
genus: Goniophlebium (Blume) C. Presl
genus: Lecanopteris Reinw.
genus: Lepisorus (J. Sm.) Ching
genus: Leptochilus Kaulf.
genus: Microsorum Link
genus: Podosorus Holttum
genus: Thylacopteris Kunze ex J. Sm.
subfamily: Platycerioideae B. K. Nayar
genus: Hovenkampia Li Bing Zhang &amp; X. M. Zhou
genus: Platycerium Desv.
genus: Pyrrosia Mirb.
subfamily: Polypodioideae Sw.
genus: Adetogramma T. E. Almeida
genus: Campyloneurum C. Presl
genus: Microgramma C. Presl
genus: Niphidium J. Sm.
genus: Pecluma M. G. Price
genus: Phlebodium (R. Br.) J. Sm.
genus: Phlebosia Viane &amp; Pompe
genus: Pleopeltis Humb. &amp; Bonpl. ex Willd.
genus: Pleurosoriopsis Fomin
genus: Polypodium L.
genus: Serpocaulon A. R. Sm.
genus: Synammia C. Presl
family: Pteridaceae E. D. M. Kirchn.
subfamily: Cheilanthoideae Horvath
genus: Adiantopsis Fée
genus: Aleuritopteris Fée
genus: Argyrochosma (J. Sm.) Windham
genus: Aspidotis (Nutt. ex Hook.) Copel.
genus: Astrolepis D. M. Benham &amp; Windham
genus: Baja Windham &amp; L. O. George
genus: Bommeria E. Fourn.
genus: Calciphilopteris Yesilyurt &amp; H. Schneid.
genus: Cheilanthes Sw.
genus: Cheiloplecton Fée
genus: Doryopteris J.Sm.
genus: Gaga Pryer, Fay W. Li &amp; Windham
genus: Hemionitis L.
genus: Lytoneuron (Klotzsch) Yesilyurt
genus: Mickelopteris Fraser-Jenk.
genus: Mildella Trevis.
genus: Myriopteris Fée
genus: Notholaena R. Br.
genus: Oeosporangium Vis.
genus: Ormopteris J. Sm.
genus: Paragymnopteris K. H. Shing
genus: Pellaea Link
genus: Pentagramma Yatsk., Windham &amp; E. Wollenw.
genus: Trachypteris André
subfamily: Cryptogrammoideae S. Linds.
genus: Coniogramme Fée
genus: Cryptogramma R. Br.
genus: Llavea Lag.
subfamily: Parkerioideae Burnett
genus: Acrostichum L.
genus: Ceratopteris Brongn.
subfamily: Pteridoideae C. Chr. ex Crabbe, Jermy &amp; Mickel
genus: Actiniopteris Link
genus: Anogramma Link
genus: Austrogramme E. Fourn.
genus: Cerosora Baker ex Domin
genus: Cosentinia Tod.
genus: Gastoniella Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
genus: Jamesonia Hook. &amp; Grev.
genus: Onychium Kaulf.
genus: Pityrogramma Link
genus: Pteris L.
genus: Pterozonium Fée
genus: Syngramma J. Sm.
genus: Taenitis Willd. ex Spreng.
genus: Tryonia Schuettp., J. Prado &amp; A. T. Cochran
subfamily: Vittarioideae (C. Presl) Crabbe, Jermy &amp; Mickel
genus: Adiantum L.
genus: Ananthacorus Underw. &amp; Maxon
genus: Antrophyopsis (Benedict) Schuettp.
genus: Antrophyum Kaulf.
genus: Haplopteris C. Presl
genus: Hecistopteris J. Sm.
genus: Polytaenium Desv.
genus: Radiovittaria (Benedict) E. H. Crane
genus: Rheopteris Alston
genus: Scoliosorus T. Moore
genus: Vaginularia Fée
genus: Vittaria J. E. Sm.
family: Rhachidosoraceae X. C. Zhang
genus: Rhachidosorus Ching
family: Saccolomataceae Doweld
genus: Orthiopteris Copel.
genus: Saccoloma Kaulf.
family: Tectariaceae Panigrahi
subfamily: Arthropteridoideae ined.
genus: Arthropteris J. Sm.
subfamily: Pteridryoideae ined.
genus: Draconopteris Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
genus: Malaifilix Li Bing Zhang &amp; Schuettp.
genus: Polydictyum C. Presl
genus: Pteridrys C. Chr. &amp; Ching
subfamily: Tectarioideae ined.
genus: Hypoderris R. Br.
genus: Tectaria Cav.
genus: Triplophyllum Holttum
family: Thelypteridaceae Ching ex Pic. Serm.
subfamily: Phegopteridoideae Salino, A. R. Sm. &amp; T. E. Almeida
genus: Macrothelypteris (H. Itô) Ching
genus: Phegopteris (C. Presl) Fée
genus: Pseudophegopteris Ching
subfamily: Thelypteroideae C. F. Reed
genus: Abacopteris Fée
genus: Amauropelta Kunze
genus: Amblovenatum J. P. Roux
genus: Ampelopteris Kunze
genus: Chingia Holttum
genus: Chrinephrium Nakaike
genus: Chrismatopteris Quansah &amp; D. S. Edwards
genus: Christella Lév.
genus: Coryphopteris Holttum
genus: Cyclogramma Tagawa
genus: Cyclosorus Link
genus: Glaphypseudosorus Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
genus: Glaphyropteridopsis Ching
genus: Goniopteris C. Presl
genus: Grypothrix (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
genus: Hoiokula S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
genus: Leptogramma J. Sm.
genus: Menisciopsis (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
genus: Meniscium Schreb.
genus: Menisorus Alston
genus: Mesophlebion Holttum
genus: Mesopteris Ching
genus: Metathelypteris (H. Itô) Ching
genus: Oreopteris Holub
genus: Pakau S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
genus: Pelazoneuron (Holttum) A.R. Sm. &amp; S.E. Fawc.
genus: Plesioneuron (Holttum) Holttum
genus: Pneumatopteris Nakai
genus: Pronephrium C. Presl
genus: Pseudocyclosorus Ching
genus: Reholttumia S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
genus: Sphaerostephanos J. Sm.
genus: Stegnogramma Blume
genus: Steiropteris (C. Chr.) Pic. Serm.
genus: Strophocaulon S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
genus: Thelypteris Schmidel
genus: Trigonospora Holttum
family: Woodsiaceae (A. Gray) Herter
genus: Physematium Kaulf.
genus: Woodsia R. Br.
genus: Woodsimatium Li Bing Zhang, N.T.Lu &amp; X.F.Gao
# '''ordo ''[[Psilotales]]''''' &lt;small&gt;Prantl&lt;/small&gt;
family: Psilotaceae J. W. Griff. &amp; Henfr.
genus: Psilotum Sw.
genus: Tmesipteris Sw.
# '''ordo ''[[Salviniales]]''''' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
family: Marsileaceae Mirb.
genus: Marsilea L.
genus: Pilularia L.
genus: Regnellidium Lindm.
family: Salviniaceae Rchb.
genus: Azolla Lam.
genus: Salvinia Ség.
# '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
family: Anemiaceae Link
genus: Anemia Sw.
family: Lygodiaceae M. Roem.
genus: Lygodium Sw.
family: Schizaeaceae Kaulf.
genus: Actinostachys R. Br. ex Wall.
genus: Schizaea J. E. Sm
{{div col end}}
{{commonscat|Polypodiopsida}}
{{wikispecies|Polypodiopsida}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Papratnice| ]]
[[Kategorija:Papratnjače]]
[[Kategorija:Biljni razredi]]</text>
      <sha1>azbdzra90bii5bu96h2r72dq8zc1vbd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432308</id>
      <parentid>6432307</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:42:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Redovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18615" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Papratnice
| slika        = Polypodium hesperium 6322.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Polypodium hesperium]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      ='''''Polypodiopsida'''''
| classis_autorstvo=&lt;small&gt;Cronquist, Takht. &amp; W. Zimm., 1966&lt;/small&gt;
| ordo         =
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike.

Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]'').

Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). 

Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka.
== Redovi ==
Papratnice se dijele na sedam redova&lt;ref&gt;[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;:
{{div col|cols=3}}
# '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' &lt;small&gt;A. B. Frank&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cibotiaceae]]'' &lt;small&gt;Korall&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cibotium]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Culcitaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cyatheaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Alsophila]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cyathea]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sphaeropteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' &lt;small&gt;M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Calochlaena]]'' &lt;small&gt;(Maxon) R. A. White &amp; M. D. Turner&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicksonia]]'' &lt;small&gt;L'Hér.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lophosoria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Loxsomataceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsoma]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsomopsis]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
## familia ''[[Metaxyaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Metaxya]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' &lt;small&gt;Bower&lt;/small&gt;
### genus ''[[Plagiogyria]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Thyrsopteris]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Equisetales]]''''' &lt;small&gt;DC. ex Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Equisetaceae]]'' &lt;small&gt;Michx. ex DC.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Equisetum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dipteridaceae]]'' &lt;small&gt;(Diels) Seward &amp; E. Dale&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cheiropleuria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dipteris]]'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' &lt;small&gt;(R. Br.) C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicranopteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Diplopterygium]]'' &lt;small&gt;(Diels) Nakai&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenella]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenia]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Rouxopteris]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sticherus]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Stromatopteris]]'' &lt;small&gt;Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Matoniaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Matonia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Phanerosorus]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank
## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' &lt;small&gt;Mart.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Hymenophyllum]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Abrodictyum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Callistopteris]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cephalomanes]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Crepidomanes]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Didymoglossum]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polyphlebium]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Trichomanes]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Vandenboschia]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Marattiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia [[Marattiaceae]] &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus: Angiopteris &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt;
### genus: Christensenia &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
### genus: Danaea &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
### genus: Eupodium &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus: Marattia &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus: Ptisana &lt;small&gt;Murdock&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## family: Ophioglossaceae Martynov
### subfamilia Botrychioideae C. Presl
#### genus: Botrychium Sw.
#### genus: Botrypus Michx.
#### genus: Japanobotrychum Masam.
#### genus: Sahashia Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
#### genus: Sceptridium Lyon
### subfamilia Helminthostachyoideae C. Presl
#### genus: Helminthostachys Kaulf.
### subfamily: Mankyuoideae J. R. Grant &amp; B. Dauphin
#### genus: Mankyua B. Y. Sun, M. H. Kim &amp; C. H. Kim
### subfamily: Ophioglossoideae C. Presl
#### genus: Cheiroglossa C. Presl
#### genus: Ophioderma (Blume) Endlicher
#### genus: Ophioglossum L.
#### genus: Rhizoglossum C. Presl
# '''ordo ''[[Osmundales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia Osmundaceae Martynov
### genus: Claytosmunda (Y. Yatabe, N. Murak. &amp; K. Iwats.) Metzgar &amp; Rouhan
### genus: Leptopteris C. Presl
### genus: Osmunasium Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
### genus: Osmunda L.
### genus: Osmundastrum C. Presl
### genus: Osmuntonia Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
### genus: Plenasium C. Presl
### genus: Todea Willd.
# '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia Aspleniaceae Newman
### genus: Asplenium L.
### genus: Hymenasplenium Hayata
## familia Athyriaceae Alston
### genus: Anisocampium C. Presl
### genus: Athyrium Roth
### genus: Cornopteris Nakai
### genus: Deparia Hook. &amp; Grev.
### genus: Diplazium Sw.
### genus: Ephemeropteris R. C. Moran &amp; Sundue
### genus: Pseudathyrium Newman
### genus: Schnellerathyrium Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
## familia Blechnaceae Newman
### subfamilia Blechnoideae Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino
#### genus: Austroblechnum Gasper &amp; V. A. O. Dittrich
#### genus: Blechnidium T. Moore
#### genus: Blechnopsis C. Presl
#### genus: Blechnum L.
#### genus: Brainea J. Sm.
#### genus: Cleistoblechnum Gasper &amp; Salino
#### genus: Cranfillia Gasper &amp; V. A. O. Dittrich
#### genus: Diploblechnum Hayata
#### genus: Doodia R. Br.
#### genus: Icarus Gasper &amp; Salino
#### genus: Lomaria Willd.
#### genus: Lomaridium C. Presl
#### genus: Lomariocycas J. Sm.
#### genus: Neoblechnum Gasper &amp; V. A. O. Dittrich
#### genus: Oceaniopteris Gasper &amp; Salino
#### genus: Parablechnum C. Presl
#### genus: Sadleria Kaulf.
#### genus: Spicantopsis Nakai
#### genus: Struthiopteris Scop
### subfamilia Stenochlaenoideae (Ching) J. P. Roux
#### genus: Salpichlaena Hook.
#### genus: Stenochlaena J. Sm.
#### genus: Telmatoblechnum Perrie, D. J. Ohlsen &amp; Brownsey
### subfamily: Woodwardioideae Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino
#### genus: Anchistea C. Presl
#### genus: Lorinseria C. Presl
#### genus: Woodwardia J. E. Sm.
## family: Cystodiaceae J. R. Croft
### genus: Cystodium J. Sm.
## family: Cystopteridaceae (Payer) Shmakov
### genus: Acystopteris Nakai
### genus: Cystocarpium Fraser-Jenk.
### genus: Cystopteris Bernh.
### genus: Gymnocarpium Newman
## family: Davalliaceae (Gaudich.) M. R. Schomb.
### genus: Davallia J. E. Sm.
## familia Dennstaedtiaceae Lotsy
### genus: Blotiella R. M. Tryon
### genus: Dennstaedtia T. Moore
### genus: Histiopteris (J. Agardh) J. Sm.
### genus: Hiya H. Shang
### genus: Hypolepis Bernh.
### genus: Leptolepia Mett. ex Kuhn
### genus: Microlepia C. Presl
### genus: Monachosorum Kunze
### genus: Oenotrichia Copel.
### genus: Paesia A. St.-Hil.
### genus: Pteridium Gled. ex Scop.
## familia Desmophlebiaceae Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan
### genus: Desmophlebium Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan
## familia Didymochlaenaceae Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
### genus: Didymochlaena Desv.
familia Diplaziopsidaceae X. C. Zhang &amp; Christenh.
### genus: Diplaziopsis C. Chr.
### genus: Homalosorus Small ex Pic. Serm.
## familia Dryopteridaceae Herter
### subfamilia Dryopteridoideae B. K. Nayar
#### genus: Arachniodes Blume
#### genus: Ctenitis C. Chr. ex C. Chr.
#### genus: Cyrtomium C. Presl
#### genus: Dryopteris Adans.
#### genus: Dryostichum W. H. Wagner
#### genus: Phanerophlebia C. Presl
#### genus: Polystichum Roth
### subfamilia  Elaphoglossoideae (Pic. Serm.) Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Arthrobotrya J. Sm.
#### genus: Bolbitis Schott
#### genus: Elaphoglossum Schott ex J. Sm.
#### genus: Lastreopsis Ching
#### genus: Lomagramma J. Sm.
#### genus: Megalastrum Holttum
#### genus: Mickelia R. C. Moran, Labiak &amp; Sundue
#### genus: Parapolystichum Keyserl.
#### genus: Pleocnemia C. Presl
#### genus: Rumohra Raddi
#### genus: Teratophyllum Mett. ex Kuhn
### subfamilia Polybotryoideae H. M. Liu &amp; X. C. Zhang
#### genus: Cyclobotrya Engels &amp; Canestraro
#### genus: Cyclodium C. Presl
#### genus: Maxonia C. Chr.
#### genus: Olfersia Raddi
#### genus: Polybotrya Willd.
#### genus: Polystichopsis (J. Sm.) Holttum
#### genus: Stigmatopteris C. Chr.
#### genus: Trichoneuron Ching
### subfamilia Not assigned
#### genus: Atalopteris Maxon
## familia Hemidictyaceae Christenh. &amp; H. Schneid.
### genus: Hemidictyum C. Presl
## familia Hypodematiaceae Ching
### genus: Hypodematium Kunze
### genus: Leucostegia C. Presl
## familia Lindsaeaceae C. Presl
### genus: Lindsaea Dryand.
### genus: Lindsaeosoria W. H. Wagner
### genus: Nesolindsaea Lehtonen &amp; Christenh.
### genus: Odontosoria (C. Presl) Fée
### genus: Osmolindsaea (K. U. Kramer) Lehtonen &amp; Christenh.
### genus: Sphenomeris Maxon
### genus: Tapeinidium (C. Presl) C. Chr.
### genus: Xyropteris K. U. Kramer
## familia Lomariopsidaceae Alston
### genus: Cyclopeltis J. Sm.
### genus: Dracoglossum Christenh.
### genus: Dryopolystichum Copel.
### genus: Lomariopsis Fée
## familia Lonchitidaceae C. Presl ex M. R. Schomb.
### genus: Lonchitis L.
## familia Nephrolepidaceae Pic. Serm.
### genus: Nephrolepis Schott
## familia Oleandraceae (J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.
### genus: Oleandra Cav.
## familia Onocleaceae Pic. Serm.
### genus: Matteuccia Tod.
### genus: Onoclea L.
### genus: Onocleopsis Ballard
### genus: Pentarhizidium Hayata
## familia Polypodiaceae J. &amp; C. Presl
### subfamilia Drynarioideae Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Drynaria (Bory) J. Sm.
#### genus: Gymnogrammitis Griffith
#### genus: Pichisermollodes Fraser-Jenk. &amp; Challis
#### genus: Selliguea Bory
#### genus: Sellimeris Fraser-Jenk., Sushil K. Singh &amp; J. Fraser-Jenk.
### subfamilia Grammitidoideae Parris &amp; Sundue
#### genus: Acrosorus Copel.
#### genus: Adenophorus Gaudich
#### genus: Alansmia M. Kessler, Moguel, Sundue &amp; Labiak
#### genus: Archigrammitis Parris
#### genus: Ascogrammitis Sundue
#### genus: Calymmodon C. Presl
#### genus: Ceradenia L. E. Bishop
#### genus: Chrysogrammitis Parris
#### genus: Cochlidium Kaulf.
#### genus: Ctenopterella Parris
#### genus: Dasygrammitis Parris
#### genus: Enterosora Baker
#### genus: Galactodenia Sundue &amp; Labiak
#### genus: Lellingeria A. R. Sm. &amp; R. C. Moran
#### genus: Leucotrichum Labiak
#### genus: Lomaphlebia J. Sm.
#### genus: Luisma Murillo &amp; A. R. Sm.
#### genus: Melpomene A. R. Sm. &amp; R. C. Moran
#### genus: Micropolypodium Hayata
#### genus: Moranopteris R. Y. Hirai &amp; J. Prado
#### genus: Mycopteris Sundue
#### genus: Notogrammitis Parris
#### genus: Oreogrammitis Copel.
#### genus: Parrisia Shalisko &amp; Sundue
#### genus: Prosaptia C. Presl
#### genus: Scleroglossum Alderw.
#### genus: Stenogrammitis Labiak
#### genus: Terpsichore A. R. Sm.
#### genus: Tomophyllum (E. Fourn.) Parris
#### genus: Xiphopterella Parris
### subfamilia Loxogrammoideae H. Schneid.
#### genus: Dictymia J. Sm.
#### genus: Loxogramme (Blume) C. Presl
### subfamilia Microsoroideae B. K. Nayar
#### genus: Bosmania Testo
#### genus: Goniophlebium (Blume) C. Presl
#### genus: Lecanopteris Reinw.
#### genus: Lepisorus (J. Sm.) Ching
#### genus: Leptochilus Kaulf.
#### genus: Microsorum Link
#### genus: Podosorus Holttum
#### genus: Thylacopteris Kunze ex J. Sm.
### subfamilia Platycerioideae B. K. Nayar
#### genus: Hovenkampia Li Bing Zhang &amp; X. M. Zhou
#### genus: Platycerium Desv.
#### genus: Pyrrosia Mirb.
### subfamilia Polypodioideae Sw.
#### genus: Adetogramma T. E. Almeida
#### genus: Campyloneurum C. Presl
#### genus: Microgramma C. Presl
#### genus: Niphidium J. Sm.
#### genus: Pecluma M. G. Price
#### genus: Phlebodium (R. Br.) J. Sm.
#### genus: Phlebosia Viane &amp; Pompe
#### genus: Pleopeltis Humb. &amp; Bonpl. ex Willd.
#### genus: Pleurosoriopsis Fomin
#### genus: Polypodium L.
#### genus: Serpocaulon A. R. Sm.
#### genus: Synammia C. Presl
## familia Pteridaceae E. D. M. Kirchn.
### subfamilia Cheilanthoideae Horvath
genus: Adiantopsis Fée
genus: Aleuritopteris Fée
genus: Argyrochosma (J. Sm.) Windham
genus: Aspidotis (Nutt. ex Hook.) Copel.
genus: Astrolepis D. M. Benham &amp; Windham
genus: Baja Windham &amp; L. O. George
genus: Bommeria E. Fourn.
genus: Calciphilopteris Yesilyurt &amp; H. Schneid.
genus: Cheilanthes Sw.
genus: Cheiloplecton Fée
genus: Doryopteris J.Sm.
genus: Gaga Pryer, Fay W. Li &amp; Windham
genus: Hemionitis L.
genus: Lytoneuron (Klotzsch) Yesilyurt
genus: Mickelopteris Fraser-Jenk.
genus: Mildella Trevis.
genus: Myriopteris Fée
genus: Notholaena R. Br.
genus: Oeosporangium Vis.
genus: Ormopteris J. Sm.
genus: Paragymnopteris K. H. Shing
genus: Pellaea Link
genus: Pentagramma Yatsk., Windham &amp; E. Wollenw.
genus: Trachypteris André
subfamily: Cryptogrammoideae S. Linds.
genus: Coniogramme Fée
genus: Cryptogramma R. Br.
genus: Llavea Lag.
subfamily: Parkerioideae Burnett
genus: Acrostichum L.
genus: Ceratopteris Brongn.
subfamily: Pteridoideae C. Chr. ex Crabbe, Jermy &amp; Mickel
genus: Actiniopteris Link
genus: Anogramma Link
genus: Austrogramme E. Fourn.
genus: Cerosora Baker ex Domin
genus: Cosentinia Tod.
genus: Gastoniella Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
genus: Jamesonia Hook. &amp; Grev.
genus: Onychium Kaulf.
genus: Pityrogramma Link
genus: Pteris L.
genus: Pterozonium Fée
genus: Syngramma J. Sm.
genus: Taenitis Willd. ex Spreng.
genus: Tryonia Schuettp., J. Prado &amp; A. T. Cochran
subfamily: Vittarioideae (C. Presl) Crabbe, Jermy &amp; Mickel
genus: Adiantum L.
genus: Ananthacorus Underw. &amp; Maxon
genus: Antrophyopsis (Benedict) Schuettp.
genus: Antrophyum Kaulf.
genus: Haplopteris C. Presl
genus: Hecistopteris J. Sm.
genus: Polytaenium Desv.
genus: Radiovittaria (Benedict) E. H. Crane
genus: Rheopteris Alston
genus: Scoliosorus T. Moore
genus: Vaginularia Fée
genus: Vittaria J. E. Sm.
family: Rhachidosoraceae X. C. Zhang
genus: Rhachidosorus Ching
family: Saccolomataceae Doweld
genus: Orthiopteris Copel.
genus: Saccoloma Kaulf.
family: Tectariaceae Panigrahi
subfamily: Arthropteridoideae ined.
genus: Arthropteris J. Sm.
subfamily: Pteridryoideae ined.
genus: Draconopteris Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
genus: Malaifilix Li Bing Zhang &amp; Schuettp.
genus: Polydictyum C. Presl
genus: Pteridrys C. Chr. &amp; Ching
subfamily: Tectarioideae ined.
genus: Hypoderris R. Br.
genus: Tectaria Cav.
genus: Triplophyllum Holttum
family: Thelypteridaceae Ching ex Pic. Serm.
subfamily: Phegopteridoideae Salino, A. R. Sm. &amp; T. E. Almeida
genus: Macrothelypteris (H. Itô) Ching
genus: Phegopteris (C. Presl) Fée
genus: Pseudophegopteris Ching
### subfamilia Thelypteroideae C. F. Reed
#### genus: Abacopteris Fée
#### genus: Amauropelta Kunze
#### genus: Amblovenatum J. P. Roux
#### genus: Ampelopteris Kunze
#### genus: Chingia Holttum
#### genus: Chrinephrium Nakaike
#### genus: Chrismatopteris Quansah &amp; D. S. Edwards
#### genus: Christella Lév.
#### genus: Coryphopteris Holttum
#### genus: Cyclogramma Tagawa
#### genus: Cyclosorus Link
#### genus: Glaphypseudosorus Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
#### genus: Glaphyropteridopsis Ching
#### genus: Goniopteris C. Presl
#### genus: Grypothrix (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Hoiokula S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Leptogramma J. Sm.
#### genus: Menisciopsis (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Meniscium Schreb.
#### genus: Menisorus Alston
#### genus: Mesophlebion Holttum
#### genus: Mesopteris Ching
#### genus: Metathelypteris (H. Itô) Ching
#### genus: Oreopteris Holub
#### genus: Pakau S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Pelazoneuron (Holttum) A.R. Sm. &amp; S.E. Fawc.
#### genus: Plesioneuron (Holttum) Holttum
#### genus: Pneumatopteris Nakai
#### genus: Pronephrium C. Presl
#### genus: Pseudocyclosorus Ching
#### genus: Reholttumia S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Sphaerostephanos J. Sm.
#### genus: Stegnogramma Blume
#### genus: Steiropteris (C. Chr.) Pic. Serm.
#### genus: Strophocaulon S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Thelypteris Schmidel
#### genus: Trigonospora Holttum
## familia Woodsiaceae (A. Gray) Herter
### genus: Physematium Kaulf.
### genus: Woodsia R. Br.
### genus: Woodsimatium Li Bing Zhang, N.T.Lu &amp; X.F.Gao
# '''ordo ''[[Psilotales]]''''' &lt;small&gt;Prantl&lt;/small&gt;
## familia Psilotaceae J. W. Griff. &amp; Henfr.
### genus: Psilotum Sw.
### genus: Tmesipteris Sw.
# '''ordo ''[[Salviniales]]''''' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
## familia Marsileaceae Mirb.
### genus: Marsilea L.
### genus: Pilularia L.
### genus: Regnellidium Lindm.
## familia Salviniaceae Rchb.
### genus: Azolla Lam.
### genus: Salvinia Ség.
# '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia Anemiaceae Link
### genus: Anemia Sw.
## familia Lygodiaceae M. Roem.
### genus: Lygodium Sw.
## familia Schizaeaceae Kaulf.
### genus: Actinostachys R. Br. ex Wall.
### genus: Schizaea J. E. Sm
{{div col end}}
{{commonscat|Polypodiopsida}}
{{wikispecies|Polypodiopsida}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Papratnice| ]]
[[Kategorija:Papratnjače]]
[[Kategorija:Biljni razredi]]</text>
      <sha1>nd1qfpeg85co7bl4wi5fphq7yuwsxhr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432310</id>
      <parentid>6432308</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:47:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Redovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19000" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Papratnice
| slika        = Polypodium hesperium 6322.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Polypodium hesperium]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      ='''''Polypodiopsida'''''
| classis_autorstvo=&lt;small&gt;Cronquist, Takht. &amp; W. Zimm., 1966&lt;/small&gt;
| ordo         =
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike.

Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]'').

Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). 

Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka.
== Redovi ==
Papratnice se dijele na sedam redova&lt;ref&gt;[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;:
{{div col|cols=3}}
# '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' &lt;small&gt;A. B. Frank&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cibotiaceae]]'' &lt;small&gt;Korall&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cibotium]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Culcitaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cyatheaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Alsophila]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cyathea]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sphaeropteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' &lt;small&gt;M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Calochlaena]]'' &lt;small&gt;(Maxon) R. A. White &amp; M. D. Turner&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicksonia]]'' &lt;small&gt;L'Hér.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lophosoria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Loxsomataceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsoma]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsomopsis]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
## familia ''[[Metaxyaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Metaxya]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' &lt;small&gt;Bower&lt;/small&gt;
### genus ''[[Plagiogyria]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Thyrsopteris]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Equisetales]]''''' &lt;small&gt;DC. ex Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Equisetaceae]]'' &lt;small&gt;Michx. ex DC.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Equisetum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dipteridaceae]]'' &lt;small&gt;(Diels) Seward &amp; E. Dale&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cheiropleuria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dipteris]]'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' &lt;small&gt;(R. Br.) C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicranopteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Diplopterygium]]'' &lt;small&gt;(Diels) Nakai&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenella]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenia]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Rouxopteris]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sticherus]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Stromatopteris]]'' &lt;small&gt;Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Matoniaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Matonia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Phanerosorus]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank
## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' &lt;small&gt;Mart.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Hymenophyllum]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Abrodictyum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Callistopteris]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cephalomanes]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Crepidomanes]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Didymoglossum]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polyphlebium]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Trichomanes]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Vandenboschia]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Marattiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia [[Marattiaceae]] &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus: Angiopteris &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt;
### genus: Christensenia &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
### genus: Danaea &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
### genus: Eupodium &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus: Marattia &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus: Ptisana &lt;small&gt;Murdock&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## family: Ophioglossaceae Martynov
### subfamilia Botrychioideae C. Presl
#### genus: Botrychium Sw.
#### genus: Botrypus Michx.
#### genus: Japanobotrychum Masam.
#### genus: Sahashia Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
#### genus: Sceptridium Lyon
### subfamilia Helminthostachyoideae C. Presl
#### genus: Helminthostachys Kaulf.
### subfamily: Mankyuoideae J. R. Grant &amp; B. Dauphin
#### genus: Mankyua B. Y. Sun, M. H. Kim &amp; C. H. Kim
### subfamily: Ophioglossoideae C. Presl
#### genus: Cheiroglossa C. Presl
#### genus: Ophioderma (Blume) Endlicher
#### genus: Ophioglossum L.
#### genus: Rhizoglossum C. Presl
# '''ordo ''[[Osmundales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia Osmundaceae Martynov
### genus: Claytosmunda (Y. Yatabe, N. Murak. &amp; K. Iwats.) Metzgar &amp; Rouhan
### genus: Leptopteris C. Presl
### genus: Osmunasium Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
### genus: Osmunda L.
### genus: Osmundastrum C. Presl
### genus: Osmuntonia Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
### genus: Plenasium C. Presl
### genus: Todea Willd.
# '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia Aspleniaceae Newman
### genus: Asplenium L.
### genus: Hymenasplenium Hayata
## familia Athyriaceae Alston
### genus: Anisocampium C. Presl
### genus: Athyrium Roth
### genus: Cornopteris Nakai
### genus: Deparia Hook. &amp; Grev.
### genus: Diplazium Sw.
### genus: Ephemeropteris R. C. Moran &amp; Sundue
### genus: Pseudathyrium Newman
### genus: Schnellerathyrium Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
## familia Blechnaceae Newman
### subfamilia Blechnoideae Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino
#### genus: Austroblechnum Gasper &amp; V. A. O. Dittrich
#### genus: Blechnidium T. Moore
#### genus: Blechnopsis C. Presl
#### genus: Blechnum L.
#### genus: Brainea J. Sm.
#### genus: Cleistoblechnum Gasper &amp; Salino
#### genus: Cranfillia Gasper &amp; V. A. O. Dittrich
#### genus: Diploblechnum Hayata
#### genus: Doodia R. Br.
#### genus: Icarus Gasper &amp; Salino
#### genus: Lomaria Willd.
#### genus: Lomaridium C. Presl
#### genus: Lomariocycas J. Sm.
#### genus: Neoblechnum Gasper &amp; V. A. O. Dittrich
#### genus: Oceaniopteris Gasper &amp; Salino
#### genus: Parablechnum C. Presl
#### genus: Sadleria Kaulf.
#### genus: Spicantopsis Nakai
#### genus: Struthiopteris Scop
### subfamilia Stenochlaenoideae (Ching) J. P. Roux
#### genus: Salpichlaena Hook.
#### genus: Stenochlaena J. Sm.
#### genus: Telmatoblechnum Perrie, D. J. Ohlsen &amp; Brownsey
### subfamily: Woodwardioideae Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino
#### genus: Anchistea C. Presl
#### genus: Lorinseria C. Presl
#### genus: Woodwardia J. E. Sm.
## family: Cystodiaceae J. R. Croft
### genus: Cystodium J. Sm.
## family: Cystopteridaceae (Payer) Shmakov
### genus: Acystopteris Nakai
### genus: Cystocarpium Fraser-Jenk.
### genus: Cystopteris Bernh.
### genus: Gymnocarpium Newman
## family: Davalliaceae (Gaudich.) M. R. Schomb.
### genus: Davallia J. E. Sm.
## familia Dennstaedtiaceae Lotsy
### genus: Blotiella R. M. Tryon
### genus: Dennstaedtia T. Moore
### genus: Histiopteris (J. Agardh) J. Sm.
### genus: Hiya H. Shang
### genus: Hypolepis Bernh.
### genus: Leptolepia Mett. ex Kuhn
### genus: Microlepia C. Presl
### genus: Monachosorum Kunze
### genus: Oenotrichia Copel.
### genus: Paesia A. St.-Hil.
### genus: Pteridium Gled. ex Scop.
## familia Desmophlebiaceae Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan
### genus: Desmophlebium Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan
## familia Didymochlaenaceae Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
### genus: Didymochlaena Desv.
familia Diplaziopsidaceae X. C. Zhang &amp; Christenh.
### genus: Diplaziopsis C. Chr.
### genus: Homalosorus Small ex Pic. Serm.
## familia Dryopteridaceae Herter
### subfamilia Dryopteridoideae B. K. Nayar
#### genus: Arachniodes Blume
#### genus: Ctenitis C. Chr. ex C. Chr.
#### genus: Cyrtomium C. Presl
#### genus: Dryopteris Adans.
#### genus: Dryostichum W. H. Wagner
#### genus: Phanerophlebia C. Presl
#### genus: Polystichum Roth
### subfamilia  Elaphoglossoideae (Pic. Serm.) Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Arthrobotrya J. Sm.
#### genus: Bolbitis Schott
#### genus: Elaphoglossum Schott ex J. Sm.
#### genus: Lastreopsis Ching
#### genus: Lomagramma J. Sm.
#### genus: Megalastrum Holttum
#### genus: Mickelia R. C. Moran, Labiak &amp; Sundue
#### genus: Parapolystichum Keyserl.
#### genus: Pleocnemia C. Presl
#### genus: Rumohra Raddi
#### genus: Teratophyllum Mett. ex Kuhn
### subfamilia Polybotryoideae H. M. Liu &amp; X. C. Zhang
#### genus: Cyclobotrya Engels &amp; Canestraro
#### genus: Cyclodium C. Presl
#### genus: Maxonia C. Chr.
#### genus: Olfersia Raddi
#### genus: Polybotrya Willd.
#### genus: Polystichopsis (J. Sm.) Holttum
#### genus: Stigmatopteris C. Chr.
#### genus: Trichoneuron Ching
### subfamilia Not assigned
#### genus: Atalopteris Maxon
## familia Hemidictyaceae Christenh. &amp; H. Schneid.
### genus: Hemidictyum C. Presl
## familia Hypodematiaceae Ching
### genus: Hypodematium Kunze
### genus: Leucostegia C. Presl
## familia Lindsaeaceae C. Presl
### genus: Lindsaea Dryand.
### genus: Lindsaeosoria W. H. Wagner
### genus: Nesolindsaea Lehtonen &amp; Christenh.
### genus: Odontosoria (C. Presl) Fée
### genus: Osmolindsaea (K. U. Kramer) Lehtonen &amp; Christenh.
### genus: Sphenomeris Maxon
### genus: Tapeinidium (C. Presl) C. Chr.
### genus: Xyropteris K. U. Kramer
## familia Lomariopsidaceae Alston
### genus: Cyclopeltis J. Sm.
### genus: Dracoglossum Christenh.
### genus: Dryopolystichum Copel.
### genus: Lomariopsis Fée
## familia Lonchitidaceae C. Presl ex M. R. Schomb.
### genus: Lonchitis L.
## familia Nephrolepidaceae Pic. Serm.
### genus: Nephrolepis Schott
## familia Oleandraceae (J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.
### genus: Oleandra Cav.
## familia Onocleaceae Pic. Serm.
### genus: Matteuccia Tod.
### genus: Onoclea L.
### genus: Onocleopsis Ballard
### genus: Pentarhizidium Hayata
## familia Polypodiaceae J. &amp; C. Presl
### subfamilia Drynarioideae Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Drynaria (Bory) J. Sm.
#### genus: Gymnogrammitis Griffith
#### genus: Pichisermollodes Fraser-Jenk. &amp; Challis
#### genus: Selliguea Bory
#### genus: Sellimeris Fraser-Jenk., Sushil K. Singh &amp; J. Fraser-Jenk.
### subfamilia Grammitidoideae Parris &amp; Sundue
#### genus: Acrosorus Copel.
#### genus: Adenophorus Gaudich
#### genus: Alansmia M. Kessler, Moguel, Sundue &amp; Labiak
#### genus: Archigrammitis Parris
#### genus: Ascogrammitis Sundue
#### genus: Calymmodon C. Presl
#### genus: Ceradenia L. E. Bishop
#### genus: Chrysogrammitis Parris
#### genus: Cochlidium Kaulf.
#### genus: Ctenopterella Parris
#### genus: Dasygrammitis Parris
#### genus: Enterosora Baker
#### genus: Galactodenia Sundue &amp; Labiak
#### genus: Lellingeria A. R. Sm. &amp; R. C. Moran
#### genus: Leucotrichum Labiak
#### genus: Lomaphlebia J. Sm.
#### genus: Luisma Murillo &amp; A. R. Sm.
#### genus: Melpomene A. R. Sm. &amp; R. C. Moran
#### genus: Micropolypodium Hayata
#### genus: Moranopteris R. Y. Hirai &amp; J. Prado
#### genus: Mycopteris Sundue
#### genus: Notogrammitis Parris
#### genus: Oreogrammitis Copel.
#### genus: Parrisia Shalisko &amp; Sundue
#### genus: Prosaptia C. Presl
#### genus: Scleroglossum Alderw.
#### genus: Stenogrammitis Labiak
#### genus: Terpsichore A. R. Sm.
#### genus: Tomophyllum (E. Fourn.) Parris
#### genus: Xiphopterella Parris
### subfamilia Loxogrammoideae H. Schneid.
#### genus: Dictymia J. Sm.
#### genus: Loxogramme (Blume) C. Presl
### subfamilia Microsoroideae B. K. Nayar
#### genus: Bosmania Testo
#### genus: Goniophlebium (Blume) C. Presl
#### genus: Lecanopteris Reinw.
#### genus: Lepisorus (J. Sm.) Ching
#### genus: Leptochilus Kaulf.
#### genus: Microsorum Link
#### genus: Podosorus Holttum
#### genus: Thylacopteris Kunze ex J. Sm.
### subfamilia Platycerioideae B. K. Nayar
#### genus: Hovenkampia Li Bing Zhang &amp; X. M. Zhou
#### genus: Platycerium Desv.
#### genus: Pyrrosia Mirb.
### subfamilia Polypodioideae Sw.
#### genus: Adetogramma T. E. Almeida
#### genus: Campyloneurum C. Presl
#### genus: Microgramma C. Presl
#### genus: Niphidium J. Sm.
#### genus: Pecluma M. G. Price
#### genus: Phlebodium (R. Br.) J. Sm.
#### genus: Phlebosia Viane &amp; Pompe
#### genus: Pleopeltis Humb. &amp; Bonpl. ex Willd.
#### genus: Pleurosoriopsis Fomin
#### genus: Polypodium L.
#### genus: Serpocaulon A. R. Sm.
#### genus: Synammia C. Presl
## familia Pteridaceae E. D. M. Kirchn.
### subfamilia Cheilanthoideae Horvath
#### genus: Adiantopsis Fée
#### genus: Aleuritopteris Fée
#### genus: Argyrochosma (J. Sm.) Windham
#### genus: Aspidotis (Nutt. ex Hook.) Copel.
#### genus: Astrolepis D. M. Benham &amp; Windham
#### genus: Baja Windham &amp; L. O. George
#### genus: Bommeria E. Fourn.
#### genus: Calciphilopteris Yesilyurt &amp; H. Schneid.
#### genus: Cheilanthes Sw.
#### genus: Cheiloplecton Fée
#### genus: Doryopteris J.Sm.
#### genus: Gaga Pryer, Fay W. Li &amp; Windham
#### genus: Hemionitis L.
#### genus: Lytoneuron (Klotzsch) Yesilyurt
#### genus: Mickelopteris Fraser-Jenk.
#### genus: Mildella Trevis.
#### genus: Myriopteris Fée
#### genus: Notholaena R. Br.
#### genus: Oeosporangium Vis.
#### genus: Ormopteris J. Sm.
#### genus: Paragymnopteris K. H. Shing
#### genus: Pellaea Link
#### genus: Pentagramma Yatsk., Windham &amp; E. Wollenw.
#### genus: Trachypteris André
### subfamilia Cryptogrammoideae S. Linds.
#### genus: Coniogramme Fée
#### genus: Cryptogramma R. Br.
#### genus: Llavea Lag.
### subfamilia Parkerioideae Burnett
#### genus: Acrostichum L.
#### genus: Ceratopteris Brongn.
### subfamilia Pteridoideae C. Chr. ex Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Actiniopteris Link
#### genus: Anogramma Link
#### genus: Austrogramme E. Fourn.
#### genus: Cerosora Baker ex Domin
#### genus: Cosentinia Tod.
#### genus: Gastoniella Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
#### genus: Jamesonia Hook. &amp; Grev.
#### genus: Onychium Kaulf.
#### genus: Pityrogramma Link
#### genus: Pteris L.
#### genus: Pterozonium Fée
#### genus: Syngramma J. Sm.
#### genus: Taenitis Willd. ex Spreng.
#### genus: Tryonia Schuettp., J. Prado &amp; A. T. Cochran
### subfamilia Vittarioideae (C. Presl) Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Adiantum L.
#### genus: Ananthacorus Underw. &amp; Maxon
#### genus: Antrophyopsis (Benedict) Schuettp.
#### genus: Antrophyum Kaulf.
#### genus: Haplopteris C. Presl
#### genus: Hecistopteris J. Sm.
#### genus: Polytaenium Desv.
#### genus: Radiovittaria (Benedict) E. H. Crane
#### genus: Rheopteris Alston
#### genus: Scoliosorus T. Moore
#### genus: Vaginularia Fée
#### genus: Vittaria J. E. Sm.
##familia Rhachidosoraceae X. C. Zhang
### genus: Rhachidosorus Ching
## familia Saccolomataceae Doweld
### genus: Orthiopteris Copel.
### genus: Saccoloma Kaulf.
## familia Tectariaceae Panigrahi
### subfamilia Arthropteridoideae ined.
#### genus: Arthropteris J. Sm.
### subfamilia Pteridryoideae ined.
#### genus: Draconopteris Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
#### genus: Malaifilix Li Bing Zhang &amp; Schuettp.
#### genus: Polydictyum C. Presl
#### genus: Pteridrys C. Chr. &amp; Ching
### subfamilia Tectarioideae ined.
#### genus: Hypoderris R. Br.
#### genus: Tectaria Cav.
#### genus: Triplophyllum Holttum
## familia Thelypteridaceae Ching ex Pic. Serm.
### subfamilia Phegopteridoideae Salino, A. R. Sm. &amp; T. E. Almeida
#### genus: Macrothelypteris (H. Itô) Ching
#### genus: Phegopteris (C. Presl) Fée
#### genus: Pseudophegopteris Ching
### subfamilia Thelypteroideae C. F. Reed
#### genus: Abacopteris Fée
#### genus: Amauropelta Kunze
#### genus: Amblovenatum J. P. Roux
#### genus: Ampelopteris Kunze
#### genus: Chingia Holttum
#### genus: Chrinephrium Nakaike
#### genus: Chrismatopteris Quansah &amp; D. S. Edwards
#### genus: Christella Lév.
#### genus: Coryphopteris Holttum
#### genus: Cyclogramma Tagawa
#### genus: Cyclosorus Link
#### genus: Glaphypseudosorus Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
#### genus: Glaphyropteridopsis Ching
#### genus: Goniopteris C. Presl
#### genus: Grypothrix (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Hoiokula S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Leptogramma J. Sm.
#### genus: Menisciopsis (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Meniscium Schreb.
#### genus: Menisorus Alston
#### genus: Mesophlebion Holttum
#### genus: Mesopteris Ching
#### genus: Metathelypteris (H. Itô) Ching
#### genus: Oreopteris Holub
#### genus: Pakau S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Pelazoneuron (Holttum) A.R. Sm. &amp; S.E. Fawc.
#### genus: Plesioneuron (Holttum) Holttum
#### genus: Pneumatopteris Nakai
#### genus: Pronephrium C. Presl
#### genus: Pseudocyclosorus Ching
#### genus: Reholttumia S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Sphaerostephanos J. Sm.
#### genus: Stegnogramma Blume
#### genus: Steiropteris (C. Chr.) Pic. Serm.
#### genus: Strophocaulon S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Thelypteris Schmidel
#### genus: Trigonospora Holttum
## familia Woodsiaceae (A. Gray) Herter
### genus: Physematium Kaulf.
### genus: Woodsia R. Br.
### genus: Woodsimatium Li Bing Zhang, N.T.Lu &amp; X.F.Gao
# '''ordo ''[[Psilotales]]''''' &lt;small&gt;Prantl&lt;/small&gt;
## familia Psilotaceae J. W. Griff. &amp; Henfr.
### genus: Psilotum Sw.
### genus: Tmesipteris Sw.
# '''ordo ''[[Salviniales]]''''' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
## familia Marsileaceae Mirb.
### genus: Marsilea L.
### genus: Pilularia L.
### genus: Regnellidium Lindm.
## familia Salviniaceae Rchb.
### genus: Azolla Lam.
### genus: Salvinia Ség.
# '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia Anemiaceae Link
### genus: Anemia Sw.
## familia Lygodiaceae M. Roem.
### genus: Lygodium Sw.
## familia Schizaeaceae Kaulf.
### genus: Actinostachys R. Br. ex Wall.
### genus: Schizaea J. E. Sm
{{div col end}}
{{commonscat|Polypodiopsida}}
{{wikispecies|Polypodiopsida}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Papratnice| ]]
[[Kategorija:Papratnjače]]
[[Kategorija:Biljni razredi]]</text>
      <sha1>0xpsjpr1mkfwh2ve3vntpqsgs76b7b0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432322</id>
      <parentid>6432310</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:58:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Redovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20427" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Papratnice
| slika        = Polypodium hesperium 6322.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Polypodium hesperium]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      ='''''Polypodiopsida'''''
| classis_autorstvo=&lt;small&gt;Cronquist, Takht. &amp; W. Zimm., 1966&lt;/small&gt;
| ordo         =
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike.

Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]'').

Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). 

Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka.
== Redovi ==
Papratnice se dijele na sedam redova&lt;ref&gt;[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;:
{{div col|cols=3}}
# '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' &lt;small&gt;A. B. Frank&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cibotiaceae]]'' &lt;small&gt;Korall&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cibotium]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Culcitaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cyatheaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Alsophila]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cyathea]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sphaeropteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' &lt;small&gt;M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Calochlaena]]'' &lt;small&gt;(Maxon) R. A. White &amp; M. D. Turner&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicksonia]]'' &lt;small&gt;L'Hér.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lophosoria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Loxsomataceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsoma]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsomopsis]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
## familia ''[[Metaxyaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Metaxya]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' &lt;small&gt;Bower&lt;/small&gt;
### genus ''[[Plagiogyria]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Thyrsopteris]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Equisetales]]''''' &lt;small&gt;DC. ex Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Equisetaceae]]'' &lt;small&gt;Michx. ex DC.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Equisetum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dipteridaceae]]'' &lt;small&gt;(Diels) Seward &amp; E. Dale&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cheiropleuria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dipteris]]'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' &lt;small&gt;(R. Br.) C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicranopteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Diplopterygium]]'' &lt;small&gt;(Diels) Nakai&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenella]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenia]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Rouxopteris]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sticherus]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Stromatopteris]]'' &lt;small&gt;Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Matoniaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Matonia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Phanerosorus]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank
## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' &lt;small&gt;Mart.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Hymenophyllum]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Abrodictyum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Callistopteris]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cephalomanes]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Crepidomanes]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Didymoglossum]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polyphlebium]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Trichomanes]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Vandenboschia]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Marattiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Marattiaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Angiopteris]]'' &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Christensenia]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
### genus ''[[Danaea]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Eupodium]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Marattia]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Ptisana]]'' &lt;small&gt;Murdock&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Ophioglossaceae]]'' &lt;small&gt;Martynov&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Botrychioideae]] &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Botrychium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Botrypus]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Japanobotrychum]]'' &lt;small&gt;Masam.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sahashia]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sceptridium]]'' &lt;small&gt;Lyon&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Helminthostachyoideae]] &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Helminthostachys]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Mankyuoideae]] &lt;small&gt;J. R. Grant &amp; B. Dauphin&lt;/small&gt;
#### genus [[Mankyua]] &lt;small&gt;B.Y.Sun, M.H.Kim &amp; C.H.Kim&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Ophioglossoideae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cheiroglossa]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ophioderma]]'' &lt;small&gt;(Blume) Endlicher&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ophioglossum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Rhizoglossum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Osmundales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia Osmundaceae &lt;small&gt;Martynov&lt;/small&gt;
### genus: Claytosmunda &lt;small&gt;(Y. Yatabe, N. Murak. &amp; K. Iwats.) Metzgar &amp; Rouhan&lt;/small&gt;
### genus: Leptopteris &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus: Osmunasium &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
### genus: Osmunda &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus: Osmundastrum &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus: Osmuntonia &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
### genus: Plenasium &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus: Todea &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia Aspleniaceae &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### genus: Asplenium &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus: Hymenasplenium &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
## familia Athyriaceae &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
### genus: Anisocampium &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus: Athyrium &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
### genus: Cornopteris &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
### genus: Deparia &lt;small&gt;Hook. &amp; Grev.&lt;/small&gt;
### genus: Diplazium &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus: Ephemeropteris &lt;small&gt;R. C. Moran &amp; Sundue&lt;/small&gt;
### genus: Pseudathyrium &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### genus: Schnellerathyrium &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
## familia Blechnaceae &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### subfamilia Blechnoideae &lt;small&gt;Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus: Austroblechnum &lt;small&gt;Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
#### genus: Blechnidium &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
#### genus: Blechnopsis &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Blechnum &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus: Brainea &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Cleistoblechnum &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus: Cranfillia &lt;small&gt;Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
#### genus: Diploblechnum Hayata
#### genus: Doodia R. Br.
#### genus: Icarus Gasper &amp; Salino
#### genus: Lomaria Willd.
#### genus: Lomaridium C. Presl
#### genus: Lomariocycas J. Sm.
#### genus: Neoblechnum Gasper &amp; V. A. O. Dittrich
#### genus: Oceaniopteris Gasper &amp; Salino
#### genus: Parablechnum C. Presl
#### genus: Sadleria Kaulf.
#### genus: Spicantopsis Nakai
#### genus: Struthiopteris Scop
### subfamilia Stenochlaenoideae (Ching) J. P. Roux
#### genus: Salpichlaena Hook.
#### genus: Stenochlaena J. Sm.
#### genus: Telmatoblechnum Perrie, D. J. Ohlsen &amp; Brownsey
### subfamily: Woodwardioideae Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino
#### genus: Anchistea C. Presl
#### genus: Lorinseria C. Presl
#### genus: Woodwardia J. E. Sm.
## family: Cystodiaceae J. R. Croft
### genus: Cystodium J. Sm.
## family: Cystopteridaceae (Payer) Shmakov
### genus: Acystopteris Nakai
### genus: Cystocarpium Fraser-Jenk.
### genus: Cystopteris Bernh.
### genus: Gymnocarpium Newman
## family: Davalliaceae (Gaudich.) M. R. Schomb.
### genus: Davallia J. E. Sm.
## familia Dennstaedtiaceae Lotsy
### genus: Blotiella R. M. Tryon
### genus: Dennstaedtia T. Moore
### genus: Histiopteris (J. Agardh) J. Sm.
### genus: Hiya H. Shang
### genus: Hypolepis Bernh.
### genus: Leptolepia Mett. ex Kuhn
### genus: Microlepia C. Presl
### genus: Monachosorum Kunze
### genus: Oenotrichia Copel.
### genus: Paesia A. St.-Hil.
### genus: Pteridium Gled. ex Scop.
## familia Desmophlebiaceae Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan
### genus: Desmophlebium Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan
## familia Didymochlaenaceae Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
### genus: Didymochlaena Desv.
familia Diplaziopsidaceae X. C. Zhang &amp; Christenh.
### genus: Diplaziopsis C. Chr.
### genus: Homalosorus Small ex Pic. Serm.
## familia Dryopteridaceae Herter
### subfamilia Dryopteridoideae B. K. Nayar
#### genus: Arachniodes Blume
#### genus: Ctenitis C. Chr. ex C. Chr.
#### genus: Cyrtomium C. Presl
#### genus: Dryopteris Adans.
#### genus: Dryostichum W. H. Wagner
#### genus: Phanerophlebia C. Presl
#### genus: Polystichum Roth
### subfamilia  Elaphoglossoideae (Pic. Serm.) Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Arthrobotrya J. Sm.
#### genus: Bolbitis Schott
#### genus: Elaphoglossum Schott ex J. Sm.
#### genus: Lastreopsis Ching
#### genus: Lomagramma J. Sm.
#### genus: Megalastrum Holttum
#### genus: Mickelia R. C. Moran, Labiak &amp; Sundue
#### genus: Parapolystichum Keyserl.
#### genus: Pleocnemia C. Presl
#### genus: Rumohra Raddi
#### genus: Teratophyllum Mett. ex Kuhn
### subfamilia Polybotryoideae H. M. Liu &amp; X. C. Zhang
#### genus: Cyclobotrya Engels &amp; Canestraro
#### genus: Cyclodium C. Presl
#### genus: Maxonia C. Chr.
#### genus: Olfersia Raddi
#### genus: Polybotrya Willd.
#### genus: Polystichopsis (J. Sm.) Holttum
#### genus: Stigmatopteris C. Chr.
#### genus: Trichoneuron Ching
### subfamilia Not assigned
#### genus: Atalopteris Maxon
## familia Hemidictyaceae Christenh. &amp; H. Schneid.
### genus: Hemidictyum C. Presl
## familia Hypodematiaceae Ching
### genus: Hypodematium Kunze
### genus: Leucostegia C. Presl
## familia Lindsaeaceae C. Presl
### genus: Lindsaea Dryand.
### genus: Lindsaeosoria W. H. Wagner
### genus: Nesolindsaea Lehtonen &amp; Christenh.
### genus: Odontosoria (C. Presl) Fée
### genus: Osmolindsaea (K. U. Kramer) Lehtonen &amp; Christenh.
### genus: Sphenomeris Maxon
### genus: Tapeinidium (C. Presl) C. Chr.
### genus: Xyropteris K. U. Kramer
## familia Lomariopsidaceae Alston
### genus: Cyclopeltis J. Sm.
### genus: Dracoglossum Christenh.
### genus: Dryopolystichum Copel.
### genus: Lomariopsis Fée
## familia Lonchitidaceae C. Presl ex M. R. Schomb.
### genus: Lonchitis L.
## familia Nephrolepidaceae Pic. Serm.
### genus: Nephrolepis Schott
## familia Oleandraceae (J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.
### genus: Oleandra Cav.
## familia Onocleaceae Pic. Serm.
### genus: Matteuccia Tod.
### genus: Onoclea L.
### genus: Onocleopsis Ballard
### genus: Pentarhizidium Hayata
## familia Polypodiaceae J. &amp; C. Presl
### subfamilia Drynarioideae Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Drynaria (Bory) J. Sm.
#### genus: Gymnogrammitis Griffith
#### genus: Pichisermollodes Fraser-Jenk. &amp; Challis
#### genus: Selliguea Bory
#### genus: Sellimeris Fraser-Jenk., Sushil K. Singh &amp; J. Fraser-Jenk.
### subfamilia Grammitidoideae Parris &amp; Sundue
#### genus: Acrosorus Copel.
#### genus: Adenophorus Gaudich
#### genus: Alansmia M. Kessler, Moguel, Sundue &amp; Labiak
#### genus: Archigrammitis Parris
#### genus: Ascogrammitis Sundue
#### genus: Calymmodon C. Presl
#### genus: Ceradenia L. E. Bishop
#### genus: Chrysogrammitis Parris
#### genus: Cochlidium Kaulf.
#### genus: Ctenopterella Parris
#### genus: Dasygrammitis Parris
#### genus: Enterosora Baker
#### genus: Galactodenia Sundue &amp; Labiak
#### genus: Lellingeria A. R. Sm. &amp; R. C. Moran
#### genus: Leucotrichum Labiak
#### genus: Lomaphlebia J. Sm.
#### genus: Luisma Murillo &amp; A. R. Sm.
#### genus: Melpomene A. R. Sm. &amp; R. C. Moran
#### genus: Micropolypodium Hayata
#### genus: Moranopteris R. Y. Hirai &amp; J. Prado
#### genus: Mycopteris Sundue
#### genus: Notogrammitis Parris
#### genus: Oreogrammitis Copel.
#### genus: Parrisia Shalisko &amp; Sundue
#### genus: Prosaptia C. Presl
#### genus: Scleroglossum Alderw.
#### genus: Stenogrammitis Labiak
#### genus: Terpsichore A. R. Sm.
#### genus: Tomophyllum (E. Fourn.) Parris
#### genus: Xiphopterella Parris
### subfamilia Loxogrammoideae H. Schneid.
#### genus: Dictymia J. Sm.
#### genus: Loxogramme (Blume) C. Presl
### subfamilia Microsoroideae B. K. Nayar
#### genus: Bosmania Testo
#### genus: Goniophlebium (Blume) C. Presl
#### genus: Lecanopteris Reinw.
#### genus: Lepisorus (J. Sm.) Ching
#### genus: Leptochilus Kaulf.
#### genus: Microsorum Link
#### genus: Podosorus Holttum
#### genus: Thylacopteris Kunze ex J. Sm.
### subfamilia Platycerioideae B. K. Nayar
#### genus: Hovenkampia Li Bing Zhang &amp; X. M. Zhou
#### genus: Platycerium Desv.
#### genus: Pyrrosia Mirb.
### subfamilia Polypodioideae Sw.
#### genus: Adetogramma T. E. Almeida
#### genus: Campyloneurum C. Presl
#### genus: Microgramma C. Presl
#### genus: Niphidium J. Sm.
#### genus: Pecluma M. G. Price
#### genus: Phlebodium (R. Br.) J. Sm.
#### genus: Phlebosia Viane &amp; Pompe
#### genus: Pleopeltis Humb. &amp; Bonpl. ex Willd.
#### genus: Pleurosoriopsis Fomin
#### genus: Polypodium L.
#### genus: Serpocaulon A. R. Sm.
#### genus: Synammia C. Presl
## familia Pteridaceae E. D. M. Kirchn.
### subfamilia Cheilanthoideae Horvath
#### genus: Adiantopsis Fée
#### genus: Aleuritopteris Fée
#### genus: Argyrochosma (J. Sm.) Windham
#### genus: Aspidotis (Nutt. ex Hook.) Copel.
#### genus: Astrolepis D. M. Benham &amp; Windham
#### genus: Baja Windham &amp; L. O. George
#### genus: Bommeria E. Fourn.
#### genus: Calciphilopteris Yesilyurt &amp; H. Schneid.
#### genus: Cheilanthes Sw.
#### genus: Cheiloplecton Fée
#### genus: Doryopteris J.Sm.
#### genus: Gaga Pryer, Fay W. Li &amp; Windham
#### genus: Hemionitis L.
#### genus: Lytoneuron (Klotzsch) Yesilyurt
#### genus: Mickelopteris Fraser-Jenk.
#### genus: Mildella Trevis.
#### genus: Myriopteris Fée
#### genus: Notholaena R. Br.
#### genus: Oeosporangium Vis.
#### genus: Ormopteris J. Sm.
#### genus: Paragymnopteris K. H. Shing
#### genus: Pellaea Link
#### genus: Pentagramma Yatsk., Windham &amp; E. Wollenw.
#### genus: Trachypteris André
### subfamilia Cryptogrammoideae S. Linds.
#### genus: Coniogramme Fée
#### genus: Cryptogramma R. Br.
#### genus: Llavea Lag.
### subfamilia Parkerioideae Burnett
#### genus: Acrostichum L.
#### genus: Ceratopteris Brongn.
### subfamilia Pteridoideae C. Chr. ex Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Actiniopteris Link
#### genus: Anogramma Link
#### genus: Austrogramme E. Fourn.
#### genus: Cerosora Baker ex Domin
#### genus: Cosentinia Tod.
#### genus: Gastoniella Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
#### genus: Jamesonia Hook. &amp; Grev.
#### genus: Onychium Kaulf.
#### genus: Pityrogramma Link
#### genus: Pteris L.
#### genus: Pterozonium Fée
#### genus: Syngramma J. Sm.
#### genus: Taenitis Willd. ex Spreng.
#### genus: Tryonia Schuettp., J. Prado &amp; A. T. Cochran
### subfamilia Vittarioideae (C. Presl) Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Adiantum L.
#### genus: Ananthacorus Underw. &amp; Maxon
#### genus: Antrophyopsis (Benedict) Schuettp.
#### genus: Antrophyum Kaulf.
#### genus: Haplopteris C. Presl
#### genus: Hecistopteris J. Sm.
#### genus: Polytaenium Desv.
#### genus: Radiovittaria (Benedict) E. H. Crane
#### genus: Rheopteris Alston
#### genus: Scoliosorus T. Moore
#### genus: Vaginularia Fée
#### genus: Vittaria J. E. Sm.
##familia Rhachidosoraceae X. C. Zhang
### genus: Rhachidosorus Ching
## familia Saccolomataceae Doweld
### genus: Orthiopteris Copel.
### genus: Saccoloma Kaulf.
## familia Tectariaceae Panigrahi
### subfamilia Arthropteridoideae ined.
#### genus: Arthropteris J. Sm.
### subfamilia Pteridryoideae ined.
#### genus: Draconopteris Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
#### genus: Malaifilix Li Bing Zhang &amp; Schuettp.
#### genus: Polydictyum C. Presl
#### genus: Pteridrys C. Chr. &amp; Ching
### subfamilia Tectarioideae ined.
#### genus: Hypoderris R. Br.
#### genus: Tectaria Cav.
#### genus: Triplophyllum Holttum
## familia Thelypteridaceae Ching ex Pic. Serm.
### subfamilia Phegopteridoideae Salino, A. R. Sm. &amp; T. E. Almeida
#### genus: Macrothelypteris (H. Itô) Ching
#### genus: Phegopteris (C. Presl) Fée
#### genus: Pseudophegopteris Ching
### subfamilia Thelypteroideae C. F. Reed
#### genus: Abacopteris Fée
#### genus: Amauropelta Kunze
#### genus: Amblovenatum J. P. Roux
#### genus: Ampelopteris Kunze
#### genus: Chingia Holttum
#### genus: Chrinephrium Nakaike
#### genus: Chrismatopteris Quansah &amp; D. S. Edwards
#### genus: Christella Lév.
#### genus: Coryphopteris Holttum
#### genus: Cyclogramma Tagawa
#### genus: Cyclosorus Link
#### genus: Glaphypseudosorus Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
#### genus: Glaphyropteridopsis Ching
#### genus: Goniopteris C. Presl
#### genus: Grypothrix (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Hoiokula S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Leptogramma J. Sm.
#### genus: Menisciopsis (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Meniscium Schreb.
#### genus: Menisorus Alston
#### genus: Mesophlebion Holttum
#### genus: Mesopteris Ching
#### genus: Metathelypteris (H. Itô) Ching
#### genus: Oreopteris Holub
#### genus: Pakau S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Pelazoneuron &lt;small&gt;(Holttum) A.R. Sm. &amp; S.E. Fawc.&lt;/small&gt;
#### genus: Plesioneuron &lt;small&gt;(Holttum) Holttum&lt;/small&gt;
#### genus: Pneumatopteris &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
#### genus: Pronephrium &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Pseudocyclosorus &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
#### genus: Reholttumia &lt;small&gt;S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Sphaerostephanos &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Stegnogramma &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### genus: Steiropteris &lt;small&gt;(C. Chr.) Pic. Serm.&lt;/small&gt;
#### genus: Strophocaulon &lt;small&gt;S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Thelypteris &lt;small&gt;Schmidel&lt;/small&gt;
#### genus: Trigonospora &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
## familia Woodsiaceae &lt;small&gt;(A. Gray) Herter&lt;/small&gt;
### genus: Physematium &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus: Woodsia &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus: Woodsimatium &lt;small&gt;Li Bing Zhang, N.T.Lu &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Psilotales]]''''' &lt;small&gt;Prantl&lt;/small&gt;
## familia Psilotaceae &lt;small&gt;J. W. Griff. &amp; Henfr.&lt;/small&gt;
### genus Psilotum &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus Tmesipteris &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Salviniales]]''''' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Marsileaceae]]'' &lt;small&gt;Mirb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Marsilea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Pilularia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Regnellidium]]'' &lt;small&gt;Lindm.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Salviniaceae]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Azolla]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Salvinia]]'' &lt;small&gt;Ség.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Anemiaceae]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
### genus ''[[Anemia]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Lygodiaceae]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lygodium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Schizaeaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Actinostachys]]'' &lt;small&gt;R. Br. ex Wall.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Schizaea]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm&lt;/small&gt;
{{div col end}}
{{commonscat|Polypodiopsida}}
{{wikispecies|Polypodiopsida}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Papratnice| ]]
[[Kategorija:Papratnjače]]
[[Kategorija:Biljni razredi]]</text>
      <sha1>oyl5nsqfgv4n7dao2yd8t2e7y1z0c4p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432334</id>
      <parentid>6432322</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:14:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Redovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21768" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Papratnice
| slika        = Polypodium hesperium 6322.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Polypodium hesperium]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      ='''''Polypodiopsida'''''
| classis_autorstvo=&lt;small&gt;Cronquist, Takht. &amp; W. Zimm., 1966&lt;/small&gt;
| ordo         =
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike.

Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]'').

Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). 

Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka.
== Redovi ==
Papratnice se dijele na 11 redova&lt;ref&gt;[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;:
{{div col|cols=3}}
# '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' &lt;small&gt;A. B. Frank&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cibotiaceae]]'' &lt;small&gt;Korall&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cibotium]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Culcitaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cyatheaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Alsophila]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cyathea]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sphaeropteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' &lt;small&gt;M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Calochlaena]]'' &lt;small&gt;(Maxon) R. A. White &amp; M. D. Turner&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicksonia]]'' &lt;small&gt;L'Hér.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lophosoria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Loxsomataceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsoma]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsomopsis]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
## familia ''[[Metaxyaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Metaxya]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' &lt;small&gt;Bower&lt;/small&gt;
### genus ''[[Plagiogyria]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Thyrsopteris]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Equisetales]]''''' &lt;small&gt;DC. ex Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Equisetaceae]]'' &lt;small&gt;Michx. ex DC.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Equisetum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dipteridaceae]]'' &lt;small&gt;(Diels) Seward &amp; E. Dale&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cheiropleuria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dipteris]]'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' &lt;small&gt;(R. Br.) C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicranopteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Diplopterygium]]'' &lt;small&gt;(Diels) Nakai&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenella]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenia]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Rouxopteris]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sticherus]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Stromatopteris]]'' &lt;small&gt;Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Matoniaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Matonia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Phanerosorus]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank
## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' &lt;small&gt;Mart.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Hymenophyllum]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Abrodictyum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Callistopteris]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cephalomanes]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Crepidomanes]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Didymoglossum]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polyphlebium]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Trichomanes]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Vandenboschia]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Marattiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Marattiaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Angiopteris]]'' &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Christensenia]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
### genus ''[[Danaea]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Eupodium]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Marattia]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Ptisana]]'' &lt;small&gt;Murdock&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Ophioglossaceae]]'' &lt;small&gt;Martynov&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Botrychioideae]] &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Botrychium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Botrypus]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Japanobotrychum]]'' &lt;small&gt;Masam.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sahashia]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sceptridium]]'' &lt;small&gt;Lyon&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Helminthostachyoideae]] &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Helminthostachys]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Mankyuoideae]] &lt;small&gt;J. R. Grant &amp; B. Dauphin&lt;/small&gt;
#### genus [[Mankyua]] &lt;small&gt;B.Y.Sun, M.H.Kim &amp; C.H.Kim&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Ophioglossoideae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cheiroglossa]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ophioderma]]'' &lt;small&gt;(Blume) Endlicher&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ophioglossum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Rhizoglossum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Osmundales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Osmundaceae]]'' &lt;small&gt;Martynov&lt;/small&gt;
### genus ''[[Claytosmunda]]'' &lt;small&gt;(Y. Yatabe, N. Murak. &amp; K. Iwats.) Metzgar &amp; Rouhan&lt;/small&gt;
### genus ''[[Leptopteris]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[xOsmunasium]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Osmunda]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Osmundastrum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[xOsmuntonia]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Plenasium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Todea]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Aspleniaceae]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### genus ''[[Asplenium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Hymenasplenium]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
## familia ''[[Athyriaceae]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
### genus ''[[Anisocampium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Athyrium]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cornopteris]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
### genus ''[[Deparia]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Grev.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Diplazium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Ephemeropteris]]'' &lt;small&gt;R. C. Moran &amp; Sundue&lt;/small&gt;
### genus ''[[Pseudathyrium]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### genus ''[[Schnellerathyrium]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Blechnaceae]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Blechnoideae]]'' &lt;small&gt;Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus: Austroblechnum &lt;small&gt;Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Blechnidium]]'' &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Blechnopsis]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Blechnum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Brainea]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cleistoblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cranfillia]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Diploblechnum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Doodia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Icarus]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lomaria]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lomaridium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lomariocycas]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Neoblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Oceaniopteris]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Parablechnum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sadleria]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Spicantopsis]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Struthiopteris]]'' &lt;small&gt;Scop&lt;/small&gt;
### subfamilia Stenochlaenoideae &lt;small&gt;(Ching) J. P. Roux&lt;/small&gt;
#### genus: Salpichlaena &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
#### genus: Stenochlaena &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Telmatoblechnum &lt;small&gt;Perrie, D. J. Ohlsen &amp; Brownsey&lt;/small&gt;
### subfamily: Woodwardioideae &lt;small&gt;Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus: Anchistea &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Lorinseria &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Woodwardia &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
## family: Cystodiaceae &lt;small&gt;J. R. Croft&lt;/small&gt;
### genus: Cystodium &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
## family: Cystopteridaceae &lt;small&gt;(Payer) Shmakov&lt;/small&gt;
### genus: Acystopteris &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
### genus: Cystocarpium &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
### genus: Cystopteris &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus: Gymnocarpium &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
## family: Davalliaceae &lt;small&gt;(Gaudich.) M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus: Davallia &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
## familia Dennstaedtiaceae &lt;small&gt;Lotsy&lt;/small&gt;
### genus: Blotiella &lt;small&gt;R. M. Tryon&lt;/small&gt;
### genus: Dennstaedtia &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
### genus: Histiopteris &lt;small&gt;(J. Agardh) J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus: Hiya &lt;small&gt;H. Shang&lt;/small&gt;
### genus: Hypolepis &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus: Leptolepia &lt;small&gt;Mett. ex Kuhn&lt;/small&gt;
### genus: Microlepia &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus: Monachosorum &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
### genus: Oenotrichia &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
### genus: Paesia &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt;
### genus: Pteridium &lt;small&gt;Gled. ex Scop.&lt;/small&gt;
## familia Desmophlebiaceae &lt;small&gt;Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan&lt;/small&gt;
### genus: Desmophlebium &lt;small&gt;Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan&lt;/small&gt;
## familia Didymochlaenaceae &lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
### genus: Didymochlaena &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
familia Diplaziopsidaceae &lt;small&gt;X. C. Zhang &amp; Christenh.&lt;/small&gt;
### genus: Diplaziopsis &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
### genus: Homalosorus &lt;small&gt;Small ex Pic. Serm.&lt;/small&gt;
## familia Dryopteridaceae &lt;small&gt;Herter&lt;/small&gt;
### subfamilia Dryopteridoideae &lt;small&gt;B. K. Nayar&lt;/small&gt;
#### genus: Arachniodes &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### genus: Ctenitis &lt;small&gt;C. Chr. ex C. Chr.&lt;/small&gt;
#### genus: Cyrtomium &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Dryopteris &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt;
#### genus: Dryostichum &lt;small&gt;W. H. Wagner&lt;/small&gt;
#### genus: Phanerophlebia &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Polystichum &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
### subfamilia  Elaphoglossoideae &lt;small&gt;(Pic. Serm.) Crabbe, Jermy &amp; Mickel&lt;/small&gt;
#### genus: Arthrobotrya &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Bolbitis &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt;
#### genus: Elaphoglossum &lt;small&gt;Schott ex J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Lastreopsis &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
#### genus: Lomagramma &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Megalastrum &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
#### genus: Mickelia &lt;small&gt;R. C. Moran, Labiak &amp; Sundue&lt;/small&gt;
#### genus: Parapolystichum &lt;small&gt;Keyserl.&lt;/small&gt;
#### genus: Pleocnemia &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Rumohra &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt;
#### genus: Teratophyllum &lt;small&gt;Mett. ex Kuhn&lt;/small&gt;
### subfamilia Polybotryoideae &lt;small&gt;H. M. Liu &amp; X. C. Zhang&lt;/small&gt;
#### genus: Cyclobotrya Engels &amp; Canestraro
#### genus: Cyclodium C. Presl
#### genus: Maxonia C. Chr.
#### genus: Olfersia Raddi
#### genus: Polybotrya Willd.
#### genus: Polystichopsis (J. Sm.) Holttum
#### genus: Stigmatopteris C. Chr.
#### genus: Trichoneuron Ching
### subfamilia Not assigned
#### genus: Atalopteris Maxon
## familia Hemidictyaceae Christenh. &amp; H. Schneid.
### genus: Hemidictyum C. Presl
## familia Hypodematiaceae Ching
### genus: Hypodematium Kunze
### genus: Leucostegia C. Presl
## familia Lindsaeaceae C. Presl
### genus: Lindsaea Dryand.
### genus: Lindsaeosoria W. H. Wagner
### genus: Nesolindsaea Lehtonen &amp; Christenh.
### genus: Odontosoria (C. Presl) Fée
### genus: Osmolindsaea (K. U. Kramer) Lehtonen &amp; Christenh.
### genus: Sphenomeris Maxon
### genus: Tapeinidium (C. Presl) C. Chr.
### genus: Xyropteris K. U. Kramer
## familia Lomariopsidaceae Alston
### genus: Cyclopeltis J. Sm.
### genus: Dracoglossum Christenh.
### genus: Dryopolystichum Copel.
### genus: Lomariopsis Fée
## familia Lonchitidaceae C. Presl ex M. R. Schomb.
### genus: Lonchitis L.
## familia Nephrolepidaceae Pic. Serm.
### genus: Nephrolepis Schott
## familia Oleandraceae (J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.
### genus: Oleandra Cav.
## familia Onocleaceae Pic. Serm.
### genus: Matteuccia Tod.
### genus: Onoclea L.
### genus: Onocleopsis Ballard
### genus: Pentarhizidium Hayata
## familia Polypodiaceae J. &amp; C. Presl
### subfamilia Drynarioideae Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Drynaria (Bory) J. Sm.
#### genus: Gymnogrammitis Griffith
#### genus: Pichisermollodes Fraser-Jenk. &amp; Challis
#### genus: Selliguea Bory
#### genus: Sellimeris Fraser-Jenk., Sushil K. Singh &amp; J. Fraser-Jenk.
### subfamilia Grammitidoideae Parris &amp; Sundue
#### genus: Acrosorus Copel.
#### genus: Adenophorus Gaudich
#### genus: Alansmia M. Kessler, Moguel, Sundue &amp; Labiak
#### genus: Archigrammitis Parris
#### genus: Ascogrammitis Sundue
#### genus: Calymmodon C. Presl
#### genus: Ceradenia L. E. Bishop
#### genus: Chrysogrammitis Parris
#### genus: Cochlidium Kaulf.
#### genus: Ctenopterella Parris
#### genus: Dasygrammitis Parris
#### genus: Enterosora Baker
#### genus: Galactodenia Sundue &amp; Labiak
#### genus: Lellingeria A. R. Sm. &amp; R. C. Moran
#### genus: Leucotrichum Labiak
#### genus: Lomaphlebia J. Sm.
#### genus: Luisma Murillo &amp; A. R. Sm.
#### genus: Melpomene A. R. Sm. &amp; R. C. Moran
#### genus: Micropolypodium Hayata
#### genus: Moranopteris R. Y. Hirai &amp; J. Prado
#### genus: Mycopteris Sundue
#### genus: Notogrammitis Parris
#### genus: Oreogrammitis Copel.
#### genus: Parrisia Shalisko &amp; Sundue
#### genus: Prosaptia C. Presl
#### genus: Scleroglossum Alderw.
#### genus: Stenogrammitis Labiak
#### genus: Terpsichore A. R. Sm.
#### genus: Tomophyllum (E. Fourn.) Parris
#### genus: Xiphopterella Parris
### subfamilia Loxogrammoideae H. Schneid.
#### genus: Dictymia J. Sm.
#### genus: Loxogramme (Blume) C. Presl
### subfamilia Microsoroideae B. K. Nayar
#### genus: Bosmania Testo
#### genus: Goniophlebium (Blume) C. Presl
#### genus: Lecanopteris Reinw.
#### genus: Lepisorus (J. Sm.) Ching
#### genus: Leptochilus Kaulf.
#### genus: Microsorum Link
#### genus: Podosorus Holttum
#### genus: Thylacopteris Kunze ex J. Sm.
### subfamilia Platycerioideae B. K. Nayar
#### genus: Hovenkampia Li Bing Zhang &amp; X. M. Zhou
#### genus: Platycerium Desv.
#### genus: Pyrrosia Mirb.
### subfamilia Polypodioideae Sw.
#### genus: Adetogramma T. E. Almeida
#### genus: Campyloneurum C. Presl
#### genus: Microgramma C. Presl
#### genus: Niphidium J. Sm.
#### genus: Pecluma M. G. Price
#### genus: Phlebodium (R. Br.) J. Sm.
#### genus: Phlebosia Viane &amp; Pompe
#### genus: Pleopeltis Humb. &amp; Bonpl. ex Willd.
#### genus: Pleurosoriopsis Fomin
#### genus: Polypodium L.
#### genus: Serpocaulon A. R. Sm.
#### genus: Synammia C. Presl
## familia Pteridaceae E. D. M. Kirchn.
### subfamilia Cheilanthoideae Horvath
#### genus: Adiantopsis Fée
#### genus: Aleuritopteris Fée
#### genus: Argyrochosma (J. Sm.) Windham
#### genus: Aspidotis (Nutt. ex Hook.) Copel.
#### genus: Astrolepis D. M. Benham &amp; Windham
#### genus: Baja Windham &amp; L. O. George
#### genus: Bommeria E. Fourn.
#### genus: Calciphilopteris Yesilyurt &amp; H. Schneid.
#### genus: Cheilanthes Sw.
#### genus: Cheiloplecton Fée
#### genus: Doryopteris J.Sm.
#### genus: Gaga Pryer, Fay W. Li &amp; Windham
#### genus: Hemionitis L.
#### genus: Lytoneuron (Klotzsch) Yesilyurt
#### genus: Mickelopteris Fraser-Jenk.
#### genus: Mildella Trevis.
#### genus: Myriopteris Fée
#### genus: Notholaena R. Br.
#### genus: Oeosporangium Vis.
#### genus: Ormopteris J. Sm.
#### genus: Paragymnopteris K. H. Shing
#### genus: Pellaea Link
#### genus: Pentagramma Yatsk., Windham &amp; E. Wollenw.
#### genus: Trachypteris André
### subfamilia Cryptogrammoideae S. Linds.
#### genus: Coniogramme Fée
#### genus: Cryptogramma R. Br.
#### genus: Llavea Lag.
### subfamilia Parkerioideae Burnett
#### genus: Acrostichum L.
#### genus: Ceratopteris Brongn.
### subfamilia Pteridoideae C. Chr. ex Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Actiniopteris Link
#### genus: Anogramma Link
#### genus: Austrogramme E. Fourn.
#### genus: Cerosora Baker ex Domin
#### genus: Cosentinia Tod.
#### genus: Gastoniella Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
#### genus: Jamesonia Hook. &amp; Grev.
#### genus: Onychium Kaulf.
#### genus: Pityrogramma Link
#### genus: Pteris L.
#### genus: Pterozonium Fée
#### genus: Syngramma J. Sm.
#### genus: Taenitis Willd. ex Spreng.
#### genus: Tryonia Schuettp., J. Prado &amp; A. T. Cochran
### subfamilia Vittarioideae (C. Presl) Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Adiantum L.
#### genus: Ananthacorus Underw. &amp; Maxon
#### genus: Antrophyopsis (Benedict) Schuettp.
#### genus: Antrophyum Kaulf.
#### genus: Haplopteris C. Presl
#### genus: Hecistopteris J. Sm.
#### genus: Polytaenium Desv.
#### genus: Radiovittaria (Benedict) E. H. Crane
#### genus: Rheopteris Alston
#### genus: Scoliosorus T. Moore
#### genus: Vaginularia Fée
#### genus: Vittaria J. E. Sm.
##familia Rhachidosoraceae X. C. Zhang
### genus: Rhachidosorus Ching
## familia Saccolomataceae Doweld
### genus: Orthiopteris Copel.
### genus: Saccoloma Kaulf.
## familia Tectariaceae Panigrahi
### subfamilia Arthropteridoideae ined.
#### genus: Arthropteris J. Sm.
### subfamilia Pteridryoideae ined.
#### genus: Draconopteris Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
#### genus: Malaifilix Li Bing Zhang &amp; Schuettp.
#### genus: Polydictyum C. Presl
#### genus: Pteridrys C. Chr. &amp; Ching
### subfamilia Tectarioideae ined.
#### genus: Hypoderris R. Br.
#### genus: Tectaria Cav.
#### genus: Triplophyllum Holttum
## familia Thelypteridaceae Ching ex Pic. Serm.
### subfamilia Phegopteridoideae Salino, A. R. Sm. &amp; T. E. Almeida
#### genus: Macrothelypteris (H. Itô) Ching
#### genus: Phegopteris (C. Presl) Fée
#### genus: Pseudophegopteris Ching
### subfamilia Thelypteroideae C. F. Reed
#### genus: Abacopteris Fée
#### genus: Amauropelta Kunze
#### genus: Amblovenatum J. P. Roux
#### genus: Ampelopteris Kunze
#### genus: Chingia Holttum
#### genus: Chrinephrium Nakaike
#### genus: Chrismatopteris Quansah &amp; D. S. Edwards
#### genus: Christella Lév.
#### genus: Coryphopteris Holttum
#### genus: Cyclogramma Tagawa
#### genus: Cyclosorus Link
#### genus: Glaphypseudosorus Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
#### genus: Glaphyropteridopsis Ching
#### genus: Goniopteris C. Presl
#### genus: Grypothrix (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Hoiokula S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Leptogramma J. Sm.
#### genus: Menisciopsis (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Meniscium Schreb.
#### genus: Menisorus Alston
#### genus: Mesophlebion Holttum
#### genus: Mesopteris Ching
#### genus: Metathelypteris (H. Itô) Ching
#### genus: Oreopteris Holub
#### genus: Pakau S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Pelazoneuron &lt;small&gt;(Holttum) A.R. Sm. &amp; S.E. Fawc.&lt;/small&gt;
#### genus: Plesioneuron &lt;small&gt;(Holttum) Holttum&lt;/small&gt;
#### genus: Pneumatopteris &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
#### genus: Pronephrium &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Pseudocyclosorus &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
#### genus: Reholttumia &lt;small&gt;S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Sphaerostephanos &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Stegnogramma &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### genus: Steiropteris &lt;small&gt;(C. Chr.) Pic. Serm.&lt;/small&gt;
#### genus: Strophocaulon &lt;small&gt;S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Thelypteris &lt;small&gt;Schmidel&lt;/small&gt;
#### genus: Trigonospora &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
## familia Woodsiaceae &lt;small&gt;(A. Gray) Herter&lt;/small&gt;
### genus: Physematium &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus: Woodsia &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus: Woodsimatium &lt;small&gt;Li Bing Zhang, N.T.Lu &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Psilotales]]''''' &lt;small&gt;Prantl&lt;/small&gt;
## familia Psilotaceae &lt;small&gt;J. W. Griff. &amp; Henfr.&lt;/small&gt;
### genus Psilotum &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus Tmesipteris &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Salviniales]]''''' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Marsileaceae]]'' &lt;small&gt;Mirb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Marsilea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Pilularia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Regnellidium]]'' &lt;small&gt;Lindm.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Salviniaceae]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Azolla]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Salvinia]]'' &lt;small&gt;Ség.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Anemiaceae]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
### genus ''[[Anemia]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Lygodiaceae]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lygodium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Schizaeaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Actinostachys]]'' &lt;small&gt;R. Br. ex Wall.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Schizaea]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm&lt;/small&gt;
{{div col end}}
{{commonscat|Polypodiopsida}}
{{wikispecies|Polypodiopsida}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Papratnice| ]]
[[Kategorija:Papratnjače]]
[[Kategorija:Biljni razredi]]</text>
      <sha1>36qrv5t6mtg40yok4kn7hjrwas6zne5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432343</id>
      <parentid>6432334</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:18:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Redovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22792" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Papratnice
| slika        = Polypodium hesperium 6322.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Polypodium hesperium]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      ='''''Polypodiopsida'''''
| classis_autorstvo=&lt;small&gt;Cronquist, Takht. &amp; W. Zimm., 1966&lt;/small&gt;
| ordo         =
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike.

Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]'').

Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). 

Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka.
== Redovi ==
Papratnice se dijele na 11 redova&lt;ref&gt;[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;:
{{div col|cols=3}}
# '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' &lt;small&gt;A. B. Frank&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cibotiaceae]]'' &lt;small&gt;Korall&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cibotium]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Culcitaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cyatheaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Alsophila]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cyathea]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sphaeropteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' &lt;small&gt;M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Calochlaena]]'' &lt;small&gt;(Maxon) R. A. White &amp; M. D. Turner&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicksonia]]'' &lt;small&gt;L'Hér.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lophosoria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Loxsomataceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsoma]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsomopsis]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
## familia ''[[Metaxyaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Metaxya]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' &lt;small&gt;Bower&lt;/small&gt;
### genus ''[[Plagiogyria]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Thyrsopteris]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Equisetales]]''''' &lt;small&gt;DC. ex Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Equisetaceae]]'' &lt;small&gt;Michx. ex DC.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Equisetum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dipteridaceae]]'' &lt;small&gt;(Diels) Seward &amp; E. Dale&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cheiropleuria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dipteris]]'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' &lt;small&gt;(R. Br.) C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicranopteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Diplopterygium]]'' &lt;small&gt;(Diels) Nakai&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenella]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenia]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Rouxopteris]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sticherus]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Stromatopteris]]'' &lt;small&gt;Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Matoniaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Matonia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Phanerosorus]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank
## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' &lt;small&gt;Mart.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Hymenophyllum]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Abrodictyum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Callistopteris]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cephalomanes]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Crepidomanes]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Didymoglossum]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polyphlebium]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Trichomanes]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Vandenboschia]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Marattiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Marattiaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Angiopteris]]'' &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Christensenia]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
### genus ''[[Danaea]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Eupodium]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Marattia]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Ptisana]]'' &lt;small&gt;Murdock&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Ophioglossaceae]]'' &lt;small&gt;Martynov&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Botrychioideae]] &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Botrychium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Botrypus]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Japanobotrychum]]'' &lt;small&gt;Masam.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sahashia]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sceptridium]]'' &lt;small&gt;Lyon&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Helminthostachyoideae]] &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Helminthostachys]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Mankyuoideae]] &lt;small&gt;J. R. Grant &amp; B. Dauphin&lt;/small&gt;
#### genus [[Mankyua]] &lt;small&gt;B.Y.Sun, M.H.Kim &amp; C.H.Kim&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Ophioglossoideae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cheiroglossa]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ophioderma]]'' &lt;small&gt;(Blume) Endlicher&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ophioglossum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Rhizoglossum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Osmundales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Osmundaceae]]'' &lt;small&gt;Martynov&lt;/small&gt;
### genus ''[[Claytosmunda]]'' &lt;small&gt;(Y. Yatabe, N. Murak. &amp; K. Iwats.) Metzgar &amp; Rouhan&lt;/small&gt;
### genus ''[[Leptopteris]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[xOsmunasium]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Osmunda]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Osmundastrum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[xOsmuntonia]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Plenasium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Todea]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Aspleniaceae]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### genus ''[[Asplenium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Hymenasplenium]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
## familia ''[[Athyriaceae]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
### genus ''[[Anisocampium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Athyrium]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cornopteris]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
### genus ''[[Deparia]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Grev.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Diplazium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Ephemeropteris]]'' &lt;small&gt;R. C. Moran &amp; Sundue&lt;/small&gt;
### genus ''[[Pseudathyrium]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### genus ''[[Schnellerathyrium]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Blechnaceae]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Blechnoideae]]'' &lt;small&gt;Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus: Austroblechnum &lt;small&gt;Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Blechnidium]]'' &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Blechnopsis]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Blechnum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Brainea]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cleistoblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cranfillia]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Diploblechnum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Doodia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Icarus]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lomaria]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lomaridium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lomariocycas]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Neoblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Oceaniopteris]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Parablechnum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sadleria]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Spicantopsis]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Struthiopteris]]'' &lt;small&gt;Scop&lt;/small&gt;
### subfamilia Stenochlaenoideae &lt;small&gt;(Ching) J. P. Roux&lt;/small&gt;
#### genus: Salpichlaena &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
#### genus: Stenochlaena &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Telmatoblechnum &lt;small&gt;Perrie, D. J. Ohlsen &amp; Brownsey&lt;/small&gt;
### subfamily: Woodwardioideae &lt;small&gt;Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus: Anchistea &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Lorinseria &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Woodwardia &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
## family: Cystodiaceae &lt;small&gt;J. R. Croft&lt;/small&gt;
### genus: Cystodium &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
## family: Cystopteridaceae &lt;small&gt;(Payer) Shmakov&lt;/small&gt;
### genus: Acystopteris &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
### genus: Cystocarpium &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
### genus: Cystopteris &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus: Gymnocarpium &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
## family: Davalliaceae &lt;small&gt;(Gaudich.) M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus: Davallia &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
## familia Dennstaedtiaceae &lt;small&gt;Lotsy&lt;/small&gt;
### genus: Blotiella &lt;small&gt;R. M. Tryon&lt;/small&gt;
### genus: Dennstaedtia &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
### genus: Histiopteris &lt;small&gt;(J. Agardh) J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus: Hiya &lt;small&gt;H. Shang&lt;/small&gt;
### genus: Hypolepis &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus: Leptolepia &lt;small&gt;Mett. ex Kuhn&lt;/small&gt;
### genus: Microlepia &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus: Monachosorum &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
### genus: Oenotrichia &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
### genus: Paesia &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt;
### genus: Pteridium &lt;small&gt;Gled. ex Scop.&lt;/small&gt;
## familia Desmophlebiaceae &lt;small&gt;Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan&lt;/small&gt;
### genus: Desmophlebium &lt;small&gt;Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan&lt;/small&gt;
## familia Didymochlaenaceae &lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
### genus: Didymochlaena &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
familia Diplaziopsidaceae &lt;small&gt;X. C. Zhang &amp; Christenh.&lt;/small&gt;
### genus: Diplaziopsis &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
### genus: Homalosorus &lt;small&gt;Small ex Pic. Serm.&lt;/small&gt;
## familia Dryopteridaceae &lt;small&gt;Herter&lt;/small&gt;
### subfamilia Dryopteridoideae &lt;small&gt;B. K. Nayar&lt;/small&gt;
#### genus: Arachniodes &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### genus: Ctenitis &lt;small&gt;C. Chr. ex C. Chr.&lt;/small&gt;
#### genus: Cyrtomium &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Dryopteris &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt;
#### genus: Dryostichum &lt;small&gt;W. H. Wagner&lt;/small&gt;
#### genus: Phanerophlebia &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Polystichum &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
### subfamilia  Elaphoglossoideae &lt;small&gt;(Pic. Serm.) Crabbe, Jermy &amp; Mickel&lt;/small&gt;
#### genus: Arthrobotrya &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Bolbitis &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt;
#### genus: Elaphoglossum &lt;small&gt;Schott ex J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Lastreopsis &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
#### genus: Lomagramma &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Megalastrum &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
#### genus: Mickelia &lt;small&gt;R. C. Moran, Labiak &amp; Sundue&lt;/small&gt;
#### genus: Parapolystichum &lt;small&gt;Keyserl.&lt;/small&gt;
#### genus: Pleocnemia &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Rumohra &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt;
#### genus: Teratophyllum &lt;small&gt;Mett. ex Kuhn&lt;/small&gt;
### subfamilia Polybotryoideae &lt;small&gt;H. M. Liu &amp; X. C. Zhang&lt;/small&gt;
#### genus: Cyclobotrya &lt;small&gt;Engels &amp; Canestraro&lt;/small&gt;
#### genus: Cyclodium &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Maxonia &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
#### genus: Olfersia &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt;
#### genus: Polybotrya &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
#### genus: Polystichopsis &lt;small&gt;(J. Sm.) Holttum&lt;/small&gt;
#### genus: Stigmatopteris &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
#### genus: Trichoneuron &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### subfamilia nije dodijeljeno
#### genus: Atalopteris &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
## familia Hemidictyaceae &lt;small&gt;Christenh. &amp; H. Schneid.&lt;/small&gt;
### genus: Hemidictyum &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia Hypodematiaceae &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### genus: Hypodematium &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
### genus: Leucostegia &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia Lindsaeaceae &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus: Lindsaea &lt;small&gt;Dryand.&lt;/small&gt;
### genus: Lindsaeosoria &lt;small&gt;W. H. Wagner&lt;/small&gt;
### genus: Nesolindsaea &lt;small&gt;Lehtonen &amp; Christenh.&lt;/small&gt;
### genus: Odontosoria &lt;small&gt;(C. Presl) Fée&lt;/small&gt;
### genus: Osmolindsaea &lt;small&gt;(K. U. Kramer) Lehtonen &amp; Christenh.&lt;/small&gt;
### genus: Sphenomeris &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
### genus: Tapeinidium &lt;small&gt;(C. Presl) C. Chr.&lt;/small&gt;
### genus: Xyropteris &lt;small&gt;K. U. Kramer&lt;/small&gt;
## familia Lomariopsidaceae &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
### genus: Cyclopeltis &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus: Dracoglossum &lt;small&gt;Christenh.&lt;/small&gt;
### genus: Dryopolystichum &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
### genus: Lomariopsis &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
## familia Lonchitidaceae &lt;small&gt;C. Presl ex M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus: Lonchitis &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
## familia Nephrolepidaceae &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus: Nephrolepis &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt;
## familia Oleandraceae &lt;small&gt;(J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus: Oleandra &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt;
## familia Onocleaceae &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus: Matteuccia &lt;small&gt;Tod.&lt;/small&gt;
### genus: Onoclea &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus: Onocleopsis &lt;small&gt;Ballard&lt;/small&gt;
### genus: Pentarhizidium &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
## familia Polypodiaceae &lt;small&gt;J. &amp; C. Presl&lt;/small&gt;
### subfamilia Drynarioideae &lt;small&gt;Crabbe, Jermy &amp; Mickel&lt;/small&gt;
#### genus: Drynaria &lt;small&gt;(Bory) J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Gymnogrammitis &lt;small&gt;Griffith&lt;/small&gt;
#### genus: Pichisermollodes &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Challis&lt;/small&gt;
#### genus: Selliguea &lt;small&gt;Bory&lt;/small&gt;
#### genus: Sellimeris &lt;small&gt;Fraser-Jenk., Sushil K. Singh &amp; J. Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
### subfamilia Grammitidoideae &lt;small&gt;Parris &amp; Sundue&lt;/small&gt;
#### genus: Acrosorus &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus: Adenophorus &lt;small&gt;Gaudich&lt;/small&gt;
#### genus: Alansmia &lt;small&gt;M. Kessler, Moguel, Sundue &amp; Labiak&lt;/small&gt;
#### genus: Archigrammitis &lt;small&gt;Parris&lt;/small&gt;
#### genus: Ascogrammitis &lt;small&gt;Sundue&lt;/small&gt;
#### genus: Calymmodon &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Ceradenia &lt;small&gt;L. E. Bishop&lt;/small&gt;
#### genus: Chrysogrammitis &lt;small&gt;Parris&lt;/small&gt;
#### genus: Cochlidium &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
#### genus: Ctenopterella &lt;small&gt;Parris&lt;/small&gt;
#### genus: Dasygrammitis &lt;small&gt;Parris&lt;/small&gt;
#### genus: Enterosora &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt;
#### genus: Galactodenia &lt;small&gt;Sundue &amp; Labiak&lt;/small&gt;
#### genus: Lellingeria &lt;small&gt;A. R. Sm. &amp; R. C. Moran&lt;/small&gt;
#### genus: Leucotrichum &lt;small&gt;Labiak&lt;/small&gt;
#### genus: Lomaphlebia &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Luisma Murillo &lt;small&gt;&amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Melpomene &lt;small&gt;A. R. Sm. &amp; R. C. Moran&lt;/small&gt;
#### genus: Micropolypodium &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
#### genus: Moranopteris &lt;small&gt;R. Y. Hirai &amp; J. Prado&lt;/small&gt;
#### genus: Mycopteris &lt;small&gt;Sundue&lt;/small&gt;
#### genus: Notogrammitis Parris
#### genus: Oreogrammitis Copel.
#### genus: Parrisia Shalisko &amp; Sundue
#### genus: Prosaptia C. Presl
#### genus: Scleroglossum Alderw.
#### genus: Stenogrammitis Labiak
#### genus: Terpsichore A. R. Sm.
#### genus: Tomophyllum (E. Fourn.) Parris
#### genus: Xiphopterella Parris
### subfamilia Loxogrammoideae H. Schneid.
#### genus: Dictymia J. Sm.
#### genus: Loxogramme (Blume) C. Presl
### subfamilia Microsoroideae B. K. Nayar
#### genus: Bosmania Testo
#### genus: Goniophlebium (Blume) C. Presl
#### genus: Lecanopteris Reinw.
#### genus: Lepisorus (J. Sm.) Ching
#### genus: Leptochilus Kaulf.
#### genus: Microsorum Link
#### genus: Podosorus Holttum
#### genus: Thylacopteris Kunze ex J. Sm.
### subfamilia Platycerioideae B. K. Nayar
#### genus: Hovenkampia Li Bing Zhang &amp; X. M. Zhou
#### genus: Platycerium Desv.
#### genus: Pyrrosia Mirb.
### subfamilia Polypodioideae Sw.
#### genus: Adetogramma T. E. Almeida
#### genus: Campyloneurum C. Presl
#### genus: Microgramma C. Presl
#### genus: Niphidium J. Sm.
#### genus: Pecluma M. G. Price
#### genus: Phlebodium (R. Br.) J. Sm.
#### genus: Phlebosia Viane &amp; Pompe
#### genus: Pleopeltis Humb. &amp; Bonpl. ex Willd.
#### genus: Pleurosoriopsis Fomin
#### genus: Polypodium L.
#### genus: Serpocaulon A. R. Sm.
#### genus: Synammia C. Presl
## familia Pteridaceae E. D. M. Kirchn.
### subfamilia Cheilanthoideae Horvath
#### genus: Adiantopsis Fée
#### genus: Aleuritopteris Fée
#### genus: Argyrochosma (J. Sm.) Windham
#### genus: Aspidotis (Nutt. ex Hook.) Copel.
#### genus: Astrolepis D. M. Benham &amp; Windham
#### genus: Baja Windham &amp; L. O. George
#### genus: Bommeria E. Fourn.
#### genus: Calciphilopteris Yesilyurt &amp; H. Schneid.
#### genus: Cheilanthes Sw.
#### genus: Cheiloplecton Fée
#### genus: Doryopteris J.Sm.
#### genus: Gaga Pryer, Fay W. Li &amp; Windham
#### genus: Hemionitis L.
#### genus: Lytoneuron (Klotzsch) Yesilyurt
#### genus: Mickelopteris Fraser-Jenk.
#### genus: Mildella Trevis.
#### genus: Myriopteris Fée
#### genus: Notholaena R. Br.
#### genus: Oeosporangium Vis.
#### genus: Ormopteris J. Sm.
#### genus: Paragymnopteris K. H. Shing
#### genus: Pellaea Link
#### genus: Pentagramma Yatsk., Windham &amp; E. Wollenw.
#### genus: Trachypteris André
### subfamilia Cryptogrammoideae S. Linds.
#### genus: Coniogramme Fée
#### genus: Cryptogramma R. Br.
#### genus: Llavea Lag.
### subfamilia Parkerioideae Burnett
#### genus: Acrostichum L.
#### genus: Ceratopteris Brongn.
### subfamilia Pteridoideae C. Chr. ex Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Actiniopteris Link
#### genus: Anogramma Link
#### genus: Austrogramme E. Fourn.
#### genus: Cerosora Baker ex Domin
#### genus: Cosentinia Tod.
#### genus: Gastoniella Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
#### genus: Jamesonia Hook. &amp; Grev.
#### genus: Onychium Kaulf.
#### genus: Pityrogramma Link
#### genus: Pteris L.
#### genus: Pterozonium Fée
#### genus: Syngramma J. Sm.
#### genus: Taenitis Willd. ex Spreng.
#### genus: Tryonia Schuettp., J. Prado &amp; A. T. Cochran
### subfamilia Vittarioideae (C. Presl) Crabbe, Jermy &amp; Mickel
#### genus: Adiantum L.
#### genus: Ananthacorus Underw. &amp; Maxon
#### genus: Antrophyopsis (Benedict) Schuettp.
#### genus: Antrophyum Kaulf.
#### genus: Haplopteris C. Presl
#### genus: Hecistopteris J. Sm.
#### genus: Polytaenium Desv.
#### genus: Radiovittaria (Benedict) E. H. Crane
#### genus: Rheopteris Alston
#### genus: Scoliosorus T. Moore
#### genus: Vaginularia Fée
#### genus: Vittaria J. E. Sm.
##familia Rhachidosoraceae X. C. Zhang
### genus: Rhachidosorus Ching
## familia Saccolomataceae Doweld
### genus: Orthiopteris Copel.
### genus: Saccoloma Kaulf.
## familia Tectariaceae Panigrahi
### subfamilia Arthropteridoideae ined.
#### genus: Arthropteris J. Sm.
### subfamilia Pteridryoideae ined.
#### genus: Draconopteris Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang
#### genus: Malaifilix Li Bing Zhang &amp; Schuettp.
#### genus: Polydictyum C. Presl
#### genus: Pteridrys C. Chr. &amp; Ching
### subfamilia Tectarioideae ined.
#### genus: Hypoderris R. Br.
#### genus: Tectaria Cav.
#### genus: Triplophyllum Holttum
## familia Thelypteridaceae Ching ex Pic. Serm.
### subfamilia Phegopteridoideae Salino, A. R. Sm. &amp; T. E. Almeida
#### genus: Macrothelypteris (H. Itô) Ching
#### genus: Phegopteris (C. Presl) Fée
#### genus: Pseudophegopteris Ching
### subfamilia Thelypteroideae C. F. Reed
#### genus: Abacopteris Fée
#### genus: Amauropelta Kunze
#### genus: Amblovenatum J. P. Roux
#### genus: Ampelopteris Kunze
#### genus: Chingia Holttum
#### genus: Chrinephrium Nakaike
#### genus: Chrismatopteris Quansah &amp; D. S. Edwards
#### genus: Christella Lév.
#### genus: Coryphopteris Holttum
#### genus: Cyclogramma Tagawa
#### genus: Cyclosorus Link
#### genus: Glaphypseudosorus Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
#### genus: Glaphyropteridopsis Ching
#### genus: Goniopteris C. Presl
#### genus: Grypothrix (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Hoiokula S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Leptogramma J. Sm.
#### genus: Menisciopsis (Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Meniscium Schreb.
#### genus: Menisorus Alston
#### genus: Mesophlebion Holttum
#### genus: Mesopteris Ching
#### genus: Metathelypteris (H. Itô) Ching
#### genus: Oreopteris Holub
#### genus: Pakau S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.
#### genus: Pelazoneuron &lt;small&gt;(Holttum) A.R. Sm. &amp; S.E. Fawc.&lt;/small&gt;
#### genus: Plesioneuron &lt;small&gt;(Holttum) Holttum&lt;/small&gt;
#### genus: Pneumatopteris &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
#### genus: Pronephrium &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus: Pseudocyclosorus &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
#### genus: Reholttumia &lt;small&gt;S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Sphaerostephanos &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Stegnogramma &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### genus: Steiropteris &lt;small&gt;(C. Chr.) Pic. Serm.&lt;/small&gt;
#### genus: Strophocaulon &lt;small&gt;S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus: Thelypteris &lt;small&gt;Schmidel&lt;/small&gt;
#### genus: Trigonospora &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
## familia Woodsiaceae &lt;small&gt;(A. Gray) Herter&lt;/small&gt;
### genus: Physematium &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus: Woodsia &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus: Woodsimatium &lt;small&gt;Li Bing Zhang, N.T.Lu &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Psilotales]]''''' &lt;small&gt;Prantl&lt;/small&gt;
## familia Psilotaceae &lt;small&gt;J. W. Griff. &amp; Henfr.&lt;/small&gt;
### genus Psilotum &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus Tmesipteris &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Salviniales]]''''' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Marsileaceae]]'' &lt;small&gt;Mirb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Marsilea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Pilularia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Regnellidium]]'' &lt;small&gt;Lindm.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Salviniaceae]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Azolla]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Salvinia]]'' &lt;small&gt;Ség.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Anemiaceae]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
### genus ''[[Anemia]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Lygodiaceae]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lygodium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Schizaeaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Actinostachys]]'' &lt;small&gt;R. Br. ex Wall.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Schizaea]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm&lt;/small&gt;
{{div col end}}
{{commonscat|Polypodiopsida}}
{{wikispecies|Polypodiopsida}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Papratnice| ]]
[[Kategorija:Papratnjače]]
[[Kategorija:Biljni razredi]]</text>
      <sha1>hovo8fbed5hzonywnuhj1wmpiuwyo39</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva Krista Kralja u Beogradu.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>585546</id>
    <revision>
      <id>6432268</id>
      <parentid>5917065</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:11:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="329" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Crkva Krista Kralja u Beogradu
|Izvor= vlastiti rad
|Datum= 6. lipnja 2017.
|Autor= [[Suradnik:Sauly|&lt;font style=&quot;background: red&quot; face=&quot;Verdana&quot; color=&quot;white&quot;&gt;'''&amp;nbsp;Sauly&amp;nbsp;'''&lt;/font&gt;]]
|Objašnjenje= vlastiti rad, vidi dolje
}}
== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>rxolo4m7h1mwefmdwmkbhow28czf340</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marvel Cinematic Universe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>588328</id>
    <revision>
      <id>6432432</id>
      <parentid>6432096</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:20:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <comment>/* Filmovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25341" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir medijska franšiza
| bgcolor                   = #F0131E
| textcolor                 = 
| ime                       = Marvel Cinematic Universe
| image                     = [[Datoteka:Marvel Cinematic Universe logo.png]]
| image_upright             = 
| opis                      = Logo
| kreirao                   = [[Marvel Studios]]
| izvorno                   = 
| vlasnik                   = The Walt Disney Company
| godine                    = 2008. - sada
| knjige                    = [[Marvel Cinematic Universe#Knjige|Marvel Cinematic Universe books]]
| novele                    = 
| kratke_priče              = 
| stripovi                  = [[Marvel Cinematic Universe#Stripovi|Marvel Cinematic Universe tie-in comics]]
| časopisi                  = 
| filmovi                   = [[Popis filmova Marvel Cinematic Universe|Marvel Cinematic Universe films]]
| kratki                    = [[Marvel One-Shots]]
| tv_serija                 = [[Popis televizijskih serija Marvel Cinematic Universe|Marvel Cinematic Universe television series]]
| web_serija                = [[Marvel Cinematic Universe#Web serije|Marvel Cinematic Universe digital series]]
| animirana_serija          = 
| tv_filmovi                =  [[Marvel Cinematic Universe#TV Specijal|Marvel Cinematic Universe television specials]]
| kazališne_predstave       = 
| mjuzikli                  = 
| igre                      = 
| video_igre                = Marvel Cinematic Universe video game tie-ins
| radio                     = 
| glazba                    = [[Marvel Cinematic Universe#Glazba|Music of the Marvel Cinematic Universe]]
| stranica                  = 
| druginaziv1               = Tematski park
| drugiopis1                = [[Marvel Cinematic Universe#Atrakcije|Marvel-themed attractions]]
| druginaziv2               = 
| drugiopis2                = 
| druginaziv3               = 
| drugiopis3                = 
| druginaziv4               = 
| drugiopis4                = 
| druginaziv5               = 
| drugiopis5                = 
| fusnota                   =
}}

'''Marvel Cinematic Universe''' ('''MCU''') (na hrv. '''Marvel filmski svemir''') američka je medijska franšiza i zajednički svemir usredotočen na seriju filmova o superjunacima koje je producirao [[Marvel Studios]]. Filmovi se temelje na likovima koji se pojavljuju u američkim stripovima koje je objavio Marvel Comics. Franšiza također uključuje televizijske serije, kratke filmove, digitalne serije i knjige.

== Filmovi ==
{{glavni|Popis filmova Marvel Cinematic Universe}}

Marvel Studios objavljuje svoje filmove u grupama pod nazivom &quot;Phase&quot; (hrv. Faza).

=== The Infinity Saga ===
'''1. Faza''' sastoji se od filmova ''[[Iron Man (2008.)|Iron Man]]'' (2008.), ''[[Nevjerojatni Hulk (2008.)|Nevjerojatni Hulk]]'' (2008.), ''[[Iron Man 2]]'' (2010.), ''[[Thor (2011.)|Thor]]'' (2011.), ''[[Kapetan Amerika: Prvi osvetnik]]'' (2011.), i zaključuje s crossover filmom ''[[Osvetnici (2012.)|Osvetnici]]'' (2012.).

'''2. Faza''' sastoji se od filmova ''[[Iron Man 3]]'' (2013.), ''[[Thor: Svijet tame]]'' (2013.), ''[[Kapetan Amerika: Ratnik zime]]'' (2014.), ''[[Čuvari galaksije]]'' (2014.), ''[[Osvetnici 2: Vladavina Ultrona]]'' (2015.) i ''[[Ant-Man (2015.)|Ant-Man]]'' (2015.).

''[[Kapetan Amerika: Građanski rat]]'' (2016.) je prvi film iz '''3. Faze''', a slijede filmovi, ''Doktor Strange'' (2016.), ''Čuvari galaksije 2'' (2017.), ''Spider-Man: Povratak kući'' (2017.), ''Thor: Ragnarok'' (2017.), ''Black Panther'' (2018.), ''Osvetnici: Rat beskonačnosti'' (2018.), ''Ant-Man i Wasp'' (2018.), ''Kapetanica Marvel'' (2019.), ''Osvetnici: Završnica'' (2019.), i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.). Prve tri faze zajedno su poznate kao &quot;''The Infinity Saga''&quot;.&lt;ref&gt;[https://comicbook.com/marvel/news/spider-man-far-from-home-infinity-saga-ending-marvel-kevin-feige/ Kevin Feige Confirms Spider-Man: Far From Home Is the Conclusion to Marvel's Infinity Saga] objavljeno 24. lipnja 2019.&lt;/ref&gt;

=== The Multiverse Saga ===
'''4. Faza''' sastoji se od filmova ''Black Widow'' (2021.) i ''Shang-Chi i legenda o Deset Prstenova'' (2021.), nakon čega će uslijediti filmovi ''Vječnici'' (2021.), ''[[Spider-Man: Put bez povratka]]'' (2021.), ''[[Doktor Strange u Multiverzumu Ludila]]'' (2022.), ''Thor: Love and Thunder'' (2022.) i ''Black Panther: Wakanda Forever'' (2022.)

'''5. Faza''' počinje sa ''Ant-Man and the Wasp: Quantumania'' (2023.), nakon čega slijede ''Guardians of the Galaxy Vol. 3'' (2023.), ''The Marvels'' (2023.), ''Blade'' (2023.), ''Captain America: New World Order'' (2024.), i ''Thunderbolts'' (2024.).

'''6. Faza''' počinje sa ''GFantastic Four'' (2024.) a završava sa ''Avengers: The Kang Dynasty'' (2025.) i ''Avengers: Secret Wars'' (2025.).

Druge tri faze zajedno su poznate pod skupnim nazivom &quot;''The Multiverse Saga''&quot;, i sastoje se od nekoliko televizijskih serija u sklopu [[Disney+|Disney+-a]].&lt;ref&gt;[https://www.marvel.com/articles/movies/new-marvel-cinematic-universe-movies-shows-disney-plus All of the Marvel Studios News Coming out of The Walt Disney Company’s 2020 Investor Day Presentation] objavljeno 11. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

== Serije ==
{{glavni|Popis televizijskih serija Marvel Cinematic Universe}}

=== Marvel Television series ===
Marvel Television proizvela je više televizijskih serija smještenih u MCU-u putem emitiranja na televiziji, streaming platformama i kabelske televizije. &quot;Marvel Heroes&quot; serija ''Agents of S.H.I.E.L.D.'' (2013. – 2020.) i ''Inhumans'' (2017.) su emitirane na [[ABC]]u. &quot;Marvel Knights&quot; serija, ''Daredevil'' (2015. – 2018.), ''Jessica Jones'' (2015. – 2019.), ''Luke Cage'' (2016. – 2018.), ''Iron Fist'' (2017. – 2018.), crossover miniserije ''The Defenders'' (2017.) i ''The Punisher'' (2017. – 2019.) emitirane su na [[Netflix]]u. Serije za mlade, ''Runaways'' (2017. – 2019.) emitirane na streaming platformi [[Hulu]] i ''Cloak &amp; Dagger'' (2018. – 2019.) na [[Freeform]]u. ''Helstrom'' (2020.) emitirana na [[Hulu]] platformi je trebala biti početak nove &quot;Adventure into Fear&quot; franšize, ali studio Marvel Television je prestao raditi na seriji i otkazala ju nakon prve sezone, kad su preimenovani u &quot;Marvel Studios&quot;

=== Marvel Studios series ===
Faza 4 sadrži [[Disney+]] serije, ''[[WandaVision]]'' (2021.), ''[[The Falcon and the Winter Soldier]]'' (2021.), prvu sezonu ''[[Loki (televizijska serija)|Loki]]'' (2021.) i prvu sezonu animirane serije ''[[What If...?]]'' (2021.), ''[[Hawkeye (televizijska serija)|Hawkeye]]'' (2021.), ''[[Moon Knight (televizijska serija)|Moon Knight]]'' (2021.), ''[[Ms. Marvel (televizijska serija)|Ms. Marvel]]'' (2022.), ''[[She-Hulk (televizijska serija)|She-Hulk: Attorney at Law]]''  (2022.), neimenovani ''Halloween specijal'' (2022.) i specijal ''The Guardians of the Galaxy Holiday Special'' (2022.) će biti uključen u ovu fazu, pored [[Popis filmova Marvel Cinematic Universe#The Multiverse Saga|sedam igranih filmova]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=24. srpnja 2022.|title=Marvel Cinematic Universe Phase 4: The Full List of Release Dates|url=https://www.cnet.com/culture/entertainment/marvel-cinematic-universe-phase-4-the-full-list-of-release-dates/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220130004628/https://in.ign.com/marvels-doctor-strange-in-the-multiverse-of-madness/169962/news/all-marvel-cinematic-universe-movies-and-tv-shows-releasing-in-2022|archive-date=30. siječnja 2022.|access-date=25. srpnja 2022.|website=IGN}}&lt;/ref&gt;

5. Faza sadrži drugu sezonu serije ''What If...?'' (2023.) i nstavlja sa ''Secret Invasion'' (2023.), ''Echo'' (2023.), druga sezona serije ''Loki'' (2023.), ''Ironheart'' (2023.), ''Agatha Arkness: Coven of Chaos'' (2023./24.) i ''Daredevil: Born Again'' (2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=23. srpnja 2022.|title=Marvel Studios’ Phases 5 and 6: Everything We Learned at Comic-Con About the Multiverse Saga|url=https://variety.com/2022/film/news/marvel-studios-phase-5-phase-6-multiverse-saga-comic-con-1235323893/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220724165117/https://variety.com/2022/film/news/marvel-studios-phase-5-phase-6-multiverse-saga-comic-con-1235323893/|archive-date=24. srpnja 2022.|access-date=25. srpnja 2022.|website=[[Variety]]}}&lt;/ref&gt;

== Kratki filmovi ==
=== Marvel One-Shots ===
{{glavni|Marvel One-Shots}}
Marvel One-Shots je serija [[direct-to-video]] [[kratki film|kratkih filmova]] koji su uključeni kao posebni dodatak u MCU-u, [[Blu-ray]]-u i digitalnog distribuciji.

=== I Am Groot ===
I Am Groot je serija [[fotorealizam|fotorealističnih]] animiranih [[kratki film|kratkih filmova]] na streaming platformi Disney+ s Baby Grootom u glavnoj ulozi koji ide u avanture s novim i neobičnim likovima.

== Ostali mediji ==
=== TV Specijal ===
U ožujku [[2014.]] godine [[ABC]] je emitirao jednosatni specijal pod nazivom ''Marvel Studios: Assembling a Universe'', posvećen povijesti Marvel studija i stvaranju Marvel Cinematic Universe-a. Specijal je kasnije uvršten u kućno video izdanje prve sezone Agenata S.H.I.E.L.D.-a. U studenom 2014. godine, povodom 75. obljetnice [[Marvel Comics]]a, ABC je emitirao ''Marvel 75 Years: From Pulp to Pop! (Marvel 75 Years: From Pulp to Pop!)'', specijal koji vodi [[Emily VanCamp]], koja glumi Agenta 13 u filmovima Kapetana Amerike. U studenom [[2019.]] godine [[Disney+]] je objavio da će streaming platforma uključivati ''Expanding the Universe'', specijal koji sadrži pogled na originalnu MCU televizijsku seriju za Disney+, s intervjuima i konceptualnom umjetnošću.

=== Web serije ===
WHIH Newsfront (2015. – 2016.) je serija o aktualnin novostima u svemiru koja služi kao marketinška kampanja za neke od MCU filmova, stvorenih u partnerstvu s [[Google]]om za [[YouTube]]. Kampanja je produžetak fiktivne informativne mreže WHIH World News, koja se vidi kako izvještava o velikim događajima u mnogim MCU filmovima i televizijskim serijama.

Agenti S.H.I.E.L.D.-a: Slingshot (2016.) je digitalna serija stvorena za ABC.com i proizvedena od strane Marvel Television koja je dodatak seriji Agents of S.H.I.E.L.D.

=== Stripovi ===
Više limitiranih serija ili stripova s jednim kadrom objavio je [[Marvel Comics]] koji se veže za MCU filmove i televizijske serije. Namijenjeni su prepričavanju dodatnih priča o postojećim likovima ili povezivanju između MCU projekata, bez nužnog širenja svemira, uvođenja novih koncepata ili likova.

=== Knjige ===
U rujnu 2015. godine Marvel je najavio Vodič za Marvel Cinematic Universe, niz vodiča posvećenih MCU filmovima. Svaki vodič, koji sadrži informacije o filmovima, slikama i uvidima u razlike između filma i stripa, kustosi su Mike O'Sullivan i tim ''Službenog priručnika Marvelovog svemira'', s naslovnicama koje su dizajnirali [[Mike Del Mundo]] i [[Pascal Campion]]. Vodiči, ''Guidebook to the Marvel Cinematic Universe: Marvel's Iron Man'', ''Guidebook to the Marvel Cinematic Universe: Marvel's Incredible Hulk / Marvel's Iron Man 2'', ''Guidebook to the Marvel Cinematic Universe: Marvel's Thor'', ''Guidebook to the Marvel Cinematic Universe: Marvel's Captain America: The First Avenger'' i ''Guidebook to the Marvel Cinematic Universe: Marvel's The Avengers'' su objavljivani mjesečno od listopada 2015. do veljače 2016.

=== Glazba ===
Različiti skladatelji stvorili su filmske i televizijske skladbe MCU filmova, televizijskih serija, one-shots i drugih srodnih projekata MCU-a. Originalne pjesme također su stvorene posebno za upotrebu u franšizi, dok su [[Brian Tyler]] i [[Michael Giacchino]] postigli fanfare za logotip Marvel Studios.

=== Atrakcije ===
Nakon preuzimanja od strane Disneya, filmovi [[Marvel Studios]]a počeli su se oglašavati na Tomorrowlandskoj atrakciji &quot;Innoventions&quot; u [[Disneyland]]u. Povodom izlaska [[Iron Man 3|Iron Mana 3]] predstavljena je izložba ''Iron Man Tech presented by Star Industries'', na kojoj je izloženo nekoliko Iron Man oklopa. Predstavljen je i simulator pod nazivom &quot;Become Iron Man&quot;, temeljen na tehnologiji sličnoj [[Kinect]]u. U videoigri [[Paul Bettany]] predstavlja glas J.A.R.V.I.S.-a. Povodom izlaska [[Thor: Svijet tame]] nastala je izložba ''Thor: Treasures of Asgard'', dok je za [[Kapetan Amerika: Ratnik zime|Kapetana Ameriku: Ratnika zime]] nastala izložba ''Captain America: The Living Legend and Symbol of Courage''.

== Vremenska crta ==
Ovaj se odjeljak odnosi na medije koje je objavio Marvel Studios.

=== Prikazano u MCU ===
Tijekom prve faze MCU-a, različiti filmovi imali su reference jedni na druge. U to vrijeme nisu imali dugoročni plan za međusobno povezani svemir. Iron Man 2 radnjom je postavljen šest mjeseci nakon događaja Iron Mana i otprilike u isto vrijeme kada i Thor prema komentarima Nick Furyja. Neki od kratkih filmova javljaju se i tijekom događaja prve faze Marvelovog filmskog svemira. To uključuje The Consultant, A Funny Thing That Happened on The Way to Thor's Hammer, and Agent Carter.

Želeći pojednostaviti vremensku crtu u svemiru, filmovi druge faze postavljeni su otprilike u stvarnom vremenu u gledanju s Osvetnicima: ''Iron Man 3'' odvija se oko šest mjeseci kasnije, tijekom Božića, ''Thor: Svijet tame'' postavljen je godinu dana kasnije, a ''Kapetan Amerika: Ratnik zime'' je dvije godine kasnije. Osvetnici 2: Vladavina Ultrona i Ant-Man završili su drugu fazu 2015. s nekoliko mjeseci koji su prolazili između tih filmova u svemiru kao u stvarnom životu. Kratki film ''All Hail the King'' postavljen je nakon događaja Iron Mana 3.

Za treću fazu, redatelji braća Russo željeli su nastaviti koristiti stvarno vrijeme, pa tako ''Kapetan Amerika: Građanski rat'' počinje godinu dana nakon ''Vladavina Ultrona'', s ''Osvetnici: Rat beskonačnosti'' postavljenim dvije godine nakon toga. Međutim, producent [[Brad Winderbaum]] rekao je da će se filmovi treće faze zapravo &quot;događati jedan na drugome&quot;, dok će biti manje &quot;isprepleteni&quot; kao što su bili filmovi prve faze, s ''Black Pantherom'' i ''Spider-Manon: Povratak kući'' koji počinje tjedan dana, odnosno nekoliko mjeseci nakon ''Građanskog rata''. ''Thor: Ragnarok'' počinje četiri godine nakon ''Svijeta tame'' i dvije godine nakon ''Vladavine Ultrona'', otprilike u isto vrijeme kada i ''Građanski rat'' i ''Povratak kući''. ''Doktor Strange'' održava se tijekom cijele godine i završava &quot;u toku s ostatkom MCU-a&quot;. ''Ant-Man i Wasp'' također su postavljeni dvije godine nakon ''Građanskog rata'' i neposredno prije ''Rata beskonačnosti'' i oba filma ''Čuvara galaksije'' eksplicitno su postavljeni u 2014. godini, za koje je Feige vjerovao da će stvoriti četverogodišnji jaz između ''2. dijela'' i ''Rata beskonačnosti'', iako ostali MCU filmovi do tog trenutka ne navode godine na zaslonu. Nakon ''Rata beskonačnosti'', braća Russo rekli su da budući filmovi neće nužno biti postavljeni u stvarnom vremenu jer postoji &quot;mnogo vrlo inventivnih načina gdje priča može skrenuti s puta&quot;, a ''Ant-Man i Wasp'' i ''Kapetanica Marvel'' postavljeni su ranije u vremenskoj crti, potonji je postavljen u 1995. godini. ''Osvetnici: Završnica'' počinje nedugo nakon ''Rata beskonačnosti'', a završava 2023. godine nakon petogodišnjeg vremenskog skoka. Potvrđujući datume za nekoliko drugih filmova, uključujući ''Osvetnike'' 2012., ''Thor: Mračni svijet'' 2013., ''Čuvare galaksije'' 2014., ''Doktor Strange'' oko 2017. i ''Ant-Mana i Wasp'' 2018. u isto vrijeme kada i Rat beskonačnosti. ''Spider-Man: Daleko od kuće'' počinje osam mjeseci nakon ''Završnice'' 2024. godine.

S četvrtom fazom, Marvel Studios proširio se na televizijske serije, koje imaju veću međusobnu povezanost s MCU igranim filmovima od bivših serija s Marvel televizije. Mnoga svojstva u fazi postavljena su nakon događaja ''Osvetnici Završnicaa''. ''WandaVision'' je postavljena tri tjedna nakon događaja iz tog filma i izravno postavlja radnju za film ''Doctor Strange in the Multiverse of Madness'', potonji je također postavljen nakon Završnice i povezat će se s prvom sezonom ''Lokija'' i ''Spider-Mana: No Way Home''. Prva sezona ''Lokija'' nastavlja se od događaja viđenih u ''Završnici'' 2012. godine, ali velik dio serije postavljen je izvan vremena i prostora s obzirom na uvođenje &quot;''Time Variance Authority''.  ''What if...?'' smještena je nakon finala prve sezone ''Lokia'', istražujući različite razgranate vremenske crte novostvorenog multisvemira u kojem se veliki trenuci iz MCU filmova događaju drugačije. ''The Falcon and the Winter Soldier'' postavljeni su šest mjeseci nakon ''Završnica''-e, dok se ''Hawkeye'' održava nakon božićne sezone. ''Shang-Chi i legenda o Deset Prstenova'' također je postavljen nakon ''Završnice''. ''Vječnici'' se odvijaju otprilike u isto vrijeme kada i ''Spider-Man: Daleko od kuće'', osam mjeseci nakon ''Završnica''-e 2024., dok je ''Spider-Man: No Way Home'' postavljen nakon filma '' Spider-Man: Daleko od kuće.'' ''Black Widow'' smješten je između ''Građanskog rata'' i ''Rata beskonačnosti'', koji se uglavnom odvija između glavne zavjere ''Građanskog rata'' i njegove posljednje scene.

 Tablica se sastoji od Marvelovih filmova, kratkih filmova ('''k''') i Disney+ televizijskih serija ('''s''')
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Godina
!Naslov
|-
|1943. – 1945.
|Kapetan Amerika: Prvi osvetnik
|-
|1946.
|Agent Carter ('''k''')
|-
|1947. – 1994.
|''neistraženo''
|-
|1995.
|Kapetanica Marvel
|-
|1996. – 2009.
|''neistraženo''
|-
|2010.
|Iron Man
|-
|2011.
|Iron Man 2&lt;br&gt;Nevjerojatni Hulk&lt;br&gt;A funny Thing... ('''k''')&lt;br&gt;Thor&lt;br&gt;The Consultant ('''k''')
|-
|2012.
|Osvetnici&lt;br&gt;Item 47 ('''k''')&lt;br&gt;Iron Man 3
|-
|2013.
|All Hail the King ('''k''')&lt;br&gt;Thor: Svijet tame
|-
|2014.
|Kapetan Amerike: Ratnik zime&lt;br&gt;Čuvari galaksije&lt;br&gt;Čuvari galaksije 2
|-
|2015.
|Osvetnici 2: Vladavina Ultrona&lt;br&gt;Ant-Man
|-
|2016.
|Kapetan Amerika: Građanski rat&lt;br&gt;Black Widow&lt;br&gt;Black Panther&lt;br&gt;Spider-Man: Povratak kući&lt;br&gt;Doktor Strange (do 2017.)
|-
|2017.
|Thor: Ragnarok
|-
|2018.
|Ant-Man i Wasp&lt;br&gt;Osvetnici: Rat beskonaćnosti
|-
|2019. – 2022.
|''neistraženo''
|-
|2023.
|Osvetnici: Završnica&lt;br&gt;WandaVision ('''s''')
|-
|2024.
|The Falcon and the Winter Soldier ('''s''')&lt;br&gt;Shang-Chi i legenda o Deset Prstenova
Vječnici&lt;br&gt;Spider-Man: Daleko od kuće&lt;br&gt;Spider-Man:Put bez povratka
Doctor Strange u Multiverzumu Ludila&lt;br&gt;Hawkeye('''s''')
|-
|2025.
|Moon Knight ('''s''')
Ms. Marvel ('''s''')
|}

== Utjecaj ==
=== Kulturni utjecaj ===
U rujnu 2014. sveučilište u Baltimoreu najavilo je novi tečaj usmjeren na Marvel Cinematic Universe, koji je podučavao [[Arnold T. Blumberg]], tečaj &quot;Media Genres: Media Marvels&quot; ispituje &quot;način na koji Marvelova serija međusobno povezanih filmova i televizijskih serija, kao i drugih medija i referenci na stripove i monomyth [[Joseph Campbell|Josepha Campbella]] na junakovom putovanju, nudi važan pogled na modernu kulturu&quot;, uz Marvelove pokušaje &quot;uspostavljanja izvedivog svemira zapleta, likova i sporednih priča&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.ubalt.edu/news/news-releases.cfm?id=2086 First-of-Its-Kind Course to Examine 'Universe' of Cinematic Storytelling, Perspectives in Ongoing Marvel Films] objavljeno 16. rujna 2014.&lt;/ref&gt;

=== Utjecaj na druge studije ===
Nakon objavljivanja filma Osvetnici, Tom Russo iz ''Boston.com'' primijetio je to, osim povremenih noviteta kao što su ''Alien vs. Alien. Predator'' (2004), ideja o zajedničkom svemiru nikada nije bila doživljena u Hollywoodu.&lt;ref&gt;[http://archive.boston.com/ae/movies/articles/2012/04/29/the_avengers_collects_all_your_favorite_marvel_characters_in_one_handy_wannabe_blockbustersuper_groupthe_avengers_assembles_all_your_favorite_marvel_characters_in_one_handy_wannabe_blockbuster/ 'The Avengers' assembles all your favorite Marvel characters in one handy wannabe blockbuster] objavljeno 29. travnja 2012.&lt;/ref&gt; Tijekom godina, model koji je stvorio Marvel Studios replicirali su drugi filmski studiji koji posjeduju prava na druge likove iz stripova. U travnju 2014. godine Tuna Amobi, analitičarka u tvrtki &quot;Standard &amp; Poor's Equity Research Services&quot;, izjavila je da su posljednjih godina holivudski studiji počeli planirati &quot;mega-franšize&quot; koje se razvijaju tijekom godina, umjesto da rade na jednom po jednom blockbusteru. Amobi je dodala: &quot;Mnogi od tih superjunaka bili su na marginama zaprašivanja. Disney je pokazao da takav pristup može biti zlatni rudnik.&quot;&lt;ref&gt;[https://ew.com/article/2014/04/08/amazing-spider-man-2-sony-magazine/ Inside 'The Amazing Spider-Man 2'] objavljeno 8. travnja 2014.&lt;/ref&gt; Međutim, Doug Creutz, analitičar za &quot;Cowen and Company&quot;, rekao je da će se dolaskom više studija i mega franšiza privlačnost publike s vremenom smanjiti: &quot;Ako Marvel snimi dva ili tri filma godišnje, a Warner Bros snimi barem jedan film svake godine, a Sony napravi jedan film godišnje, a Fox učini isto,  hoće li preživjeti u takvom scenariju? Nisam siguran.&quot;

==== 20th Century Fox ====
U studenom 2012. godine [[20th Century Fox]] objavio je planove za stvaranje vlastitog zajedničkog svemira s Marvelovim svojstvima koja posjeduju, uključujući [[Fantastična četvorka|Fantastičnu četvorku]] i [[X-Men]], a [[Mark Millar]] je angažiran kao supervizor. Millar je objasnio: &quot;U Foxu su mislili: Imamo nekoliko velikih stvari u našim rukama. To je druga strana Marvelovog svemira. Pokušajmo dati određenu dosljednost.&quot; Pa su me pozvali da nadgledam sve ovo. Sastati se s piscima i redateljima i predložiti nove ideje i nova svojstva za rad.&quot;&lt;ref&gt;[https://www.slashfilm.com/523751/mark-millar-discusses-his-role-in-creating-a-cohesive-marvel-universe-for-fox/ Mark Millar Discusses His Role In Creating A Cohesive Marvel Universe For Fox] objavljeno 9. studenoga 2012.&lt;/ref&gt; Međutim, u svibnju 2014. godine [[Simon Kinberg]], scenarist [[Fantastična četvorka (2015.)|Fantastične četvorke]], izjavio je da film nije smješten u isti svemir kao X-Men, objašnjavajući da &quot;Ni u jednom od X-Men filmova ne postoji referenca na skupinu poput Fantastične četvorke, a Fantastična četvorka ima moći, pa bi im bilo komplicirano živjeti u svijetu punom mutanata. Oni žive u odvojenim svemirima.&quot;&lt;ref&gt;[https://www.cinemablend.com/new/Don-t-Expect-See-X-Men-Fantastic-Four-Reboot-42979.html Mark Millar Discusses His Role In Creating A Cohesive Marvel Universe For Fox] objavljeno 12. svibnja 2014.&lt;/ref&gt; U srpnju 2015. godine [[Bryan Singer]] otkrio je da će mogući prijelaz između Fantastične četvorke i X-Mena ovisiti o prijemu [[Fantastična četvorka (2015.)|Fantastične četvorke]] i X-Men: Apokalipsa. Disney je [[14. prosinca]] [[2017.]] službeno stekao nekoliko nekretnina 20th Century Foxa, uključujući Fantastičnu četvorku i X-Men, koji će postati dio Marvel Cinematic Universe-a.

==== Sony Pictures ====
U studenom 2013. kopredjednica Sony Picturesa Amy Pascal objavila je da studio planira proširiti svemir stvoren serijom filmova ''Čudesni Spider-Man'', a spin-offovi su se usredotočili na sporedne likove filmova Spider-Mana, navodeći: &quot;Pristupit ćemo Marvelovom cijelom svemiru Spider-Man likova.&quot; Direktor Sony Picturesa Michael Lyndon dodao je: &quot;Imamo ambiciju stvoriti veći svemir oko Spider-Mana.&quot;&lt;ref&gt;[https://deadline.com/2013/11/sony-pictures-plans-spider-man-sequels-and-spinoffs-641043/ UPDATE: Sony Pictures Plans More Spider-Man Sequels And Spinoffs – But Still No Marvel Reunion] objavljeno 21. studenoga 2013.&lt;/ref&gt; U prosincu 2013. godine Sony je najavio filmove o [[Venom]]u i Sinister Six, oba smještena u Čudesni Spider-Manov svemir.&lt;ref&gt;[https://www.ign.com/articles/2013/12/13/the-amazing-spider-man-spinoffs-venom-and-the-sinister-six-announced-by-sony The Amazing Spider-Man Spinoffs Venom and The Sinister Six Announced by Sony] objavljeno 13. prosinca 2013.&lt;/ref&gt;

Međutim, u veljači 2015. godine Sony Pictures i Marvel Studios najavili su novo ponovno pokretanje franšize Spider-Man, s novim filmom u koprodukciji Feigea i Pascala, objavljenim u srpnju 2017. Novi film Spider-Man smješten je u MCU i produciran je, distribuiran, kontroliran i pod nadzorom tvrtke Sony Pictures. Nakon objave otkazani su nastavci Čudesnog Spider-Mana, dok su spin-offovi na Venomu i Sinister Six &quot;još uvijek u razvoju&quot; bez Feigeova angažmana.&lt;ref&gt;[https://variety.com/2015/film/news/details-spider-man-appear-in-sony-and-marvel-movies-1201429039/ Spider-Man: How Sony, Marvel Will Benefit from Unique Deal] objavljeno 10. veljače 2015.&lt;/ref&gt; U ožujku 2016. godine Sony Pictures ponovno je razvio film [[Venom (2018.)|Venom]], objavljen u listopadu 2018., kako bi pokrenuo novu franšizu, ''Sony's Spider-Man Universe'',&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/spider-man-spinoff-venom-revived-872844/ ‘Spider-Man’ Spinoff ‘Venom’ Revived at Sony] objavljeno 4. ožujka 2016.&lt;/ref&gt; koja se nastavila s nastavkom [[Venom 2]] (2021.).

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
[https://marvelcinematicuniverse.fandom.com/wiki/Marvel_Cinematic_Universe_Wiki Marvel Cinematic Universe Wiki]

{{Marvel Cinematic Universe}}

[[Kategorija:Marvel Comics, likovi]]
[[Kategorija:Multimedijske franšize]]
[[Kategorija:Marvel Cinematic Universe]]</text>
      <sha1>fkmbolyt0ymb2qay7uhcer7hljrdraz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rebračevke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>608945</id>
    <revision>
      <id>6432233</id>
      <parentid>6431953</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:46:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rodovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2693" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Rebračevke''
| slika        = Blechnum fern.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Parablechnum gregsonii]]'' (sin. ''Blechnum gregsonii'')
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      ='''''Blechnaceae'''''
| familia_autorstvo =  &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Rebračevke''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Blechnaceae''),  porodica [[Papratnice|papratnica]] u redu [[osladolike]]; ponekad se tretira kao potporodica [[Slezeničevke|slezeničevki]] (''[[Aspleniaceae]]'') pod imenom ''Blechnoideae''. Postoji 264 vrste (i 10 hibrida) unutar 25 rodova.&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-232 World Plants (Complete List)] pristupljeno 23. srpnja 2022&lt;/ref&gt; Ime je došlo po rodu [[rebrača]] (''[[Blechnum]]'')
== Rodovi ==
{{div col|cols=3}}
# '''''[[Blechnoideae]]''''' &lt;small&gt;Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
## ''[[Austroblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V.A.O.Dittrich&lt;/small&gt;
## ''[[Blechnidium]]'' &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
## ''[[Blechnopsis]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
## ''[[Blechnum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
## ''[[Brainea]]'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
## ''[[Cleistoblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
## ''[[Cranfillia]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V.A.O.Dittrich&lt;/small&gt;
## ''[[Diploblechnum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
## ''[[Doodia]]'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;
## ''[[Icarus]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
## ''[[Lomaria]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
## ''[[Lomaridium]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
## ''[[Lomariocycas]]'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
## ''[[Neoblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V.A.O.Dittrich&lt;/small&gt;
## ''[[Oceaniopteris]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
## ''[[Parablechnum]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
## ''[[Sadleria]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
## ''[[Spicantopsis]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
## ''[[Struthiopteris]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt;
# '''''[[Stenochlaenoideae]]''''' &lt;small&gt;(Ching) J. P. Roux&lt;/small&gt;
## ''[[Salpichlaena]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
## ''[[Stenochlaena]]'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
## ''[[Telmatoblechnum]]'' &lt;small&gt;Perrie, D.J.Ohlsen &amp; Brownsey&lt;/small&gt;
# '''''[[Woodwardioideae]]''''' &lt;small&gt;Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
## ''[[Anchistea]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
## ''[[Lorinseria]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
## ''[[Woodwardia]]'' &lt;small&gt;J.E.Sm.&lt;/small&gt;
{{div col end}}

{{commonscat|Blechnaceae}}
{{wikispecies|Blechnaceae}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke| ]]
[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>1t54z8foq14vorbdnf2r0kln96v6trv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432235</id>
      <parentid>6432233</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:46:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rodovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2707" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Rebračevke''
| slika        = Blechnum fern.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Parablechnum gregsonii]]'' (sin. ''Blechnum gregsonii'')
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      ='''''Blechnaceae'''''
| familia_autorstvo =  &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Rebračevke''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Blechnaceae''),  porodica [[Papratnice|papratnica]] u redu [[osladolike]]; ponekad se tretira kao potporodica [[Slezeničevke|slezeničevki]] (''[[Aspleniaceae]]'') pod imenom ''Blechnoideae''. Postoji 264 vrste (i 10 hibrida) unutar 25 rodova.&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-232 World Plants (Complete List)] pristupljeno 23. srpnja 2022&lt;/ref&gt; Ime je došlo po rodu [[rebrača]] (''[[Blechnum]]'')
== Potporodice i rodovi ==
{{div col|cols=3}}
# '''''[[Blechnoideae]]''''' &lt;small&gt;Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
## ''[[Austroblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V.A.O.Dittrich&lt;/small&gt;
## ''[[Blechnidium]]'' &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
## ''[[Blechnopsis]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
## ''[[Blechnum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
## ''[[Brainea]]'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
## ''[[Cleistoblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
## ''[[Cranfillia]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V.A.O.Dittrich&lt;/small&gt;
## ''[[Diploblechnum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
## ''[[Doodia]]'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;
## ''[[Icarus]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
## ''[[Lomaria]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
## ''[[Lomaridium]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
## ''[[Lomariocycas]]'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
## ''[[Neoblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V.A.O.Dittrich&lt;/small&gt;
## ''[[Oceaniopteris]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
## ''[[Parablechnum]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
## ''[[Sadleria]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
## ''[[Spicantopsis]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
## ''[[Struthiopteris]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt;
# '''''[[Stenochlaenoideae]]''''' &lt;small&gt;(Ching) J. P. Roux&lt;/small&gt;
## ''[[Salpichlaena]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
## ''[[Stenochlaena]]'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
## ''[[Telmatoblechnum]]'' &lt;small&gt;Perrie, D.J.Ohlsen &amp; Brownsey&lt;/small&gt;
# '''''[[Woodwardioideae]]''''' &lt;small&gt;Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
## ''[[Anchistea]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
## ''[[Lorinseria]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
## ''[[Woodwardia]]'' &lt;small&gt;J.E.Sm.&lt;/small&gt;
{{div col end}}

{{commonscat|Blechnaceae}}
{{wikispecies|Blechnaceae}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke| ]]
[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>m9ildnrddsk43k1mrbgshiudtldyec7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kristijan Bistrović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>613646</id>
    <revision>
      <id>6432156</id>
      <parentid>6423570</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:04:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4908" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Kristijan Bistrović
| slika                            = [[Datoteka:Kristijan Bistrović.jpg|250px]]
| opis slike                       = Bistrović na utakmici protiv Arsenala 2018.
| država                           = Hrvatska
| puno ime                         = Kristijan Bistrović
| nadimak                          = Kiki
| datum rođenja                    = [[Koprivnica]], [[9. travnja]] [[1998.]]&lt;ref name=&quot;hnscff&quot;&gt;[http://hns-cff.hr/players/161606/kristijan-bistrovic/ Hrvatski nogometni savez] ''Kristijan Bistrović'' (pristupljeno 6. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt;
| datum smrti                      = 
| visina                           = 1,83 m
| trenutačni klub                  = [[US Lecce|Lecce]] &lt;br&gt; ''(posudda iz [[CSKA Moskva|CSKA Moskve]]'')
| broj u klubu                     = ?
| pozicija                         = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]]&lt;ref name=&quot;hnscff&quot;/&gt;
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]
| godina                           = 2014. – 2018.&lt;br&gt;2018. – ''danas'' &lt;br&gt; 2021. &lt;br&gt; 2022. &lt;br&gt;2022. – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]&lt;br&gt;[[CSKA Moskva]] &lt;br&gt; → [[Kasımpaşa S.K.|Kasımpaşa]] (posudba) &lt;br&gt; {{nowrap|→ [[Fatih Karagümrük S.K.|Fatih Karagümrük]] (posudba)}} &lt;br&gt; → [[US Lecce|Lecce]] (posudba)
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}75 {{0}}{{0}}{{0}}(6) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = 2015.&lt;br&gt;2019. – 2021.
| reprezentacija                   = {{DZ|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]]&lt;br&gt;{{DZ|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(4)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
| bilješka                         = 
| ažurirano                        = 24. srpnja 2022.
}} 

'''Kristijan Bistrović''' ([[Koprivnica]], [[9. travnja]] [[1998.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]]. Rodom iz [[Imbriovec|Imbriovca]]. Igra u veznom redu. Trenutačno igra za [[US Lecce|Lecce]].

== Klupska karijera ==
Kristijan Bistrović igrao je za koprivnički Slaven u čijoj je omladinskoj školi prošao igrački razvoj.&lt;ref name=&quot;nogometplus&quot;&gt;[http://www.nogometplus.net/index.php/domaci_nogomet/sluzbeno-kristijan-bistrovic-potpisao-cska/ Nogometplus.net] Karlo Propadalo: ''Službeno: Kristijan Bistrović potpisao za CSKA '', 12. siječnja 2018. (pristupljeno 6. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt; Za svoj razvitak u kadetima i juniorima zahvaljuje treneru Ivici Sertiću. Polovicom 2015. godine, poslije jedne kadetske utakmice, trener Sertić i ondašnji športski direktor Josip Omrčen-Čeko došli su po Bistrovića i rekli mu da je od sljedećeg dana u kadru prve momčadi s kojom će putovati na gostovanje u [[Osijek]]. Poziv je došao neočekivano, a još manje ulazak u igru u 77. minuti. Trener [[Željko Kopić]] ga je uveo u seniorski nogomet i dao mu prigodu igrati u seniorskom nogometu. Nekoliko utakmica u prvoj momčadi Slavena ljeta [[2017.]] godine skrenulo je pozornost na nj inozemnih i hrvatskih klubova. Od tada je bio stalno u prvoj momčadi. Najozbiljnija pristigla ponuda je bila ponuda Moskovljana. Dana [[12. siječnja]] [[2018.]] godine potpisao je ugovor za [[Moskva|moskovski]] [[CSKA Moskva|CSKA]].&lt;ref name=&quot;drava&quot;&gt;[https://drava.info/2018/01/kristijan-bistrovic-nakon-potpisa-za-cska/ Drava.info] Luka Šarlija: ''Kristijan Bistrović: Sve se dogodilo tako brzo! CSKA je klub s ogromnom tradicijom, jedva čekam da vidim kako sve to izgleda'', 12. siječnja 2018. (pristupljeno 6. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt; Neslužbeno, Slaven je za Bistrovića dobio oko 500.000 eura i postotak od eventualnog budućeg transfera. Otkupna klauzula koju je CSKA stavio u ugovor je oko 20 milijuna eura.&lt;ref name=&quot;nogometplus&quot;/&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Za Hrvatsku je dosad igrao samo za mlade reprezentacije, do 18 godina i do 21 godine. Za reprezentaciju igrača do 18 godina odigrao je jednu prijateljsku utakmicu, [[22. rujna]] [[2015.]], protiv Slovenije.&lt;ref name=&quot;hnscff&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{deu oznaka}} [https://www.transfermarkt.de/kristijan-bistrovic/profil/spieler/375857 Kristijan Bistrovic], transfermarkt.de

{{Sastav Hrvatske U-21 EP 2021.}}

{{GLAVNIRASPORED:Bistrović, Kristijan}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa]]
[[Kategorija:Nogometaši CSKA Moskve]]
[[Kategorija:Nogometaši US Leccea]]</text>
      <sha1>rt48lspa13ktf4a7zocyuz0mwi6d2a7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Matej Mitrović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>620669</id>
    <revision>
      <id>6432179</id>
      <parentid>6423072</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:40:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7689" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Matej Mitrović
| slika                            = [[Datoteka:Matej Mitrović (cropped).jpg|150px]]
| opis slike                       = Matej Mitrović
| država                           = {{NogRep|HRV}}
| puno ime                         = 
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{ZD|H|HRV}} [[Požega]], [[Hrvatska]]&lt;br&gt;[[10. studenoga]] [[1993.]]
| datum smrti                      = 
| visina                           = 1,87 m
| trenutačni klub                  = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
| broj u klubu                     = 6
| pozicija                         = 
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = [[2002.]] − [[2005.]]&lt;br&gt;[[2005.]] − [[2009.]]&lt;br&gt;[[2009.]] − [[2011.]]&lt;br&gt;[[2011.]]
| juniorski klubovi                = [[NK Kutjevo|Kutjevo]]&lt;br&gt;[[NK Kamen Ingrad|Kamen Ingrad]]&lt;br&gt;[[NK Papuk Velika|Papuk Velika]]&lt;br&gt;[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]]
| godina                           = [[2011.]] − [[2013.]]&lt;br&gt;[[2013.]] − [[2017.]]&lt;br&gt;[[2017.]] – [[2018.]]&lt;br&gt;[[2018.]] &lt;br&gt; [[2018.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]]&lt;br&gt;[[HNK Rijeka|Rijeka]]&lt;br&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]&lt;br&gt;→ [[Club Brugge KV|Club Brugge]] (posudba) &lt;br&gt; [[Club Brugge KV|Club Brugge]] &lt;br&gt; [[HNK Rijeka|Rijeka]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}77 {{0}}{{0}}{{0}}(3)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[2012.]]&lt;br&gt;[[2012.]] – [[2013.]]&lt;br&gt;[[2013.]] – [[2014.]]&lt;br&gt;[[2014.]] – [[2018.]]
| reprezentacija                   = {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 15 godina|Hrvatska do 19]]&lt;br&gt;{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]]&lt;br&gt;{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]&lt;br&gt;{{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt;{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br&gt;
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
| bilješka                         = 
| ažurirano                        = 1. srpnja 2022.
}}

'''Matej Mitrović''' ([[Požega]], [[10. studenoga]] [[1993.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|braniča]]. Trenutačno igra za [[HNK Rijeka|Rijeku]].

== Životopis ==
Rođen je u [[Požega|Požegi]], [[10. studenoga]] [[1993.]] godine. 

Nogometnu karijeru započinje u [[Kutjevo|Kutjevu]] te uskoro prelazi u nogometnu školu [[NK Kamen-Ingrad Velika|Nogometnog kluba Kamen Ingrada]] iz [[Velika|Velike]].
Godine 2012. godine kao junior, odlazi u [[Vinkovci|vinkovački]] klub [[HNK Cibalia Vinkovci|HNK Cibalia]]. Svoj prvoligaški debi za [[NK Cibalia|NK Cibaliju]] odigrao je [[25. veljače]] [[2012.]] godine. U sezoni [[1. HNL 2012./13.]] postaje stalni član prvih 11 te je ostvario svih 33 nastupa, najviše na poziciji stopera.&lt;ref&gt;[http://www.nk-rijeka.hr/player/matej-mitrovic/ Matej Mitrović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170930175213/http://www.nk-rijeka.hr/player/matej-mitrovic/ |date=30. rujna 2017. }}, nk-rijeka.hr, pristupljeno 30. lipnja 2018.&lt;/ref&gt;

U [[Rujan|rujnu]] [[2013.]] prelazi u [[HNK Rijeka|HNK Rijeku]]. U sezoni 2016./17. prve turske lige ([[Süper Lig]]) igrao je za [[Beşiktaş JK]]. Godine 2018. prelazi u [[Club Brugge KV]] i potpisuje na četiri godine.&lt;ref&gt;[https://www.clubbrugge.be/en/news/matej-mitrović-joins-club-brugge-0 Matej Mitrović joins Club Brugge] {{eng oznaka}}, clubbrugge.be, pristupljeno 29. srpnja 2020.&lt;/ref&gt;

U svibnju [[2018.]] godine, imenovan je na popisu momčada za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018. u Rusiji]], ali nije uspio između prvih 23.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/dalic-o-strinicu-znam-sto-radim/2002262.aspx Dalić o Striniću: &quot;Znam što radim&quot;], index.hr, pristupljeno 30. lipnja 2018.&lt;/ref&gt;

== Klupske statistike ==

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:100%; text-align: center&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|UEFA
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Nast.!!gol.!!Nast.!!gol.!!Nast.!!gol.!!Nast.!!gol.
|-
|[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]]
|rowspan=&quot;3&quot; valign=&quot;center&quot;|[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[1. HNL]]
|4||0||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||5||0
|-
|[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]]
|33||0||6||0||colspan=&quot;2&quot;|–||39||0
|-
|[[2. HNL 2013./14.|2013./14.]]
|[[2. HNL]]
|3||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||3||0
|-
!colspan=3|Sveukupno
!40!!0!!7!!0!!0!!0!!47!!0
|-
|[[HNK Rijeka 2013./14.|2013./14.]]
|rowspan=&quot;4&quot; valign=&quot;center&quot;|[[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rowspan=&quot;4&quot;|[[1. HNL]]
|8||0||4||1||colspan=&quot;2&quot;|–||12||1
|-
|[[HNK Rijeka 2014./15.|2014./15.]]
|26||1||3||0||8||0||37||1
|-
|[[HNK Rijeka 2015./16.|2015./16.]]
|23||1||5||0||1||0||29||1
|-
|[[HNK Rijeka 2016./17.|2016./17.]]
|20||1||3||1||2||0||25||2
|-
!colspan=3|Sveukupno
!77!!3!!15!!2!!11!!0!!103!!5
|-
|[[Beşiktaş J.K. 2016./17.|2016./17.]]
|rowspan=&quot;2&quot; valign=&quot;center&quot;|[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Süper Lig]]
|7||0||3||0||4||0||14||0
|-
|[[Beşiktaş J.K. 2017./18.|2017./18.]]
|2||0||4||0||2||0||8||0
|-
!colspan=3|Sveukupno
!9!!0!!7!!0!!6!!0!!22!!0
|-
|[[Club Brugge KV 2017./18.|2017./18.]]
|rowspan=&quot;1&quot; valign=&quot;center&quot;|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|rowspan=&quot;1&quot;|[[Belgijska Jupiler liga]]
|10||0||2||1||colspan=&quot;2&quot;|–||12||1
|-
!colspan=3|Sveukupno
!10!!0!!2!!1!!0!!0!!12!!1
|-
!colspan=3|'''Sveukupno'''
!136!!3!!31!!3!!17!!0!!184!!6
|-
|colspan=&quot;11&quot;|&lt;small&gt;Ažurirano: 30. lipnja 2018.&lt;/small&gt;
|}

== Međunarodni nastupi ==
[[Datoteka:Matej Mitrović.jpg|thumb|desno|Matej Mitrović, [[2012.]]]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! Momčad !! Year !! Nast. !! Gol.
|-
|rowspan=&quot;6&quot; valign=&quot;center&quot;|{{NogRep|HRV}}
| 2014. || 1 || 0
|-
| 2015. || 0 || 0
|-
| 2016. || 3 || 1
|-
| 2017. || 5 || 0
|-
| 2018. || 3 || 1
|-
| 2019. || 0 || 0
|-
! colspan=&quot;2&quot; | '''Ukupno'''&lt;ref&gt;[https://hns-cff.hr/en/players/35321/matej-mitrovic/ Matej Mitrović], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 29. srpnja 2020.&lt;/ref&gt; !! 12 !! 2
|}

=== Golovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%;&quot;
! Broj !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Gol !! Rezultat !! Nastup
|-
| 1. || [[6. listopada]] [[2016.]] || [[Stadion Loro Boriçi]], [[Skadar]], [[Albanija]] || {{NogRep|KSV}} || align=center | '''4''':0 || align=center | 6:0 || Kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]
|-
| 2. || [[15. listopada]] [[2018.]] || [[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]], [[Hrvatska]] || {{NogRep|JOR}} || align=center | '''2''':0 || align=center | 2:1||Prijateljska utakmica
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://hrnogomet.com/hnl/igrac.php?id=2729&amp;stranica=1&amp;lang=hr Matej Mitrović] na hrnogomet.com
* [http://hns-cff.hr/hr/players/35321/matej-mitrovic/ Matej Mitrović] na stranici [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a

{{Sastav - HNK Rijeka}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2014./15.}}

{{GLAVNIRASPORED:Mitrović, Matej}}
[[Kategorija:Životopisi, Požega]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Cibalije]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]]
[[Kategorija:Nogometaši Beşiktaşa]]
[[Kategorija:Nogometaši Club Bruggea]]</text>
      <sha1>2l1kljej0ftjiyzn92p8qzvyf3fpyrc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bass Generation</title>
    <ns>0</ns>
    <id>623935</id>
    <revision>
      <id>6432304</id>
      <parentid>6432052</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T21:58:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Eurohunter</username>
        <id>56919</id>
      </contributor>
      <comment>/* Certifikati */ table</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5234" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}
{{Infookvir album
|ime_albuma     = Bass Generation
|ime_glazbenika = [[Basshunter]]
|vrsta          = studijski album
|s_albuma       = 
|slika          = 
|žanr           = [[dance]]
|datum          = 25. rujna 2009
|snimanje       = 
|trajanje       = 
|izdavač        = [[Dance Nation|Hard2Beat]], [[Warner Music Sweden]], [[Ultra Records]]
|producent      = [[Basshunter]]
|album_prije    = [[Now You're Gone – The Album]]
|godina0        = 2008.
|godina         = 2009.
|album_poslije  = [[Calling Time]]
|godina2        = 2013.
|ostalo         = 
  {{Singlovi
  | Ime Albuma    = Bass Generation
  | Vrsta albuma  = studijski album
  | Singl 1       = [[Every Morning]]
  | Singl 1 date  = 18. rujna 2009
  | Singl 2       = [[I Promised Myself]]
  | Singl 2 date  = 29. studenog 2009
   }}
}}
'''''Bass Generation''''' je [[glazbeni album|studijski album]] [[Šveđani|švedskog]] [[glazbenik]]a [[Basshunter]]a. Album je 25. rujna 2009. godine objavila diskografska kuća [[Dance Nation|Hard2Beat]].

==Popis pjesama==
{{Popis pjesama
| ukupno_trajanje = 
| skladba1 = [[Every Morning]]
| trajanje1 = 3:19
| skladba2 = [[I Promised Myself]]
| trajanje2 = 2:38
| skladba3 = Why
| trajanje3 = 3:12
| skladba4 = I Can't Deny
| napomena4 = feat. Lauren
| trajanje4 = 4:00
| skladba5 = Don't Walk Away
| trajanje5 = 3:02
| skladba6 = I Still Love
| trajanje6 = 3:33
| skladba7 = Day &amp; Night
| trajanje7 = 2:55
| skladba8 = I Will Learn to Love Again
| napomena8 = feat. [[Stunt]]
| trajanje8 = 3:08
| skladba9 = Far from Home
| trajanje9 = 4:11
| skladba10 = I Know U Know
| trajanje10 = 2:46
| skladba11 = On Our Side
| trajanje11 = 3:55
| skladba12 = Can You
| trajanje12 = 2:25
| skladba13 = Plane to Spain
| trajanje13 = 3:43
| skladba14 = Every Morning
| napomena14 = Michael Mind Edit
| trajanje14 = 
| skladba15 = Numbers
| trajanje15 = 3:20 
}}

==Top ljestvice i certifikati ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
=== Top ljestvice ===
{|class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|-
! Ljestvica  (2009. – 2010.)
! Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|[[Službena novozelandska glazbena top ljestvica|Novi Zeland]]&lt;ref&gt;[https://charts.nz/showitem.asp?interpret=Basshunter&amp;titel=Bass+Generation&amp;cat=a BASSHUNTER - BASS GENERATION (ALBUM) na charts.nz] Pristupljeno 27. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|2
|-
|[[RSG|Južnoafrička Republika]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20091119004826/http://www.rsg.co.za/musiek_top20.asp Snuffel rond op RSG.co.za na rsg.co.za] Pristupljeno 27. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|14
|-
|[[Billboard|Sjedinjene Američke Države]]&lt;br /&gt;([[Dance/Electronic Albums]])&lt;ref name==&quot;Billboard&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20091222145257/http://www.billboard.com/album/basshunter/bass-generation/1292663#/web/20091222145257/http://www.billboard.com/album/basshunter/bass-generation/1292663 Bass Generation – Basshunter (2009) na billboard.com] Pristupljeno 27. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|15
|-
|[[Irish Albums Chart|Irska]]&lt;ref&gt;[http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter BASSHUNTER – DISCOGRAPHY BASSHUNTER na irish-charts.com] Pristupljeno 27. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|16
|-
|[[UK Albums Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]&lt;ref&gt;[http://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter/ BASSHUNTER – ALBUMS na officialcharts.com] Pristupljeno 27. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|16
|-
|[[Billboard|Sjedinjene Američke Države]]&lt;br /&gt;([[Top Heatseekers|Heatseekers Albums]])&lt;ref name==&quot;Billboard&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|34
|-
|[[Album Top-40|Danska]]&lt;ref&gt;[https://danishcharts.dk/showitem.asp?interpret=Basshunter&amp;titel=Bass+Generation&amp;cat=a BASSHUNTER - BASS GENERATION (ALBUM) na danishcharts.dk] Pristupljeno 27. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|39
|-
|[[Syndicat national de l'édition phonographique|Francuska]]&lt;ref&gt;[http://www.infodisc.fr/Album_ChartRuns.php BASSSHUNTER na infodisc.fr] Pristupljeno 27. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|41
|-
|[[Alben Top 100|Švicarska]]&lt;ref&gt;[https://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Basshunter&amp;titel=Bass+Generation&amp;cat=a BASS GENERATION na hitparade.ch] Pristupljeno 27. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|73
|-
|}
{{col-2}}

=== Certifikati ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Država
! Certifikat
! Prodaja
|-
| style=&quot;background-color: #eee;&quot;| [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ([[British Phonographic Industry|BPI]])
| Zlatna&lt;ref&gt;{{Citiranje weba | url = https://www.bpi.co.uk/award/9360-2716-2 | title = Basshunter – Bass Generation | work = [[British Phonographic Industry]] | accessdate = 24. srpnja 2022 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20220722135557/https://www.bpi.co.uk/award/9360-2716-2 | archivedate = 22. srpnja 2022}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot;| 100.000&lt;ref&gt;{{Citiranje weba | url = https://www.bpi.co.uk/brit-certified/award-levels | title = Certification Levels | work = [[British Phonographic Industry]] | accessdate = 24. srpnja 2022 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20220715185052/https://www.bpi.co.uk/brit-certified/award-levels | archivedate = 15. srpnja 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|}
{{col-end}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.basshunter.se/ Službena stranica]

{{Basshunter}}

[[Kategorija:Albumi iz 2009.]]
[[Kategorija:Albumi Basshuntera]]</text>
      <sha1>sutgi9xjera9iwuju78v2188i7i0j40</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Croxyz</title>
    <ns>2</ns>
    <id>626402</id>
    <revision>
      <id>6432294</id>
      <parentid>6431692</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T21:03:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izabrani doprinosi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22827" xml:space="preserve">&lt;/table&gt;
[[Datoteka:Pleter_dvobojni.svg|1250px|center]]
&lt;div style=&quot;float: right; clear: right&quot;&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;br&gt;
{{SuradnikPočetak|Croxyz}}
{{Suradnik hr}}
{{Suradnik što}}
{{Suradnik en-3}}
{{Suradnik de-1}}
{{Suradnik ru-1}}
{{Predložak:SO/Poruka}}
{{Suradnik wikipedija/ophoditelj}}
{{Predložak:SO/Korisnik Discorda}}
{{Predložak:SO/Wikiprojekt države}}
{{Predložak:SO/Hrvatska}}
{{Predložak:SO/Rimokatolik}}
{{Predložak:SO/Znanje}}
{{Predložak:SO/Na Wiki|dan=1|mjes=9|god=2018}}
{{suradnik broj-članaka}}
{{Predložak:SO/Povijest}}
{{Predložak:SO/Povijest Hrvatske}}
{{Predložak:SO/Rimsko Carstvo}}
{{Predložak:SO/Austrougarska Monarhija}}
{{Predložak:SO/Drugi svjetski rat}}
{{Predložak:SO/Jezikoslovlje}}
{{Predložak:SO/Obiteljska povijest}}
{{Predložak:SO/karte}}
{{Predložak:SO/Dinamo Zagreb}}
{{Predložak:SO/FC Barcelona}}
{{Predložak:SO/Crvena}}
{{Predložak:SO/Choko}}
{{Predložak:SO/NoMac}}
{{Predložak:SO/Mačka NE hrana}}
{{Predložak:SO/Prazanokvir}}
{{Predložak:SO/Yes riba}}
{{Predložak:SO/Pizza}}
{{Predložak:SO/Palačinke}}
{{Predložak:SO/Kokice}}
{{Predložak:SO/Voda2}}
{{Predložak:SO/Windows ne Mac}}
{{Predložak:SO/Sloboda govora}}
{{Predložak:SO/Računalo}}
{{Predložak:SO/Putovanje}}
{{Predložak:SO/Europa}}
{{Predložak:SO/Praznovjerje}}
{{Predložak:SO/Mitologija}}
{{Predložak:SO/Sudoku}}
{{Predložak:SO/Škorpion}}
{{Predložak:SO/Kratkovidan}}
{{Predložak:SO/Nespretan}}
{{Predložak:SO/Bez reklama}}
{{Predložak:SO/Javno dobro}}
{{Predložak:SO/Trenutak}}
{{Predložak:SO/Ugljik}}
{{Predložak:SO/Mars}}
{{Predložak:SO/Hladno}}
{{Predložak:SO/Loše vrijeme}}
{{Predložak:SO/Ja riba}}
{{Predložak:SO/Chuck Norris}}
{{Predložak:SO/Standard}}
{{Predložak:SO/Wikiovisnost}}
{{Predložak:SO/Previše okvira}}
{{Predložak:SO/Dosada}}
{{Predložak:SO/Prokofjev}}
{{Predložak:SO/Šostakovič}}
{{Predložak:SO/Stravinski}}
{{Predložak:SO/Hačaturjan}}
{{Predložak:SO/Varèse}}
{{Predložak:SO/Ferrari}}
{{Predložak:SO/Wagner}}
{{SuradnikKraj}}
&lt;/div&gt;

Drugi račun: [[Suradnik:Croxyz2|Croxyz2]] &lt;br&gt;
[https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Croxyz Doprinosi] &lt;br&gt;
10.000 izmjena = 17. travnja 2020. &lt;br&gt;
Ophoditelj = 19. prosinca 2020. &lt;br&gt;
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_(razdvojba)&amp;diff=prev&amp;oldid=5747170 20.000 izmjena = 12. veljače 2021.] &lt;br&gt;
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Europsko_prvenstvo_u_nogometu_do_21_godine_%E2%80%93_Slovenija_i_Ma%C4%91arska_2021.&amp;diff=prev&amp;oldid=5896469 25.000 izmjena = 22. lipnja 2021.] &lt;br&gt;
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vitez_(BiH)&amp;diff=prev&amp;oldid=6095497 30.000 izmjena = 27. listopada 2021.] &lt;br&gt;
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Sastav_%E2%80%93_Olympique_Lyonnais&amp;diff=prev&amp;oldid=6310155 35.000 izmjena = 2. veljače 2022.]&lt;br&gt;
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kr%C5%A1%C4%87anska_apologetika&amp;diff=prev&amp;oldid=6405562 40.000 izmjena = 5. lipnja 2022.]
&lt;!----ne zaboravi na &lt;br&gt; u budućnosti – Croxyz 15. 2. 2021. u 23:39.------&gt;
&lt;!---Hvala ti, ja u prošlosti – Croxyz 22. 6. 2021. u 11:17----&gt;
[[Datoteka:10cent_pleter_Drzislav.jpg|center|500 px]]

== Novi članci ==
&lt;/div&gt;
Popis najnovijih članka na Wikipediji.
&lt;div style=&quot;height: 150px; overflow:auto; border: thin solid blue; background: white&quot;&gt;
{{Special:Newpages/limit=100}}
&lt;/div&gt;&lt;br&gt;

== Izabrani doprinosi ==
{{glavni|Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1 – 500)|Suradnik:Croxyz/Popis članaka (501 – 1000)|Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)}}

{|role=&quot;presentation&quot; class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot; 
|+ class=&quot;nowrap&quot; | &lt;strong&gt;&lt;center&gt;Stvorene stranice&lt;/center&gt;&lt;/strong&gt;
|-
! Broj
! Naziv stranice
! Kategorija #1
! Kategorija #2
! Datum izrade
! Broj bajtova
|-
| 1.
| [[Danijel Zagorac]]
| Nogometaš
| Hrvatska
| 1. 9. 2018.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Danijel Zagorac}}|R}}
|-
| 2.
| [[Kévin Théophile-Catherine]]
| Nogometaš
| Francuska
| 2. 9. 2018.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Kévin Théophile-Catherine}}|R}}
|-
| 3.
| [[Dani Olmo]]
| Nogometaš
| Španjolska
| 2. 9. 2018.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Dani Olmo}}|R}}
|-
| 6.
| [[Lovro Majer]]
| Nogometaš
| Hrvatska
| 13. 9. 2018.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Lovro Majer}}|R}}
|-
| 165.
| [[Datoteka:Cscr-featured.svg|20 px]] [[Napalm]] 
| Oružje
| 
| 8. 7. 2019.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Napalm}}|R}}
|-
| 195.
| [[Nahičevanska Autonomna Republika]] 
| Zemljopis
| Azerbajdžan
| 15. 7. 2019.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Nahičevanska Autonomna Republika}}|R}}
|-
| 207.
| [[Datoteka:Symbol_star_FA.svg|20 px]][[Datoteka:Cscr-featured.svg|20 px]] [[Bugarštica]] 
| Književnost
| Hrvatska
| 25. 7. 2019.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Bugarštica}}|R}}
|-
| 315.
| [[Datoteka:Symbol_star_FA.svg|20 px]] [[Športsko zrakoplovstvo]] 
| Zrakoplovstvo
| 
| 26. 10. 2019.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Športsko zrakoplovstvo}}|R}}
|-
| 352.
| [[Datoteka:Cscr-featured.svg|20 px]] [[Velika sovjetska enciklopedija]] &lt;br&gt; &quot;Krasnaja krasavica&quot;
| Enciklopedija
| Sovjetski Savez
| 23. 11. 2019.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Velika sovjetska enciklopedija}}|R}}
|-
| 365.
| [[Potres u Albaniji 2019.]]
| Potres
| Albanija
| 29. 11. 2019.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Potres u Albaniji 2019.}}|R}}
|-
| 384.
| [[Ukrajinska sovjetska enciklopedija]]
| Enciklopedija
| Ukrajina
| 13. 12. 2019.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Ukrajinska sovjetska enciklopedija}}|R}}
|-
| 388.
| [[Luc Ferrari]]
| Glazba
| Francuska
| 17. 12. 2019.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Luc Ferrari}}|R}}
|-
| 424.
| [[Zlatice]]
| Životinje (Porodica)
| 
| 15. 1. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Zlatice}}|R}}
|-
| 426.
| [[Datoteka:Symbol_star_FA.svg|20 px]] [[Laponska sova]]
| Životinje (Vrsta)
| 
| 17. 1. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Laponska sova}}|R}}
|-
| 522.
| [[Datoteka:Symbol_star_FA.svg|20 px]] [[Edgard Varèse]]
| Glazba
| Francuska
| 19. 4. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Edgard Varèse}}|R}}
|-
| 526.
| [[Trechinae]]
| Životinje (Potporodica)
| 
| 23. 4. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Trechinae}}|R}}
|-
| 538.
| [[Filip Višnjić]]
| Književnost
| Bosna i Hercegovina
| 3. 5. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Filip Višnjić}}|R}}
|-
| 553.
| [[Kopitari]]
| Životinje (Klad)
| 
| 15. 5. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Kopitari}}|R}}
|-
| 591.
| [[Datoteka:Cscr-featured.svg|20 px]] [[Okrugla crkva]]
| Arhitektura
| Bugarska
| 15. 6. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Okrugla crkva}}|R}}
|-
| 634.
| [[Minska polja u Hrvatskoj]]
| Mine
| Hrvatska
| 16. 7. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Minska polja u Hrvatskoj}}|R}}
|-
| 637.
| [[Spotify]]
| Glazba
| Švedska
| 19. 7. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Spotify}}|R}}
|-
| 670.
| [[UEFA Liga prvaka 2020./21.]]
| Nogometno natjecanje
| Europa
| 26. 8. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:UEFA Liga prvaka 2020./21.}}|R}}
|-
| 681.
| [[UEFA Liga nacija 2020./21.]]
| Nogometno natjecanje
| Europa
| 5. 9. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:UEFA Liga nacija 2020./21.}}|R}}
|-
| 696.
| [[Datoteka:Cscr-featured.svg|20 px]] [[Atentat na Johna F. Kennedyja]]
| Povijest
| Sjedinjene Američkih Država
| 17. 9. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Atentat na Johna F. Kennedyja}}|R}}
|-
| 705.
| [[UEFA Superkup 2020.]]
| Nogometna utakmica
| 
| 25. 9. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:UEFA Superkup 2020.}}|R}}
|-
| 711.
| [[Among Us]]
| Igra
| Sjedinjene Američke Države
| 1. 10. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Among Us}}|R}}
|-
| 741.
| [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.]]
| Politika
| Sjedinjene Američke Države
| 1. 11. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.}}|R}}
|-
| 754.
| [[Nasirudin Tusi]]
| Povijest
| Iran
| 14. 11. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Nasirudin Tusi}}|R}}
|-
| 782.
| [[Jordan Pickford]]
| Nogometaš
| Engleska
| 26. 12. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Jordan Pickford}}|R}}
|-
| 783.
| [[Harry Maguire]]
| Nogometaš
| Engleska
| 27. 12. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Harry Maguire}}|R}}
|-
| 786.
| [[Potres kod Petrinje 2020.]]
| Povijest
| Hrvatska
| 28. 12. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Potres kod Petrinje 2020.}}|R}}
|-
| 787.
| [[Kyle Walker]]
| Nogometaš
| Engleska
| 31. 12. 2020.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Kyle Walker}}|R}}
|-
| 803.
| [[Datoteka:Symbol_star_FA.svg|20 px]] [[Datoteka:Cscr-featured.svg|20 px]] [[Trent Alexander-Arnold]] 
| Nogometaš
| Engleska
| 17. 2. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Trent Alexander-Arnold}}|R}}
|-
| 825.
| [[Datoteka:Cscr-featured.svg|20 px]] [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine – Slovenija i Mađarska 2021.]]
| Nogomet
| 
| 1. 4. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine – Slovenija i Mađarska 2021.}}|R}}
|-
| 860.
| [[Mason Mount]]
| Nogometaš
| Engleska
| 3. 5. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Mason Mount}}|R}}
|-
| 863.
| [[Timo Werner]]
| Nogometaš
| Njemačka
| 6. 5. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Timo Werner}}|R}}
|-
| 864.
| [[Finale UEFA Lige prvaka 2021.]]
| Nogometna utakmica
| Njemačka
| 8. 5. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Finale UEFA Lige prvaka 2021.}}|R}}
|-
| 868.
| [[Kai Havertz]]
| Nogometaš
| Njemačka
| 14. 5. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Kai Havertz}}|R}}
|-
| 878.
| [[Jadon Sancho]]
| Nogometaš
| Engleska
| 30. 5. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Jadon Sancho}}|R}}
|-
| 879.
| [[Phil Foden]]
| Nogometaš
| Engleska
| 31. 5. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Phil Foden}}|R}}
|-
| 893.
| [[Andrew Robertson]]
| Nogometaš
| Škotska
| 4. 6. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Andrew Robertson}}|R}}
|-
| 897.
| [[Popis reprezentativaca na Europskom prvenstvu u nogometu – Europa 2020.]]
| Nogomet (r. sastav)
| 
| 9. 6. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Popis reprezentativaca na Europskom prvenstvu u nogometu – Europa 2020.}}|R}}
|-
| 910.
| [[Luis Enrique]]
| Nogometni trener
| Španjolska
| 24. 6. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Luis Enrique}}|R}}
|-
| 922.
| [[UEFA Liga prvaka 2021./22.]]
| Nogometno natjecanje
| 
| 6. 7. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:UEFA Liga prvaka 2021./22.}}|R}}
|-
| 927.
| [[Hrvatska na OI 2020.]]
| Olimpijske igre
| Hrvatska
| 20. 7. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Hrvatska na OI 2020.}}|R}}
|-
| 932.
| [[Nogomet na OI 2020. – muškarci]]
| Nogometno natjecanje
| 
| 23. 7. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Nogomet na OI 2020. – muškarci}}|R}}
|-
| 950.
| [[Jan Oblak]]
| Nogometaš
| Slovenija
| 20. 8. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Jan Oblak}}|R}}
|-
| 954.
| [[Datoteka:Cscr-featured.svg|20 px]] [[Erling Haaland]]
| Nogometaš
| Norveška
| 8. 9. 2021.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Erling Haaland}}|R}}
|-
| 978.
| [[Mahir Emreli]]
| Nogometaš
| Azerbajdžan
| 3. 2. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Mahir Emreli}}|R}}
|-
| 994.
| [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.]]
| Povijest
| Ukrajina
| 26. 2. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.}}|R}}
|-
| 999.
| [[Mislav Oršić]]
| Nogometaš
| Hrvatska
| 1. 6. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Mislav Oršić}}|R}}
|-
| 1000.
| [[Popis paleontoloških nalazišta i pronađenih organizama u Hrvatskoj]]
| Paleontologija
| Hrvatska
| 23. 7. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Popis paleontoloških nalazišta i pronađenih organizama u Hrvatskoj}}|R}}
|-
|}

== Galerija ==
&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pergamon_Museum_Berlin_(24200598884).jpg
Datoteka:Mosaic_depicting_the_She-wolf_with_Romulus_and_Remus,_from_Aldborough,_about_300-400_AD,_Leeds_City_Museum_(16025914306).jpg
Datoteka:Konrad_von_Grünenberg_-_Beschreibung_der_Reise_von_Konstanz_nach_Jerusalem_-_Blatt_13v-14r.jpg
Datoteka:Banderia_Prutenorum_1v.jpg
Datoteka:Cvijeta_Zuzoric.png
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Adventski kalendar 2020. ==
{{glavni|Suradnik:Croxyz/Croxyzjev adventski kalendar}}
&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ class=&quot;nowrap&quot; | &lt;strong&gt;&lt;center&gt;Croxyzjev adventski kalendar&lt;/center&gt;&lt;/strong&gt;
|-
! 
! 
! 
! 
|-
| [[Datoteka:Circle_sign_1.svg|80px|link=Požar u katedrali Notre-Dame]]
| [[Datoteka:Circle_sign_15.svg|80px|link=Aramejsko pismo]]
| [[Datoteka:Circle_sign_19.svg|80px|link=Filip Višnjić]]
| [[Datoteka:Circle_sign_17.svg|80px|link=Finale UEFA Lige prvaka 2020.]]
|-
| [[Datoteka:Circle_sign_5.svg|80px|link=Crnorepa gazela]]
| [[Datoteka:Circle_sign_10.svg|80px|link=Jane Goodall]]
| [[Datoteka:Circle_sign_6.svg|80px|link=Atentat na Johna F. Kennedyja]]
| [[Datoteka:Circle_sign_12.svg|80px|link=Sajga]]
|-
| [[Datoteka:Circle_sign_13.svg|80px|link=Spotify]]
| [[Datoteka:Circle_sign_3.svg|80px|link=Katalonci]]
| [[Datoteka:Circle_sign_2.svg|80px|link=Rat čimpanza u Gombeu]]
| [[Datoteka:Circle_sign_23.svg|80px|link=Among Us]]
|-
| [[Datoteka:Circle_sign_7.svg|80px|link=Bibliografija Julesa Vernea]]
| [[Datoteka:Circle_sign_21.svg|80px|link=Čudsko-pskovsko jezero]]
| [[Datoteka:Circle_sign_14.svg|80px|link=Kneževina Vlaška]]
| [[Datoteka:Circle_sign_24.svg|80px|link=Zlatice]]
|-
| [[Datoteka:Circle_sign_16.svg|80px|link=Manastir Žiča]]
| [[Datoteka:Circle_sign_11.svg|80px|link=Veliki Preslav]]
| [[Datoteka:Circle_sign_22.svg|80px|link=UEFA Superkup 2020.]]
| [[Datoteka:Circle_sign_20.svg|80px|link=Luc Ferrari]]
|-
| [[Datoteka:Circle_sign_4.svg|80px|link=Opričnina]]
| [[Datoteka:Circle_sign_9.svg|80px|link=Republika Kina (1912. – 1949.)]]
| [[Datoteka:Circle_sign_18.svg|80px|link=Kopitari]]
| [[Datoteka:Circle_sign_8.svg|80px|link=Nacionalni park Gombe Stream]]
|-
|}
&lt;/center&gt;

==Korisne poveznice==
{{div col|cols=3}}
;Wikipedija
* [[Predložak:SO|Popis svih suradničkih okvirića]] &lt;br&gt;
* Popis svih infookvira možete naći pretraživanjem [[:Kategorija:Infookviri]] &lt;br&gt;
* Za nepostojeće predloške, rabiti [[Predložak:Generalni infookvir]] &lt;br&gt;
* [[Wikipedija:Popis predložaka sa zastavama|Popis svih umanjenih predložaka zastava]] &lt;br&gt;
* [https://www.wikidata.org/wiki/Special:MergeItems Merge two items (Wikidata)] &lt;br&gt;
* [https://copyvios.toolforge.org/ Alat za detekciju kršenje autorskih prava na Wikipediji]

;Flora i fauna
* [https://hirc.botanic.hr/fcd/ Baza podataka o hrvatskim biljkama] – [[Flora Croatica Database]]
* [https://www.avionary.info/f-hr-sr-mk-bg/ Popis ptica na hrvatskom] &lt;br&gt;
* [http://atlas-ptica.azo.hr/ Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba]
* [https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L:2013:212:FULL&amp;from=EN Popis vrsta životinja (96 str.) od Službenoga lista EU] &lt;br&gt;

;Lingvistika
* [[Suradnik:Neptune, the Mystic/Kutak za pravopis i ine finese]] – razni pravopisni savjeti
* [https://egzonimi.lzmk.hr/ Hrvatski egzonimi]
* [https://kajkavski.hr/ Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika]
* [http://hrvatski-zvucni-atlas.com/interaktivni-zemljovid Zvučni atlas hrvatskih govora]
* [https://jezik.hr/index.html#normativni-prirucnici Razni linkovi], [[IHJJ]]
* [https://jezik.hr/hrvatski-na-internetu.html Razni linkovi vezani za hrvatski]
* [https://ispravi.me/ Ispravi.me] – spellchecker za hrvatski
* [https://jezik.hr/hrvatska-imena.html Imena u hrvatskom jeziku]
* [http://osobno-ime.hr/ Osobna imena]

;Paleontologija
* [http://www.fossilworks.org/cgi-bin/bridge.pl Nepotpun popis paleontoloških nalazišta u Hrvatskoj]
* [http://31.147.204.208/clanci/ Hrpa hrvatskih paleontoloških i geoloških članaka]

;Ostalo
* [https://www.kgz.hr/hr/e-izvori/besplatne-eknjige-5189/5189 E-knjige], Knjižnice grada Zagreba
* [https://moj.zagreb.hr/#/main Moj.zagreb]
* [https://static-cdn.mapire.eu/en/map/europe-19century-thirdsurvey/?layers=160%2C166&amp;bbox=1145861.6959627967%2C5057521.7808798645%2C3003587.23140572%2C5682470.924139466 Austro-ugarske karte]
* [https://vrtlac.izor.hr/ords/kakvoca/kakvoca Kvaliteta mora]

{{div col end}}

== Ostalo ==
{{Navigacija
| naziv   = Croxyz
| naslov  = [[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Croxyz&lt;/span&gt;]]
| naslov-style = background:#8B0000; border:1px solid white; color:white;
| slika   = 
| iznad   = 

| grupa-style = background:#8B0000; border:1px solid white; color:white;
| grupa1  = Suradnički računi
| popis1  = [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] • [[Suradnik:Croxyz2|Croxyz2]]
| grupa2  = Popisi članaka
| popis2  = [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1 – 500)|(1 – 500)]] • [[Suradnik: Croxyz/Popis članaka (501 – 1000)|(501 – 1000)]]
| grupa3  = Dodatci
| popis3  = [[Suradnik:Croxyz/common.css|Common.css]] • [[Suradnik:Croxyz/common.js|Common.js]] • [[Suradnik:Croxyz/Tiskara|Tiskara]]
| grupa4  = Pomagala
| popis4  = [[Suradnik:Croxyz/CEE|CEE]] • [[Suradnik:Croxyz/Falsifikati|Falsifikati]] • [[Suradnik:Croxyz/Ričovke|Ričovke]] • [[Suradnik:Croxyz/ToDoList|ToDoList]] • [[Suradnik:Croxyz/Wikidata Query|Wikidata Query]]
| grupa5  = Zabava
| popis5  = [[Suradnik:Croxyz/Azerbajdžanski toponimi|Azerbajdžanski toponimi]] • [[Suradnik:Croxyz/Croxyzjev adventski kalendar|Croxyzjev adventski kalendar]] • [[Suradnik:Croxyz/Srđan|Srđan]]

| ispod   = 
}}

==Nagrade==
&lt;center&gt;
{|
|{{AS-opća|Za sve dosadašnje doprinose|Kraljnnm}}
|{{AS-trud|Za članak o stopljenicama i mnoge druge doprinose|Neptune, the Mystic}}
|{{Suradnik:Herr Mlinka/Nagrada jubilarci
| broj članaka = 208 000
| članak = Bugarštica
}}
|{{Suradnik:Herr Mlinka/Nagrada jubilarci
| broj članaka = 211 000
| članak = Športsko zrakoplovstvo
}}
|{{Suradnik:Bonč/izvdop|za cjelokupni doprinos našoj wikipediji, samo naprijed :)|Mateo K 01}}
|-
|{{AS-ophodnja|Za marljivu ophodnju|Kraljnnm}}
|{{AS-komunikacija|Za pomoć|Vrtleska225}}
|{{Suradnik:Herr Mlinka/Nagrada jubilarci
| broj članaka = 214 000
| članak = Laponska sova
}}
|&lt;!-- el hombre. početak --&gt;
{| align=&quot;center&quot; style=&quot;width:150px; text-align:center;background:PaleTurquoise; color:white; border-radius: 15px;&quot;
|style=&quot;text-align:center;background:AliceBlue; color:gray; border-radius: 15px; height:65px;&quot; | [[File:Dmitrij_Dmitrijevič_Šostakovič_(Дми́трий_Дми́триевич_Шостако́вич).jpg|80px|Fala]]&lt;br /&gt;
&lt;small style=&quot;color:DodgerBlue;&quot;&gt;Drugi valcer za dugogodišnji rad!&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Dodijelio''':&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Suradnik:el hombre|''el hombre'']]
|}
&lt;!--el hombre kraj --&gt;
|&lt;!-- Neptune, the Mystic početak --&gt;
{| align=&quot;center&quot; style=&quot;width:150px; text-align:center;background:#8B0000; color:white; border-radius: 15px;&quot;
|style=&quot;text-align:center;background:AliceBlue; color:gray; border-radius: 15px; height:65px;&quot; | [[File:Coat of arms of Azerbaijan.svg|80px|Za slavu Mingečaura!]]&lt;br /&gt;
&lt;small style=&quot;color:DodgerBlue;&quot;&gt;Azerbajdžanska nagrada&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small style=&quot;color:white&quot;;&gt;'''Dodijelio''':&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Suradnik:Neptune, the Mystic|''&lt;span style=&quot;color:yellow&quot;&gt;Neptune, the Mystic&lt;/span&gt;'']]
|}
&lt;!-- Neptune, the Mystic kraj --&gt;
|-
|&lt;!-- Opet Neptune --&gt;
{| align=&quot;center&quot; style=&quot;width:150px; text-align:center;background:#A9A9A9; color:white; border-radius: 15px;&quot;
|style=&quot;text-align:center;background:AliceBlue; color:gray; border-radius: 15px; height:65px;&quot; | [[File:Edgard Varese.gif|80px|Zato što si se konačno latio posla oko ovog čo'eka. Barem se nadam. Ajm vočing ju.]]&lt;br /&gt;
&lt;small style=&quot;color:#D2691E;&quot;&gt;Nagrada Edgarda Varèsea&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small style=&quot;color:white&quot;;&gt;'''Dodijelio''':&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Suradnik:Neptune, the Mystic|''&lt;span style=&quot;color:yellow&quot;&gt;Neptune, the Mystic&lt;/span&gt;'']]
|}
&lt;!-- svršeno je --&gt;
|{{SG-wikiosmijeh|Za &quot;Rat čimpanza u Gombeu&quot;|Koreanovsky}}
|{{SG-wikiosmijeh|Za prvoaprilske nagrade|Kraljnnm}}
|{{Suradnik:Herr Mlinka/Nagrada jubilarci
|| broj članaka = 217 000
|| članak = Edgard Varèse
|}}
|&lt;!-- iz me --&gt;
{| align=&quot;center&quot; style=&quot;width:150px; text-align:center;background:grey; color:white; border-radius: 15px;&quot;
|style=&quot;text-align:center;background:teal; color:gray; border-radius: 15px; height:65px;&quot; | [[File:Weather-Rain-Storms.png|100px|Jer uvijek znaš kako uništiti zabavu]]&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:silver&quot;&gt;The rainer of parades''!&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Dodijelio''':&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Suradnik:Imjusttherediting|Imjustthere]]&lt;/span&gt;
|}
|-
|{{NM-Discord|za dežurnog &quot;Rodezijanca&quot; koji govori &quot;aššuli&quot;|Neptune, the Mystic}}
|
{| align=&quot;center&quot; style=&quot;width:150px; text-align:center;background:#f4c411; color:white; border-radius: 15px;&quot;
|style=&quot;text-align:center;background:#863c77; color:gray; border-radius: 15px; height:65px;&quot; | [[File:CEE_Spring_gold_2020.png|100px|Za pisanje članke o svima zemljama!]]&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;&lt;span style=&quot;color:yellow&quot;&gt;Za pisanje članke o svima zemljama''!&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Dodijelila''':&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[meta:Wikimedia CEE Spring 2020|''&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Wikimedia CEE Spring 2020&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;
|}
|&lt;!-- Nesmirovo 1. unikatno nagrađivanje suradnika Croxyz --&gt;
{| align=&quot;center&quot; style=&quot;width:150px; text-align:center;background:#D2B48C; color:white; border-radius: 15px;&quot;
|style=&quot;text-align:center;background:#FFFAF0; color:#A52A2A; border-radius: 15px; height:65px;&quot; | [[Datoteka:Jova Jovanovic Zmaj.jpg|64px|Nagradu »Jove Jovanovića-Zmaja« u obliku glinene pločice, dodjeljujem suradniku Croxyzu za predani rad svih ovih godina. Croxyzu kapa do poda, kraljini nad kraljevima; uz pjesnikovu izreku: »Gdje god nađeš zgodno mjesto, tu drvo posadi, a ono je blagorodno pa će da nagradi« &lt;*:). Dodijelio Nesmir Kudilovič, 23. lipnja 2020. u 14,40 (SEV).]]&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;&lt;span style=&quot;color:#DAA520;&quot;&gt;Za ''vanredan'' doprinos.&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;color:#FFF8DC;&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Dodijelio''':&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;&lt;br&gt;[[Suradnik:Nesmir Kudilovic|''&lt;span style=&quot;color:#FFF8DC;&quot;&gt;Nesmir Kudilovič&lt;/span&gt;'']]
|}
&lt;!-- Nesmirovo 1. unikatno nagrađivanje suradnika Croxyz --&gt;
|{{AS-mrgud|Najomiljenijem i najljubaznijem kritičaru wikizajednice.|Nesmir Kudilovic}}
|{{Predložak:AS-portal povijest|Vrsnom povjesničaru i rukovoditelju portala o povijesti.|Nesmir Kudilovic}}
|-
|{{AS-nogomet|za sve nogometne članke|Nesmir Kudilovic}}
|{{AS-nogomet|za sve nogometne članke|IvanKraYna}}
| {{KY-Discord|;-)|Koreanovsky}}
|{{Suradnik:Herr Mlinka/Nagrada jubilarci
| članak = Trent Alexander-Arnold
| broj članaka = 225 000}}
|{{AS-ophodnja|Za marljivu ophodnju!|Maestro Ivanković}}
|-
|
&lt;!-- MaGa početak --&gt;
{| align=&quot;center&quot; style=&quot;width:150px; text-align:center;background:PowderBlue; color:white;-moz-border-radius: 15px;&quot;
|style= &quot;text-align:center;background:AliceBlue; color:gray;-moz-border-radius: 15px; height:65px;&quot; | [[Slika:Glagolitic Letter Square Azu.svg|80px|Za brigu o pravopisu]]&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;&lt;font color=&quot;DodgerBlue&quot;&gt;Pravopisna nagrada&lt;/font&gt;&lt;/small&gt;
|-
|&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Dodijelio''':&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Suradnik:MaGa|''MaGa'']]&lt;/font&gt;
|}
&lt;!-- MaGa kraj --&gt;
||{{AS-trud|za trud i sve napisane članke|Stribør}}
||{{KY-Bubamarica|bube su u glavi|Stribør}}
| {{Mjesto za nagradu}}
|
|
|
|
|-
|}


[[Datoteka:Pleter_dvobojni.svg|1250px|center]]

&lt;!-- interwiki --&gt;

[[bs:Korisnik:Croxyz]]
[[en:User:Croxyz]]
[[sr:Korisnik:Croxyz]]
[[ru:Участник:Croxyz]]

[[Kategorija:Puding od vanilije]]</text>
      <sha1>697hjz67z087j85grybko3n5c8gjwso</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Župna crkva sv. Marka Evanđelista Markovac Našički.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>626660</id>
    <revision>
      <id>6432283</id>
      <parentid>5950307</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:24:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <comment>{{subst:Delete|No license}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="348" xml:space="preserve">{{slika za brisanje|datum=31. prosinca 2021. - slike bez licencija}}
== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=Župna crkva sv. Marka Evanđelista Markovac Našički
|Izvor=vlastito djelo postavljača
|Datum=2018.
|Autor=ifob12
|Objašnjenje=Župna crkva sv. Marka Evanđelista Markovac Našički
}}
{{Brisanje|No license|datum=Srpanj 2022.|predlagatelj=MGA73}}</text>
      <sha1>8teogm5ml66k9lq5wy86g4e8nkmp0yu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva Gospe od Dobrica.JPG</title>
    <ns>6</ns>
    <id>628929</id>
    <revision>
      <id>6432266</id>
      <parentid>5917064</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:11:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="213" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=crkva Gospe od Dobriča u Splitu
|Izvor=vlastita fotografija
|Datum=
|Autor=Walter9
|Objašnjenje=ilustracija članka
}}
== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>3b95pr7ac68gbare8mwin0oo8w1zlsk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tripo Tomas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>629455</id>
    <revision>
      <id>6432346</id>
      <parentid>6185317</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:19:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3050" xml:space="preserve">'''Tripo Tomas''' ([[14. siječnja]] [[1885.]] – [[1975.]]), [[skladatelj]], [[glazbenik]], hrvatsko-crnogorski kulturni djelatnik iz [[Kotor]]a, Crna Gora, podrijetlom iz Hrvatske&lt;ref&gt;[http://hrvaticg.com/author/dijanaana/page/10/ OMAŽ GLAZBENIKU I SKLADATELJU TRIPU TOMASU (1885.-1975.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304212556/http://hrvaticg.com/author/dijanaana/page/10/ |date=4. ožujka 2016. }},  Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor, 22/11/2012&lt;/ref&gt; 

== Životopis ==
Rodio se u hrvatskoj obitelji podrijetlom iz Kaštel–Lukšića, koja je već treći naraštaj živjela u Kotoru.&lt;ref name=&quot;radiodux&quot;/&gt; Osnovnu pohađao u Kotoru. Otac mu je radio kao podvornik u gimnaziji. Htio je da mu sin ide u gimnaziju, ali Tripo je kao dijete bio zanesen glazbom. Pratio je [[vojna glazba|vojne glazbe]] na vježbama i naučio njihov repertoar. Onda nije bilo glazbenih škola u Kotoru, pa poslije osnovne nije otišao u srednju, nego je pošao za obrtnika. Izučio je za brijača. Glazbu nije zapustio nego je svirao u puhačkom orkstru, a također bio i pjevao.&lt;ref name=&quot;radiodux&quot;/&gt;

Prve je glazbene poduke dobio od [[kapelnik]]a, koji su mu prenijeli toliko znanja o puhačkim glazbalima da je već postao [[glazbeni pedagog]]. Prvo ga je učio Anicetto Toffoletti, pa njegovi nasljednici, Česi Urlich i Vitek. Urlich ga je učio svirati [[violina|violinu]]. S 14 godina dobio je prvu dionicu [[s-truba|es–trube]]. Kad je došao Antun Bagatella, dobio je prvu dionicu [[bas-fligerhorn|basfligerhorna]]. Sa 16. godina dobio je ulogu [[trombon]]ista. Trombon je svirao više od 50 godina. Na tom instrumentu svirao je preko pola stoljeća.&lt;ref name=&quot;radiodux&quot;/&gt;

Mandolinski orkestar HGD CG, koji djeluje od 2001., nosi ime Tripa Tomasa.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160304212556/http://www.hrvaticg.com/author/dijanaana/page/10/ Hrvatsko građansko društvo Crne Gore - Kotor] Diana: ''Svečano obilježen Dan Hrvatskog građanskog društva Crne Gore'' 24. lipnja 2015. (pristupljeno 28. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;
Autor glazbe špice serije [[Naše malo misto]].&lt;ref name=&quot;radiodux&quot;&gt;[http://radiodux.me/vijesti/kultura/mestar-od-muzike-tripo-tomas Radio Dux] Radio DUX/dr. Miloš Milošević/Tomislav Grgurević: ''&quot;Meštar od muzike&quot; – Tripo Tomas'', subota, 14. siječnja 2017.  (pristupljeno 28. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;
Član Udruženja kompozitora Crne Gore. 

Pokopan je u [[Škaljari]]ma 14. svibnja 1975. godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://festivalklapaperast.com/fest/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=41&amp;Itemid=1 Festival klapa Perast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181029030931/http://festivalklapaperast.com/fest/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=41&amp;Itemid=1 |date=29. listopada 2018. }} Miloš Milošević – Muzičke teme i portreti (CANU Titograd 1982) 

{{GLAVNIRASPORED:Tomas, Tripo}}
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski glazbenici]]</text>
      <sha1>l9ghrpbvrf3o0apcps66cwo690hvpw0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kuglački klub Mertojak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>630370</id>
    <revision>
      <id>6432136</id>
      <parentid>6427123</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:27:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.32.33.65</ip>
      </contributor>
      <comment>Novi trener kluba. Hrvoje Marinović prešao u najvećeg rivala KK Zadar.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16262" xml:space="preserve">{{Infookvir športski klub
| ime kluba          = Mertojak
| slika              = Kuglački klub Mertojak - grb.jpg
| šport              = kuglanje
| puno ime           = Kuglački klub Mertojak
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[Šport u 2006.|2006.]]
| sjedište           = Mira Barešića 10, Split
| borilište          = kuglana na Poljudu
| navijači           = 
| predsjednik        = 
| trener             = [[Paško Dragičević ]]
| liga               = [[prvenstvo Hrvatske u kuglanju|1. HKL]]
}}

'''Kuglački klub Mertojak''' je [[kuglanje u Hrvatskoj|hrvatski]] [[kuglanje|kuglački]] klub iz [[Split]]a. Sjedište je u ulici Mira Barešića 10, Split.&lt;ref&gt;[https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-mertojak/ ''Kuglački klub Mertojak''], Sportilus. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Osnovan je [[Šport u 2006.|2006.]] godine. Počeli su kao amaterski i kvartovski klub. Koncepcija im je bila škola kuglanja. Okupili su skupinu dječaka koje je zanimao ovaj šport. Uz treniranje s izvrsnim trenerom i uz dobre uvjete u kuglani na [[Mertojak]]u rezultati su došli. Mladež koju su odgojili osvojila je sve u Hrvatskoj. Od ništice su došli do prve lige.&lt;ref name=&quot;kvartovska&quot;&gt;Darko Rapić: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/574897/kvartovska-ekipa-na-vrhu-mont-blanca-pokorili-smo-europu-a-meu-najboljim-smo-svjetskim-klubovima ''Kvartovska ekipa na vrhu Mont Blanca: Pokorili smo Europu, a među najboljim smo svjetskim klubovima ''], Slobodna Dalmacija. 13. studenoga 2018. Pristupljeno 14. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Ulaskom u prvu ligu razmatrali su pojačanja, a danas imaju šest izvrsnih igrača i spadaju u najbolje klubove na svijetu.  Najstariji prvotimac ima 64, a najmlađi 20 godina.&lt;ref name=&quot;kvartovska&quot;/&gt;

Na izlučnim natjecanjima za popunu Prve lige, za sezonu 2015./16., održane 18. i 19. travnja u Zagrebu na kuglani Medveščaku, u skupini od pet momčadi Mertojačani su uvjerljivo bili prvi s oborenih 6.752 čunja, drugi je bio Željezničar iz Čakovca i oni su se plasirali u 1. HKL. Momčad koja je izborila prvu ligu dotad je osvojenila 25 postolja (momčadski, pojedinačno i u parovima) na državnim prvenstvima i 6 medalja sa svjetskih prvenstava (Hrvoje Marinović i Pave Ćubelić),u juniorskoj konkurenciji. Ligu su izborili Duško Milanović, Pave Ćubelić, Mate Primorac, Davor Zoković, Paško Dragičević, Goran Žubrinić, Mladen Vuković (ujedno i predsjednik kluba), Miro Rako, uz pomoć tajnika Branka Bosanca.&lt;ref&gt;D.N.: [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/z3hh-bas-je-jak-taj-mertojak ''Baš je jak taj Mertojak''], Dalmacija News. 20. travnja 2015. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Sezone 2016./2017. osvojili su naslov hrvatskog momčadskog prvaka. Osvojili su 33 boda, drugi je bio Zaprešić, treći splitski [[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]] s 23 boda. Time je izbori nastup u europskim klupskim natjecanjima. Mertojakov naslov bio je prvi momčadski državni kuglački naslov u Splitu nakon 37 godina.&lt;ref&gt;RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ ''Kuglački klub Mertojak državni prvak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061210/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 26. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Na zadnjoj odlučujućoj utakmici, u kuglani na Poljudu, pobijedili su pred prepunim gledalištem i uzavreloj nogometnoj atmosferi koju je priredila [[Torcida]] s Mertojaka, nešto neviđeno na kuglačkim natjecanjima.&lt;ref&gt;Toni Perković: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/475830/pogledajte-kako-je-torcida-s-mertojaka-napravila-nogometnu-atmosferu-na-kuglanju-i-proslavila-naslov-svojih-ljubimaca ''Pogledajte kako je Torcida s Mertojaka napravila nogometnu atmosferu na kuglanju i proslavila naslov svojih ljubimaca!''], Slobodna Dalmacija. 25. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ '' ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061210/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 26. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Mertojak je također osvojio i hrvatski kup.&lt;ref name=&quot;Hrvatska riječ&quot;/&gt; 

17. kolovoza 2017. Mertojačane je pojačao [[Alen Kujundžić]], srbijanski reprezentativac, jedan od najtalentiranijih igrača u širem okružju, igrač [[Kuglački klub Spartak Subotica|Spartaka 024]] iz Subotice, s kojim je izborio plasman u Super ligu Srbije.&lt;ref name=&quot;Hrvatska riječ&quot;&gt;D. Vuković: [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4272/Kuglas-Alen-Kujundzic/ ''Kuglaš Alen Kujundžić''], Hrvatska riječ, Subotica. 17. kolovoza 2017.  Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Godine 2017. ušli su u svjetski kup kao hrvatski prvaci. Došli su u završni krug. Završni izlučni turnir bio je u češkom gradu [[Blansko]]me. Među 14 državnih prvaka Mertojak je nakon dva dana izlučnih natjecanja bio treći te je u poluzavršnici igrao protiv mađarskog prvaka Zalaegerszegi TK.
Uspjehu je pridonijela mertojačka Torcida Mertojak koja je u Češku došla zadnjeg dana kvalifikacija 6. listopada i stvorila dotad neviđenu atmosferu na međunarodnim kuglačkim natjecanjima i pogurala svoje ljubimce u borbi za naslov.&lt;ref&gt; [http://dalmatinskiportal.hr/sport/video-torcida-merojak-dosla-u-cesku-navijati-za-svoje-kuglace-stvorili-su-do-sada-nevidenu-atmosferu-na-medunarodnim-kuglackim-natjecanjima-/25406 ''VIDEO Torcida Mertojak došla u Češku navijati za svoje kuglače: 'Stvorili su do sada neviđenu atmosferu na međunarodnim kuglačkim natjecanjima'''], Dalmatinski portal. 6. listopada 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Kuglali su kuglači Paško Dragičević, Mihael Grivičić, Andrej Kovač, Hrvoje Marinović, Duško Milanović, Nikola Muše, Igor Šarkezi, Davor Zoković i Goran Žubrinić te Alen Kujundžić.&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/teams/kk-mertojak-split/ ''KK Mertojak Split''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102043/https://www.worldcupblansko.cz/en/teams/kk-mertojak-split/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; U skupini su nakon natjecanja od 2. do 5. listopada 2017. bili prvi SKV Rot Weiß Zerbst 1999, drugi Zalaegerszegi TK, treći Mertojak i četvrti ŽP Šport Podbrezová.&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/#kvalifikace ''Results: Qualifications''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/#kvalifikace |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Mađarski predstavnik Zalaegerszegi TK pobijedio je u poluzavršnici 6:2, 3678:3616, 14:10),&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ ''Results - Men: Semifinal''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; a u borbi za treće mjesto bio je bolji slovački predstavnik ŽP Šport Podbrezová (3:5; 3646:3684, 10:14).&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ ''Results - Men: Final''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Plan je bio ući među prvih sedam čime bi izborili Ligu prvaka i dogodine. Ulaskom u poluzavršnicu napravili su više nego što se očekivalo.&lt;ref&gt;Vedran Babić: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/510648/nije-pomogla-ni-torcida-mertojak-splicani-zaustavljeni-u-polufinalu-svjetskog-kupa-igraju-za-broncu ''Nije pomogla ni Torcida Mertojak. Splićani zaustavljeni u polufinalu Svjetskog kupa, igraju za broncu''], Slobodna Dalmacija. 6. listopada 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Sezone 2017./2018. osvojili su naslov hrvatskog doprvaka. Naslov je osvojio [[Kuglački klub Zaprešić|Zaprešić]], a treća je bila zagrebačka [[Kuglački klub Grmoščica|Grmošćica]].&lt;ref&gt;D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/kuglacki-klub-mertojak-drugoplasirani-na-prvenstvu-hrvatske ''Kuglački klub Mertojak drugoplasirani na prvenstvu Hrvatske''], Dalmacija Danas. 26. ožujka 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Godine 2018. osvojili su naslov europskog prvaka u dramatičnom dvoboju. 30. izdanje Europskog kupa u organizaciji međunarodne kuglačke federacije NBC se u Zetri u Sarajevu. Pobijedili su favorita, njemačku Victoriju iz Bamberga rezultatom 5:3 pobjedom u posljednjem hitcu. Najmlađi Mertojakov kuglač [[Mihael Grivičić]], dvostruki svjetski prvak za mlađe juniore, pobijedio je protivnika za dva čunja. Najbolji pojedinačni rezultat u završnici je najbolji kuglač u Hrvatskoj [[Hrvoje Marinović]], ujendo i trener Mertojaka. Ostatak momčadi koji je osvojio naslov su: Mate Primorac, Andrej Kovač, Ivan Totić, Dimitar Dimitrovski, Mihael Grivičić, Goran Žubrinić, Duško Milanović, Paško Dragičević, Davor Zoković, Nikola Muše i Pave Ćubelić, pod vodstvom predsjednika Mladena Vukovića i tajnika Branka Bosanca. Mertojakov naslov europskog prvaka prvi je takav naslov u Splitu nakon 20-ak godina i povratak naslova najbolje kuglačke momčadi u Europi u Split nakon 49 godina.&lt;ref&gt;D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/slavlje-splicana-kuglaci-s-mertojaka-postali-prvaci-europe ''SLAVLJE SPLIĆANA Kuglači s Mertojaka postali prvaci Europe''], Dalmacija Danas. 7. listopada 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Igrač i trener kluba danas je [[Hrvoje Marinović]], svjetski pojedinačni doprvak iz 2018. i doprvak u mješovitim parovima na istom 7. svjetskom pojedinačnom prvenstvu za seniore, održanom u rumunjskom Cluju.&lt;ref&gt;RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglac-hrvoje-marinovic-osvojio-srebro/171157/ ''Kuglač Hrvoje Marinović osvojio srebro''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114060828/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglac-hrvoje-marinovic-osvojio-srebro/171157/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 23. svibnja 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Klub je u početku bio u kuglani na Mertojaku gdje su mogli u izvrsnim uvjetima raditi. Vlasnik je ukinuo kuglanu zbog raznih razloga te danas klub trenira i igra na Poljudu. Premda je to dobra kuglana, premalo je staza. Zbog toga i kronično malih i ograničenih financijskih sredstava, nisu u mogućnosti biti domaćinom nekog natjecanja. Grad nešto sitno daje. Kuglanje teže dolazi i do sponzora jer nije olimpijski šport pa mu tako od početka ne daju pozornost. Zbog čudnih logika, ne dobivaju potpore kao neki drugi slični športovi. Svrstavaju ih u pojedinačne športove, premda klub igra ligu. Zbog takvih stvari medijima nisu atraktivni i teže dobivaju novac i od države i teže dolaze do sponzora.&lt;ref name=&quot;kvartovska&quot;/&gt;

== Uspjesi ==

=== Ekipno ===

; [[Prva hrvatska kuglačka liga|1. hrvatska liga]] 
* prvak: {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2016./17.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2020./21.}}
* doprvak: {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2017./18.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2018./19.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2019./20.}} 

; 2. HKL - Jug 
* prvak: 2012./13., 2014./15.  
* doprvak: 2009./10., 2011./12., 2013./14.  

; 3. HKL - Jug 
* prvak: 2019./20. (rezervna momčad) 

; [[Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|Kup Hrvatske]] 
* pobjednik: {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2016./17.}}, {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2018./19.}}, {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2021./22.}}  

; [[WNBA-NBC Europski kup|Europski kup]] 
* pobjednik: 2018., 2019.

=== Pojedinačno ===

== Pregled plasmana po sezonama == 
{| class=&quot;wikitable sortable collapsible collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;14&quot;| Mertojak 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||12 ||22 ||16 ||4 ||2 || || ||36 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||5. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||92 ||84 ||26 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||117,5 ||58,5 ||32 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||12 ||22 ||19 ||0 ||3 ||126 ||50 ||38 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 ||129 ||47 ||39 || || 
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||rowspan=&quot;2&quot;|II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||12 ||22 ||21 ||0 ||1 ||137 ||39 ||42 ||&lt;small&gt; u kvalifikacije za 1. HKL ||rowspan=&quot;2&quot;| 
|-
|Kvalifikacije za 1. HKL ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||5 || || || || || || || ||&lt;small&gt; igrano turnirski  
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] ||7. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||81,5 ||94,5 ||20 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||10 ||18 ||16 ||1 ||1 ||112 ||32 ||33 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||18 ||14 ||0 ||4 ||95 ||49 ||28 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||18 ||12 ||1 ||5 ||90,5 ||53,5 ||23 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||18 ||15 ||1 ||2 ||107 ||37 ||31 || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|}

=== Rezervna momčad ===
{| class=&quot;wikitable sortable collapsible collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;14&quot;| Mertojak II 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||5 ||14 ||13 ||0 ||1 ||89 ||23 ||26 ||&lt;small&gt; liga prekinuta zbpg pandemije COVID-19 || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|}

== Unutrašnje poveznice ==

== Vanjske poveznice ==
*https://www.facebook.com/pages/category/Sports-Team/KK-Mertojak-Split-127629937354189/ ''KK Mertojak Split], Facebook
*Vjekoslav Paun: [https://100posto.jutarnji.hr/sport/primijenili-smo-taktiku-tomislava-ivica-i-bacili-hajduk-u-drugi-plan-jedino-muku-mucimo-s-novcem-a-nama-bi-lovrenova-tjedna-placa-bila-dostatna-za-tri-godine ''Donijeli su Splitu prvi europski naslov u 20 godina: Primijenili smo taktiku Tomislava Ivića i bacili Hajduk u drugi plan, jedino muku mučimo s novcem, a nama bi Lovrenova tjedna plaća bila dostatna za tri godine! ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191026195307/https://100posto.jutarnji.hr/sport/primijenili-smo-taktiku-tomislava-ivica-i-bacili-hajduk-u-drugi-plan-jedino-muku-mucimo-s-novcem-a-nama-bi-lovrenova-tjedna-placa-bila-dostatna-za-tri-godine |date=26. listopada 2019. }} 100posto. 15. studenoga 2018. 

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Mertojak, Kuglački klub}}
[[Kategorija:Kuglanje u Splitu]]
[[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Mertojak]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci]]</text>
      <sha1>4iza0etvyb2tnaz8iygts59ghf1zyjj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432138</id>
      <parentid>6432136</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:29:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.32.33.65</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Ekipno */Prvaci hrvatske 2021-22.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16324" xml:space="preserve">{{Infookvir športski klub
| ime kluba          = Mertojak
| slika              = Kuglački klub Mertojak - grb.jpg
| šport              = kuglanje
| puno ime           = Kuglački klub Mertojak
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[Šport u 2006.|2006.]]
| sjedište           = Mira Barešića 10, Split
| borilište          = kuglana na Poljudu
| navijači           = 
| predsjednik        = 
| trener             = [[Paško Dragičević ]]
| liga               = [[prvenstvo Hrvatske u kuglanju|1. HKL]]
}}

'''Kuglački klub Mertojak''' je [[kuglanje u Hrvatskoj|hrvatski]] [[kuglanje|kuglački]] klub iz [[Split]]a. Sjedište je u ulici Mira Barešića 10, Split.&lt;ref&gt;[https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-mertojak/ ''Kuglački klub Mertojak''], Sportilus. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Osnovan je [[Šport u 2006.|2006.]] godine. Počeli su kao amaterski i kvartovski klub. Koncepcija im je bila škola kuglanja. Okupili su skupinu dječaka koje je zanimao ovaj šport. Uz treniranje s izvrsnim trenerom i uz dobre uvjete u kuglani na [[Mertojak]]u rezultati su došli. Mladež koju su odgojili osvojila je sve u Hrvatskoj. Od ništice su došli do prve lige.&lt;ref name=&quot;kvartovska&quot;&gt;Darko Rapić: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/574897/kvartovska-ekipa-na-vrhu-mont-blanca-pokorili-smo-europu-a-meu-najboljim-smo-svjetskim-klubovima ''Kvartovska ekipa na vrhu Mont Blanca: Pokorili smo Europu, a među najboljim smo svjetskim klubovima ''], Slobodna Dalmacija. 13. studenoga 2018. Pristupljeno 14. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Ulaskom u prvu ligu razmatrali su pojačanja, a danas imaju šest izvrsnih igrača i spadaju u najbolje klubove na svijetu.  Najstariji prvotimac ima 64, a najmlađi 20 godina.&lt;ref name=&quot;kvartovska&quot;/&gt;

Na izlučnim natjecanjima za popunu Prve lige, za sezonu 2015./16., održane 18. i 19. travnja u Zagrebu na kuglani Medveščaku, u skupini od pet momčadi Mertojačani su uvjerljivo bili prvi s oborenih 6.752 čunja, drugi je bio Željezničar iz Čakovca i oni su se plasirali u 1. HKL. Momčad koja je izborila prvu ligu dotad je osvojenila 25 postolja (momčadski, pojedinačno i u parovima) na državnim prvenstvima i 6 medalja sa svjetskih prvenstava (Hrvoje Marinović i Pave Ćubelić),u juniorskoj konkurenciji. Ligu su izborili Duško Milanović, Pave Ćubelić, Mate Primorac, Davor Zoković, Paško Dragičević, Goran Žubrinić, Mladen Vuković (ujedno i predsjednik kluba), Miro Rako, uz pomoć tajnika Branka Bosanca.&lt;ref&gt;D.N.: [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/z3hh-bas-je-jak-taj-mertojak ''Baš je jak taj Mertojak''], Dalmacija News. 20. travnja 2015. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Sezone 2016./2017. osvojili su naslov hrvatskog momčadskog prvaka. Osvojili su 33 boda, drugi je bio Zaprešić, treći splitski [[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]] s 23 boda. Time je izbori nastup u europskim klupskim natjecanjima. Mertojakov naslov bio je prvi momčadski državni kuglački naslov u Splitu nakon 37 godina.&lt;ref&gt;RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ ''Kuglački klub Mertojak državni prvak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061210/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 26. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Na zadnjoj odlučujućoj utakmici, u kuglani na Poljudu, pobijedili su pred prepunim gledalištem i uzavreloj nogometnoj atmosferi koju je priredila [[Torcida]] s Mertojaka, nešto neviđeno na kuglačkim natjecanjima.&lt;ref&gt;Toni Perković: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/475830/pogledajte-kako-je-torcida-s-mertojaka-napravila-nogometnu-atmosferu-na-kuglanju-i-proslavila-naslov-svojih-ljubimaca ''Pogledajte kako je Torcida s Mertojaka napravila nogometnu atmosferu na kuglanju i proslavila naslov svojih ljubimaca!''], Slobodna Dalmacija. 25. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ '' ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061210/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 26. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Mertojak je također osvojio i hrvatski kup.&lt;ref name=&quot;Hrvatska riječ&quot;/&gt; 

17. kolovoza 2017. Mertojačane je pojačao [[Alen Kujundžić]], srbijanski reprezentativac, jedan od najtalentiranijih igrača u širem okružju, igrač [[Kuglački klub Spartak Subotica|Spartaka 024]] iz Subotice, s kojim je izborio plasman u Super ligu Srbije.&lt;ref name=&quot;Hrvatska riječ&quot;&gt;D. Vuković: [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4272/Kuglas-Alen-Kujundzic/ ''Kuglaš Alen Kujundžić''], Hrvatska riječ, Subotica. 17. kolovoza 2017.  Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Godine 2017. ušli su u svjetski kup kao hrvatski prvaci. Došli su u završni krug. Završni izlučni turnir bio je u češkom gradu [[Blansko]]me. Među 14 državnih prvaka Mertojak je nakon dva dana izlučnih natjecanja bio treći te je u poluzavršnici igrao protiv mađarskog prvaka Zalaegerszegi TK.
Uspjehu je pridonijela mertojačka Torcida Mertojak koja je u Češku došla zadnjeg dana kvalifikacija 6. listopada i stvorila dotad neviđenu atmosferu na međunarodnim kuglačkim natjecanjima i pogurala svoje ljubimce u borbi za naslov.&lt;ref&gt; [http://dalmatinskiportal.hr/sport/video-torcida-merojak-dosla-u-cesku-navijati-za-svoje-kuglace-stvorili-su-do-sada-nevidenu-atmosferu-na-medunarodnim-kuglackim-natjecanjima-/25406 ''VIDEO Torcida Mertojak došla u Češku navijati za svoje kuglače: 'Stvorili su do sada neviđenu atmosferu na međunarodnim kuglačkim natjecanjima'''], Dalmatinski portal. 6. listopada 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Kuglali su kuglači Paško Dragičević, Mihael Grivičić, Andrej Kovač, Hrvoje Marinović, Duško Milanović, Nikola Muše, Igor Šarkezi, Davor Zoković i Goran Žubrinić te Alen Kujundžić.&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/teams/kk-mertojak-split/ ''KK Mertojak Split''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102043/https://www.worldcupblansko.cz/en/teams/kk-mertojak-split/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; U skupini su nakon natjecanja od 2. do 5. listopada 2017. bili prvi SKV Rot Weiß Zerbst 1999, drugi Zalaegerszegi TK, treći Mertojak i četvrti ŽP Šport Podbrezová.&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/#kvalifikace ''Results: Qualifications''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/#kvalifikace |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Mađarski predstavnik Zalaegerszegi TK pobijedio je u poluzavršnici 6:2, 3678:3616, 14:10),&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ ''Results - Men: Semifinal''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; a u borbi za treće mjesto bio je bolji slovački predstavnik ŽP Šport Podbrezová (3:5; 3646:3684, 10:14).&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ ''Results - Men: Final''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Plan je bio ući među prvih sedam čime bi izborili Ligu prvaka i dogodine. Ulaskom u poluzavršnicu napravili su više nego što se očekivalo.&lt;ref&gt;Vedran Babić: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/510648/nije-pomogla-ni-torcida-mertojak-splicani-zaustavljeni-u-polufinalu-svjetskog-kupa-igraju-za-broncu ''Nije pomogla ni Torcida Mertojak. Splićani zaustavljeni u polufinalu Svjetskog kupa, igraju za broncu''], Slobodna Dalmacija. 6. listopada 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Sezone 2017./2018. osvojili su naslov hrvatskog doprvaka. Naslov je osvojio [[Kuglački klub Zaprešić|Zaprešić]], a treća je bila zagrebačka [[Kuglački klub Grmoščica|Grmošćica]].&lt;ref&gt;D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/kuglacki-klub-mertojak-drugoplasirani-na-prvenstvu-hrvatske ''Kuglački klub Mertojak drugoplasirani na prvenstvu Hrvatske''], Dalmacija Danas. 26. ožujka 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Godine 2018. osvojili su naslov europskog prvaka u dramatičnom dvoboju. 30. izdanje Europskog kupa u organizaciji međunarodne kuglačke federacije NBC se u Zetri u Sarajevu. Pobijedili su favorita, njemačku Victoriju iz Bamberga rezultatom 5:3 pobjedom u posljednjem hitcu. Najmlađi Mertojakov kuglač [[Mihael Grivičić]], dvostruki svjetski prvak za mlađe juniore, pobijedio je protivnika za dva čunja. Najbolji pojedinačni rezultat u završnici je najbolji kuglač u Hrvatskoj [[Hrvoje Marinović]], ujendo i trener Mertojaka. Ostatak momčadi koji je osvojio naslov su: Mate Primorac, Andrej Kovač, Ivan Totić, Dimitar Dimitrovski, Mihael Grivičić, Goran Žubrinić, Duško Milanović, Paško Dragičević, Davor Zoković, Nikola Muše i Pave Ćubelić, pod vodstvom predsjednika Mladena Vukovića i tajnika Branka Bosanca. Mertojakov naslov europskog prvaka prvi je takav naslov u Splitu nakon 20-ak godina i povratak naslova najbolje kuglačke momčadi u Europi u Split nakon 49 godina.&lt;ref&gt;D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/slavlje-splicana-kuglaci-s-mertojaka-postali-prvaci-europe ''SLAVLJE SPLIĆANA Kuglači s Mertojaka postali prvaci Europe''], Dalmacija Danas. 7. listopada 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Igrač i trener kluba danas je [[Hrvoje Marinović]], svjetski pojedinačni doprvak iz 2018. i doprvak u mješovitim parovima na istom 7. svjetskom pojedinačnom prvenstvu za seniore, održanom u rumunjskom Cluju.&lt;ref&gt;RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglac-hrvoje-marinovic-osvojio-srebro/171157/ ''Kuglač Hrvoje Marinović osvojio srebro''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114060828/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglac-hrvoje-marinovic-osvojio-srebro/171157/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 23. svibnja 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Klub je u početku bio u kuglani na Mertojaku gdje su mogli u izvrsnim uvjetima raditi. Vlasnik je ukinuo kuglanu zbog raznih razloga te danas klub trenira i igra na Poljudu. Premda je to dobra kuglana, premalo je staza. Zbog toga i kronično malih i ograničenih financijskih sredstava, nisu u mogućnosti biti domaćinom nekog natjecanja. Grad nešto sitno daje. Kuglanje teže dolazi i do sponzora jer nije olimpijski šport pa mu tako od početka ne daju pozornost. Zbog čudnih logika, ne dobivaju potpore kao neki drugi slični športovi. Svrstavaju ih u pojedinačne športove, premda klub igra ligu. Zbog takvih stvari medijima nisu atraktivni i teže dobivaju novac i od države i teže dolaze do sponzora.&lt;ref name=&quot;kvartovska&quot;/&gt;

== Uspjesi ==

=== Ekipno ===

; [[Prva hrvatska kuglačka liga|1. hrvatska liga]] 
* prvak: {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2016./17.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2020./21.}}
{{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2021./22
.}}
* doprvak: {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2017./18.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2018./19.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2019./20.}} 

; 2. HKL - Jug 
* prvak: 2012./13., 2014./15.  
* doprvak: 2009./10., 2011./12., 2013./14.  

; 3. HKL - Jug 
* prvak: 2019./20. (rezervna momčad) 

; [[Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|Kup Hrvatske]] 
* pobjednik: {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2016./17.}}, {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2018./19.}}, {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2021./22.}}  

; [[WNBA-NBC Europski kup|Europski kup]] 
* pobjednik: 2018., 2019.

=== Pojedinačno ===

== Pregled plasmana po sezonama == 
{| class=&quot;wikitable sortable collapsible collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;14&quot;| Mertojak 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||12 ||22 ||16 ||4 ||2 || || ||36 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||5. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||92 ||84 ||26 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||117,5 ||58,5 ||32 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||12 ||22 ||19 ||0 ||3 ||126 ||50 ||38 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 ||129 ||47 ||39 || || 
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||rowspan=&quot;2&quot;|II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||12 ||22 ||21 ||0 ||1 ||137 ||39 ||42 ||&lt;small&gt; u kvalifikacije za 1. HKL ||rowspan=&quot;2&quot;| 
|-
|Kvalifikacije za 1. HKL ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||5 || || || || || || || ||&lt;small&gt; igrano turnirski  
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] ||7. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||81,5 ||94,5 ||20 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||10 ||18 ||16 ||1 ||1 ||112 ||32 ||33 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||18 ||14 ||0 ||4 ||95 ||49 ||28 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||18 ||12 ||1 ||5 ||90,5 ||53,5 ||23 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||18 ||15 ||1 ||2 ||107 ||37 ||31 || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|}

=== Rezervna momčad ===
{| class=&quot;wikitable sortable collapsible collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;14&quot;| Mertojak II 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||5 ||14 ||13 ||0 ||1 ||89 ||23 ||26 ||&lt;small&gt; liga prekinuta zbpg pandemije COVID-19 || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|}

== Unutrašnje poveznice ==

== Vanjske poveznice ==
*https://www.facebook.com/pages/category/Sports-Team/KK-Mertojak-Split-127629937354189/ ''KK Mertojak Split], Facebook
*Vjekoslav Paun: [https://100posto.jutarnji.hr/sport/primijenili-smo-taktiku-tomislava-ivica-i-bacili-hajduk-u-drugi-plan-jedino-muku-mucimo-s-novcem-a-nama-bi-lovrenova-tjedna-placa-bila-dostatna-za-tri-godine ''Donijeli su Splitu prvi europski naslov u 20 godina: Primijenili smo taktiku Tomislava Ivića i bacili Hajduk u drugi plan, jedino muku mučimo s novcem, a nama bi Lovrenova tjedna plaća bila dostatna za tri godine! ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191026195307/https://100posto.jutarnji.hr/sport/primijenili-smo-taktiku-tomislava-ivica-i-bacili-hajduk-u-drugi-plan-jedino-muku-mucimo-s-novcem-a-nama-bi-lovrenova-tjedna-placa-bila-dostatna-za-tri-godine |date=26. listopada 2019. }} 100posto. 15. studenoga 2018. 

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Mertojak, Kuglački klub}}
[[Kategorija:Kuglanje u Splitu]]
[[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Mertojak]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci]]</text>
      <sha1>9lfqv6mvcr5ip2ubayl94htvg371fg0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432147</id>
      <parentid>6432138</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T14:00:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>oblikovanje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16294" xml:space="preserve">{{Infookvir športski klub
| ime kluba          = Mertojak
| slika              = Kuglački klub Mertojak - grb.jpg
| šport              = kuglanje
| puno ime           = Kuglački klub Mertojak
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[Šport u 2006.|2006.]]
| sjedište           = Mira Barešića 10, Split
| borilište          = kuglana na Poljudu
| navijači           = 
| predsjednik        = 
| trener             = [[Paško Dragičević]]
| liga               = [[prvenstvo Hrvatske u kuglanju|1. HKL]]
}}

'''Kuglački klub Mertojak''' je [[kuglanje u Hrvatskoj|hrvatski]] [[kuglanje|kuglački]] klub iz [[Split]]a. Sjedište je u ulici Mira Barešića 10, Split.&lt;ref&gt;[https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-mertojak/ ''Kuglački klub Mertojak''], Sportilus. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Osnovan je [[Šport u 2006.|2006.]] godine. Počeli su kao amaterski i kvartovski klub. Koncepcija im je bila škola kuglanja. Okupili su skupinu dječaka koje je zanimao ovaj šport. Uz treniranje s izvrsnim trenerom i uz dobre uvjete u kuglani na [[Mertojak]]u rezultati su došli. Mladež koju su odgojili osvojila je sve u Hrvatskoj. Od ništice su došli do prve lige.&lt;ref name=&quot;kvartovska&quot;&gt;Darko Rapić: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/574897/kvartovska-ekipa-na-vrhu-mont-blanca-pokorili-smo-europu-a-meu-najboljim-smo-svjetskim-klubovima ''Kvartovska ekipa na vrhu Mont Blanca: Pokorili smo Europu, a među najboljim smo svjetskim klubovima ''], Slobodna Dalmacija. 13. studenoga 2018. Pristupljeno 14. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Ulaskom u prvu ligu razmatrali su pojačanja, a danas imaju šest izvrsnih igrača i spadaju u najbolje klubove na svijetu.  Najstariji prvotimac ima 64, a najmlađi 20 godina.&lt;ref name=&quot;kvartovska&quot;/&gt;

Na izlučnim natjecanjima za popunu Prve lige, za sezonu 2015./16., održane 18. i 19. travnja u Zagrebu na kuglani Medveščaku, u skupini od pet momčadi Mertojačani su uvjerljivo bili prvi s oborenih 6.752 čunja, drugi je bio Željezničar iz Čakovca i oni su se plasirali u 1. HKL. Momčad koja je izborila prvu ligu dotad je osvojenila 25 postolja (momčadski, pojedinačno i u parovima) na državnim prvenstvima i 6 medalja sa svjetskih prvenstava (Hrvoje Marinović i Pave Ćubelić),u juniorskoj konkurenciji. Ligu su izborili Duško Milanović, Pave Ćubelić, Mate Primorac, Davor Zoković, Paško Dragičević, Goran Žubrinić, Mladen Vuković (ujedno i predsjednik kluba), Miro Rako, uz pomoć tajnika Branka Bosanca.&lt;ref&gt;D.N.: [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/z3hh-bas-je-jak-taj-mertojak ''Baš je jak taj Mertojak''], Dalmacija News. 20. travnja 2015. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Sezone 2016./2017. osvojili su naslov hrvatskog momčadskog prvaka. Osvojili su 33 boda, drugi je bio Zaprešić, treći splitski [[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]] s 23 boda. Time je izbori nastup u europskim klupskim natjecanjima. Mertojakov naslov bio je prvi momčadski državni kuglački naslov u Splitu nakon 37 godina.&lt;ref&gt;RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ ''Kuglački klub Mertojak državni prvak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061210/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 26. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Na zadnjoj odlučujućoj utakmici, u kuglani na Poljudu, pobijedili su pred prepunim gledalištem i uzavreloj nogometnoj atmosferi koju je priredila [[Torcida]] s Mertojaka, nešto neviđeno na kuglačkim natjecanjima.&lt;ref&gt;Toni Perković: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/475830/pogledajte-kako-je-torcida-s-mertojaka-napravila-nogometnu-atmosferu-na-kuglanju-i-proslavila-naslov-svojih-ljubimaca ''Pogledajte kako je Torcida s Mertojaka napravila nogometnu atmosferu na kuglanju i proslavila naslov svojih ljubimaca!''], Slobodna Dalmacija. 25. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ '' ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061210/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 26. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Mertojak je također osvojio i hrvatski kup.&lt;ref name=&quot;Hrvatska riječ&quot;/&gt; 

17. kolovoza 2017. Mertojačane je pojačao [[Alen Kujundžić]], srbijanski reprezentativac, jedan od najtalentiranijih igrača u širem okružju, igrač [[Kuglački klub Spartak Subotica|Spartaka 024]] iz Subotice, s kojim je izborio plasman u Super ligu Srbije.&lt;ref name=&quot;Hrvatska riječ&quot;&gt;D. Vuković: [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4272/Kuglas-Alen-Kujundzic/ ''Kuglaš Alen Kujundžić''], Hrvatska riječ, Subotica. 17. kolovoza 2017.  Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Godine 2017. ušli su u svjetski kup kao hrvatski prvaci. Došli su u završni krug. Završni izlučni turnir bio je u češkom gradu [[Blansko]]me. Među 14 državnih prvaka Mertojak je nakon dva dana izlučnih natjecanja bio treći te je u poluzavršnici igrao protiv mađarskog prvaka Zalaegerszegi TK.
Uspjehu je pridonijela mertojačka Torcida Mertojak koja je u Češku došla zadnjeg dana kvalifikacija 6. listopada i stvorila dotad neviđenu atmosferu na međunarodnim kuglačkim natjecanjima i pogurala svoje ljubimce u borbi za naslov.&lt;ref&gt; [http://dalmatinskiportal.hr/sport/video-torcida-merojak-dosla-u-cesku-navijati-za-svoje-kuglace-stvorili-su-do-sada-nevidenu-atmosferu-na-medunarodnim-kuglackim-natjecanjima-/25406 ''VIDEO Torcida Mertojak došla u Češku navijati za svoje kuglače: 'Stvorili su do sada neviđenu atmosferu na međunarodnim kuglačkim natjecanjima'''], Dalmatinski portal. 6. listopada 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Kuglali su kuglači Paško Dragičević, Mihael Grivičić, Andrej Kovač, Hrvoje Marinović, Duško Milanović, Nikola Muše, Igor Šarkezi, Davor Zoković i Goran Žubrinić te Alen Kujundžić.&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/teams/kk-mertojak-split/ ''KK Mertojak Split''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102043/https://www.worldcupblansko.cz/en/teams/kk-mertojak-split/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; U skupini su nakon natjecanja od 2. do 5. listopada 2017. bili prvi SKV Rot Weiß Zerbst 1999, drugi Zalaegerszegi TK, treći Mertojak i četvrti ŽP Šport Podbrezová.&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/#kvalifikace ''Results: Qualifications''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/#kvalifikace |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Mađarski predstavnik Zalaegerszegi TK pobijedio je u poluzavršnici 6:2, 3678:3616, 14:10),&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ ''Results - Men: Semifinal''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; a u borbi za treće mjesto bio je bolji slovački predstavnik ŽP Šport Podbrezová (3:5; 3646:3684, 10:14).&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ ''Results - Men: Final''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt; Plan je bio ući među prvih sedam čime bi izborili Ligu prvaka i dogodine. Ulaskom u poluzavršnicu napravili su više nego što se očekivalo.&lt;ref&gt;Vedran Babić: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/510648/nije-pomogla-ni-torcida-mertojak-splicani-zaustavljeni-u-polufinalu-svjetskog-kupa-igraju-za-broncu ''Nije pomogla ni Torcida Mertojak. Splićani zaustavljeni u polufinalu Svjetskog kupa, igraju za broncu''], Slobodna Dalmacija. 6. listopada 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Sezone 2017./2018. osvojili su naslov hrvatskog doprvaka. Naslov je osvojio [[Kuglački klub Zaprešić|Zaprešić]], a treća je bila zagrebačka [[Kuglački klub Grmoščica|Grmošćica]].&lt;ref&gt;D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/kuglacki-klub-mertojak-drugoplasirani-na-prvenstvu-hrvatske ''Kuglački klub Mertojak drugoplasirani na prvenstvu Hrvatske''], Dalmacija Danas. 26. ožujka 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Godine 2018. osvojili su naslov europskog prvaka u dramatičnom dvoboju. 30. izdanje Europskog kupa u organizaciji međunarodne kuglačke federacije NBC se u Zetri u Sarajevu. Pobijedili su favorita, njemačku Victoriju iz Bamberga rezultatom 5:3 pobjedom u posljednjem hitcu. Najmlađi Mertojakov kuglač [[Mihael Grivičić]], dvostruki svjetski prvak za mlađe juniore, pobijedio je protivnika za dva čunja. Najbolji pojedinačni rezultat u završnici je najbolji kuglač u Hrvatskoj [[Hrvoje Marinović]], ujendo i trener Mertojaka. Ostatak momčadi koji je osvojio naslov su: Mate Primorac, Andrej Kovač, Ivan Totić, Dimitar Dimitrovski, Mihael Grivičić, Goran Žubrinić, Duško Milanović, Paško Dragičević, Davor Zoković, Nikola Muše i Pave Ćubelić, pod vodstvom predsjednika Mladena Vukovića i tajnika Branka Bosanca. Mertojakov naslov europskog prvaka prvi je takav naslov u Splitu nakon 20-ak godina i povratak naslova najbolje kuglačke momčadi u Europi u Split nakon 49 godina.&lt;ref&gt;D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/slavlje-splicana-kuglaci-s-mertojaka-postali-prvaci-europe ''SLAVLJE SPLIĆANA Kuglači s Mertojaka postali prvaci Europe''], Dalmacija Danas. 7. listopada 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Igrač i trener kluba danas je [[Hrvoje Marinović]], svjetski pojedinačni doprvak iz 2018. i doprvak u mješovitim parovima na istom 7. svjetskom pojedinačnom prvenstvu za seniore, održanom u rumunjskom Cluju.&lt;ref&gt;RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglac-hrvoje-marinovic-osvojio-srebro/171157/ ''Kuglač Hrvoje Marinović osvojio srebro''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114060828/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglac-hrvoje-marinovic-osvojio-srebro/171157/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 23. svibnja 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.&lt;/ref&gt;

Klub je u početku bio u kuglani na Mertojaku gdje su mogli u izvrsnim uvjetima raditi. Vlasnik je ukinuo kuglanu zbog raznih razloga te danas klub trenira i igra na Poljudu. Premda je to dobra kuglana, premalo je staza. Zbog toga i kronično malih i ograničenih financijskih sredstava, nisu u mogućnosti biti domaćinom nekog natjecanja. Grad nešto sitno daje. Kuglanje teže dolazi i do sponzora jer nije olimpijski šport pa mu tako od početka ne daju pozornost. Zbog čudnih logika, ne dobivaju potpore kao neki drugi slični športovi. Svrstavaju ih u pojedinačne športove, premda klub igra ligu. Zbog takvih stvari medijima nisu atraktivni i teže dobivaju novac i od države i teže dolaze do sponzora.&lt;ref name=&quot;kvartovska&quot;/&gt;

== Uspjesi ==

=== Ekipno ===

; [[Prva hrvatska kuglačka liga|1. hrvatska liga]] 
* prvak: {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2016./17.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2020./21.}}
{{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2021./22.}}
* doprvak: {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2017./18.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2018./19.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2019./20.}} 

; 2. HKL - Jug 
* prvak: 2012./13., 2014./15.  
* doprvak: 2009./10., 2011./12., 2013./14.  

; 3. HKL - Jug 
* prvak: 2019./20. (rezervna momčad) 

; [[Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|Kup Hrvatske]] 
* pobjednik: {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2016./17.}}, {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2018./19.}}, {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2021./22.}}  

; [[WNBA-NBC Europski kup|Europski kup]] 
* pobjednik: 2018., 2019.

=== Pojedinačno ===

== Pregled plasmana po sezonama == 
{| class=&quot;wikitable sortable collapsible collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;14&quot;| Mertojak 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||12 ||22 ||16 ||4 ||2 || || ||36 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||5. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||92 ||84 ||26 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||117,5 ||58,5 ||32 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||12 ||22 ||19 ||0 ||3 ||126 ||50 ||38 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 ||129 ||47 ||39 || || 
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||rowspan=&quot;2&quot;|II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||12 ||22 ||21 ||0 ||1 ||137 ||39 ||42 ||&lt;small&gt; u kvalifikacije za 1. HKL ||rowspan=&quot;2&quot;| 
|-
|Kvalifikacije za 1. HKL ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||5 || || || || || || || ||&lt;small&gt; igrano turnirski  
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] ||7. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||81,5 ||94,5 ||20 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||10 ||18 ||16 ||1 ||1 ||112 ||32 ||33 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||18 ||14 ||0 ||4 ||95 ||49 ||28 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||18 ||12 ||1 ||5 ||90,5 ||53,5 ||23 || || 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||18 ||15 ||1 ||2 ||107 ||37 ||31 || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|}

=== Rezervna momčad ===
{| class=&quot;wikitable sortable collapsible collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;14&quot;| Mertojak II 
|-
|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Jug ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||5 ||14 ||13 ||0 ||1 ||89 ||23 ||26 ||&lt;small&gt; liga prekinuta zbpg pandemije COVID-19 || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || 
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*https://www.facebook.com/pages/category/Sports-Team/KK-Mertojak-Split-127629937354189/ ''KK Mertojak Split], Facebook
*Vjekoslav Paun: [https://100posto.jutarnji.hr/sport/primijenili-smo-taktiku-tomislava-ivica-i-bacili-hajduk-u-drugi-plan-jedino-muku-mucimo-s-novcem-a-nama-bi-lovrenova-tjedna-placa-bila-dostatna-za-tri-godine ''Donijeli su Splitu prvi europski naslov u 20 godina: Primijenili smo taktiku Tomislava Ivića i bacili Hajduk u drugi plan, jedino muku mučimo s novcem, a nama bi Lovrenova tjedna plaća bila dostatna za tri godine! ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191026195307/https://100posto.jutarnji.hr/sport/primijenili-smo-taktiku-tomislava-ivica-i-bacili-hajduk-u-drugi-plan-jedino-muku-mucimo-s-novcem-a-nama-bi-lovrenova-tjedna-placa-bila-dostatna-za-tri-godine |date=26. listopada 2019. }} 100posto. 15. studenoga 2018. 


{{GLAVNIRASPORED:Mertojak, Kuglački klub}}
[[Kategorija:Kuglanje u Splitu]]
[[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Mertojak]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci]]</text>
      <sha1>gstnk71gufkv59ymfumvzpee67g205z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jerry Cantrell</title>
    <ns>0</ns>
    <id>638966</id>
    <revision>
      <id>6432201</id>
      <parentid>6391409</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:26:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="163385" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|prosinac 2019.}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Jerry Cantrell
| Img                  = Jerry Cantrell 10.jpg
| Img_capt             = Jerry Cantrell 2010. godine
| Img_size             = 250
| Landscape            = da
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Jerry Fulton Cantrell Jr.&lt;ref name=&quot;studio book&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{Cite web |url=https://books.google.com/books?id=YmocmZU2eJcC&amp;q=jerry+fulton+cantrell#v=snippet&amp;q=jerry%20fulton%20cantrell&amp;f=false |title=Alice in Chains: In the Studio |last=Brown |first=Jake |date=2010-07-01 |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt;
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[18. ožujka]] [[1966.]]&lt;ref name=&quot;birthday&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/269245/march-18-2009 |title=March 18, 2009 |date=2009-03-18 |website=Billboard |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt;
| Mjesto rođenja       = {{SAD grad|Tacoma|Washington}}
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[pjevanje|vokal]], [[električna gitara|gitara]]
| Žanr                 = [[alternativni metal]],&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-plot-headlining-north-american-tour-20160509 |title=Alice in Chains Plot Headlining North American Tour |work=[[Rolling Stone]] |date=2016-05-09 |access-date=2016-08-08 |author=Reed, Ryan}}&lt;/ref&gt; [[grunge]],&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.spin.com/2013/05/alice-in-chains-reddit-ask-me-anything-advice/ |title=Alice in Chains' Advice to Young Bands: 'Quit Now' |publisher=Spin |date=2013-05-28 |access-date=2015-03-23 |author=McGovern, Kyle}}&lt;/ref&gt; [[heavy metal]],&lt;ref name=&quot;allmusic&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.allmusic.com/artist/jerry-cantrell-mn0000323194/biography |title=Jerry Cantrell - Music Biography, Credits and Discography |first=Greg |last=Prato |work=Allmusic |accessdate=2012-11-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.metalsucks.net/2011/05/13/16-jerry-cantrell-alice-in-chains/ |title=The Top 25 Modern Metal Guitarists #16: Jerry Cantrell |publisher=MetalSucks |access-date=2017-05-23}}&lt;/ref&gt; [[doom metal]], [[sludge metal]], [[hard rock]]&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |first=Annie |last=Zaleski |url=http://www.avclub.com/articles/alice-in-chains-the-devil-put-dinosaurs-here,98185/ |title=Alice in Chains. ''The Devil Put Dinosaurs Here'' |publisher=The A.V. Club |access-date=2013-05-28 |date=2013-05-28 |archivedate=2013-06-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130607090756/http://www.avclub.com/articles/alice-in-chains-the-devil-put-dinosaurs-here%2C98185/ |deadurl=no |df=mdy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pop matters review&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=Godsmack – The Other Side |author=Begrand, Adrien |publisher=Popmatters.com |date=2006-03-16 |url=http://www.popmatters.com/music/reviews/g/godsmack-otherside.shtml |access-date=2007-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080917052011/http://www.popmatters.com/music/reviews/g/godsmack-otherside.shtml |archivedate=17. rujna 2008.}}&lt;/ref&gt;
| Zanimanje            = [[glazbenik]], [[pjevač]], [[skladatelj]]
| Djelatno_razdoblje   = 1985. - danas
| Producentska_kuća    = [[Columbia Records|Columbia]], [[Roadrunner Records|Roadrunner]], [[BMG Rights Management|BMG]]
| Angažman             = [[Alice in Chains]], Diamond Lie, Gypsy Rose, [[Heart]], [[Ozzy Osbourne]], [[Metallica]], [[Pantera (sastav)|Pantera]], [[Circus of Power]], Cardboard Vampyres, [[Danzig (sastav)|Danzig]], [[Metal Church]], [[Damageplan]], [[Gov't Mule]], [[Deftones]], [[Pearl Jam]], [[Glenn Hughes]], [[Duff McKagan]], [[Stevie Salas]], [[Richie Kotzen]]
| URL                  = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti =
}}
'''Jerry Fulton Cantrell Jr.''' ({{SAD grad|Tacoma|Washington}}, [[18. ožujka]] [[1966.]])&lt;ref name=&quot;studio book&quot;/&gt; [[SAD|američki]] je glazbenik, pjevač, kantautor i gitarist najpoznatiji kao osnivač [[rock]] sastava [[Alice in Chains]], u kojem je jedan od pjevača, glavni gitarist i glavni autor pjesama.&lt;ref name=&quot;allmusic&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jerry and Sean&quot;/&gt; Grupa je postala poznata diljem svijeta početkom 1990-ih, u vrijeme [[grunge]] pokreta u [[Seattle]]u, te je poznata po svojem istaknutom vokalnom stilu&lt;ref name=&quot;two-vocal&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2012/04/how-alice-in-chains-found-the-most-memorable-voice-in-grunge/255469/ |title=How Alice in Chains Found the Most Memorable Voice in Grunge |publisher=The Atlantic |date=2012-04-05 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; i [[vokalna harmonija|harmoniziranim]] vokalima koje su izvodili Cantrell i [[Layne Staley]]&lt;ref name=&quot;two-vocal&quot;/&gt; (a kasnije Cantrell i [[William DuVall]]).&lt;ref name=&quot;CoS&quot;/&gt; Cantrell je postao jedan od glavnih pjevača 1992. godine na EP-u ''[[Sap]]'' Alice in Chainsa. Nakon Staleyjeve smrti 2002. godine Cantrell je preuzeo ulogu glavnog pjevača Alice in Chainsa na većini skladbi koje su se našle na kasnijim albumima: ''[[Black Gives Way to Blue]]'' (iz 2009.), ''[[The Devil Put Dinosaurs Here]]'' (iz 2013.) i ''[[Rainier Fog]]'' (iz 2018.).&lt;ref name=&quot;musicfeeds&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;alternative&quot;/&gt; DuVall pjeva u harmoniji s njim na novim pjesmama te na koncertima pjeva Staleyjeve dionice na starijim pjesmama.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/new-alice-in-chains-singer-i-don-t-think-i-could-sound-like-layne-staley-if-i-tried/ |title=New ALICE IN CHAINS Singer: 'I Don't Think I Could Sound Like LAYNE STALEY If I Tried' |work=Blabbermouth |date=2009-11-22 |accessdate=2018-03-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.waaf.com/blogs/alice-chains-william-duvall-i-am-not-layne-staley |title=Alice In Chains' William DuVall: 'I Am Not Layne Staley' |work=WAAF |date=2015-08-15 |accessdate=2018-03-18 |archive-date=19. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180319004136/http://www.waaf.com/blogs/alice-chains-william-duvall-i-am-not-layne-staley |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Također ima i samostalnu karijeru te je objavio albume ''[[Boggy Depot]]'' (iz 1998.) i ''[[Degradation Trip Volumes 1 &amp; 2]]'' (iz 2002.), a treći će studijski album ''[[Brighten]]'' objaviti 29. listopada 2021.&lt;ref name=&quot;Brighten&quot;/&gt; Cantrell je surađivao i nastupao s [[Heart]]om, [[Ozzy Osbourne|Ozzyjem Osbourneom]], [[Metallica|Metallicom]], [[Pantera (sastav)|Panterom]], [[Circus of Power]]om, [[Metal Church]]om, [[Gov't Mule]]om, [[Damageplan]]om, [[Pearl Jam]]om, [[The Cult]]om, [[Stone Temple Pilots]]om, [[Danzig (sastav)|Danzigom]], [[Glenn Hughes|Glennom Hughesom]], [[Duff McKagan|Duffom McKaganom]] i [[Deftones]]om, među ostalima.

Cantrellu je britanski hard rock/metal časopis [[Metal Hammer]] 2006. godine dodijelio titulu &quot;Riff Lord&quot; (Gospodar rifova).&lt;ref name=&quot;riff lord&quot;/&gt; [[Guitar World Magazine]] 2004. ga je godine postavio na 38. mjesto ljestvice &quot;100 najboljih [[heavy metal]] gitarista svih vremena&quot;,&lt;ref name=&quot;heavy metal guitarists&quot;/&gt; dok ga je 2012. postavio na 37. mjesto popisa &quot;Najboljih gitarista svih vremena&quot;.&lt;ref name=&quot;all time guitarists&quot;/&gt; ''Guitar World'' također je 2008. godine uvrstio Cantrellovu solističku dionicu na pjesmi &quot;[[Man In The Box]]&quot; na 77. mjesto svojega popisa &quot;100 najboljih gitarističkih solodionica&quot;.&lt;ref name=&quot;guitar solo&quot;/&gt;

Pridonio je glazbi za filmove ''[[Nepodnošljivi gnjavator]]'' (iz 1996.) i ''[[John Wick 2]]'' (iz 2017.) te za strip ''[[Dark Nights: Metal]]'' (2018.). Pojavio se u filmovima ''[[Jerry Maguire]]'' (iz 1996.), ''[[Rock Slyde]]'' (iz 2009.) i ''[[Deadwood: Film]]'' (iz 2019.). Cantrell je također glumio u pseudodokumentarnim filmovima ''[[The Nona Tapes]]'' (iz 1995.) i ''[[Alice in Chains: AIC 23|AIC 23]]'' (iz 2013.) Alice in Chainsa.

==Životopis==
===Rani život===
Cantrell se 18. ožujka 1966. godine rodio u [[Tacoma, Washington|Tacomi, Washingtonu]];&lt;ref name=&quot;birthday&quot;/&gt; njegovi su majka i otac Gloria Jean Krumpos i Jerry Fulton Cantrell.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=978-1250048073 |page=55}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.digitalarchives.wa.gov/Record/View/298E6157F1A90B1B9A0C0E62B0A1B6F1 |title=Kitsap County Auditor, Marriage Records, 1860-2014 - Jerry Fulton Cantrell - Gloria Jean Krumpos |publisher=Washington State Archives |access-date=2017-07-08}}&lt;/ref&gt; Odrastao je u [[Spanaway, Washington|Spanawayu]]&lt;ref name=&quot;seattlepi.com 2002&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.seattlepi.com/ae/music/article/Making-music-sees-Cantrell-through-death-and-dark-1087394.php |title=Making music sees Cantrell through death and dark times |last=Stout |first=Gene |date=2002-05-16 |website=SeattlePi.com |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt; i najstarije je od troje djece.&lt;ref name=&quot;brother&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uofmusic.com/alice-in-chains-brother-jerry-cantrell-builds-a-bridge/ |title=Alice In Chains - Brother - Jerry Cantrell Builds A Bridge |publisher=U of Music |date=2016-06-10 |access-date=2017-07-08 |archive-date=30. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630034906/http://www.uofmusic.com/alice-in-chains-brother-jerry-cantrell-builds-a-bridge/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njegov je otac ratni veteran, a njegova majka bila je amaterska orguljašica i sviračica melodike koja je radila kao administrativna asistentica u [[Clover Park School District]]u u [[Pierce County, Washington|Pierce Countyju, Washingtonu]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=XaIPd6GbR5k&amp;t=2m20s |title=Alice in Chains - Live &amp; Interview Paris 2009 |date=2010-02-08 |website=YouTube |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=978-1250048073 |page=61}}&lt;/ref&gt;

Njegova je baka s majčine strane bila [[Norvežani|Norvežanka]], dok je njegov djed s majčine strane bio [[Češka|Čeh]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=grzLolXU2B0&amp;t=4m58s |title=Jerry Cantrell In-Studio on Jonesy's Jukebox |date=2016-10-04 |website=YouTube |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.geni.com/people/Jerry-Cantrell/6000000037349680798 |title=Jerry Cantrell |website=Geni.com |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Cantrell naučio pisati, svoj je životni cilj napisao u knjizi ''[[My Book About ME]]'' [[Dr. Seuss]]a tako što je rečenicu &quot;Kad odrastem želim biti...&quot; dovršio riječima &quot;rock zvijezda&quot;.&lt;ref name=&quot;To Hell and Back&quot;/&gt;

Cantrellov otac, Jerry Sr., ratni je veteran koji se borio u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]].&lt;ref name=&quot;To Hell and Back&quot;&gt;{{cite news |last=Wiederhorn |first=Jon |date=1996-02-08 |accessdate=2008-01-30 |url=https://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-to-hell-and-back-19960208 |title=Alice in Chains: To Hell and Back |publisher=[[Rolling Stone]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130405210558/http://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-to-hell-and-back-19960208 |deadurl=no |archivedate=2013-04-05 |df=mdy}}&lt;/ref&gt; Najranije sjećanje iz djetinjstva Jerryja Juniora bilo je upoznavanje oca nakon njegova povratka iz rata, kad je imao tri godine.&lt;ref name=&quot;To Hell and Back&quot;/&gt; Njegovi su se roditelji rastali kad je imao sedam godina zbog ratnih opterećenja te su Cantrella u Tacomi odgojile njegova majka, Gloria, i njegova baka s majčine strane.&lt;ref name=&quot;To Hell and Back&quot;/&gt; Obitelj je živjela od socijalne pomoći i bonova za hranu.&lt;ref name=&quot;To Hell and Back&quot;/&gt; Njegov je otac glavni lik u skladbi &quot;[[Rooster]]&quot;, koju mu je Cantrell napisao u počast,&lt;ref name=&quot;rooster story&quot;&gt;{{cite web |last1=Yates |first1=Henry |title=Alice In Chains: the story behind Rooster |url=http://teamrock.com/feature/2006-11-15/the-story-behind-the-song-rooster-by-alice-in-chains |website=Team Rock |accessdate=2018-04-15 |date=2006-11-15}}&lt;/ref&gt; te se njegova majka Gloria također imenom pojavljuje u pjesmi.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alice in Chains - Rooster |url=http://www.metrolyrics.com/rooster-lyrics-alice-in-chains.html |website=MetroLyrics |accessdate=2017-08-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190322200505/http://www.metrolyrics.com/rooster-lyrics-alice-in-chains.html |archivedate=22. ožujka 2019.}}&lt;/ref&gt; Otac i sin također su se zajedno pojavili u glazbenom spotu za &quot;Rooster&quot;, u kojem se Jerry Sr. prisjeća rata.&lt;ref name=&quot;To Hell and Back&quot;/&gt;

Cantrell se preselio sa svojom majkom u Spanaway gdje je pohađao niže razrede srednje škole.&lt;ref name=&quot;page 56&quot;&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=978-1250048073 |page=56}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi posao bilo je raznošenje novina.&lt;ref name=&quot;theskinny&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.theskinny.co.uk/music/interviews/jerry-cantrell-all-secrets-known-feature |title=Jerry Cantrell: All Secrets Known |last=Kerr |first=Dave |date=2009-10-26 |website=The Skinny |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt;
Cantrell je kasnije pohađao srednju školu [[Spanaway Lake High School]],&lt;ref name=&quot;page 57&quot;&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=978-1250048073 |page=57}}&lt;/ref&gt; te je, prije nego što je dobio svoju prvu gitaru, bio član srednjoškolskog zbora koji je išao na mnoga državna natjecanja.&lt;ref name=&quot;page 56&quot;/&gt; Cantrell je tijekom posljednje godine srednje škole postao predsjednik zbora,&lt;ref name=&quot;page 56&quot;/&gt; kvartet je pjevao [[The Star-Spangled Banner|himnu SAD-a]] na košarkaškim utakmicama i pobjeđivao na natjecanjima s najvišim ocjenama.&lt;ref name=&quot;page 56&quot;/&gt; Cantrell je naveo da je njegovo zanimanje za mračnije glazbene tonove počelo već u to vrijeme: &quot;U zboru smo pjevali gregorijanske korale iz 14. i 15. stoljeća [[a cappella]]. Bila je to jeziva [[crkvena glazba]].&quot;&lt;ref name=&quot;dailynews&quot;&gt;{{cite news |last=Farber |first=Jim |access-date=2011-09-11 |url=http://www.nydailynews.com/archives/entertainment/2002/06/16/2002-06-16__unchained_melodies__with_a_.html |date=2002-06-16 |title=Unchained melodies |newspaper=[[Daily News (New York)|Daily News]] |archivedate=2009-04-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090404073900/http://www.nydailynews.com/archives/entertainment/2002/06/16/2002-06-16__unchained_melodies__with_a_.html |deadurl=yes |df=mdy}}&lt;/ref&gt; Njegovi su zborski i dramski učitelj bili njegova dva najveća motivatora za glazbenu karijeru. Kad je [[Facelift|prvi album]] Alice in Chainsa postigao zlatnu nakladu, Cantrell je poslao zlatnu ploču obojici učitelja.&lt;ref name=&quot;seattle pi 98&quot;&gt;{{cite web |url=http://web.telia.com/~u88102099/Depot/articles/seattlepi_10-30.html |title=Jerry Depot - Cantrell seeks out a solo identity on first tour away from Alice |work=The Seattle Post-Intelligencer |last1=Stout |first1=Gene |date=1998-10-30 |access-date=2009-06-23 |archivedate=2009-08-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801193944/http://web.telia.com/~u88102099/Depot/articles/seattlepi_10-30.html |deadurl=yes |df=mdy}}&lt;/ref&gt; Završio je srednju školu 1984. godine.&lt;ref name=&quot;page 57&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.bethelsd.org/site/default.aspx?PageType=3&amp;ModuleInstanceID=5546&amp;ViewID=DEDCCD34-7C24-4AF2-812A-33C0075398BC&amp;RenderLoc=0&amp;FlexDataID=6484&amp;PageID=3777&amp;Tag=&amp;Comments=true |title=Alumni: Jerry Cantrell - Bethel School District |date=2017-07-21 |website=Bethel School District |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je prvi put počeo svirati gitaru kad je išao u šesti razred.&lt;ref name=&quot;theskinny&quot;/&gt; U to je vrijeme svirao klarinet, a njegova je majka bila u vezi s gitaristom koji je Cantrellu posudio svoju gitaru i naučio ga nekoliko akorda.&lt;ref name=&quot;theskinny&quot;/&gt; Cantrell je brzo učio i impresionirao majčinog dečka, koji joj je predložio da bi trebala kupiti gitaru svom sinu, te mu je tako kupila akustičnu gitaru.&lt;ref name=&quot;theskinny&quot;/&gt; Međutim, tek će u 17. godini Cantrell početi ozbiljno svirati električnu gitaru.&lt;ref name=&quot;Q &amp; A&quot;/&gt; Cantrell je naučio svirati gitaru koristeći se sluhom dok je imitirao svoje heroje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=lpG4yDBnjfo&amp;t=3m08s |title=E3 VIP - Alice in Chains Jerry Cantrell Answers IGN Questions |publisher=YouTube |date=2013-06-12 |accessdate=2017-12-11}}&lt;/ref&gt; Sredinom svojih tinejdžerskih godina na buvljaku je kupio svoju prvu gitaru, korejski model [[Fender Stratocaster]]a.&lt;ref name=&quot;gospel&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.loudersound.com/features/alice-in-chains-the-gospel-according-to-jerry-cantrell |title=Alice In Chains: The Gospel According To Jerry Cantrell |date=2016-11-07 |website=Louder Sound |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt;

Njegova baka s majčine strane, Dorothy Krumpos, umrla je u listopadu 1986. godine od raka,&lt;ref name=&quot;pages 60-61&quot;&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=978-1250048073 |pages=60–61}}&lt;/ref&gt; a njegova je majka Gloria umrla u kolovozu 1987. godine od [[rak gušterače|raka gušterače]] u dobi od 43 godine, kad je Cantrell imao 21 godinu.&lt;ref name=&quot;pages 60-61&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Guitar World 98&quot;&gt;{{cite web |last=Weingarten |first=Marc |publisher=Guitar World |url=http://w1.881.telia.com/~u88102099/Depot/articles/guitarworld_6.html |title=Unchained |date=Lipanj 1998. |access-date=2009-07-07 |archivedate=2009-07-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090731074835/http://w1.881.telia.com/~u88102099/Depot/articles/guitarworld_6.html |deadurl=yes |df=mdy}}&lt;/ref&gt; Njegovi su se prijatelji prisjetili da je Cantrell pao u depresiju i postao potpuno drugačija osoba nakon što su mu majka i baka umrle u tako kratkom vremenu.&lt;ref name=&quot;pages 60-61&quot;/&gt;

Prvi album koji je Cantrell posjedovao bio je ''[[Elton John Greatest Hits]]'' (iz 1974.),&lt;ref name=&quot;EW 2009&quot;&gt;{{cite web |url=http://ew.com/article/2009/10/01/alice-in-chains-elton-john-jerry-cantrell/ |title=Alice in Chains' Jerry Cantrell and Elton John on their 'Black Gives Way to Blue' collaboration |date=2009-10-01 |work=Entertainment Weekly |accessdate=2018-05-20}}&lt;/ref&gt; što je bio očev poklon kad je imao 10 godina.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://mariskalrock.com/general/entrevista-jerry-cantrell-alice-in-chains-no-vivimos-pasado/ |title=&quot;No vivimos en el pasado&quot; |last=Goumas |first=Yorgos |date=2018-07-30 |website=Mariskal Rock |language=Spanish |access-date=2018-08-24}}&lt;/ref&gt; U intervjuu je napomenuo da je &quot;odrastao na [[country]]ju&quot; i da se divi emociji koju taj žanr prikazuje.&lt;ref name=&quot;Guitar World 98&quot;/&gt; Također se smatra &quot;napola [[jenki]]jem i napola [[redneck]]om&quot;.&lt;ref name=&quot;Guitar World 98&quot;/&gt; Međutim, hard rock glazba najviše ga je počela zanimati. Kasnije će kao glavne utjecaje navesti gitariste poput [[Jimi Hendrix|Jimija Hendrixa]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/12700-jerry-cantrell-alice-in-chains-favourite-albums?page=5 |title=Trace The Bloodline: Jerry Cantrell Of Alice In Chains' Favourite Albums |publisher=The Quietus |date=2013-06-28 |accessdate=2017-07-25}}&lt;/ref&gt; [[Ace Frehley|Acea Frehleyja]], [[Tony Iommi|Tonyja Iommija]], [[Angus Young|Angusa Younga]], [[Jimmy Page|Jimmyja Pagea]], [[Glenn Tipton|Glenna Tiptona]], [[K.K. Downing]]a, [[David Gilmour|Davida Gilmoura]], [[Nancy Wilson]],&lt;ref name=&quot;Heart&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theaquarian.com/2006/03/08/alice-in-chains-the-return/ |title=Interview with Alice In Chains: The Return |publisher=The Aquarian |date=2006-03-08 |accessdate=2017-07-25}}&lt;/ref&gt; i [[Eddie Van Halen|Eddieja Van Halena]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.guitarplayer.com/article/jerry-cantrell-talks-devils--dinosaurs/151354 |title=Jerry Cantrell talks 'Devils &amp; Dinosaurs' |publisher=guitarplayer.com |date=2013-04-17 |accessdate=2013-11-25 |archivedate=2013-12-03 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131203003442/http://www.guitarplayer.com/article/jerry-cantrell-talks-devils--dinosaurs/151354 |df=mdy}}&lt;/ref&gt; kao i [[Elton John|Eltona Johna]]&lt;ref name=&quot;songwriting style&quot;&gt;{{cite web |url=http://blog.siriusxm.com/2016/11/02/jerry-cantrell-discusses-his-songwriting-style-on-never-meet-your-heroes-with-scott-ian/ |title=Jerry Cantrell discusses his songwriting style on ‘Never Meet Your Heroes’ with Scott Ian |publisher=SiriusXM |date=2016-11-02 |accessdate=2017-07-15}}&lt;/ref&gt; i sastave [[Fleetwood Mac]],&lt;ref name=&quot;songwriting style&quot;/&gt; [[Heart]]&lt;ref name=&quot;Heart&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hall of Fame&quot;&gt;{{cite web |url=http://radio.com/2013/05/16/alice-in-chains-jerry-cantrell-heart-rock-hall/ |title=Alice In Chains’ Jerry Cantrell On His ‘Sisters’ In Heart &amp; What Their Rock Hall Induction Means |publisher=radio.com |date=2013-05-16 |accessdate=2017-07-08 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150702141828/http://radio.com/2013/05/16/alice-in-chains-jerry-cantrell-heart-rock-hall/ |archivedate=2015-07-02 |df=mdy-all}}&lt;/ref&gt; i [[Rush]] kao svoje rane skladateljske idole.&lt;ref name=&quot;Hall of Fame&quot;/&gt; Cantrell je također komentirao kako je i [[Soundgarden]] uvelike utjecao na njega.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=r7NNXB8WYjw |title=Alice In Chains' Jerry Cantrell remembers Chris Cornell |date=2018-04-14 |website=YouTube |access-date=2018-04-15}}&lt;/ref&gt;

===Rana karijera===
[[Slika:Cantrell06.jpg|thumb|180px|Jerry Cantrell s Alice in Chainsom 1992. godine u The Channelu u Bostonu, Massachusettsu]]
Cantrell je 1985. otišao na fakultet tijekom zimskog semestra,&lt;ref name=&quot;billboard2014&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/dimebag-darrell/6363741/alice-in-chains-guitarist-jerry-cantrell-remembers-dimebag-darrell |title=Alice in Chains Guitarist Jerry Cantrell Remembers 'Dimebag' Darrell: 'He Was an Amazing Guitarist -- and an Even Better Person' |date=2014-12-08 |website=Billboard |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt; ali ga je odlučio napustiti te se preselio u [[Dallas, Teksas]] kako bi se pridružio skupini s nekolicinom prijatelja.&lt;ref name=&quot;billboard2014&quot;/&gt;

Cantrell je u području Dallasa i Houstona radio na uklanjaju [[azbest]]a.&lt;ref name=&quot;RS 2018&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/jerry-cantrell-remembers-panteras-vinnie-paul-he-lived-his-life-unapologetically-667051/ |title=Jerry Cantrell Remembers Pantera’s Vinnie Paul: ‘He Lived His Life Unapologetically’ |date=2018-06-27 |website=Rolling Stone |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt; Također je radio u glazbenoj prodavaonici Arnold and Morgan Music Company.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.guitarworld.com/jerry-cantrell-facelift |title=Jerry Cantrell: Facelift |publisher=Guitar World |date=2010-01-05 |accessdate=2017-07-07}}&lt;/ref&gt; Dok je radio u prodavaonici, Cantrell je kupio ono što je opisao kao svoju prvu &quot;pravu gitaru&quot;, G&amp;L Rampage iz 1984. godine.&lt;ref name=&quot;gospel&quot;/&gt; U to je vrijeme bio u grupi Sinister s [[Vinnie Chas|Vinniejem Chasom]] (iz [[Pretty Boy Floyd]]a). Kasnije su osnovali novi sastav pod imenom Raze.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rockeyez.com/interviews/int-prettyboyfloyd-chas.html |title=Interview: Vinnie Chas (Pretty Boy Floyd) |publisher=RockEyez |accessdate=2017-07-07}}&lt;/ref&gt;

Dok je živio u Dallasu, Cantrell je upoznao članove ranije inačice [[Pantera (sastav)|Pantere]] i započeo dugogodišnje prijateljstvo s braćom [[Dimebag Darrell|Dimebagom Darrellom]] i [[Vinnie Paul|Vinniejem Paulom]].&lt;ref name=&quot;RS 2018&quot;/&gt;

Cantrell se 1985. ili 1986. preselio natrag u Tacomu i osnovao je skupinu Diamond Lie, koju su uz njega činili pjevač Scott Damon, bubnjar Bobby Nesbitt i basist Matt Muasau.&lt;ref name=&quot;Untold&quot;&gt;{{cite web |url=https://books.google.com/books?id=kUonBgAAQBAJ&amp;pg=PA57 |title=Alice in Chains: The Untold Story |accessdate=2017-07-08}}&lt;/ref&gt; Sastav je počeo održavati koncerte u Tacomi i Seattleu, pokušavajući tako dobiti ugovor za snimanje albuma, te je snimio demouradak od četiri pjesme u studiju [[London Bridge Studio]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=978-1250048073 |page=59}}&lt;/ref&gt;

Kad je Cantrellu bilo 20 godina, radio je nekoliko poslova s nepunim radnim vremenom kako bi platio stanarinu, a jedan od njih uključivao je bacanje kutija smrznute ribe u skladište.&lt;ref name=&quot;Guitar World 2013&quot;/&gt; Svoje je slobodno vrijeme provodio svirajući gitaru i odlazeći na probe sa svakom skupinom koju je mogao naći.&lt;ref name=&quot;Guitar World 2013&quot;/&gt;

Tri tjedna nakon smrti njegove majke 11. travnja 1987. godine Cantrell je otišao na nastup grupe [[Alice N' Chains]] u Tacoma Little Theatreu te ga je impresionirao glas glavnog pjevača, [[Layne Staley|Laynea Staleyja]].&lt;ref name=&quot;pages 60-61&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Intimate&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=U0WLlAx6PpE&amp;t=10m02s |title=Intimate interview with Alice in Chains |date=2017-04-20 |accessdate=2017-07-17}}&lt;/ref&gt; Diamond Lie održao je svoj posljednji koncert u srpnju 1987.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=978-1250048073 |page=62}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je upoznao Laynea Staleyja, tada pjevača Alice N' Chainsa, na tulumu u Seattleu u kolovozu 1987. godine.&lt;ref name=&quot;page 67&quot;&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=978-1250048073 |page=67}}&lt;/ref&gt; Bio je beskućnik nakon što je bio protjeran iz obiteljske kuće,&lt;ref name=&quot;To Hell and Back&quot;/&gt; pa je Staley pozvao Cantrella da živi s njim u studiju za probe &quot;The Music Bank&quot;.&lt;ref name=&quot;page 67&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Layne Staley 1996 Interview&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=ALAJkqgGgVM |title=Layne Staley Interview Alice in Chains 1996 part 1 of 2 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; Alice ‘N Chains razišao se ubrzo nakon što se Cantrell preselio k Staleyju u Music Bank.&lt;ref name=&quot;AIC origin&quot;&gt;{{cite web |url=http://uproxx.com/life/history-of-grunge-music-scene-while-traveling-in-seattle-washington/ |title=A Tour Of Seattle During The Glory Days Of Grunge |publisher=Uproxx |date=2016-07-09 |accessdate=2017-07-08}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je želio osnovati novu grupu i Staley mu je dao telefonski broj Melinde Starr, djevojke bubnjara [[Sean Kinney|Seana Kinneyja]], kako bi Cantrell mogao popričati s njim.&lt;ref name=&quot;page 68&quot;&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=1250048079 |page=68}}&lt;/ref&gt; Cantrell je nazvao broj i dogovorio sastanak s Kinneyjem.&lt;ref name=&quot;page 68&quot;/&gt; Kinney i njegova djevojka otišli su u Music Bank i poslušali Cantrellove demouratke. Cantrell je napomenuo da im je potreban basist za probe i da je imao nekoga na umu: [[Mike Starr|Mikea Starra]], s kojim je Cantrell svirao u sastavu Gypsy Rose u [[Burien]]u.&lt;ref name=&quot;page 68&quot;/&gt; Kinney je pokazao na svoju djevojku i izjavio: &quot;To je baš čudno jer je to njegova sestra&quot;.&lt;ref name=&quot;page 68&quot;/&gt; Kinney je nazvao Starra te je par dana kasnije svirao s njim i Cantrellom u Music Banku.&lt;ref name=&quot;page 68&quot;/&gt; Međutim, još uvijek nisu imali pjevača.&lt;ref name=&quot;AIC origin&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;page 68&quot;/&gt;

Staley je već počeo okupljati novu skupinu, ali su Cantrell, Starr i Kinney željeli da on bude njihov pjevač.&lt;ref name=&quot;AIC origin&quot;/&gt; Kako bi mu to dali do znanja, započeli su audiciju na koju su pred Staleyjem dolazili vrlo loši pjevači. Posljednja slamka za Staleyja bila je kad su na audiciju pozvali mušku striptizetu – nakon toga se odlučio pridružiti grupi.&lt;ref name=&quot;Jerry and Sean&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=tJW77uMEHdI |title=Interview Alice In Chains - Jerry Cantrell and Sean Kinney about Layne Staley |work=YouTube |date=2010-01-12 |accessdate=2017-07-08}}&lt;/ref&gt; Staley, koji je u to vrijeme bio Cantrellov cimer, pristao se pridružiti pod uvjetom da se Cantrell pridruži njegovom [[funk]] projektu (koji je ubrzo prestao postojati)&lt;ref name=&quot;RS 1992&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-through-the-looking-glass-19921126 |title=Alice in Chains: Through the Looking Glass |publisher=Rolling Stone |date=1992-11-26 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; te se tako Staley trajno pridružio Cantrellovoj skupini.&lt;ref name=&quot;page 68&quot;/&gt; Sastav je nosio imena kao što su &quot;Mothra&quot;, &quot;Fuck&quot; i &quot;Diamond Lie&quot;,&lt;ref name=&quot;Jerry and Sean&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bacus.net/alice/images/diamond.htm |title=Diamond Lie Press Kit |accessdate=2017-07-08}}&lt;/ref&gt; od čega je potonje bilo ime Cantrellove prethodne grupe.&lt;ref name=&quot;Jerry and Sean&quot;/&gt;

Diamond Lie bio je zapažen u području Seattlea te je na koncu preuzeo ime Staleyjeve prethodne skupine, ''Alice N' Chains'', a onda se preimenovao u [[Alice in Chains]].&lt;ref name=&quot;Jerry and Sean&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=xvNvExYKj4A |title=Jerry Cantrell explains who is Alice and why is she in Chains |work=YouTube |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Link With Brutality |author=Kleidermacher, Mordechai |date=Srpanj 1990. |publisher=Circus magazine}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je 1988. godine otišao na koncert [[Guns N' Roses]]a u Seattle Centeru&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.setlist.fm/setlist/guns-n-roses/1988/seattle-center-coliseum-seattle-wa-2bd6c4ca.html |title=Guns N’ Roses Concert Setlist at Seattle Center Coliseum, Seattle on June 1, 1988 |website=Setlist.fm |access-date=2018-07-27}}&lt;/ref&gt; i sa sobom je uzeo demouradak Alice in Chainsa koji je namjeravao dati sastavu. Upoznao je [[Axl Rose|Axla Rosea]] nakon koncerta i dao mu snimku. Dok je odlazio, Cantrell je vidio kako Rose baca demo u smeće.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=c6SAh6-DahA |title=Jerry Cantrell gave Axl Rose an Alice in Chains demo tape and Axl threw it away |date=2017-11-08 |website=YouTube}}&lt;/ref&gt; Nekoliko je godina kasnije Guns N' Roses odabrao Alice in Chains kao predgrupu na svojoj [[Not in This Lifetime... Tour|povratničkoj turneji 2016. godine]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/alice-in-chains-plot-second-leg-of-headlining-north-american-tour-61225/ |title=Alice in Chains Plot Second Leg of Headlining North American Tour |work=Rolling Stone |date=2016-06-06 |accessdate=2018-07-27}}&lt;/ref&gt;

Konačni demo Alice in Chainsa ''The Treehouse Tapes'' dovršen je 1988. i došao je u ruke glazbenih menadžerica Kelly Curtis i [[Susan Silver]], koje su poimence bile menadžerice grupama [[Mother Love Bone]] i [[Soundgarden]], također iz Seattlea. Curtis i Silver dale su demo [[Columbia Records|Columbiji Records]].&lt;ref name=&quot;page 110&quot;&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=978-1250048073 |page=110}}&lt;/ref&gt; Nakon tri mjeseca pregovora Alice in Chains potpisao je ugovor s Columbia Recordsom 11. rujna 1989. godine.&lt;ref name=&quot;page 110&quot;/&gt;

===Alice in Chains===
{{glavni|Alice in Chains}}
[[Slika:Jerry Cantrell 2010.jpg|thumb|250px|Jerry Cantrell tijekom koncerta Alice in Chainsa u San Joseu u listopadu 2010. godine]]

====Period s Layneom Staleyjem (1987. – 2002.)====
Jerry Cantrell bio je glavni gitarist, koautor tekstova, sporedni pjevač i glavni skladatelj pjesama u [[Alice in Chains]]u do gotovo trajne pauze u radu sastava koja je započela krajem 1990-ih i nastavila se do smrti pjevača [[Layne Staley|Laynea Staleyja]] u travnju 2002. godine.&lt;ref name=&quot;PopMatters2002&quot;/&gt; Cantrellove su gitarističke dionice dale [[heavy metal]] prizvuk jedinstvenom [[grunge]] stilu grupe.&lt;ref name=&quot;Marsicano2008&quot;&gt;{{cite web |url=http://411mania.com/music/what-the-hell-happened-to-03-31-08-jerry-cantrell-degradation-trip/ |publisher=411mania.com |title=What The Hell Happened To… 03.31.08: Jerry Cantrell – Degradation Trip |last=Marsicano |first=Dan |access-date=2015-03-23 |archive-date=2. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402144422/http://411mania.com/music/what-the-hell-happened-to-03-31-08-jerry-cantrell-degradation-trip/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Cantrell je također svirao bas-gitaru na skladbi &quot;Love Song&quot;, koja se našla na EP-u ''[[Sap]]'' iz 1992. godine.&lt;ref name=&quot;sap&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.discogs.com/Alice-In-Chains-SAP/release/9810458 |title=Alice In Chains – SAP |work=Discogs |access-date=2017-07-22}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je počeo pjevati glavne vokale na akustičnom EP-u ''[[Sap]]'' iz 1992. godine te je njegova uloga počela rasti na naknadnim albumima, čime je Alice in Chains postala skupina od dva pjevača.&lt;ref name=&quot;two-vocal&quot;&gt;{{cite web |url=http://diffuser.fm/alice-in-chains-jerry-cantrell-vocals/ |title=Jerry Cantrell Recalls How Alice in Chains Developed Their Twin-Vocal Sound |publisher=Diffuser.fm |date=2017-04-25 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CoS&quot;&gt;{{cite web |url=https://consequenceofsound.net/2009/09/album-review-alice-in-chains-black-gives-way-to-blue/ |title=Alice in Chains – Black Gives Way to Blue |publisher=Consequence of Sound |date=2009-09-29 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mcall&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mcall.com/entertainment/music/mc-musikfest-alice-in-chains-steel-stage-20150815-story.html |title=Rock solid: Alice in Chains continues to pack a punch |publisher=The Morning Call |date=2015-08-15 |accessdate=2017-11-24 |archive-date=1. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201031402/http://www.mcall.com/entertainment/music/mc-musikfest-alice-in-chains-steel-stage-20150815-story.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Cantrell je izjavio da ga je Staley nagovorio na pjevanje.&lt;ref name=&quot;two-vocal&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Intimate&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=ALICE IN CHAINS Guitarist: We're Not Intending To Replace LAYNE STALEY |url=http://www.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-we-re-not-intending-to-replace-layne-staley/ |website=Blabbermouth |accessdate=2017-11-24 |date=2009-01-01}}&lt;/ref&gt;

Iako su mediji glavne struje opisali Alice in Chains kao [[grunge]] grupu,&lt;ref&gt;Tim Karan, [http://www.avclub.com/article/jar-flies-alice-chains-unleashed-accidental-master-203922 ''With Jar Of Flies, Alice In Chains unleashed an accidental masterpiece''], A.V. Club, May 6, 2014.&lt;/ref&gt; Cantrell smatra da je njezin žanr uglavnom [[heavy metal]]. Godine 1996. rekao je ''[[Guitar World]]u'': &quot;Mi smo mnogo različitih stvari&amp;nbsp;... Ne znam baš kakva smo mješavina, ali tu sigurno ima metala, [[blues]]a, [[rock and roll]]a, možda prstohvat [[punk rock|punka]]. Metalni dio nikad neće otići, a to ne bih ni želio&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.adbdesign.com/aic/articles/art004.html |first1=Jeff |last1=Gilbert |first2=Andy |last2=Aledort |title=Go Ask Alice |work=Guitar World |date=Siječanj 1996. |accessdate=2012-10-04 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130729233916/http://www.adbdesign.com/aic/articles/art004.html |archivedate=2013-07-29}} See also: [https://books.google.com/books?id=4R0xtoz_gQ8C&amp;hl=en&amp;pg=142&amp;dq=%22Guitar+World,+January+1996+Go+Ask+Alice+Jerry+Cantrell+offers+some+entertaining+and+frank+observations+on+the+state+of+Alice+in+Chains,+the+glories+of+the+band%27s+new,+self-titled+album,+and+life+in+the+Seattle+wonderland.+By+Jeff+Gilbert%22 1a], [https://books.google.com/books?id=4R0xtoz_gQ8C&amp;hl=en&amp;pg=147&amp;dq=%22We%27re+a+lot+of+different+things,+too.+I+don%27t+quite+know+what+the+mixture+is,+but+there%27s+definitely+metal,+blues,+rock+and+roll,+maybe+a+touch+of+punk.+The+metal+part+will+never+leave,+and+I+never+want+it+to%22 1b], [http://www.guitarworld.com/1996-guitar-world-interview-jerry-cantrell-alice-chains-discusses-songwriting-and-bands-new-self-titled-album?page=0,1 2].&lt;/ref&gt;

Alice in Chains bio je jedan od najuspješnijih sastava 1990-ih godina, prodavši više od 20 milijuna primjeraka albuma diljem svijeta&lt;ref name=&quot;newalbumtitle&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=140829 |title=ALICE IN CHAINS Interviewed By VOICE OF AMERICA |publisher=Blabbermouth.net |date=2010-05-28 |accessdate=2017-11-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100530075734/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=140829 |archivedate=2010-05-30 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te više od 14 milijuna samo u SAD-u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=3&amp;table=tblTopArt&amp;action= |title=Recording Industry Association of America |publisher=RIAA |accessdate=2011-07-14 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130827163822/http://riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=3&amp;table=tblTopArt&amp;action= |archivedate=2013-08-27}}&lt;/ref&gt;

Njegov je debitantski album, ''[[Facelift]]'', bio objavljen 1990. godine te mu je [[RIAA]] dodijelila dvostruku platinastu nakladu jer je bio prodan u više od dva milijuna primjeraka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&amp;ar=Alice+in+Chains&amp;ti=Facelift#search_section |title=American album certifications – Alice in Chains – Facelift |work=Recording Industry Association of America |access-date=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; Cantrell je posvetio album svojoj preminuloj majci Gloriji i svojem bliskom prijatelju [[Andrew Wood|Andrewu Woodu]], pjevaču skupine [[Mother Love Bone]] koji je umro iste godine.&lt;ref name=&quot;Facelift liner notes&quot;&gt;Liner notes, ''[[Facelift]]''. 1990.&lt;/ref&gt; U intervjuu s časopisom ''[[Spin (časopis)|Spin]]'' u siječnju 1991. godine Cantrell je potvrdio da skladba &quot;[[Sunshine (pjesma Alice in Chainsa)|Sunshine]]&quot; s ''Facelifta'' govori o smrti njegove majke. &quot;Kad sam bio dječak, uvijek bih joj rekao: &quot;Bit ću poznat i kupiti ti kuću tako da nikad nećeš više morati raditi. Brinut ću se o tebi kao što si se ti brinula o meni.’ Kad je preminula, bilo mi je to vrlo usrano vrijeme. Nisam znao kako se tada nositi s time, a ne znam ni sad. Ali me to potaknulo na ovo što činim.&quot;&lt;ref name=&quot;Spin&quot;&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=z9fMwxwJ7tkC&amp;lpg=PA36&amp;dq=sunshine&amp;pg=PA37 |title=New Music Preview: Alice in Chains |last=Darzin |first=Daina |date=Siječanj 1991. |page=37 |publisher=Spin |accessdate=2018-07-27}}&lt;/ref&gt;

Grupa je u veljači 1992. godine objavila akustični EP ''[[Sap]]''.&lt;ref&gt;Morris, Chris, 24. listopada 1992., Alice In Chains Album Races Into Top 10 Despite Bum Leg, [https://books.google.com/books?id=2REEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22] Billboard, str. 17 i 22&lt;/ref&gt; EP je postigao zlatnu nakladu&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&amp;ar=ALICE+IN+CHAINS&amp;ti=SAP |title=American album certifications – Alice in Chains – Sap |work=Recording Industry Association of America |access-date=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; i sadrži gostujuće vokale [[Ann Wilson]] iz skupine [[Heart]], koja se pridružila Staleyju i Cantrellu na refrenima za skladbe &quot;[[Brother (pjesma Alice in Chainsa)|Brother]]&quot;, &quot;Am I Inside&quot; i &quot;Love Song&quot;. Na EP-u su se također pojavili [[Mark Arm]] iz [[Mudhoney]]ja i [[Chris Cornell]] iz [[Soundgarden]]a, koji su se zajedno pojavili na skladbi &quot;Right Turn&quot; te su u knjižici albuma spomenuti kao &quot;[[Alice Mudgarden]]&quot;. Na prvoj je pjesmi, &quot;Brother&quot;, Cantrell bio glavni pjevač. Pjesma govori o Cantrellovom odnosu s njegovim mlađim bratom, Davidom.&lt;ref name=&quot;brother&quot;/&gt; Cantrell je također svirao bas-gitaru na posljednjoj skladbi, &quot;Love Song&quot;.&lt;ref name=&quot;sap&quot;/&gt;

Drugi studijski album sastava, ''[[Dirt]]'', bio je objavljen u rujnu 1992. godine; postigao je kritički uspjeh i četverostruku platinastu nakladu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&amp;ar=ALICE+IN+CHAINS&amp;ti=DIRT |title=Gold &amp; Platinum - RIAA |website=RIAA |language=en-US |access-date=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; Cantrell je bio autor glavnog singla s albuma, &quot;[[Would?]]&quot;, i posvetio ga svojem pokojnom prijatelju [[Andrew Wood|Andrewu Woodu]].&lt;ref name=&quot;would&quot;&gt;{{cite web |title=Jerry Cantrell wrote Alice in Chains' &quot;Would?&quot; in tribute to Andrew Wood |url=https://www.youtube.com/watch?v=myDVN8P-sdU |accessdate=2017-07-31 |date=2017-07-08}}&lt;/ref&gt; Pjesma se također pojavila u glazbi za film ''[[Samci (1992.)|Samci]]'' [[Cameron Crowe|Camerona Crowea]] iz 1992. godine.&lt;ref&gt;There's Sizzle in Summer Soundtracks, 11. srpnja 1992. [https://books.google.com/books?id=LRIEAAAAMBAJ&amp;pg=PA72] Billboard, str. 72&lt;/ref&gt; Četvrti singl s albuma, &quot;Rooster&quot;, posvećen je Cantrellovom ocu.&lt;ref name=&quot;rooster story&quot;/&gt;

Drugi akustični EP Alice in Chainsa, ''[[Jar of Flies]]'', debitirao je 1994. godine na prvom mjestu ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]],&lt;ref name=&quot;AIC chart&quot;&gt;{{cite web |title=Alice in Chains - Chart History - Billboard 200 |url=https://www.billboard.com/music/alice-in-chains/chart-history/billboard-200 |website=Billboard |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; postavši tako prvim EP-om uopće i prvim uratkom Alice in Chainsa koji se našao na vrhu ljestvica.&lt;ref name=&quot;AIC chart&quot;/&gt; RIAA mu je dodijelila trostruku platinastu nakladu.&lt;ref name=&quot;Jar&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&amp;ar=Alice+in+Chains&amp;ti=Jar+of+Flies#search_section |title=American album certifications – Alice in Chains – Jar of Flies |work=[[Recording Industry Association of America]] |access-date=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; Peta skladba s albuma bila je instrumental &quot;Whale &amp; Wasp&quot;, koju je Cantrell opisao kao &quot;razgovor između kitova i osa&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.adbdesign.com/aic/articles/art002.html |title=Primecuts: Jerry Cantrell |last=Kitts |first=Jeff |date=Svibanj 1994. |website=Guitar School |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714220104/http://www.adbdesign.com/aic/articles/art002.html |archive-date=2014-07-14 |dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Alice in Chains raspao se na šest mjeseci nakon što je otkazao svoje mjesto predgrupe na [[Metallica|Metallicinoj]] turneji u srpnju 1994. godine&lt;ref name=&quot;To Hell and Back&quot;/&gt; te je izjavio da je došlo do &quot;zdravstvenih problema unutar skupine&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=978-1250048073 |page=212}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.spokesman.com/stories/1995/nov/22/hearing-from-alice-after-quiet-year-alice-in/ |title=Hearing From Alice After Quiet Year, Alice In Chains Hammers Out New Album With The Hard And Heavy Sound Fans Will Appreciate |work=The Spokesman-Review |date=1995-11-22 |accessdate=2017-12-11}}&lt;/ref&gt;

Treći studijski album grupe, ''[[Alice in Chains (album)|Alice in Chains]]'', bio je objavljen u studenom 1995. godine, debitirao je na 1. mjestu ljestvice ''Billboard'' 200&lt;ref name=&quot;AIC chart&quot;/&gt; i postigao je dvostruku platinastu nakladu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&amp;ar=ALICE+IN+CHAINS&amp;ti=ALICE+IN+CHAINS |title=Gold &amp; Platinum RIAA – Alice in Chains (1995) |work=[[Recording Industry Association of America]] |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; Na singlovima &quot;[[Grind (pjesma)|Grind]]&quot;, &quot;[[Over Now]]&quot; i &quot;[[Heaven Beside You]]&quot; Cantrell je bio glavni pjevač. Grupa nije otišla na turneju kako bi podržala svoj istoimeni album.&lt;ref name=&quot;RS 1996&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/flashback-alice-in-chains-play-final-show-with-layne-staley-20160405 |title=Flashback: Alice in Chains Play Final Show With Layne Staley |work=Rolling Stone |date=2016-04-05 |accessdate=2017-12-11}}&lt;/ref&gt;

Alice in Chains 10. je travnja 1996. godine održao svoj prvi koncert u dvije i pol godine za ''[[MTV Unplugged]]'', emisiju na kojoj se skladbe sviraju na potpuno akustičan način.&lt;ref name=&quot;Unplugged show&quot;&gt;{{cite video |people=Perota, Joe (Director) |date=1996-04-15 |url=http://www.aliceinchains.com/discography/unplugged.aspx |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070217083456/http://www.aliceinchains.com/discography/unplugged.aspx |archivedate=2007-02-17 |title=Unplugged – Alice in Chains |medium=Television production |location=New York City |publisher=[[MTV]]}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217083456/http://www.aliceinchains.com/discography/unplugged.aspx |date=17. veljače 2007. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alice In Chains Concert Chronology&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bacus.net/alice/aicshows/960410.htm |title=Alice in Chains Concert Chronology: MTV Unplugged Session |publisher=John Bacus |accessdate=2007-12-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071211090109/http://www.bacus.net/alice/aicshows/960410.htm |archivedate=2007-12-11 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Na koncertu su se pojavili neki od najuspješnijih singlova, kao što su &quot;[[Rooster]]&quot;, &quot;[[Down in a Hole]]&quot;, &quot;[[Heaven Beside You]]&quot;, &quot;[[No Excuses]]&quot; i &quot;[[Would?]]&quot;, ali se pojavila i nova skladba, &quot;Killer Is Me&quot;, čiji je glavni pjevač bio Cantrell.&lt;ref name=&quot;Unplugged show&quot;/&gt; Cantrell je izjavio da mu je bilo slabo tijekom nastupa jer se otrovao hot dogom koji je pojeo prije nastupa.&lt;ref name=&quot;Q &amp; A&quot;&gt;{{cite interview |last=Cantrell |first=Jerry |subject-link=Jerry Cantrell |interviewer=Aidin Vaziri |title=Q &amp; A With Jerry Cantrell |url=http://www.sfgate.com/music/popquiz/article/Q-A-With-Jerry-Cantrell-3010071.php |website=SFGate.com |date=1998-04-12 |access-date=2018-08-24}}&lt;/ref&gt;

Alice in Chains održao je četiri nastupa kao predgrupa [[Kiss]]u na njegovoj turneji [[Alive/Worldwide Tour]] 1996. godine, a među navedenim nastupima ističe se onaj u [[Kansas City, Missouri|Kansas Cityju, Missouriju]] jer je to bio posljednji koncertni nastup s Layneom Staleyjem. Ubrzo nakon koncerta Staley je pao u nesvijest jer se predozirao [[heroin]]om te je bio otpremljen u bolnicu.&lt;ref name=&quot;RS 1996&quot;/&gt; Staley je rijetko napuštao svoj apartman u Seattleu,&lt;ref name=&quot;RS 1996&quot;/&gt; ali se 1998. godine grupa ponovno okupila kako bi snimila dvije nove pjesme, &quot;[[Get Born Again]]&quot; i &quot;[[Died]]&quot;, koje su se izvorno trebale pojaviti na drugom Cantrellovom samostalnom albumu;&lt;ref name=&quot;PopMatters2002&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.popmatters.com/feature/cantrell-jerry-021226/ |title=Degradation Trip: An interview with Jerry Cantrell |author=Michael Christopher |work=PopMatters |date=2002-12-26 |accessdate=2017-12-11 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141024122126/http://www.popmatters.com/feature/cantrell-jerry-021226/ |archivedate=2014-10-24 |df=mdy-all}}&lt;/ref&gt; pjesme su bile objavljene na box setu ''[[Music Bank]]'' iz 1999. godine.&lt;ref name=&quot;RS 1996&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;discography&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.aliceinchains.com/music.aspx |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060628204951/http://www.aliceinchains.com/music.aspx |archivedate=2006-06-28 |title=Alice in Chains.com – Discography |publisher=Aliceinchains.com |accessdate=2017-12-11}}&lt;/ref&gt; Iste je godine sastav objavio kompilaciju od 15 skladbi pod imenom ''[[Nothing Safe: Best of the Box]]''.&lt;ref name=&quot;discography&quot;/&gt; Njegova je sljedeća kompilacija, &quot;''[[Live (album Alice in Chainsa)|Live]]&quot;'', bila objavljena 5. prosinca 2000. godine.&lt;ref name=&quot;discography&quot;/&gt; Godine 2001. bila je objavljena iduća kompilacija, ''[[Greatest Hits (album Alice in Chainsa)|Greatest Hits]]''.&lt;ref name=&quot;discography&quot;/&gt;

====Ponovno okupljanje i novi albumi (2005. – danas)====
Iako se nikad nije službeno raspao, Alice in Chains bio je neaktivan od 1996. nadalje zbog Staleyjevih problema s drogom, koji su doveli do njegove smrti 2002. godine. Grupa se ponovno okupila 2005. godine kad je bubnjaru Seanu Kinneyju sinula ideja da okupi preživjele članove&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/1496882/ex-alice-in-chains-members-enlist-damageplan-singer-others-for-benefit/ |title=Ex-Alice In Chains Members Enlist Damageplan Singer, Others For Benefit |work=MTV News |date=2005-02-11 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; kako bi zajedno održali dobrotvorni koncert za žrtve [[Cunami u Indijskom oceanu 2004.|cunamija]] koji je pogodio južnu Aziju krajem 2004. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.seattlepi.com/entertainment/music/article/Kinney-drums-up-enthusiastic-response-for-tsunami-1166652.php |title=Kinney drums up enthusiastic response for tsunami benefit |work=Seattle Post-Intelligencer |date=2005-02-17 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; Cantrell, Mike Inez i Sean Kinney ponovno su se okupili 18. veljače 2005. kako bi prvi put u deset godina nastupili pod imenom Alice in Chains te su se pojavili na koncertu ''K-Rock Tsunami Continued Care Relief Concert'' u Seattleu.&lt;ref name=&quot;Benefit concert&quot;&gt;{{cite news |author=Hay, Travis |date=2005-02-21 |url=http://www.seattlepi.com/pop/212872_alice21q.html |title=Alice in Chains owns stage in tsunami-relief show full of surprises |publisher=Seattlepi.com |access-date=2017-07-08}}&lt;/ref&gt; Uz skupinu je pjevao [[Damageplan]]ov pjevač [[Pat Lachman]], kao i drugi posebni gosti poput [[Maynard James Keenan|Maynarda Jamesa Keenana]] iz [[Tool]]a, [[Wes Scantlin|Wesa Scantlina]] iz [[Puddle of Mudd]]a i [[Ann Wilson]] iz [[Heart]]a.&lt;ref name=&quot;Benefit concert&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AIC guests&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/news/story/10518215/latest_news_jayz_the_strokes_r_kelly_and_more |title=Metallica man joins Alice in Chains |publisher=Rolling Stone |date=2006-06-09 |accessdate=2017-11-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060613024237/https://www.rollingstone.com/news/story/10518215/latest_news_jayz_the_strokes_r_kelly_and_more |archivedate=2006-06-13 |deadurl=yes |df=mdy-all}}&lt;/ref&gt; Nekoliko mjeseci nakon tog koncerta sastav je nazvao svoje bivše menadžere, Susan Silver i Cantrellovog menadžera [[Bill Siddons|Billa Siddonsa]] i rekao im da žele opet otići na turneju kao Alice in Chains.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.pollstarpro.com/live2010/panelband.htm |title=Putting The Band Back Together |work=PollstarPro |date=2010-02-17 |accessdate=2017-11-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110204214139/http://www.pollstarpro.com/live2010/panelband.htm |archivedate=2011-02-04}}&lt;/ref&gt;

Cantrell, Inez i Kinney 10. su ožujka 2006. godine nastupili na koncertu [[Decades Rock Live]] programa [[VH1]] u počast kolegicama iz Seattlea, glazbenicama Ann i [[Nancy Wilson]] iz Hearta. Pjesmu &quot;[[Would?]]&quot; održali su s pjevačem [[Phil Anselmo|Philom Anselmom]] iz [[Pantera (sastav)|Pantere]] i [[Down]]a te basistom [[Duff McKagan|Duffom McKaganom]] iz [[Guns N' Roses]]a i [[Velvet Revolver]]a, a nakon toga su odsvirali pjesmu &quot;[[Rooster]]&quot; s Ann Wilson i pjevačem [[William DuVall|Williamom DuVallom]] iz skupine [[Comes with the Fall]].&lt;ref name=&quot;AIC guests&quot;/&gt; Nakon koncerta grupa je otišla na kratku turneju po američkim klubovima, održala je nekolicinu koncerata na europskim festivalima i kraću turneju u Japanu. U vrijeme je ponovnog okupljanja sastava [[Sony Music Entertainment|Sony Music]] objavio dugo odgađanu treću kompilaciju Alice in Chainsa, ''[[The Essential Alice in Chains]]'', dvostruki album koji sadrži 28 pjesama.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aliceinchains.com/discography/essentials.aspx |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011024536/http://www.aliceinchains.com/discography/essentials.aspx |archivedate=2007-10-11 |title=The Essential Alice in Chains |publisher=Aliceinchains.com |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt;

Između 2006. i 2007. Cantrell je održao nekoliko koncerata s Alice in Chainsom na kojima su se pojavili gostujući pjevači poput [[Ann Wilson]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=ddaRjzzBqjw |title=Alice in Chains - &quot;Brother&quot; (Ft. Ann Wilson) Seattle, WA, Nov 24. 2006 |work=YouTube |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; [[Mark Lanegan|Marka Lanegana]],&lt;ref name=&quot;Lanegan+Corgan&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-joined-by-smashing-pumpkins-screaming-trees-singers-at-l-a-tour-opener/ |title=ALICE IN CHAINS Joined By SMASHING PUMPKINS, SCREAMING TREES Singers At L.A. Tour Opener |work=Blabbermouth |date=2006-05-19 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; [[James Hetfield|Jamesa Hetfielda]],&lt;ref name=&quot;Hetfield+Anselmo&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.revolvermag.com/music/watch-phil-anselmo-james-hetfield-sing-would-alice-chains-2006 |title=Watch Phil Anselmo, James Hetfield Sing &quot;Would?&quot; With Alice In Chains In 2006 |work=Revolver Magazine |date=2017-09-27 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; Phila Anselma,&lt;ref name=&quot;Hetfield+Anselmo&quot;/&gt; [[Billy Corgan|Billyja Corgana]],&lt;ref name=&quot;Lanegan+Corgan&quot;/&gt; [[Scott Weiland|Scotta Weilanda]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=LfOZNYBlALA |title=Alice in Chains &amp; Scott Weiland - Angry Chair - REMASTERED |work=YouTube |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; [[Sebastian Bach|Sebastiana Bacha]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=auFu8hqwF0A |title=Alice In Chains with Sebastian Bach - Man In The Box |work=YouTube |accessdate=2017-12-11}}&lt;/ref&gt; i Williama DuValla.&lt;ref name=&quot;DuVall&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-reunite-to-tour-20060425 |title=Alice in Chains Reunite to Tour |work=Rolling Stone |date=2006-04-25 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; Iako je Cantrell priznao da samostalni glazbeni rad ima svojih prednosti, izjavio je da je vrlo zadovoljan povratkom u skupinu.

Cantrell je o ponovnom okupljanju sastava izjavio: &quot;Želimo slaviti ono što smo postigli, kao i sjećanje na našeg prijatelja. Nastupali smo s nekim [pjevačima] koji zapravo vrlo dobro rade taj posao i mogu dodati svoju vlastitu kvalitetu u to a da ne ispadnu kao Layneov klon. Ne želimo grubo postupati sa [Staleyjevim] bogatim nasljeđem. Teško se snaći u toj situaciji. Hoćete li krenuti u smjeru [[Led Zeppelin]]a i nikad više ne nastupati zato što je čovjek bio toliko važan? To je smjer kojim smo išli mnogo godina. Ili ćete pokušati nešto? Voljni smo iskoristiti priliku. To je u potpunosti ponovno okupljanje jer smo nas preostala trojica opet zajedno. Ali nema to veze s odjeljivanjem i zaboravljanjem — ima veze sa sjećanjem i nastavljanjem dalje.&quot;&lt;ref name=&quot;MTV reunion article&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1524813/02232006/alice_in_chains.jhtml |title=Remaining Alice in Chains Members Reuniting for Summer Gigs |publisher=[[MTV |MTV.com]] |date=2006-02-23 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je upoznao pjevača Williama DuValla 2000. godine u Los Angelesu preko zajedničkog poznanika koji mu je pokazao [[Comes with the Fall (album)|prvi album]] DuVallove grupe, [[Comes with the Fall]].&lt;ref name=&quot;Cantrell and DuVall&quot;&gt;{{Cite web |url=http://maytherockbewithyou.com/mtrbwy/2009/10/william-duvall-of-alice-in-chains/ |title=William DuVall of Alice In Chains |last=Culpan |first=Troy |date=2009-10-09 |website=maytherockbewithyou.com |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt; Cantrell se počeo družiti sa skupinom i povremeno im se pridružio na koncertima.&lt;ref name=&quot;Creative Loafing&quot;&gt;{{Cite web |url=https://creativeloafing.com/content-161482-With-Alice-in-Chains,-Atlanta-punk-icon-William-DuVall-finds-his-audience---2/23/2010 |title=With Alice in Chains, Atlanta punk icon William DuVall finds his audience |last=Radford |first=Chad |date=2010-02-23 |website=Atlanta Creative Loafing |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt; Comes with the Fall bila je predgrupa na Cantrellovoj turneji za njegov drugi samostalni album, ''Degradation Trip'', kao i pjevačev prateći sastav,&lt;ref name=&quot;PopMatters 2003&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.popmatters.com/comes-with-the-fall-030925-2496107908.html |title=Banged Up But Still Unbreakable: Comes With the Fall |work=PopMatters |date=2003-09-25 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; u kojem je DuVall pjevao Staleyjeve dionice na koncertima 2001. i 2002. godine.&lt;ref name=&quot;Cantrell and DuVall&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;The Aquarian 2009&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theaquarian.com/2009/09/28/interview-with-jerry-cantrell-alice-in-chains-too-long-on-the-outside/ |title=Interview with Jerry Cantrell: Alice In Chains, Too Long On The Outside |work=The Aquarian |date=2009-09-28 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; DuVall se pridružio Alice in Chainsu kao punopravni član tijekom ponovnog okupljanja skupine 2006. godine, nakon što se prvi put javno pojavio s njom na koncertu programa VH1.&lt;ref name=&quot;DuVall&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;The Aquarian 2006&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theaquarian.com/2006/03/08/alice-in-chains-the-return/2/ |title=Interview with Alice In Chains: The Return |publisher=The Aquarian |date=2006-03-08 |accessdate=2017-11-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=U07a4-Ja6EM |title=William Duvall on How He Came to Be In Alice in Chains |publisher=YouTube |date=2016-07-08 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Jerry Cantrell &amp; William Duvall.jpg|thumb|lijevo|William DuVall i Jerry Cantrell na koncertu Alice in Chains 2006. godine]]
Do travnja 2007. godine Alice in Chains već je počeo pisati skladbe i snimati ih na demosnimke za novi album s DuVallom,&lt;ref name=&quot;writing and demoing&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=71296 |title=Alice In Chains Begins Writing New Material |publisher=Blabbermouth.net |date=2007-04-26 |accessdate=2017-11-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930201617/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=71296 |archivedate=2007-09-30}}&lt;/ref&gt; no skupina nije pokazala daljnje znakove napretka sve do listopada 2008., kad je najavila da je počela sa snimanjem u studiju s producentom [[Nick Raskulinecz|Nickom Raskulineczom]].&lt;ref name=&quot;recording date&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=107501 |title=Alice in Chains Working with Rush/Foo Fighters Producer |publisher=Blabbermouth.net |date=2008-10-23 |accessdate=2009-06-11 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090525035102/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=107501 |archivedate=2009-05-25 |df=mdy}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme sastav nije imao ugovor za objavljivanje albuma te su album financirali Cantrell i bubnjar Sean Kinney.&lt;ref name=&quot;Guitar World 2013&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.guitarworld.com/interview-jerry-cantrell-discusses-alice-chains-2009-comeback-black-gives-way-blue |title=Interview: Jerry Cantrell Discusses Alice in Chain's 2009 Comeback, 'Black Gives Way to Blue' |work=Guitar World |date=2013-01-10 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fund&quot;&gt;{{cite web |last1=Zina Walschots |first1=Natalie |title=Alice in Chains |url=http://exclaim.ca/music/article/alice_in_chains |website=Exclaim! |accessdate=2017-07-30 |date=2013-05-30}}&lt;/ref&gt; Skladanje i snimanje bilo je dovršeno 18. ožujka 2009. godine – na Cantrellov 43. rođendan te na isti dan kad se rodio DuVallov sin.&lt;ref name=&quot;finishing date&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=BuZXbZC4ooU&amp;t=50s |title=Alice In Chains Set To Release First Album In 14 Years |date=2009-04-10 |website=YouTube |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt;

O pritisku s kojim se DuVall morao nositi zbog zamjenjivanja Staleya na položaju glavnog pjevača Cantrell je izjavio: &quot;Nije fer staviti sve to breme na Willova leđa. Samo pokušavamo shvatiti kako funkcioniramo kao tim. Iako se grupa promijenila, izgubili smo Laynea, dodali smo Willa, nije bilo nikakvog glavnog plana. Činilo se ispravno opet svirati 2005. godine, pa smo tako otišli i na turneju. Sve smo činili korak po korak. To je više od pukog stvaranja glazbe i uvijek je tako bilo. Dugo smo vremena bili prijatelji. Bili smo više poput obitelji nego što je to slučaj kod ostalih ljudi te je jednostavno tu trebalo biti dobro&quot;, rekao je Cantrell pokazujući na svoje srce.&lt;ref name=&quot;Classic Rock 2009&quot;&gt;{{cite web |url=http://teamrock.com/feature/2009-09-16/alice-in-chains-through-the-looking-glass |title=Alice In Chains: &quot;It hurts and you miss them, but you still have to live&quot; |work=Classic Rock |date=2009-09-16 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt;

Alice in Chains 29. je rujna 2009. objavio svoj prvi album od smrti Laynea Staleyja, ''[[Black Gives Way to Blue]]'', te je otišao na turneju kako bi podržao uradak.&lt;ref name=&quot;worcester&quot;&gt;{{cite news |first=Scott |last=McLennan |title=Alice in Chains regroups after its leader's death |work=Worcester Telegram &amp; Gazette |date=2006-08-06}}&lt;/ref&gt; Na albumu se nalaze skladbe koje je Cantrell opisao kao &quot;najžešće koje je ikad napisao&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.guitarworld.com/artists/jerry-cantrell-interview-get-born-again |title=Jerry Cantrell interview: Get Born Again |website=Guitar World |author=Charles R. Cross |date=2009-12-08}}&lt;/ref&gt; te Cantrell pjeva glavne vokale na većini pjesama, dok ga William DuVall prati kao drugi glavni pjevač.&lt;ref name=&quot;musicfeeds&quot;&gt;{{cite web |title=Alice In Chains - Black Gives Way To Blue |url=http://musicfeeds.com.au/album/alice-in-chains-black-gives-way-to-blue/ |website=MusicFeeds |accessdate=2018-03-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;alternative&quot;&gt;{{cite web |title=Album Review of Black Gives Way to Blue by Alice in Chains |url=http://www.alternativeaddiction.com/Review/1167 |website=Alternative Addiction |accessdate=2018-03-18}}&lt;/ref&gt; [[Black Gives Way to Blue (pjesma)|Naslovna skladba]] posvećena je Layneu Staleyju i pjeva ju Cantrell, dok klavir svira [[Elton John]].&lt;ref name=&quot;EW 2009&quot;/&gt; Nekoliko mjeseci prije skladanja pjesme Cantrella je mučila neobjašnjena bolest.&lt;ref name=&quot;Noisecreep&quot;/&gt; Cantrell vjeruje da je tajanstvena bolest zapravo bila bol od opraštanja od Staleyja.&lt;ref name=&quot;Noisecreep&quot;&gt;{{cite web |title=Alice in Chains Say Goodbye to Layne Staley With Elton John |url=http://noisecreep.com/alice-in-chains-say-goodbye-to-layne-staley-with-elton-john/ |website=Noisecreep |accessdate=2017-11-24 |date=2009-08-11}}&lt;/ref&gt; Rekao je ''Guitar Worldu'': &quot;Bio sam smrtno bolestan. Imao sam te misteriozne migrene, intenzivnu fizičku bol, čak sam otišao i na [[Lumbalna punkcija|lumbalnu punkciju]] kako bih se testirao na određene stvari. Nikad nisu uspjeli pronaći što bi me mučilo. Osjećao sam se kao da bljujem svu tu neprobavljenu tugu od gubljenja Laynea.&quot; Kad je Cantrell počeo pisati pjesmu i ostatak albuma, njegova je misteriozna bolest nestala.&lt;ref name=&quot;Guitar World 2013&quot;/&gt; Cantrell, [[Mike Inez]] i [[Sean Kinney]] također su zahvalili Staleyju u knjižici albuma.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.encartespop.com.br/2011/10/encarte-alice-in-chains-black-gives-way.html |title=Encarte: Alice in Chains - Black Gives Way To Blue |accessdate=2017-07-09}}&lt;/ref&gt; Album je u svibnju 2010. postigao zlatnu nakladu&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&amp;ar=ALICE+IN+CHAINS&amp;ti=BLACK+GIVES+WAY+TO+BLUE# |title=Gold and Platinum Database Search |accessdate=2017-07-08}}&lt;/ref&gt; 
jer je bio prodan u više od 500.000 primjeraka u SAD-u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-strikes-gold-with-black-gives-way-to-blue/ |title=Alice In Chains Strikes Gold With 'Black Gives Way To Blue' |date=2010-05-25 |accessdate=2017-07-09}}&lt;/ref&gt;

Skupina je 28. svibnja 2013. godine objavila svoj peti studijski album, ''[[The Devil Put Dinosaurs Here]]'',&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=186281 |title=Alice in Chains: New Album Title Revealed |publisher=Blabbermouth.net |date=2013-02-14 |accessdate=2013-02-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130220012046/http://www.blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=186281 |archivedate=2013-02-20 |deadurl=no |df=mdy}}&lt;/ref&gt; te je Cantrell nastavio svoju ulogu glavnog pjevača na albumu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.popmatters.com/171875-alice-in-chains-the-devil-put-dinosaurs-here-2495753771.html |title=Alice in Chains: The Devil Put Dinosaurs Here |work=PopMatters |date=2013-05-27 |accessdate=2018-03-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.guitarworld.com/gw-archive/jerry-cantrell-tells-how-alice-chains-buried |title=Jerry Cantrell Tells How Alice In Chains Buried Their Past with 'The Devil Put Dinosaurs Here |work=Guitar World |date=2013-06-18 |accessdate=2018-03-18}}&lt;/ref&gt; Album je debitirao na 2. mjestu ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] (što je najviše mjesto grupe na toj ljestvici od albuma ''[[Alice in Chains (album)|Alice in Chains]]'' iz 1995. godine, koji je debitirao na 1. mjestu) te je bio prodan u više od 61.000 primjeraka u svojem prvom tjednu objave.&lt;ref&gt;{{cite web |accessdate=2013-06-06 |url=http://www.billboard.com/articles/news/1565721/daft-punk-scores-second-week-at-no-1-on-billboard-200-chart |title=Daft Punk Scores Second Week at No. 1 on Billboard 200 Chart |author=Keith Caulfield |publisher=[[Billboard (magazine)|Billboard]] |archivedate=2013-06-08 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130608213115/http://www.billboard.com/articles/news/1565721/daft-punk-scores-second-week-at-no-1-on-billboard-200-chart |df=mdy-all}}&lt;/ref&gt;

Alice in Chains vratio se u [[Bad Animals Studio|Studio X]] u Seattleu u lipnju 2017. kako bi snimio svoj šesti studijski album. Studio X isti je studio u kojem je grupa snimila svoj istoimeni album, ''[[Alice in Chains (album)|Alice in Chains]]'' (iz 1995.).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-to-re-team-with-producer-nick-raskulinecz-for-new-album/ |title=Alice in Chains To Re-Team With Producer Nick Raskulinecz For New Album |work=Blabbermouth |date=2017-06-06 |access-date=2017-07-25}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=AAMyob2PyJg&amp;t=15m40s |title=Jerry Cantrell Interview on Trunk Nation (08/21/2017) - Alice in Chains' new album + solo album |work=YouTube |date=2017-08-21 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; Snimanje je bilo dovršeno u siječnju 2018. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.ultimate-guitar.com/news/upcoming_releases/big_news_from_alice_in_chains_new_album_almost_wrapped_up.html |title=Big News From Alice in Chains: New Album Almost Wrapped Up! |date=2018-02-08 |website=Ultimate Guitar |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt; Skupina je 27. lipnja 2018. najavila ime i naslovnicu novog albuma ''[[Rainier Fog]]'', koji je 24. kolovoza 2018. objavio [[BMG Rights Management|BMG]], prvi uradak Alice in Chainsa koji je objavila ta diskografska kuća.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kerrang.com/the-news/alice-in-chains-announce-new-album-debut-new-track/ |title=Alice In Chains Announce New Album, Debut New Track |date=2018-06-27 |website=Kerrang!}}&lt;/ref&gt; Cantrell je albumu dao ime po [[Mount Rainier]]u u [[Seattle]]u, a naslovna skladba posvećena je glazbenoj sceni u Seattleu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/features/alice-in-chains-talk-new-album-rainier-fog-w522077 |title=Alice in Chains Talk Honoring Seattle Comrades With New Album 'Rainier Fog' |date=2018-06-27 |website=Rolling Stone}}&lt;/ref&gt;

Kao dio promidžbe za ''Rainier Fog'' bejzbolski je tim [[Seattle Mariners]] 20. kolovoza 2018. održao događaj &quot;Alice in Chains Night&quot; u [[Safeco Field]]u u Seattleu te je Cantrell ceremonijalno bacio prvu loptu prije početka utakmice između Marinersa i [[Houston Astros]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.revolvermag.com/culture/see-alice-chains-jerry-cantrell-throw-first-pitch-seattle-mariners-game |title=See Alice in Chains' Jerry Cantrell Throw First Pitch at Seattle Mariners Game |date=2018-08-21 |website=Revolver |access-date=2018-08-24}}&lt;/ref&gt;

Osamnaest pjesama Alice in Chainsa ušlo je u Top 10 na ljestvici [[Hot Mainstream Rock Tracks|Mainstream Rock Tracks]],&lt;ref name=&quot;Mainstream Rock&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/alice-in-chains/chart-history/hot-mainstream-rock-tracks |title=Alice In Chains Chart History - Mainstream Rock |work=Billboard |accessdate=2018-12-14}}&lt;/ref&gt; skupina je imala pet hitova koji su se pojavili na prvom mjestu&lt;ref name=&quot;Mainstream Rock&quot;/&gt; te je jedanaest puta bila nominirana za nagradu [[Grammy]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.grammy.com/grammys/artists/alice-chains |title=Alice In Chains |work=Grammy.com |accessdate=2018-12-14}}&lt;/ref&gt;

===Samostalna karijera===
Cantrell je u svojoj karijeri izvan Alice in Chainsa objavio dva samostalna albuma te se nekoliko puta pojavio s ostalim glazbenicima i na skladbama za filmove. Njegova je prva samostalna pjesma bila &quot;[[Leave Me Alone (pjesma Jerryja Cantrella)|Leave Me Alone]]&quot;, koja je bila objavljena isključivo na CD-u glazbe za film ''[[Nepodnošljivi gnjavator]]'' 1996. godine; na njoj je bubnjar Alice in Chainsa [[Sean Kinney]] svirao bubnjeve, dok je Cantrell pjevao te svirao gitaru i bas-gitaru.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.discogs.com/Various-The-Cable-Guy-Original-Motion-Picture-Soundtrack/release/8912581 |title=Various – The Cable Guy (Original Motion Picture Soundtrack) |website=Discogs |access-date=2018-06-16}}&lt;/ref&gt; Popratio ju je glazbeni spot, koji se pojavio kao bonus materijal na Blu-Ray inačici ''Nepodnošljivog gnjavatora'' objavljenoj 2011. godine u počast 15. godišnjici filma,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.dvdtalk.com/reviews/48111/cable-guy-15th-anniversary-edition-the/ |title=The Cable Guy - 15th Anniversary Edition (Blu-ray) |date=2011-02-18 |website=DVD Talk |access-date=2018-06-16}}&lt;/ref&gt; te se pjesma pojavila na 14. mjestu ''[[Billboard]]ove'' ljestvice [[Mainstream Rock Tracks]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.billboard.com/music/jerry-cantrell/chart-history/hot-mainstream-rock-tracks/song/44327 |title=Jerry Cantrell &quot;Leave Me Alone&quot; Chart History |website=Billboard |access-date=2018-06-16}}&lt;/ref&gt; Iste je godine Cantrell obradio skladbu &quot;I've Seen All This World I Care to See&quot;  [[Willie Nelson|Willieja Nelsona]] za album ''Twisted Willie: A Tribute to Willie Nelson''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://articles.latimes.com/1996-01-27/entertainment/ca-29172_1_willie-nelson |title=ALBUM REVIEWS / POP: 'Twisted Willie' Gives Nelson Grunge Honors Treatment |publisher=Los Angeles Times |date=1996-01-27 |accessdate=2017-11-04}}&lt;/ref&gt;

Dok se aktivnost Alice in Chainsa počela smanjivati i budućnost sastava počela je biti upitna, Cantrell je nerado počeo raditi na svojem prvom samostalnom studijskom albumu. Iako su videozapisi s Cantrellove službene internetske stranice tvrdili da je neko vrijeme želio raditi samostalno,&lt;ref&gt;{{cite news |website=MTV.com |date=1998-03-30 |url=http://www.mtv.com/news/articles/1424858/jerry-cantrell-takes-boggy-depot-online.jhtml |title=Jerry Cantrell Takes &quot;Boggy Depot&quot; Online |access-date=2014-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140414022438/http://www.mtv.com/news/articles/1424858/jerry-cantrell-takes-boggy-depot-online.jhtml |deadurl=no |archivedate=2014-04-14 |df=mdy}}&lt;/ref&gt; njegovi su komentari u ''[[Guitar World]]u'' tvrdili drugačije:

{{citat|To je nešto što nikad nisam baš želio učiniti, ali vidjevši kako su se stvari odigrale, upitao sam se 'Zašto ne?' Da budem iskren, bio bih sretan sa svojim položajem glavnog gitarista i pjevača u Alice in Chainsu. Uvijek je to bila moja prva ljubav i uvijek će biti, ali zbog situacije koja je takva kakva jest... Zajedno smo već dugo vremena i trenutno to više nije zanimljivo. Vrijeme je da to pustimo na miru. Sad trebam prihvatiti izazov.&lt;ref name=&quot;Guitar World 98&quot;/&gt;}}

Njegov debitantski studijski album ''[[Boggy Depot]]'' 7. je travnja 1998. objavila njegova izdavačka kuća ''[[Boggy Bottom Publishing]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://books.google.com/books?id=-w4EAAAAMBAJ&amp;pg=PA10 |title=Alice's Cantrell Steps Out With Solo Set on Columbia |date=7. ožujka 1998. |website=Billboard}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://w1.881.telia.com/~u88102099/Depot/articles/dailydish_1-30.html |title=Next Stop, 'Boggy Depot' |work=Daily Dish |date=1998-01-30 |accessdate=2018-07-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20040912234001/http://w1.881.telia.com/~u88102099/Depot/articles/dailydish_1-30.html |archivedate=2004-09-12}}&lt;/ref&gt; Dobio je ime po [[Boggy Depot, Oklahoma|istoimenom]] [[grad duhova|gradu duhova]] u Oklahomi, a u tom je području Cantrellov otac odrastao.&lt;ref name=&quot;seattle pi 98&quot;/&gt; Naslovnica albuma prikazuje Cantrella prekrivenog blatom kako do pasa stoji u ogranku rijeke Boggy River.&lt;ref name=&quot;seattle pi 98&quot;/&gt; Osim što je pjevao na albumu, Cantrell je na njemu svirao i gitaru, klavir, clavinet, orgulje i čelične bubnjeve.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Jerry Cantrell – Boggy Depot |url=https://www.discogs.com/Jerry-Cantrell-Boggy-Depot/release/798735 |website=Discogs}}&lt;/ref&gt; Pjesme &quot;[[Cut You In]]&quot;, &quot;[[My Song (pjesma Jerryja Cantrella)|My Song]]&quot; i &quot;[[Dickeye]]&quot; bile su objavljene kao singlovi radi promidžbe albuma.&lt;ref name=&quot;Guitar World 98&quot;/&gt; Cantrellov je otac glumio šerifa u glazbenom spotu za &quot;Cut You In&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alice in Chains - Jerry Cantrell Phone Interview |url=https://www.youtube.com/watch?v=g5Z4hpni5zc |accessdate=2017-07-31 |date=2007-07-22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Jerry Cantrell - Cut You In |url=https://www.youtube.com/watch?v=wsAki_cekfg&amp;t=2m20s |accessdate=2017-07-31 |date=2016-03-04}}&lt;/ref&gt;

U njegovoj pratećoj grupi za album nalazili su se kolege iz Alice in Chainsa, Inez i Kinney, te je Cantrell komentirao da se nada da će sljedeće godine objaviti idući album. Cantrellova je skupina bila predgrupa Metallici i [[Van Halen]]u na njihovoj ljetnoj turneji 1998. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mtv.com/news/1424859/metallica-battles-bootleggers-taps-jerry-cantrell-and-days-of-the-new-for-summer-tour/ |title=Metallica Battles Bootleggers, Taps Jerry Cantrell And Days Of The New For Summer Tour |date=1998-03-18 |website=MTV News |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.clevescene.com/cleveland/jerry-cantrell/Content?oid=1476740 |title=Jerry Cantrell |date=2001-04-26 |website=Cleveland Scene |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt;

Iste godine kad je bio objavljen ''Boggy Depot'', Cantrell je počeo skladati pjesme za idući album. Također je u to vrijeme napustio Columbiju Records i imao je poteškoće u nalaženju novog izdavača.&lt;ref name=&quot;bio&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/artists/JerryCantrell/bio.aspx |title=Jerry Cantrell biography |accessdate=2006-11-13 |publisher=[[Roadrunner Records]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070308233540/http://www.roadrunnerrecords.com/artists/JerryCantrell/bio.aspx |archivedate=2007-03-08 |deadurl=yes |df=mdy}}&lt;/ref&gt; Cantrell je o iskustvu skladanja izjavio:

{{citat|Godine 1998. zaključao sam se u svoju kuću, poludio i napisao 25 pjesama. Rijetko sam se kupao tijekom tog perioda pisanja pjesama; slao sam ljude po hranu, nisam baš izlazio iz kuće tri ili četiri mjeseca. Bilo je to pakleno iskustvo. Album prikazuje vrijeme od rođenja do sad.&lt;ref name=&quot;bio&quot;/&gt;}}

[[Slika:Jerry Cantrell.jpg|thumb|140px|lijevo|Cantrell na koncertu 2006. godine]]
Godine 1998. Layne Staley zamalo je prvi put nastupio nakon posljednjeg koncerta Alice in Chainsa koji se održao u srpnju 1996. godine,&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/flashback-alice-in-chains-play-final-show-with-layne-staley-20160405 |title=Flashback: Alice in Chains Play Final Show With Layne Staley |publisher=Rolling Stone |date=2016-04-05 |accessdate=2017-06-19}}&lt;/ref&gt; u vrijeme kad je Cantrell otišao u Seattle radi svoje samostalne promidžbene turneje za album ''Boggy Depot''.&lt;ref name=&quot;Alice in Chains: The Untold Story&quot;&gt;{{cite book |last1=de Sola |first1=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |date=2015-08-04 |publisher=Thomas Dunne Books |isbn=978-1250048073 |page=280}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.setlist.fm/setlist/jerry-cantrell/1998/showbox-comedy-and-supper-club-seattle-wa-53d06321.html |title=Jerry Cantrell at Showbox Comedy and Supper Club, Seattle, WA, USA |publisher=Setlist.fm |accessdate=2018-03-17}}&lt;/ref&gt; Bila je Noć vještica i Staley se nalazio iza pozornice kao gost.&lt;ref name=&quot;Alice in Chains: The Untold Story&quot;/&gt; Cantrell ga je navodno zamolio da mu se pridruži na bini, ali je Staley to odbio.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.feelnumb.com/2010/12/05/last-published-photos-of-layne-staley/ |title=The Last Published Photos of Layne Staley Alive |publisher=Feel Numb |date=2010-12-05 |accessdate=2017-06-19 |archive-date=17. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170717115605/http://www.feelnumb.com/2010/12/05/last-published-photos-of-layne-staley/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Cantrell je počeo snimati svoj drugi album 2000. godine. U to je vrijeme živio u San Franciscu.&lt;ref name=&quot;MBM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=igfYH8LlhlY |title=Alice Chains' Jerry Cantrell at The Million Band March (2000) |work=YouTube |accessdate=2018-07-27}}&lt;/ref&gt; Bio je primoran prodati svoju kuću u Seattleu kako bi financirao album te ga je samostalno producirao.&lt;ref name=&quot;seattlepi.com 2002&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;bio&quot;/&gt; Cantrell je naposljetku u lipnju 2002. godine objavio drugi samostalni album, ''[[Degradation Trip]]'', na kojem su se pojavili glazbenici koji su u to vrijeme surađivali s [[Ozzy Osbourne|Ozzyjem Osbourneom]] na njegovim koncertima: [[Mike Bordin]] (koji je svirao bubnjeve) i [[Robert Trujillo]] (koji je svirao bas-gitaru). ''Degradation Trip'', koji je objavio [[Roadrunner Records]], pojavio se u prodavaonicama dva mjeseca nakon smrti Laynea Staleyja te mu je bio i posvećen.&lt;ref name=&quot;Roadrunner Cantrell&quot;/&gt; Skladbe na albumu pripadale su raznim žanrovima, od [[doom metal]]a do [[hard rocka]] utemeljenom na pop glazbi.&lt;ref name=&quot;Marsicano2008&quot;/&gt; Na albumu, koji je dobio bolje kritike od svojeg prethodnika, pojavila su se dva singla, &quot;[[Anger Rising]]&quot; i &quot;[[Angel Eyes]]&quot;, dok se skladba &quot;She Was My Girl&quot; pojavila na glazbi za film ''[[Spider-Man (film iz 2002.)|Spider-Man]]''.&lt;ref name=&quot;spider-man&quot;/&gt;

''Degradation Trip'' do prosinca 2002. godine u SAD-u bio je prodan u 100.000 primjeraka.&lt;ref name=&quot;100k&quot;&gt;{{cite web |last1=Hart |first1=Gerry |title=Retail |url=https://books.google.com/books?id=tPzr8f3lVW8C&amp;pg=PT33&amp;lpg=PT33&amp;dq=jerry+cantrell+scanned+100k&amp;source=bl&amp;ots=M8Eo8d8FB9&amp;sig=9GXiKnQVP3KNCHbLpG1yIp4dy1E&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=jerry%20cantrell%20scanned%20100k&amp;f=false |website=Google Books |publisher=CMJ New Music Report |accessdate=2017-11-04 |date=2002-12-16}}&lt;/ref&gt; Publika koja se pojavila na koncertima dobro je prihvatila nacionalnu turneju koja je pomogla povećati uspješnost albuma. ''Degradation Trip'' [[Degradation Trip Volumes 1 &amp; 2|ponovno je bio objavljen]] u studenom 2002. godine kao dvostruki album; na njemu se pojavilo dodatnih 11 skladbi koje su također bile snimljene za album prema izvornim Cantrellovim planovima.&lt;ref name=&quot;Roadrunner Cantrell&quot;/&gt;

U proljeće 2004. godine Cantrellova je skupina bila predgrupa [[Kid Rock|Kidu Rocku]] na nekolicini koncerata tijekom njegove američke turneje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-to-open-for-kid-rock/ |title=JERRY CANTRELL To Open For KID ROCK |work=Blabbermouth |date=2004-04-08 |accessdate=2017-12-26}}&lt;/ref&gt;

Nekoliko se godina govorkalo kako Cantrell radi na svojem trećem samostalnom albumu te da je trebao biti objavljen 2006. godine. Međutim, taj album ni dalje nije objavljen. Naknadni rad s ponovno pokrenutim Alice in Chainsom možda je odgodio taj uradak.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/former-alice-in-chains-guitarist-you-can-t-replace-a-guy-like-layne-staley/ |title=Former ALICE IN CHAINS Guitarist: 'You Can't Replace A Guy Like LAYNE STALEY' |date=2005-06-15 |website=Blabbermouth |accessdate=2018-07-27}}&lt;/ref&gt; Kad je bio upitan o tome misli li objaviti još jedan samostalan album, Cantrell je 2010. izjavio:

{{citat|Zasad ne. Moja prva i glavna ljubav jest ovaj sastav i uvijek je tako bilo. Jedini razlog zbog kojeg sam napravio ta dva albuma jest to što nismo radili kao skupina. Ali biti dio ove grupe posao je s punim radnim vremenom. Neki momci mogu činiti više stvari odjednom i možda sam to mogao činiti kad sam bio mlađi, ali ne sada.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2010-01-20 |url=http://www.espn.com/sportsnation/chat/_/id/34953/musician-jerry-cantrell |title=Chat with Jerry Cantrell - SportsNation - ESPN |website=ESPN.com |accessdate=2017-11-24 |archivedate=2017-11-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171125003809/http://www.espn.com/sportsnation/chat/_/id/34953/musician-jerry-cantrell |deadurl=no |df=mdy}}&lt;/ref&gt;}}

U studenom 2014., tijekom intervjua na radijskoj stanici [[95.5 KLOS]], Cantrell je bio upitan razmišlja li o radu na novom samostalnom materijalu te je odgovorio: &quot;Ne znam. Možda jednom prilikom u budućnosti. Jedini razlog zbog kojeg sam ikad išta činio išta samostalno jest taj što moja skupina nije ništa radila. Sad ona radi u posljednje vrijeme, pa nemam vremena ni za što drugo. Svu svoju energiju usmjeravam [u nju]. Ali znate, mogućnosti...&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=o8hIpSH9kMY&amp;t=1m49s |title=Jerry Cantrell takes over the KLOS airwaves with Melissa Maxx PT 2 |work=YouTube |date=2014-11-14 |accessdate=2017-07-18}}&lt;/ref&gt; Cantrell je jednako odgovorio kad je u intervjuu s Trunk Nationom u kolovozu 2017. godine bio upitan o novom samostalnom uratku, izjavivši da se uvijek najviše usredotočivao na Alice in Chains, ali da to ne znači da bi mogao snimiti novi samostalni album u budućnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=AAMyob2PyJg&amp;t=1011s |title=Jerry Cantrell Interview on Trunk Nation (08/21/2017) - Alice in Chains' new album + solo album |work=YouTube |accessdate=2017-12-26}}&lt;/ref&gt;

U veljači 2017. Cantrell je objavio svoju prvu samostalnu skladbu u 15 godina, ''&quot;[[A Job To Do]]&quot;'', koja se pojavila tijekom zasluga na filmu ''[[John Wick: Chapter 2]]''.&lt;ref name=&quot;A Job To Do&quot;/&gt; Dana 6. veljače 2019. održao je kraći akustični koncert od dvije pjesme u losanđeleskom kafiću No Name za BMG-ov tulum prije dodjele nagrada Grammy.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://variety.com/2019/music/news/margo-price-lights-up-raucous-bmg-grammy-showcase-1203131622/ |title=Margo Price Lights Up Raucous BMG Grammy Showcase |last=Aswad |first=Jem |date=7. veljače 2019. |website=Variety}}&lt;/ref&gt;

Od 6. do 7. prosinca 2019. održao je dva rasprodana samostalna koncerta u Pico Union Projectu u Los Angelesu – to su njegova prva dva samostalna koncerta od 2004. Odsvirao je samostalne pjesme i pjesme Alice in Chainsa, ali i obrade drugih izvođača, među kojima su Elton John i [[Creedence Clearwater Revival]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.revolvermag.com/music/see-jerry-cantrell-play-alice-chains-songs-greg-puciato-solo-show |title=See Jerry Cantrell Play Alice in Chains Songs With Greg Puciato at Solo Show |date=7. prosinca 2019. |website=Revolver Magazine}}&lt;/ref&gt; Uz njega su pjevali [[Greg Puciato]] i [[Terra Lopez]], a pridružili su mu se i gitaristi [[Tyler Bates]] i Johnny Scaglione, basist [[James Lomenzo]], bubnjar [[Gil Sharone]], klavijaturist Jordan Lewis te Michael Rozon na ''pedal steel'' gitari.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.instagram.com/p/B5yB0-wpaDR/ |title=The most surreal experience of my life (so far). Singing in @jerrycantrell's band... |last=Lopez |first=Terra |date=7. prosinca 2019. |website=Instagram}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.instagram.com/p/B5y2R9KprHp/ |title=Night 2 coming up About to throw down again with @tylerbates @gilsharone @terralopez @jameslomenzo @gregpuciato johnnyscaglione @jordanlewis @michaelrozon |last=Cantrell |first=Jerry |date=7. prosinca 2019. |website=Instagram}}&lt;/ref&gt;

Dana 24. siječnja 2020. izjavio je da radi na novom samostalnom albumu,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-jerry-cantrell-is-working-on-new-solo-record/ |title=ALICE IN CHAINS' JERRY CANTRELL Is Working On New Solo Record |date=16. veljače 2020. |website=Blabbermouth}}&lt;/ref&gt; a počeo ga je snimati 10. ožujka iste godine u studiju Dave's Room Recording Studio u North Hollywoodu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://loudwire.com/jerry-cantrell-in-the-studio-for-new-solo-record/ |title=Alice in Chains' Jerry Cantrell in the Studio for New Solo Album |date=11. ožujka 2020. |website=Loudwire}}&lt;/ref&gt; Na službenom je profilu na [[Instagram]]u 4. ožujka 2021. izjavio da je završio sa snimanjem albuma; uz priloženu je fotografiju izjavio: &quot;Noćas smo završili sa snimanjem albuma nakon godinu dana od početka snimanja. Kakva li luda putovanja ... uvijek je tako. Jedva ga čekam uskoro poslati vašim ušima.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.antimusic.com/news/2021/March/06Alice_In_Chains_Jerry_Cantrell_Finishes_New_Solo_Album.shtml |title=Alice In Chains' Jerry Cantrell Finishes New Solo Album |date=6. ožujka 2021. |website=Antimusic}}&lt;/ref&gt; Dana 28. srpnja 2021. na društvenim je mrežama objavio ''trailer'' za novu pjesmu pod imenom &quot;Atone&quot;; ta je pjesma objavljena s glazbenim spotom dan poslije.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Cantrell |first=Jerry |date=28. srpnja 2021. |title=Tomorrow |url=https://twitter.com/JerryCantrell/status/1420469444665483266 |website=Twitter}}&lt;/ref&gt; Njegov je treći studijski album ''[[Brighten]]'' objavljen 29. listopada 2021.&lt;ref name=&quot;Brighten&quot;&gt;{{Cite web |date=29. srpnja 2021. |title=Alice in Chains’ Jerry Cantrell Previews New Solo Album With ‘Atone’ |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/jerry-cantrell-new-solo-song-atone-1204030/ |website=Rolling Stone |last=Blistein |first=Jon}}&lt;/ref&gt;

==Suradnje==
===Snimke===
[[Datoteka:Jerry Cantrell06.jpg|thumb|250px|Jerry Cantrell 2006. godine]]
Cantrell se pojavio kao gostujući gitarist na nekolicini albuma i projekata, među kojima su [[Danzig (sastav)|Danzigov]] album ''[[Blackacidevil]]'' (iz 1996.), na kojem je svirao na tri skladbe (&quot;See All You Were&quot;, &quot;Come to Silver&quot; i &quot;Hand of Doom&quot;),&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.discogs.com/Danzig-Danzig-5-Blackacidevil/release/371476 |title=Danzig – Danzig 5: Blackacidevil |website=Discogs |access-date=2018-06-18}}&lt;/ref&gt; i [[Metallica|Metallicin]] album ''[[Garage Inc.]]'' (iz 1998.), na kojem se pojavio na obradi skladbe &quot;[[Tuesday's Gone]]&quot; [[Lynyrd Skynyrd]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.metallica.com/releases/albums/4216/garage-inc |title=Garage Inc. |website=Metallica.com |access-date=2018-06-16}}&lt;/ref&gt; Pojavio se kao gost i na albumu ''Magic &amp; Madness'' [[Circus of Power]]a, i to na pjesmi &quot;Heaven &amp; Hell&quot;, svirao je glavnu gitaru na pjesmi &quot;Gods of a Second Chance&quot; skupine [[Metal Church]] na njezinom albumu ''[[Hanging in the Balance]]'' iz 1993. godine&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sputnikmusic.com/review/39488/Metal-Church-Hanging-in-the-Balance |title=Metal Church - Hanging in the Balance (album review) |date=2010-10-06 |website=Sputnikmusic |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt; te je nastupio na pjesmi &quot;Marry Me&quot; na [[Pigeonhed]]ovom albumu iz 1997. godine, ''The Full Sentenceu''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.greatmusic.top/artist/Pigeonhed |title=Pigeonhed |website=Great Music Top |access-date=2018-06-15 |archive-date=16. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180616103944/http://www.greatmusic.top/artist/Pigeonhed |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Cantrell je bio prateći pjevač na skladbi &quot;Effigy&quot; na [[Gov't Mule]]ovom albumu iz 2001. godine, ''[[The Deep End, Volume 1]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mtv.com/news/1444889/jerry-cantrell-bootsy-collins-on-star-studded-govt-mule-lp/ |title=Jerry Cantrell, Bootsy Collins On Star-Studded Gov't Mule LP |date=2001-01-29 |website=MTV News |access-date=2018-06-16}}&lt;/ref&gt; Nakratko se pojavio s Warrenom Haynesom u dokumentarnom filmu ''Rising Low'', koji prati rad sastava Gov't Mule nakon smrti basista Allena Woodyja.

U intervjuu s Metal-is.comom koji se održao u svibnju 2001. godine, Cantrell je otkrio da je napisao četiri skladbe za [[Ozzy Osbourne|Ozzyja Osbournea]].&lt;ref name=&quot;Ozzy2001&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.adbdesign.com/aic/articles/art088.html |title=Taking a Solo Trip |last=Hurta |first=Steve |date=2001-05-14 |website=Metal-is.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20120306231057/http://www.adbdesign.com/aic/articles/art088.html |archive-date=2012-03-06 |dead-url=yes |access-date=2018-06-16}}&lt;/ref&gt; Cantrell, Osbourne, gitarist [[Zakk Wylde]], basist [[Robert Trujillo]] i bubnjar [[Mike Bordin]] otišli su u studio kako bi snimili grube demouratke tih pjesama.&lt;ref name=&quot;Ozzy2001&quot;/&gt;

Cantrell je svirao gitaru na pjesmi &quot;Fallen Ones&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.artistdirect.com/nad/store/artist/album/0,,2915044,00.html |title=Jupiters Darling |website=Artist Direct |accessdate=2017-11-25 |deadurl=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101228040953/http://www.artistdirect.com/nad/store/artist/album/0,,2915044,00.html |archivedate=2010-12-28 |df=mdy-all}}&lt;/ref&gt; koja se pojavila na [[Heart]]ovom albumu ''[[Jupiters Darling]]'' iz 2004. godine.&lt;ref name=&quot;Fallen Ones&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.discogs.com/Heart-Jupiters-Darling/release/402238 |title=Heart – Jupiters Darling |website=Discogs |accessdate=2017-11-25}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je bio glavni gitarist na svim skladbama&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/former-alice-in-chains-guitarist-laying-down-tracks-for-new-ozzy-osbourne-album/ |title=Former ALICE IN CHAINS Guitarist Laying Down Tracks For New OZZY OSBOURNE Album |website=Blabbermouth |date=2004-08-16 |accessdate=2017-11-13}}&lt;/ref&gt; koje su se pojavile na Osbourneovom albumu obrada iz 2005. godine, ''[[Under Cover]]''.&lt;ref name=&quot;under cover&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/ozzy-osbourne-recording-lineup-for-under-covers-disc-revealed/ |title=OZZY OSBOURNE: Recording Lineup For 'Under Covers' Disc Revealed |website=Blabbermouth |date=2005-02-16 |accessdate=2017-11-13}}&lt;/ref&gt; Pjesme na kojima je svirao Cantrell također su se pojavile na četvrtom disku Osbourneova ''box seta'' ''[[Prince of Darkness (album Ozzyja Osbournea)|Prince of Darkness]]'' (iz 2005. godine).&lt;ref name=&quot;under cover&quot;/&gt;

Godine 2007. Cantrell je svirao gitaru na obradi skladbe &quot;[[Misty Mountain Hop]]&quot; [[Led Zeppelina]] koja se pojavila na albumu [[Glenn Hughes|Glenna Hughesa]] ''[[Music for the Divine]]''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/glenn-hughes-cover-of-led-zeppelin-s-misty-mountain-hop-featured-on-australian-divine-cd/ |title=GLENN HUGHES' Cover Of LED ZEPPELIN's 'Misty Mountain Hop' Featured On Australian 'Divine' CD |date=2007-03-02 |website=Blabbermouth |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt; te je svirao na pjesmi &quot;Soul Ecstacy&quot; na albumu ''The Sun and the Earth: The Essential Stevie Salas, Vol. 1'' [[Stevie Salas|Stevieja Salasa]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Stevie Salas – The Sun And The Earth &quot;The Essential Stevie Salas&quot; Vol. 1 |url=https://www.discogs.com/Stevie-Salas-The-Sun-And-The-Earth-The-Essential-Stevie-Salas-Vol-1/release/7721434 |website=Discogs |access-date=2017-07-31}}&lt;/ref&gt; Svirao je gitaru i na debitantskom albumu [[Smith &amp; Pyle]]a, ''It's OK To Be Happy'', koji je bio objavljen 2008 godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Exclusive Interview: Shawnee Smith - SMITH AND PYLE |url=http://www.houseofhorrors.com/crypt/pages2/publish/Interviews_20/Exclusive_Interview_Shawnee_Smith_-_SMITH_AND_PYLE_printer.shtml |website=House of Horrors |access-date=2017-08-11 |date=2008-08-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170811222903/http://www.houseofhorrors.com/crypt/pages2/publish/Interviews_20/Exclusive_Interview_Shawnee_Smith_-_SMITH_AND_PYLE_printer.shtml |archivedate=2017-08-11}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je 2010. godine svirao gitaru na skladbi &quot;Anything&quot; s debitantskog albuma [[Pearl Aday]], ''[[Little Immaculate White Fox]]''.&lt;ref name=&quot;anything&quot;&gt;{{Cite web |url=http://iheartguitarblog.com/2010/07/interview-pearl-aday.html |title=INTERVIEW: Pearl Aday |date=2010-07-30 |website=I Heart Guitar |access-date=2018-06-15 |archive-date=16. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180616103611/http://iheartguitarblog.com/2010/07/interview-pearl-aday.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Aday je izjavila da je smatrala da će Cantrell biti dobar odabir osobe koja bi skladbi pridonijela &quot;žalosnom, jezivom gitarom koja plače&quot;.&lt;ref name=&quot;anything&quot;/&gt;

Cantrell pjeva prateće vokale, ali i improvizaciju na glavnim vokalima tijekom posljednjeg refrena pjesme &quot;Love Is Blind&quot; s albuma ''24 Hours'' [[Richie Kotzen|Ritchieja Kotzena]] iz 2011. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/richie-kotzen-to-release-24-hours-in-november/ |title=RICHIE KOTZEN To Release '24 Hours' in November |date=2011-08-30 |website=Blabbermouth |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt;

Svirao je gitaru i na EP-u ''How to Be a Man'' [[Duff McKagan|Duffa McKagana]] iz 2015. godine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/duff-mckagan-to-release-how-to-be-a-man-ep-featuring-izzy-stradlin-jerry-cantrell/ |title=DUFF MCKAGAN To Release 'How To Be A Man' EP Featuring IZZY STRADLIN, JERRY CANTRELL |website=Blabbermouth |date=2015-04-29 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.discogs.com/Duff-McKagan-How-To-Be-A-Man/release/9636595 |title=Duff McKagan – How To Be A Man |website=Discogs |accessdate=2017-11-04}}&lt;/ref&gt; te je također surađivao s [[alternativni metal|alternativnom metal]] skupinom [[Deftones]], kojoj je pridonio gitarističkim dionicama na skladbi &quot;Phantom Bride&quot; na njezinom albumu ''[[Gore (album)|Gore]]'' iz 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.theprp.com/2015/06/26/news/alice-in-chains-jerry-cantrell-speaks-about-his-deftones-cameo-chino-moreno-calls-new-album-a-challenge/ |title=Alice In Chains’ Jerry Cantrell Speaks About His Deftones Cameo, Chino Moreno Calls New Album &quot;A Challenge&quot; |website=Theprp.com |date=2015-06-26 |access-date=2017-12-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Phantom Bride&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=xSycaeY7qi4 |title=Deftones - Phantom Bride Featuring Jerry Cantrell (Official Audio) |date=2016-04-08 |publisher=YouTube |access-date=2017-10-15}}&lt;/ref&gt;

===Koncertni nastupi===
Cantrell je odsvirao dio skladbe &quot;Man in the Box&quot;, a odmah potom obradu pjesme &quot;[[Ace of Spades (pjesma)|Ace of Spades]]&quot; skupine [[Motörhead]] s [[Pantera (sastav)|Panterom]] tijekom njezinog koncerta u Seattle Center Coliseumu 1. ožujka 1992. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=MHvLlQISbOw |title=Pantera feat. Jerry Cantrell - Man In The Box/Ace of Spades (March 1, 1992, Seattle) |website=YouTube |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.setlist.fm/setlist/pantera/1992/seattle-center-coliseum-seattle-wa-2bd22c76.html |title=Pantera Concert Setlist at Seattle Center Coliseum, Seattle on March 1, 1992 |website=Setlist.fm |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt; Cantrell se ponovo pridružio skupini na koncertu u San Joseu, Kaliforniji, koji se održao 6. veljače 2001., kako bi s njom odsvirao pjesmu &quot;[[Walk]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=0TJIx_uFHE4 |title=Pantera feat. Jerry Cantrell - Walk [LIVE] (February 6, 2001 - San Jose, California) |website=YouTube |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se 9. listopada 1994. pridružio [[Metallica|Metallici]] na njezinom koncertu u Oklahoma Cityju kako bi s njom izveo skladbu &quot;[[For Whom the Bell Tolls (Metallicina pjesma)|For Whom the Bell Tolls]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=Wn89HYWc_Yc |title=Metallica - [HD] For Whom The Bell Tolls (with Jerry Cantrell) (1994.08.09) Oklahoma City, USA |date=2012-01-30 |website=YouTube |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt;

Godine 2002. Cantrell je održao nekolicinu ljetnih nastupa s glavnim izvođačem, [[hard rock]]/[[post-grunge]] sastavom [[Nickelback]].&lt;ref name=&quot;PopMatters2002&quot;/&gt; Cantrell svira Alice in Chainsovu pjesmu &quot;It Ain't Like That&quot; sa skupinom na njezinom prvom DVD-u, ''[[Live at Home (Nickelbackov DVD)|Live at Home]]'' (iz 2002.).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.setlist.fm/setlist/nickelback/2002/skyreach-centre-edmonton-ab-canada-1bdd05cc.html |title=Nickelback Concert Setlist at Skyreach Centre, Edmonton on January 25, 2002 |website=Setlist.fm |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt; Nickelbackov ga je frontmen, [[Chad Kroeger]], zamolio da pridonese pjesmi &quot;[[Hero (pjesma Chada Kroegera)|Hero]]&quot; za film ''[[Spider-Man (film iz 2002.)|Spider-Man]]'' iz 2002. godine. Cantrell nije mogao doći snimati pjesmu, pa ga je zamijenio [[Josey Scott]] iz [[Saliva (sastav)|Salive]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-skips-nickelback-saliva-collaboration-matt-cameron-steps-in/ |title=JERRY CANTRELL Skips NICKELBACK/SALIVA Collaboration, MATT CAMERON Steps In |date=2002-03-27 |website=Blabbermouth}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se nekoliko pota pojavio kao gost u supergrupi [[Camp Freddy]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/scott-weiland-jerry-cantrell-jam-with-camp-freddy-photos-available/ |title=SCOTT WEILAND, JERRY CANTRELL Jam With CAMP FREDDY: Photos Available |date=2005-10-21 |website=Blabbermouth |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/camp-freddy-to-be-joined-by-jerry-cantrell-chester-bennington-for-new-year-s-eve-gig/ |title=CAMP FREDDY To Be Joined By JERRY CANTRELL, CHESTER BENNINGTON For New Year's Eve Gig |date=2006-12-18 |website=Blabbermouth |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/camp-freddy-joined-by-deftones-alice-in-chains-rage-against-machine-members/ |title=CAMP FREDDY Joined By DEFTONES, ALICE IN CHAINS, RAGE AGAINST MACHINE Members |date=2008-05-23 |website=Blabbermouth.net |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt; (''tribute'' sastavu koji su činili [[Dave Navarro]], gitarist [[Jane's Addiction]]a, [[Matt Sorum]], bivši bubnjar [[Guns N' Roses]]a, [[Chad Smith]], bubnjar [[Red Hot Chili Peppers]]a i [[Billy Morrison]], gitarist poznat po suradnji s [[Billy Idol|Billyjem Idolom]]),&lt;ref name=&quot;MTV News 2004&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/1484923/jerry-cantrell-to-jam-with-alice-in-chains-bandmates/ |title=Jerry Cantrell To Jam With Alice In Chains Bandmates |work=MTV |date=2004-02-08 |accessdate=2018-06-15}}&lt;/ref&gt; prvi put nastupivši s njom 19. siječnja 2004. godine na festivalu [[The Sundance Film Festival]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/filter-singer-jams-with-jerry-cantrell-camp-freddy-at-sundance-festival/ |title=FILTER Singer Jams With JERRY CANTRELL, CAMP FREDDY At SUNDANCE Festival |date=2004-01-23 |website=Blabbermouth |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt;

Iskustvo s Camp Freddyjem ohrabrio je Cantrella i [[Billy Duffy|Billyja Duffyja]], gitarista [[The Cult]]a, da osnuju vlastitu ''tribute'' skupinu,&lt;ref name=&quot;MTV News 2004&quot;/&gt; rock supergrupu Cardboard Vampyres (nazvanu po Cantrellovim mačkama).&lt;ref name=&quot;Cardboard Vampyres&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-billy-duffy-talk-about-their-involvement-in-sweet-relief/ |title=JERRY CANTRELL, BILLY DUFFY Talk About Their Involvement In SWEET RELIEF |publisher=Blabbermouth |date=2004-04-08 |accessdate=2017-12-26}}&lt;/ref&gt; Pod imenom Jerry Cantrell-Billy Duffy Band prvi su put nastupili tijekom serijala od tri koncerta za zakladu [[Sweet Relief Fund|Sweet Relief Musicians Fund]] u noćnom klubu [[The Troubadour (Los Angeles)|The Troubadour]] u travnju 2004.&lt;ref name=&quot;Cardboard Vampyres&quot;/&gt; &quot;S ovom se grupom samo zabavljamo i sviramo pjesme koje smo voljeli kad smo odrastali&quot;, Cantrell je izjavio. Svirajući uglavnom obrade pjesama sastava kao što su [[Led Zeppelin]], [[AC/DC]], [[The Stooges]], [[Black Sabbath]] i [[Aerosmith]], grupi su se pridružili pjevač [[John Corabi]], basist [[Chris Wyse]] i bubnjar Josh Howser.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Jeckell |first=Barry A. |url=http://www.glidemagazine.com/6063/jerry-cantrell-forms-new-band-cardboard-vampyres/ |title=Cantrell, Duffy Form Cardboard Vampyres |publisher=Glide Magazine |date=2004-06-18 |access-date=2014-10-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140416180149/http://www.glidemagazine.com/6063/jerry-cantrell-forms-new-band-cardboard-vampyres/ |archivedate=2014-04-16 |deadurl=no |df=mdy}}&lt;/ref&gt; Grupa je nastupila na raznim mjestima u SAD-u, ali je najčešće svirala na [[Zapadna Obala SAD-a|Zapadnoj obali]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.setlist.fm/setlists/cardboard-vampyres-7bd6aedc.html |title=Cardboard Vampyres Concert Setlists &amp; Tour Dates |website=Setlist.fm |access-date=2018-06-16}}&lt;/ref&gt; Skupina nije objavila niti jedan album.

Cantrell se pridružio Metallici kao prateći pjevač tijekom njezine izvedbe pjesme &quot;[[Nothing Else Matters]]&quot; na festivalu Download u Dublinu, 11. lipnja 2006. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.metallica.com/tour/10591/2006-06-11-dublin-ireland |title=2006-06-11 Dublin, Ireland - Metallica |website=Metallica.com |access-date=2018-07-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180703050803/https://www.metallica.com/tour/10591/2006-06-11-dublin-ireland |archivedate=2018-07-03}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se 6. listopada 2009. pridružio [[Pearl Jam]]u tijekom njegovog koncerta u Gibson Amphitheateru u Los Angelesu. Cantrell je došao na pozornicu kako bi zaključio nastup izvedbom gitarističke solo dionice na pjesmi &quot;[[Alive (pjesma Pearl Jama)|Alive]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ew.com/article/2009/10/07/chris-cornell-jerry-cantrell-pearl-jam/ |title=Chris Cornell, Jerry Cantrell join Pearl Jam for impromptu grunge summit in L.A. |publisher=Entertainment Weekly |date=2009-10-07 |accessdate=2017-06-19}}&lt;/ref&gt; Iduće se večeri Cantrell opet pridružio grupi, ovaj put kako bi s njom odsvirao pjesmu ''&quot;[[Kick Out the Jams (pjesma)|Kick Out the Jams]]&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-joins-pearl-jam-for-kick-out-the-jams-at-l-a-concert/ |title=JERRY CANTRELL Joins PEARL JAM For 'Kick Out The Jams' At L.A. Concert |publisher=Blabbermouth |date=2009-10-08 |accessdate=2017-06-19}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se pojavio kao gost na koncertu [[Stone Temple Pilots]]a u [[Camden, New Jersey|Camdenu, New Jerseyju]] 23. svibnja 2010. godine. Cantrell je svirao gitaru tijekom izvedbe pjesme &quot;[[Sex Type Thing]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=NsVrA0h5PN8 |title=Stone Temple Pilots - Sex Type Thing |date=2010-05-23 |accessdate=2018-03-18}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se 9. prosinca 2011. pridružio Metallici tijekom njezinog koncerta u The Filmoreu u San Franciscu, kojim je ona slavila svoju tridesetu godišnjicu postojanja. Cantrell je svirao pjesme &quot;For Whom the Bell Tolls&quot;, &quot;Nothing Else Matters&quot;, &quot;Seek and Destroy&quot; i obradu pjesme &quot;Tuesday's Gone&quot; [[Lynyrd Skynyrd]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/rob-halford-glenn-danzig-jerry-cantrell-perform-with-metallica-at-third-30th-anniversary-show/ |title=ROB HALFORD, GLENN DANZIG, JERRY CANTRELL Perform With METALLICA At Third 30th-Anniversary Show |website=Blabbermouth |date=2011-12-10 |accessdate=2018-03-18}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. svibnja 2012. Cantrell je u duetu sa Somar Macek, popraćen orkestrom Synergia Northwest Orchestra, otpjevao pjesmu &quot;Levon&quot; Eltona Johna u Paramount Theateru u Seattleu tijekom dobrotvornog koncerta za glazbeno obrazovanje u javnim školama na sjeverozapadu SAD-a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=k23CKlKYMSs |title=Jerry Cantrell &amp; Somar Macek singing &quot;Levon&quot; (Elton John cover) [Seattle, May 12, 2012] |website=YouTube}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je 15. prosinca 2012. godine nastupio s grupom [[Walking Papers]] Duffa McKagana tijekom njezinog koncerta u [[The Crocodile]]u u Seattleu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://loudwire.com/jerry-cantrell-duff-mckagan-walking-papers-discusses-new-album/ |title=Jerry Cantrell Performs With Duff McKagan's Walking Papers, Discusses Alice in Chains Album |work=Loudwire |date=2012-12-20 |accessdate=2018-03-18}}&lt;/ref&gt;

Dana 18. travnja 2013. sastav [[Heart]] ušao je u [[Rock and Roll Hall of Fame]] te se Cantrell pridružio skupini kako bi s njom odsvirao pjesmu &quot;[[Crazy on You]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=RBq_THTWNM4 |title=Crazy On You - Heart - live 2013 |date=2013-10-24 |website=YouTube |access-date=2018-07-02}}&lt;/ref&gt; Cantrell je na ceremoniji, uz [[Mike McCready|Mikea McCreadyja]] iz [[Pearl Jam]]a i [[Chris Cornell|Chrisa Cornella]] iz [[Soundgarden]]a, svirao gitaru na pjesmi ''&quot;[[Barracuda (pjesma)|Barracuda]]&quot;'' s [[Ann Wilson|Ann]] i [[Nancy Wilson]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.seattletimes.com/entertainment/movies/quincy-jones-heart-honor-seattle-roots-at-rock-hall-induction/ |title=Quincy Jones, Heart honor Seattle roots at Rock Hall induction |publisher=The Seattle Times |date=2013-04-19 |accessdate=2017-07-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=EbQbmrWKx4k |title=Heart – &quot;Barracuda&quot; Live 2013 Rock Hall of Fame Induction Concert |work=YouTube |date=2015-04-16 |accessdate=2017-07-08}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se 20. svibnja 2015. pridružio [[The Cult]]u na koncertu u [[Hollywood Palladium]]u u Los Angelesu kako bi s njime izveo pjesmu &quot;The Phoenix&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/video-alice-in-chains-jerry-cantrell-joins-the-cult-on-stage-in-los-angeles/ |title=Video: Alice In Chains' Jerry Cantrell Joins The Cult On Stage In Los Angeles |website=Blabbermouth |date=2015-11-24 |accessdate=2017-11-13}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se 16. prosinca 2015. pridružio supergrupi Royal Machines u [[The Roxy Theatre]]u u West Hollywoodu i s njom odsvirao pjesmu &quot;[[Jailbreak (pjesma Thin Lizzyja)|Jailbreak]]&quot; [[Thin Lizzy]]ja te &quot;Would?&quot; i &quot;Man in the Box&quot; Alice in Chainsa.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-sebastian-bach-perform-with-royal-machines-in-hollywood-video/ |title=JERRY CANTRELL, SEBASTIAN BACH Perform With ROYAL MACHINES In Hollywood (Video) |date=2016-12-18 |website=Blabbermouth |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se 13. ožujka 2017. pojavio kao gost na koncertu [[Steel Panther]]a u The Roxy Theatreu u West Hollywood te s njom odsvirao pjesmu &quot;Man in the Box&quot;, a na njoj je pjevao [[Godsmack]]ov pjevač [[Sully Erna]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.setlist.fm/setlist/steel-panther/2017/the-roxy-west-hollywood-ca-53f92fa5.html |title=Steel Panther Concert Setlist at The Roxy, West Hollywood on March 13, 2017 |website=Setlist.fm |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt; Cantrell je 25. ožujka 2017. održao koncert s Nancy Wilson i Mikeom Inezom na petom dobrotvornom koncertu Rock Against MS.&lt;ref name=&quot;Rock Against MS&quot;&gt;{{Cite web |url=http://loudwire.com/alice-in-chains-guns-n-roses-heart-rock-against-ms-event/ |title=Members of Alice in Chains, Heart, Guns N' Roses + More Lead 'Rock Against MS' Event in L.A. |website=Loudwire |date=2017-03-28 |access-date=2018-03-18}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je bio jedan od glazbenika koji je 7. prosinca 2017. godine sudjelovao u dodjeli nagrada Founders Award Celebration koja se održavala u počast [[The Doors]]u u Seattleovom Muzeju suvremene umjetnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mopop.org/archive/founders-award-the-doors/ |title=Founders Award 2017: The Doors - Museum of Pop Culture |work=MoPOP |date=2017-12-21 |accessdate=2017-12-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171224073753/http://www.mopop.org/archive/founders-award-the-doors/ |archivedate=2017-12-24}}&lt;/ref&gt; Cantrell je pjevao pjesmu &quot;[[Love Her Madly]]&quot;, a pratili su ga izvorni gitarist The Doorsa, [[Robby Krieger]], klavijaturist George Laks, basist [[Zander Schloss]] i bubnjar [[Brian Young (bubnjar)|Brian Young]].&lt;ref name=&quot;Founders Award 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/playlist?list=PL9PnF5M5bSl0-hQefU9Lxx-3D6tNn8eNk |title=Jerry Cantrell singing The Doors (MoPOP’s Founders Award - December 7, 2017) |work=YouTube |accessdate=2017-12-26}}&lt;/ref&gt; Vratio se na završetku koncerta kako bi sa svim glazbenicima koji su nastupili na počasnom koncertu otpjevao pjesmu &quot;[[Roadhouse Blues]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Founders Award 2017&quot;/&gt;

Cantrell se 8. prosinca 2017. godine pridružio The Hellcat Saintsu (supergrupi koju čine članovi [[The Cult]]a, [[Velvet Revolver]]a, [[Weezer]]a i [[Apocalyptica|Apocalyptice]]) te s njom nastupio kao predgrupa [[Jane's Addiction]]u na trećem godišnjem dobrotvornom koncertu Rhonda's Kiss koji se održao u Hollywood Palladiumu u Los Angelesu. Zarađeni novac na koncertu bio je doniran institutu Cedars-Sinai Samuel Oschin Comprehensive Cancer Instituteu te Rhonda's Kissu, organizaciji koja pomaže pacijentima koji boluju od raka.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/the-hellcat-saints-supergroup-feat-alice-in-chains-the-cult-members-added-to-rhondas-kiss-benefit-concert/ |title=THE HELLCAT SAINTS Supergroup Feat. ALICE IN CHAINS, THE CULT Members Added To 'Rhonda's Kiss' Benefit Concert |website=Blabbermouth |date=2017-11-28 |access-date=2017-12-11}}&lt;/ref&gt; Cantrell je odsvirao hitove Alice in Chainsa &quot;Would?&quot; i &quot;Man in the Box&quot; te je pjevao na obradi Thin Lizzyjeve pjesme &quot;Jailbreak&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.tapatalk.com/groups/aic/jerry-will-play-a-benefit-concert-w-the-hellcat-sa-t5175.html?sid=47c2f07634f13a84c00e876e3aa7e98b#p251138 Jerry Cantrell will play a benefit concert with The Hellcat Saints at the Palladium on December 8th]&lt;/ref&gt;

Cantrell je 16. siječnja 2019. godine s Williamom DuVallom, [[Stone Gossard|Stoneom Gossardom]] (gitaristom Pearl Jama), [[Jeff Ament|Jeffom Amentom]] (basistom Pearl Jama) i bubnjarem [[Josh Freese|Joshom Freeseom]] izveo obradu Soundgardenove skladbe &quot;[[Hunted Down]]&quot; na koncertu u počast Chrisu Cornellu pod imenom &quot;I Am the Highway&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-live-reviews/chris-cornell-soundgarden-tribute-show-780340/ |title=Chris Cornell’s Passion Dominates Star-Studded Tribute Show |last=Grow |first=Kory |date=2019-01-17 |website=Rolling Stone |access-date=2019-02-12}}&lt;/ref&gt;

==Doprinosi filmskoj glazbi==
Cantrell je napisao skladbu &quot;Leave Me Alone&quot; za crnu komediju iz 1996. godine, ''[[Nepodnošljivi gnjavator]]'', te se ona može naći na CD-u glazbe za taj film. &quot;She Was My Girl&quot; s albuma ''Degradation Trip'' pojavila se u glazbi za film ''[[Spider-Man (film iz 2002.)|Spider-Man]]''.&lt;ref name=&quot;spider-man&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/1453316/spider-man-theme-to-come-courtesy-of-aerosmith/ |title='Spider-Man' Theme To Come Courtesy Of Aerosmith |work=MTV News |date=2002-04-08 |accessdate=2018-06-16}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se vratio filmskoj sceni 2004. godine kako bi za film ''[[The Punisher]]'' iz 2004. godine s tada novoosnovanom metal skupinom [[Damageplan]] napisao pjesmu &quot;Ashes to Ashes&quot;. Pjesmu su pjevali Cantrell i Damageplanov vokalist [[Patrick Lachman]]&lt;ref name=&quot;MTV News 2004&quot;/&gt; te ju se može pronaći na CD-u glazbe za taj film, ali i na japanskoj inačici [[Damageplan]]ova albuma ''[[New Found Power]]'', gdje se pojavila kao bonus skladba.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/damageplan-s-collaboration-with-jerry-cantrell-confirmed-for-punisher-soundtrack/ |title=DAMAGEPLAN's Collaboration With JERRY CANTRELL Confirmed For 'Punisher' Soundtrack |work=Blabbermouth |date=2004-02-25 |accessdate=2017-12-26}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je u veljači 2017. godine objavio &quot;A Job to Do&quot;, pjesmu koja se pojavila u sceni sa zaslugama u filmu ''[[John Wick: Chapter 2]]''. Cantrell je napisao tekst iz perspektive istoimenog lika koji utjelovljuje [[Keanu Reeves]].&lt;ref name=&quot;A Job To Do&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/articles/news/7685304/jerry-cantrell-a-job-to-do-john-wick-chapter-2-exclusive |title=Jerry Cantrell Shares 'A Job To Do' From 'John Wick' Sequel |publisher=Billboard |date=2017-02-09 |accessdate=2017-06-19}}&lt;/ref&gt; Cantrell je u priopćenju izjavio: &quot;Vrlo mi se svidio ''[[John Wick (film)|John Wick]]'' i uvijek sam se divio Keanuovom radu. Kad se pojavila prilika za stvaranje pjesme za drugi film, [[Tyler Bates]] i ja napisali smo i snimili 'A Job to Do', tematsku pjesmu za lik.&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Listen To ALICE IN CHAINS Guitarist JERRY CANTRELL's New Solo Song 'A Job To Do' |url=http://www.blabbermouth.net/news/listen-to-alice-in-chains-guitarist-jerry-cantrells-new-solo-song-a-job-to-do/ |website=Blabbermouth |accessdate=2017-07-31 |date=2017-02-09}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je 19. srpnja 2018. godine objavio skladbu &quot;[[Setting Sun (pjesma Jerryja Cantrella)|Setting Sun]]&quot;, skladanu za glazbeni CD objavljen uz strip [[DC Comics]]a, ''[[Dark Nights: Metal]]''. Pjesma je bila objavljena kao singl na digitalnim platformama.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.theprp.com/2018/07/19/news/hear-alice-in-chains-jerry-cantrell-on-new-song-setting-sun-from-new-dark-nights-metal-soundtrack/ |title=Hear Alice In Chains’ Jerry Cantrell On New Song &quot;Setting Sun&quot; From New ‘Dark Nights: Metal’ Soundtrack |date=2018-07-19 |website=Theprp.com}}&lt;/ref&gt;

==Stil==
Zbog Cantrellovih su ranih utjecaja nijanse heavy metala u glazbi Alice in Chainsa skupinu učinile istaknutom među sličnijim grunge/alternativnim rock sastavima [[Grunge|koji su pripadali glazbenoj sceni u Seattleu]]. Međutim, njegov se glazbeni izričaj ističe i elementima [[blues]]a i [[country]]ja, što se može čuti i na njegovom prvom samostalnom albumu. Cantrellovo sviranje gitare poznato je po jedinstvenom korištenju [[wah pedal]]e, kao i složenih taktova. U intervjuu s ''[[Guitar Worldom]]'' 1998. godine o potonjem je obilježju komentirao:

{{citat|Ne znam odakle to dolazi; jednostavno mi je to prirodno. Mogao bih sjesti i razmisliti o tome, ali koje koristi od toga? Složene stvari jednostavno su privlačnije – ljude iznenađuje kad promijenite brzinu prije nego što shvate što ih je uopće snašlo. Također su učinkovite kad nešto usporite i onda ih brzo udarite. Mnoštvo materijala za [[Alice in Chains|Alice]] napisan je na taj način – &quot;[[Them Bones]]&quot; odlična je pjesma složenog takta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.guitarworld.com/archive-jerry-cantrell-his-first-solo-album-and-state-alice-chains |publisher=Guitar World |title=Jerry Cantrell on His First Solo Album and the State of Alice In Chains |accessdate=2015-03-23}}&lt;/ref&gt;}}

==Oprema==
[[Slika:Jerry06.jpg|thumb|220px|Jerry Cantrell s originalnom &quot;Blue Dress&quot; G&amp;L gitarom tijekom koncerta Alice in Chainsa 2006. godine]]
Cantrell je na koncertima najčešće svirao na modelu gitare G&amp;L Rampage. Dva modela koja se najčešće povezuju s Cantrellom bila su načinjena tijekom 1980-ih.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Jerry Cantrell’s Guitars and Gear |url=https://www.groundguitar.com/jerry-cantrell-gear/ |website=GroundGuitar |access-date=2017-07-31}}&lt;/ref&gt; Tijelo i jedan dio vrata su im od javora, dok je drugi dio vrata (onaj sa žicama) od ebanovine. Kobilicu čini [[Kahler Tremolo System|Kahler Tremolo]] umjesto tremolo sustava [[Floyd Rose]], koji se često viđao na glazbalima izrađenima tijekom 1980-ih i 1990-ih.&lt;ref&gt;{{cite web |title=G&amp;L Guitars Exclusive Interview with Jerry Cantrell |url=https://www.youtube.com/watch?v=w6T9tY1ioKQ |work=YouTube |date=2013-04-22}}&lt;/ref&gt; Gitare sadrže i kobilicu s dvostrukim magnetom koja je povezana sa sklopkom za glasnoću.

Tvornica gitara marke G&amp;L načinila je dvije gitare pod pokroviteljstvom Jerryja Cantrella koje se mogu kupiti. Prva je model Rampage koja je vrlo slična glazbalu koji se najviše povezuje s Cantrellom, znanom kao &quot;Blue Dress Rampage&quot; jer sadrži staru sliku djevojke u plavoj haljini, koju je Cantrell zalijepio na vrh svoje prve gitare.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.glguitars.com/instruments/usa/customcreations/blue-dress-signature-rampage.asp |title=Jerry Cantrell &quot;Blue Dress&quot; Rampage |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110705134639/http://glguitars.com/instruments/usa/customcreations/blue-dress-signature-rampage.asp |archivedate=2011-07-05 |deadurl=yes |work=G&amp;L Musical Instruments}}&lt;/ref&gt; Drugi je model gitara pod imenom 'Superhawk'.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Rampage™ Jerry Cantrell |url=http://www.glguitars.com/instruments/TributeSeries/guitars/Rampage/index.asp |accessdate=2019-03-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170513233709/http://www.glguitars.com/instruments/tributeseries/guitars/Rampage/index.asp |archivedate=2017-05-13}}&lt;/ref&gt; Ta gitara sadrži pričvršćenu kobilicu, ali i vratni magnet.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Review: G&amp;L Tribute Series Jerry Cantrell Signature Superhawk Guitar |url=http://www.guitarworld.com/magazine-electrics-gear-news/review-gl-tribute-series-jerry-cantrell-signature-superhawk-guitar}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se koristio izvornom gitarom &quot;Blue Dress&quot; u glazbenim spotovima za pjesme &quot;[[Man in the Box]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alice In Chains - Man in the Box (Official Video) |url=https://www.youtube.com/watch?v=TAqZb52sgpU |website=YouTube |access-date=2017-07-31}}&lt;/ref&gt; &quot;[[We Die Young]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alice In Chains - We Die Young |url=https://www.youtube.com/watch?v=6JA25BIxgtk |website=YouTube |access-date=2017-08-02}}&lt;/ref&gt; &quot;[[Sea of Sorrow]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alice In Chains - Sea Of Sorrow |url=https://www.youtube.com/watch?v=kbrANo-1QMQ |website=YouTube |access-date=2017-07-31}}&lt;/ref&gt; &quot;[[Grind (pjesma)|Grind]]&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alice In Chains - Grind |url=https://www.youtube.com/watch?v=83gddxVpitc |website=YouTube |access-date=2017-07-31}}&lt;/ref&gt; i &quot;[[Again (pjesma Alice in Chainsa)|Again]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alice In Chains - Again |url=https://www.youtube.com/watch?v=__biilMpnmw |website=YouTube |accessdate=2017-07-31}}&lt;/ref&gt; Gitara se također pojavljuje u filmu ''[[Samci (1992.)|Samci]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alice in Chains - Would? [Singles Blu Ray Rip] |url=https://www.youtube.com/watch?v=KMJmsl084II |access-date=2017-08-07}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. Cantrell je komentirao da se više neće služiti tom gitarom zbog sitne pukotine koja se protezala do stražnjeg dijela njezina tijela. Prije toga nikad nije išao na turneju bez nje.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dear Guitar Hero: Jerry Cantrell |url=http://www.guitarworld.com/dear-guitar-hero-jerry-cantrell |website=Guitar World |date=2011-06-13 |access-date=2017-07-31}}&lt;/ref&gt;

Osim gitara marke G&amp;L kojima je pokrovitelj Cantrell je također svirao i na modelima [[Fender Telecaster|Telecaster]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=BZtDPmxFhTg |title=2018 Rock &amp; Roll Hall of Fame Chris Cornell Tribute BLACK HOLE SUN by Ann Wilson/Jerry Cantrell |date=2018-04-14 |website=YouTube |access-date=2018-05-03}}&lt;/ref&gt; [[Fender Stratocaster|Fender Standard Stratocaster Brown Sunburst]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=RQExlqz6slk |title=Jerry Cantrell - Leave Me Alone |website=YouTube |access-date=2018-05-03}}&lt;/ref&gt; i [[Gibson Les Paul]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://equipboard.com/pros/jerry-cantrell/gibson-les-paul-studio-duplicate--3 |title=Jerry Cantrell's Gibson Les Paul Studio (Duplicate) |website=Equipboard |access-date=2018-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;equipment&quot;&gt;{{cite web |title=Interview: Jerry Cantrell - Playing Dumb |url=https://www.premierguitar.com/articles/Interview_Jerry_Cantrell_%E2%80%93_Playing_Dumb?page=2}}&lt;/ref&gt; i to najčešće Ivory White Les Paul s tragovima paljenja koje je Cantrell načinio po cijeloj gitari, a u pitanju je gitara kojom se Cantrell služio na svim albumima Alice in Chainsa uz Blue Dress G&amp;L.&lt;ref name=&quot;equipment&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.guitarworld.com/features/jerry-cantrell-facelift |title=Jerry Cantrell: Facelift |date=2010-01-05 |website=Guitar World}}&lt;/ref&gt; Koristio se i modelima Gibson Custom Shop Jerry Cantrell SG,&lt;ref name=&quot;equipment&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=PIhfoUpJXus |title=Man in the Box with Jerry Cantrell playing a Gibson SG. at the Gibson Summer Jam 2008. Nashville TN |website=YouTube |access-date=2018-05-03}}&lt;/ref&gt; Goldtop Les Paul iz 1952. godine,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://mixonline.com/recording/tracking/alice-in-chains-0909/index2.html |title=The Making of Alice in Chains' Black Gives Way to Blue |date=2009-09-01 |website=Mix Online |access-date=2018-05-03 |deadurl=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090908061937/http://mixonline.com/recording/tracking/alice-in-chains-0909/index2.html |archivedate=2009-09-08 |df=mdy-all}}&lt;/ref&gt; Ernie Ball Music Man EVH,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.flickr.com/photos/nemi72/8697148066/sizes/o/ |title=Jerry Cantrell Shares The Tales Behind Some of The Most Treasured Pieces In His Arsenal |date=Lipanj 2013. |work=Guitar World |access-date=2018-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=AOXmZRup_nM |title=Alice In Chains Would Live Jools Holland 5 1993 |accessdate=2018-05-04}}&lt;/ref&gt; koji mu je tijekom 1990-ih poklonio [[Eddie Van Halen]], ali koja je Cantrellu na koncu bila ukradena,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=LK3WAJ9L4hc&amp;t=4m56s |title=Interview: Jerry Cantrell talks lost guitars, weirdest gigs and more |date=2013-11-07 |website=YouTube |access-date=2018-05-03}}&lt;/ref&gt; [[Mosrite|Mosrite Venture]] tamnoplave boje,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=qKXIk45pL0o&amp;t=1m6s |title=Alice In Chains - What the Hell Have I |website=YouTube |access-date=2018-05-03}}&lt;/ref&gt; [[Dean Guitars|Dean Micheal Schenker USA V]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.deanguitars.com/jerrycantrell/pages/ |title=Jerry Cantrell and Dean Guitars |website=Dean Guitars |accessdate=2019-03-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180503190306/http://www.deanguitars.com/jerrycantrell/pages/ |archivedate=2018-05-03}}&lt;/ref&gt; i gitarama [[Dean Soltero|Deana Soltera]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.deanguitars.com/summer06/soltero.htm |title=Jerry Cantrell and the New Dean USA Soltero! |website=Dean Guitars |date=Summer 2006 |access-date=2018-05-03}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se tijekom svoje karijere koristio mnogim pojačalima, među kojima su oni proizvođača [[Bogner Amplification|Bogner]], [[Mesa Boogie]] i [[Marshall Amplification|Marshall]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Rig Rundown - Alice in Chains' Jerry Cantrell |url=https://www.premierguitar.com/articles/Rig_Rundown_Alice_in_Chains_Jerry_Cantrell}}&lt;/ref&gt; U posljednje se vrijeme koristio pojačalom pod imenom 'JJ100', koje mu je izradila tvrtka Friedman Amplification.&lt;ref&gt;{{cite web |title=JERRY CANTRELL SIGNATURE |url=http://friedmanamplification.com/heads/jj-100-jerry-cantrell-signature-head}}&lt;/ref&gt;

Godine 2010. [[Dunlop Manufacturing|Jim Dunlop]] stvorio je &quot;[[Dunlop Cry Baby|JC95 Cantrell Signature Cry Baby]]&quot;, Cantrellovu Cry Baby [[wah pedal]]u,&lt;ref name=&quot;cry baby&quot;&gt;{{cite web |title=Jerry Cantrell Signature Crybaby Wah Pedal: First look |url=http://www.musicradar.com/totalguitar/jerry-cantrell-signature-crybaby-wah-pedal-first-look-248450 |website=MusicRadar |access-date=2017-07-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170727224305/http://www.musicradar.com/totalguitar/jerry-cantrell-signature-crybaby-wah-pedal-first-look-248450 |archivedate=2017-07-27 |date=2010-02-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=JC95 Cantrell Signature Cry Baby |url=https://www.youtube.com/watch?v=kPrDdtsKzIY |website=YouTube |access-date=2017-07-27 |date=2011-06-06}}&lt;/ref&gt; koja je utemeljena na izvornoj wah pedali Jimija Hendrixa kojom se Cantrell služio od početka karijere.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.guitarplayer.com/players/jerry-cantrell-alice-in-chains |title=Jerry Cantrell Alice In Chains |last=Jones |first=Deirdre |date=2010-02-01 |website=Guitar Player}}&lt;/ref&gt; Tekst za pjesmu &quot;[[Black Gives Way to Blue (pjesma)|Black Gives Way to Blue]]&quot; tiskan je na pedali.&lt;ref name=&quot;cry baby&quot;/&gt; U siječnju 2019. Dunlop je objavio novu inačicu pedale, čiji je dizajn bio utemeljen na Cantrellovoj tribalnoj tetovaži orke i tekstom za pjesmu &quot;Rainier Fog&quot; Alice in Chainsa.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.jimdunlop.com/product/jc95b-7-10137-06934-3.do?ecList=&amp;ecCategory= |title=Jerry Cantrell Cry Baby Wah JC95B |website=jimdunlop.com |access-date=2019-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190312065215/https://www.jimdunlop.com/product/jc95b-7-10137-06934-3.do?ecList=&amp;ecCategory= |archivedate=12. ožujka 2019.}}&lt;/ref&gt;

===Efekti===
* MXR EVH117 Flanger&lt;ref name=&quot;equipment&quot;/&gt;
* MXR Bass Octave Deluxe&lt;ref name=&quot;equipment&quot;/&gt;
* MXR Smart Gate&lt;ref name=&quot;equipment&quot;/&gt;
* Xotic Effects AC Plus&lt;ref name=&quot;equipment&quot;/&gt;
* Eventide TimeFactor&lt;ref name=&quot;equipment&quot;/&gt;
* Boss CH-1 Super Chorus&lt;ref name=&quot;equipment&quot;/&gt;
* Boss CE-3 Chorus&lt;ref name=&quot;equipment&quot;/&gt;
* Ibanez TS808HW Tube Screamer&lt;ref name=&quot;equipment&quot;/&gt;

==Nasljeđe==
Za Cantrella se naširoko smatra da je jedan od najboljih rock gitarista svoje generacije. [[Pantera (sastav)|Panterin]] i [[Damageplan]]ov gitarist [[Dimebag Darrell]] iskazao je svoje divljenje Cantrellovom sviranju gitare u intervjuu za ''Guitar International'' 1995. godine, izjavivši da &quot;slojevitost i iskren osjećaj koji Jerry Cantrell stvara na albumu [''Dirt'' Alice in Chainsa] vrijedi puno više od osobe koja svira pet milijuna nota&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://guitarinternational.com/wpmu/2010/08/20/diamond-dimebag-darrell-the-pantera-interview/ |title=Diamond &quot;Dimebag&quot; Darrell: The Pantera Interview |publisher=Guitar International |date=Rujan 1995. |accessdate=2018-06-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110111121852/http://guitarinternational.com/wpmu/2010/08/20/diamond-dimebag-darrell-the-pantera-interview/ |archivedate=2011-01-11 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

U srpnju 2006. britanski je hard rock/metal časopis ''[[Metal Hammer]]'' Cantrellu dodijelio naslov &quot;Gospodar rifova&quot; (&quot;Riff Lord&quot;) u svojem godišnjem šou [[Metal Hammer Golden Gods Awards]], koji se održavao u [[London Astoria|London Astoriji]].&lt;ref name=&quot;riff lord&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.metalhammer.co.uk/news/article/?id=44410 |title=Golden Gods Awards Winners |work=Metal Hammer Magazine |accessdate=2006-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061209200931/http://www.metalhammer.co.uk/news/article/?id=44410 |archivedate=2006-12-09 |deadurl=yes |df=mdy}}&lt;/ref&gt; Navodno ga je uzbudilo to što je dobio taj naslov kad su mu rivali za nj bili poznati glazbenici kao što su [[Slash]], [[James Hetfield]] i [[Jimmy Page]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/trivium-in-flames-opeth-among-metal-hammer-golden-gods-nominees/ |title=TRIVIUM, IN FLAMES, OPETH Among METAL HAMMER GOLDEN GODS Nominees |work=Blabbermouth |date=2006-04-12 |accessdate=2017-11-13}}&lt;/ref&gt;

Našao se na 38. mjestu popisa &quot;100 najboljih heavy metal gitarista svih vremena&quot; ''Guitar Worlda'' 2004. godine,&lt;ref name=&quot;heavy metal guitarists&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.blabbermouth.net/news/guitar-world-s-100-greatest-heavy-metal-guitarists-of-all-time/ |title=Guitar World's 100 Greatest Heavy Metal Guitarists of All Time |publisher=Blabbermouth |accessdate=2012-10-17 |date=2004-01-23 |archivedate=2013-09-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130905122448/http://www.blabbermouth.net/news/guitar-world-s-100-greatest-heavy-metal-guitarists-of-all-time/ |deadurl=yes |df=mdy}}&lt;/ref&gt; dok se 2012. godine na njegovom popisu &quot;100 najboljih gitarista svih vremena&quot; našao na 37. mjestu.&lt;ref name=&quot;all time guitarists&quot;&gt;{{cite web |date=2012-10-10 |url=http://www.guitarworld.com/readers-poll-results-100-greatest-guitarists-all-time#slide-63 |title=The 100 Greatest Guitarists of All Time |publisher=Guitar World |accessdate=2012-10-17 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121025131228/http://www.guitarworld.com/readers-poll-results-100-greatest-guitarists-all-time#slide-63 |archivedate=2012-10-25 |df=mdy}}&lt;/ref&gt;

Cantrell se 2008. godine našao na 98. mjestu popisa &quot;100 najostvarenijih gitarista svih vremena&quot; gitarističkog šoua &quot;Chop Shop&quot; Envision Radio Networksa.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/jimmy-page-jimi-hendrix-eddie-van-halen-steve-vai-among-chop-shop-s-top-guitarists/ |title=JIMMY PAGE, JIMI HENDRIX, EDDIE VAN HALEN, STEVE VAI Among 'Chop Shop''s Top Guitarists |work=Blabbermouth |date=2008-12-17 |accessdate=2017-11-13}}&lt;/ref&gt;

U listopadu 2008. ''Guitar World'' postavio je Cantrellovu solističku dionicu na pjesmi &quot;Man in the Box&quot; na 77. mjesto svojeg popisa &quot;100 najboljih gitarističkih solaža&quot;.&lt;ref name=&quot;guitar solo&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.guitarworld.com/features/100-greatest-guitar-solos-51-100 |title=100 Greatest Guitar Solos |date=2008-10-30 |website=Guitar World |access-date=2018-06-16}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je 2009. godine u intervjuu s ''Rolling Stoneom'' izjavio da se već neko vrijeme divi Cantrellu i da nije mogao odoljeti njegovoj ponudi da svira na pjesmi &quot;[[Black Gives Way to Blue (pjesma)|Black Gives Way to Blue]]&quot; Alice in Chainsa.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/elton-john-joins-alice-in-chains-new-album-to-honor-layne-staley-20090811 |title=Elton John Joins Alice in Chains' New Album to Honor Layne Staley |date=2009-08-11 |work=Rolling Stone |accessdate=2018-06-16}}&lt;/ref&gt;

U intevjuu s [[Loudwire]]om 2015. godine, pričajući o pet najvažnijih gitarističkih albuma po njegovom mišljenju, [[Slayer]]ov je gitarist [[Kerry King]] o Cantrellu izjavio:
{{citat|Cantrell je pjevao u harmoniji s Layneom i to je bilo vrlo upečatljivo, pogotovo na ''[[Dirt]]u''. Ta su dva tipa doista shvatila što žele činiti. S gitarističkog pogleda Jerryjevo je sviranje uvijek bilo uzbudljivo i zanimljivo. &quot;[[Them Bones]]&quot; je jebeno žestoka pjesma. Jerryjev ton na toj pjesmi je bolestan. Naslovna skladba počinje vrlo zlokobno i tako stvara atmosferu za ostatak pjesme. Toliko je odličnih rifova i solaža na tom albumu. Jerry je doista odličan blues-rock gitarist, ima ukusa i osjećajnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://loudwire.com/slayer-kerry-king-five-essential-guitar-albums/ |title=Slayer's Kerry King Reveals Five of His Essential Guitar Albums |date=2015-08-19 |website=Loudwire |access-date=2018-06-16}}&lt;/ref&gt;}}

Godine 2016. Blend Guitar postavio je Cantrella na 7. mjesto popisa &quot;Top 10 podcijenjenih gitarista&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=Ps4G1HVqOaU&amp;t=54s |title=Top 10 Underrated Guitarists |date=2016-04-01 |website=YouTube |access-date=2018-08-24}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je 2018. godine bio prozvan &quot;Gitaristom godine&quot; u anketi [[Ultimate Guitar]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.ultimate-guitar.com/articles/features/ug_awards_top_15_guitarists_of_the_year-83733 |title=UG Awards: Top 15 Guitarists of the Year |date=2018-12-24 |website=Ultimate Guitar |access-date=2019-02-12}}&lt;/ref&gt; Cantrell i William DuVall zajedno su se našli na 10. mjestu ankete &quot;15 trenutno najboljih rock gitarista&quot; [[Total Guitar]]a i [[MusicRadar]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.musicradar.com/news/the-15-best-rock-guitarists-in-the-world-right-now |title=The 15 best rock guitarists in the world right now |date=2018-12-24 |website=MusicRadar |access-date=2019-02-12}}&lt;/ref&gt;

==Ostali projekti==
Od 2009. do 2010. godine Cantrell je bio jedan od vlasnika hard rock bara Dead Man's Hand u [[Las Vegas Valley|Las Vegas]]u, dok je drugi vlasnik bio [[Anthrax (sastav)|Anthraxov]] gitarist [[Scott Ian]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.metalhammer.co.uk/news/jerry-cantrell-and-scott-ian-open-las-vegas-bar/ |title=Jerry Cantrell And Scott Ian Open Las Vegas Bar! |publisher=Metal Hammer |date=2009-10-15 |archivedate=2010-01-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100109032033/http://www.metalhammer.co.uk/news/jerry-cantrell-and-scott-ian-open-las-vegas-bar/ |deadurl=yes |access-date=2012-12-12 |df=mdy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=TgumCXdGmxs&amp;t=1h7m2s |title=Rock Royalty Night! - S1 E3 Poker Night Live! |website=YouTube}}&lt;/ref&gt;

Godine 2011. se pojavio u spotu udruge [[National Association of Drug Court Professionals]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=kY8Jw7c53C0 |title=Rockstars All Rise to say No More... |date=2011-04-06 |website=YouTube}}&lt;/ref&gt;

Godine 2012. Cantrellov se glas pojavio u reklami za pravila o pušenju na aerodromu [[Seattle–Tacoma International Airport|Sea-Tac Airport]] u Seattleu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://loudwire.com/jerry-cantrell-appears-in-smoking-policy-ad-at-sea-tac-airport/ |title=Jerry Cantrell Appears in Smoking Policy Ad at Sea-Tac Airport |date=2012-01-25 |website=Loudwire}}&lt;/ref&gt;

Dana 18. svibnja 2019. objavljeno je da će Cantrell skladati glazbu za znanstvenofantastični film ''Salvage'' Shanea Daxa Taylora.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://filmmusicreporter.com/2019/05/18/alice-in-chains-jerry-cantrell-to-score-shane-dax-taylors-salvage/ |title=Alice in Chains' Jerry Cantrell to Score Shane Dax Taylor's 'Salvage' |date=18. svibnja 2019. |website=Film Music Reporter}}&lt;/ref&gt;

===Gluma===
Kad je bio tinejdžer, Cantrell je bio glavni glumac u raznim srednjoškolskim priredbama.&lt;ref name=&quot;To Hell and Back&quot;/&gt; U intervjuu iz 1998. godine Cantrell je otkrio da ga je gluma oduvijek zanimala.&lt;ref name=&quot;Q &amp; A&quot;/&gt;

Cantrell se pojavio u filmu ''[[Samci (1992.)|Samci]]'' iz 1992. godine s ostatkom Alice in Chainsa, s kojim je odsvirao pjesme &quot;It Ain't Like That&quot; i &quot;[[Would?]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-alice-in-chains-soundgardens-extended-singles-performances-20150623 |title=Watch Alice in Chains', Soundgarden's Extended 'Singles' Performances |website=Rolling Stone |date=2015-06-23 |accessdate=2017-07-20}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1990-ih Cantrell i njegovi kolege iz Alice in Chainsa, Layne Staley i Mike Starr, pojavili su se u glazbenom spotu za pjesmu &quot;Never a Know, but the No&quot; thrash metal skupine [[Forced Entry]] iz Seattlea.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=4auXfp90eTE&amp;t=2m48s |title=Forced Entry - Never A Know, But The No |website=YouTube |access-date=2018-08-24}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je 1995. godine glumio novinara Nonu Weisbauma na Alice in Chainsovom pseudodokumentarcu ''[[The Nona Tapes]]''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.youtube.com/watch?v=v0Ohyj8FmLo |title=Alice In Chains - The Nona Tapes |publisher=YouTube |date=2017-06-19 |accessdate=2017-07-18}}&lt;/ref&gt;

Godine 1996. nakratko se pojavio u filmu ''[[Jerry Maguire]]'' [[Cameron Crowe|Camerona Crowea]], u kojem je glumio &quot;Isusa iz CopyMata&quot;, radnika u CopyMatu koji je pomogao liku [[Tom Cruise|Toma Cruisea]] da načini primjerke svojeg manifesta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.axs.com/alice-in-chains-guitarist-jerry-cantrell-has-lived-a-diverse-career-41471 |title=Alice in Chains guitarist Jerry Cantrell has lived a diverse career |website=AXS |date=2015-02-20 |accessdate=2017-07-04}}&lt;/ref&gt; Cantrell je o filmu izjavio: &quot;Sve mi više ljudi prilazi i spominju mi moj citat. Bio je to tako velik film i bilo je zabavno glumiti u njemu.&quot;&lt;ref name=&quot;Q &amp; A&quot;/&gt; Crowe je izvorno želio da Cantrell glumi Stillwaterovog basista Larryja Fellowsa u ''[[Korak do slave|Koraku do slave]]'' (iz 2000. godine). Cantrell je u to vrijeme skladao pjesme za svoj album ''Degradation Trip'' i morao je odbiti ponudu. [[Mark Kozelek]] se našao u toj ulozi umjesto njega.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=sLTdrygi97Q |title=Alice in Chains' Jerry Cantrell almost starred in the movie 'Almost Famous' |work=YouTube |date=2017-11-12 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt;

Također se pojavio kao glazbenik u komediji ''[[Rock Slyde]]'' iz 2009. godine&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.youtube.com/watch?v=-xPWjxs-X3M |title=Jerry Cantrell Cameo in ROCK SLYDE PRIVATE EYE 2009 |publisher=YouTube |date=2017-06-28 |accessdate=2017-07-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Rock Slyde IMDb page |url=https://www.imdb.com/title/tt1258154/ |accessdate=2010-02-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100819044145/http://www.imdb.com/title/tt1258154/ |archivedate=2010-08-19 |deadurl=no |df=mdy}}&lt;/ref&gt; kao i u pozadini jedne scene tijekom prve sezone televizijske serije ''[[Deadwood]]'' 2004. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://tv.avclub.com/w-earl-brown-1798223471 |title=INTERVIEW – W. Earl Brown |work=The AV Club |date=2011-01-06 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt;

Godine 2013. Cantrell je glumio country pjevača Donnieja &quot;Skeetera&quot; Dollarhidea Jr. u pseudodokumentarcu Alice in Chainsa, ''[[Alice in Chains: AIC 23|AIC 23]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/art/features/alice-in-chains-in-devilishly-funny-spoof-8568326.html |title=Alice in Chains in devilishly funny spoof |website=The Independent |date=2013-04-12 |accessdate=2017-07-04}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je 2018. glumio Terryja, vodoinstalatera koji svira bas-gitaru u amaterskom sastavu u kratkom filmu ''Dad Band'', uz kojega je u glavnoj ulozi bio [[W. Earl Brown]]. Cantrell je usto s [[Cal Restivo|Carlom Restivom]] skladao glazbu za film.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.theprp.com/2018/06/15/news/alice-in-chains-jerry-cantrell-joins-a-dad-band-in-new-short-film/ |title=Alice In Chains' Jerry Cantrell Joins A Dad Band In New Short Film |date=2018-06-15 |website=Theprp.com |access-date=2018-06-15}}&lt;/ref&gt;

==Privatni život==
Cantrell je početkom 1990-ih bio beskućnik i neko je vrijeme živio u kući Kellyja Curtisa, menadžera [[Pearl Jam]]a. Dok je živio u njegovom podrumu, Cantrell je bio cimer [[Eddie Vedder|Eddieju Vedderu]], pjevaču Pearl Jama.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=bmA48eau1lo |title=Jerry Cantrell and Eddie Vedder were roommates in Seattle |date=2018-03-26 |website=YouTube |access-date=2018-04-15}}&lt;/ref&gt; Početkom 1991. Cantrell se preselio u kuću Soundgardenovog pjevača [[Chris Cornell|Chrisa Cornella]] i njegove supruge [[Susan Silver]] u Seattleu. Silver je također bila menadžerica Alice in Chainsa.&lt;ref name=&quot;rooster story&quot;/&gt; Cantrell je napisao pjesmu &quot;Rooster&quot; u kući Cornellovih i ondje je ostao par tjedana.&lt;ref name=&quot;rooster story&quot;/&gt; Cantrell je kasnije odao počast Conrellu tijekom ceremonije u [[Rock and Roll Hall of Fame]]u 14. travnja 2018., te mu se pridružila pjevačica [[Ann Wilson]] kako bi zajedno otpjevali Soundgardenovu &quot;[[Black Hole Sun]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/heart-alice-in-chains-chris-cornell-soundgarden-rock-and-roll-hall-of-fame-induction-w519122 |title=See Ann Wilson, Alice in Chains' Jerry Cantrell Salute Chris Cornell at Rock Hall of Fame |date=2018-04-14 |website=Rolling Stone |access-date=2018-04-15}}&lt;/ref&gt; Alice in Chains također je odao počast Cornellu na prvu godišnjicu njegove smrti, 18. svibnja 2018. godine. Sastav je odsvirao dvije Soundgardenove skladbe, &quot;[[Hunted Down]]&quot; i &quot;[[Down on the Upside|Boot Camp]]&quot;, kojima su završili svoj nastup kao glavni izvođač na festivalu Rock on the Range u Columbusu, Ohiju. Pred kraj &quot;Boot Campa&quot; svjetla na pozornici oblikovala su slova &quot;CC&quot; (u značenju Chris Cornell) i &quot;SG&quot; (u značenju Soundgarden) dok je odzvanjao ''feedback''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://loudwire.com/watch-alice-in-chains-cover-soundgarden-at-rock-on-the-range-2/ |title=Watch Alice in Chains Cover Soundgarden at Rock on the Range |date=2018-05-19 |website=Loudwire |access-date=2018-07-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aliceinchainsofficial.tumblr.com/post/174043211170/columbus-oh-may-18th |title=Columbus, OH - May 18th |date=2018-05-19 |website=Backstage with The Baldy |access-date=2018-07-27 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180522141322/http://aliceinchainsofficial.tumblr.com/post/174043211170/columbus-oh-may-18th |archivedate=2018-05-22}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:AiCBoston02.jpg|thumb|200px|right|Layne Staley i Jerry Cantrell na koncertu u The Channelu u Bostonu, MA 1992. godine]]
Cantrell je bio blizak s glavnim pjevačem Alice in Chainsa, [[Layne Staley|Layneom Staleyjem]], kojeg je Cantrell opisao kao najboljeg prijatelja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Jerry Cantrell: &quot;Layne Staley Is My Best Friend&quot; |url=https://www.youtube.com/watch?v=DOlfR-tHADk |accessdate=2017-12-26}}&lt;/ref&gt; Staley je preminuo 5. travnja 2002., u isto vrijeme kad je trajala Cantrellova turneja za album ''[[Degradation Trip]]'', ali Cantrell nije odlučio otkazati nijedan koncert, rekavši: &quot;Teški su mi intervjui - teško je govoriti o tome [Staleyjevoj smrti]. Jednostavno sam zahvalan na tome što sam na turneji i što radim - nešto na što se mogu usredotočiti.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Farber |first1=Jim |title=Cantrell breaks his chains with new CD |url=http://www.timesonline.com/cantrell-breaks-his-chains-with-new-cd/article_0c7f5d2e-88ea-5e89-9b86-d926c1c46104.html |website=The Times |accessdate=2017-08-11 |date=2002-06-30 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170803051719/http://www.timesonline.com/cantrell-breaks-his-chains-with-new-cd/article_0c7f5d2e-88ea-5e89-9b86-d926c1c46104.html |archivedate=2017-08-03 |df=mdy-all}}&lt;/ref&gt; &quot;Nastupi koje sam održao između Layneove smrti i Layneovog pogreba bili su mi vrlo važni u pogledu nastavljanja [bavljenja karijerom]. To je jedna od onih situacija u kojima bi, ako odete na odmor i dopustite stvarima da se slegnu, moglo postati teško opet ustati.&quot;&lt;ref name=&quot;seattlepi.com 2002&quot;/&gt; Cantrellov je tadašnji menadžer Bill Siddons izjavio da je Jerry doista volio Laynea i da su bili povezani na način koji nikada prije nije vidio.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Fans mourn death of Alice in Chains singer |url=http://www.seattlepi.com/news/article/Fans-mourn-death-of-Alice-in-Chains-singer-1085691.php |website=Seattle P-I |accessdate=2017-08-11 |date=2002-04-19}}&lt;/ref&gt; Upitan o Staleyjevoj smrti u intervjuu s [[MTV]]-jem u srpnju 2002. godine Cantrell je izjavio: &quot;To je nešto s čime se i dalje suočavam te i dalje razmišljam kao da je on ovdje. Užasno mi nedostaje. Volim ga i moram nastaviti dalje. Sjećat ću ga se i poštovati uspomene na ono što smo zajedno činili i jednostavno uživati u životu... i to je sve što ću reći o tome.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Jerry Cantrell Missing Lost Friend, Moving On With Trip |url=http://www.mtv.com/news/1455888/jerry-cantrell-missing-lost-friend-moving-on-with-trip/ |website=MTV |accessdate=2017-08-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161120084934/http://www.mtv.com/news/1455888/jerry-cantrell-missing-lost-friend-moving-on-with-trip/ |archivedate=2016-11-20 |date=2002-07-01}}&lt;/ref&gt; [[William DuVall]], koji je pjevao Staleyjeve dionice tijekom Cantrellovih samostalnih koncerata, komentirao je o ovom emocionalnom periodu: &quot;Istog mi je tjedna preminuo djed, pa smo i Cantrell i ja otišli na nastupe dok su nas opsjedali ogromni osobni gubitci. Nekad se na koncertima—bio je jedan koncert u [[Charlotte, Sjeverna Karolina|Charlotteu]] kad je to jednostavno bilo preteško. Na nastupu suzdržavam suze, a Jerry je tada često plakao na nastupima, često bismo se pogledali kad bismo pjevali jer je to bio jedini način... bilo je teško. Ne mogu to izraziti riječima.&quot;&lt;ref name=&quot;PopMatters 2003&quot;/&gt;

Cantrell je 28. travnja 2002. otkazao dogovoreni nastup na [[Zephyrhills, Florida|Zephyrhillsovom]] festivalu Livestock Festival kako bi istog dana otišao na Staleyjev pogreb u Seattleu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Pure Rock Newswire 04/26/02 |url=http://www.knac.com/article.asp?ArticleID=704 |website=KNAC |accessdate=2017-08-11 |date=2002-04-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=NEUROTICA To Replace JERRY CANTRELL At Florida's LIVESTOCK 12 |url=http://www.blabbermouth.net/news/neurotica-to-replace-jerry-cantrell-at-florida-s-livestock/ |website=Blabbermouth |accessdate=2017-08-11 |date=2002-04-26}}&lt;/ref&gt; Cantrell je posvetio svoj samostalni album, ''Degradation Trip'', objavljen dva mjeseca nakon Staleyjeve smrti, sjećanju na njega.&lt;ref name=&quot;Roadrunner Cantrell&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.co.uk/artists/JerryCantrell/ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080119070122/http://www.roadrunnerrecords.co.uk/artists/JerryCantrell/ |archivedate=2008-01-19 |title=Well Worth The Trip |date=2002-12-24 |publisher=Roadrunner Records UK |accessdate=2007-12-07}}&lt;/ref&gt; Također je nakon Staleyjeve smrti posvojio njegovu [[Sijamska mačka|sijamsku mačku]] Sadie. Mačka se pojavila na Cantrellovoj epizodi emisije [[MTV Cribs]], koja je bila snimljena na njegovom ranču u [[Oklahoma|Oklahomi]] u rujnu 2002.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=N3zfwrHTXlI |title=Jerry Cantrell adopted Layne Staley's cat Sadie after Layne passed away |accessdate=2018-04-16}}&lt;/ref&gt; Sadie je uginula 8. listopada 2010. godine u dobi od 18 godina u vrijeme koncerta Alice in Chainsa u Seattleu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.smnnews.com/2010/10/15/alice-in-chains-layne-staleys-cat-sadie-passes-away/ |title=ALICE IN CHAINS: Layne Staley’s Cat Sadie Passes Away |publisher=SMN News |date=2010-10-15 |accessdate=2017-08-11 |deadurl=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101018041253/http://www.smnnews.com/2010/10/15/alice-in-chains-layne-staleys-cat-sadie-passes-away/ |archivedate=2010-10-18 |df=mdy-all}}&lt;/ref&gt;

Cantrell kritizira [[religija|religiju]]&lt;ref name=&quot;religion&quot;&gt;{{cite news |access-date=2016-11-13 |url=https://www.ultimate-guitar.com/news/upcoming_releases/alice_in_chains_jerry_cantrell_talks_religious_themes_of_new_album.html |title=Alice in Chains' Jerry Cantrell Talks Religious Themes of New Album |publisher=Ultimate Guitar |archivedate=2013-04-06 |archiveurl=https://www.ultimate-guitar.com/news/upcoming_releases/alice_in_chains_jerry_cantrell_talks_religious_themes_of_new_album.html=yes}}&lt;/ref&gt; i [[kreacionizam]] mlade Zemlje, satirizirajući oba pojma na albumu ''[[The Devil Put Dinosaurs Here]]'' Alice in Chainsa iz 2013. godine.&lt;ref name=&quot;religion&quot;/&gt; Cantrell je izjavio: &quot;Postoje dvije stvari o kojima nikad ne želiš razgovarati s nekim: politika i vjera. Ali jebote, pretpostavljam da ćemo neko vrijeme pričati o tome&quot;.&lt;ref name=&quot;religion&quot;/&gt; &quot;Nitko u grupi ne smatra da je religijski ekspert, ali naslovna pjesma [''The Devil Put Dinosaurs Here''] proizlazi iz nečega u što mnogo ljudi doista vjeruje&quot;.&lt;ref name=&quot;noisecreep&quot;/&gt; Cantrell je također dodao da ga živcira licemjerje koje se na mnogo načina pojavilo u organiziranoj religiji. &quot;Mislim da postoji ogromna količina dokaza da stvari trenutno jednostavno ne funkcioniraju. Trebamo naučiti rasti kao ljudi. Kad počneš učiti ljude da je homoseksualnost smrtni grijeh, a velik broj ljudi [koji to propovijedaju] jebu djecu, postoji veliki problem&quot;.&lt;ref name=&quot;noisecreep&quot;&gt;{{cite news |url=http://noisecreep.com/alice-in-chains-religion-album-title/ |title=Alice in Chains on How a ‘Ridiculous’ Religious Claim Inspired Their New Album Title (EXCLUSIVE) |publisher=Noise Creep |date=2013-04-09 |accessdate=2017-07-19}}&lt;/ref&gt;

===Operacije===
Tijekom njegove nezavisne turneje za ''[[Degradation Trip]]'' prije nego što je sam album bio objavljen, Cantrell je slomio lijevu ruku dok je nakon koncerta u [[Kentucky Derby]]ju 3. svibnja 2001. godine igrao [[američki nogomet]].&lt;ref name=&quot;broken hand&quot;&gt;{{Cite video |url=https://www.youtube.com/watch?v=jyng2mDZ8yg |title=Jerry Cantrell Recalls How He Broke His Hand While Playing Football In 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/archive-news-may-06-2001/ |title=Archive News May 06, 2001 |date=2001-05-06 |website=Blabbermouth |archive-url=https://web.archive.org/web/20131001082857/http://www.blabbermouth.net/news/archive-news-may-06-2001/ |archive-date=2013-10-01 |dead-url=no |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt; Dok je Cantrell trčao punom brzinom, njegov je tadašnji gitarist Bryan Kehoe također trčao punom brzinom i to prema njemu; Cantrellu je mali prst zapeo u Kehoeovom rukavu. Cantrella su odveli u kliniku za hitne intervencije, ali mu ondje nisu nikako mogli pomoći jer se kost vratila u ruku i bio mu je potreban rekonstrukcijski zahvat, za koji je morao pričekati par tjedana. Cantrell je želio nastaviti turneju te je, iako su ga mučili bolovi, njegova skupina održala svoj prvi koncert kao predgrupa sastavu [[Cheap Trick]] u Atlanti, na kojem je Cantrell samo pjevao.&lt;ref name=&quot;broken hand&quot;/&gt; Bila su mu potrebna jedna titanijska pločica i četiri vijka kako bi mu se kosti vratile na mjesto.&lt;ref name=&quot;broken hand&quot;/&gt; Cantrell je izjavio da je lomljenje dlana bila najgora fizička bol koju je ikad doživio.&lt;ref name=&quot;broken hand&quot;/&gt; Zbog ozljede ostatak je Cantrellove samostalne turneje morao biti odgođen. Njegov se prvi nastup nakon operacije održao 1. srpnja 2001. godine u Key Clubu u West Hollywoodu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/archive-news-may-25-2001/ |date=2001-05-25 |website=Blabbermouth |title=Archive News May 25, 2001 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131019174627/http://www.blabbermouth.net/news/archive-news-may-25-2001/ |archive-date=2013-10-19 |dead-url=no |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je dvaput operirao rame. U prosincu 2005. na operaciji lijevog ramena bili su mu odstranjeni ostaci kosti, a hrskavica mu je bila obnovljena.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bravewords.com/news/guitarist-jerry-cantrell-recovers-from-shoulder-surgery |title=GUITARIST JERRY CANTRELL RECOVERS FROM SHOULDER SURGERY |publisher=Bravewords |date=2005-12-12 |accessdate=2017-07-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-jerry-cantrell-on-the-mend-after-surgery/ |title=ALICE IN CHAINS Guitarist JERRY CANTRELL On The Mend After Surgery |publisher=Blabbermouth |date=2005-12-12 |accessdate=2017-07-16}}&lt;/ref&gt; Tijekom razgovora s [[ESPN.com]]om 29. studenog 2011. Cantrell je otkrio da je ranije te godine otišao na još jednu operaciju, ovog puta desnog ramena,&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.ultimate-guitar.com/news/interviews/jerry_cantrell_if_you_cant__play_you_shouldnt_be_onstage.html |title=Jerry Cantrell: 'If You Can't Play You Shouldn't Be Onstage' |publisher=Ultimate Guitar |date=2013-04-01 |accessdate=2017-07-16}}&lt;/ref&gt; i da se njegova rehabilitacija bližila kraju.&lt;ref name=&quot;2011 ESPN chat&quot;/&gt; Operacija je odgodila snimanje ''The Devil Put Dinosaurs Herea'' jer Cantrell, dok se oporavljao, osam mjeseci nije mogao svirati gitaru.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=xsQp6_PWqOk&amp;t=1m09s |title=Jerry Cantrell takes over the KLOS airwaves with Melissa Maxx PT1 (November 12, 2014) |date=2014-11-12 |website=YouTube |access-date=2018-03-27}}&lt;/ref&gt; Cantrell je o operaciji rekao: &quot;Ono što me zadržavalo bilo je to što sam imao koštane izraštaje [i] probleme s hrskavicom u ramenima. Isti problem imao sam u drugom ramenu prije otprilike šest godina i sad su mi oba ramena sređena. Ozljeda je nastala zbog stalnih kretnji tijekom sviranja.&quot;&lt;ref name=&quot;surgery&quot;&gt;{{cite web |title=Lessons Learned With Jerry Cantrell |url=http://www.grammy.com/news/lessons-learned-with-jerry-cantrell |date=2012-05-30 |author=Steve Baltin |work=Grammy.com |accessdate=2017-11-24 |archivedate=2012-06-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120602000645/http://www.grammy.com/news/lessons-learned-with-jerry-cantrell |deadurl=yes |df=mdy-all}}&lt;/ref&gt; Dok se oporavljao kod kuće noseći povez preko ramena, Cantrell je u glavi čuo rif pa ga je otpjevao i snimio na mobitel.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=FROXRkhLcM8&amp;t=5m23s |title=Jerry Cantrell humming Stone's melody |work=YouTube |date=2015-06-06 |accessdate=2017-08-11}}&lt;/ref&gt; Rif se kasnije pretvorio u pjesmu &quot;[[Stone]]&quot;, prvi singl s albuma ''The Devil Put Dinosaurs Here''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://articles.latimes.com/2013/may/29/entertainment/la-et-ms-alice-in-chains-20130529 |title=Through the good and the bad, Alice in Chains unbroken |publisher=Los Angeles Times |date=2013-05-29 |accessdate=2018-04-05}}&lt;/ref&gt;

===Zloupotreba opijata===
Cantrell je bivši ovisnik i alkoholičar te je trijezan od 2003. godine.&lt;ref name=&quot;surgery&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;speech Musicares&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=X2yLU8JXvvM&amp;t=1m30s |title=Jerrys Speech 5-31-12 |publisher=YouTube |date=2012-05-31 |accessdate=2017-11-24}}&lt;/ref&gt; [[MusiCares]] mu je 2012. godine dodijelio nagradu [[Stevie Ray Vaughan|Stevieja Raya Vaughana]] za njegovu pomoć ostalim ovisnicima u procesu odvikavanja. Cantrell je u svojem govoru rekao: &quot;Tu sam se u Los Angeles srušio prije skoro devet godina. Sean [Kinney] bio je pred vratima s mojim bratom, stoga sam mogao birati: ili otvoriti vrata i otrijezniti se ili skočiti kroz prozor niz liticu i sletjeti u neki grm s borovnicama. To je bio moj odabir. Srećom, ulovili su me jer nisam nikamo mogao otići, zapeo sam u grmu na dnu litice i krvario te sam završio ovdje. Nisam mislio doći ovdje, ali sam vrlo zahvalan na tome što sam tu, bilo je potrebno mnogo ljudi da mi pomogne doći ovdje. Ovo je bio odličan dan. Sve je tako ogromno. Nesavršen sam kao i svatko drugi. Jednostavno ovih dana više ne pušim marihuanu i ne budim se ujutro kako bih učinio isto. Mnogo ljudi ustane i dignu se kad padnu. Neki ljudi ne dobiju takvu priliku. Moj je sastav grubi primjer toga – onoga što se dogodi kad se ne suočiš s time.&quot; Cantrell i njegovi kolege iz Alice in Chainsa odsvirali su pet pjesama na dodjeli nagrada i Cantrell je izjavio: &quot;Doista nam nedostaju Layne [Staley] i Mike [Starr] i nosimo ih u svojim srcima&quot;.&lt;ref name=&quot;speech Musicares&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-jerry-cantrell-honored-with-stevie-ray-vaughan-award-20120601 |title=Alice in Chains' Jerry Cantrell Honored with Stevie Ray Vaughan Award |publisher=Rolling Stone |date=2012-06-01 |accessdate=2017-06-19}}&lt;/ref&gt;

===Filantropija===
[[Slika:Jerry &amp; Slash - Acoustic.jpg|thumb|desno|Jerry Cantrell i Slash 17. travnja 2008. godine na akustičnom koncertu za Road Recovery na [[The Nightwatchman]]ovoj turneji Justice u Nokia Theateru, New Yorku]]
Cantrell već mnogo godina podržava zakladu [[MusiCares]],&lt;ref name=&quot;surgery&quot;/&gt; koja pomaže glazbenicima koji se bore s ovisnošću, kao i financijskim i zdravstvenim problemima.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.grammy.com/musicares/about |title=MusiCares |website=Grammy.com |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt; Također podržava Road Recovery, organizaciju posvećenu pomaganju mladim ljudima koji se bore s ovisnostima.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/1045825/farrell-morello-slash-and-more-rock-for-recovery |title=Farrell, Morello, Slash And More Rock For Recovery |website=Billboard |date=2008-04-18 |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-tom-morello-perry-farrell-to-take-part-in-road-recovery-concert/ |title=JERRY CANTRELL, TOM MORELLO, PERRY FARRELL To Take Part In 'Road Recovery' Concert |website=Blabbermouth |date=2009-03-25 |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=r6s_qiNCnlE |title=Road Recovery Rock 'N Ride NY 2013 // Alice in Chains |website=YouTube |date=2013-11-14 |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;

Cantrell i njegov tadašnji sastav Cardboard Vampyres 12. su travnja 2004. održali dobrotvorni koncert za Sweet Relief, neprofitnu organizaciju koja pomaže pokriti medicinske troškove siromašnim glazbenicima.&lt;ref name=&quot;Cardboard Vampyres&quot;/&gt; Cantrell je 10. studenog 2004. bio jedan od glazbenika koji su održali kratki akustični koncert kako bi pripomogli zakladi ''Help the Homeless'' u Hollywoodu, Kaliforniji.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://staging.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-billy-duffy-to-perform-at-help-the-homeless-benefit/ |title=JERRY CANTRELL, BILLY DUFFY To Perform At HELP THE HOMELESS Benefit |website=Blabbermouth |date=2004-11-09 |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;

Godine 2007. Cantrell je stavio na aukciju nekoliko svojih omiljenih odjevnih predmeta iz ključnih trenutaka njegove karijere kako bi pripomogao MusiCaresu i zakladi Layne Staley Fund,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://staging.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-launches-benefit-auction-for-musicares-and-layne-staley-fund/ |title=ALICE IN CHAINS Guitarist Launches Benefit Auction For MUSICARES and LAYNE STALEY FUND |website=Blabbermouth |date=2007-10-29 |access-date=2018-03-17 |archive-date=18. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180318182521/http://staging.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-launches-benefit-auction-for-musicares-and-layne-staley-fund/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://staging.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-s-closet-auction-for-charity-a-massive-success/ |title=ALICE IN CHAINS Guitarist's Closet Auction for Charity A 'Massive Success' |website=Blabbermouth |date=2007-11-28 |access-date=2018-03-17 |archive-date=18. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120600/http://staging.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-s-closet-auction-for-charity-a-massive-success/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; od kojih potonja pruža pomoć i tretman ovisnicima o heroinu na Seattleovoj glazbenoj sceni.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://ths-wa.org/about-ths/layne-staley-memorial-fund/ |title=Layne Staley Memorial Fund |website=Therapeutic Health Services |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;

Od 2009. godine Cantrell vodi ''Alice in Chains &amp; Friends Charity Fantasy Football League''. Svaki sudionik stavlja neki svoj predmet na internetsku aukciju te sav prihod odlazi zakladi koju izabire prvak lige.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.espn.in/espn/thelife/news/story?id=4441329 |title=Rock 'n' roll fantasy football |website=ESPN.com |date=2009-09-04 |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt; Cantrell je osnovao ligu kako bi spojio svoju ljubav prema virtualnom nogometu s pomaganjem korisnom cilju.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.espn.in/espn/thelife/music/news/story?id=6013803 |title=Alice in Chains charity auction launches |website=ESPN.com |date=2011-01-12 |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt; Cantrell je prvi put postao prvak lige 2016. godine, a 2017. je odlučio donirati prihod MusiCaresu u počast [[Chris Cornell|Chrisu Cornellu]] te [[Music for Relief]]u u počast [[Chester Bennington|Chesteru Benningtonu]]. Oba su glazbenika preminula 2017. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/sports/features/jerry-cantrell-on-alice-in-chains-fantasy-football-league-and-auction-w505702 |title=Jerry Cantrell on Alice in Chains Fantasy Football League and Auction |date=2017-09-27 |website=Rolling Stone |access-date=2018-04-15}}&lt;/ref&gt; Godine 2018. Cantrell je trofej lige nazvao po svojem prijatelju [[Vinnie Paul|Vinnieju Paulu]], koji je nedavno bio umro.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=tQ8ve4RR55s&amp;feature=youtu.be&amp;t=733 |title=Jerry Cantrell Talks New Alice In Chains Album &amp; More w/Rich Eisen &amp;#124; Full Interview 8/14/18 |date=2018-08-14}}&lt;/ref&gt;

Cantrell je 15. svibnja 2015. održao nastup na drugom godišnjem koncertu Acoustic-4-A-Cure kako bi pripomogao programu Pediatric Cancer Program na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/metallicas-james-hetfield-performs-with-daughter-cali-alice-in-chains-jerry-cantrell-at-acoustic-4-a-cure-video/ |title=METALLICA's JAMES HETFIELD Performs With Daughter CALI, ALICE IN CHAINS' JERRY CANTRELL At 'Acoustic-4-A-Cure' (Video) |website=Blabbermouth |date=2015-05-16 |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;

Cantrell podržava [[St. Jude Children's Research Hospital]] te je nastupao na dobrotvornim koncertima i golfskim turnejama kako bi prikupio sredstva za bolnicu koja liječi djecu s rakom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.espn.com/espn/page2/index/_/id/4902891 |title=Alice in Chains charity auction to benefit St. Jude Children's Research Hospital wrapping up |date=2010-09-07 |website=ESPN |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bull Magazine&quot;&gt;{{Cite web |url=http://thebullmag.com/charity-in-chains/ |title=Charity in Chains |last=Williams |first=Samantha |date=2012-05-09 |website=The Bull Magazine |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.newswire.com/news/the-doors-robby-krieger-and-artist-scott-medlock-break-fundraising-19966992 |title=The Doors Robby Krieger and Artist Scott Medlock Break Fundraising Targets in 10th Annual Event for St. Jude's |date=2017-09-25 |website=Newswire |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;

Cantrell i njegovi kolege iz Alice in Chains na svojim koncertima nude posebna mjesta za veterane iz zaklade Operation Ward 57, zaklade za ranjene vojnike.&lt;ref name=&quot;Bull Magazine&quot;/&gt;

Alice in Chains 2015. je godine donirao dva dolara od svake unaprijed prodane karte na svojoj ljetnoj turneji kako bi pomogao obitelji obožavatelja Stefana Dayne-Anklea, koji je preminuo nakon bitke s leukemijom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.myrecordjournal.com/News/Meriden/MeridenNews/7018697-154/alice-in-chains-to-donate-portion-of-concert-proceeds-to.html |title=Alice in Chains to donate portion of concert proceeds to former Wilcox valedictorian’s family |date=2015-03-16 |website=MyRecordJournal.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20170820112447/http://www.myrecordjournal.com/News/Meriden/MeridenNews/7018697-154/alice-in-chains-to-donate-portion-of-concert-proceeds-to.html |archive-date=2017-08-20 |dead-url=yes |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;

Cantrell također podržava [[Music for Relief]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/sports/features/jerry-cantrell-on-alice-in-chains-fantasy-football-league-and-auction-w505702 |title=Jerry Cantrell on Alice in Chains Fantasy Football League and Auction |website=Rolling Stone |date=2017-09-27 |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt; [[Autism Speaks]],&lt;ref name=&quot;2011 ESPN chat&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.espn.com/sportsnation/chat/_/id/41451/rocker-jerry-cantrell |title=Chat with Jerry Cantrell |website=ESPN.com |date=2011-11-29 |access-date=2018-03-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.espn.com.au/espn/thelife/music/news/story?id=5948236 |title=Alice in Chains &amp; Friends Charity League Final: Jerry Cantrell vs. Meat Loaf |website=ESPN.com |date=2010-12-26 |access-date=2018-03-18}}&lt;/ref&gt; Rock Against MS Foundation&lt;ref name=&quot;Rock Against MS&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://loudwire.com/jerry-cantrell-john-5-scott-ian-more-auction-items-to-fight-ms/ |title=Jerry Cantrell, John 5, Scott Ian + More Auction Items to Fight MS |website=Loudwire |date=2017-12-28 |access-date=2018-03-18}}&lt;/ref&gt; i zakladu Los Angeles Police Memorial Foundation.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.prnewswire.com/news-releases/los-angeles-police-memorial-foundation-celebrity-poker-tournament-and-casino-night-hosted-by-don-cheadle-300362700.html |title=Los Angeles Police Memorial Foundation Celebrity Poker Tournament And Casino Night Hosted by Don Cheadle |website=PRNewswire |date=2016-11-15 |access-date=2018-03-17}}&lt;/ref&gt;

==Filmografija==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Godina
! Naslov
! Uloga
! class=&quot;unsortable&quot; | Bilješke
|-
| 1992.
| ''[[Samci (1992.)|Samci]]
| On sam
|
|-
| 1995.
| ''[[The Nona Tapes]]''
| Nona Weisbaum
| Kratki film
|-
| 1996.
| ''[[Jerry Maguire]]''
| Isus iz CopyMata
| 
|-
| 2009.
| ''[[Rock Slyde]]''
| Jerry
| 
|-
| 2013.
| ''[[Alice in Chains: AIC 23|AIC 23]]''
| Donnie &quot;Skeeter&quot; Dollarhide Jr.
| Kratki film
|-
| 2018.
| ''Dad Band''
| Terry
| Kratki film
|}

==Diskografija==
{{col-begin}}
{{col-2}}
;Studijski albumi s Alice in Chainsom
* ''[[Facelift]]'' (1990.)
* ''[[Dirt]]'' (1992.)
* ''[[Alice in Chains (album)|Alice in Chains]]'' (1995.)
* ''[[Black Gives Way to Blue]]'' (2009.)
* ''[[The Devil Put Dinosaurs Here]]'' (2013.)
* ''[[Rainier Fog]]'' (2018.)
{{col-2}}
;Samostalni studijski albumi
* ''[[Boggy Depot]]'' (1998.)
* ''[[Degradation Trip]]'' (2002.)
* ''[[Degradation Trip Volumes 1 &amp; 2]]'' (2002.)
* ''[[Brighten]]'' (2021.)
{{col-end}}

==Izvori==
&lt;div style=&quot;height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot; &gt;
{{izvori|30em}}
&lt;/div&gt;&lt;br&gt;

{{GLAVNIRASPORED:Cantrell, Jerry}}
[[Kategorija:Američki glazbenici]]
[[Kategorija:Američki pjevači]]</text>
      <sha1>dsgh70m5jcbg8luo6k0xi740bfxi6gj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva sv. Josipa Zenica3-2015.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>641737</id>
    <revision>
      <id>6432273</id>
      <parentid>5917075</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:12:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="252" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Crkva sv. Josipa u Zenici
|Izvor= vlastiti rad
|Datum= proljeće 2015.
|Autor= [[Suradnik:Anto Kalin|Anto Kalin]] 
|Objašnjenje= vlastiti rad, vidi dolje
}}

== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>cnafubm7uelsmqkkhvhkok8z1fptb3r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva sv. Josipa Zenica1-2015.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>641894</id>
    <revision>
      <id>6432271</id>
      <parentid>5917073</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:12:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="260" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Crkva sv. Josipa u Zenici 
|Izvor= vlastiti rad
|Datum= Proljeće 2015. godine.
|Autor= [[Suradnik:Anto Kalin|Anto Kalin]]
|Objašnjenje= vlastiti rad, vidi dolje
}}

== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>ppuz0ruknuwpa6zi9412m61fm582mme</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva sv. Josipa Zenica2-2015.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>641895</id>
    <revision>
      <id>6432272</id>
      <parentid>5917074</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:12:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="251" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Crkva sv. Josipa u Zenici
|Izvor= vlastiti rad
|Datum= proljeće 2015.
|Autor= [[Suradnik:Anto Kalin|Anto Kalin]]
|Objašnjenje= vlastiti rad, vidi dolje
}}

== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>h03dn7w1ss7t3m77ef716i2k74kdg3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva sv. Josipa Zenica4-2015.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>641896</id>
    <revision>
      <id>6432274</id>
      <parentid>5917076</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:12:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="251" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Crkva sv. Josipa u Zenici
|Izvor= vlastiti rad
|Datum= proljeće 2015.
|Autor= [[Suradnik:Anto Kalin|Anto Kalin]] 
|Objašnjenje= vlastiti rad, vidi dolje
}}
== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>kywxekh2ahtpso3bp4mlyqcp5t128ry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Crkva sv. Josipa Zenica5-2015.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>641897</id>
    <revision>
      <id>6432275</id>
      <parentid>5917077</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T20:13:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MGA73</username>
        <id>37517</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>File is not eligible for relicense of GFDL - see [[:en:Wikipedia:Image license migration|here]] - uploader please consider to relicense (using [[User:MGA73/LicenseUpdate.js]]).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="251" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Crkva sv. Josipa u Zenici
|Izvor= vlastiti rad
|Datum= proljeće 2015.
|Autor= [[Suradnik:Anto Kalin|Anto Kalin]] 
|Objašnjenje= vlastiti rad, vidi dolje
}}
== Licencija ==
{{GFDL-ja-s-odricanjem|migration=not-eligible}}</text>
      <sha1>kywxekh2ahtpso3bp4mlyqcp5t128ry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mister NO (glazbeni sastav, Split)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>654044</id>
    <revision>
      <id>6432366</id>
      <parentid>6431643</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T03:34:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kapetan broda</username>
        <id>250766</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7919" xml:space="preserve">{{rad obožavatelja}}
{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Mister NO
| Img                  =
| Img_capt             =
| Img_size             =
| Landscape            =
| Background           =
| Pseudonim            =
| Osnivanje            = [[glazba u 1999.|1999.]] - 
| Žanr                 = [[rock]]
| Djelatno_razdoblje   = 1999. - 
| Producentska_kuća    = mister NO - Split Records
| Angažman             = 
| URL                  = 
| Originalna postava   = 
| Sadašnji članovi     = Slaven Slišković, Klara Mucci, Alejuandro Buendija, Tomislav Dorić, Gordan Tudor, Anton Možnik 
| Bivši članovi        = 
| nagrade              =
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Mister NO''' je hrvatski [[rock]] sastav iz [[Split]]a.&lt;ref name=&quot;prvi album&quot;&gt;L.L.: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/586609/splitski-bend-nakon-20-godina-izdaje-prvi-album-frontmen-konacno-ispricao-cijelu-pricu-o-svojoj-muzi-otkrio-i-je-li-ljubav-s-fatalnom-ivom-potrajala ''Splitski bend nakon 20 godina izdaje prvi album: frontmen konačno ispričao cijelu priču o svojoj muzi, otkrio i je li ljubav s fatalnom Ivom potrajala''] Slobodna Dalmacija. 29. siječnja 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
{{stil pisanja}}
Ime sastava nema veze s talijanskim stripom [[Mister No]], nego se Slaven prijavio za izbor mistera Hrvatske devedesetih godina i kad ga je agentica zvala da je favorit i da se samo treba pojavit na natjecanju on je rekao ''ne''. Tako je među prijateljima postao poznat kao mister NO. Iako je svoju prvu pjesmu snimio 1995 godine Preoštri val gdje je aranžman radio Albert Limić i snimio bas, gitaru je snimio Zlatko Brodarić, sastav Mister NO osnovao je 1999. godine [[Slaven Slišković]] (Čovjek Filbi, Kapetan Broda) nakon desetak godina pisanja pjesama. Korijeni kultnog splitskog sastava Mister NOa datiraju iz vremena dok se osnivač Slišković još uspješno bavio vaterpolom. Bio je juniorski reprezentativac Jugoslavije i pred sobom je imao ugovor sa splitskim [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran Koteksom]] kojeg je i potpisao. Bio je kapetan kadetima i juniorima Jadrana. Tada trener nije birao kapetana već su ga igrači izabrali, a on je Izabrao drugi put, jer je više volio čitati književnost. Bio je u to doba jedini Dalmatinac koji je bio član juniorske reprezentacije Jugoslavije.  Počeo je primati hranarinu od Jadran Koteksa  (oko 200 eura sadašnjih mjesečno) sa svojih 15 godina. Pri jednom športskom boravku u Beogradu na pripremama reprezentacije u jednoj je knjižari prijevod zbirke poezije Jima Morrisona, frontmena The Doorsa i tad je otkrio svoju ljubav prema poeziji.&lt;ref name=&quot;prekinuli&quot;&gt; Anja Popović: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/619707/39prekinuli-smo-a-danas-ne-zeli-pricati-sa-mnom39-splicanin-iz-kultnog-benda-ogolio-nam-je-dusu-priznao-na-cemu-je-s-curom-kojoj-je-posvetio-petsto-pjesama-ali-i-kako-pokriva-troskove-snimanja '' 'Prekinuli smo, a danas ne želi pričati sa mnom...': Splićanin iz kultnog benda ogolio nam je dušu, priznao na čemu je s curom kojoj je posvetio petsto pjesama, ali i kako pokriva troškove snimanja ''] Slobodna Dalmacija. 25. kolovoza 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.&lt;/ref&gt; Te je 1999. godine snimljen demo ''Slobodan'' i ''Dvojnik slučajnog prolaznika''. Od godine 2001. ozbiljnije su pristupili glazbenom radu.&lt;ref name=&quot;novosti.hr&quot;&gt;Goran Čelig: [http://novosti.hr/splitski-bend-mister-no-predstavlja-pjesmu-obican-dan/ ''Splitski bend Mister No predstavlja pjesmu Običan dan ''] Novosti.hr 27. ožujka 2017. Pristupljeno 12. listopada 2019.&lt;/ref&gt; Slaven Slišković je poznati hrvatski pjesnik koji je napisao preko tisuću pjesama i objavio 5 zbirki pjesama &quot;Šibe poznatih maćeha&quot; 1997., Prodavaonica lakog streljiva i optičkih ciljnika&quot; 2004., &quot;Tvoja nevinost je popularna u mojoj ulici&quot; 2006., &quot;Ženski petko&quot; 2012. i &quot;Pričao sam s pticama 2020. Napisao je i šestu zbirku Sok od balerine koja uskoro čeka objavu. Objavio je još dramu &quot;Jelenova suza&quot; 2005. i monodramu &quot;Korona Bonaparte&quot; 2020. Napisao je i objavio još oko tridesetak priča.

Frontmen je [[Slaven Slišković]]. Sastav je tek nakon 20 godina postojanja objavio svoj prvi album. 2019. objavili su album [[Taj]] u izdanju Dallas Recordsa na kojemu su četiri singla – &quot;Običan dan&quot;, &quot;Ne, nije bol&quot;, &quot;Soba njene rodice&quot; feat. Žuvi te ključnim singl &quot;Ma hajde dođi Iva&quot;. Zadnja pjesma je o djevojci Ivi iz Zaprešića, koja je bila Slijina [[muza]]. Ivu je umirovio 2005. godine kao lika. Album ''Taj''  rock skladbi kroz koje prolazimo raznim fazama stvaralaštva Slavena Sliškovića Slije.&lt;ref name=&quot;prvi album&quot;/&gt;
Zatim su napravili rijetkost u hrvatskim pa i svjetskim diskografskim okvirima. Unutar godine dana, iste kalendarske godine objavili su dva albuma. Nakon albuma ''Taj'' s 13 pjesama koji su objavili u siječnju 2019. u izdanju Dallas Recordsa, svibnja 2019. objavili su drugi trostruki album ''Poplava oseke'' s čak 30 pjesama koju su postavili na [[Bandcamp]]. Frontmen Slija obrazložiou je to time riječima &quot;Imao sam te pjesme, skupilo ih se i htio sam se riješiti toga. Teret je to nositi u sebi neobjavljeno. Tako širiš kugu - stvaraš, a ne djeluješ.&quot; Vlastiti unutarnji opus pjesama mu je obilan da kaže da mu je sad preostalo objavljivati pjesme. Kao sastav ne djeluju preko koncerata, nego kao virtualni sastav. Slavenova sestra Mirna Slišković je diplomirani inženjer brodogradnje i crta brodove u splitskom škveru. Ona je Slavenu zabranila koncerte i rekla: Samo šibaj preko interneta. Slaven voli reć da je njega stvorila ne njegova majka koja je učiteljica, nego sestra koja je erudit. Dana 2. veljače 2022. godine sastav izdaje svoj treći dvostruki album ''Blatnjavo nebo sa 22 pjesme''. Dana 14. veljače 2022. sastav izdaje spot za pjesmu ''Čitat ću ti dlan'' koju je Slija otpjevao s glumicom Klarom Mucci. Dana 5. srpnja 2022. godine objavili su spot za pjesmu s trećeg albuma ''Ostat ću bez nje'' iz zbirke pjesama ''Pričao sam s pticama'' (2020. g.).

== Diskografija ==
* [[Taj]], Dallas Records, siječnja 2019.
* [[Poplava oseke]], Bandcamp, svibnja 2019. 
* Blatnjavo nebo, Bandcamp veljača 2022.

== Članovi ==
Tijekom godina postava se mijenjala, a jedini stalni članovi su Slaven Slišković i Tomislav Dorić.&lt;ref name=&quot;prekinuli&quot;/&gt; 
Članovi su do danas bili:&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu. Pristupljeno 12. listopada 2019.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novosti.hr&quot;/&gt;
* Slaven Slišković  (vokal, gitarist, stihovi i glazba)
* Klara Mucci (vokal)
* Ante Puljiz (back vokal)
* Vladimir Garić (gitara)
* Miodrag Spasić (bas)
* Tomislav Dorić (klavijature)
* Profesor Boris (gitara i bas)
* Toni Silobrčić (bubnjevi)
* Anton Možnik (bubnjevi)
* Gordan Tudor (saksofon)
* Vili Miličević (produkcija)
* Alejuandro Buendija (Programiranje, mix i mastering)

== Zanimljivosti ==
Slaven Slišković se pojavljuje u spotovima The Obala feat. Sunčica - Evo me, TBF - S mog prozora, mister NO - Bježim se, mister NO - Ma hajde, dođi Iva, mister NO - Čitat ću ti dlan, mister NO - Ostat ću bez nje

== Izvori ==

{{izvori}}

5.   https://svijetkulture.com/mister-no-razgovarali-smo-sa-splitskim-bendom-koji-vec-20-godina-gura-svoj-film/

6. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/02/18/slaven-sliskovic-devet-kratkih-prica/

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.youtube.com/channel/UCJU_kjYJ45j-yce3BOr7AMQ Mister NO] na YouTubeu
*[https://misternosplit.bandcamp.com/ Mister NO] na Bandcampu
*[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu
*[https://slija.blog.hr Mister NO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622101925/http://slija.blog.hr/ |date=22. lipnja 2007. }} na blog.hr, službene stranice

[[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>r2y4xbmgl5dt3n8ggad6gz84cyzk4g5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432367</id>
      <parentid>6432366</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T03:35:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kapetan broda</username>
        <id>250766</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7863" xml:space="preserve">{{rad obožavatelja}}
{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Mister NO
| Img                  =
| Img_capt             =
| Img_size             =
| Landscape            =
| Background           =
| Pseudonim            =
| Osnivanje            = [[glazba u 1999.|1999.]] - 
| Žanr                 = [[rock]]
| Djelatno_razdoblje   = 1999. - 
| Producentska_kuća    = mister NO - Split Records
| Angažman             = 
| URL                  = 
| Originalna postava   = 
| Sadašnji članovi     = Slaven Slišković, Tomislav Dorić, Gordan Tudor, Anton Možnik 
| Bivši članovi        = 
| nagrade              =
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Mister NO''' je hrvatski [[rock]] sastav iz [[Split]]a.&lt;ref name=&quot;prvi album&quot;&gt;L.L.: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/586609/splitski-bend-nakon-20-godina-izdaje-prvi-album-frontmen-konacno-ispricao-cijelu-pricu-o-svojoj-muzi-otkrio-i-je-li-ljubav-s-fatalnom-ivom-potrajala ''Splitski bend nakon 20 godina izdaje prvi album: frontmen konačno ispričao cijelu priču o svojoj muzi, otkrio i je li ljubav s fatalnom Ivom potrajala''] Slobodna Dalmacija. 29. siječnja 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
{{stil pisanja}}
Ime sastava nema veze s talijanskim stripom [[Mister No]], nego se Slaven prijavio za izbor mistera Hrvatske devedesetih godina i kad ga je agentica zvala da je favorit i da se samo treba pojavit na natjecanju on je rekao ''ne''. Tako je među prijateljima postao poznat kao mister NO. Iako je svoju prvu pjesmu snimio 1995 godine Preoštri val gdje je aranžman radio Albert Limić i snimio bas, gitaru je snimio Zlatko Brodarić, sastav Mister NO osnovao je 1999. godine [[Slaven Slišković]] (Čovjek Filbi, Kapetan Broda) nakon desetak godina pisanja pjesama. Korijeni kultnog splitskog sastava Mister NOa datiraju iz vremena dok se osnivač Slišković još uspješno bavio vaterpolom. Bio je juniorski reprezentativac Jugoslavije i pred sobom je imao ugovor sa splitskim [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran Koteksom]] kojeg je i potpisao. Bio je kapetan kadetima i juniorima Jadrana. Tada trener nije birao kapetana već su ga igrači izabrali, a on je Izabrao drugi put, jer je više volio čitati književnost. Bio je u to doba jedini Dalmatinac koji je bio član juniorske reprezentacije Jugoslavije.  Počeo je primati hranarinu od Jadran Koteksa  (oko 200 eura sadašnjih mjesečno) sa svojih 15 godina. Pri jednom športskom boravku u Beogradu na pripremama reprezentacije u jednoj je knjižari prijevod zbirke poezije Jima Morrisona, frontmena The Doorsa i tad je otkrio svoju ljubav prema poeziji.&lt;ref name=&quot;prekinuli&quot;&gt; Anja Popović: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/619707/39prekinuli-smo-a-danas-ne-zeli-pricati-sa-mnom39-splicanin-iz-kultnog-benda-ogolio-nam-je-dusu-priznao-na-cemu-je-s-curom-kojoj-je-posvetio-petsto-pjesama-ali-i-kako-pokriva-troskove-snimanja '' 'Prekinuli smo, a danas ne želi pričati sa mnom...': Splićanin iz kultnog benda ogolio nam je dušu, priznao na čemu je s curom kojoj je posvetio petsto pjesama, ali i kako pokriva troškove snimanja ''] Slobodna Dalmacija. 25. kolovoza 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.&lt;/ref&gt; Te je 1999. godine snimljen demo ''Slobodan'' i ''Dvojnik slučajnog prolaznika''. Od godine 2001. ozbiljnije su pristupili glazbenom radu.&lt;ref name=&quot;novosti.hr&quot;&gt;Goran Čelig: [http://novosti.hr/splitski-bend-mister-no-predstavlja-pjesmu-obican-dan/ ''Splitski bend Mister No predstavlja pjesmu Običan dan ''] Novosti.hr 27. ožujka 2017. Pristupljeno 12. listopada 2019.&lt;/ref&gt; Slaven Slišković je poznati hrvatski pjesnik koji je napisao preko tisuću pjesama i objavio 5 zbirki pjesama &quot;Šibe poznatih maćeha&quot; 1997., Prodavaonica lakog streljiva i optičkih ciljnika&quot; 2004., &quot;Tvoja nevinost je popularna u mojoj ulici&quot; 2006., &quot;Ženski petko&quot; 2012. i &quot;Pričao sam s pticama 2020. Napisao je i šestu zbirku Sok od balerine koja uskoro čeka objavu. Objavio je još dramu &quot;Jelenova suza&quot; 2005. i monodramu &quot;Korona Bonaparte&quot; 2020. Napisao je i objavio još oko tridesetak priča.

Frontmen je [[Slaven Slišković]]. Sastav je tek nakon 20 godina postojanja objavio svoj prvi album. 2019. objavili su album [[Taj]] u izdanju Dallas Recordsa na kojemu su četiri singla – &quot;Običan dan&quot;, &quot;Ne, nije bol&quot;, &quot;Soba njene rodice&quot; feat. Žuvi te ključnim singl &quot;Ma hajde dođi Iva&quot;. Zadnja pjesma je o djevojci Ivi iz Zaprešića, koja je bila Slijina [[muza]]. Ivu je umirovio 2005. godine kao lika. Album ''Taj''  rock skladbi kroz koje prolazimo raznim fazama stvaralaštva Slavena Sliškovića Slije.&lt;ref name=&quot;prvi album&quot;/&gt;
Zatim su napravili rijetkost u hrvatskim pa i svjetskim diskografskim okvirima. Unutar godine dana, iste kalendarske godine objavili su dva albuma. Nakon albuma ''Taj'' s 13 pjesama koji su objavili u siječnju 2019. u izdanju Dallas Recordsa, svibnja 2019. objavili su drugi trostruki album ''Poplava oseke'' s čak 30 pjesama koju su postavili na [[Bandcamp]]. Frontmen Slija obrazložiou je to time riječima &quot;Imao sam te pjesme, skupilo ih se i htio sam se riješiti toga. Teret je to nositi u sebi neobjavljeno. Tako širiš kugu - stvaraš, a ne djeluješ.&quot; Vlastiti unutarnji opus pjesama mu je obilan da kaže da mu je sad preostalo objavljivati pjesme. Kao sastav ne djeluju preko koncerata, nego kao virtualni sastav. Slavenova sestra Mirna Slišković je diplomirani inženjer brodogradnje i crta brodove u splitskom škveru. Ona je Slavenu zabranila koncerte i rekla: Samo šibaj preko interneta. Slaven voli reć da je njega stvorila ne njegova majka koja je učiteljica, nego sestra koja je erudit. Dana 2. veljače 2022. godine sastav izdaje svoj treći dvostruki album ''Blatnjavo nebo sa 22 pjesme''. Dana 14. veljače 2022. sastav izdaje spot za pjesmu ''Čitat ću ti dlan'' koju je Slija otpjevao s glumicom Klarom Mucci. Dana 5. srpnja 2022. godine objavili su spot za pjesmu s trećeg albuma ''Ostat ću bez nje'' iz zbirke pjesama ''Pričao sam s pticama'' (2020. g.).

== Diskografija ==
* [[Taj]], Dallas Records, siječnja 2019.
* [[Poplava oseke]], Bandcamp, svibnja 2019. 
* Blatnjavo nebo, Bandcamp veljača 2022.

== Članovi ==
Tijekom godina postava se mijenjala, a jedini stalni članovi su Slaven Slišković i Tomislav Dorić.&lt;ref name=&quot;prekinuli&quot;/&gt; 
Članovi su do danas bili:&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu. Pristupljeno 12. listopada 2019.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novosti.hr&quot;/&gt;
* Slaven Slišković  (vokal, gitarist, stihovi i glazba)
* Ante Puljiz (back vokal)
* Vladimir Garić (gitara)
* Miodrag Spasić (bas)
* Tomislav Dorić (klavijature)
* Profesor Boris (gitara i bas)
* Toni Silobrčić (bubnjevi)
* Anton Možnik (bubnjevi)
* Gordan Tudor (saksofon)
* Vili Miličević (produkcija)
* Alejuandro Buendija (Programiranje, mix i mastering)

== Zanimljivosti ==
Slaven Slišković se pojavljuje u spotovima The Obala feat. Sunčica - Evo me, TBF - S mog prozora, mister NO - Bježim se, mister NO - Ma hajde, dođi Iva, mister NO - Čitat ću ti dlan, mister NO - Ostat ću bez nje

== Izvori ==

{{izvori}}

5.   https://svijetkulture.com/mister-no-razgovarali-smo-sa-splitskim-bendom-koji-vec-20-godina-gura-svoj-film/

6. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/02/18/slaven-sliskovic-devet-kratkih-prica/

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.youtube.com/channel/UCJU_kjYJ45j-yce3BOr7AMQ Mister NO] na YouTubeu
*[https://misternosplit.bandcamp.com/ Mister NO] na Bandcampu
*[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu
*[https://slija.blog.hr Mister NO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622101925/http://slija.blog.hr/ |date=22. lipnja 2007. }} na blog.hr, službene stranice

[[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>4l9cyxlbc3lhu5z08genetfogn9l6zq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tele2 Arena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>657163</id>
    <revision>
      <id>6432116</id>
      <parentid>6416483</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T12:31:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1868" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| ime              = Tele2 Arena
| slika            = Tele2 Arena juni 2013a 01.jpg
| nadimak          = 
| prijašnja_imena  = 
| lokacija         = {{ZD|Š|ŠVE}} [[Stockholm]], [[Švedska]] 
| koordinate       = {{coord|59|17|N|18|5|E|region:SE_type:landmark|display=inline,title}} 
| cijena_izgradnje = 2,7 milijarde SEK
| arhitekt         = White Arkitekter
| izgradnja        = 2010. – 2013.
| otvoren          = 2013.
| renoviran        = 
| zatvoren         = 
| srušen           = 
| vlasnik          = grad Stockholm
| upravitelj       = 
| korisnici        = [[Djurgårdens IF]] &lt;br /&gt; [[Hammarby IF]]
| kapacitet        = 30.000 – 33.000 mjesta (nogomet)&lt;br /&gt;45.000 mjesta (koncerti)
| teren            = 
| dimenzije        = 105 m × 68 m
}}
'''Tele2 Arena''', nogometna je arena s pokretnim krovom u [[Stockholm]]u. U areni se održavaju i druge predstave reguliranjem pokretnog krova. Kapacitet Arene, koja je otvorena u srpnju 2013., na nogometnim mečevima je od 30.000 do 33.000 gledatelja. Na koncertima broj gledatelja se penje do 45.000. Nogometni klubovi [[Djurgårdens IF]] i [[Hammarby IF]] koriste Arenu za svoje domaće mečeve. Bila je jedna od tri arene s kojima se Štockholm natjecao za [[Pjesma Eurovizije 2016.|Pjesmu Eurovizije]] 2016. godine.&lt;ref&gt;http://wiwibloggs.com/2015/06/02/stockholm-tele2-arena-eurovision-2016/97291/&lt;/ref&gt; U Areni se igrale utakmice [[Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020.|Europskog prvenstva u rukometu]] 2020. godine.

Zajedno s drugim višenamjenskim arenama [[Ericsson Globe]]om i Hovetom, nalazi se u oblasti Areal Globen City.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Tele2 Arena}}
* [http://www.tele2arena.se/ Službene stranice Tele2 Arena] (šved.)

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Športski objekti u Švedskoj]]
[[Kategorija:Stockholm]]</text>
      <sha1>4yh3l066k1u4oipd9mdycshn1x3wm8c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432131</id>
      <parentid>6432116</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:01:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1917" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| ime              = Tele2 Arena
| slika            = Tele2 Arena juni 2013a 01.jpg
| nadimak          = 
| prijašnja_imena  = 
| lokacija         = {{ZD|Š|ŠVE}} [[Stockholm]], [[Švedska]] 
| koordinate       = {{coord|59|17|N|18|5|E|region:SE_type:landmark|display=inline,title}} 
| cijena_izgradnje = 2,7 milijarde SEK
| arhitekt         = White Arkitekter
| izgradnja        = 2010. – 2013.3
| otvoren          = 2013.
| renoviran        = 
| zatvoren         = 
| srušen           = 
| vlasnik          = grad Stockholm
| upravitelj       = 
| korisnici        = [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]] &lt;br /&gt; [[Hammarby IF]]
| kapacitet        = 30.000 – 33.000 mjesta (nogomet)&lt;br /&gt;45.000 mjesta (koncerti)
| teren            = 
| dimenzije        = 105 m × 68 m
}}
'''Tele2 Arena''', nogometna je arena s pokretnim krovom u [[Stockholm]]u. U areni se održavaju i druge predstave reguliranjem pokretnog krova. Kapacitet Arene, koja je otvorena u srpnju 2013., na nogometnim mečevima je od 30.000 do 33.000 gledatelja. Na koncertima broj gledatelja se penje do 45.000. Nogometni klubovi [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]] i [[Hammarby IF]] koriste Arenu za svoje domaće mečeve. Bila je jedna od tri arene s kojima se Štockholm natjecao za [[Pjesma Eurovizije 2016.|Pjesmu Eurovizije]] 2016. godine.&lt;ref&gt;http://wiwibloggs.com/2015/06/02/stockholm-tele2-arena-eurovision-2016/97291/&lt;/ref&gt; U Areni se igrale utakmice [[Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020.|Europskog prvenstva u rukometu]] 2020. godine.

Zajedno s drugim višenamjenskim arenama [[Ericsson Globe]]om i Hovetom, nalazi se u oblasti Areal Globen City.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Tele2 Arena}}
* [http://www.tele2arena.se/ Službene stranice Tele2 Arena] (šved.)

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Športski objekti u Švedskoj]]
[[Kategorija:Stockholm]]</text>
      <sha1>7n6onct3j6h441e8ntqqy5q0agzw5uq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mato</title>
    <ns>0</ns>
    <id>660304</id>
    <revision>
      <id>6432296</id>
      <parentid>5394309</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T21:08:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>83.139.83.24</ip>
      </contributor>
      <comment>dodao sam nesto novo</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="236" xml:space="preserve">{{dsm}}

* [[Mato (rijeka)]], rijeka u [[Venezuela|Venezueli]]
* [[Mato (jezik)]], iz porodice [[Austronezijski jezici|Austronezijskih jezika]]
* [[Mató]], sir iz [[Katalonijija|Katalonije]] 
* mato moze znaciti neko ime

{{Razdvojba}}</text>
      <sha1>dl1ifrqf5ah5zmrky5bvs1xlxqupfhw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432321</id>
      <parentid>6432296</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:57:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/83.139.83.24|83.139.83.24]] ([[User talk:83.139.83.24|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Suradnik A10|Suradnik A10]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="206" xml:space="preserve">{{dsm}}

* [[Mato (rijeka)]], rijeka u [[Venezuela|Venezueli]]
* [[Mato (jezik)]], iz porodice [[Austronezijski jezici|Austronezijskih jezika]]
* [[Mató]], sir iz [[Katalonijija|Katalonije]]

{{Razdvojba}}</text>
      <sha1>2kecnlof6a1vscit30fw7pz3h0bk5l2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rebrača</title>
    <ns>0</ns>
    <id>664023</id>
    <revision>
      <id>6432302</id>
      <parentid>6431954</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T21:37:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3414" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Rebrača''
| slika        = Blechum arcuata (16884720477).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Blechnum arcuatum|B. arcuatum]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      = [[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| subfamilia   =[[Blechnoideae]]
| genus        ='''''Blechnum'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;[[L.]]&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Rebrača''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Blechnum''), veliki rod [[Papratnice|papratnica]], dio je porodice [[Slezeničevke|slezeničevki]] ili [[Rebračevke|rebračevki]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-249 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt;; rod je ponekad uključivan u samostalnu porodicu [[Blechnaceae]], i ponekad u porodicu [[Aspleniaceae]].&lt;ref&gt;[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3936591/figure/MCT299F3/ Trends and concepts in fern classification] pristupljeno 24. siječnja 2020&lt;/ref&gt;

Od 230 vrsta, u rodu je danas preostalo 23, ostale su izdvojene u druge rodove. To su uglavnom vazdazelene ili poluzimzelene trajnice raširene po [[neotropi]]ma i nešto u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. [[Vlasasta rebrača]], ''[[Struthiopteris spicant]]'' &lt;small&gt;(Makino) Nakai&lt;/small&gt;, također je bila uključivana u ovaj rod kao ''[[Blechnum spicant]]'', raširena je po cijeloj [[Europa|Europi]] a ima je i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
== Vrste ==
{{div col|colwidth=24em}}
# ''[[Blechnum anthracinum]]'' &lt;small&gt;R. C. Moran&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum appendiculatum]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum arcuatum]]'' &lt;small&gt;J. Rémy ex Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum areolatum]]'' &lt;small&gt;V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum asplenioides]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum auriculatum]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum australe]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum austrobrasilianum]]'' &lt;small&gt;de la Sota&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum gracile]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum gracilipes]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum guayanense]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum hastatum]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum heringeri]]'' &lt;small&gt;Brade&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum laevigatum]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum lanceola]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum longipilosum]]'' &lt;small&gt;V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum ludificans]]'' &lt;small&gt;Herter&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum malacothrix]]'' &lt;small&gt;Maxon &amp; Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum meridense]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum occidentale]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum polypodioides]]'' &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum punctulatum]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum tomentosum]]'' &lt;small&gt;M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum × caudatum]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum × confluens]]'' &lt;small&gt;Schltdl. &amp; Cham.&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum × falciculatum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum × leopoldense]]'' &lt;small&gt;(Dutra) V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnum × pampasicum]]'' &lt;small&gt;de la Sota &amp; M. L. Durán&lt;/small&gt;
{{div col end}}
== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat|Blechnum}}
{{wikispecies|Blechnum}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>taj9660loy2uwivuvtdivy88nmpm9vs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fortenova grupa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>665680</id>
    <revision>
      <id>6432429</id>
      <parentid>6390235</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:01:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sasin edge</username>
        <id>232556</id>
      </contributor>
      <comment>ažurirani podaci prema nedavno objavljenom Izvješću o održivosti - broj administrativnih sjedišta, proizvodnih pogona - izvor stranica 121, detaljnije popisane djelatnosti i broj država u kojima posluje (s 8 na 6) - izvor stranica 21</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17245" xml:space="preserve">{{Infookvir tvrtka
|ime=Fortenova grupa
|vrsta=dioničko društvo
|sjedište=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|osnutak=1.4.2019.
|web=[https://fortenova.hr fortenova.hr]
|zaposleni=52.000
|slika=[[Datoteka:Fortenova grupa logo white.JPG|250px|Logotip]]
}}
'''Fortenova grupa''' sa sjedištem u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]], posluje od 1. travnja 2019. godine.&lt;ref name=&quot;establishment2019&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=Fortenova Group begins its business operations today |url=http://www.agrokor.hr/en/news/fortenova-group-begins-its-business-operations-today/ |accessdate=2019-04-13 |work=agrokor.hr |date=2019-04-01}}&lt;/ref&gt; Kompanija je nastala implementacijom nagodbe vjerovnika u [[Agrokor]]u koji je zbog nelikvidnosti i prezaduženosti završio u predstečaju vođenom kroz postupak Izvanredne uprave temeljem Zakona o postupku izvanredne uprave u tvrtkama od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;reuters-est2019&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=Agrokor to be renamed Fortenova, to restart operations in April |url=https://www.reuters.com/article/croatia-agrokor/agrokor-to-be-renamed-fortenova-to-restart-operations-in-april-idUSL5N20N3NH |accessdate=2019-04-13 |work=reuters.com |date=2019-02-28}}&lt;/ref&gt; 

Kao rezultat uspješno vođenih i zaključenih pregovora između vjerovnika Agrokora te izglasane i pravomoćne Nagodbe, Fortenova grupa je s poslovanjem počela kao nova kompanija potpuno redizajnirane vlasničke, organizacijske i upravljačke strukture.

Tim predvođen izvanrednim povjerenikom Fabrisom Peruškom koji je tijekom postupka izvanredne uprave vodio proces financijskog restrukturiranja Agrokora, dobio je prestižnu nagradu TMA Turnaround and Transaction Award za 2019. godinu, u kategoriji međunarodna transakcija godine. Naime, proces koji je rezultiralo nagodbom vjerovnika i njezinom uspješnom implementacijom, međunarodna financijska struka ocijenila je najznačajnijim takvim postupkom te godine u svijetu.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=Projektu financijskog restrukturiranja Agrokora u Clevelandu dodijeljena prestižna međunarodna nagrada |url=https://fortenova.hr/Vijesti/Vijest/29/projektu-financijskog-restrukturiranja-agrokora-u-clevelandu-dodijeljena-prestizna-medunarodna-nagrada |accessdate=2020-08-20 |work=fortenova.hr |date=2019-09-27}}&lt;/ref&gt;

U manje od godinu dana od implementacije nagodbe, Fortenova grupa je provela uspješno refinanciranje izdanjem četverogodišnje obveznice,&lt;ref name=&quot;bond2019&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=Croatian food group Fortenova hopes $1.3 bln bond issue marks start of new era |url=https://www.reuters.com/article/croatia-fortenova/croatian-food-group-fortenova-hopes-13-bln-bond-issue-marks-start-of-new-era-idUSL5N25X48T |accessdate=2019-09-30 |work=reuters.com |date=2019-09-06}}&lt;/ref&gt; provodi transformacijske procese, povećava operativnu dobit iz poslovanja&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Fortenova grupa s rastom prihoda u 2019. i prvom tromjesečju ove godine |url=https://www.poslovni.hr/domace/fortenova-grupa-s-rastom-prihoda-u-2019-i-prvom-tromjesecju-ove-godine-4239855 |accessdate=2020-09-20 |work=poslovni.hr |date=2019-07-02}}&lt;/ref&gt; te je uvelike osnažila novčanu poziciju i u potpunosti je financijski stabilna kompanija. Kompanijom upravlja Upravni odbor i tim izvršnih direktora koje vodi Fabris Peruško, glavni izvršni direktor.  

Fortenova grupa zapošljava oko 50.000 radnika u više od 30 administrativnih sjedišta, 29 proizvodnih pogona te preko 2500 prodajnih lokacija i distribucijskih centara u šest jurisdikcija, a vlastitim operativnim poslovanjem izravno sudjeluje u proizvodnji hrane, upravljanju maloprodajnim lancima i poljoprivredi na tržištima Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Putem svojih pridruženih društava Fortenova grupa posjeduje i jedno trgovačko društvo u Mađarskoj. Putem izvoza prehrambenih proizvoda Fortenova grupa prisutna je na tržištima više od 20 zemalja svijeta, pri čemu su najznačajnija izvozna tržišta države regije i Europska unija. Istovremeno u regiji JI Europe ima maloprodajnu mrežu s više od 2500 prodavaonica.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-06-30|title=Izvješće o održivosti 2021. Fortenova grupa|url=https://fortenova.hr/odrzivost/?document_id=2296|url-status=live|access-date=2022-07-22|website=Fortenova grupa|page=121}}&lt;/ref&gt;

Ključni su sektori u kojima Fortenova grupa ostvaruje značajan utjecaj na tržištu sektor maloprodaje, sektor proizvodnje pića, sektor proizvodnje jestivih ulja, sektor proizvodnje svježeg mesa i mesnih prerađevina, sektor mlijeka i mliječnih proizvoda te poljoprivredni sektori ratarstva, stočarstva, vinogradarstva i vinarstva, maslinarstva te uzgoja voća i povrća. Zahvaljujući mnoštvu različitih djelatnosti Fortenova grupa plasira više od 4000 proizvoda te pruža velik broj usluga na svim tržištima na kojima posluje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-06-30|title=Izvješće o održivosti 2021. Fortenova grupa|url=https://fortenova.hr/odrzivost/?document_id=2296|url-status=live|access-date=2022-07-22|website=Fortenova grupa|page=21}}&lt;/ref&gt;

Snažno je strateški usmjerena na suradnju s lokalnim dobavljačima, održavanje i razvoj kraćih dobavnih lanaca, razvoj regionalne poljoprivredne i prehrambene proizvodnje domaćeg porijekla na svim tržištima na kojima posluje, ulaganje u znanje i inovacije te podizanje konkurentnosti ukupnog gospodarskog okruženja.

== Povijest ==
Kako bi se spriječio kolaps sustava [[Agrokor]] zbog nelikvidnosti i prezaduženosti i spriječile posljedice na ekonomije Hrvatske i zemalja Jugoistočne Europe, postupak Izvanredne uprave je aktiviran 10. travnja 2017. godine temeljem Zakona o postupku izvanredne uprave u tvrtkama od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Izvanredni povjerenik Ante Ramljak preuzeo Agrokor |url=https://vijesti.hrt.hr/383002/izvanredni-povjerenik-ante-ramljak-preuzeo-agrokor |accessdate=2020-09-19 |work=hrt.hr |date=2017-04-10}}&lt;/ref&gt;Trgovački sud u Zagrebu potvrdio je Nagodbu vjerovnika 6. srpnja 2018.,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Nagodba vjerovnika Agrokora izglasana s 80,20 posto ukupnih tražbina s pravom glasa |url=http://www.agrokor.hr/hr/vijesti/nagodba-vjerovnika-agrokora-izglasana-s-80-20-posto-ukupnih-trazbina-s-pravom-glasa/ |accessdate=2020-09-10 |work=agrokor.hr |date=2018-07-04}}&lt;/ref&gt; a odlukom Visokog trgovačkog suda donesenom 18. listopada 2018. Nagodba vjerovnika postaje konačna.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Visoki trgovački sud potvrdio nagodbu, Todorić nakon slobode izgubio i Agrokor |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/visoki-trgovacki-sud-potvrdio-nagodbu-todoric-i-sluzbeno-izgubio-agrokor-20181026 |accessdate=2020-09-10 |work=tportal.hr |date=2018-10-26}}&lt;/ref&gt;

Postupak Izvanredne uprave prihvaćen je kao insolvencijski postupak koji se priznaje u Engleskoj i Walesu od strane Visokog suda Engleske i Walesa 9. studenoga 2017., za područje Švicarske u veljači 2018. godine te na Bancrupcy Court New York u SAD-u po Poglavlju 15, u studenom 2018. Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća, u srpnju 2018. godine Zakon o postupku izvanredne uprave uključen je u popis nacionalnih zakona koji se priznaju kao insolvencijski postupci na cijelom području Europske unije.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Postupak izvanredne uprave nad Agrokorom u cijelosti priznat i u SAD-u |url=http://www.agrokor.hr/hr/vijesti/postupak-izvanredne-uprave-nad-agrokorom-u-cijelosti-priznat-i-u-sad-u |accessdate=2020-09-10 |work=agrokor.hr |date=2018-11-02}}&lt;/ref&gt;

Fortenova grupa je započela poslovanje preuzimajući imovinu zaduženog koncerna [[Agrokor]].&lt;ref name=&quot;establishment2019&quot; /&gt; U trenutku osnivanja, 1. travnja 2020. imala je ukupno 159 ovisnih društava u kojima je zaposleno 52.000 ljudi.

U rujnu 2019. Fortenova Grupa izdala je 1,16 milijardi eura četverogodišnjih obveznica za refinanciranje zajma iz 2017. godine. Novo financiranje strukturirano je kao četverogodišnja obveznica iznosa 1,2 milijarde eura.&lt;ref name=&quot;bond2019&quot; /&gt; Ta transakcija i financijsko restrukturiranje Agrokora tijekom postupka Izvanredne uprave koje je rezultiralo nagodbom vjerovnika i njenom uspješnom implementacijom, je prema ocjeni struke u SAD-u proglašeno najznačajnijim takvim međunarodnim postupkom u svijetu. Tim koji je upravljao procesom, na čelu s Izvanrednim povjerenikom Fabrisom Peruškom osvojio je prestižnu nagradu TMA Turnaround and Transaction Award 2019. u kategoriji međunarodna transakcija godine.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

Refinanciranje SPFA (roll-up) kredita u Fortenova grupi je po izboru čitatelja Večernjeg lista gospodarski događaj godine u Hrvatskoj u 2019. Tako je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe drugu godinu zaredom primio nagradu koja se dodjeljuje već četiri godine, a tom je prilikom naglasio kako je već i sama nominacija za kompaniju bila velika čast, a da priznanje potvrđuje važnost koju refinanciranje ima za poslovanje Fortenova grupe kao jedne od najvažnijih kompanija na ovim prostorima, kao i neizravni utjecaj koje to ima na gospodarstva svih država u kojima Fortenova grupa posluje.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Mate Rimac je gospodarstvenik godine |url=https://www.vecernji.hr/biznis/veceras-proglasavamo-gospodarstvenika-i-gospodarski-dogadaj-godine-1363525 |accessdate=2020-08-27 |work=vecernji.hr |date=2019-12-02}}&lt;/ref&gt;

U razdoblju od dvije godine koliko je prošlo od implementacije uspješnog financijskog restrukturiranja prezaduženog Agrokora, Fortenova grupa je postigla visoku operativnu uspješnost koja se očituje kroz povećanje dobiti iz operativnog poslovanja za oko sto milijuna eura u razdoblju 2017. do 2019., kao i kroz poboljšanje novčanog tijeka za gotovo sto milijuna eura tijekom 2020. Kroz prodaju Poslovne grupe zamrznute hrane kao i netemeljnih dijelova poslovanja, Fortenova grupa je ojačala kapitalnu strukturu i osnažila svoju financijsku poziciju, smanjivši omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja sa sedam na oko četiri puta. Ujedno je krajem  2020. realizirala i svoju prvu akviziciju imovine osječke mljekare&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |date=2020-12-31 |title=Fortenova preuzela osječku mljekaru: 'Otvaramo novu perspektivu za Slavoniju' |work=[[Večernji list]] |url=https://www.vecernji.hr/biznis/fortenova-preuzela-osjecku-mljekaru-otvaramo-novu-perspektivu-za-slavoniju-1457870 |accessdate=2021-05-24}}&lt;/ref&gt; u čijim pogonima je od 1. siječnja 2021. u započela s proizvodnjom mliječnih proizvoda pod brendom Kravica Kraljica.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |date=2021-04-27 |title=BELJE PREDSTAVILO BREND MLIJEČNIH PROIZVODA ‘KRAVICA KRALJICA‘ |work=[[Jutarnji list]] |url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/belje-predstavilo-brend-mlijecnih-proizvoda-kravica-kraljica-15068556 |accessdate=2021-05-24}}&lt;/ref&gt;

Prebacivanjem 69,57 posto dionica Poslovnog sistema Mercator s Agrokora d.d. na Fortenova grupu, Mercator je 23. travnja 2021. postao integralni dio poslovnog područja maloprodaje Fortenova grupe, koja u vlasništvu sada ima 88,1 posto Mercatora.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje novina |date=2021-04-23 |title=Dionice Mercatora prebačene s Agrokora na Fortenova grupu |work=vijesti.hrt.hr |url=https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/dionice-mercatora-prebacene-s-agrokora-na-fortenova-grupu-1550131}}&lt;/ref&gt;  Prijenos dionica Mercatora odvijao se istodobno s refinanciranjem Mercatorovog zaduženja kod 55 banaka u ukupnom iznosu od 385 milijuna eura. Fortenova grupa je u suradnji s HPS Partners i VTB-om osigurala potrebna sredstva te u cijelosti zamijenila Mercatorov dug i na taj način osigurala neometan prijenos vlasništva Mercatora s kompanije u stečaju na stabilnu kompaniju, konsolidirane vlasničke i vjerovničke strukture. Prethodno je Fortenova grupa ispunila brojne formalne preduvjete za realizaciju transfera Mercatora, između ostalih, ishodila je i sva potrebna regulatorna odobrenja.  

Maloprodajna mreža Fortenova grupe time je narasla na dvije i pol tisuće prodajnih mjesta Mercatora i Konzuma s ukupno 39 tisuća zaposlenika koji rade na pet tržišta u regiji s gotovo 20 milijuna stanovnika. 

Fortenova grupa d.d. i Nomad Foods Limited u rujnu 2021. zaključili su transakciju kupoprodaje Poslovne grupe zamrznuta hrana, koja se sastoji od društava Ledo plus d.o.o., Ledo Čitluk i Frikom d.o.o. te nekoliko manjih povezanih društava. Vrijednost transakcije iznosila je 615 milijuna EUR-a.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Fortenova grupa uspješno zaključila prodaju Poslovne grupe zamrznute hrane tvrtki Nomad Foods |url=https://fortenova.hr/vijesti/fortenova-grupa-uspjesno-zakljucila-prodaju-poslovne-grupe-zamrznute-hrane-tvrtki-nomad-foods/ |accessdate=2021-10-08 |work=fortenova.hr |date=2021-09-30}}&lt;/ref&gt;

==Mercator==
'''Travanj 2019.''' – Mercator 1. travnja 2019. nije prenesen na Fortenova grupu 

'''Rujan 2019.''' - Javna agencije za varvstvo konkurence (AVK) u rujnu 2019. donijela nepravomoćno rješenje, bez presedana u povijesti te Agencije, o izricanju kazne od 53,9 milijuna eura zbog neprijavljivanja koncentracije tvrtke Costella koju je Ivica Todorić, odnosno Agrokor AG iz Švicarske, stekao još 2016. godine. Agrokor je na tu odluku podnio žalbu.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Agrokor najavljuje pravne korake protiv kazne slovenskog regulatora tržišnog natjecanja |url=https://www.jatrgovac.com/agrokor-najavljuje-pravne-korake-protiv-kazne-slovenskog-regulatora-trzisnog-natjecanja |accessdate=2020-09-10 |work=jatrgovac.hr |date=2019-10-07}}&lt;/ref&gt;

'''Prosinac 2019.''' – AVK 16. prosinca donosi odluku kojom Agrokoru d.d. privremeno oduzima dionice Mercatora d.d. radi navodnog osiguranja sredstava za naplatu kazne. Privremena mjera oduzimanja dionica Mercatora d.d. donesena je temeljem Zakona o prekršajima i to odredbi toga zakona koje se inače primjenjuju primjerice kod prometnih prekršaja ili sličnih prekršaja koji su otkriveni in flagranti, a koje su počinili strane fizičke osobe u Republici Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Slovenija oduzela Fortenovi Mercator! 'O odluci su obaviještena veleposlanstva SAD-a i Rusije' |url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3617123/slovenija-oduzela-fortenovi-mercator-to-je-odluka-bez-presedana-obavijestena-su-veleposlanstva-sad-a-i-rusije |accessdate=2020-09-10 |work=vijesti.hr |date=2019-12-18}}&lt;/ref&gt;
Time je de facto je počinjena eksproprijacija privatnog vlasništva Agrokora d.d., kojem su dionice Mercatora privremeno oduzete bez ikakve sudske odluke i bez valjanog zakonskog utemeljenja. 

'''Lipanj 2020.''' - presudom od 1. lipnja 2020. Okrajno sodišče u Ljubljani preinačilo je odluku Agencije za varstvo konkurence RS o visini sankcije izrečene Agrokoru zbog toga što 2016. godine, u vrijeme kada je Ivica Todorić upravljao kompanijom i bio njezin vlasnik, nije Agenciji na ocjenu prijavio stjecanje tvrtke Costella. 
Novčanu sankciju u iznosu od 53,9 milijuna eura, Sud je umanjio na milijun eura, uz obrazloženje kako neprijavljivanje koncentracije nije bilo rezultat „namjere zaobilaženja prijave koncentracije zbog mogućih štetnih učinaka na tržišno natjecanje nego je „rezultat nesavjesnog nehaja odgovorne osobe Ivice Todorića“. Sud je stoga ocijenio da je novčana sankcija od milijun eura „odgovarajuća i pravična sankcija za predmetni prekršaj“.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Drastično smanjena kazna: Slovenski sud globu Agrokoru smanjio sa 53 na samo 1 milijun eura! |url=https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/drasticno-smanjena-kazna-slovenski-sud-globu-agrokoru-smanjio-sa-53-na-samo-1-milijun-eura-15003643 |accessdate=2020-09-10 |work=jutarnji.hr |date=2020-06-20}}&lt;/ref&gt;

'''Srpanj 2020.''' - Vrhovni sud Republike Slovenije donosi presudu temeljem koje dionice Mercatora, koje su odlukom Javne agencije Republike Slovenije za varstvo konkurence privremeno oduzete krajem 2019. bez odlaganja moraju biti vraćene Agrokoru. Vrhovni sud je oduzimanje dionica proglasio nezakonitim te argumentirao da AVK nije imala zakonski temelj za izdavanje rješenja o oduzimanju dionica.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Slovenski Vrhovni sud presudio da dionice Mercatora moraju biti vraćene Agrokoru |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/slovenski-vrhovni-sud-presudio-da-dionice-mercatora-moraju-biti-vracene-agrokoru/2201711.aspx |accessdate=2020-09-10 |work=index.hr |date=2020-07-29}}&lt;/ref&gt;

'''Rujan 2020.''' – Europska komisija je odobrila koncentraciju Fortenova grupe i Mercatora. Time je otvoren put za prijenos Mercatora na Fortenova grupu.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=EK odobrila koncentraciju Fortenova grupe i Poslovnih sistema Mercator |url=https://novac.jutarnji.hr/aktualno/ek-odobrila-koncentraciju-fortenova-grupe-i-poslovnih-sistema-mercator/10482967/ |accessdate=2020-09-23 |work=jutarnji.hr |date=2020-09-23}}&lt;/ref&gt;

'''Travanj 2020.''' - Prebacivanjem 69,57 posto dionica Poslovnog sistema Mercator s Agrokora d.d. na Fortenova grupu, Mercator je 23. travnja 2021. postao integralni dio poslovnog područja maloprodaje Fortenova grupe, koja u vlasništvu sada ima 88,1 posto Mercatora.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Prehrambene tvrtke u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>5rnsmfh4hl17g5a2xnule2gg9m9wm4e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432441</id>
      <parentid>6432429</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:43:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>194.126.214.171</ip>
      </contributor>
      <comment>izbrisan razmak viška</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17242" xml:space="preserve">{{Infookvir tvrtka
|ime=Fortenova grupa
|vrsta=dioničko društvo
|sjedište=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|osnutak=1.4.2019.
|web=[https://fortenova.hr fortenova.hr]
|zaposleni=52.000
|slika=[[Datoteka:Fortenova grupa logo white.JPG|250px|Logotip]]
}}
'''Fortenova grupa''' sa sjedištem u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]], posluje od 1. travnja 2019. godine.&lt;ref name=&quot;establishment2019&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=Fortenova Group begins its business operations today |url=http://www.agrokor.hr/en/news/fortenova-group-begins-its-business-operations-today/ |accessdate=2019-04-13 |work=agrokor.hr |date=2019-04-01}}&lt;/ref&gt; Kompanija je nastala implementacijom nagodbe vjerovnika u [[Agrokor]]u koji je zbog nelikvidnosti i prezaduženosti završio u predstečaju vođenom kroz postupak Izvanredne uprave temeljem Zakona o postupku izvanredne uprave u tvrtkama od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;reuters-est2019&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=Agrokor to be renamed Fortenova, to restart operations in April |url=https://www.reuters.com/article/croatia-agrokor/agrokor-to-be-renamed-fortenova-to-restart-operations-in-april-idUSL5N20N3NH |accessdate=2019-04-13 |work=reuters.com |date=2019-02-28}}&lt;/ref&gt; 

Kao rezultat uspješno vođenih i zaključenih pregovora između vjerovnika Agrokora te izglasane i pravomoćne Nagodbe, Fortenova grupa je s poslovanjem počela kao nova kompanija potpuno redizajnirane vlasničke, organizacijske i upravljačke strukture.

Tim predvođen izvanrednim povjerenikom Fabrisom Peruškom koji je tijekom postupka izvanredne uprave vodio proces financijskog restrukturiranja Agrokora, dobio je prestižnu nagradu TMA Turnaround and Transaction Award za 2019. godinu, u kategoriji međunarodna transakcija godine. Naime, proces koji je rezultiralo nagodbom vjerovnika i njezinom uspješnom implementacijom, međunarodna financijska struka ocijenila je najznačajnijim takvim postupkom te godine u svijetu.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=Projektu financijskog restrukturiranja Agrokora u Clevelandu dodijeljena prestižna međunarodna nagrada |url=https://fortenova.hr/Vijesti/Vijest/29/projektu-financijskog-restrukturiranja-agrokora-u-clevelandu-dodijeljena-prestizna-medunarodna-nagrada |accessdate=2020-08-20 |work=fortenova.hr |date=2019-09-27}}&lt;/ref&gt;

U manje od godinu dana od implementacije nagodbe, Fortenova grupa je provela uspješno refinanciranje izdanjem četverogodišnje obveznice,&lt;ref name=&quot;bond2019&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=Croatian food group Fortenova hopes $1.3 bln bond issue marks start of new era |url=https://www.reuters.com/article/croatia-fortenova/croatian-food-group-fortenova-hopes-13-bln-bond-issue-marks-start-of-new-era-idUSL5N25X48T |accessdate=2019-09-30 |work=reuters.com |date=2019-09-06}}&lt;/ref&gt; provodi transformacijske procese, povećava operativnu dobit iz poslovanja&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Fortenova grupa s rastom prihoda u 2019. i prvom tromjesečju ove godine |url=https://www.poslovni.hr/domace/fortenova-grupa-s-rastom-prihoda-u-2019-i-prvom-tromjesecju-ove-godine-4239855 |accessdate=2020-09-20 |work=poslovni.hr |date=2019-07-02}}&lt;/ref&gt; te je uvelike osnažila novčanu poziciju i u potpunosti je financijski stabilna kompanija. Kompanijom upravlja Upravni odbor i tim izvršnih direktora koje vodi Fabris Peruško, glavni izvršni direktor.  

Fortenova grupa zapošljava oko 50.000 radnika u više od 30 administrativnih sjedišta, 29 proizvodnih pogona te preko 2500 prodajnih lokacija i distribucijskih centara u šest jurisdikcija, a vlastitim operativnim poslovanjem izravno sudjeluje u proizvodnji hrane, upravljanju maloprodajnim lancima i poljoprivredi na tržištima Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Putem svojih pridruženih društava Fortenova grupa posjeduje i jedno trgovačko društvo u Mađarskoj. Putem izvoza prehrambenih proizvoda Fortenova grupa prisutna je na tržištima više od 20 zemalja svijeta, pri čemu su najznačajnija izvozna tržišta države regije i Europska unija. Istovremeno u regiji JI Europe ima maloprodajnu mrežu s više od 2500 prodavaonica.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-06-30|title=Izvješće o održivosti 2021. Fortenova grupa|url=https://fortenova.hr/odrzivost/?document_id=2296|url-status=live|access-date=2022-07-22|website=Fortenova grupa|page=121}}&lt;/ref&gt;

Ključni su sektori u kojima Fortenova grupa ostvaruje značajan utjecaj na tržištu sektor maloprodaje, sektor proizvodnje pića, sektor proizvodnje jestivih ulja, sektor proizvodnje svježeg mesa i mesnih prerađevina, sektor mlijeka i mliječnih proizvoda te poljoprivredni sektori ratarstva, stočarstva, vinogradarstva i vinarstva, maslinarstva te uzgoja voća i povrća. Zahvaljujući mnoštvu različitih djelatnosti Fortenova grupa plasira više od 4000 proizvoda te pruža velik broj usluga na svim tržištima na kojima posluje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-06-30|title=Izvješće o održivosti 2021. Fortenova grupa|url=https://fortenova.hr/odrzivost/?document_id=2296|url-status=live|access-date=2022-07-22|website=Fortenova grupa|page=21}}&lt;/ref&gt;

Snažno je strateški usmjerena na suradnju s lokalnim dobavljačima, održavanje i razvoj kraćih dobavnih lanaca, razvoj regionalne poljoprivredne i prehrambene proizvodnje domaćeg porijekla na svim tržištima na kojima posluje, ulaganje u znanje i inovacije te podizanje konkurentnosti ukupnog gospodarskog okruženja.

== Povijest ==
Kako bi se spriječio kolaps sustava [[Agrokor]] zbog nelikvidnosti i prezaduženosti i spriječile posljedice na ekonomije Hrvatske i zemalja Jugoistočne Europe, postupak Izvanredne uprave je aktiviran 10. travnja 2017. godine temeljem Zakona o postupku izvanredne uprave u tvrtkama od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Izvanredni povjerenik Ante Ramljak preuzeo Agrokor |url=https://vijesti.hrt.hr/383002/izvanredni-povjerenik-ante-ramljak-preuzeo-agrokor |accessdate=2020-09-19 |work=hrt.hr |date=2017-04-10}}&lt;/ref&gt;Trgovački sud u Zagrebu potvrdio je Nagodbu vjerovnika 6. srpnja 2018.,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Nagodba vjerovnika Agrokora izglasana s 80,20 posto ukupnih tražbina s pravom glasa |url=http://www.agrokor.hr/hr/vijesti/nagodba-vjerovnika-agrokora-izglasana-s-80-20-posto-ukupnih-trazbina-s-pravom-glasa/ |accessdate=2020-09-10 |work=agrokor.hr |date=2018-07-04}}&lt;/ref&gt; a odlukom Visokog trgovačkog suda donesenom 18. listopada 2018. Nagodba vjerovnika postaje konačna.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Visoki trgovački sud potvrdio nagodbu, Todorić nakon slobode izgubio i Agrokor |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/visoki-trgovacki-sud-potvrdio-nagodbu-todoric-i-sluzbeno-izgubio-agrokor-20181026 |accessdate=2020-09-10 |work=tportal.hr |date=2018-10-26}}&lt;/ref&gt;

Postupak Izvanredne uprave prihvaćen je kao insolvencijski postupak koji se priznaje u Engleskoj i Walesu od strane Visokog suda Engleske i Walesa 9. studenoga 2017., za područje Švicarske u veljači 2018. godine te na Bancrupcy Court New York u SAD-u po Poglavlju 15, u studenom 2018. Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća, u srpnju 2018. godine Zakon o postupku izvanredne uprave uključen je u popis nacionalnih zakona koji se priznaju kao insolvencijski postupci na cijelom području Europske unije.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Postupak izvanredne uprave nad Agrokorom u cijelosti priznat i u SAD-u |url=http://www.agrokor.hr/hr/vijesti/postupak-izvanredne-uprave-nad-agrokorom-u-cijelosti-priznat-i-u-sad-u |accessdate=2020-09-10 |work=agrokor.hr |date=2018-11-02}}&lt;/ref&gt;

Fortenova grupa je započela poslovanje preuzimajući imovinu zaduženog koncerna [[Agrokor]].&lt;ref name=&quot;establishment2019&quot; /&gt; U trenutku osnivanja, 1. travnja 2020. imala je ukupno 159 ovisnih društava u kojima je zaposleno 52.000 ljudi.

U rujnu 2019. Fortenova Grupa izdala je 1,16 milijardi eura četverogodišnjih obveznica za refinanciranje zajma iz 2017. godine. Novo financiranje strukturirano je kao četverogodišnja obveznica iznosa 1,2 milijarde eura.&lt;ref name=&quot;bond2019&quot; /&gt; Ta transakcija i financijsko restrukturiranje Agrokora tijekom postupka Izvanredne uprave koje je rezultiralo nagodbom vjerovnika i njenom uspješnom implementacijom, je prema ocjeni struke u SAD-u proglašeno najznačajnijim takvim međunarodnim postupkom u svijetu. Tim koji je upravljao procesom, na čelu s Izvanrednim povjerenikom Fabrisom Peruškom osvojio je prestižnu nagradu TMA Turnaround and Transaction Award 2019. u kategoriji međunarodna transakcija godine.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

Refinanciranje SPFA (roll-up) kredita u Fortenova grupi je po izboru čitatelja Večernjeg lista gospodarski događaj godine u Hrvatskoj u 2019. Tako je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe drugu godinu zaredom primio nagradu koja se dodjeljuje već četiri godine, a tom je prilikom naglasio kako je već i sama nominacija za kompaniju bila velika čast, a da priznanje potvrđuje važnost koju refinanciranje ima za poslovanje Fortenova grupe kao jedne od najvažnijih kompanija na ovim prostorima, kao i neizravni utjecaj koje to ima na gospodarstva svih država u kojima Fortenova grupa posluje.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Mate Rimac je gospodarstvenik godine |url=https://www.vecernji.hr/biznis/veceras-proglasavamo-gospodarstvenika-i-gospodarski-dogadaj-godine-1363525 |accessdate=2020-08-27 |work=vecernji.hr |date=2019-12-02}}&lt;/ref&gt;

U razdoblju od dvije godine koliko je prošlo od implementacije uspješnog financijskog restrukturiranja prezaduženog Agrokora, Fortenova grupa je postigla visoku operativnu uspješnost koja se očituje kroz povećanje dobiti iz operativnog poslovanja za oko sto milijuna eura u razdoblju 2017. do 2019., kao i kroz poboljšanje novčanog tijeka za gotovo sto milijuna eura tijekom 2020. Kroz prodaju Poslovne grupe zamrznute hrane kao i netemeljnih dijelova poslovanja, Fortenova grupa je ojačala kapitalnu strukturu i osnažila svoju financijsku poziciju, smanjivši omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja sa sedam na oko četiri puta. Ujedno je krajem  2020. realizirala i svoju prvu akviziciju imovine osječke mljekare&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |date=2020-12-31 |title=Fortenova preuzela osječku mljekaru: 'Otvaramo novu perspektivu za Slavoniju' |work=[[Večernji list]] |url=https://www.vecernji.hr/biznis/fortenova-preuzela-osjecku-mljekaru-otvaramo-novu-perspektivu-za-slavoniju-1457870 |accessdate=2021-05-24}}&lt;/ref&gt; u čijim pogonima je od 1. siječnja 2021. u započela s proizvodnjom mliječnih proizvoda pod brendom Kravica Kraljica.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |date=2021-04-27 |title=BELJE PREDSTAVILO BREND MLIJEČNIH PROIZVODA ‘KRAVICA KRALJICA‘ |work=[[Jutarnji list]] |url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/belje-predstavilo-brend-mlijecnih-proizvoda-kravica-kraljica-15068556 |accessdate=2021-05-24}}&lt;/ref&gt;

Prebacivanjem 69,57 posto dionica Poslovnog sistema Mercator s Agrokora d.d. na Fortenova grupu, Mercator je 23. travnja 2021. postao integralni dio poslovnog područja maloprodaje Fortenova grupe, koja u vlasništvu sada ima 88,1 posto Mercatora.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje novina |date=2021-04-23 |title=Dionice Mercatora prebačene s Agrokora na Fortenova grupu |work=vijesti.hrt.hr |url=https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/dionice-mercatora-prebacene-s-agrokora-na-fortenova-grupu-1550131}}&lt;/ref&gt;  Prijenos dionica Mercatora odvijao se istodobno s refinanciranjem Mercatorovog zaduženja kod 55 banaka u ukupnom iznosu od 385 milijuna eura. Fortenova grupa je u suradnji s HPS Partners i VTB-om osigurala potrebna sredstva te u cijelosti zamijenila Mercatorov dug i na taj način osigurala neometan prijenos vlasništva Mercatora s kompanije u stečaju na stabilnu kompaniju, konsolidirane vlasničke i vjerovničke strukture. Prethodno je Fortenova grupa ispunila brojne formalne preduvjete za realizaciju transfera Mercatora, između ostalih, ishodila je i sva potrebna regulatorna odobrenja.

Maloprodajna mreža Fortenova grupe time je narasla na dvije i pol tisuće prodajnih mjesta Mercatora i Konzuma s ukupno 39 tisuća zaposlenika koji rade na pet tržišta u regiji s gotovo 20 milijuna stanovnika. 

Fortenova grupa d.d. i Nomad Foods Limited u rujnu 2021. zaključili su transakciju kupoprodaje Poslovne grupe zamrznuta hrana, koja se sastoji od društava Ledo plus d.o.o., Ledo Čitluk i Frikom d.o.o. te nekoliko manjih povezanih društava. Vrijednost transakcije iznosila je 615 milijuna EUR-a.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Fortenova grupa uspješno zaključila prodaju Poslovne grupe zamrznute hrane tvrtki Nomad Foods |url=https://fortenova.hr/vijesti/fortenova-grupa-uspjesno-zakljucila-prodaju-poslovne-grupe-zamrznute-hrane-tvrtki-nomad-foods/ |accessdate=2021-10-08 |work=fortenova.hr |date=2021-09-30}}&lt;/ref&gt;

==Mercator==
'''Travanj 2019.''' – Mercator 1. travnja 2019. nije prenesen na Fortenova grupu 

'''Rujan 2019.''' - Javna agencije za varvstvo konkurence (AVK) u rujnu 2019. donijela nepravomoćno rješenje, bez presedana u povijesti te Agencije, o izricanju kazne od 53,9 milijuna eura zbog neprijavljivanja koncentracije tvrtke Costella koju je Ivica Todorić, odnosno Agrokor AG iz Švicarske, stekao još 2016. godine. Agrokor je na tu odluku podnio žalbu.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Agrokor najavljuje pravne korake protiv kazne slovenskog regulatora tržišnog natjecanja |url=https://www.jatrgovac.com/agrokor-najavljuje-pravne-korake-protiv-kazne-slovenskog-regulatora-trzisnog-natjecanja |accessdate=2020-09-10 |work=jatrgovac.hr |date=2019-10-07}}&lt;/ref&gt;

'''Prosinac 2019.''' – AVK 16. prosinca donosi odluku kojom Agrokoru d.d. privremeno oduzima dionice Mercatora d.d. radi navodnog osiguranja sredstava za naplatu kazne. Privremena mjera oduzimanja dionica Mercatora d.d. donesena je temeljem Zakona o prekršajima i to odredbi toga zakona koje se inače primjenjuju primjerice kod prometnih prekršaja ili sličnih prekršaja koji su otkriveni in flagranti, a koje su počinili strane fizičke osobe u Republici Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Slovenija oduzela Fortenovi Mercator! 'O odluci su obaviještena veleposlanstva SAD-a i Rusije' |url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3617123/slovenija-oduzela-fortenovi-mercator-to-je-odluka-bez-presedana-obavijestena-su-veleposlanstva-sad-a-i-rusije |accessdate=2020-09-10 |work=vijesti.hr |date=2019-12-18}}&lt;/ref&gt;
Time je de facto je počinjena eksproprijacija privatnog vlasništva Agrokora d.d., kojem su dionice Mercatora privremeno oduzete bez ikakve sudske odluke i bez valjanog zakonskog utemeljenja. 

'''Lipanj 2020.''' - presudom od 1. lipnja 2020. Okrajno sodišče u Ljubljani preinačilo je odluku Agencije za varstvo konkurence RS o visini sankcije izrečene Agrokoru zbog toga što 2016. godine, u vrijeme kada je Ivica Todorić upravljao kompanijom i bio njezin vlasnik, nije Agenciji na ocjenu prijavio stjecanje tvrtke Costella. 
Novčanu sankciju u iznosu od 53,9 milijuna eura, Sud je umanjio na milijun eura, uz obrazloženje kako neprijavljivanje koncentracije nije bilo rezultat „namjere zaobilaženja prijave koncentracije zbog mogućih štetnih učinaka na tržišno natjecanje nego je „rezultat nesavjesnog nehaja odgovorne osobe Ivice Todorića“. Sud je stoga ocijenio da je novčana sankcija od milijun eura „odgovarajuća i pravična sankcija za predmetni prekršaj“.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Drastično smanjena kazna: Slovenski sud globu Agrokoru smanjio sa 53 na samo 1 milijun eura! |url=https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/drasticno-smanjena-kazna-slovenski-sud-globu-agrokoru-smanjio-sa-53-na-samo-1-milijun-eura-15003643 |accessdate=2020-09-10 |work=jutarnji.hr |date=2020-06-20}}&lt;/ref&gt;

'''Srpanj 2020.''' - Vrhovni sud Republike Slovenije donosi presudu temeljem koje dionice Mercatora, koje su odlukom Javne agencije Republike Slovenije za varstvo konkurence privremeno oduzete krajem 2019. bez odlaganja moraju biti vraćene Agrokoru. Vrhovni sud je oduzimanje dionica proglasio nezakonitim te argumentirao da AVK nije imala zakonski temelj za izdavanje rješenja o oduzimanju dionica.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Slovenski Vrhovni sud presudio da dionice Mercatora moraju biti vraćene Agrokoru |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/slovenski-vrhovni-sud-presudio-da-dionice-mercatora-moraju-biti-vracene-agrokoru/2201711.aspx |accessdate=2020-09-10 |work=index.hr |date=2020-07-29}}&lt;/ref&gt;

'''Rujan 2020.''' – Europska komisija je odobrila koncentraciju Fortenova grupe i Mercatora. Time je otvoren put za prijenos Mercatora na Fortenova grupu.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=EK odobrila koncentraciju Fortenova grupe i Poslovnih sistema Mercator |url=https://novac.jutarnji.hr/aktualno/ek-odobrila-koncentraciju-fortenova-grupe-i-poslovnih-sistema-mercator/10482967/ |accessdate=2020-09-23 |work=jutarnji.hr |date=2020-09-23}}&lt;/ref&gt;

'''Travanj 2020.''' - Prebacivanjem 69,57 posto dionica Poslovnog sistema Mercator s Agrokora d.d. na Fortenova grupu, Mercator je 23. travnja 2021. postao integralni dio poslovnog područja maloprodaje Fortenova grupe, koja u vlasništvu sada ima 88,1 posto Mercatora.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Prehrambene tvrtke u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>8u28r1l1538vhfoy5cmjiqws2c40uvs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ilija Zagurević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>668567</id>
    <revision>
      <id>6432350</id>
      <parentid>6141445</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:20:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kotor|Kotor]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Kotor|Životopisi, Kotor]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="917" xml:space="preserve">'''Ilija Zagurević''', [[patricij]] i hrvatski [[pjesnik]] iz [[Kotor]]a, Boka kotorska, Crna Gora iz obitelji [[Zagurevići|Zagurevića]]. Nećak [[Ivan Bolica (1520.)|Ivana Bolice]], koji mu je posvetio svoj [[epilij]] ''Descriptio urbis et sinus Ascriviensis'' (Opis zaljeva i grada Kotora). U epiliju Zagurović prividno Bolici predstavlja pratitelja na putovanju kroz Boku kotorsku, kao što je Mecenat [[Vergilije|Vergiliju]]. U posveti spominje [[Hermes]]a, boga iz grčke mitologije koji je zaštitnik pjesnika i putnika.&lt;ref name=&quot;Polinčić&quot;&gt;[https://www.slideshare.net/dijanam/marina-polini-kotor-u-antici-i-u-epiliju-ivana-bolice Slideshare] Marina Polinčić: ''KOTOR U ANTICI I U EPILIJU IVANA BOLICE'', Hrvatski studiji, Zagreb, 2014. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>7lq8q78c128m0o40ecuskxistywz78i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tonio Teklić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>669052</id>
    <revision>
      <id>6432166</id>
      <parentid>6428321</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:19:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4486" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Tonio Teklić
| slika                            = 
| puno ime                         = Tonio Teklić
| visina                           = 182 cm&lt;ref name=&quot;transfermarkt&quot;/&gt;
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[9. rujna]] [[šport u 1999.|1999.]]&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;[https://hns-cff.hr/players/129123/tonio-teklic/ Hrvatski nogometni savez] ''Tonio Teklić'' (pristupljeno 26. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;
| mjesto rođenja                   = [[Split]]&lt;ref name=&quot;transfermarkt&quot;/&gt;
| država rođenja                   = [[Hrvatska]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] &lt;br&gt; (''posudba iz [[HNK Hajduk Split|Hajduka]])
| broj u klubu                     = 9
| pozicija                         = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]]&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;
| mlade godine                     = 2008. – 2010. &lt;br&gt; 2010. – 2015.&lt;br&gt; 2015. – 2017.
| juniorski klubovi                = [[NK Solin|Solin]] &lt;br&gt; [[NK Adriatic Split|Adriatic Split]]&lt;br&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| godina                           = 2016. – ''danas''&lt;br&gt;2017. – ''danas''&lt;br&gt;2020. &lt;br&gt; 2021. &lt;br&gt; 2021. – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split II|Hajduk Split II]]&lt;br&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br&gt;→ [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] (posudba) &lt;br&gt; {{nowrap|→ [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] (posudba)}} &lt;br&gt;→ [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] (posudba)
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}50 {{0}}{{0}}{{0}}(8)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(4)
| godine u reprezentaciji          = 2017.&lt;br&gt;2016. – 2017.&lt;br&gt;2018.
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV18}} &lt;br&gt;{{NogRep|HRV19}}&lt;br&gt;{{NogRep|HRV20}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| ažurirano                        = 16. srpnja 2022.
}}
'''Tonio Teklić''' ([[Split]], [[9. rujna]] [[1999.]]) [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog igrača]]. Trenutačno igra za [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]].

== Klupska karijera ==
U Hajduka je prešao iz splitskog Adriatica kao junior.&lt;ref name=&quot;transfermarkt&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.com/tonio-teklic/profil/spieler/510241 Transfermarkt] ''Tonio Teklić'' (pristupljeno 26. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; Igrao u Hajdukovoj drugoj momčadi. Za prvu momčad prvi je put zaigrao protiv Oriolika u kupu rujna 2017. godine. 11. veljače 2020. godine Hajduk ga je posudio Varaždinu do kraja aktualne natjecateljske sezone.&lt;ref&gt;[https://hajduk.hr/vijest/tonio-teklic-na-posudbi-u-varazdinu-do-kraja-aktualne-sezone/12534 HNK Hajduk Split] ''Tonio Teklić na posudbi u Varaždinu do kraja aktualne sezone'', 11. veljače 2020.  (pristupljeno 26. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; Do posudbe je za Hajduk odigrao 19 utakmica u prvenstvu i postigao jedan gol, te četiri utakmice u kupu.&lt;ref&gt;[https://hajduk.hr/povijest/igraci HNK Hajduk Split] Profili svih igrača (pristupljeno 26. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Igrao je za omladinske selekcije [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatske do 18]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|19]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|20]] godina.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}} 

== Vanjske poveznice ==
* [https://hns-cff.hr/players/129123/tonio-teklic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]]
* [https://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=113830 Profil], Soccerbase
* [https://int.soccerway.com/players/tonio-tekli/485820/ Profil], Soccerway
* [https://www.transfermarkt.de/tonio-teklic/profil/spieler/510241 Profil], [[Transfermarkt]]
* [https://www.weltfussball.de/spieler_profil/tonio-teklic/cro-1-hnl-2019-2020/hajduk-split/3/ Profil], Weltfussball

{{Sastav – Varaždin}}

{{GLAVNIRASPORED:Teklić, Tonio}}
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Hrvatskog dragovoljca]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Solina]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Varaždina]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>m6z3bg709zibn5nnkwgxer7n6424ugo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anto Staničić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>670865</id>
    <revision>
      <id>6432325</id>
      <parentid>6276881</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:10:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Tivat|Tivat]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Tivat|Životopisi, Tivat]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4258" xml:space="preserve">'''Anto Staničić''' ([[Tivat]], [[18. prosinca]] [[književnost u 1909.|1909.]] - [[književnost u 1991.|1991.]]), crnogorski&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;[https://www.biografija.org/knjizevnost/anto-stanicic/ Biografija.org] Anto Staničić. Životopis ažuriran 24. lipnja 2019. (pristupljeno 17. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;[[dječji pisac]] i [[novinar]], [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatske]] nacionalnosti.&lt;ref name=&quot;Staničići&quot;/&gt; Jedan je od najpoznatijih pisaca dječjih knjiga, romana i pripovijetki. Među malobrojnim je Bokeljima koji je uspio ući u školsku lektiru za osnovne škole. Poznato mu je djelo roman ''[[Mali pirat]]'', koji je bio rado čitan u drugoj polovini 20. stoljeća u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Slovačkoj, te je doživio nekoliko izdanja. Poznati su mu i romani ''[[Galebovo gnijezdo]]'' i ''Bambusov štap''.&lt;ref name=&quot;Staničići&quot;&gt;Neven Staničić. [http://www.hrvaticg.com/wp-content/uploads/2020/02/HG-17314039.pdf Hrvatski glasnik] ''Staničići''. Broj 173 (1995.) str. 72 &lt;/ref&gt; 26. studenoga 2019. postavljena mu je spomen ploča na zidu kuće u Tivtu gdje je pisac rođen.&lt;ref&gt;[http://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/otkrivene-spomen-ploce-dragu-milovicu-i-branku-brinicu Radio Dux] ''Otkrivene spomen ploče Dragu Miloviću i Branku Briniću'' 19. studenoga 2019. (pristupljeno 17. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Živio je u Beogradu te je stvarao na srpskom jeziku.&lt;ref&gt;[http://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/jezik-je-nesto-sto-nas-vezuje-sto-nikako-ne-bi-smjelo-da-nas-razdvaja Radio Dux] ''„Jezik je nešto što nas vezuje, a što nikako ne bi smjelo da nas razdvaja“'' 26. studenoga 2019. (pristupljeno 17. studenoga 2020.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rođen u Tivtu 1909. godine. U Dubrovniku je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je počeo studirati ekonomiju. Godine 1937. zaposlio se u Agrarnoj banci u Beogradu. Godine 1948. u [[Radio-Beograd]]u se zaposlio kao novinar. Na Radio-Beogradu radio je u uredništvu emisija za djecu, potom u Radio-školi, te drugim uredništvima u kojima je stalno radio do 1978. godine. Većinom je živio u [[Beograd]]u, ali je nadahnuće za djela nalazio na obali Jadranskog mora i tamošnjim ljudima, koje je smatrao vrlo hrabrima. Ugledao se na djeda Peru, mornara, pa je pisao uglavnom o svom zavičaju plemenitih i jednostavnih ljudi i njihovom mornarskom životu. Prvu knjigu objavio je 1951. godine, ''Priče na granici istine''. Slijedi mu uspješnica ''Mali pirat'', čiji motiv je prošlost stare Boke i kroz nju je prikazao svoje uspomene iz djetinjstva. Doživjela je prijevode na slovenski, makedonski, mađarski i češki. Roman ''[[Bambusov štap]]'' preveden je na slovački. Nastavio je stvarati i novo veliko priznanje dobio je 1981. za ''Galebovo gnijezdo'' te 1991. godine. Umro je 1991. godine.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt; 

== Djela ==
Djela:&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt; 
* ''Priče na granici istine'', Zagreb: Mladost, 1951.
* ''Mali pirat'', Zagreb: Mladost, 1956. 
* ''Bambusov štap'', Zagreb: Mladost, 1959. 
* ''Ratni brod Velika sultanija'', Zagreb: Mladost, 1964. 
* ''Tamo gdje se talasi razbijaju'', Zagreb: Mladost, 1964. 
* ''Afrikanac i druge pripovijesti'', Zagreb: Mladost, 1971. 
* ''Nojeva barka'', Gornji Milanovac: Dječje novine, 1974. 
* ''Binga'', 
* ''Minuš''
* ''Đerdan priča za djecu''
* ''Galebovo gnezdo'', Beograd: Nolit, 1980. 
* ''Kojim putem, Afrikanče'', Beograd: Nolit, 1984. 
* ''Priča o Sunici'', Beograd: Nolit, 1985. 
* ''Beskućne kuće'', Beograd: Nolit, 1987. 
* ''Tajne Veriga'', Beograd: Nolit, 1988.

== Nagrade ==
* Književna [[Nagrada Politikinog zabavnika|nagrada]] [[Politikin zabavnik|Politikinog zabavnika]] za roman ''Galebovo gnijezdo'' 1981. godine kao najbolje djelo za mlade.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt;
* Povelja i nagrada [[Zmajeve dječje igre|Zmajevih dječjih igara]] 1991. godine.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
*[[:incubator:Wp/cnr/Anto Staničić|Anto Staničić]] na Wikinkubatoru na crnogorskom

{{GLAVNIRASPORED:Staničić, Anto}}
[[Kategorija:Životopisi, Tivat]]
[[Kategorija:Crnogorska književnost]]
[[Kategorija:Romanopisci]]
[[Kategorija:Pisci za djecu]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Hrvati u Srbiji]]
[[Kategorija:Književnici iz Beograda]]</text>
      <sha1>4jnlnv51dw6guoytnj64k30brgdoee6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anton Pean</title>
    <ns>0</ns>
    <id>670936</id>
    <revision>
      <id>6432328</id>
      <parentid>6138516</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:11:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Tivat|Tivat]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Tivat|Životopisi, Tivat]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2617" xml:space="preserve">'''Anton Pean''' ([[Tivat]], [[1933.]] - [[Tivat]], [[2004.]]),
&lt;ref name=&quot;Bjelila&quot;&gt;[http://www.apartmanistanjevictivat.com/BJELILA/WEB/ANTON-PEAN.htm Bjelila-Boka Kotorska-Montenegro] Galerija slika  (pristupljeno 19. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;  crnogorski [[slikar]] iz [[Tivat|Tivta]],&lt;ref name=&quot;Kultura&quot;/&gt; [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatske]] nacionalnosti.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00001/33_1.htm Znaci.net] Monografija ''DRUGA DALMATINSKA BRIGADA (MONOGRAFIJA) - POPIS BORACA 2. DALMATINSKE PROLETERSKE UDARNE BRIGADE'' (pristupljeno 17. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Jedan je od prvih školovanih slikara u Tivtu. Radio kao [[knjižničar]] i [[likovni pedagog]]. Sebi je nadjenuo naziv ''pikolo pituro''.&lt;ref name=&quot;Kultura&quot;&gt;[http://www.radiodux.me/vijesti/kultura/kultura-sjecanja-il-piccolo-pittore Radio Dux] Marija Saičić: ''Kultura sjećanja: „Il piccolo pittore“'' 1. studenoga 2018. (pristupljeno 17. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rođen u Tivtu. U Herceeg Novome je završio Umjetničku školu 1955.godine. Od tada slika slike na kojima su sredozemni motivi u kompozicijama - krajobrzaima, portretima ribara, uvala, marina. Kao likovni pedagog svoje iskustvo i znanje prenosio je na mlađe naraštaje generacije u školama u [[Radovići]]ma i Tivtu gdje je živio i radio.&lt;ref name=&quot;Bjelila&quot;/&gt;
S njime je počeo razvoj likovne baštine Tivta. Izlagao je samostalno u Tivtu i Kotoru, a kolektivno u gradovima po Crnoj Gori i u Srbiji u Beogradu. Velika mu je želja bila izlagati u Zagrebu. Likovna kritika ga je zaobišla čemu su pridonijele izložbe njegovih djela koje nikada nisu praćene adekvatnim katalogom. Ipak, rad mu je pratio profesor književnosti [[Neven Staničić]]. Staničić je Peanov rad opisao kao karakteristični rukopis koji ga je doveo do „gaudijevskih likovnih poetika“. Djela mu karakteriziraju vijugave crte, dominantno plavi kolorit, odabir motiva doveli su ga do likovne prepoznatljivosti. Stalni motivi bili su mu motivima kamene primorske kuće, [[Krtole|krtoljska]] sela, [[trabakul]]e, [[ribar]]i, [[mreža|mreže]], [[školjka|školjke]], [[kokot]]i, [[galebi]] i [[maslina|masline]]. Likovni opus mu je bio bogat. U mjesnom bivšem ugostiteljskom objektu bila je i mala galerija gdje su se često mogle vidjeti njegove slike. Godine 1999. dobio je ''Novembarsku nagradu'', tada najveće priznanje koje Skupština Općine Tivat dodjeljuje svake pete godine.&lt;ref name=&quot;Kultura&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Pean, Anton}}
[[Kategorija:Životopisi, Tivat]]
[[Kategorija:Crnogorski slikari]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Likovni pedagozi]]</text>
      <sha1>s4tdq13enpal9vwtmuntb11eeeb8d2l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jelena Kažanegra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>670939</id>
    <revision>
      <id>6432353</id>
      <parentid>6382519</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:21:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3369" xml:space="preserve">'''Jelena Kažanegra-Franović''' ([[23. rujna]] [[glazba u 1983.|1983.]],&lt;ref&gt;[https://nvsc.fandom.com/wiki/Jelena_Ka%C5%BEanegra North Vision Song Contest Wiki Fandom] Jelena Kažanegra (pristupljeno 17. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; [[Kotor]]), crnogorska [[novinarka]], [[pjesnikinja]] i [[pjevačica]].

== Životopis ==
Rođena u Kotoru. Talijanskih je korijena.&lt;ref name=&quot;mnem&quot;/&gt; Prvo se bavila novinarstvom. Bila je radijska dopisnica&lt;ref name=&quot;CR&quot;/&gt; u okviru dječje emisije.&lt;ref name=&quot;mnem&quot;&gt;(crnog.) [https://mnemagazin.me/2020/04/05/jelena-kazanegra-u-ogledalu-svijet-je-pun-nevidjenih-talenata/ Montenegro magazin] D. Markuš: ''JELENA KAŽANEGRA U OGLEDALU Svijet je pun neviđenih talenata '' 5. travnja 2020.  (pristupljeno 17. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Također je pisala poeziju i bila je višestruko nagrađivana.&lt;ref name=&quot;CR&quot;/&gt; Sudjelovanje u glazbenoj emisiji dovelo ju je do prvog glazbenog poslovnog angažmana.&lt;ref name=&quot;mnem&quot;/&gt; Kada joj je producent ponudio da bude članica sastava [[Negre]] 2004. godine, zapazivši je u jednoj glazbenoj emisiji, nije ni slutila da će joj to biti životni poziv. Grupa je visoko kotirala na festivalima i bila godinama uspješna.&lt;ref name=&quot;CR&quot;/&gt; S Negrama je nastupila na Evropjesmi SCG 2004., Sunčanim skalama 2004. i Beoviziji 2005. godine.&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/artist/3879785-Negre Discogs] Negre (pristupljeno 17. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; 
Kad su se cure razišle, svaka je započela uspješnu samostalnu karijeru. Od tada je sudionica na brojnim festivalima, televizijskim projektima, koncertima, a svoje nastupe je generalizirala u akustičnoj verziji. Ranije je naginjala ka rock glazbi, poslije se okrenula ka pop-glazbi.&lt;ref name=&quot;CR&quot;/&gt; 2008. godine snimila album pod etiketom ''Goraton'' ''Začarao si me''.&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/artist/2327571-Jelena-Ka%C5%BEanegra Discogs] Jelena Kažanegra (pristupljeno 17. travnja 2020.)&lt;/ref&gt; Surađivala s hrvatskim glazbenikom [[Ante Pecotić|Antom Pecotićem]]. Suradnja je iznjedrila skladbu ''Za tvoje usne'' za koju je snimljen spot. Skladba je ušla u konkurenciju festivala [[Sunčane skale]] koji se održao 29. lipnja 2013. godine.&lt;ref name=&quot;CR&quot;&gt;[https://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=733322 Croatia Records] ''JELENA KAŽANEGRA PREDSTAVLJA SE SINGLOM 'ZA TVOJE USNE' '' 14. svibnja 2013. (pristupljeno 17. travnja 2020.). Dio sadržaja preuzet uz [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Dopu%C5%A1tenja_za_kori%C5%A1tenje_sadr%C5%BEaja/Glazba#Croatia_Records|dopuštenje]].&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* Albumi 
* ''Začarao si me'', 2010., Goraton
* Singlovi
* ''Ko nijedna druga'', 2004., PGP RTS (s Negrama)
* ''Kao'', 2004., City records (s Negrama)
* ''Naći ću te'', 2006. (Europjesma)
* ''Letim'', 2007., City records
* ''Prsten u vodi'', 2008., City records
* ''Za tvoje usne'', 2013., Croatia Records

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.facebook.com/pages/Jelena/521629611192817 Službena Facebook stranica]
*[https://www.discogs.com/artist/2327571-Jelena-Ka%C5%BEanegra Discogs] Jelena Kažanegra  
*[https://www.discogs.com/artist/3879785-Negre Discogs] Negre
*[https://www.youtube.com/channel/UC908MCP3Cfj2xJeWQAaANqg YouTube]

{{GLAVNIRASPORED:Kažanegra, Jelena}}
[[Kategorija:Kotor]]
[[Kategorija:Crnogorski pjevači]]
[[Kategorija:Crnogorski pjesnici]]
[[Kategorija:Crnogorski novinari]]</text>
      <sha1>b6d39n5n1u0i16n7ugefejm1ct4j17m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Čovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>673317</id>
    <revision>
      <id>6432155</id>
      <parentid>6406819</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T15:55:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>88.207.25.209</ip>
      </contributor>
      <comment>Brisanje službe zbog isteka mandata</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3266" xml:space="preserve">'''Fra Ante Čovo''' ([[Sinj]], [[29. listopada]] [[1959.]]) hrvatski je [[franjevac]] i [[teolog]].

== Životopis ==
Rodio se u Sinju, od roditelja Ivana i Luce rođ. Vučić. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. U Makarskoj i Zagrebu pohađao je filozofsko-teološki studij. Diplomirao je 1985. god. 29. lipnja 1986. godine zaredio se u Splitu za svećenika [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja]]. Obnašao duhovne dužnosti u Vinjanima i u Splitu, na Dobromu (župni vikar); magistar (odgojitelj) bogoslova, tajnik za formaciju i studij, promicatelj pastorala zvanja i duhovni asistent franjevačke mladeži. Sada je ravnatelj [[Franjevački institut za kulturu mira|Franjevačkoga instituta za kulturu mira]]. Godine 1988. započeo je u Rimu na Papinskomu učilištu [[Antonianum]] (Pontificio Ateneo Antonianum) poslijediplomski studij duhovnosti. Magistrirao je 1990. godine. Doktorirao je 1993. godine disertacijom ''Il francescanesimo insegnato e vissuto nelle lettere circolari della provincia del SS. Redentore in Croazia dal 1735 al 1855'' (Poučavano i življeno franjevaštvo u okružnim pismima provincije Presvetoga Otkupitelja u Hrvatskoj od 1735. do 1855.), čime je stekao akademski naslov doktora [[teologija|teologije]] sa specijalizacijom u [[duhovnost]]i. 

=== Karijera ===
Na [[Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj|Franjevačkoj visokoj bogosloviji]] u Makarskoj predavao od 1993. godine. U Splitu predaje od 1999. na [[Katolički bogoslovni fakultet u Splitu|Katoličkomu bogoslovnom fakultetu]] kao vanjski suradnik. Od 2005. je suradničkog zvanja višeg asistenta, a u znanstveno-nastavno zvanje izabran je docenta 2006. godine. Svoju nastavnu djelatnost završio je 2010. godine. Obnašao je dužnost tajnika Franjevačke visoke bogoslovije, a zatim je bio [[prodekan za nastavu]] (2007. – 2009.). Bio je fakultetskih povjerenstava i sveučilišnoga povjerenstva. Bio je i član Uredničkoga vijeća časopisa [[Služba Božja (časopis)|Služba Božja]]. Predavao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, predstavljao knjige, [[recenzija|recenzirao]] knjige i članke za znanstvene časopise i zbornike znanstvenih skupova.&lt;ref name=&quot;FPPO&quot; /&gt; Članke objavio u Službi Božjoj, [[Crkva u svijetu|Crkvi u svijetu]], [[Počeci]]ma i dr.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&amp;c%5B0%5D=article_search&amp;t%5B0%5D=Ante+%C4%8Covo&amp;s=score&amp;st=desc&amp;r=10&amp;faa%5B0%5D=%C4%8Covo%2C+Ante Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210816091411/https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&amp;c%5B0%5D=article_search&amp;t%5B0%5D=Ante+%C4%8Covo&amp;s=score&amp;st=desc&amp;r=10&amp;faa%5B0%5D=%C4%8Covo,+Ante |date=16. kolovoza 2021. }} Rezultati pretrage: Ante Čovo (pristupljeno 10. svibnja 2020.)&lt;/ref&gt;
Od 2012. - 2019. godine bio je gvardijan samostana sv. Marije u Makarskoj, a od 2019. godine vrši službe gvardijana samostana u Sinju i upravitelja Gospina svetišta u istom mjestu.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Čovo, Ante}}
[[Kategorija:Životopisi, Sinj]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]]</text>
      <sha1>9b03udlf4kpcag5owkab5crs77zrbh4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432159</id>
      <parentid>6432155</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>88.207.25.209</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Životopis */Nova služba</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4248" xml:space="preserve">'''Fra Ante Čovo''' ([[Sinj]], [[29. listopada]] [[1959.]]) hrvatski je [[franjevac]] i [[teolog]].

== Životopis ==
Rodio se u Sinju, od roditelja Ivana i Luce rođ. Vučić. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. U Makarskoj i Zagrebu pohađao je filozofsko-teološki studij. Diplomirao je 1985. god. 29. lipnja 1986. godine zaredio se u Splitu za svećenika [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja]]. Obnašao duhovne dužnosti u Vinjanima i u Splitu, na Dobromu (župni vikar); magistar (odgojitelj) bogoslova, tajnik za formaciju i studij, promicatelj pastorala zvanja i duhovni asistent franjevačke mladeži. Sada je ravnatelj [[Franjevački institut za kulturu mira|Franjevačkoga instituta za kulturu mira]]. Godine 1988. započeo je u Rimu na Papinskomu učilištu [[Antonianum]] (Pontificio Ateneo Antonianum) poslijediplomski studij duhovnosti. Magistrirao je 1990. godine. Doktorirao je 1993. godine disertacijom ''Il francescanesimo insegnato e vissuto nelle lettere circolari della provincia del SS. Redentore in Croazia dal 1735 al 1855'' (Poučavano i življeno franjevaštvo u okružnim pismima provincije Presvetoga Otkupitelja u Hrvatskoj od 1735. do 1855.), čime je stekao akademski naslov doktora [[teologija|teologije]] sa specijalizacijom u [[duhovnost]]i. 

=== Karijera ===
Na [[Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj|Franjevačkoj visokoj bogosloviji]] u Makarskoj predavao od 1993. godine. U Splitu predaje od 1999. na [[Katolički bogoslovni fakultet u Splitu|Katoličkomu bogoslovnom fakultetu]] kao vanjski suradnik. Od 2005. je suradničkog zvanja višeg asistenta, a u znanstveno-nastavno zvanje izabran je docenta 2006. godine. Svoju nastavnu djelatnost završio je 2010. godine. Obnašao je dužnost tajnika Franjevačke visoke bogoslovije, a zatim je bio [[prodekan za nastavu]] (2007. – 2009.). Bio je fakultetskih povjerenstava i sveučilišnoga povjerenstva. Bio je i član Uredničkoga vijeća časopisa [[Služba Božja (časopis)|Služba Božja]]. Predavao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, predstavljao knjige, [[recenzija|recenzirao]] knjige i članke za znanstvene časopise i zbornike znanstvenih skupova.&lt;ref name=&quot;FPPO&quot; /&gt; Članke objavio u Službi Božjoj, [[Crkva u svijetu|Crkvi u svijetu]], [[Počeci]]ma i dr.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&amp;c%5B0%5D=article_search&amp;t%5B0%5D=Ante+%C4%8Covo&amp;s=score&amp;st=desc&amp;r=10&amp;faa%5B0%5D=%C4%8Covo%2C+Ante Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210816091411/https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&amp;c%5B0%5D=article_search&amp;t%5B0%5D=Ante+%C4%8Covo&amp;s=score&amp;st=desc&amp;r=10&amp;faa%5B0%5D=%C4%8Covo,+Ante |date=16. kolovoza 2021. }} Rezultati pretrage: Ante Čovo (pristupljeno 10. svibnja 2020.)&lt;/ref&gt;
Od 2012. - 2019. godine bio je gvardijan samostana sv. Marije u Makarskoj, a od 2019. godine vrši službe gvardijana samostana u Sinju i upravitelja Gospina svetišta u istom mjestu. Dana 22. srpnja 2022., predao je službu gvardijana samostana u Sinju i upravitelja Gospina svetišta u istom mjestu svom nasljedniku fra Marinku Vukmanu, budući da su članovi Uprave Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja na Kapitulskom kongresu održanom u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu od 6. - 9. VI. 2022., donijeli odluku o razrješenju službe gvardijana samostana i upravitelja Svetišta zbog isteka mandata za službu gvardijana. Naime, zakonodavstvo Franjevačkoga reda, nalaže kako služba gvardijana samostana ne može trajati više od tri mandata ( svaki mandat traje po tri godine). Kao gvardijan upravljao je samostanom u Makarskoj sedam godina, a samostanom u Sinju tri godine.
Istodobno, predloženo je njegovo imenovanje župnikom Župe sv. Filipa i Jakova u Potravlje nadomak Sinja te je sukladno prijedlogu Provincije, splitsko-makarski nadbiskup mons. dr. Dražen Kutleša, 21. srpnja 2022. objavio dekret o imenovanju župnikom spomenute Župe.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Čovo, Ante}}
[[Kategorija:Životopisi, Sinj]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]]</text>
      <sha1>qi1unfgjtvmoghw18hu100aderlvgz4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>681263</id>
    <revision>
      <id>6432182</id>
      <parentid>6247206</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:48:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7136" xml:space="preserve">'''Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga''', nakladnički je projekt koji je započet [[2001.]] godine. Glavni urednik edicije je [[Mirko Marjanović]].&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/predstavljene-knjige-edicije-hrvatska-knjizevnost-bih-u-100-knjiga/ Predstavljene knjige edicije &quot;Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga&quot;], ika.hkm.hr, 15. svibnja 2006., pristupljeno 10. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; Prva knjiga objavljena u ediciji ''Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga'' je ''[[Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]]'', a priredio ju je Mirko Marjanović. 

{{citat2|U ediciju su uvršteni hrvatski književnici rodom iz Bosne i Hercegovine, kao i oni koji su rođeni izvan nje a u njoj su živjeli i stvarali. U ediciju su uvršteni samo autori s književnim ostvarenjima (pjesnici, romanopisci, pripovjedači, esejisti, književni kritičari, putopisci, dramski pisci, pisci za djecu, ljetopisci, memoaristi, autori književnih crtica i bilješki, svjedočenja i sl.), i to ne samo oni koji su svoja djela tiskali u knjigama već i oni koji to za života nisu uspjeli učiniti, osim u periodici. U ediciju nisu uključeni pisci latinskih gramatika (počev od Stjepana Marijanovića do danas), niti jezikoslovci s isklljučivo znanstvenim opusom, niti isključivo teološki pisci, filozofi i povjesničari, niti pisci muslimanskog podrijetla, koji su se nekad izjašnjavali Hrvatima, čija su imena navedena u prvoj (pilot) knjizi ovoga projekta »Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas«.}}&lt;ref&gt;Mirko Marjanović, [https://www.matica.hr/kolo/310/ivo-andric-i-kao-pisac-hrvatske-knjizevnosti-bosne-i-hercegovine-20592/ ''Ivo Andrić, i kao pisac hrvatske književnosti Bosne i Hercegovine. Zašto je i kada je pokrenuta edicija Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga?''], ''[[Kolo]]'' 2, 2008., pristupljeno 10. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;

Nakladnici: Ogranak Matice hrvatske u Sarajevu – [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak|HKD Napredak]] (2001. – 2006.), Ogranak Matice hrvatske u Sarajevu – [[Svjetlo riječi]] (2007. – 2011.), Ogranak Matice hrvatske u Sarajevu (2012. – )

== Objavljeni naslovi ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! scope=&quot;col&quot; | Broj
! scope=&quot;col&quot; | Autor(i)
! scope=&quot;col&quot; | Naslov
! scope=&quot;col&quot; | Priređivač(i)
! scope=&quot;col&quot; | Godina 
|-
|1
|
|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas 
|[[Mirko Marjanović]]
|2001.
|-
|2
|{{sort|Divković, Matija|[[Matija Divković]]}}
|Izbor iz djela 
|[[Dolores Grmača]] i [[Marijana Horvat]]
|2019.
|-
|3
|{{sort|Jukić, Ivan Franjo|[[Ivan Franjo Jukić|Ivan Frano Jukić]]}}
|Izabrana djela 
|[[Ivan Lovrenović]]
|2017.
|-
|4
|
|Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine: lirika, epika, retorika 
|[[Marko Dragić]]
|2006.
|-
|5
|
|Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine: proza, drama i mikrostrukture
|Marko Dragić
|2005.
|-
|6
|
|Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XIV. do sredine XVIII. stoljeća 
|[[Ivo Pranjković]]
|2005.
|-
|7
|
|Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od sredine XVIII. do konca XIX. stoljeća 
|[[Marko Karamatić]]
|2006.
|-
|8
|
|Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća
|[[Šimun Musa]]
|2005.
|-
|9
|
|Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine koncem XIX. i prve polovice XX. stoljeća 
|[[Miloš Okuka]]
|2005.
|-
|10
|
|Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u prvoj polovici XX. stoljeća 
|Šimun Musa
|2008.
|-
|11
|
|Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u XX. stoljeću 
|[[Rajko Glibo]]
|2006.
|-
|12
|
|Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u XX. stoljeću 
|[[Šimun Musa]]
|2008.
|-
|13
|{{sort|Kranjčević, Silvije Strahimir|[[Silvije Strahimir Kranjčević]]}}
|Izabrane pjesme 
|[[Enver Kazaz]] i [[Josip Baotić]]
|2007.
|-
|14
|{{sort|Kranjčević, Silvije Strahimir|[[Silvije Strahimir Kranjčević]]}}
|Pjesnička proza, kritika, pisma 
|Josip Baotić i Enver Kazaz
|2007.
|-
|15
|{{sort|Alaupović, Tugomir|[[Tugomir Alaupović]]&lt;br&gt;[[Ante Neimarević]]&lt;br&gt;[[Štefa Jurkić|Štefanija Jurkić]]&lt;br&gt;[[Ljubo Hrgić]]}}
|Izbor iz djela 
|[[Mato Mrkonjić]]
|2010.
|-
|16
|{{sort|Ujević, Tin|[[Tin Ujević]]}}
|Riđokosi mesije: poezija 
|[[Mile Stojić]]
|2008.
|-
|17
|{{sort|Ujević, Tin|[[Tin Ujević]]}}
|Predigra bure: proza
|Mile Stojić
|2008.
|-
|18
|{{sort|Andrić, Ivo|[[Ivo Andrić]]}}
|[[Prokleta avlija]]
|Ivan Lovrenović
|2007.
|-
|19
|{{sort|Andrić, Ivo|[[Ivo Andrić]]}}
|[[Na Drini ćuprija]]
|Ivan Lovrenović
|2007.
|-
|20
|{{sort|Andrić, Ivo|[[Ivo Andrić]]}}
|[[Travnička hronika]]
|Ivan Lovrenović
|2007.
|-
|21
|{{sort|Andrić, Ivo|[[Ivo Andrić]]}}
|Pripovijetke 
|Ivan Lovrenović
|2007.
|-
|22
|{{sort|Šimić, Antun Branko|[[Antun Branko Šimić]]}}
|Pjesme  
|[[Vlado Pandžić]]
|2009.
|-
|23
|{{sort|Šimić, Antun Branko|[[Antun Branko Šimić]]}}
|Proza I  
|Vlado Pandžić
|2009.
|-
|24
|{{sort|Šimić, Antun Branko|[[Antun Branko Šimić]]}}
|Proza II    
|Vlado Pandžić
|2009.
|-
|25
|{{sort|Jakovljević, Ilija|[[Ilija Jakovljević]]}}
|Proza i poezija: (izbor)
|Šimun Musa
|2011.
|-
|26 
|{{sort|Kušan, Jakša|[[Jakša Kušan]]}}
|Jedan život: pjesme, pripovijetke, putopisi, komedije 
|[[Vjekoslav Boban]]
|2009.
|-
|28
|{{sort|Šop, Nikola|[[Nikola Šop]]}}
|Pjesme, drame
|[[Branimir Donat]]
|2006.
|-
|29
|{{sort|Šop, Nikola|[[Nikola Šop]]}}
|Proze
|Branimir Donat
|2006.
|-
|30
|{{sort|Šop, Nikola|[[Nikola Šop]]}}
|Pisma  
|Branimir Donat
|2006.
|-
|31
|{{sort|Šimić, Stanislav|[[Stanislav Šimić]]&lt;br&gt;[[Vladimir Jurčić]]}}
|Izabrana djela 
|Vlado Pandžić
|2009.
|-
|37
|{{sort|Ladin, Ilija|[[Ilija Ladin]]}}
|Pjesme 
|[[Perina Meić]]
|2016.
|-
|38
|{{sort|Lukić, Vitomir|[[Vitomir Lukić]]}}
|Romani 
|[[Antun Lučić]]
|2010.
|-
|39
|{{sort|Lukić, Vitomir|[[Vitomir Lukić]]}}
|Pripovijetke i novele 
|Antun Lučić
|2010.
|-
|40
|{{sort|Lukić, Vitomir|[[Vitomir Lukić]]}}
|Pjesme, druge proze 
|Antun Lučić
|2010.
|-
|45
|{{sort|Vuletić, Anđelko|[[Anđelko Vuletić]]}}
|Pjesme 
|[[Miroslav S. Mađer]]
|2014.
|-
|46
|{{sort|Vuletić, Anđelko|[[Anđelko Vuletić]]}}
|Romani I 
|Miroslav S. Mađer
|2014.
|-
|47
|{{sort|Vuletić, Anđelko|[[Anđelko Vuletić]]}}
|Romani II
|Miroslav S. Mađer
|2014.
|-
|53
|{{sort|Koroman, Veselko|[[Veselko Koroman]]}}
|Pjesme
|[[Miroslav Palameta]]
|2014.
|-
|54
|{{sort|Koroman, Veselko|[[Veselko Koroman]]}}
|Proza I
|Miroslav Palameta
|2014.
|-
|55
|{{sort|Koroman, Veselko|[[Veselko Koroman]]}}
|Proza II
|Miroslav Palameta
|2014.
|-
|71
|{{sort|Dautbegović Krajinović, Jozefina|[[Jozefina Dautbegović Krajinović|Jozefina Dautbegović]]}}
|Pjesme, priče
|Enver Kazaz
|2017.
|}
 
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=573&amp;sqlx=4439&amp;ser=&amp;sqlid=573&amp;sqlnivo=&amp;css=&amp;H=&amp;U=KNJI%8EEVNOST Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga], Biskupijska knjižnica Varaždin, library.foi.hr

[[Kategorija:Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:HKD Napredak]]</text>
      <sha1>cf4q60i0i7ndhvepnbpbv4jb4rlet10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Skopje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>684047</id>
    <revision>
      <id>6432261</id>
      <parentid>6256639</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:41:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fleosluka</username>
        <id>275184</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15956" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Skopje       
| slika              = 
| puno ime           = Fudbalski klub Skopje  
| nadimak            =  
| godina osnivanja   = 1960.    
| igralište          = ''Stadion &quot;Avtokomanda&quot;'', [[Skoplje]], {{ZD|M|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]] &lt;br&gt; '' Stadion &quot;Železarnica&quot;'', [[Skoplje]], {{ZD|M|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]] 
| kapacitet stadiona = 
| trener             = 
| liga               = 1. makedonska liga 
| sezona             = 2021./22. 
| plasman            = 9.     
| trenutačna sezona  = 
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''FK Skopje''' ('''''Fudbalski klub Skopje; Skopje''''', makedonski ''ФК Скопjе'') je [[nogomet]]ni klub iz [[Skoplje|Skoplja]], Regija Skoplje, [[Sjeverna Makedonija]]. &lt;br&gt;
U sezoni 2021./22. ''&quot;Skopje&quot;'' se natječe u ''&quot;Prvu Makedonsku Ligu&quot;''.  

== O klubu ==
Klub je osnovan 1960. godine u [[Skoplje|skopskom]]naselju ''Avtokomanda'' spajanjem pod imenom '''''&quot;Industrijalec&quot;''''', a nakon nekoliko godina se sopaja s klubom '''''&quot;Metalec&quot;''''' u '''''FK &quot;MIK&quot;''''' (''Metalska Industrija Kale&quot;''). ''&quot;MIK&quot;'' u ''&quot;Makedonsku republičku ligu&quot;'' ulazi 1965. godine, koju osvaja 1970. godine i sljedeće dvije sezone je član ''[[2. Savezna liga SFRJ|&quot;Druge savezne lige - Istok&quot;]]'', te potom pretežno igra u republičkoj ligi. 1972. godine dolazi do promjene imena u '''''SK &quot;Skopje&quot;''''', a potom u '''''FK &quot;Skopje&quot;'''''. &lt;br&gt; 
Osamostaljenjem [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] (od 2019. godine Sjeverna Makedonija), ''&quot;Skopje&quot;'' pretežno igra u ''&quot;Drugoj makedonskoj ligi&quot;'', uz četiri sezone (do 2020./21.) u ''[[Prva makedonska nogometna liga|&quot;Prvoj Makedonskoj ligi&quot;]]''. 

== Stadion ==
Klub nastupa na stadionu ''&quot;Avtokomanda&quot;'', ali često, pogotovo u ''&quot;Prvoj ligi&quot;'' koristi stadion ''&quot;Železarnica&quot;''

== Uspjesi ==

=== nakon 1992. ===
; Druga makedonska liga 
* prvak: 1996./97. (''Zapad'') 
* doprvak: 2009./10., 2016./17., 2018./19.   

; Treća makedonska liga - Sjever 
* prvak: 2002./03. 

=== do 1992. ===
; Makedonska republička liga 
* prvak: 1969./70. 
* doprvak: 1968./69. 

; Podsavezna liga Skoplje
* prvak: 1962./63. 

== Pregled plasmana == 
{| class=&quot;wikitable sortable collapsible collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;15&quot;| Industrijalec        
|-
|[[Dodatak:Podsavezna nogometna liga Skoplje - I. razred 1961./62.|1961./62.]] ||IV. ||Podsavezna liga Skoplje - I. razred || ||4. ||13 ||24 ||12 ||4 ||8 ||42 ||37 ||28 || || 
|-
|1962./63. ||IV. ||Podsavezna liga Skoplje - I. razred || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||14 ||26 ||17 ||6 ||3 ||78 ||32 ||40 || ||&lt;ref&gt; ''&quot;Godišnjak FSJ 1962-63&quot;'', Beograd, 1963., ISSN: 0351-2894, str. 256 &lt;/ref&gt; 
|-
|1963./64. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1964./65. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| MIK        
|-
|1965./66. ||III. ||Makedonska republička liga || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||14 ||26 ||14 ||4 ||8 ||51 ||39 ||32 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1965%E2%80%9366_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1965–66 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1966./67. ||III. ||Makedonska republička liga || || || || || || || || || || || || 
|-
|1967./68. ||III. ||Makedonska republička liga || ||7. ||14 ||26 ||10 ||6 ||10 ||50 ||42 ||26 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1967%E2%80%9368_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1967–68 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1968./69. ||III. ||Makedonska republička liga || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||16 ||30 ||16 ||7 ||7 ||50 ||29 ||39 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1968%E2%80%9369_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1968–69 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1969./70. ||III. ||Makedonska republička liga || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||16 ||30 ||20 ||8 ||2 ||66 ||26 ||48 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1969%E2%80%9370_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1969–70 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]] ||II. ||[[2. Savezna liga SFRJ|2. savezna liga - Istok]] || ||7. ||16 ||30 ||13 ||3 ||14 ||42 ||52 ||29 || || 
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.|1971./72.]] ||II. ||2. savezna liga - Istok || ||18. ||18 ||34 ||8 ||5 ||21 ||36 ||62 ||21 || || 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| Skopje 
|-
|1972./73. ||III. ||Makedonska republička liga || ||11. ||18 ||34 ||13 ||7 ||14 ||61 ||46 ||33 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1972%E2%80%9373_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1972–73 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1973./74. ||III. ||Makedonska republička liga || ||16. ||18 ||34 ||9 ||11 ||14 ||29 ||43 ||29 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1973%E2%80%9374_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1973–74 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|[[Dodatak:Makedonska republička nogometna liga 1974./75.|1974./75.]] ||III. ||Makedonska republička liga || ||10. ||18 ||34 ||12 ||8 ||14 ||46 ||59 ||32 || || 
|-
|[[Dodatak:Makedonska republička nogometna liga 1975./76.|1975./76.]] ||III. ||Makedonska republička liga || ||5. ||18 ||34 ||12 ||12 ||10 ||68 ||54 ||36 || || 
|-
|1976./77. ||III. ||Makedonska republička liga || ||11. ||18 ||34 ||9 ||14 ||11 ||47 ||47 ||32 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1976%E2%80%9377_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1976–77 Macedonian Republic League''], (prema izvorima), pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1977./78. ||III. ||Makedonska republička liga || ||14. ||18 ||34 ||9 ||15 ||10 ||32 ||35 ||33 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1977%E2%80%9378_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1977–78 Macedonian Republic League''], (prema izvorima), pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1978./79. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1979./80. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1980./81. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1981./82. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1982./83. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1983./84. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1984./85. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1985./86. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1986./87. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1987./88. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1988./89. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1989./90. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1990./91. ||IV. ||Makedonska republička liga || ||5. ||18 ||34 ||15 ||5 (3) ||14 ||40 ||49 ||33 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1990%E2%80%9391_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1990–91 Macedonian Republic League''], (prema izvorima), pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1991./92. ||IV. ||Makedonska republička liga || ||17. ||18 ||34 || || || || || ||20 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1991%E2%80%9392_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1991–92 Macedonian Republic League''], (prema izvorima), pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1992./93. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||20 ||38 ||21 ||9 ||8 ||73 ||32 ||51 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-1992-93-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 1992/93''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1993./94. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||5. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||54 ||42 ||26 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-1993-94-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 1993/94''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1994./95. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||12. ||17 ||32 ||13 ||1 ||18 ||48 ||63 ||40 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-1994-95-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 1994/95''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1995./96. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||6. ||16 ||30 ||13 ||5 ||12 ||58 ||48 ||44 || ||&lt;ref&gt; [http://www.rsssf.no/Macedonia/mac9596.html rsssf.no, ''Republic of Macedonia 1995/96''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1996./97. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||16 ||29 ||21 ||4 ||4 ||68 ||23 ||67 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-1996-97-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 1996/97''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1997./98. ||I. ||[[Prva makedonska nogometna liga|1. makedonska liga]] || ||10. ||14 ||25 ||9 ||3 ||13 ||31 ||45 ||30 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/1-mfl-1997-98-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1997/98''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1998./99. ||I. ||1. makedonska liga || ||13. ||14 ||26 ||5 ||2 ||19 ||24 ||58 ||17 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/1-mfl-1998-99-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1998/99''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1999./2000. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||12. ||18 ||34 ||14 ||2 ||18 ||63 ||59 ||44 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-1999-00-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 1999/00''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2000./01. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2001./02. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2002./03. ||III. ||3. makedonska liga - Sjever || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. || || || || || || || || || || 
|-
|2003./04. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||17 (18) ||32 ||17 ||2 ||13 ||46 ||45 ||53 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-2003-04-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2003/04''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2004./05. ||II. ||2. makedonska liga || ||7. ||12 ||33 ||11 ||8 ||14 ||46 ||49 ||41 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-2004-05-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2004/05''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2005./06. ||II. ||2. makedonska liga || ||6. ||11 (12) ||30 ||11 ||7 ||12 ||30 ||36 ||40 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-2005-06-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2005/06''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2006./07. ||II. ||2. makedonska liga || ||4. ||12 ||33 ||13 ||10 ||10 ||32 ||21 ||49 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-2006-07-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2006/07''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2007./08. ||II. ||2. makedonska liga || ||5. ||17 (18) ||32 ||16 ||6 ||10 ||53 ||44 ||54 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-2007-08-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2007/08''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2008./09. ||II. ||2. makedonska liga || ||8. ||16 ||29 ||12 ||4 ||13 ||38 ||38 ||40 || ||&lt;ref&gt; [http://www.rsssf.com/tablesf/fyrom09.html rsssf.com, ''Macedonia 2008/09''] &lt;/ref&gt; 
|-
|2009./10. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||14 ||26 ||17 ||6 ||3 ||49 ||22 ||57 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-200910/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2009/10''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2010./11. ||I. ||1. makedonska liga || ||9. ||12 ||33 ||9 ||10 ||14 ||36 ||39 ||37 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-first-league-201011/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 2010/11''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2011./12. ||II. ||2. makedonska liga || ||4. ||16 ||30 ||17 ||5 ||8 ||50 ||26 ||56 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201112/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2011/12''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2012./13. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||16 ||30 ||19 ||6 ||5 ||59 ||18 ||63 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201213/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2012/13''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2013./14. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||16 ||29 ||16 ||5 ||8 ||48 ||32 ||53 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201314/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2013/14''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2014./15. ||II. ||2. makedonska liga || ||5. ||10 ||27 ||10 ||9 ||8 ||27 ||19 ||39 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201415/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2014/15''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2015./16. ||II. ||2. makedonska liga || ||6. ||10 ||27 ||9 ||9 ||9 ||27 ||23 ||36 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201516/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2015/16''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2016./17. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||27 ||16 ||6 ||5 ||43 ||26 ||54 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201617/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2016/17''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2017./18. ||I. ||1. makedonska liga || ||9. ||10 ||36 ||7 ||14 ||15 ||24 ||43 ||35 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/1-mfl-2017-18-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 2017/18''], pristupljeno 9. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2018./19. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||6. ||10 ||27 ||10 ||7 ||10 ||32 ||24 ||37 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-2018-19-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 2018/19''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2019./20. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||16 ||9 ||2 ||5 ||21 ||14 ||29 ||&lt;small&gt; liga prekinuta zbog pandemije COVID-19 ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-2019-20-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 2019/20''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2020./21. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || || ||10 || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|}

== Poznati igrači ==

== Poznati treneri ==

== Unutarnje poveznice == 

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [http://macedonianfootball.com/team/skopje/ macedonianfootball.com, ''Skopje''] 
* {{en icon}} [https://int.soccerway.com/teams/macedonia-fyr/fk-skopje/2690/ int.soccerway.com, ''FK Skopje''] 
* {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/fk-skopje/ worldfootball.net, ''FK Skopje''] 
* {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/fk-skopje/startseite/verein/21774 transfermarkt.com, ''FK Skopje''] 

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-skopje/16033/ globalsportsarchive.com, ''FK Skopje''], pristupljeno 14. rujna 2020. 
* {{en icon}}  [http://en.eufo.de/football/club/fk-skopje en.eufo.de, ''FK Skopje''], pristupljeno 14. rujna 2020.  
* {{dan icon}} [http://foot.dk/VisMakklub.asp?ID=22 foot.dk, ''FK Skopje''], pristupljeno 14. rujna 2020. 
* {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/FK_Skopje futbolas.lietuvai.lt, ''FK Skopje''], ristupljeno 14. rujna 2020. 
* Bratislav Stojanović, Dragiša Kovačević: ''Jugoslovenski fudbalski klubovi'', Beograd, 1977., UDK: 061.237(497.1):796.332, str. 282   
{{izvori|30em}} &lt;/small&gt; 

{{GLAVNIRASPORED:Skopje, FK}}
[[Kategorija:Sjevernomakedonski nogometni klubovi]] 
[[Kategorija:Šport u Skoplju]]</text>
      <sha1>kofvpmrtmnklefl75gr806r5p5um6lx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432319</id>
      <parentid>6432261</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:56:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16020" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Skopje       
| slika              = 
| puno ime           = Fudbalski klub Skopje  
| nadimak            =  
| godina osnivanja   = 1960.    
| igralište          = ''Stadion &quot;Avtokomanda&quot;'', [[Skoplje]], {{ZD|M|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]] &lt;br&gt; '' Stadion &quot;Železarnica&quot;'', [[Skoplje]], {{ZD|M|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]] 
| kapacitet stadiona = 
| trener             = 
| liga               = [[Prva makedonska nogometna liga]] 
| sezona             = 2021./22. 
| plasman            = 9.     
| trenutačna sezona  = 
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''FK Skopje''' ('''''Fudbalski klub Skopje; Skopje''''', makedonski ''ФК Скопjе'') je [[nogomet]]ni klub iz [[Skoplje|Skoplja]], Regija Skoplje, [[Sjeverna Makedonija]]. &lt;br&gt;
U sezoni 2021./22. ''&quot;Skopje&quot;'' se natječe u ''&quot;[[Prva makedonska nogometna liga|Prvoj makedonskoj nogometnoj ligi]]&quot;''.  

== O klubu ==
Klub je osnovan 1960. godine u [[Skoplje|skopskom]]naselju ''Avtokomanda'' spajanjem pod imenom '''''&quot;Industrijalec&quot;''''', a nakon nekoliko godina se sopaja s klubom '''''&quot;Metalec&quot;''''' u '''''FK &quot;MIK&quot;''''' (''Metalska Industrija Kale&quot;''). ''&quot;MIK&quot;'' u ''&quot;Makedonsku republičku ligu&quot;'' ulazi 1965. godine, koju osvaja 1970. godine i sljedeće dvije sezone je član ''[[2. Savezna liga SFRJ|&quot;Druge savezne lige - Istok&quot;]]'', te potom pretežno igra u republičkoj ligi. 1972. godine dolazi do promjene imena u '''''SK &quot;Skopje&quot;''''', a potom u '''''FK &quot;Skopje&quot;'''''. &lt;br&gt; 
Osamostaljenjem [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] (od 2019. godine Sjeverna Makedonija), ''&quot;Skopje&quot;'' pretežno igra u ''&quot;Drugoj makedonskoj ligi&quot;'', uz četiri sezone (do 2020./21.) u ''[[Prva makedonska nogometna liga|&quot;Prvoj Makedonskoj ligi&quot;]]''. 

== Stadion ==
Klub nastupa na stadionu ''&quot;Avtokomanda&quot;'', ali često, pogotovo u ''&quot;Prvoj ligi&quot;'' koristi stadion ''&quot;Železarnica&quot;''

== Uspjesi ==

=== nakon 1992. ===
; Druga makedonska liga 
* prvak: 1996./97. (''Zapad'') 
* doprvak: 2009./10., 2016./17., 2018./19.   

; Treća makedonska liga - Sjever 
* prvak: 2002./03. 

=== do 1992. ===
; Makedonska republička liga 
* prvak: 1969./70. 
* doprvak: 1968./69. 

; Podsavezna liga Skoplje
* prvak: 1962./63. 

== Pregled plasmana == 
{| class=&quot;wikitable sortable collapsible collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;15&quot;| Industrijalec        
|-
|[[Dodatak:Podsavezna nogometna liga Skoplje - I. razred 1961./62.|1961./62.]] ||IV. ||Podsavezna liga Skoplje - I. razred || ||4. ||13 ||24 ||12 ||4 ||8 ||42 ||37 ||28 || || 
|-
|1962./63. ||IV. ||Podsavezna liga Skoplje - I. razred || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||14 ||26 ||17 ||6 ||3 ||78 ||32 ||40 || ||&lt;ref&gt; ''&quot;Godišnjak FSJ 1962-63&quot;'', Beograd, 1963., ISSN: 0351-2894, str. 256 &lt;/ref&gt; 
|-
|1963./64. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1964./65. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| MIK        
|-
|1965./66. ||III. ||Makedonska republička liga || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||14 ||26 ||14 ||4 ||8 ||51 ||39 ||32 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1965%E2%80%9366_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1965–66 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1966./67. ||III. ||Makedonska republička liga || || || || || || || || || || || || 
|-
|1967./68. ||III. ||Makedonska republička liga || ||7. ||14 ||26 ||10 ||6 ||10 ||50 ||42 ||26 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1967%E2%80%9368_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1967–68 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1968./69. ||III. ||Makedonska republička liga || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||16 ||30 ||16 ||7 ||7 ||50 ||29 ||39 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1968%E2%80%9369_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1968–69 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1969./70. ||III. ||Makedonska republička liga || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||16 ||30 ||20 ||8 ||2 ||66 ||26 ||48 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1969%E2%80%9370_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1969–70 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]] ||II. ||[[2. Savezna liga SFRJ|2. savezna liga - Istok]] || ||7. ||16 ||30 ||13 ||3 ||14 ||42 ||52 ||29 || || 
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.|1971./72.]] ||II. ||2. savezna liga - Istok || ||18. ||18 ||34 ||8 ||5 ||21 ||36 ||62 ||21 || || 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| Skopje 
|-
|1972./73. ||III. ||Makedonska republička liga || ||11. ||18 ||34 ||13 ||7 ||14 ||61 ||46 ||33 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1972%E2%80%9373_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1972–73 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1973./74. ||III. ||Makedonska republička liga || ||16. ||18 ||34 ||9 ||11 ||14 ||29 ||43 ||29 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1973%E2%80%9374_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1973–74 Macedonian Republic League'' (prema izvorima)], pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|[[Dodatak:Makedonska republička nogometna liga 1974./75.|1974./75.]] ||III. ||Makedonska republička liga || ||10. ||18 ||34 ||12 ||8 ||14 ||46 ||59 ||32 || || 
|-
|[[Dodatak:Makedonska republička nogometna liga 1975./76.|1975./76.]] ||III. ||Makedonska republička liga || ||5. ||18 ||34 ||12 ||12 ||10 ||68 ||54 ||36 || || 
|-
|1976./77. ||III. ||Makedonska republička liga || ||11. ||18 ||34 ||9 ||14 ||11 ||47 ||47 ||32 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1976%E2%80%9377_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1976–77 Macedonian Republic League''], (prema izvorima), pristupljeno 14. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1977./78. ||III. ||Makedonska republička liga || ||14. ||18 ||34 ||9 ||15 ||10 ||32 ||35 ||33 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1977%E2%80%9378_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1977–78 Macedonian Republic League''], (prema izvorima), pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1978./79. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1979./80. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1980./81. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1981./82. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1982./83. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1983./84. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1984./85. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1985./86. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1986./87. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1987./88. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1988./89. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1989./90. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1990./91. ||IV. ||Makedonska republička liga || ||5. ||18 ||34 ||15 ||5 (3) ||14 ||40 ||49 ||33 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1990%E2%80%9391_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1990–91 Macedonian Republic League''], (prema izvorima), pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1991./92. ||IV. ||Makedonska republička liga || ||17. ||18 ||34 || || || || || ||20 || ||&lt;ref&gt; [https://en.wikipedia.org/wiki/1991%E2%80%9392_Macedonian_Republic_League en.wikipedia.org, ''1991–92 Macedonian Republic League''], (prema izvorima), pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1992./93. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||20 ||38 ||21 ||9 ||8 ||73 ||32 ||51 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-1992-93-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 1992/93''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1993./94. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||5. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||54 ||42 ||26 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-1993-94-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 1993/94''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1994./95. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||12. ||17 ||32 ||13 ||1 ||18 ||48 ||63 ||40 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-1994-95-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 1994/95''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1995./96. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||6. ||16 ||30 ||13 ||5 ||12 ||58 ||48 ||44 || ||&lt;ref&gt; [http://www.rsssf.no/Macedonia/mac9596.html rsssf.no, ''Republic of Macedonia 1995/96''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1996./97. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||16 ||29 ||21 ||4 ||4 ||68 ||23 ||67 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-1996-97-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 1996/97''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1997./98. ||I. ||[[Prva makedonska nogometna liga|1. makedonska liga]] || ||10. ||14 ||25 ||9 ||3 ||13 ||31 ||45 ||30 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/1-mfl-1997-98-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1997/98''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1998./99. ||I. ||1. makedonska liga || ||13. ||14 ||26 ||5 ||2 ||19 ||24 ||58 ||17 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/1-mfl-1998-99-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1998/99''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|1999./2000. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||12. ||18 ||34 ||14 ||2 ||18 ||63 ||59 ||44 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-1999-00-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 1999/00''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2000./01. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2001./02. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2002./03. ||III. ||3. makedonska liga - Sjever || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. || || || || || || || || || || 
|-
|2003./04. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||17 (18) ||32 ||17 ||2 ||13 ||46 ||45 ||53 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-2003-04-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2003/04''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2004./05. ||II. ||2. makedonska liga || ||7. ||12 ||33 ||11 ||8 ||14 ||46 ||49 ||41 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-2004-05-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2004/05''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2005./06. ||II. ||2. makedonska liga || ||6. ||11 (12) ||30 ||11 ||7 ||12 ||30 ||36 ||40 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-2005-06-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2005/06''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2006./07. ||II. ||2. makedonska liga || ||4. ||12 ||33 ||13 ||10 ||10 ||32 ||21 ||49 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-2006-07-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2006/07''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2007./08. ||II. ||2. makedonska liga || ||5. ||17 (18) ||32 ||16 ||6 ||10 ||53 ||44 ||54 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-2007-08-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2007/08''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2008./09. ||II. ||2. makedonska liga || ||8. ||16 ||29 ||12 ||4 ||13 ||38 ||38 ||40 || ||&lt;ref&gt; [http://www.rsssf.com/tablesf/fyrom09.html rsssf.com, ''Macedonia 2008/09''] &lt;/ref&gt; 
|-
|2009./10. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||14 ||26 ||17 ||6 ||3 ||49 ||22 ||57 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-200910/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2009/10''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2010./11. ||I. ||1. makedonska liga || ||9. ||12 ||33 ||9 ||10 ||14 ||36 ||39 ||37 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-first-league-201011/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 2010/11''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2011./12. ||II. ||2. makedonska liga || ||4. ||16 ||30 ||17 ||5 ||8 ||50 ||26 ||56 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201112/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2011/12''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2012./13. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||16 ||30 ||19 ||6 ||5 ||59 ||18 ||63 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201213/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2012/13''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2013./14. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||16 ||29 ||16 ||5 ||8 ||48 ||32 ||53 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201314/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2013/14''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2014./15. ||II. ||2. makedonska liga || ||5. ||10 ||27 ||10 ||9 ||8 ||27 ||19 ||39 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201415/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2014/15''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2015./16. ||II. ||2. makedonska liga || ||6. ||10 ||27 ||9 ||9 ||9 ||27 ||23 ||36 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201516/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2015/16''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2016./17. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||27 ||16 ||6 ||5 ||43 ||26 ||54 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/final-standings-second-league-201617/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2016/17''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2017./18. ||I. ||1. makedonska liga || ||9. ||10 ||36 ||7 ||14 ||15 ||24 ||43 ||35 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/1-mfl-2017-18-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 2017/18''], pristupljeno 9. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2018./19. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||6. ||10 ||27 ||10 ||7 ||10 ||32 ||24 ||37 || ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-2018-19-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 2018/19''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2019./20. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||16 ||9 ||2 ||5 ||21 ||14 ||29 ||&lt;small&gt; liga prekinuta zbog pandemije COVID-19 ||&lt;ref&gt; [http://macedonianfootball.com/2-mfl-west-2019-20-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''2.MFL West 2019/20''], pristupljeno 15. rujna 2020. &lt;/ref&gt; 
|-
|2020./21. ||II. ||2. makedonska liga - Zapad || || ||10 || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|}

== Poznati igrači ==

== Poznati treneri ==

== Unutarnje poveznice == 

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [http://macedonianfootball.com/team/skopje/ macedonianfootball.com, ''Skopje''] 
* {{en icon}} [https://int.soccerway.com/teams/macedonia-fyr/fk-skopje/2690/ int.soccerway.com, ''FK Skopje''] 
* {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/fk-skopje/ worldfootball.net, ''FK Skopje''] 
* {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/fk-skopje/startseite/verein/21774 transfermarkt.com, ''FK Skopje''] 

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-skopje/16033/ globalsportsarchive.com, ''FK Skopje''], pristupljeno 14. rujna 2020. 
* {{en icon}}  [http://en.eufo.de/football/club/fk-skopje en.eufo.de, ''FK Skopje''], pristupljeno 14. rujna 2020.  
* {{dan icon}} [http://foot.dk/VisMakklub.asp?ID=22 foot.dk, ''FK Skopje''], pristupljeno 14. rujna 2020. 
* {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/FK_Skopje futbolas.lietuvai.lt, ''FK Skopje''], ristupljeno 14. rujna 2020. 
* Bratislav Stojanović, Dragiša Kovačević: ''Jugoslovenski fudbalski klubovi'', Beograd, 1977., UDK: 061.237(497.1):796.332, str. 282   
{{izvori|30em}} &lt;/small&gt; 

{{GLAVNIRASPORED:Skopje, FK}}
[[Kategorija:Sjevernomakedonski nogometni klubovi]] 
[[Kategorija:Šport u Skoplju]]</text>
      <sha1>ee3nubvpdnn816lgfkwehdmxdzvj6vo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav – Varaždin</title>
    <ns>10</ns>
    <id>686627</id>
    <revision>
      <id>6432168</id>
      <parentid>6428322</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:21:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2595" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Sastav – Varaždin
| naslov = [[NK Varaždin Varaždin|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Trenutačni sastav NK Varaždin&lt;/span&gt;]]
| naslov-style = background:darkblue; border:1px solid white; color:white;
| popis-style  = text-align:center;
| popis1 = &lt;div&gt;
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Oliver Zelenika|Zelenika]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Filip Brekalo|Brekalo]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jorgo Pellumbi|Pellumbi]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jozo Stanić|Stanić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jakov Karabatić|Karabatić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Fran Brodić|Brodić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Igor Postonjski|Postonjski]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Tonio Teklić|Teklić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Posavec|Posavec]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Matija Kovačić (nogometaš)|Kovačić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Leonard Vuk|Vuk]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Karlo Lusavec|Lusavec]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Noa Vugrinec|Vugrinec]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Demir Peco|Peco]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Matija Kolarić|Kolarić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Leon Belcar|Belcar]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Lamine Ba|Ba]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Božidar Radošević|Radošević]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Agon Elezi|Elezi]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;23&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Filip Mekić|Mekić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mateo Topić|Topić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;25&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Itsuki Urata|Urata]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;26&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Luka Jelenić|Jelenić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;27&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Karlo Perić|Perić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;29&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Niko Domjanić|Domjanić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;30&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Andris Herrera|Herrera]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ricardo Bagadur|Bagadur]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marino Bulat|Bulat]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Fran Cerovčec|Cerovčec]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dejan Glavica|Glavica]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Matija Kanceljak|Kanceljak]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Patrick Kesse|Kesse]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Luka Mezga|Mezga]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marko Stolnik (nogometaš)|Stolnik]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Michele Šego|Šego]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Luka Škaričić|Škaričić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;Trener:&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mario Kovačević|Kovačević]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Varaždin]]
[[Kategorija:NK Varaždin (2012.)|*]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>tkq1qp4tgsd8g2o3jrybe93uavpwu53</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav – HNK Gorica</title>
    <ns>10</ns>
    <id>687219</id>
    <revision>
      <id>6432174</id>
      <parentid>6428316</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:26:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2538" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Sastav – HNK Gorica
| naslov = [[HNK Gorica|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Trenutačni sastav HNK Gorica&lt;/span&gt;]]
| naslov-style = background:red; border:1px solid white; color:white;
| popis-style  = text-align:center;
| popis1 = &lt;div&gt;
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Karlo Žiger|Žiger]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Aleksandar Jovičić|Jovičić]] {{kapetan}}&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Matthew Steenvoorden|Steenvoorden]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Saša Marjanović|Marjanović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Amet Korca|Korca]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Joey Suk|Suk]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Deni Jurić|D. Jurić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Edin Julardžija|Julardžija]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jan Paolo Debijađi|Debijađi]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Josip Mitrović|Mitrović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Moussa Wagué|Wagué]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Toni Fruk|Fruk]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Vinko Skrbin|Skrbin]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Patrik Jug|Jug]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Caio Da Cruz|Da Cruz]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Momčilo Raspopović|Raspopović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Paulius Golubickas|Golubickas]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Matúš Vojtko|Vojtko]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;23&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Anthony Kalik|Kalik]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;25&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Krešimir Krizmanić|Krizmanić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;26&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ante Matej Jurić|A. M. Jurić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;31&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Banić|Banić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;33&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Cheick Keita|Keita]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;55&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jozo Šimunović|Šimunović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;88&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jurica Pršir|Pršir]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;98&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Matar Dieye|Dieye]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Matej Adžić|Adžić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Luka Brlek|Brlek]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Lion Cahani|Cahani]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Vlado Gajić|Gajić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Tin Janušić|Janušić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Fran Tomek|Tomek]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Wallace Menezes dos Santos|Wallace]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Tin Zavalić|Zavalić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Josip Ivan Zorica|Zorica]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;Trener:&lt;/small&gt; [[Samir Toplak|Toplak]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Gorica]]
[[Kategorija:HNK Gorica Velika Gorica|*]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>falffr7ws9mnfygn4w4o7yuqatluyvj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iračko-saudijska granica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>687516</id>
    <revision>
      <id>6432149</id>
      <parentid>6377220</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T14:36:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9510" xml:space="preserve">{{Infobox border
| name                 = Iračko-saudijska granica
| image                = Iraq Saudi Arabia Locator.svg
| alt                  =
| caption              = 
| territory1           = {{DZ+X|IRK}}
| territory2           = {{DZ+X|SAU}}
| length               = 811 km
| enclaves             =
| established          = [[2. prosinca]] [[1922.]]
| establishedreason    = [[Uqairska konvencija]]
| current              = [[1981.]]
| currentreason        =
| disestablished       =
| disestablishedreason =
| treaties             = [[sporazum iz Bahre]] (1925.), podjela [[iračko-saudijska neutralna zona|neutralne zone]] 1975.
| notes                = vidi i [[Bitka kod Khafjia]] (1991.)
}}
Granica '''Iraka i Saudijske Arabije''' duga je 811&amp;nbsp;km i proteže se od [[Tromeđa|tromeđe]] s [[Jordan]]om na zapadu do tromeđe s [[Kuvajt]]om na istoku.

== Opis ==
[[Datoteka:Iraq-CIA WFB Map.png|250px|mini|Zemljovid Iraka, Saudijska Arabija je na jugoistoku]]
Granica započinje na zapadu, na tromeđi s Jordanom, a sastoji se od šest ravnih linija široko orijentiranih u smjeru jugoistoka, koje završavaju na tromeđi s Kuvajtom na [[Wadi @Al-Batin|Wadi Al-Batinu]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Iraq Saudi border map pre-1991.png|250px|mini|Iračko-saudijska granica do 1991.]]
Povijesno gledano nije postojala jasno definirana granica u ovom dijelu Arapskog poluotoka; na početku 20. stoljeća [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] kontroliralo je ono što je danas Irak, s područjima južnije koja su se sastojala od labavo organiziranih arapskih grupacija, povremeno formirajući emirate, od kojih su najistaknutiji bili [[Emirat Nedžd i Hasa]] kojima je vladala obitelj [[Dinastija Saud|al-Saud]].&lt;ref name=&quot;al-rasheed&quot;&gt;[[Madawi Al-Rasheed]]. ''A History of Saudi Arabia''. Cambridge, England, UK: Cambridge University Press, 2002. Pp. 40.&lt;/ref&gt; 

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Arapski ustanak|arapska pobuna]], podržana od Britanije, uspjela je ukloniti Osmanlije s većine Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog [[Sporazum Sykes-Picot|sporazuma Sykes-Picot]] iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima [[Mosulski vilajet|Mosula]], [[Bagdadski vilajet|Bagdada]] i [[Vilajet Basra|Basre]], koje je organizirala u [[Irački mandat|mandat Iraka]] 1920.&lt;ref name=&quot;IBS111&quot;&gt;{{Citation |url=https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS111.pdf |title=International Boundary Study No. 111 – Iraq-Saudi Arabia Boundary |date=1. lipnja 1971. |access-date=2. travnja 2020. |archive-date=1. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191001155941/https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS111.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U međuvremenu je Ibn Saud uspio znatno proširiti svoju vlast, proglasivši na kraju Kraljevinu Saudijsku Arabiju 1932.

U prosincu 1922. [[Percy Cox]], britanski visoki povjerenik u Iraku, sastao se s ibn Saudom i potpisao [[Uqairska konvencija|Uqairsku konvenciju]], kojim su definirane granice Saudijske Arabije s [[Kuvajtsko-saudijska granica|Kuvajtom]] i Irakom.&lt;ref name=&quot;IBS111&quot;/&gt; Tako stvorena granica malo se razlikovala od moderne granice, sa saudijskim &quot;kinkom&quot; u dijelu srednjeg juga. Također je stvorena [[iračko-saudijska neutralna zona]], neposredno zapadno od Kuvajta. Ova je granica potvrđena [[sporazum iz Bahre|sporazumom iz Bahre]] iz studenog 1925.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Al Rasheed |first=M. |title=A History of Saudi Arabia |year=2010 |isbn=978-0-521-74754-7 |page=47}}&lt;/ref&gt;

[[Saudijsko-iračka neutralna zona]] podijeljena je 1975., a konačni sporazum o granici potpisan je [[1981.]]&lt;ref&gt;https://treaties.un.org/doc/Publication/UNTS/Volume%201638/english.pdf&lt;/ref&gt; koji je također 'izgladio' saudijsku izlomljenu granični crtu.&lt;ref name=&quot;cia&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Directorate of Intelligence |date=28. veljače 1986. |title=Iraq-Saudi Arabia Neutral Zone Partionied |url=https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP86T01017R000100470001-8.pdf |access-date=6. travnja 2020. |archive-date=26. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201026135134/https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP86T01017R000100470001-8.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |date=28. prosinca 1981. |title=SAUDIS AND IRAQ SIGN PACT ENDING BORDER DISPUTE |work=[[New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/1981/12/28/world/saudis-and-iraq-sign-pact-ending-border-dispute.html |access-date=6. travnja 2020.}}&lt;/ref&gt; Detalji ovog sporazuma nisu otkriveni sve do 1991. godine kada je Saudijska Arabija deponirala sporazume u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] nakon [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]].&lt;ref name=&quot;dope&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Adams, Cecil |date=1991-02-01 |title=What's up with the &quot;neutral zones&quot; near Saudi Arabia? |url=http://www.straightdope.com/classics/a3_304.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070127054551/http://www.straightdope.com/classics/a3_304.html |archive-date=2007-01-27 |access-date=2007-01-29 |publisher=The Straight Dope}}&lt;/ref&gt; Zaljevski rat ozbiljno je zaoštrio odnose između dviju zemalja; Irak je ispalio projektile [[Scud]] na saudijski teritorij i također [[Bitka kod Khafjia|prekršio]] granicu između [[Kuvajtsko-saudijska granica|Kuvajta i Saudijske Arabije]].&lt;ref name=&quot;iraqwatch.org&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=DOD: Information Paper- Iraq's Scud Ballistic Missiles |url=http://www.iraqwatch.org/government/US/Pentagon/dodscud.htm |access-date=18. ožujka 2010. |publisher=Iraqwatch.org |archive-date=14. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514212635/http://www.iraqwatch.org/government/US/Pentagon/dodscud.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Barijera ===
U travnju 2006., dok je Irak doživljavao [[Sektaško nasilje u Iraku (2006.–2007.)|visoku razinu sektaškog nasilja]], [[Saudijska Arabija|Saudijska Arabija je]] počela raspisivati natječaje za izgradnju [[Granična barijera|granične barijere]] u obliku [[Ograda|ograde]] duž granice u pokušaju da spriječi da se nasilje u Iraku prelije na njezin teritorij.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Krane |first=Jim |date=27. rujna 2006. |title=Saudis Plan Long Fence for Iraq Border |work=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/09/27/AR2006092701214.html |access-date=11. kolovoza 2015.}}&lt;/ref&gt; Predložena je ograda duga oko 900 km duž izolirane sjeverne pustinjske granice Saudijske Arabije s Irakom. Bio je to dio većeg paketa izgradnje ograde kako bi se osiguralo svih 6.500&amp;nbsp;km saudijske granice. To bi nadopunilo postojeću 7 metara visoku pješčanu bermu koja se proteže uz granicu, ispred koje se nalazi 8-kilometarski dio ničije zemlje koji se redovito čisti kako bi se mogli pratiti ilegalni prelasci.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Smith |first=Stephen |date=18. siječnja 2006. |title=A Line In The Saudi Sand |work=CBS News |url=http://www.cbsnews.com/news/a-line-in-the-saudi-sand/ |access-date=11. kolovoza 2015.}}&lt;/ref&gt;

Prijedlozi su provedeni tek u rujnu 2014., kada je [[Irački građanski rat (2014.–2017.)|irački građanski rat eskalirao]] nakon uspona [[Islamska država|Islamske države Iraka i Levanta]]. ISIL-ova okupacija većeg dijela zapadnog Iraka dala mu je značajnu kopnenu granicu sa Saudijskom Arabijom na jugu, a barijera je namijenjena sprječavanju ulaska militanata ISIL-a u Saudijsku Arabiju.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Spencer |first=Richard |date=14. siječnja 2015. |title=Saudi Arabia Is Building A 600-Mile 'Great Wall' To Shield Itself From ISIS |work=Business Insider |url=http://www.businessinsider.com/saudi-arabia-is-building-a-600-mile-great-wall-to-shield-from-isis-2015-1?IR=T&amp; |access-date=18. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Barijera se sastoji od višeslojne ograde i zida s jarkom. Granična zona uključuje pet slojeva ograde sa 78 nadzornih tornjeva, kamera za noćno osmatranje i radarskih kamera, osam zapovjednih centara, 10 mobilnih nadzornih vozila, 32 centra za brzo djelovanje i tri odreda za brze intervencije.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Binnie |first=Jeremy |date=11. rujna 2014. |title=Saudi Arabia inaugurates northern border security project |work=janes.com |url=http://www.janes.com/article/43031/saudi-arabia-inaugurates-northern-border-security-project |access-date=18. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/saudiarabia/11344116/Revealed-Saudi-Arabias-Great-Wall-to-keep-out-Isil.html&lt;/ref&gt; Radovi su završeni uz pomoć [[Airbus]]a, europske multinacionalne zrakoplovne korporacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |date=23. rujna 2014. |title=Airbus, Saudi Arabia finish Northern Border Security project |publisher=UPI |url=https://www.upi.com/Defense-News/2014/09/23/Airbus-Saudi-Arabia-finish-Northern-Border-Security-project/8311411490223/ |access-date=6. travnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Granični prijelazi ==
* [[Arar (Saudijska Arabija)|Arar]]&lt;ref&gt;{{cite news |date=12. rujna 2019. |title=Iraq-Saudi border crossing to open on 'trial basis' in October |publisher=The National |url=https://www.thenational.ae/world/mena/iraq-saudi-border-crossing-to-open-on-trial-basis-in-october-1.909699 |access-date=6. travnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Povezani članci==
* [[Iračko-saudijski odnosi]]
* [[saudijsko-iračka neutralna zona]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Granice Iraka}}
{{Granice Saudijske Arabije}}
[[Kategorija:Granice Saudijske Arabije]]
[[Kategorija:Granice Iraka|Saudijska Arabija]]</text>
      <sha1>j2cxuwfj95gjy56z1z36l5kuzpnby33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ava Max</title>
    <ns>0</ns>
    <id>687998</id>
    <revision>
      <id>6432316</id>
      <parentid>6432019</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:53:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>212.90.60.220</ip>
      </contributor>
      <comment>photo</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51975" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|ožujak 2021.}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Ava Max
| Img                  = Ava Max 2022.png
| Img_capt             = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Amanda Koci
| Pseudonim            = Ava&lt;br&gt;Ava Koci
| Rođenje              = [[16. veljače]] [[1994.]], {{SAD grad|Milwaukee|Wisconsin}}, [[SAD]]
| Mjesto rođenja       = 
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[pjevanje|vokali]]
| Žanr                 = [[pop]], [[dance-pop]]
| Zanimanje            = [[pjevač]]ica, [[kantautor]]ica
| Djelatno_razdoblje   = 2013. − danas
| Producentska_kuća    = [[Atlantic Records|Atlantic]]
| Angažman             = [[Cirkut]]
| URL                  = {{URL|avamax.com}}
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Amanda Ava Koci''' (rođena kao '''Amanda Koci'''; [[Milwaukee, Wisconsin|Milwaukee]], [[16. veljače]] [[1994.]]), poznatija pod umjetničkim imenom '''Ava Max''', [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je pjevačica i kantautorica. U djetinjstvu se selila u različite savezne države kako bi započela glazbenu karijeru te je na koncu 2016. potpisala ugovor s [[glazbeno izdavaštvo|diskografskom kućom]] [[Atlantic Records]], pod čijom je licencijom u kolovozu 2018. objavila pjesmu &quot;[[Sweet but Psycho]]&quot;. Tim se singlom probila u glavnu struju – pojavio se na prvom mjestu glazbenih ljestvica u 22 države, među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska i Novi Zeland. Pjesma se također pojavila na drugom mjestu u Australiji i desetom mjestu na ''[[Billboard]]ovoj'' ljestvici [[Billboard Hot 100|Hot 100]] u SAD-u. Debitantski album ''[[Heaven &amp; Hell (album Ave Max)|Heaven &amp; Hell]]'' objavila je 18. rujna 2020.

==Rane godine==
Amanda Ava Koci rođena je 16. veljače 1994. kao Amanda Koci u [[Milwaukee, Wisconsin|Milwaukeeju]] u saveznoj državi [[Wisconsin]].&lt;ref name=&quot;Post&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.pilotonline.com/entertainment/music/vp-db-ava-max-heaven-hell-20200918-dd32kjiokjcwhcncblrxebodn4-story.html |title=Rising pop star Ava Max releases her debut album today. The &quot;Sweet But Psycho&quot; singer calls Virginia Beach home. |last=Poulter |first=Amy |website=The Virginian-Pilot |date=18. rujna 2020. |access-date=19. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; Dijete je Albanaca podrijetlom iz gradova [[Qeparo]] i [[Sarandë]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rtklive.com/sq/news-single.php?ID=458863 |title=Ava Max shpreh dëshirën për të ardhur në Shqipëri |trans-title=Ava Max expresses the desire to come to Albania |publisher=Radio Television of Kosovo (RTK) |language=Albanian |date=31. kolovoza 2020. |accessdate=6. listopada 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201006143218/https://www.rtklive.com/sq/news-single.php?ID=458863 |archivedate=6. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt; i ima starijeg brata.&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vanityfair.com/style/2019/02/sweet-but-psycho-ava-max-interview |title='Sweet but Psycho' Singer Ava Max Is Trying to 'Bring Pop Back' |last=Duboff |first=Josh |website=Vanity Fair |date=13. veljače 2019. |access-date=20. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190213165239/https://www.vanityfair.com/style/2019/02/sweet-but-psycho-ava-max-interview |archive-date=13. veljače 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1991. njezini su roditelji napustili Albaniju nakon sloma [[komunizam|komunizma]] u državi i godinu su dana živjeli u [[Pariz|pariškoj]] crkvi. U Parizu su upoznali ženu iz Wisconsina koja im je dala putovnice, a zatim su imigrirali u Sjedinjene Države i preselili se u Wisconsin, gdje je Max i rođena.&lt;ref name=&quot;MilwaukeeJournal&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.jsonline.com/story/entertainment/music/2020/09/15/after-sweet-but-psycho-ava-max-has-debut-pop-album-heaven-hell/5760870002/ |title=Following 'Sweet but Psycho' success, Ava Max ready to conquer the pop world with debut album 'Heaven &amp; Hell' |last=Levy |first=Piet |website=Milwaukee Journal Sentinel |date=15. rujna 2020. |access-date=16. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; U vrijeme Avina djetinjstva njezini su roditelji s naporom zarađivali novac jer nisu znali engleski, a svatko je od njih radio tri posla.&lt;ref name=&quot;BelfastTelegraph&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/life/features/ava-max-my-parents-left-albania-in-1990-and-lived-in-a-church-in-paris-for-a-whole-year-37700264.html |title=Ava Max: My parents left Albania in 1990 and lived in a church in Paris for a whole year |date=11. siječnja 2019. |website=Belfast Telegraph |accessdate=11. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190111133412/https://www.belfasttelegraph.co.uk/life/features/ava-max-my-parents-left-albania-in-1990-and-lived-in-a-church-in-paris-for-a-whole-year-37700264.html |archive-date=11. siječnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njezina je majka Andrea školovana [[opera|operna]] pjevačica koja je u kući pjevala [[arija|arije]], dok je njezin otac Paul svirao klavir.&lt;ref name=&quot;MilwaukeeJournal&quot;/&gt;

Kad joj je bilo osam godina, Max se sa svojom obitelji preselila u [[Virginia|Virginiju]]; ondje je prije odlaska u srednju školu sudjelovala u nekoliko natjecanja u pjevanju koje je u trgovačkim centrima diljem države organizirao [[Radio Disney]].&lt;ref name=&quot;Post&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gulf&quot;&gt;{{cite web |last=Rowlands |first=Geoffrey |url=https://www.gulf-times.com/story/617395/Sweet-But-Psycho-makes-Ava-a-star |title=Sweet But Psycho makes Ava a star |website=Gulf Times |date=24. prosinca 2018. |accessdate=21. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225115331/https://www.gulf-times.com/story/617395/Sweet-But-Psycho-makes-Ava-a-star |archive-date=25. prosinca 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kao trinaestogodišnjakinja osmislila je srednje ime Ava, kojim se počela služiti kao običnim imenom jer je smatrala da joj Amanda ne pristaje.&lt;ref name=&quot;WindyCity&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.windycitymediagroup.com/lgbt/Ava-Max-Sings-Into-a-Sweet-Life/65727.html |title=Ava Max Sings Into a Sweet Life |last=Nunn |first=Jerry |website=Windy City Times |date=27. ožujka 2019. |access-date=12. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409205347/http://www.windycitymediagroup.com/lgbt/Ava-Max-Sings-Into-a-Sweet-Life/65727.html |archive-date=9. travnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kad joj je bilo četrnaest godina, s majkom se preselila u Los Angeles kako bi započela glazbenu karijeru, no odbijali su je jer nije bila punoljetna.&lt;ref name=&quot;Post&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://wwd.com/eye/people/ava-max-heaven-and-hell-debut-album-1234590349/ |title=The Duality of Ava Max |last=Nordstrom |first=Leigh |website=Women's Wear Daily |date=18. rujna 2020. |access-date=18. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; Godinu dana kasnije otišla je u [[Južna Karolina|Južnu Karolinu]] i ondje počela pisati pjesme o odnosima kojima je svjedočila, pa tako i onima njezina brata.&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;/&gt; Izjavila je da joj je drago da se preselila jer joj je to omogućilo da ima normalno djetinjstvo.&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;/&gt; Na koncu se kad joj je bilo sedamnaest godina vratila u Los Angeles s bratom.&lt;ref name=&quot;Post&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Idolator2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7687574/ava-max-sweet-but-psycho-interview?ios=1&amp;safari=1 |title=Ava Max On &quot;Sweet But Psycho&quot; &amp; Making Pop Fun Again: Interview |first=Mike |last=Wass |publisher=Idolator |date=31. listopada 2018. |accessdate=22. ožujka 2019.}}&lt;/ref&gt;

==Karijera==
===2013. – 2017.: Početci===
[[Slika:Ava Max Logo.png|mini|desno|Maxin logotip koji prikazuje 'Max Cut']]
Debitantsku pjesmu &quot;Take Away the Pain&quot; objavila je 2013. pod umjetničkim imenom Ava;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.thenationalnews.com/arts-culture/music/it-is-inspirational-singer-ava-max-on-why-pop-music-will-never-die-1.1090833 |title='It is inspirational': singer Ava Max on why pop music will never die |last=Saeed |first=Saeed |website=The National |date=9. listopada 2020. |access-date=15. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt; tu je pjesmu u srpnju 2015. remiksao kanadski produkcijski duo [[Project 46]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=eOq1UTHyj5w |title=Project 46 - Take Away The Pain (feat. Ava Koci) [Cover Art] |author=Ultra Music |date=16. srpnja 2015. |via=[[YouTube]] |access-date=12. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150828204105/https://www.youtube.com/watch?v=eOq1UTHyj5w |archive-date=28. kolovoza 2015. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon što su njezine demosnimke više godina odbijali producenti i autori pjesama,&lt;ref name=&quot;Gulf&quot;/&gt; na jednoj večeri 2014. upoznala je kanadskog glazbenog producenta [[Cirkut]]a,&lt;ref name=&quot;Viral&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8544341/artists-who-went-viral-2010s-timeline |title=From Rebecca Black to Lil Nas X: A Timeline Of Artists Going Viral in the 2010s |last=Spruch |first=Kirsten |website=Billboard |date=26. studenoga 2019. |access-date=15. lipnja 2020.}}&lt;/ref&gt; koji je bio prijatelj njezina brata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://rain-mag.com/ava-max/ |title=Ava Max Talks Fashion, Stalkers, and a Christmas Surprise |last=Benjamin |first=Mark |website=Rain Magazine |date=15. listopada 2020. |access-date=16. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt; Max mu je otpjevala &quot;Sretan rođendan&quot;,&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Chartbreaker&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.vulture.com/2019/02/after-working-with-dr-luke-cirkut-breaks-out-on-his-own.html |title=After Working With Dr. Luke, Cirkut Breaks Out on His Own |first=Myles |last=Tanzer |website=Vulture |accessdate=24. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190224085232/https://www.vulture.com/2019/02/after-working-with-dr-luke-cirkut-breaks-out-on-his-own.html |archive-date=24. veljače 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je dovelo do njihove suradnje; napisali su stotine pjesama i na [[SoundCloud]]u u srpnju 2016. objavili &quot;Anyone but You&quot;.&lt;ref name=&quot;Viral&quot;/&gt; Ta je pjesma privukla pažnju različitih diskografskih kuća koje su s Max kontaktirale e-poštom te je na kraju iste godine potpisala ugovor s [[Atlantic Records]]om.&lt;ref name=&quot;Post&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gulf&quot;/&gt; Max je istaknula da joj je rad s Cirkutom promijenio život jer je prethodno razmišljala o tome da napusti glazbenu industriju zbog nemogućnosti da se kreativno izrazi.&lt;ref name=&quot;GayTimes&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gaytimes.co.uk/culture/114358/ava-max-interview/ |title=Say hello to Ava Max: Our favourite new pop obsession |last=Corner |first=Lewis |website=Gay Times |date=24. listopada 2018. |access-date=15. lipnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je potpisala ugovor, razmišljala je o tome kojim bi se umjetničkim prezimenom mogla koristiti i na koncu je izabrala Max. Obrazložila je da ga je izabrala jer je objedinjavalo muške i ženske karakteristike. Između 2016. i 2017. Max je počela nositi frizuru poznatu pod imenom 'Max Cut'; taj je tip frizure prikazan i u njezinu logotipu, u kojem mijenja slovo 'A' u riječi Max.&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;/&gt; Dana 4. kolovoza 2017. gostovala je u pjesmi [[Le Youth]]a &quot;Clap Your Hands&quot;, u kojoj je otpjevala dvije različite melodije.&lt;ref name=&quot;Clap&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/articles/news/dance/7889773/le-youth-clap-your-hands |title=Le Youth's 'Clap Your Hands' Is Infectious Funk: Exclusive |work=Billboard |accessdate=27. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180627101000/https://www.billboard.com/articles/news/dance/7889773/le-youth-clap-your-hands |archive-date=27. lipnja 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

===2018. – danas: Proboj i ''Heaven &amp; Hell''===
[[Slika:Ava Max at the Rix FM Festival in Gothenburg (48534754301) (cropped).jpg|mini|Max na nastupu na Gothenburg Rix FM Festivalu u kolovozu 2019.]]
Pjesma &quot;My Way&quot; objavljena je 20. travnja 2018.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Takes-Control-With-New-Single-My-Way-20180501 |title=Ava Max Takes Control With New Single 'My Way' |author=BWW News Desk |website=BroadwayWorld |accessdate=12. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180927124938/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Takes-Control-With-New-Single-My-Way-20180501 |archive-date=27. rujna 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i pojavila se na 38. mjestu rumunjske ljestvice [[Airplay 100 (Rumunjska)|Airplay 100]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.unsitedemuzica.ro/topuri/Top-Airplay-100-Matthew-Koma-ramane-regele-clasamentului-p5437 |title=Top Airplay 100 – Matthew Koma rămâne regele clasamentului |trans-title=Top Airplay 100 – Matthew Koma remains the king of the chart |language=ro|author=Arvunescu, Victor |date=18. lipnja 2018. |access-date=18. lipnja 2018. |publisher=Un site de muzică |archive-url=https://web.archive.org/web/20180618230509/https://www.unsitedemuzica.ro/topuri/Top-Airplay-100-Matthew-Koma-ramane-regele-clasamentului-p5437 |archive-date=18. lipnja 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 11. svibnja 2018. objavljena je pjesma &quot;Slippin&quot;, nastala u suradnji s reperom [[Gashi]]jem.&lt;ref name=&quot;Slippin&quot;&gt;{{cite web |title=Ava Max Releases 'Slippin' Featuring GASHI |url=https://the360mag.com/ava-max-releases-slippin-featuring-gashi |website=360 Magazine |accessdate=18. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180927165137/https://the360mag.com/ava-max-releases-slippin-featuring-gashi/ |archive-date=27. rujna 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=New Ava Max Track 'Slippin' Featuring Gashi |url=https://newmusicweekly.com/new-ava-max-track-slippin-featuring-gashi |website=New Music Weekly |access-date=27. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181127223047/https://newmusicweekly.com/new-ava-max-track-slippin-featuring-gashi |archive-date=27. studenoga 2018. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dana 8. lipnja 2018. gostovala je u pjesmi &quot;Into Your Arms&quot; američkog repera Witta Lowryja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://itunes.apple.com/gb/album/into-your-arms-feat-ava-max-single/1390136615 |title=Into Your Arms (feat. Ava Max) – Single by Witt Lowry |publisher=iTunes Store (GB) |access-date=29. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181229173155/https://itunes.apple.com/gb/album/into-your-arms-feat-ava-max-single/1390136615 |archive-date=29. prosinca 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Mjesec dana kasnije na SoundCloudu je objavljena pjesma &quot;[[Salt (pjesma Ave Max)|Salt]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7904225/ava-max-is-all-cried-out-feeling-fabulous-on-fierce-new-single-salt |title=Ava Max Is All Cried Out &amp; Feeling Fabulous On Fierce New Single Salt |last=Nied |first=Mike |publisher=Idolator |date=12. prosinca 2019. |access-date=22. prosinca 2019.}}&lt;/ref&gt; Pjesmu &quot;Not Your Barbie Girl&quot; objavila je 13. kolovoza 2018. kao promidžbeni singl.&lt;ref name=&quot;GayTimes&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://itunes.apple.com/us/album/not-your-barbie-girl-single/1426026136 |title=Not Your Barbie Girl – Single |publisher=iTunes Store (US) |access-date=14. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180910054031/https://itunes.apple.com/us/album/not-your-barbie-girl-single/1426026136 |archive-date=10. rujna 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; &quot;[[Sweet but Psycho]]&quot; objavljena je 17. kolovoza 2018. Tom se pjesmom Max probila u glavnu struju i pojavila se na prvom mjestu ljestvica u više od 22 države, među kojima su Njemačka, Švicarska, Austrija, Norveška, Švedska, Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo; u potonjoj je državi na tom mjestu ostala četiri tjedna zaredom.&lt;ref name=&quot;Stereogum&quot;&gt;{{cite web |last=DeVille |first=Chris |title=Can Ava Max's Global Hit 'Sweet But Psycho' Take Over America Too? |url=https://www.stereogum.com/2029230/sweet-but-psycho-ava-max/franchises/the-week-in-pop/ |website=Stereogum |access-date=25. siječnja 2019. |date=24. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190125183402/https://www.stereogum.com/2029230/sweet-but-psycho-ava-max/franchises/the-week-in-pop/ |archive-date=25. siječnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Who is Ava Max? The Sweet But Psycho star soaring up the charts |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/who-is-ava-max-the-sweet-but-psycho-star-soaring-up-the-charts__24768 |publisher=Official Charts Company |accessdate=28. studenoga 2018. |date=21. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181127223046/https://www.officialcharts.com/chart-news/who-is-ava-max-the-sweet-but-psycho-star-soaring-up-the-charts__24768 |archive-date=27. studenoga 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U siječnju 2019. pjesma se pojavila na vrhu ''Billboardove'' ljestvice [[Dance Club Songs]], a kasnije je ušla i u najviših 10 mjesta ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]].&lt;ref name=&quot;Trust&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8513170/lil-nas-x-old-town-road-hot-100-number-one-eighth-week |title=Lil Nas X's 'Old Town Road' Rules Billboard Hot 100 for Eighth Week, Ava Max's 'Sweet but Psycho' Hits Top 10 |last=Trust |first=Gary |website=Billboard |date=28. svibnja 2019. |accessdate=29. svibnja 2019. |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20190528171916/https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8513170/lil-nas-x-old-town-road-hot-100-number-one-eighth-week |archive-date=28. svibnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Max je 23. listopada 2018. gostovala u pjesmi &quot;[[Make Up (pjesma Vicea i Jasona Derula)|Make Up]]&quot; [[DJ Vice|Vicea]] i [[Jason Derulo|Jasona Derula]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7687345/jason-derulo-ava-max-make-up-vice-video-review?chrome=1 |title=Jason Derulo &amp; Ava Max Join Forces On Vice's 'Make Up' |last=Wass |first=Mike |publisher=Idolator |date=23. listopada 2018. |accessdate=16. prosinca 2019.}}&lt;/ref&gt; a pojavila se i na pjesmi &quot;Let It Be Me&quot; koja je objavljena na albumu ''[[7 (album Davida Guette)|7]]'' [[David Guetta|Davida Guette]] iz 2018.&lt;ref name=&quot;LetItBeMe&quot;&gt;{{cite web |title=Pandora Predictions to Know: Flora Cash, Social House, Ava Max &amp; Summer Walker |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8475032/pandora-predictions-flora-cash-social-house-ava-max |website=Billboard |url-access=subscription |access-date=27. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180927075253/https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8475032/pandora-predictions-flora-cash-social-house-ava-max |archive-date=27. rujna 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. ožujka 2019. objavila je singl &quot;[[So Am I]]&quot;, koji je ušao u deset najviših mjesta u Poljskoj, Norveškoj, Škotskoj i Švedskoj. Remiksana inačica pjesme objavljena je 3. srpnja 2019. i na njoj se pojavio južnokorejski ''[[boy band]]'' [[NCT 127]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7820230/ava-max-teams-up-with-nct-127-on-so-am-i-remix |title=Ava Max Teams Up With NCT 127 On 'So Am I' Remix |publisher=Idolator |last=Nied |first=Mike |date=2. srpnja 2019. |accessdate=3. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt; Pjesme &quot;[[Blood, Sweat &amp; Tears (pjesma Ave Max)|Blood, Sweat &amp; Tears]]&quot; i &quot;[[Freaking Me Out]]&quot; objavljene su u isto vrijeme u srpnju 2019. kao promidžbeni singlovi.&lt;ref name=&quot;RSTwoSongs&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-new-songs-freaking-me-out-blood-sweat-tears-865746/ |title=Hear Ava Max's Two New Songs 'Freaking Me Out' and 'Blood, Sweat and Tears' |last=Spanos |first=Brittany |website=Rolling Stone |date=31. srpnja 2019. |access-date=1. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190731202509/https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-new-songs-freaking-me-out-blood-sweat-tears-865746/ |archive-date=31. srpnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Max je 7. kolovoza 2019. gostovala u pjesmi &quot;Slow Dance&quot; američkog kantautora [[AJ Mitchell]]a,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/3144913/aj-mitchell-slow-dance-mtv-push-two-proms/ |title=AJ Mitchell Wants 'Slow Dance' To Soundtrack Every Prom |last=Alston |first=Trey |publisher=MTV News |date=6. studenoga 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7850002/love-blossoms-on-aj-mitchell-ava-maxs-slow-dance? |title=Love Blossoms On AJ Mitchell &amp; Ava Max's 'Slow Dance' |last=Nied |first=Mike |publisher=Idolator |date=16. rujna 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt; a pjesmu &quot;[[Torn (pjesma Ave Max)|Torn]]&quot; objavila je kao singl 19. kolovoza 2019.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Unleashes-New-Disco-Tinged-Single-Torn-20190819 |title=Ava Max Unleashes New Disco-Tinged Single 'Torn' |website=BroadwayWorld |date=19. kolovoza 2019. |accessdate=21. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190820194222/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Unleashes-New-Disco-Tinged-Single-Torn-20190819 |archive-date=20. kolovoza 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 4. rujna 2019. potpisala je ugovor o suizdavaštvu s [[Warner Chappell Music]]om i Artist Publishing Groupom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/business/publishing/8529123/ava-max-co-publishing-warner-chappell-apg |title=Ava Max Signs Joint Co-Publishing Agreement With Warner Chappell and APG |website=Billboard |last=Atkinson |first=Katie |date=4. rujna 2019. |access-date=20. rujna 2019. |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20190909003946/https://www.billboard.com/articles/business/publishing/8529123/ava-max-co-publishing-warner-chappell-apg |archive-date=9. rujna 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Za pjesmu &quot;Freaking Me Out&quot; glazbeni je spot objavila 31. listopada 2019. povodom Noći vještica.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Release-Freaking-Me-Out-Music-Video-20191031 |title=Ava Max Release 'Freaking Me Out' Music Video |author=TV News Desk |website=BroadwayWorld |date=31. listopada 2019. |access-date=31. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191031174731/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Release-Freaking-Me-Out-Music-Video-20191031 |archive-date=31. listopada 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-freaking-me-out-new-video-906130/ |title=Ava Max Is Trapped in Haunted Mansion for 'Freaking Me Out' Video |last=Spanos |first=Brittany |website=Rolling Stone |date=31. listopada 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt; Na dodjeli nagrada MTV-ja Europe 2019. osvojila je nagradu za najbolju novu izvođačicu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/awards/8542367/mtv-emas-2019-winners-list |title=Here Are All the Winners From the 2019 MTV EMAs |author=Billboard Staff |website=Billboard |date=4. studenoga 2019. |access-date=3. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191104033032/https://www.billboard.com/articles/news/awards/8542367/mtv-emas-2019-winners-list |archive-date=4. studenoga 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Max i [[Pablo Alborán]] 6. su studenog 2019. objavili duet &quot;[[Tabú (pjesma)|Tabú]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/latin/8541368/latin-notas-pablo-alboran-ava-max |title=This Week in Latin Notas: Pablo Alborán Announces a Collaboration With Ava Max &amp; More |last=Fernandez |first=Suzette |website=Billboard |date=29. listopada 2019. |accessdate=6. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106214612/https://www.billboard.com/articles/columns/latin/8541368/latin-notas-pablo-alboran-ava-max |archive-date=6. studenoga 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prethodno objavljena pjesma &quot;Salt&quot; 12. je prosinca 2019. objavljena i na digitalnim platformama za [[mrežno strujanje]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8546157/ava-max-salt-listen |title=Ava Max Finally Drops Fan Favorite Song 'Salt' |last=Aniftos |first=Rania |website=Billboard |date=12. prosinca 2019. |access-date=23. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191214031044/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8546157/ava-max-salt-listen |archive-date=14. prosinca 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Surađivala je s britansko-norveškim DJ-jem i glazbenim producentom [[Alan Walker|Alanom Walkerom]] na pjesmi &quot;[[Alone, Pt. II]]&quot;, koja je objavljena 27. prosinca 2019.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://cultr.com/news/alan-walker-to-release-alone-pt-ii-with-ava-max-on-27th/ |title=Alan Walker To Release 'Alone, Pt. II' With Ava Max On 27th |last=Tryon |first=Oliver |website=Cultr |date=24. prosinca 2019. |access-date=12. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191226232653/https://cultr.com/news/alan-walker-to-release-alone-pt-ii-with-ava-max-on-27th/ |archive-date=26. prosinca 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;[[On Somebody]]&quot; objavljena je kao promidžbeni singl 30. prosinca 2019.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7904951/ava-max-deals-with-breakup-blues-on-new-bop-on-somebody? |title=Ava Max Deals With Breakup Blues On New Bop 'On Somebody' |last=Nied |first=Mike |publisher=Idolator |date=30. prosinca 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Releases-On-Somebody-20191230 |title=Ava Max Releases 'On Somebody' |date=30. prosinca 2019. |website=BroadwayWorld |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200331193355/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Releases-On-Somebody-20191230 |archive-date=31. ožujka 2020. |access-date=30. siječnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

Max je 12. ožujka 2020. objavila pjesmu &quot;[[Kings &amp; Queens (Ava Max song)|Kings &amp; Queens]]&quot;, koja je ujedno i peti singl s njezina debitantskog studijskog albuma ''[[Heaven &amp; Hell (album Ave Max)|Heaven &amp; Hell]]''.&lt;ref name=&quot;MTVKings&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/3159543/ava-max-kings-and-queens-interview/ |title=Ava Max Breaks Down 'Kings &amp; Queens,' Her Empowering Call To Arms |last=Rothman |first=Madeline |publisher=MTV News |date=12. ožujka 2020. |access-date=12. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200324154711/http://www.mtv.com/news/3159543/ava-max-kings-and-queens-interview/ |archive-date=24. ožujka 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također je gostovala u [[country]] pjesmi &quot;On Me&quot; s [[Thomas Rhett|Thomasom Rhettom]] i [[Kane Brown|Kaneom Brownom]]. Ta se pjesma pojavila u glazbi za film ''[[Scoob!]]'' i za nju je 15. svibnja 2020. objavljen glazbeni spot.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9372204/scoob-soundtrack-charlie-puth-thomas-rhett |title=No Mystery Here: The 'Scoob!' Movie Album With Charlie Puth &amp; More Has Arrived |last=Aniftos |first=Rania |website=Billboard |date=15. svibnja 2020. |access-date=21. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200521152815/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9372204/scoob-soundtrack-charlie-puth-thomas-rhett |archive-date=21. svibnja 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://people.com/country/thomas-rhett-kane-brown-collaborate-ava-max-scooby-doo/ |title=Thomas Rhett and Kane Brown Release New Country Collab with Ava Max for Upcoming Scooby-Doo Film |last=Aderoju |first=Darlene |website=People |date=15. svibnja 2020. |access-date=21. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200521060340/https://people.com/country/thomas-rhett-kane-brown-collaborate-ava-max-scooby-doo/ |archive-date=21. svibnja 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Max je 30. srpnja 2020. objavila pjesmu &quot;[[Who's Laughing Now]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/9427345/ava-max-whos-laughing-now-music-video |title=Ava Max Seeks Sweet But Psychotic Revenge in 'Who's Laughing Now' Music Video |last=Mamo |first=Heran |website=Billboard |date=30. srpnja 2020. |access-date=31. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt; a 3. rujna 2020. pjesmu &quot;[[OMG What's Happening]]&quot;; obje su pjesme promidžbeni singlovi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.virginradio.fr/omg-what-s-happening-ava-max-annonce-un-nouveau-single-a731000.html |title=OMG, What's Happening, Ava Max annonce un nouveau single ! |trans-title=OMG, What's Happening, Ava Max announces a new single! |website=Virgin Radio (France) |language=fr |date=3. rujna 2020. |access-date=3. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; ''Heaven &amp; Hell'' objavljen je 18. rujna 2020. uz osmi singl &quot;[[Naked (pjesma Ave Max)|Naked]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.vulture.com/2020/09/song-review-ava-max-naked-heaven-hell.html |title=Can Ava Max Ever Follow Up 'Sweet But Psycho'? |last=Curto |first=Justin |website=Vulture.com |date=21. rujna 2020. |access-date=22. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; Album se pojavio na drugom mjestu ljestvice [[UK Albums Chart]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20200925/7502/|title=Official Albums Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|access-date=October 8, 2020}}&lt;/ref&gt; i dvadeset i sedmom mjestu američke ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/billboard-200/2020-10-03?rank=27|title=Heaven &amp; Hell by Ava Max {{!}} Billboard 200 Chart|website=Billboard|access-date=October 8, 2020}}&lt;/ref&gt; Max je 13. studenoga 2020. bila jedna od izvođača koji su gostovali na singlu &quot;Stop Crying Your Heart Out&quot; [[BBC]]-jeve dobrotvorne udruge [[Children in Need]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/bbc-radio-2s-allstars-including-cher-kylie-and-robbie-williams-to-release-stop-crying-your-heart-out-cover-for-bbc-children-in-need__31577/ |title=BBC Radio 2's Allstars including Cher, Kylie and Robbie Williams to release Stop Crying Your Heart Out cover for BBC Children in Need |last=White |first=Jack |publisher=Official Charts Company |date=10. studenoga 2020. |access-date=20. studenoga 2020. |archive-date=10. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201110131011/https://www.officialcharts.com/chart-news/bbc-radio-2s-allstars-including-cher-kylie-and-robbie-williams-to-release-stop-crying-your-heart-out-cover-for-bbc-children-in-need__31577/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Singl se popeo do sedmog mjesta na ljestvici [[UK Singles Chart]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/ |title=Official Singles Chart Top 100 - 20 November 2020 - 26 November 2020 |publisher=Official Charts Company |access-date=20. studenoga 2020. |archive-date=4. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200704182731/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;[[My Head &amp; My Heart]]&quot; objavljena je 19. studenoga 2020.; na uratku ''Heaven &amp; Hell'' pojavljuje se kao bonus pjesma.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-my-head-my-heart-1092683/ |title=Ava Max Interpolates ATC in New Song 'My Head and My Heart' |last=Shaffer |first=Claire |website=Rolling Stone |date=19. studenoga 2020. |access-date=21. studenoga 2020. |archive-date=20. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201120002440/https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-my-head-my-heart-1092683/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 8. lipnja 2021. objavljena je pjesma &quot;[[EveryTime I Cry]]&quot;, za koju je Max izjavila da je &quot;nastavak&quot; njezinog prethodno spomenutog studijskog albuma.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://los40.com/los40/2021/06/08/musica/1623175497_713014.html |title=Ava Max Vuelve A Levantarnos De La Silla Con 'Everytime I Cry', Su Nueva Canción |trans-title=Ava Max Raises Us From The Chair Again With 'Everytime I Cry', Her New Song |last=Venegas |first=Ivi |publisher=Los 40 |date=8. lipnja 2021. |access-date=9. lipnja 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.wrmf.com/ava-max-releases-new-song-but-warns-fans-its-not-the-new-era-yet/ |title=Ava Max releases new song, but warns fans it's not &quot;the new era&quot;...yet |publisher=WRMF |date=8. lipnja 2021. |access-date=9. lipnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Dana 10. rujna 2021. s Kylie Cantrall gostovala je na pjesmi &quot;Sad Boy&quot; [[R3hab]]a i [[Jonas Blue|Jonasa Bluea]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://los40.com/los40/2021/09/10/videos/1631270089_899708.html |title=Ava Max tiene nueva canción junto a los DJs R3HAB y Jonas Blue: así suena 'Sad Boy' |trans-title=Ava Max has a new song with DJs R3HAB and Jonas Blue: This is what 'Sad Boy' sounds like |language=es |last=Venegas |first=Ivi |publisher=Los 40 |date=10. rujna 2021. |access-date=12. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://flaunt.com/content/r3hab-sad-boy |title=R3hab Taps Jonas Blue, Ava Max &amp; Kylie Cantrall In 'Sad Boy' |last=Ju |first=Shirley |website=Flaunt |date=13. rujna 2021. |access-date=30. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;

==Glazbeni stil i utjecaji==
Među žanrovima glazbe kojima se Max bavi navode se [[pop]]&lt;ref name=&quot;BelfastTelegraph&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Chartbreaker&quot;/&gt; i [[dance-pop]].&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Fashionista&quot;&gt;{{cite web |url=https://fashionista.com/2020/09/ava-max-fashion-style |title=How I Shop: Ava Max |last=Soo Hoo |first=Fawnia |website=Fashionista |date=24. rujna 2020. |access-date=25. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; U djetinjstvu je slušala izvođače kao što su [[Alicia Keys]], [[Norah Jones]],&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;/&gt; [[Celine Dion]], [[Aretha Franklin]], [[Fugees]],&lt;ref name=&quot;BillboardInfluence&quot;&gt;{{cite web |title=Ava Max Talks 'Mind-Blowing' Rise of 'Sweet but Psycho,' Debut Album Plans &amp; Why 'No One's Better' Than Beyonce |url=https://www.billboard.com/articles/columns/podcasts/8505351/ava-max-interview-sweet-but-psycho-album-pop-shop-podcast |website=Billboard |last1=Atkinson |first1=Katie |last2=Caulfield |first2=Keith |url-access=subscription |date=2. travnja 2019. |access-date=2. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403015102/https://www.billboard.com/articles/columns/podcasts/8505351/ava-max-interview-sweet-but-psycho-album-pop-shop-podcast |archive-date=3. travnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Mariah Carey]] i [[Whitney Houston]].&lt;ref name=&quot;WarnerNZ&quot;/&gt; Također je navela da su na nju utjecale [[Beyoncé]],&lt;ref name=&quot;BillboardInfluence&quot;/&gt; [[Madonna]], [[Gwen Stefani]], [[Fergie]], [[Britney Spears]], [[Christina Aguilera]] i [[Lady Gaga]].&lt;ref name=&quot;WarnerNZ&quot;&gt;{{cite web |title=Ava Max Explains the Meaning Behind her Hit 'Sweet but Psycho' |url=https://www.warnermusic.co.nz/news/ava-max-explains-the-meaning-behind-sweet-but-psycho |publisher=Warner Music New Zealand |access-date=27. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220062050/https://www.warnermusic.co.nz/news/ava-max-explains-the-meaning-behind-sweet-but-psycho |archive-date=20. prosinca 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Komentirala je da je Carey najviše utjecala na nju i da je u djetinjstvu stalno slušala njezine pjesme,&lt;ref name=&quot;Paper&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.papermag.com/ava-max-kings-and-queens-interview-2645581775.html |title=Ava Max Talks Quarantine and How Khaleesi Inspired Her New Single |last=Goldfine |first=Jael |website=Paper |date=27. ožujka 2020. |access-date=27. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200327204809/https://www.papermag.com/ava-max-kings-and-queens-interview-2645581775.html |archive-date=27. ožujka 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; među kojima je bila i &quot;[[Vision of Love]]&quot; (iz 1990.).&lt;ref name=&quot;Chartbreaker&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8495624/ava-max-chartbreaker-sweet-but-psycho-interview |title=Chartbreaker: Ava Max On Breakout Hit 'Sweet But Psycho' and How She'll Follow It Up |last=Cirisano |first=Tatiana |website=[[Billboard (magazine) |Billboard]] |url-access=subscription |date=30. siječnja 2019. |accessdate=25. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190405110518/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8495624/ava-max-chartbreaker-sweet-but-psycho-interview |archive-date=5. travnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Imidž==
{{quote box
| width = 25%
| align = desno
| quote = Zapravo sam eksperimentirala s različitim frizurama i bojama... Roza kosom, plavom kosom i slično. Nisam smatrala da to odražava moju osobnost. Jednog sam dana rezala svoju kosu, odrezala sam dio na desnoj strani i sjećam se da sam nešto pekla; vjerojatno čokoladne kolačiće. Nisam odrezala dio kose na drugoj strani, nego sam potrčala niz stube. Pomislim: 'Bože, [kolačići] su skoro izgorjeli.' I dok sam se vraćala na gornji kat, u ogledalu sam vidjela svoj odraz i frizuru i... Nagnula sam glavu i upitala se 'Zašto imam osjećaj da sam to ja?' Osjećala sam se prirodno, kao da sam pronašla samu sebe.
| source = Max o nastanku 'Max Cuta'&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;/&gt;
}}
Max se često uspoređuje s Gagom zbog njezine glazbe i &quot;razmetljiva imidža&quot;, odnosno njezine platinasto plave kose, osobnosti i umjetničkog imena.&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7721705/ava-max-addresses-lady-gaga-comparisons-huge-compliment |title=Ava Max Addresses Lady Gaga Comparisons: 'It's A Huge Compliment' |last=Wass |first=Mike |publisher=Idolator |date=13. ožujka 2019. |access-date=1. svibnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/wango-tango-see-5-memorable-looks-1215085 |title=The 5 Most Memorable Looks at Wango Tango 2019 |last=Weinberg |first=Lindsay |website=[[The Hollywood Reporter]] |date=3. lipnja 2019. |access-date=12. lipnja 2020.}}&lt;/ref&gt; Chris DeVille iz [[Stereogum]]a kritizirao je Max jer je smatrao da je njezin materijal previše sličan onom Lady Gage; izjavio je da je &quot;ne dostiže ni na kojem planu, bilo da je riječ o tekstualnom, produkcijskom, melodijskom, dinamičkom planu ili osobnosti&quot;, premda je istaknuo da se njezinu osobnost često povezuje i s Madonninom.&lt;ref name=&quot;Stereogum&quot;/&gt; Max je na te usporedbe izjavila da je Gaga &quot;nevjerojatna&quot; umjetnica, ali da ne želi da je uspoređuju s ostalim ljudima samo na temelju toga što imaju istu boju kose i objavljuju pop pjesme. Iako je usporedbe opisala &quot;lijenima&quot;, komentirala je da razumije da ih je &quot;lako činiti&quot; jer je od djetinjstva fascinirana pop-izvođačima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.list.co.uk/article/119197-people-shouldnt-compare-women-ava-max-on-lady-gaga-comparisons/ |title='People shouldn't compare women': Ava Max on Lady Gaga comparisons |author=Bang Showbiz |website=The List |date=15. rujna 2020. |access-date=17. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt;

Max je komentirala da se tijekom izlazaka u javnost često suprotstavlja očekivanjima; surađuje s manje poznatim dizajnerima i nosi neobičnu odjeću jer &quot;ljudima želi pružiti iskustvo&quot;.&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;/&gt; Spomenula je da ju je nadahnula moda iz 1990-ih i da su na nju utjecale Stefani i [[Cindy Crawford]].&lt;ref name=&quot;Fashionista&quot;/&gt; Međutim, komentirala je da joj je draži rad na glazbi u studiju nego izlazak u javnost jer ne voli pažnju osoba posebno odjevenih za crveni tepih i kamera.&lt;ref name=&quot;BelfastTelegraph&quot;/&gt; Njezinu frizuru 'Max Cut' čini asimetrična umjetna plava kosa s razdjeljkom u sredini; s desne je strane kosa dugačka do obraza, a s lijeve je strane dulja i valovita.&lt;ref name=&quot;Gulf&quot;/&gt; Izjavila je da se ne osjeća autentično s normalnom frizurom&lt;ref name=&quot;WindyCity&quot;/&gt; i da se s tom frizurom osjeća jedinstveno.&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/ava-max-cirkut-sweet-but-psycho-831019/ |title=Ava Max Wants to Bring Dance-Pop Back |last=Spanos |first=Brittany |website=[[Rolling Stone]] |date=16. svibnja 2019. |access-date=12. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200219015356/https://www.rollingstone.com/music/music-features/ava-max-cirkut-sweet-but-psycho-831019/ |archive-date=19. veljače 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Khaosod&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.khaosodenglish.com/life/entertainment/2019/04/29/positive-pop-singer-ava-max-on-her-albanian-heritage-and-being-bullied/ |title='Positive Pop' Singer Ava Max On Her Albanian Heritage And Being Bullied |last=Thaitrakulpanich |first=Asaree |website=Khaosod |date=29. travnja 2019. |access-date=12. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200614110203/https://www.khaosodenglish.com/life/entertainment/2019/04/29/positive-pop-singer-ava-max-on-her-albanian-heritage-and-being-bullied/ |archive-date=14. lipnja 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za [[Radio.com]] 2020. Max je za svoju kosu rekla da &quot;simbolizira slobodu da činiš što želiš&quot; i da &quot;predočuje njezinu osobnost&quot;, kao i da je bijeg od konformnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.radio.com/im-listening/ava-maxs-definition-of-success-is-about-being-authentic |title=Ava Max's Definition of Success Is All About Being Authentically You |last=Zipper |first=Marni |website=Radio.com |date=14. rujna 2020. |access-date=17. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt;

==Privatni život==
Max se opisala &quot;čistokrvnom Albankom&quot; i izjavila da želi doprinijeti svojoj zajednici.&lt;ref name=&quot;BelfastTelegraph&quot;/&gt; Može razgovarati na albanskom, ali ga ne zna čitati.&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;/&gt; Također otvoreno podržava jačanje položaja žena u društvu, nešto što izražava i u svojoj glazbi.&lt;ref name=&quot;BillboardInfluence&quot;/&gt; U intervjuu s časopisom ''[[Attitude (časopis)|Attitude]]'' 2019. izjavila je da su je u prošlosti privlačile žene, ali da ne želi nasloviti svoju seksualnost; dodala je da joj je važno &quot;kad je riječ o tome tko si kao osoba. Ne volim kad mene i sve ljude koje poznajem uvrštavaju u određene kategorije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://attitude.co.uk/article/ava-max-wont-label-her-sexuality/22000/ |title=Ava Max won't 'label' her sexuality |date=11. listopada 2019. |website=Attitude |access-date=14. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191012141616/http://attitude.co.uk/article/ava-max-wont-label-her-sexuality/22000/ |archive-date=12. listopada 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Diskografija==
;Studijski albumi
*''[[Heaven &amp; Hell (album Ave Max)|Heaven &amp; Hell]]'' (2020.)
*Diamonds &amp; Dancefloors (2022.)

==Nagrade i nominacije==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|+Naziv dodjele nagrada, godina održavanja, kategorija, nominirane osobe za nagradu i rezultat nominacije
! scope=&quot;col&quot; | Godina
! scope=&quot;col&quot; | Nagrada
! scope=&quot;col&quot;| Kategorija
! scope=&quot;col&quot; | Rad
! scope=&quot;col&quot;| Rezultat
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot;| {{Abbr|Izv.|Izvori}}
|-
! scope=&quot;row&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot;| [[Bravo Otto]]
| Nova zvijezda
| rowspan=&quot;4&quot;| Ona sama
| {{Dobitnik}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bravo.de/bravo-otto-wahl-2019-vote-fuer-deinen-star-382841.html |title=BRAVO-Otto-Wahl 2019: Vote für deinen Star! |trans-title=Bravo Otto Choice 2019: Vote for your star! |publisher=Bravo |date=23. listopada 2019. |accessdate=26. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191023201845/https://www.bravo.de/bravo-otto-wahl-2019-vote-fuer-deinen-star-382841.html |archive-date=23. listopada 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot;| [[BreakTudo Awards]]
| Novi međunarodni glazbenik
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.breaktudo.com/breaktudo-awards-2019-veja-a-lista-completa-de-indicados/ |title=BreakTudo Awards 2019: Veja a lista completa de indicados |trans-title=BreakTudo Awards 2019: See the full list of nominees |date=22. kolovoza 2019. |publisher=BreakTudo |language=pt-BR |access-date=28. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155505/https://www.breaktudo.com/breaktudo-awards-2019-veja-a-lista-completa-de-indicados/ |archive-date=27. kolovoza 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot;| [[Global Awards]]
| Zvijezda u usponu
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://vote.global.com |title=Global Radio Awards 2019 |date=7. prosinca 2018. |accessdate=19. siječnja 2019. |publisher=Global Awards |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121162637/https://vote.global.com/ |archive-date=21. siječnja 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Gaffa (časopis)#GAFFA Awards|''GAFFA'' Awards (Švedska)]]
| Najbolji novi strani izvođač
| {{Nominiran}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://gaffa.se/priset |title=Sweden GAFFA Awards |date=7. prosinca 2018. |accessdate=13. siječnja 2019. |website=Gaffa |archive-url=https://web.archive.org/web/20181127071940/http://gaffa.se/priset |archive-date=27. studenoga 2018. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| Najbolja strana pjesma
| rowspan=&quot;2&quot;| &quot;[[Sweet but Psycho]]&quot;
| {{Dobitnik}}
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[LOS40 Music Awards]]
| [[Premios 40 Principales for Best International Song|Najbolja međunarodna pjesma]]
| {{Dobitnik}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://los40.com/los40/2019/09/12/radio/1568271871_802645.html |title=Jonas Brothers, Rosalía, Aitana, Leiva y Manuel Carrasco, Máximos Nominados De LOS40 Music Awards 2019 |trans-title=Jonas Brothers, Rosalía, Aitana, Leiva and Manuel Carrasco, Top Nominees At LOS40 Music Awards 2019 |language=Spanish |publisher=Los 40 |accessdate=13. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921222110/https://los40.com/los40/2019/09/12/radio/1568271871_802645.html |archive-date=21. rujna 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premios 40 Principales for Best International New Artist|Najbolji međunarodni novi izvođač]]
| rowspan=&quot;6&quot;| Ona sama
| {{Nominiran}}
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[MTV Europe Music Awards]]
| [[MTV Europe Music Award for Best New Act|Najbolji novi izvođač]]
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://variety.com/2019/music/news/ariana-grande-billie-eilish-shawn-mendes-taylor-swift-mtv-ema-nominations-1203354459/ |title=Ariana Grande Leads 2019 MTV EMA Nominations |date=1. listopada 2019. |website=Variety |access-date=1. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191001094744/https://variety.com/2019/music/news/ariana-grande-billie-eilish-shawn-mendes-taylor-swift-mtv-ema-nominations-1203354459/ |archive-date=1. listopada 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[MTV Europe Music Award for Best Push Act|Najbolji novi izvođač]]
| {{Dobitnik}}
|-
! scope=&quot;row&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot;| [[MTV Video Music Awards]]
| [[MTV Video Music Award for Best New Artist|Najbolji novi glazbenik]]
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/awards/8523471/2019-mtv-vma-nominations-video-music-awards-ariana-grande-taylor-swift |title=Ariana Grande &amp; Taylor Swift Lead 2019 MTV VMA Nominations: See Full List |website=Billboard |date=23. srpnja 2019. |access-date=23. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190723175258/https://www.billboard.com/articles/news/awards/8523471/2019-mtv-vma-nominations-video-music-awards-ariana-grande-taylor-swift |archive-date=23. srpnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot;| [[NRJ Music Awards]]
| Novi međunarodni izvođač godine
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title=NRJ Music Awards 2019 : Angèle, Roméo Elvis et Lil Nas X dominent la liste des nommés |trans-title=NRJ Music Awards 2019: Angèle, Romeo Elvis and Lil Nas X dominate the list of nominees |publisher=Ozap |url=https://www.ozap.com/actu/nrj-music-awards-2019-angele-romeo-elvis-et-lil-nas-x-dominent-la-liste-des-nommes/584030 |language=French |accessdate=30. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190930091606/https://www.ozap.com/actu/nrj-music-awards-2019-angele-romeo-elvis-et-lil-nas-x-dominent-la-liste-des-nommes/584030 |archive-date=30. rujna 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Teen Choice Awards]]
|  [[Teen Choice Award for Choice Summer Music Star: Female|Izabrana ljetna izvođačica]]
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/awards/8516707/2019-teen-choice-awards-nominations |title=Lil Nas X &amp; Post Malone Lead 2019 Teen Choice Awards Nominations: See the List |last=Kaufman |first=Gil |date=16. lipnja 2019. |website=Billboard |access-date=8. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190721001058/https://www.billboard.com/articles/news/awards/8516707/2019-teen-choice-awards-nominations |archive-date=21. srpnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| Izabrana pjesma: Pop
| &quot;Sweet but Psycho&quot;
| {{Nominiran}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | 2020.
! scope=&quot;row&quot; | BreakTudo Awards
| Umjetnik u usponu
| rowspan=&quot;4&quot;| Ona sama
| {{Dobitnik}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.breaktudo.com/saiba-quem-sao-os-indicados-do-breaktudo-awards-2020/ |title=Saiba quem são os indicados do BreakTudo Awards 2020 |trans-title=Find out who are the nominees for the BreakTudo Awards 2020 |publisher=BreakTudo |language=pt-br |date=19. kolovoza 2020. |accessdate=19. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | 2020.
! scope=&quot;row&quot; | [[iHeartRadio Music Awards]]
| Najbolji novi izvođač pop-glazbe
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://news.iheart.com/featured/iheartradio-music-awards/content/2020-01-08-2020-iheartradio-music-awards-nominees-revealed-see-the-full-list/ |title=2020 iHeartRadio Music Awards Nominees Revealed: See the Full List |last=Fields |first=Taylor |website=iHeartRadio |date=9. siječnja 2020. |access-date=7. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | 2020.
! scope=&quot;row&quot; | MTV Video Music Awards
| [[MTV Video Music Award for Push Best New Artist|Najbolji novi glazbenik]]
| &lt;center&gt;U širem izboru&lt;/center&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uproxx.com/music/doja-cat-pop-smoke-conan-gray-vmas-best-new-artist-nominations-2020/ |title=Doja Cat, Pop Smoke, And More Are Nominated For VMAs' Best New Artist |last=Drake |first=Carolyn |website=Uproxx |date=23. srpnja 2020. |access-date=19. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | 2020.
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | [[People's Choice Awards]]
| Novi glazbenik godine
| 
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.eonline.com/news/1193078/2020-peoples-choice-awards-complete-list-of-nominees |title=2020 People's Choice Awards: Complete List of Nominees |last=Jackson |first=Vannessa |website=[[E!#E! Online |E! Online]] |date=1. listopada 2020. |accessdate=1. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt;
|-
| Pjesma iz glazbe za film godine
| &quot;On Me&quot; {{malo|(s [[Thomas Rhett|Thomasom Rhettom]] i [[Kane Brown|Kaneom Brownom]])}}
| 
|-
! scope=&quot;row&quot; | 2020.
! scope=&quot;row&quot; | [[Spotify|Spotify Awards]]
| EDM glazbenica čije su pjesme najviše reproducirane
| Ona sama
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.nacionrex.com/amp/musica/spotify-awards-200-nominados-categorias-finalistas-premios-20200219-0007.html |title=Conoce a todos los nominados a los Spotify Awards 2020 |trans-title=Meet all the nominees for the Spotify Awards 2020 |last=Reyes |first=Vanessa |date=19. veljače 2020. |website=Nación Rex |accessdate=22. veljače 2020. |language=Spanish |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220133355/https://www.nacionrex.com/amp/musica/spotify-awards-200-nominados-categorias-finalistas-premios-20200219-0007.html |archive-date=20. veljače 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Ava Max 
|commonscathr   = Ava Max
|wikizvor       =
|wikicitat      = 
}}
=== Mrežna mjesta ===
*[http://www.avamax.com Službeno mrežno mjesto]

{{Ava Max}}

{{GLAVNIRASPORED:Max, Ava}}

[[Kategorija:Američki pjevači]]
[[Kategorija:Albanci]]</text>
      <sha1>c31ygd3gdvf9w1288zgbvfk6w4yq8jb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432320</id>
      <parentid>6432316</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:57:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>predloženo za brisanje/nominated for deletion</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52094" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|ožujak 2021.}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Ava Max
| Img                  = Ava Max meeting fans (cropped).jpg
| Img_capt             = Max pozdravlja obožavatelje nakon gostovanja u ''[[Sunrise (TV program)|Sunriseu]]'' u travnju 2019.
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Amanda Koci
| Pseudonim            = Ava&lt;br&gt;Ava Koci
| Rođenje              = [[16. veljače]] [[1994.]], {{SAD grad|Milwaukee|Wisconsin}}, [[SAD]]
| Mjesto rođenja       = 
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[pjevanje|vokali]]
| Žanr                 = [[pop]], [[dance-pop]]
| Zanimanje            = [[pjevač]]ica, [[kantautor]]ica
| Djelatno_razdoblje   = 2013. − danas
| Producentska_kuća    = [[Atlantic Records|Atlantic]]
| Angažman             = [[Cirkut]]
| URL                  = {{URL|avamax.com}}
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Amanda Ava Koci''' (rođena kao '''Amanda Koci'''; [[Milwaukee, Wisconsin|Milwaukee]], [[16. veljače]] [[1994.]]), poznatija pod umjetničkim imenom '''Ava Max''', [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je pjevačica i kantautorica. U djetinjstvu se selila u različite savezne države kako bi započela glazbenu karijeru te je na koncu 2016. potpisala ugovor s [[glazbeno izdavaštvo|diskografskom kućom]] [[Atlantic Records]], pod čijom je licencijom u kolovozu 2018. objavila pjesmu &quot;[[Sweet but Psycho]]&quot;. Tim se singlom probila u glavnu struju – pojavio se na prvom mjestu glazbenih ljestvica u 22 države, među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska i Novi Zeland. Pjesma se također pojavila na drugom mjestu u Australiji i desetom mjestu na ''[[Billboard]]ovoj'' ljestvici [[Billboard Hot 100|Hot 100]] u SAD-u. Debitantski album ''[[Heaven &amp; Hell (album Ave Max)|Heaven &amp; Hell]]'' objavila je 18. rujna 2020.

==Rane godine==
Amanda Ava Koci rođena je 16. veljače 1994. kao Amanda Koci u [[Milwaukee, Wisconsin|Milwaukeeju]] u saveznoj državi [[Wisconsin]].&lt;ref name=&quot;Post&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.pilotonline.com/entertainment/music/vp-db-ava-max-heaven-hell-20200918-dd32kjiokjcwhcncblrxebodn4-story.html |title=Rising pop star Ava Max releases her debut album today. The &quot;Sweet But Psycho&quot; singer calls Virginia Beach home. |last=Poulter |first=Amy |website=The Virginian-Pilot |date=18. rujna 2020. |access-date=19. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; Dijete je Albanaca podrijetlom iz gradova [[Qeparo]] i [[Sarandë]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rtklive.com/sq/news-single.php?ID=458863 |title=Ava Max shpreh dëshirën për të ardhur në Shqipëri |trans-title=Ava Max expresses the desire to come to Albania |publisher=Radio Television of Kosovo (RTK) |language=Albanian |date=31. kolovoza 2020. |accessdate=6. listopada 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201006143218/https://www.rtklive.com/sq/news-single.php?ID=458863 |archivedate=6. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt; i ima starijeg brata.&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vanityfair.com/style/2019/02/sweet-but-psycho-ava-max-interview |title='Sweet but Psycho' Singer Ava Max Is Trying to 'Bring Pop Back' |last=Duboff |first=Josh |website=Vanity Fair |date=13. veljače 2019. |access-date=20. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190213165239/https://www.vanityfair.com/style/2019/02/sweet-but-psycho-ava-max-interview |archive-date=13. veljače 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1991. njezini su roditelji napustili Albaniju nakon sloma [[komunizam|komunizma]] u državi i godinu su dana živjeli u [[Pariz|pariškoj]] crkvi. U Parizu su upoznali ženu iz Wisconsina koja im je dala putovnice, a zatim su imigrirali u Sjedinjene Države i preselili se u Wisconsin, gdje je Max i rođena.&lt;ref name=&quot;MilwaukeeJournal&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.jsonline.com/story/entertainment/music/2020/09/15/after-sweet-but-psycho-ava-max-has-debut-pop-album-heaven-hell/5760870002/ |title=Following 'Sweet but Psycho' success, Ava Max ready to conquer the pop world with debut album 'Heaven &amp; Hell' |last=Levy |first=Piet |website=Milwaukee Journal Sentinel |date=15. rujna 2020. |access-date=16. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; U vrijeme Avina djetinjstva njezini su roditelji s naporom zarađivali novac jer nisu znali engleski, a svatko je od njih radio tri posla.&lt;ref name=&quot;BelfastTelegraph&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/life/features/ava-max-my-parents-left-albania-in-1990-and-lived-in-a-church-in-paris-for-a-whole-year-37700264.html |title=Ava Max: My parents left Albania in 1990 and lived in a church in Paris for a whole year |date=11. siječnja 2019. |website=Belfast Telegraph |accessdate=11. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190111133412/https://www.belfasttelegraph.co.uk/life/features/ava-max-my-parents-left-albania-in-1990-and-lived-in-a-church-in-paris-for-a-whole-year-37700264.html |archive-date=11. siječnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njezina je majka Andrea školovana [[opera|operna]] pjevačica koja je u kući pjevala [[arija|arije]], dok je njezin otac Paul svirao klavir.&lt;ref name=&quot;MilwaukeeJournal&quot;/&gt;

Kad joj je bilo osam godina, Max se sa svojom obitelji preselila u [[Virginia|Virginiju]]; ondje je prije odlaska u srednju školu sudjelovala u nekoliko natjecanja u pjevanju koje je u trgovačkim centrima diljem države organizirao [[Radio Disney]].&lt;ref name=&quot;Post&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gulf&quot;&gt;{{cite web |last=Rowlands |first=Geoffrey |url=https://www.gulf-times.com/story/617395/Sweet-But-Psycho-makes-Ava-a-star |title=Sweet But Psycho makes Ava a star |website=Gulf Times |date=24. prosinca 2018. |accessdate=21. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225115331/https://www.gulf-times.com/story/617395/Sweet-But-Psycho-makes-Ava-a-star |archive-date=25. prosinca 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kao trinaestogodišnjakinja osmislila je srednje ime Ava, kojim se počela služiti kao običnim imenom jer je smatrala da joj Amanda ne pristaje.&lt;ref name=&quot;WindyCity&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.windycitymediagroup.com/lgbt/Ava-Max-Sings-Into-a-Sweet-Life/65727.html |title=Ava Max Sings Into a Sweet Life |last=Nunn |first=Jerry |website=Windy City Times |date=27. ožujka 2019. |access-date=12. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409205347/http://www.windycitymediagroup.com/lgbt/Ava-Max-Sings-Into-a-Sweet-Life/65727.html |archive-date=9. travnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kad joj je bilo četrnaest godina, s majkom se preselila u Los Angeles kako bi započela glazbenu karijeru, no odbijali su je jer nije bila punoljetna.&lt;ref name=&quot;Post&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://wwd.com/eye/people/ava-max-heaven-and-hell-debut-album-1234590349/ |title=The Duality of Ava Max |last=Nordstrom |first=Leigh |website=Women's Wear Daily |date=18. rujna 2020. |access-date=18. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; Godinu dana kasnije otišla je u [[Južna Karolina|Južnu Karolinu]] i ondje počela pisati pjesme o odnosima kojima je svjedočila, pa tako i onima njezina brata.&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;/&gt; Izjavila je da joj je drago da se preselila jer joj je to omogućilo da ima normalno djetinjstvo.&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;/&gt; Na koncu se kad joj je bilo sedamnaest godina vratila u Los Angeles s bratom.&lt;ref name=&quot;Post&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Idolator2019&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7687574/ava-max-sweet-but-psycho-interview?ios=1&amp;safari=1 |title=Ava Max On &quot;Sweet But Psycho&quot; &amp; Making Pop Fun Again: Interview |first=Mike |last=Wass |publisher=Idolator |date=31. listopada 2018. |accessdate=22. ožujka 2019.}}&lt;/ref&gt;

==Karijera==
===2013. – 2017.: Početci===
[[Slika:Ava Max Logo.png|mini|desno|Maxin logotip koji prikazuje 'Max Cut']]
Debitantsku pjesmu &quot;Take Away the Pain&quot; objavila je 2013. pod umjetničkim imenom Ava;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.thenationalnews.com/arts-culture/music/it-is-inspirational-singer-ava-max-on-why-pop-music-will-never-die-1.1090833 |title='It is inspirational': singer Ava Max on why pop music will never die |last=Saeed |first=Saeed |website=The National |date=9. listopada 2020. |access-date=15. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt; tu je pjesmu u srpnju 2015. remiksao kanadski produkcijski duo [[Project 46]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=eOq1UTHyj5w |title=Project 46 - Take Away The Pain (feat. Ava Koci) [Cover Art] |author=Ultra Music |date=16. srpnja 2015. |via=[[YouTube]] |access-date=12. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150828204105/https://www.youtube.com/watch?v=eOq1UTHyj5w |archive-date=28. kolovoza 2015. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon što su njezine demosnimke više godina odbijali producenti i autori pjesama,&lt;ref name=&quot;Gulf&quot;/&gt; na jednoj večeri 2014. upoznala je kanadskog glazbenog producenta [[Cirkut]]a,&lt;ref name=&quot;Viral&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8544341/artists-who-went-viral-2010s-timeline |title=From Rebecca Black to Lil Nas X: A Timeline Of Artists Going Viral in the 2010s |last=Spruch |first=Kirsten |website=Billboard |date=26. studenoga 2019. |access-date=15. lipnja 2020.}}&lt;/ref&gt; koji je bio prijatelj njezina brata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://rain-mag.com/ava-max/ |title=Ava Max Talks Fashion, Stalkers, and a Christmas Surprise |last=Benjamin |first=Mark |website=Rain Magazine |date=15. listopada 2020. |access-date=16. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt; Max mu je otpjevala &quot;Sretan rođendan&quot;,&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Chartbreaker&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.vulture.com/2019/02/after-working-with-dr-luke-cirkut-breaks-out-on-his-own.html |title=After Working With Dr. Luke, Cirkut Breaks Out on His Own |first=Myles |last=Tanzer |website=Vulture |accessdate=24. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190224085232/https://www.vulture.com/2019/02/after-working-with-dr-luke-cirkut-breaks-out-on-his-own.html |archive-date=24. veljače 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je dovelo do njihove suradnje; napisali su stotine pjesama i na [[SoundCloud]]u u srpnju 2016. objavili &quot;Anyone but You&quot;.&lt;ref name=&quot;Viral&quot;/&gt; Ta je pjesma privukla pažnju različitih diskografskih kuća koje su s Max kontaktirale e-poštom te je na kraju iste godine potpisala ugovor s [[Atlantic Records]]om.&lt;ref name=&quot;Post&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gulf&quot;/&gt; Max je istaknula da joj je rad s Cirkutom promijenio život jer je prethodno razmišljala o tome da napusti glazbenu industriju zbog nemogućnosti da se kreativno izrazi.&lt;ref name=&quot;GayTimes&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.gaytimes.co.uk/culture/114358/ava-max-interview/ |title=Say hello to Ava Max: Our favourite new pop obsession |last=Corner |first=Lewis |website=Gay Times |date=24. listopada 2018. |access-date=15. lipnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je potpisala ugovor, razmišljala je o tome kojim bi se umjetničkim prezimenom mogla koristiti i na koncu je izabrala Max. Obrazložila je da ga je izabrala jer je objedinjavalo muške i ženske karakteristike. Između 2016. i 2017. Max je počela nositi frizuru poznatu pod imenom 'Max Cut'; taj je tip frizure prikazan i u njezinu logotipu, u kojem mijenja slovo 'A' u riječi Max.&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;/&gt; Dana 4. kolovoza 2017. gostovala je u pjesmi [[Le Youth]]a &quot;Clap Your Hands&quot;, u kojoj je otpjevala dvije različite melodije.&lt;ref name=&quot;Clap&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/articles/news/dance/7889773/le-youth-clap-your-hands |title=Le Youth's 'Clap Your Hands' Is Infectious Funk: Exclusive |work=Billboard |accessdate=27. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180627101000/https://www.billboard.com/articles/news/dance/7889773/le-youth-clap-your-hands |archive-date=27. lipnja 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

===2018. – danas: Proboj i ''Heaven &amp; Hell''===
[[Slika:Ava Max at the Rix FM Festival in Gothenburg (48534754301) (cropped).jpg|mini|Max na nastupu na Gothenburg Rix FM Festivalu u kolovozu 2019.]]
Pjesma &quot;My Way&quot; objavljena je 20. travnja 2018.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Takes-Control-With-New-Single-My-Way-20180501 |title=Ava Max Takes Control With New Single 'My Way' |author=BWW News Desk |website=BroadwayWorld |accessdate=12. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180927124938/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Takes-Control-With-New-Single-My-Way-20180501 |archive-date=27. rujna 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i pojavila se na 38. mjestu rumunjske ljestvice [[Airplay 100 (Rumunjska)|Airplay 100]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.unsitedemuzica.ro/topuri/Top-Airplay-100-Matthew-Koma-ramane-regele-clasamentului-p5437 |title=Top Airplay 100 – Matthew Koma rămâne regele clasamentului |trans-title=Top Airplay 100 – Matthew Koma remains the king of the chart |language=ro|author=Arvunescu, Victor |date=18. lipnja 2018. |access-date=18. lipnja 2018. |publisher=Un site de muzică |archive-url=https://web.archive.org/web/20180618230509/https://www.unsitedemuzica.ro/topuri/Top-Airplay-100-Matthew-Koma-ramane-regele-clasamentului-p5437 |archive-date=18. lipnja 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 11. svibnja 2018. objavljena je pjesma &quot;Slippin&quot;, nastala u suradnji s reperom [[Gashi]]jem.&lt;ref name=&quot;Slippin&quot;&gt;{{cite web |title=Ava Max Releases 'Slippin' Featuring GASHI |url=https://the360mag.com/ava-max-releases-slippin-featuring-gashi |website=360 Magazine |accessdate=18. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180927165137/https://the360mag.com/ava-max-releases-slippin-featuring-gashi/ |archive-date=27. rujna 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=New Ava Max Track 'Slippin' Featuring Gashi |url=https://newmusicweekly.com/new-ava-max-track-slippin-featuring-gashi |website=New Music Weekly |access-date=27. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181127223047/https://newmusicweekly.com/new-ava-max-track-slippin-featuring-gashi |archive-date=27. studenoga 2018. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dana 8. lipnja 2018. gostovala je u pjesmi &quot;Into Your Arms&quot; američkog repera Witta Lowryja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://itunes.apple.com/gb/album/into-your-arms-feat-ava-max-single/1390136615 |title=Into Your Arms (feat. Ava Max) – Single by Witt Lowry |publisher=iTunes Store (GB) |access-date=29. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181229173155/https://itunes.apple.com/gb/album/into-your-arms-feat-ava-max-single/1390136615 |archive-date=29. prosinca 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Mjesec dana kasnije na SoundCloudu je objavljena pjesma &quot;[[Salt (pjesma Ave Max)|Salt]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7904225/ava-max-is-all-cried-out-feeling-fabulous-on-fierce-new-single-salt |title=Ava Max Is All Cried Out &amp; Feeling Fabulous On Fierce New Single Salt |last=Nied |first=Mike |publisher=Idolator |date=12. prosinca 2019. |access-date=22. prosinca 2019.}}&lt;/ref&gt; Pjesmu &quot;Not Your Barbie Girl&quot; objavila je 13. kolovoza 2018. kao promidžbeni singl.&lt;ref name=&quot;GayTimes&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://itunes.apple.com/us/album/not-your-barbie-girl-single/1426026136 |title=Not Your Barbie Girl – Single |publisher=iTunes Store (US) |access-date=14. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180910054031/https://itunes.apple.com/us/album/not-your-barbie-girl-single/1426026136 |archive-date=10. rujna 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; &quot;[[Sweet but Psycho]]&quot; objavljena je 17. kolovoza 2018. Tom se pjesmom Max probila u glavnu struju i pojavila se na prvom mjestu ljestvica u više od 22 države, među kojima su Njemačka, Švicarska, Austrija, Norveška, Švedska, Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo; u potonjoj je državi na tom mjestu ostala četiri tjedna zaredom.&lt;ref name=&quot;Stereogum&quot;&gt;{{cite web |last=DeVille |first=Chris |title=Can Ava Max's Global Hit 'Sweet But Psycho' Take Over America Too? |url=https://www.stereogum.com/2029230/sweet-but-psycho-ava-max/franchises/the-week-in-pop/ |website=Stereogum |access-date=25. siječnja 2019. |date=24. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190125183402/https://www.stereogum.com/2029230/sweet-but-psycho-ava-max/franchises/the-week-in-pop/ |archive-date=25. siječnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Who is Ava Max? The Sweet But Psycho star soaring up the charts |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/who-is-ava-max-the-sweet-but-psycho-star-soaring-up-the-charts__24768 |publisher=Official Charts Company |accessdate=28. studenoga 2018. |date=21. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181127223046/https://www.officialcharts.com/chart-news/who-is-ava-max-the-sweet-but-psycho-star-soaring-up-the-charts__24768 |archive-date=27. studenoga 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U siječnju 2019. pjesma se pojavila na vrhu ''Billboardove'' ljestvice [[Dance Club Songs]], a kasnije je ušla i u najviših 10 mjesta ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]].&lt;ref name=&quot;Trust&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8513170/lil-nas-x-old-town-road-hot-100-number-one-eighth-week |title=Lil Nas X's 'Old Town Road' Rules Billboard Hot 100 for Eighth Week, Ava Max's 'Sweet but Psycho' Hits Top 10 |last=Trust |first=Gary |website=Billboard |date=28. svibnja 2019. |accessdate=29. svibnja 2019. |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20190528171916/https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8513170/lil-nas-x-old-town-road-hot-100-number-one-eighth-week |archive-date=28. svibnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Max je 23. listopada 2018. gostovala u pjesmi &quot;[[Make Up (pjesma Vicea i Jasona Derula)|Make Up]]&quot; [[DJ Vice|Vicea]] i [[Jason Derulo|Jasona Derula]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7687345/jason-derulo-ava-max-make-up-vice-video-review?chrome=1 |title=Jason Derulo &amp; Ava Max Join Forces On Vice's 'Make Up' |last=Wass |first=Mike |publisher=Idolator |date=23. listopada 2018. |accessdate=16. prosinca 2019.}}&lt;/ref&gt; a pojavila se i na pjesmi &quot;Let It Be Me&quot; koja je objavljena na albumu ''[[7 (album Davida Guette)|7]]'' [[David Guetta|Davida Guette]] iz 2018.&lt;ref name=&quot;LetItBeMe&quot;&gt;{{cite web |title=Pandora Predictions to Know: Flora Cash, Social House, Ava Max &amp; Summer Walker |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8475032/pandora-predictions-flora-cash-social-house-ava-max |website=Billboard |url-access=subscription |access-date=27. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180927075253/https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8475032/pandora-predictions-flora-cash-social-house-ava-max |archive-date=27. rujna 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. ožujka 2019. objavila je singl &quot;[[So Am I]]&quot;, koji je ušao u deset najviših mjesta u Poljskoj, Norveškoj, Škotskoj i Švedskoj. Remiksana inačica pjesme objavljena je 3. srpnja 2019. i na njoj se pojavio južnokorejski ''[[boy band]]'' [[NCT 127]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7820230/ava-max-teams-up-with-nct-127-on-so-am-i-remix |title=Ava Max Teams Up With NCT 127 On 'So Am I' Remix |publisher=Idolator |last=Nied |first=Mike |date=2. srpnja 2019. |accessdate=3. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt; Pjesme &quot;[[Blood, Sweat &amp; Tears (pjesma Ave Max)|Blood, Sweat &amp; Tears]]&quot; i &quot;[[Freaking Me Out]]&quot; objavljene su u isto vrijeme u srpnju 2019. kao promidžbeni singlovi.&lt;ref name=&quot;RSTwoSongs&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-new-songs-freaking-me-out-blood-sweat-tears-865746/ |title=Hear Ava Max's Two New Songs 'Freaking Me Out' and 'Blood, Sweat and Tears' |last=Spanos |first=Brittany |website=Rolling Stone |date=31. srpnja 2019. |access-date=1. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190731202509/https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-new-songs-freaking-me-out-blood-sweat-tears-865746/ |archive-date=31. srpnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Max je 7. kolovoza 2019. gostovala u pjesmi &quot;Slow Dance&quot; američkog kantautora [[AJ Mitchell]]a,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/3144913/aj-mitchell-slow-dance-mtv-push-two-proms/ |title=AJ Mitchell Wants 'Slow Dance' To Soundtrack Every Prom |last=Alston |first=Trey |publisher=MTV News |date=6. studenoga 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7850002/love-blossoms-on-aj-mitchell-ava-maxs-slow-dance? |title=Love Blossoms On AJ Mitchell &amp; Ava Max's 'Slow Dance' |last=Nied |first=Mike |publisher=Idolator |date=16. rujna 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt; a pjesmu &quot;[[Torn (pjesma Ave Max)|Torn]]&quot; objavila je kao singl 19. kolovoza 2019.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Unleashes-New-Disco-Tinged-Single-Torn-20190819 |title=Ava Max Unleashes New Disco-Tinged Single 'Torn' |website=BroadwayWorld |date=19. kolovoza 2019. |accessdate=21. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190820194222/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Unleashes-New-Disco-Tinged-Single-Torn-20190819 |archive-date=20. kolovoza 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 4. rujna 2019. potpisala je ugovor o suizdavaštvu s [[Warner Chappell Music]]om i Artist Publishing Groupom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/business/publishing/8529123/ava-max-co-publishing-warner-chappell-apg |title=Ava Max Signs Joint Co-Publishing Agreement With Warner Chappell and APG |website=Billboard |last=Atkinson |first=Katie |date=4. rujna 2019. |access-date=20. rujna 2019. |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20190909003946/https://www.billboard.com/articles/business/publishing/8529123/ava-max-co-publishing-warner-chappell-apg |archive-date=9. rujna 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Za pjesmu &quot;Freaking Me Out&quot; glazbeni je spot objavila 31. listopada 2019. povodom Noći vještica.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Release-Freaking-Me-Out-Music-Video-20191031 |title=Ava Max Release 'Freaking Me Out' Music Video |author=TV News Desk |website=BroadwayWorld |date=31. listopada 2019. |access-date=31. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191031174731/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Release-Freaking-Me-Out-Music-Video-20191031 |archive-date=31. listopada 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-freaking-me-out-new-video-906130/ |title=Ava Max Is Trapped in Haunted Mansion for 'Freaking Me Out' Video |last=Spanos |first=Brittany |website=Rolling Stone |date=31. listopada 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt; Na dodjeli nagrada MTV-ja Europe 2019. osvojila je nagradu za najbolju novu izvođačicu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/awards/8542367/mtv-emas-2019-winners-list |title=Here Are All the Winners From the 2019 MTV EMAs |author=Billboard Staff |website=Billboard |date=4. studenoga 2019. |access-date=3. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191104033032/https://www.billboard.com/articles/news/awards/8542367/mtv-emas-2019-winners-list |archive-date=4. studenoga 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Max i [[Pablo Alborán]] 6. su studenog 2019. objavili duet &quot;[[Tabú (pjesma)|Tabú]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/latin/8541368/latin-notas-pablo-alboran-ava-max |title=This Week in Latin Notas: Pablo Alborán Announces a Collaboration With Ava Max &amp; More |last=Fernandez |first=Suzette |website=Billboard |date=29. listopada 2019. |accessdate=6. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106214612/https://www.billboard.com/articles/columns/latin/8541368/latin-notas-pablo-alboran-ava-max |archive-date=6. studenoga 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prethodno objavljena pjesma &quot;Salt&quot; 12. je prosinca 2019. objavljena i na digitalnim platformama za [[mrežno strujanje]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8546157/ava-max-salt-listen |title=Ava Max Finally Drops Fan Favorite Song 'Salt' |last=Aniftos |first=Rania |website=Billboard |date=12. prosinca 2019. |access-date=23. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191214031044/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8546157/ava-max-salt-listen |archive-date=14. prosinca 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Surađivala je s britansko-norveškim DJ-jem i glazbenim producentom [[Alan Walker|Alanom Walkerom]] na pjesmi &quot;[[Alone, Pt. II]]&quot;, koja je objavljena 27. prosinca 2019.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://cultr.com/news/alan-walker-to-release-alone-pt-ii-with-ava-max-on-27th/ |title=Alan Walker To Release 'Alone, Pt. II' With Ava Max On 27th |last=Tryon |first=Oliver |website=Cultr |date=24. prosinca 2019. |access-date=12. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191226232653/https://cultr.com/news/alan-walker-to-release-alone-pt-ii-with-ava-max-on-27th/ |archive-date=26. prosinca 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;[[On Somebody]]&quot; objavljena je kao promidžbeni singl 30. prosinca 2019.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7904951/ava-max-deals-with-breakup-blues-on-new-bop-on-somebody? |title=Ava Max Deals With Breakup Blues On New Bop 'On Somebody' |last=Nied |first=Mike |publisher=Idolator |date=30. prosinca 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Releases-On-Somebody-20191230 |title=Ava Max Releases 'On Somebody' |date=30. prosinca 2019. |website=BroadwayWorld |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200331193355/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Releases-On-Somebody-20191230 |archive-date=31. ožujka 2020. |access-date=30. siječnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

Max je 12. ožujka 2020. objavila pjesmu &quot;[[Kings &amp; Queens (Ava Max song)|Kings &amp; Queens]]&quot;, koja je ujedno i peti singl s njezina debitantskog studijskog albuma ''[[Heaven &amp; Hell (album Ave Max)|Heaven &amp; Hell]]''.&lt;ref name=&quot;MTVKings&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/3159543/ava-max-kings-and-queens-interview/ |title=Ava Max Breaks Down 'Kings &amp; Queens,' Her Empowering Call To Arms |last=Rothman |first=Madeline |publisher=MTV News |date=12. ožujka 2020. |access-date=12. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200324154711/http://www.mtv.com/news/3159543/ava-max-kings-and-queens-interview/ |archive-date=24. ožujka 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također je gostovala u [[country]] pjesmi &quot;On Me&quot; s [[Thomas Rhett|Thomasom Rhettom]] i [[Kane Brown|Kaneom Brownom]]. Ta se pjesma pojavila u glazbi za film ''[[Scoob!]]'' i za nju je 15. svibnja 2020. objavljen glazbeni spot.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9372204/scoob-soundtrack-charlie-puth-thomas-rhett |title=No Mystery Here: The 'Scoob!' Movie Album With Charlie Puth &amp; More Has Arrived |last=Aniftos |first=Rania |website=Billboard |date=15. svibnja 2020. |access-date=21. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200521152815/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9372204/scoob-soundtrack-charlie-puth-thomas-rhett |archive-date=21. svibnja 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://people.com/country/thomas-rhett-kane-brown-collaborate-ava-max-scooby-doo/ |title=Thomas Rhett and Kane Brown Release New Country Collab with Ava Max for Upcoming Scooby-Doo Film |last=Aderoju |first=Darlene |website=People |date=15. svibnja 2020. |access-date=21. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200521060340/https://people.com/country/thomas-rhett-kane-brown-collaborate-ava-max-scooby-doo/ |archive-date=21. svibnja 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Max je 30. srpnja 2020. objavila pjesmu &quot;[[Who's Laughing Now]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/9427345/ava-max-whos-laughing-now-music-video |title=Ava Max Seeks Sweet But Psychotic Revenge in 'Who's Laughing Now' Music Video |last=Mamo |first=Heran |website=Billboard |date=30. srpnja 2020. |access-date=31. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt; a 3. rujna 2020. pjesmu &quot;[[OMG What's Happening]]&quot;; obje su pjesme promidžbeni singlovi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.virginradio.fr/omg-what-s-happening-ava-max-annonce-un-nouveau-single-a731000.html |title=OMG, What's Happening, Ava Max annonce un nouveau single ! |trans-title=OMG, What's Happening, Ava Max announces a new single! |website=Virgin Radio (France) |language=fr |date=3. rujna 2020. |access-date=3. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; ''Heaven &amp; Hell'' objavljen je 18. rujna 2020. uz osmi singl &quot;[[Naked (pjesma Ave Max)|Naked]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.vulture.com/2020/09/song-review-ava-max-naked-heaven-hell.html |title=Can Ava Max Ever Follow Up 'Sweet But Psycho'? |last=Curto |first=Justin |website=Vulture.com |date=21. rujna 2020. |access-date=22. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; Album se pojavio na drugom mjestu ljestvice [[UK Albums Chart]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20200925/7502/|title=Official Albums Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|access-date=October 8, 2020}}&lt;/ref&gt; i dvadeset i sedmom mjestu američke ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/billboard-200/2020-10-03?rank=27|title=Heaven &amp; Hell by Ava Max {{!}} Billboard 200 Chart|website=Billboard|access-date=October 8, 2020}}&lt;/ref&gt; Max je 13. studenoga 2020. bila jedna od izvođača koji su gostovali na singlu &quot;Stop Crying Your Heart Out&quot; [[BBC]]-jeve dobrotvorne udruge [[Children in Need]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/bbc-radio-2s-allstars-including-cher-kylie-and-robbie-williams-to-release-stop-crying-your-heart-out-cover-for-bbc-children-in-need__31577/ |title=BBC Radio 2's Allstars including Cher, Kylie and Robbie Williams to release Stop Crying Your Heart Out cover for BBC Children in Need |last=White |first=Jack |publisher=Official Charts Company |date=10. studenoga 2020. |access-date=20. studenoga 2020. |archive-date=10. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201110131011/https://www.officialcharts.com/chart-news/bbc-radio-2s-allstars-including-cher-kylie-and-robbie-williams-to-release-stop-crying-your-heart-out-cover-for-bbc-children-in-need__31577/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Singl se popeo do sedmog mjesta na ljestvici [[UK Singles Chart]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/ |title=Official Singles Chart Top 100 - 20 November 2020 - 26 November 2020 |publisher=Official Charts Company |access-date=20. studenoga 2020. |archive-date=4. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200704182731/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;[[My Head &amp; My Heart]]&quot; objavljena je 19. studenoga 2020.; na uratku ''Heaven &amp; Hell'' pojavljuje se kao bonus pjesma.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-my-head-my-heart-1092683/ |title=Ava Max Interpolates ATC in New Song 'My Head and My Heart' |last=Shaffer |first=Claire |website=Rolling Stone |date=19. studenoga 2020. |access-date=21. studenoga 2020. |archive-date=20. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201120002440/https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-my-head-my-heart-1092683/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 8. lipnja 2021. objavljena je pjesma &quot;[[EveryTime I Cry]]&quot;, za koju je Max izjavila da je &quot;nastavak&quot; njezinog prethodno spomenutog studijskog albuma.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://los40.com/los40/2021/06/08/musica/1623175497_713014.html |title=Ava Max Vuelve A Levantarnos De La Silla Con 'Everytime I Cry', Su Nueva Canción |trans-title=Ava Max Raises Us From The Chair Again With 'Everytime I Cry', Her New Song |last=Venegas |first=Ivi |publisher=Los 40 |date=8. lipnja 2021. |access-date=9. lipnja 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.wrmf.com/ava-max-releases-new-song-but-warns-fans-its-not-the-new-era-yet/ |title=Ava Max releases new song, but warns fans it's not &quot;the new era&quot;...yet |publisher=WRMF |date=8. lipnja 2021. |access-date=9. lipnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Dana 10. rujna 2021. s Kylie Cantrall gostovala je na pjesmi &quot;Sad Boy&quot; [[R3hab]]a i [[Jonas Blue|Jonasa Bluea]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://los40.com/los40/2021/09/10/videos/1631270089_899708.html |title=Ava Max tiene nueva canción junto a los DJs R3HAB y Jonas Blue: así suena 'Sad Boy' |trans-title=Ava Max has a new song with DJs R3HAB and Jonas Blue: This is what 'Sad Boy' sounds like |language=es |last=Venegas |first=Ivi |publisher=Los 40 |date=10. rujna 2021. |access-date=12. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://flaunt.com/content/r3hab-sad-boy |title=R3hab Taps Jonas Blue, Ava Max &amp; Kylie Cantrall In 'Sad Boy' |last=Ju |first=Shirley |website=Flaunt |date=13. rujna 2021. |access-date=30. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;

==Glazbeni stil i utjecaji==
Među žanrovima glazbe kojima se Max bavi navode se [[pop]]&lt;ref name=&quot;BelfastTelegraph&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Chartbreaker&quot;/&gt; i [[dance-pop]].&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Fashionista&quot;&gt;{{cite web |url=https://fashionista.com/2020/09/ava-max-fashion-style |title=How I Shop: Ava Max |last=Soo Hoo |first=Fawnia |website=Fashionista |date=24. rujna 2020. |access-date=25. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; U djetinjstvu je slušala izvođače kao što su [[Alicia Keys]], [[Norah Jones]],&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;/&gt; [[Celine Dion]], [[Aretha Franklin]], [[Fugees]],&lt;ref name=&quot;BillboardInfluence&quot;&gt;{{cite web |title=Ava Max Talks 'Mind-Blowing' Rise of 'Sweet but Psycho,' Debut Album Plans &amp; Why 'No One's Better' Than Beyonce |url=https://www.billboard.com/articles/columns/podcasts/8505351/ava-max-interview-sweet-but-psycho-album-pop-shop-podcast |website=Billboard |last1=Atkinson |first1=Katie |last2=Caulfield |first2=Keith |url-access=subscription |date=2. travnja 2019. |access-date=2. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403015102/https://www.billboard.com/articles/columns/podcasts/8505351/ava-max-interview-sweet-but-psycho-album-pop-shop-podcast |archive-date=3. travnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Mariah Carey]] i [[Whitney Houston]].&lt;ref name=&quot;WarnerNZ&quot;/&gt; Također je navela da su na nju utjecale [[Beyoncé]],&lt;ref name=&quot;BillboardInfluence&quot;/&gt; [[Madonna]], [[Gwen Stefani]], [[Fergie]], [[Britney Spears]], [[Christina Aguilera]] i [[Lady Gaga]].&lt;ref name=&quot;WarnerNZ&quot;&gt;{{cite web |title=Ava Max Explains the Meaning Behind her Hit 'Sweet but Psycho' |url=https://www.warnermusic.co.nz/news/ava-max-explains-the-meaning-behind-sweet-but-psycho |publisher=Warner Music New Zealand |access-date=27. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220062050/https://www.warnermusic.co.nz/news/ava-max-explains-the-meaning-behind-sweet-but-psycho |archive-date=20. prosinca 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Komentirala je da je Carey najviše utjecala na nju i da je u djetinjstvu stalno slušala njezine pjesme,&lt;ref name=&quot;Paper&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.papermag.com/ava-max-kings-and-queens-interview-2645581775.html |title=Ava Max Talks Quarantine and How Khaleesi Inspired Her New Single |last=Goldfine |first=Jael |website=Paper |date=27. ožujka 2020. |access-date=27. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200327204809/https://www.papermag.com/ava-max-kings-and-queens-interview-2645581775.html |archive-date=27. ožujka 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; među kojima je bila i &quot;[[Vision of Love]]&quot; (iz 1990.).&lt;ref name=&quot;Chartbreaker&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8495624/ava-max-chartbreaker-sweet-but-psycho-interview |title=Chartbreaker: Ava Max On Breakout Hit 'Sweet But Psycho' and How She'll Follow It Up |last=Cirisano |first=Tatiana |website=[[Billboard (magazine) |Billboard]] |url-access=subscription |date=30. siječnja 2019. |accessdate=25. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190405110518/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8495624/ava-max-chartbreaker-sweet-but-psycho-interview |archive-date=5. travnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Imidž==
{{quote box
| width = 25%
| align = desno
| quote = Zapravo sam eksperimentirala s različitim frizurama i bojama... Roza kosom, plavom kosom i slično. Nisam smatrala da to odražava moju osobnost. Jednog sam dana rezala svoju kosu, odrezala sam dio na desnoj strani i sjećam se da sam nešto pekla; vjerojatno čokoladne kolačiće. Nisam odrezala dio kose na drugoj strani, nego sam potrčala niz stube. Pomislim: 'Bože, [kolačići] su skoro izgorjeli.' I dok sam se vraćala na gornji kat, u ogledalu sam vidjela svoj odraz i frizuru i... Nagnula sam glavu i upitala se 'Zašto imam osjećaj da sam to ja?' Osjećala sam se prirodno, kao da sam pronašla samu sebe.
| source = Max o nastanku 'Max Cuta'&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;/&gt;
}}
Max se često uspoređuje s Gagom zbog njezine glazbe i &quot;razmetljiva imidža&quot;, odnosno njezine platinasto plave kose, osobnosti i umjetničkog imena.&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.idolator.com/7721705/ava-max-addresses-lady-gaga-comparisons-huge-compliment |title=Ava Max Addresses Lady Gaga Comparisons: 'It's A Huge Compliment' |last=Wass |first=Mike |publisher=Idolator |date=13. ožujka 2019. |access-date=1. svibnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/wango-tango-see-5-memorable-looks-1215085 |title=The 5 Most Memorable Looks at Wango Tango 2019 |last=Weinberg |first=Lindsay |website=[[The Hollywood Reporter]] |date=3. lipnja 2019. |access-date=12. lipnja 2020.}}&lt;/ref&gt; Chris DeVille iz [[Stereogum]]a kritizirao je Max jer je smatrao da je njezin materijal previše sličan onom Lady Gage; izjavio je da je &quot;ne dostiže ni na kojem planu, bilo da je riječ o tekstualnom, produkcijskom, melodijskom, dinamičkom planu ili osobnosti&quot;, premda je istaknuo da se njezinu osobnost često povezuje i s Madonninom.&lt;ref name=&quot;Stereogum&quot;/&gt; Max je na te usporedbe izjavila da je Gaga &quot;nevjerojatna&quot; umjetnica, ali da ne želi da je uspoređuju s ostalim ljudima samo na temelju toga što imaju istu boju kose i objavljuju pop pjesme. Iako je usporedbe opisala &quot;lijenima&quot;, komentirala je da razumije da ih je &quot;lako činiti&quot; jer je od djetinjstva fascinirana pop-izvođačima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.list.co.uk/article/119197-people-shouldnt-compare-women-ava-max-on-lady-gaga-comparisons/ |title='People shouldn't compare women': Ava Max on Lady Gaga comparisons |author=Bang Showbiz |website=The List |date=15. rujna 2020. |access-date=17. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt;

Max je komentirala da se tijekom izlazaka u javnost često suprotstavlja očekivanjima; surađuje s manje poznatim dizajnerima i nosi neobičnu odjeću jer &quot;ljudima želi pružiti iskustvo&quot;.&lt;ref name=&quot;AvaMaxVanityFair&quot;/&gt; Spomenula je da ju je nadahnula moda iz 1990-ih i da su na nju utjecale Stefani i [[Cindy Crawford]].&lt;ref name=&quot;Fashionista&quot;/&gt; Međutim, komentirala je da joj je draži rad na glazbi u studiju nego izlazak u javnost jer ne voli pažnju osoba posebno odjevenih za crveni tepih i kamera.&lt;ref name=&quot;BelfastTelegraph&quot;/&gt; Njezinu frizuru 'Max Cut' čini asimetrična umjetna plava kosa s razdjeljkom u sredini; s desne je strane kosa dugačka do obraza, a s lijeve je strane dulja i valovita.&lt;ref name=&quot;Gulf&quot;/&gt; Izjavila je da se ne osjeća autentično s normalnom frizurom&lt;ref name=&quot;WindyCity&quot;/&gt; i da se s tom frizurom osjeća jedinstveno.&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/ava-max-cirkut-sweet-but-psycho-831019/ |title=Ava Max Wants to Bring Dance-Pop Back |last=Spanos |first=Brittany |website=[[Rolling Stone]] |date=16. svibnja 2019. |access-date=12. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200219015356/https://www.rollingstone.com/music/music-features/ava-max-cirkut-sweet-but-psycho-831019/ |archive-date=19. veljače 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Khaosod&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.khaosodenglish.com/life/entertainment/2019/04/29/positive-pop-singer-ava-max-on-her-albanian-heritage-and-being-bullied/ |title='Positive Pop' Singer Ava Max On Her Albanian Heritage And Being Bullied |last=Thaitrakulpanich |first=Asaree |website=Khaosod |date=29. travnja 2019. |access-date=12. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200614110203/https://www.khaosodenglish.com/life/entertainment/2019/04/29/positive-pop-singer-ava-max-on-her-albanian-heritage-and-being-bullied/ |archive-date=14. lipnja 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za [[Radio.com]] 2020. Max je za svoju kosu rekla da &quot;simbolizira slobodu da činiš što želiš&quot; i da &quot;predočuje njezinu osobnost&quot;, kao i da je bijeg od konformnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.radio.com/im-listening/ava-maxs-definition-of-success-is-about-being-authentic |title=Ava Max's Definition of Success Is All About Being Authentically You |last=Zipper |first=Marni |website=Radio.com |date=14. rujna 2020. |access-date=17. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt;

==Privatni život==
Max se opisala &quot;čistokrvnom Albankom&quot; i izjavila da želi doprinijeti svojoj zajednici.&lt;ref name=&quot;BelfastTelegraph&quot;/&gt; Može razgovarati na albanskom, ali ga ne zna čitati.&lt;ref name=&quot;RollingStone&quot;/&gt; Također otvoreno podržava jačanje položaja žena u društvu, nešto što izražava i u svojoj glazbi.&lt;ref name=&quot;BillboardInfluence&quot;/&gt; U intervjuu s časopisom ''[[Attitude (časopis)|Attitude]]'' 2019. izjavila je da su je u prošlosti privlačile žene, ali da ne želi nasloviti svoju seksualnost; dodala je da joj je važno &quot;kad je riječ o tome tko si kao osoba. Ne volim kad mene i sve ljude koje poznajem uvrštavaju u određene kategorije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://attitude.co.uk/article/ava-max-wont-label-her-sexuality/22000/ |title=Ava Max won't 'label' her sexuality |date=11. listopada 2019. |website=Attitude |access-date=14. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191012141616/http://attitude.co.uk/article/ava-max-wont-label-her-sexuality/22000/ |archive-date=12. listopada 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Diskografija==
;Studijski albumi
*''[[Heaven &amp; Hell (album Ave Max)|Heaven &amp; Hell]]'' (2020.)
*Diamonds &amp; Dancefloors (2022.)

==Nagrade i nominacije==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|+Naziv dodjele nagrada, godina održavanja, kategorija, nominirane osobe za nagradu i rezultat nominacije
! scope=&quot;col&quot; | Godina
! scope=&quot;col&quot; | Nagrada
! scope=&quot;col&quot;| Kategorija
! scope=&quot;col&quot; | Rad
! scope=&quot;col&quot;| Rezultat
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot;| {{Abbr|Izv.|Izvori}}
|-
! scope=&quot;row&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot;| [[Bravo Otto]]
| Nova zvijezda
| rowspan=&quot;4&quot;| Ona sama
| {{Dobitnik}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bravo.de/bravo-otto-wahl-2019-vote-fuer-deinen-star-382841.html |title=BRAVO-Otto-Wahl 2019: Vote für deinen Star! |trans-title=Bravo Otto Choice 2019: Vote for your star! |publisher=Bravo |date=23. listopada 2019. |accessdate=26. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191023201845/https://www.bravo.de/bravo-otto-wahl-2019-vote-fuer-deinen-star-382841.html |archive-date=23. listopada 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot;| [[BreakTudo Awards]]
| Novi međunarodni glazbenik
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.breaktudo.com/breaktudo-awards-2019-veja-a-lista-completa-de-indicados/ |title=BreakTudo Awards 2019: Veja a lista completa de indicados |trans-title=BreakTudo Awards 2019: See the full list of nominees |date=22. kolovoza 2019. |publisher=BreakTudo |language=pt-BR |access-date=28. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155505/https://www.breaktudo.com/breaktudo-awards-2019-veja-a-lista-completa-de-indicados/ |archive-date=27. kolovoza 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot;| [[Global Awards]]
| Zvijezda u usponu
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://vote.global.com |title=Global Radio Awards 2019 |date=7. prosinca 2018. |accessdate=19. siječnja 2019. |publisher=Global Awards |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121162637/https://vote.global.com/ |archive-date=21. siječnja 2018. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Gaffa (časopis)#GAFFA Awards|''GAFFA'' Awards (Švedska)]]
| Najbolji novi strani izvođač
| {{Nominiran}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://gaffa.se/priset |title=Sweden GAFFA Awards |date=7. prosinca 2018. |accessdate=13. siječnja 2019. |website=Gaffa |archive-url=https://web.archive.org/web/20181127071940/http://gaffa.se/priset |archive-date=27. studenoga 2018. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| Najbolja strana pjesma
| rowspan=&quot;2&quot;| &quot;[[Sweet but Psycho]]&quot;
| {{Dobitnik}}
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[LOS40 Music Awards]]
| [[Premios 40 Principales for Best International Song|Najbolja međunarodna pjesma]]
| {{Dobitnik}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://los40.com/los40/2019/09/12/radio/1568271871_802645.html |title=Jonas Brothers, Rosalía, Aitana, Leiva y Manuel Carrasco, Máximos Nominados De LOS40 Music Awards 2019 |trans-title=Jonas Brothers, Rosalía, Aitana, Leiva and Manuel Carrasco, Top Nominees At LOS40 Music Awards 2019 |language=Spanish |publisher=Los 40 |accessdate=13. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921222110/https://los40.com/los40/2019/09/12/radio/1568271871_802645.html |archive-date=21. rujna 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premios 40 Principales for Best International New Artist|Najbolji međunarodni novi izvođač]]
| rowspan=&quot;6&quot;| Ona sama
| {{Nominiran}}
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[MTV Europe Music Awards]]
| [[MTV Europe Music Award for Best New Act|Najbolji novi izvođač]]
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://variety.com/2019/music/news/ariana-grande-billie-eilish-shawn-mendes-taylor-swift-mtv-ema-nominations-1203354459/ |title=Ariana Grande Leads 2019 MTV EMA Nominations |date=1. listopada 2019. |website=Variety |access-date=1. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191001094744/https://variety.com/2019/music/news/ariana-grande-billie-eilish-shawn-mendes-taylor-swift-mtv-ema-nominations-1203354459/ |archive-date=1. listopada 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[MTV Europe Music Award for Best Push Act|Najbolji novi izvođač]]
| {{Dobitnik}}
|-
! scope=&quot;row&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot;| [[MTV Video Music Awards]]
| [[MTV Video Music Award for Best New Artist|Najbolji novi glazbenik]]
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/awards/8523471/2019-mtv-vma-nominations-video-music-awards-ariana-grande-taylor-swift |title=Ariana Grande &amp; Taylor Swift Lead 2019 MTV VMA Nominations: See Full List |website=Billboard |date=23. srpnja 2019. |access-date=23. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190723175258/https://www.billboard.com/articles/news/awards/8523471/2019-mtv-vma-nominations-video-music-awards-ariana-grande-taylor-swift |archive-date=23. srpnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot;| [[NRJ Music Awards]]
| Novi međunarodni izvođač godine
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title=NRJ Music Awards 2019 : Angèle, Roméo Elvis et Lil Nas X dominent la liste des nommés |trans-title=NRJ Music Awards 2019: Angèle, Romeo Elvis and Lil Nas X dominate the list of nominees |publisher=Ozap |url=https://www.ozap.com/actu/nrj-music-awards-2019-angele-romeo-elvis-et-lil-nas-x-dominent-la-liste-des-nommes/584030 |language=French |accessdate=30. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190930091606/https://www.ozap.com/actu/nrj-music-awards-2019-angele-romeo-elvis-et-lil-nas-x-dominent-la-liste-des-nommes/584030 |archive-date=30. rujna 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 2019.
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;| [[Teen Choice Awards]]
|  [[Teen Choice Award for Choice Summer Music Star: Female|Izabrana ljetna izvođačica]]
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/awards/8516707/2019-teen-choice-awards-nominations |title=Lil Nas X &amp; Post Malone Lead 2019 Teen Choice Awards Nominations: See the List |last=Kaufman |first=Gil |date=16. lipnja 2019. |website=Billboard |access-date=8. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190721001058/https://www.billboard.com/articles/news/awards/8516707/2019-teen-choice-awards-nominations |archive-date=21. srpnja 2019. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| Izabrana pjesma: Pop
| &quot;Sweet but Psycho&quot;
| {{Nominiran}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | 2020.
! scope=&quot;row&quot; | BreakTudo Awards
| Umjetnik u usponu
| rowspan=&quot;4&quot;| Ona sama
| {{Dobitnik}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.breaktudo.com/saiba-quem-sao-os-indicados-do-breaktudo-awards-2020/ |title=Saiba quem são os indicados do BreakTudo Awards 2020 |trans-title=Find out who are the nominees for the BreakTudo Awards 2020 |publisher=BreakTudo |language=pt-br |date=19. kolovoza 2020. |accessdate=19. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | 2020.
! scope=&quot;row&quot; | [[iHeartRadio Music Awards]]
| Najbolji novi izvođač pop-glazbe
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://news.iheart.com/featured/iheartradio-music-awards/content/2020-01-08-2020-iheartradio-music-awards-nominees-revealed-see-the-full-list/ |title=2020 iHeartRadio Music Awards Nominees Revealed: See the Full List |last=Fields |first=Taylor |website=iHeartRadio |date=9. siječnja 2020. |access-date=7. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | 2020.
! scope=&quot;row&quot; | MTV Video Music Awards
| [[MTV Video Music Award for Push Best New Artist|Najbolji novi glazbenik]]
| &lt;center&gt;U širem izboru&lt;/center&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uproxx.com/music/doja-cat-pop-smoke-conan-gray-vmas-best-new-artist-nominations-2020/ |title=Doja Cat, Pop Smoke, And More Are Nominated For VMAs' Best New Artist |last=Drake |first=Carolyn |website=Uproxx |date=23. srpnja 2020. |access-date=19. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | 2020.
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | [[People's Choice Awards]]
| Novi glazbenik godine
| 
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.eonline.com/news/1193078/2020-peoples-choice-awards-complete-list-of-nominees |title=2020 People's Choice Awards: Complete List of Nominees |last=Jackson |first=Vannessa |website=[[E!#E! Online |E! Online]] |date=1. listopada 2020. |accessdate=1. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt;
|-
| Pjesma iz glazbe za film godine
| &quot;On Me&quot; {{malo|(s [[Thomas Rhett|Thomasom Rhettom]] i [[Kane Brown|Kaneom Brownom]])}}
| 
|-
! scope=&quot;row&quot; | 2020.
! scope=&quot;row&quot; | [[Spotify|Spotify Awards]]
| EDM glazbenica čije su pjesme najviše reproducirane
| Ona sama
| {{Nominiran}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.nacionrex.com/amp/musica/spotify-awards-200-nominados-categorias-finalistas-premios-20200219-0007.html |title=Conoce a todos los nominados a los Spotify Awards 2020 |trans-title=Meet all the nominees for the Spotify Awards 2020 |last=Reyes |first=Vanessa |date=19. veljače 2020. |website=Nación Rex |accessdate=22. veljače 2020. |language=Spanish |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220133355/https://www.nacionrex.com/amp/musica/spotify-awards-200-nominados-categorias-finalistas-premios-20200219-0007.html |archive-date=20. veljače 2020. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Ava Max 
|commonscathr   = Ava Max
|wikizvor       =
|wikicitat      = 
}}
=== Mrežna mjesta ===
*[http://www.avamax.com Službeno mrežno mjesto]

{{Ava Max}}

{{GLAVNIRASPORED:Max, Ava}}

[[Kategorija:Američki pjevači]]
[[Kategorija:Albanci]]</text>
      <sha1>9fbpkouihsuycf6l7riv6eohvs72yyf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kulturno-povijesna cjelina grada Krapine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>689222</id>
    <revision>
      <id>6432358</id>
      <parentid>5739662</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T00:00:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vhorvat</username>
        <id>22436</id>
      </contributor>
      <comment>Slika, Infookvir</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2129" xml:space="preserve">{{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska
| naziv          = Kulturnopovijesna cjelina...
| slika          = Krapina centar.jpg
| veličina_slike = 
| opis_slike     = Krapina centar
| reg. broj      = Z-4182
| lokacija       = [[Krapina]]
| autor          = 
| koordinate     = {{Coord|46.16451|N|15.86888|E|region:HR-02_type:landmark_scale:4000|display=inline,title|format=dms}}
| datacija       = [[12. stoljeće|12. st.]]
| pravni status  = Zaštićeno kulturno dobro
| vrsta          = Kulturnopovijesna cjelina
| klasifikacija  = urbana cjelina
}}

'''Kulturno-povijesna cjelina grada Krapine''', kompleks zgrada u općini [[Krapina]], [[zaštićeno kulturno dobro]].&lt;ref name=&quot;registar kult.dobara RH&quot;&gt;[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 20. studenog 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].&lt;/ref&gt;

== Opis dobra ==
Krapina se smjestila u uskoj kotlini uz potok Krapinčicu, na prostoru nastanjivanom već od paleolitika (Hušnjakovo). Prvo stalno naselje formiralo se u brončano doba na lokalitetu krapinskog starog grada. Vlastelinska tvrđava podno koje će kasnije razviti naselje, prvi put se spominje u 12. st. U urbanističkoj cjelini Krapine, uz posebno naglašene objekte na istaknutim položajima (stari grad, župna i franjevačka crkva), vrijednost ima i longitudinalna organizacija naselja u uskoj dolini (s Magistratskom i Ulicom Ljudevita Gaja, spojenima u Gajevom trgu, te sa Starogradskom i Uskom ulicom na obronku strma brijega) kojom je zadržana srednjovjekovna prostorna koncepcija i urbana matrica naselja.

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-4182 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao &quot;kulturno-povijesna cjelina&quot;.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Krapinsko-zagorska županija]]</text>
      <sha1>dcmng026hvisuzjvhvr9aoo2yjnkrvy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mick Schumacher</title>
    <ns>0</ns>
    <id>690055</id>
    <revision>
      <id>6432403</id>
      <parentid>6425934</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:43:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.102.138</ip>
      </contributor>
      <comment>update</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28251" xml:space="preserve">{{Infookvir vozač F1
| Ime             = Mick Schumacher
| Slika           = [[File:Mick Schumacher - 2019202181015 2019-07-21 Champions for Charity - 1500 - B70I1535.jpg|200px]]
| Opis slike      = Mick Schumacher 2019.
| Državljanstvo   = {{ZD|N|NJE}} [[Njemačka|njemačko]]
| Broj_automobila = 47
| Momčad          = [[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| Utrke           = 33
| Prvenstva       = 0
| Pobjede         = 0
| Prvo_sm         = 0
| Najbrži_krugovi = 0
| Podiji          = 0
| Odustajanja     = 5
| Bodovi          = 12
| Prva_utrka      = [[Velika nagrada Bahreina]] [[Formula 1 - sezona 2021.|2021.]]
| Prva_pobjeda    = -
| Zadnja_pobjeda  = -
| Zadnja_utrka    = [[Velika nagrada Francuske]] [[Formula 1 - sezona 2022.|2022.]]
}}

'''Mick Schumacher''' (Vufflens-le-Château, [[Švicarska]], [[22. ožujka]] [[1999.]]) je njemački vozač [[Formula 1|Formule 1]] za momčad [[Haas F1|Haas F1 Team]], član Ferrari vozačke akademije te sin sedmerostrukog svjetskog prvaka Formule 1 - [[Michael Schumacher|Michaela Schumachera]]. Godine 2018. osvojio je naslov u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]], a [[Formula 2 - sezona 2020.|2020.]] naslov u [[FIA Formula 2 prvenstvo|Formuli 2]] za momčad [[Prema Powerteam|Prema Racing]].

== Početak utrkivanja ==
=== Karting ===
Mick Schumacher se počeo utrkivati u [[karting]]u 2008. pod imenom Mick Betsch, da bi izbjegao pozornost medija zbog svog oca [[Michael Schumacher|Michaela Schumachera]]. Prezime Betsch je bilo djevojačko prezime njegove majke Corinne. Prvi uspjeh ostvario je 2010. kada je osvojio naslov u Kerpener Kartchallenge - Bambini kategoriji za momčad KSM Motorsport.&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/kerpener-kartchallenge---bambini/2010/ Kerpener Kartchallenge - Bambini 2010 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 10. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; Sljedeće godine osvaja treće mjesto u Euro Wintercup - KF3 prvenstvu, a 2012. još po dva treća mjesta; u DMV Kart Championship - KF3 prvenstvu, te ponovo u Euro Wintercup - KF3 kategoriji. Godine 2013. osvaja treće mjesto u German Junior Kart prvenstvu za momčad KSM Racing Team, a iste godine osvaja još jedno treće mjesto u CIK-FIA International Super Cup - KFJ prvenstvu. Godine 2014., odnosno u posljednjoj godini natjecanja u kartingu, Mick tri puta postaje viceprvak; u CIK-FIA World KF-Junior&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/cik-fia-world-kf-junior-championship/2014/ CIK-FIA World KF-Junior Championship 2014 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 10. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; i CIK-FIA European KF-Junior prvenstvu,&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/cik---fia-european-kf-junior-championship/2014/ CIK-FIA European KF-Junior Championship 2014 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 10. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; te Deutsche Junior Kart Meisterschaft kategoriji.&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/german-junior-kart-championship/2014/ Deutsche Junior Kart Meisterschaft 2014 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 10. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;

=== Formula 4 ===
Mick Schumacher se natjecao 2015. i 2016. u dva prvenstva Formule 4; [[ADAC Formula 4|ADAC Formuli 4]] i [[Talijanska Formula 4|Talijanskoj Formuli 4]].

==== ADAC Formula 4 ====
[[File:Mike Schumacher, Formel 4 2015.JPG|230px|right|thumb|Mick Schumacher u [[ADAC Formula 4|ADAC Formuli 4]] 2015.]]
Schumacher je debitirao u [[jednosjed]]u 2015. u [[ADAC Formula 4|ADAC Formuli 4]] za momčad Van Amersfoort Racing, u bolidu Tatuus F4-T014 s [[Abarth]]ovim motorom, a momčadski kolege su mu bili Harrison Newey i Joseph Mawson.&lt;ref&gt; [https://www.bbc.com/sport/formula1/31694581 Michael Schumacher's son Mick signs deal to race in Formula 4] - ''BBC Sport''. Objavljeno 2. ožujka 2015. Pristupljeno 11. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; Sezona je počela [[28. travnja]] i završila [[4. listopada]], a sadržavala je osam rundi, gdje su se vozile po tri utrke na svakoj rundi. Već na prvoj utrci prve runde na stazi Oschersleben, Schumacher je devetim mjestom došao do prvih bodova, a na trećoj utrci iste runde i do svoje prve i jedine pobjede te sezone.&lt;ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=K_Dm6PXvWA4 ADAC Formula 4 2015. Oschersleben. First Victory of Mick Schumacher] - ''YouTube''. Objavljeno 26. travnja 2015. Pristupljeno 11. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; U sljedeće tri runde, odnosno devet utrka na stazama [[Red Bull Ring]], Spa-Francorchamps i Lausitz, Schumacher je osvojio samo jedan bod. Na petoj rundi na stazi [[Nürburgring]], Mick osvaja bodove u sve tri utrke, a u prvoj utrci šeste runde na stazi Sachsenring osvaja peto mjesto. Svoje drugo i posljednje postolje osvaja na drugoj utrci sedme runde još jednom na stazi Oschersleben, kada osvaja treće mjesto. Na posljednjoj osmoj rundi na stazi Hockenheimring, još dva puta osvaja bodove te sezonu završava na 10. mjestu u ukupnom poretku vozača s 92 boda.&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/adac-formula-4/2015/ ADAC Formel 4 2015 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 11. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;

Sljedeće 2016. Mick prelazi u momčad [[Prema Powerteam]], a momčadski kolege su mu Jüri Vips i Juan Manuel Correa.&lt;ref&gt; [https://en.f1i.com/news/41599-schumacher-moves-to-prema-in-formula-4.html Schumacher moves to Prema in Formula 4] - ''F1i''. Objavljeno 19. veljače 2016. Pristupljeno 11. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; I ova sezona je sadržavala osam rundi, gdje su se vozile po tri utrke na svakoj rundi, a započela je [[16. travnja]] na stazi Oschersleben gdje je Schumacher na prve dvije utrke osvojio četvrto mjesto, dok je na trećoj utrci ostvario svoju prvu pobjedu te sezone. Na drugoj utrci druge runde na stazi Sachsenring osvaja drugo mjesto, a onda na prve dvije utrke treće runde na stazi Lausitz dolazi do dvije pobjede. Na četvrtoj i petoj rundi, na [[Red Bull Ring]]u i još jednom na stazi Oschersleben, Mick osvaja još tri postolja, dok na [[Nürburgring]]u dolazi do još jedne pobjede i drugog mjesta. Dva postolja osvaja na Zandvoortu, a posljednju petu pobjedu u sezoni, osvaja na posljednjoj utrci posljednje osme runde na Hockenheimringu. S ukupno 322 boda osvaja titulu viceprvaka, 52 boda iza prvaka Joeya Mawsona.&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/adac-formula-4/2016/ ADAC Formel 4 2016 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 11. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;

==== Talijanska Formula 4 ====
Mick se 2016. paralelno s [[ADAC Formula 4|ADAC Formulom 4]] natjecao i u [[Talijanska Formula 4|Talijanskoj Formuli 4]]. Momčad za koju je vozio bila je [[Prema Powerteam]], a momčadski kolege Jüri Vips i Juan Manuel Correa. Sezona je počela [[9. travnja]], a sadržavala je sedam rundi, s tim da se na prve dvije runde vozilo četiri utrke na svakoj rundi, a na ostalih pet rundi po tri utrke na svakoj rundi. Na prve dvije utrke prve runde na stazi Misano, Schumacher je upisao dvije pobjede.&lt;ref&gt; [https://formulascout.com/mick-schumacher-wins-first-race-of-2016-italian-f4-season/34081 Mick Schumacher wins first race of 2016 Italian F4 season] - ''Formula Scout''. Objavljeno 9. travnja 2016. Pristupljeno 12. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; Na trećoj utrci nije vozio, dok je na četvrtoj osvojio četvrto mjesto. Nakon toga Mick je preskočio sve četiri utrke druge runde koje su se vozile na stazi Adria, te se vratio na treću rundu u [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imoli]], gdje je na prvoj utrci stigao do drugog mjesta, dok je na drugoj utrci upisao svoju treću pobjedu u sezoni. Na četvrtoj rundi na [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugellu]] osvaja još jedno postolje, dok na stazi Vallelunga koja je bila peta runda, osvaja još jednu pobjedu te dva postolja. Na šestoj rundi koja se vozila opet na Imoli, Mick nije uspio osvojiti bodove, dok je na završnoj sedmoj rundi u [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] stigao do konačne pete pobjede u sezoni te još jednog postolja. Jednako kao i u ADAC Formuli 4 te sezone, Schumacher je i u Talijanskoj Formuli 4 osvojio titulu viceprvaka s 216 bodova, 15 bodova manje od prvaka Marcosa Sieberta.&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/italian-formula-4-championship/2016/ Italian F.4 Championship Powered by Abarth 2016 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 12. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;

=== MRF Challenge Formula 2000 ===

Nakon što je sezona [[ADAC Formula 4|ADAC Formule 4]] 2015. završila, Schumacher se priključio MRF Challenge Formuli 2000 u sezoni 2015./16. na posljednjoj rundi, gdje su se vozile četiri utrke [[30. siječnja|30.]] i [[31. siječnja]] na stazi Madras. Na prvoj utrci je osvojio treće mjesto iza Harrison Newey i pobjednika [[Pietro Fittipaldi|Pietra Fittipaldija]]. Na sljedeće dvije utrke osvaja peto i šesto mjesto, dok na posljednjoj utrci prvenstva osvaja drugo mjesto iza Alessia Picariella. S 51 bodom, Mick osvaja 10. mjesto u poretku vozača.

Schumacher se natjecao i 2016./17. u MRF Challenge Formuli 2000, nakon što su završila prvenstva ADAC Formule 4 2016. i [[Talijanska Formula 4|Talijanske Formule 4]] iste godine. Ovaj put Schumacher je odvozio cijelu sezonu, odnosno četiri runde po četiri utrke na svakoj rundi. Već na prvoj utrci prve runde na stazi [[Staza Bahrain International|Sakhir]], Mick je stigao do bodova, a na sljedećoj utrci i do prve pobjede. Na trećoj utrci osvojio je treće mjesto, a na posljednjoj utrci u Bahreinu dolazi do druge pobjede. Na drugoj rundi u Dubajiu osvaja jedno postolje, a na trećoj rundi na stazi Buddh, osvaja još dvije pobjede i jedno postolje. Na končanoj četvrtoj rundi na stazi Madras osvaja još dva druga mjesta, te s osvojenih 213 bodova, osvaja treće mjesto u konačnom poretku vozača.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/mrf-challenge---formula-2000/2016/ MRF Challenge - Formula 2000 2016 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 13. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;

=== Europska Formula 3 ===

'''2017.'''

Nakon završetka MFR Challenge Formule 2000 u veljači 2017., Schumacher je započeo natjecanje u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]]. Vozio je za momčad [[Prema Powerteam]] u [[Dallara|Dallarinom]] F317/003 bolidu s [[Mercedes]]ovim motorom, a momčadski kolege su mu bili Maximilian Günther, Guanyu Zhou i Callum Illot. Sezona je sadržavala 30 utrka, odnosno 10 runda po tri utrke. Već na prvoj utrci prve runde voženoj [[14. travnja]] na stazi [[Staza Silverstone|Silverstone]], Mick je došao do prvih bodova. Na drugoj utrci druge runde u [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]], osvaja prvo postolje - 3. mjesto iza Jehana Daruvale i pobjednika [[Lando Norris|Landa Norrisa]]. Na stazi Pau koja je bila treća runda, Mick osvaja samo dva boda, a na sljedećoj rundi na [[Hungaroring]]u četiri boda. Na petoj rundi na Norisringu samo prvu utrku završava u bodovima, dok na sljedećem Spa-Francorchampsu osvaja bodove na sve tri utrke. Na sljedeće dvije runde na stazama Zandvoort i [[Nürburgring]] osvaja ukupno 14 bodova, dok na devetoj rundi na [[Red Bull Ring]]u ponovo sve tri utrke završava u bodovima. Na posljednjoj rundi na Hockenheimringu ne uspijeva osvojiti bodove, te sezonu završava na 12. mjestu s 94 boda, iza svih troje momčadskih kolega.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-europe/2017/ FIA Formula 3 European Championship 2017 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 14. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;

'''2018.'''

[[File:2018 FIA Formula 3 European Championship, Norisring (28087356267).jpg|230px|right|thumb|Mick Schumacher na stazi Norisring u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] 2018.]]

Sljedeće godine [[Prema Powerteam]] mijenja naziv u Prema Theodore Racing. Maximilian Günther i Callum Ilott otišli su iz Preme i [[Europska Formula 3|Europske Formule 3]], a na njihovo mjesto su došli Ralf Aron, Marcus Armstrong i Robert Švarcman, dok je [[Guanyu Zhou]] ostao u momčadi. Schumacher je vozio [[Dallara|Dallarin]] F315/004 bolid s [[Mercedes-Benz]] motorom. I ovoga puta sezona je sadržavala 30 utrka, po tri utrke na svakoj od 10 runda. Mick nije najbolje počeo sezonu. Na prvoj rundi na stazi Pau, osvojio je samo četiri boda. Nakon što je na prve dvije utrke druge runde na [[Hungaroring]]u završio u bodovima, na trećoj utrci dolazi do prvog postolja u sezoni. Na trećoj rundi na Norisringu osvaja tek 12 bodova, dok na Zandvoortu osvaja drugo postolje u sezoni. Na trećoj utrci pete runde na Spa-Francorchampsu, Mick dolazi do prve pobjede ispred momčadskog kolege Roberta Švarcmana. Na drugoj utrci šeste runde na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]] dolazi do druge pobjede, dok na Misanu osvaja još jednu pobjedu i treće mjesto. Nakon toga slijedi niz od pet uzastopnih pobjeda za Schumachera. Tri pobjede na osmoj rundi na [[Nürburgring]]u, te dvije na [[Red Bull Ring]]u, dok na trećoj utrci osvaja drugo mjesto. Na posljednjoj rundi na Hockenheimringu, Mick osvaja dva druga mjesta. S ukupno 365 bodova Schumacher osvaja titulu prvaka [[Europska Formula 3|Europske Formule 3]].&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-europe/2018/ FIA Formula 3 European Championship 2018 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 15. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;

== Formula 2 ==

=== Prema Racing (2019. − 2020.) ===

==== [[Formula 2 - sezona 2019.|2019.]] ====
[[File:FIA F2 Austria 2019 Nr. 9 Schumacher 1.jpg|240px|thumb|Schumacher [[Formula 2 - sezona 2019.|2019.]] u [[FIA Formula 2 prvenstvo|Formuli 2]] na [[Red Bull Ring]]u u bolidu [[Prema Powerteam|Prema Racinga]].]]
Nakon osvajanja naslova u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]], dana [[27. studenog]] [[2018.]] objavljeno je da će Schumacher [[Formula 2 - sezona 2019.|2019.]] debitirati u [[FIA Formula 2 prvenstvo|FIA Formula 2 prvenstvu]] za momčad [[Prema Powerteam|Prema Racing]], gdje će mu momčadski kolega biti Sean Gelael.&lt;small&gt;&lt;ref&gt;[https://insideracing.com/single-seaters/formula-2/658-mick-schumacher-confirms-f2-ride-with-prema-in-2019 Mick Schumacher confirms F2 ride with Prema in 2019] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210423235452/https://insideracing.com/single-seaters/formula-2/658-mick-schumacher-confirms-f2-ride-with-prema-in-2019 |date=23. travnja 2021. }} - ''InsideRacing.com''. Objavljeno 27. studenog 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021.&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Nijemac je vozio bolid [[Dallara]] F2 2018 s [[Mecachrome]] 3.4 turbo motorom. Sezona je sadržavala 12 rundi, na kojima su se vozile po dvije utrke, a započela je [[30. ožujka]] na stazi [[Staza Bahrain International|Sakhir]]. Schumacher je do prvih bodova stigao na prvoj utrci, kada je osvojio osmo mjesto,&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.motorsport.com/fia-f2/news/bahrain-williams-latifi-wins-opener/4361345/ Bahrain F2: Williams junior Latifi wins opener] - ''Motorsport''. Objavljeno 30. ožujka 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; a na drugoj utrci na istoj stazi osvaja šesto mjesto.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.fia.com/news/f2-ghiotto-victorious-bahrain-sprint-race F2 - Ghiotto victorious in Bahrain sprint race] - ''FIA.com''. Objavljeno 31, ožujka 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Na glavnoj utrci druge runde na stazi Baku, upisao je prvo odustajanje u sezoni, a na sprint utrci na istoj stazi osvojio je odlično peto mjesto, startavši s 19. mjesta na gridu.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.autosport.com/formula2/news/baku-f2-williams-f1-junior-latifi-wins-schumacher-stars-in-sprint-race-5278814/5278814/ Baku F2: Williams F1 junior Latifi wins, Schumacher stars in sprint race] - ''Autosport''. Objavljeno 28. travnja 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Uslijedile su utrke u Barceloni, Monaku i Paul Ricardu, gdje Schumacher nije osvojio bodove. Četvrtim mjestom na sprint utrci na [[Red Bull Ring]]u, Nijemac se vratio osvajanju bodova.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.crash.net/f2/results/924414/1/formula-2-austria-sprint-race-results Formula 2 Austria - Sprint Race Results] - ''Crash''. Objavljeno 30. lipnja 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Bodove je osvojio i na sprint utrci na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]],&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.motorsport.com/fia-f2/results/2019/silverstone-431068/ FIA F2 2019 Silverstone results] - ''Motorsport''. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; te na glavnoj utrci na [[Hungaroring]]u.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.motorsport.com/fia-f2/results/2019/hungaroring-431073/?st=RACE1 FIA F2 2019 Hungaroring results] - ''Motorsport''. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Dana [[4. kolovoza]], Mick Schumacher je ostvario svoju prvu pobjedu u [[FIA Formula 2 prvenstvo|FIA Formula 2 prvenstvu]] na sprint utrci na [[Hungaroring]]u. Nijemac je startao s ''pole positiona'', a na startu u prvom zavoju je zatvorio put Nobuharuu Matsushiti u [[Carlin Motorsport|Carlinu]]. Nakon toga je održavao prednost ispred Japanca, te na kraju pobijedio s 1,453 sekunde ispred Matsushite.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://f1.pulsmedia.hr/41248/mick-schumacher-ostvario-svoju-prvu-f2-pobjedu-na-hungaroringu/ Mick Schumacher ostvario svoju prvu F2 pobjedu na Hungaroringu!] - ''F1pulsmedia''. Objavljeno 4. kolovoza 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=5quU4wfC9yI Mick Schumacher Wins First Formula 2 Race! | 2019 Hungarian Grand Prix] - ''YouTube''. Objavljeno 8. kolovoza 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Nakon što je glavna utrka na Spa-Francorchampsu prekinuta, a sprint utrka otkazana zbog pogibije Anthoinea Huberta, Schumacher je na sprint utrci na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] osvojio šesto mjesto.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.motorsport.com/fia-f2/news/monza-aitken-wins-ilott-king/4535231/ Monza F2: Aitken holds off King for Race 2 win] - ''Motorsport''. Objavljeno 8. rujna 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Schumacher glavnu utrku i sprint utrku na [[Autodrom Soči|Sočiju]] nije završio, a posljednje bodove u sezoni osvojio je na glavnoj utrci posljednje runde na Yas Marini.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.autosport.com/formula2/news/sette-camara-wins-abu-dhabi-formula-2-opener-dams-takes-teams-title-4985195/4985195/ Sette Camara wins Abu Dhabi Formula 2 opener, DAMS takes teams' title] - ''Autosport''. Objavljeno 30. studenog 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; S osvojena 53 boda, Schumacher je završio na 12. mjestu konačnog poretka vozača.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/fia-formula-2/2019/ FIA Formula 2 Championship 2019 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;

==== [[Formula 2 - sezona 2020.|2020.]] ====
Sljedeće [[Formula 2 - sezona 2020.|2020.]] Sean Gelael je napustio [[Prema Powerteam|Premu Racing]], te otišao u momčad [[DAMS]], a na njegovo mjesto je došao prvak [[FIA Formula 3 prvenstvo|FIA Formula 3 prvenstva]] iz [[Formula 3 - sezona 2019.|2019.]] [[Robert Shwartzman]].

Na glavnoj utrci u [[Red Bull Ring|Austriji]] Schumacher je izletio sa staze dok se s Callumom Ilottom borio za prvo mjesto. Slijedeći vikend na istoj stazi nije završio sprint utrku jer mu se u bolidu za vrijeme utrke aktivirao aparat za gašenje požara. U Mađarskoj, na [[Hungaroring|Hungaroringu]], osvojio je dvostruko postolje, a zatim je od Barcelone do Monze upisao pet uzastopnih postolja i pobjedu u glavnoj utrci u Monzi. U Mugellu je preuzeo vodstvo u prvenstvu. Bio je pobjednik glavne utrke u Rusiji, a u sprint utrci tog vikenda koja je skraćena zbog sudara između Luce Ghiotta i [[Jack Aitken|Jacka Aitkena]] osvojio je treće mjesto.

U Bahrainu je bio 10. na kvalifikacijama da bi se u glavnoj utrci popeo na 4. mjesto, a u sprintu je završio na 7. mjestu. Zbog tih rezultata Callum Ilott uspio je smanjiti svoj zaostatak u poretku na samo 14 bodova prije zadnje runde prvestva na vanjskom rasporedu iste staze. 

Za zadnju utrku prvenstva Schumacher je ostvario svoj najgori rezultat na kvalifikacijama u svojoj karijeri u Formuli 2. Kvalificirao se 18. zbog incidenta s Royem Nissanyjem, no u utrci se dobro oporavio popevši se do 6. mjesta tako da mu je ostala prednost od 14 bodova prije zadnje utrke. U sprint utrci uništio si je gume dok se borio za vodstvo tako da je morao mijenjati gume, što ga je izbacilo iz bodova. Budući da su Ilottove gume također bile u lošem stanju, on nije uspio nadoknaditi zaostatak u bodovima čime je Mick Schumacher osvojio naslov prvaka [[Formula 2 - sezona 2020.|FIA Formule 2 2020.]] 

== Formula 1 ==
Dana [[2. prosinca]] [[2020.]], potvrđeno je da će se Schumacher natjecati u [[Formula 1|Formuli 1]] [[Formula 1 - sezona 2021.|2021.]] za momčad [[Haas F1|Haas F1 Team]].
=== Haas (2021. − 2022.) ===

==== [[Formula 1 - sezona 2021.|2021.]] ====

==== [[Formula 1 - sezona 2022.|2022.]] ====

==Postignuća==
===Sažetak karijere===
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
! Godina
! Kategorija
! Momčad
! Utrke
! Pobjede
! Prva startna mjesta
! Najbrži krugovi
! Podiji
! Bodovi
! Poredak
|-
! 2015.
| [[ADAC Formula 4]]
| Van Amersfoort Racing
|align=&quot;center&quot;| 22
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 92
|align=&quot;center&quot;| 10.
|-
! 2015. – 16.
| MRF Challenge Formula 2000
| MRF Racing
|align=&quot;center&quot;| 4
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 51
|align=&quot;center&quot;| 10.
|-
! rowspan=&quot;2&quot;| 2016.
| [[ADAC Formula 4]]
| rowspan=&quot;2&quot;| Prema Powerteam
|align=&quot;center&quot;| 24
|align=&quot;center&quot;| 5
|align=&quot;center&quot;| 4
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 12
|align=&quot;center&quot;| 322
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;|'''2.'''
|-
| [[Talijanska Formula 4]]
|align=&quot;center&quot;| 18
|align=&quot;center&quot;| 5
|align=&quot;center&quot;| 4
|align=&quot;center&quot;| 6
|align=&quot;center&quot;| 10
|align=&quot;center&quot;| 216
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;|'''2.'''
|-
! 2016. – 17.
| MRF Challenge Formula 2000
| MRF Racing
|align=&quot;center&quot;| 16
|align=&quot;center&quot;| 4
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 9
|align=&quot;center&quot;| 215
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;|'''3.'''
|-
! rowspan=&quot;2&quot;| 2017.
| [[Europska Formula 3]]
| rowspan=&quot;2&quot;| Prema Powerteam
|align=&quot;center&quot;| 30
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 94
|align=&quot;center&quot;| 12.
|-
| Velika nagrada Makaa
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| N/A
|align=&quot;center&quot;| 16.
|-
! rowspan=&quot;2&quot;| 2018.
| [[Europska Formula 3]]
| Prema Theodore Racing
|align=&quot;center&quot;| 30
|align=&quot;center&quot;| 8
|align=&quot;center&quot;| 7
|align=&quot;center&quot;| 4
|align=&quot;center&quot;| 14
|align=&quot;center&quot;| 365
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFFFBF;&quot;|'''1.'''
|-
| Velika nagrada Makaa
| SJM Theodore Racing by Prema
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| N/A
|align=&quot;center&quot;| 5.
|-
! 2019.
| [[Formula 2 - sezona 2019.|Formula 2]]
| Prema Racing
|align=&quot;center&quot;| 22
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 53
|align=&quot;center&quot;| 12.
|-
! 2020.
| [[Formula 2 - sezona 2020.|Formula 2]]
| Prema Racing
|align=&quot;center&quot;| 24
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 10
|align=&quot;center&quot;| 205
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFFFBF;&quot;|'''1.'''
|-
! 2021.
| [[Formula 1 - sezona 2021.|Formula 1]]
| Uralkali Haas F1 Team
|align=&quot;center&quot;| 22
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;|'''19.'''
|-
! 2022.
| [[Formula 1 - sezona 2022.|Formula 1]]
| Haas F1 Team
|align=&quot;center&quot;| 11
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 12
|align=&quot;center&quot;|'''15.'''
|}

===Potpuni popis rezultata u Formuli 1===
([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%&quot;
! Godina
! Konstruktor / Momčad
! 1.
! 2.
! 3.
! 4.
! 5.
! 6.
! 7.
! 8.
! 9.
! 10.
! 11.
! 12.
! 13.
! 14.
! 15.
! 16.
! 17.
! 18.
! 19.
! 20.
! 21.
! 22.
! Bodovi
! Poredak
|-
! [[Formula 1 - sezona 2021.|2021.]]
! {{ZD|S|SAD}} &lt;br/&gt; [[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] &lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Haas F1|Uralkali Haas F1 Team]] &lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Portugala|POR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Štajerske|ŠTJ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Turske|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada São Paula|SÃO]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Katara|KAT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
| 0
| '''19.'''
|-
! [[Formula 1 - sezona 2022.|2022.]]
! {{ZD|S|SAD}} &lt;br/&gt; [[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] &lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Haas F1|Haas F1 Team]] &lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Miamija|MIA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada São Paula|SÃO]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| 12
| '''15.'''
|}

==Izvori==
&lt;small&gt; {{izvori|30em}} &lt;/small&gt;

==Vanjske poveznice==
*[https://www.driverdb.com/drivers/mick-schumacher/ Mick Schumacher] - ''Driver Database''
*[https://www.statsf1.com/en/mick-schumacher.aspx Mick Schumacher] - ''Stats F1''

{{Vozači i momčadi Formule 1}}
{{GLAVNIRASPORED:Schumacher, Mick}}
[[Kategorija:Njemački vozači Formule 1]]</text>
      <sha1>5s444rv7t11e91zl9mci0izgbdjkcya</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gospa Lurdska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>691282</id>
    <revision>
      <id>6432407</id>
      <parentid>6251187</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:09:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */ nova vp (&quot;Nedjelja&quot;)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6244" xml:space="preserve">{{Infookvir marijanski blagdani
| naziv               = Gospa Lurdska&lt;br&gt; &lt;small&gt;''Notre-Dame de Lourdes''&lt;/small&gt;
| slika               = Lourdeswiki.jpg
| veličina            = 260px
| opis slike          = Kip Gospe Lurdske
| ustanovljen         = [[1862.]] godine mjesni je biskup potvrdio autentičnost ukazanja
| nadnevak            = [[11. veljače]] &lt;small&gt;[[Opći rimski kalendar|(kalendar)]]&lt;/small&gt;
| simboli             = [[krunica]], plava vrpca oko pojasa
| svetišta            = '''[[Svetište Gospe Lurdske|Svetište Gospe Lurdske u Lurdu]]'''&lt;br&gt; [[Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci|Kapucinska crkva i samostan Gospe Lurdske u Rijeci]]&lt;br&gt; [[Vepric|Svetište MBL u Vepricu]]&lt;br&gt; Župa i samostan MBL u Zagrebu
}}
'''Gospa Lurdska''' jedan je od [[Rimokatoličanstvo|katoličkih]] naslova i blagdana [[Djevica Marija|Blažene Djevice Marije]], ustanovljen nakon [[Dodatak:Popis marijanskih svetišta u svijetu|marijanskih ukazanja]] koja je doživjela [[Bernardica Soubirous]] [[1858.]] godine u blizini [[Francuska|francuskog]] mjesta [[Lurd]].

==Povijest==
=== Ukazanja ===
[[Slika:VirgendeLourdes.JPG|mini|240px|Kip Gospe Lurdske u špilji]]
Jednoga dana, dok je s drugom djecom išla skupljati drva za ogrjev u blizini rijeke Gave, kod špilje Massabielle [[11. veljače]] 1858. [[Bernardica Soubirous|Bernardici Soubirous]] ukazala se [[Djevica Marija]]. Bernardica o tome svjedoči:
{{citat2|Jednog dana pođoh k obali rijeke Gave brati drva s dvije djevojčice, kadli začuh nekakav šum. Okrenuh se k livadi, ali ne vidjeh da bi se stabla iole micala. Nato podigoh glavu i ugledah pećinu. I opazih Gospođu odjevenu u bijele haljine: bila je obučena u bijelo i opasana plavim pojasom, a na svakoj je nozi imala žutu ružu, iste boje kao i njezina krunica.&lt;ref name=&quot;laudato&quot;&gt;[http://www.laudato.hr/Novosti/Svijet/Sveta-Bernardica-iz-Lourdesa.aspx Laudato.hr: Sveta Bernardica iz Lourdesa], Preuzeto 18. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;}}
Nakon nedjeljne mise [[14. veljače]], Bernardica je imala i drugo ukazanje. Za vrijeme trećega ukazanja [[18. veljače]] Gospa je prvi put progovorila te joj rekla da dolazi u špilju sljedećih petnaest dana. U početku su njezini [[roditelji]], osobito njezina majka, bili protiv odlaženja u špilju te su joj u više navrata i zabranjivali ponovni odlazak.

Za vrijeme devetoga ukazanja [[25. veljače]] Gospa joj je naredila da otkopa malo zemlje u špilji gdje se nalazio izvor. Na izvoru se pojavljivao sve veći mlaz vode, a nekoliko čudesnih ozdravljenja dogodilo se već tijekom ukazanja.&lt;ref name=&quot;laudato&quot;/&gt;

Nakon što je Bernardica upitala Gospu za vrijeme šesnaestoga ukazanja [[25. ožujka]] tko je ona, Gospa joj je odgovorila: ''Ja sam [[Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije|Bezgrješno začeće]]''. Gospa joj je za vrijeme ukazivanja odala tri tajne koje nikome nije smjela reći.

Posljednje, osamnaesto ukazanje dogodilo se 16. srpnja [[1858.]] godine. Prije posljednjega ukazanja špilju je zaštitila lokalna vlada, a Bernardica je klečala izvan ograde pokraj rijeke i tada je vidjela Gospu koja je izgledala ljepše no ikada prije.

===Službeno priznanje i početak štovanja===
Gospin odgovor na pitanje tko je ona bio je presudan podatak za priznavanje autentičnosti Bernardičinoga viđenja. Naime, samo četiri godine ranije, [[1854.]] godine, papa [[Pio IX.]] bulom ''Ineffabilis Deus (Neizrecivi Bog)'' proglasio je dogmu o Marijinom Bezgrješnom začeću. U ono vrijeme su samo rijetki znali da se u [[Rim]]u raspravlja o pitanju Marijinog bezgrješnog začeća. Svim crkvenim istražiteljima bilo je sasvim jasno da neuka i nepismena mlinarova kći Bernardica nije mogla sama izmisliti niti razumjeti važnost imena koje joj je Gospa rekla u viđenju.

U siječnju [[1862.]] godine mjesni [[biskup]] [[Tarbes]]a, Bertrand-Sévère Laurence podržao je štovanje Blažene Djevice Marije u Lurdu. Dana [[3. srpnja]] [[1876.]], [[papa]] [[Pio IX.]] službeno je dodijelio [[kanonska krunidba|kanonsku krunidbu]] slici, koja je nekad bila u dvorištu današnjeg dijela [[Svetište Gospe Lurdske|Bazilike krunice]]. Slike i kipovi Gospe Lurdske jako puno su reproducirani u [[svetište|svetištima]] i [[dom]]ovima, često u [[Pećina Gospe Lurdske|spiljama Gospe Lurdske]]. Otada se razvila velika pobožnost, a na mjestu ukazanja sagrađena je [[Svetište Gospe Lurdske|velika crkva]] koja je od tada postala glavnim mjestom [[hodočašće|hodočašća]].

Papa Pio XI. proglasio je vidjelicu [[Bernardica Soubirous|Bernardicu Soubirous]] sveticom 1933. godine.&lt;ref&gt; Burke, Raymond L. i sur. ''A Guide for Priests, Deacons, Seminarians, and Consecrated Persons'', 2008., str. 850-868. ISBN 978-1-57918-355-4. &lt;/ref&gt;

Prvi oltar Gospe Lurdske u Hrvatskoj podignut je 1884. godine u [[Međimurje (regija)|međimurskom]] [[Nedelišće|Nedelišću]].&lt;ref&gt;https://gospa-lurdska.hr/stovanje-majke-u-hrvatskom-narodu/ Preuzeto 18. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

==Povezani članci==
* [[Svetište Gospe Lurdske]]
* [[Dodatak:Popis marijanskih blagdana|Popis marijanskih blagdana]]
* [[Dodatak:Popis marijanskih svetišta u svijetu|Popis marijanskih svetišta u svijetu]]

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commons2       = 
|commonshr2     = 
|commonscat     = Our Lady of Lourdes
|commonscathr   = Gospa Lurdska
|commonscat2    = 
|commonscathr2  = 
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
|stariwi        = 
}}
;Mrežna mjesta
* [https://www.franjevci-split.hr/gospa-lurdska/ Gospa Lurdska], www.franjevci-split.hr
* [[Ante Alfirević|Antun Alfirević]], [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/1052/79838/hrcak.srce.hr/file/90964.pdf ''Lurdska čudesa govore!''], ''[[Obnovljeni život]]'' 2/1933.
* '''''Nedjelja''''', [[mrežni portal]] [[Katolički tjednik|Katoličkog tjednika]] [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] – [[Zvjezdan Linić|Fra Zvjezdan Linić]]: [https://www.nedjelja.ba/hr/duhovnost/svetac/gospa-lurdska/8781 »Gospa Lurdska«]

[[Kategorija:Katoličanstvo u Francuskoj]]
[[Kategorija:Marijanska svetišta]]</text>
      <sha1>s4hihi2xlzmoe6mi947kho8bu45d7jk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Argo Navis/todo</title>
    <ns>2</ns>
    <id>692253</id>
    <revision>
      <id>6432331</id>
      <parentid>6430426</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:12:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Tivat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84413" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj]] 13:15, 19. prosinca 2021. (CET) dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211215112125&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[6. rang HNL-a 2018./19.]] 12:21, 15. prosinca 2021. (CET) primjer za test modula&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211214152935&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]] 16:29, 14. prosinca 2021. (CET) komentiraj&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924082126&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rudolfove tablice]] 10:21, 24. rujna 2021. (CEST) dovrši 1 poglavlje, provjeri prijevod&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210601142712&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Uranovi prstenovi]] 16:27, 1. lipnja 2021. (CEST) napiši!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220209114333&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Utvrda u Malborku]] 12:43, 9. veljače 2022. (CET) utvrda + UNESCO!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220113151915&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Tamy8Tamy]] 16:19, 13. siječnja 2022. (CET) Laslovo&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220209101951&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaštilac u Vrboskoj]] 11:19, 9. veljače 2022. (CET) Dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220215090021&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Crkva sv. Nikole u Splitu]] 10:00, 15. veljače 2022. (CET) stil pisanja - više tesktova, nisu spojeni u 1&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220215091313&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stijena Kolač]] 10:13, 15. veljače 2022. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220216075403&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vičja luka]] 08:54, 16. veljače 2022. (CET) sredi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220216091750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate]] 10:17, 16. veljače 2022. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220212195215&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Crkva sv. Mihovila u Dolu na Hvaru]] 20:52, 12. veljače 2022. (CET) izdvoji povijest&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220212165056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Malo Selo]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220215132022&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:ZD]] 14:20, 15. veljače 2022. (CET) =&gt; DZ&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20210511141630&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Razvojna psihologija]] 16:16, 11. svibnja 2021. (CEST) kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210221162155&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]] 17:21, 21. veljače 2021. (CET) proći sve podkategorije i dodatno kategorizirati po državama (Engleska, Škotska...)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210504111920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele]] 13:19, 4. svibnja 2021. (CEST) po nivoima&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210428082116&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Obrazovne ustanove]] 10:21, 28. travnja 2021. (CEST) Maknuti škole iz kategorija građevina&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210331075428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Životopisi, Sirija]] 09:54, 31. ožujka 2021. (CEST) provjeriti kategorizaciju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210331075452&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Islamska država]] 09:54, 31. ožujka 2021. (CEST) provjeriti koji članci spadaju u Irak, koji u Siriju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210411204739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Televizija]] 22:47, 11. travnja 2021. (CEST) kanali vs postaje? provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210421071720&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ekologija]] 09:17, 21. travnja 2021. (CEST) Dio članak se odnosi na zaštitu okoliša&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210421121310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Televizijski voditelji]] 14:13, 21. travnja 2021. (CEST) Dio ih je izvjestitelja&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210408115830&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Razgovor o kategoriji:Filozofski vremeplov]] 13:58, 8. travnja 2021. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210509054622&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Slovenija]] 07:46, 9. svibnja 2021. (CEST) Građevine su zakopane 3 nivoa ispod&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210513152159&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ferratum]] 17:21, 13. svibnja 2021. (CEST) Kat:Pružatelji mobilnih usluga&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210529080506&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Masakri]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210529073850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Terorističke skupine]] 09:38, 29. svibnja 2021. (CEST) POV naziv kategorije?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210529075536&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Uragan Dean]] 09:55, 29. svibnja 2021. (CEST) dodaj kategorije država prema en članku&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210527073229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Baze podataka]] 09:32, 27. svibnja 2021. (CEST) kruške i jabuke&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210527075712&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Publicistika]] 09:57, 27. svibnja 2021. (CEST) veza sa [[:Kategorija:Izdavaštvo]]?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210617090326&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Radnički pokret]] 11:03, 17. lipnja 2021. (CEST) veza sa Kat: Aktivizam?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210610075148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pigmejska svinja]] 09:51, 10. lipnja 2021. (CEST) 2 kategorija za ugroženu vrstu?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210729092604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Prizivanje univerzum]] 11:26, 29. srpnja 2021. (CEST) bolji naslov kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210910144433&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Volvo]] 16:44, 10. rujna 2021. (CEST) švedski aut.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210910144441&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Koenigsegg]] 16:44, 10. rujna 2021. (CEST) švedski aut.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211014140912&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državni simboli po državama]] 16:09, 14. listopada 2021. (CEST) himna, grb i zastava za svaku zemlju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211014140749&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Valute]] 16:07, 14. listopada 2021. (CEST) sve članke u kat:Gospodarstvo X&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211001140050&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Afrički političari]] 16:00, 1. listopada 2021. (CEST) Nemamo za druge kontinente&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210917113517&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geomorfološki procesi]] 13:35, 17. rujna 2021. (CEST) provjeri interwiki od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211006042814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Cilicija (satrapija)]] 06:28, 6. listopada 2021. (CEST) sve satrapije povijest =&gt; zemljopis&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210922104159&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ovčarstvo]] 12:41, 22. rujna 2021. (CEST) uskladi kat sa en - ovčastvo, domaća ovca...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210922104325&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stočarstvo]] 12:43, 22. rujna 2021. (CEST) + kat Stoka, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po utoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211021094619&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ujedinjeni narodi]] 11:46, 21. listopada 2021. (CEST) podkat po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211021150916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Seksualna revolucija]] 17:09, 21. listopada 2021. (CEST) kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211021150921&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kontrast boja]] 17:09, 21. listopada 2021. (CEST) kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211021150925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijabetes]] 17:09, 21. listopada 2021. (CEST) kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211027100926&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Javna uprava]] 12:09, 27. listopada 2021. (CEST) bolje kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211027135218&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Nizozemskoantilski kreolski engleski]] 15:52, 27. listopada 2021. (CEST) kat, Niz&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211101064704&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sporni teritoriji]] 07:47, 1. studenoga 2021. (CET) dodaj u kategorije Granica po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211108131306&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svjetska baština]] 14:13, 8. studenoga 2021. (CET) provjeri sve podkategorije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115144441&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojne postrojbe]] 15:44, 15. studenoga 2021. (CET) po ratovima&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211201192945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Voda]] 20:29, 1. prosinca 2021. (CET) u podkat prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211213150149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatska automobilska industrija]] 16:01, 13. prosinca 2021. (CET) kat? Provjeri kat od svih 10 članaka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220126103050&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički vrtovi]] 11:30, 26. siječnja 2022. (CET) kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220121202429&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 21:24, 21. siječnja 2022. (CET) makni pića i počisti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220120035548&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Fabijan Svalina]] 04:55, 20. siječnja 2022. (CET) kat!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220202143603&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pustinja Stipančić]] 15:36, 2. veljače 2022. (CET) kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220215112456&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatsko iseljeništvo]] 12:24, 15. veljače 2022. (CET) makni životopise&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220311072742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Džemal Ibrahimović]] 08:27, 11. ožujka 2022. (CET) kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220305154219&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[The Witcher]] 16:42, 5. ožujka 2022. (CET) nije film?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220311072500&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Divizije Waffen SS-a]] 08:25, 11. ožujka 2022. (CET) kat prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220316103654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sućuraj]] 11:36, 16. ožujka 2022. (CET) materijal za kat:Hvarske uvale&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220316103838&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Plaže u Dubrovniku]] 11:38, 16. ožujka 2022. (CET) neke su nudističke?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220419103204&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] 12:32, 19. travnja 2022. (CEST) uskladi kategorizaciju s RH&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220421110254&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Slike u javnom vlasništvu u Bosni i Hercegovini]] 13:02, 21. travnja 2022. (CEST) tražena kat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220427091217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazbene emisije]] 11:12, 27. travnja 2022. (CEST) &lt;/li&gt;

=== Kategorije - sort ===
&lt;li id=&quot;20220216100710&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Franjevački samostani u Hrvatskoj]] 11:07, 16. veljače 2022. (CET) sort&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220216120250&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Katoličke crkve u Dubrovniku]] 13:02, 16. veljače 2022. (CET) sort&lt;/li&gt;

=== Nove kategorije ===
&lt;li id=&quot;20210403094000&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Seoba Hrvata iz Rame 1687.]] 11:40, 3. travnja 2021. (CEST) kat. ~Demografska povijest Hrvata&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210421072405&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toplinska izolacija zgrada]] 09:24, 21. travnja 2021. (CEST) Ima li dovoljno članaka za [[:Kategorija:Energetska učinkovitost]]?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211215095131&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Brand]] 10:51, 15. prosinca 2021. (CET) kat (vidi [[:en:Category:Brands]])&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
&lt;li id=&quot;20210507121440&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Crkveni redovi]] 14:14, 7. svibnja 2021. (CEST) provjeriti sustav kategorzacije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210520074755&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Carigradski patrijarsi]] 09:47, 20. svibnja 2021. (CEST) jesu li svi pravoslavni???&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210915141500&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Crkveno školstvo]] 16:15, 15. rujna 2021. (CEST) =&gt; [[:Kategorija:Kršćansko obrazovanje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924114544&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sjeverno i srednjoamerički kardinali]] 13:45, 24. rujna 2021. (CEST) upitan smisao kategorije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220201101949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rimokatolička Crkva po državama]] 11:19, 1. veljače 2022. (CET) rimo- ?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220118160637&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Pravoslavni metropoliti]] 17:06, 18. siječnja 2022. (CET) što s Crnogorskim? Vladike?&lt;/li&gt;

==== Izdvoji u podkategorije - religija ====
&lt;li id=&quot;20210916104638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatski teolozi]] 12:46, 16. rujna 2021. (CEST) Većina u [[:kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi‎]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220114162248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Srpska pravoslavna crkva]] 17:22, 14. siječnja 2022. (CET) izdvoji kler&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211222112528&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Crkvena glazba]] 12:25, 22. prosinca 2021. (CET) nastavi podkat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210514072011&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Talijanski katolički svećenici]] 09:20, 14. svibnja 2021. (CEST) izdvoji pape, kardinale...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210511124550&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 14:45, 11. svibnja 2021. (CEST) po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210511141134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Srbiji]] 16:11, 11. svibnja 2021. (CEST) izdvoji kler&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210507102758&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vjersko obrazovanje]] 12:27, 7. svibnja 2021. (CEST) po religijama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210507105516&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Crkveno školstvo]] 12:55, 7. svibnja 2021. (CEST) po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210507113602&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Crkveno školstvo]] 13:36, 7. svibnja 2021. (CEST) odvoji katoličko&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211124123507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Crkve u Poljskoj]] 13:35, 24. studenoga 2021. (CET) katoličke?&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - prehrana ===
&lt;li id=&quot;20211201193608&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Pića po državama]] 20:36, 1. prosinca 2021. (CET) u Prehrana ili prehrambeni proizvodi? Vidi en.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211213144712&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Mliječna industrija]] 15:47, 13. prosinca 2021. (CET) [[:Kategorija:Mlijeko i mliječni proizvodi]], [[:Kategorija:Mljekarstvo]] - riješi hijerarhiju&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - astronomija ===
&lt;li id=&quot;20210422092102&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zond 1]] 11:21, 22. travnja 2021. (CEST) Svemirske letjelice -preletači, po planetima&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 15:24, 22. travnja 2022. (CEST) Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;

==== Izdvoji u podkategorije - astronomija ====
&lt;li id=&quot;20210528084718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronomija]] 10:47, 28. svibnja 2021. (CEST) 198 članaka!!!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210528095123&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sunčev sustav]] 11:51, 28. svibnja 2021. (CEST) provjeri ima li još šta za podkategorije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 09:59, 2. lipnja 2021. (CEST) razvrstaj što je ostalo&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - šport ===
&lt;li id=&quot;20210206101725&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Športski popisi]] 11:17, 6. veljače 2021. (CET) Dodati nove podkategorije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210429170841&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nacionalna športska natjecanja]] 19:08, 29. travnja 2021. (CEST) dosta posla oko novih podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210430083409&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Majstori borilačkih vještina]] 10:34, 30. travnja 2021. (CEST) provjeri japance i kategorije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210629144758&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Staze za auto-moto utrke]] 16:47, 29. lipnja 2021. (CEST) interwiki je samo za motore&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210715161823&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ragbi]] 18:18, 15. srpnja 2021. (CEST) uniformiraj rugbi, ragbijska, ragbijaška&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210715164250&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ragbi]] 18:42, 15. srpnja 2021. (CEST) Ragbi league i union - dva sporta&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211029094423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Šport po gradovima]] 11:44, 29. listopada 2021. (CEST) kat gradova po državama &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211124092309&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Natjecanja u hokeju na ledu]] 10:23, 24. studenoga 2021. (CET) nacionalna, međunarodna, kupovi, prvenstva&lt;/li&gt;

==== Izdvoji u podkategorije - šport ====
&lt;li id=&quot;20210614115554&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:IndyCar]] 13:55, 14. lipnja 2021. (CEST) kategoriziraj. Sve u SAD-u?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210629144348&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Miramare (mototrkalište)]] 16:43, 29. lipnja 2021. (CEST) ima 4 staze u RH - za kategoriju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210723094103&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] 11:41, 23. srpnja 2021. (CEST) podijeli po NS&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210820125024&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ragbijska natjecanja]] 14:50, 20. kolovoza 2021. (CEST) izdvoji međunarodna&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210822213019&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Izvješća utrka Formule 1]] 23:30, 22. kolovoza 2021. (CEST) podijeli po utrkama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211111132049&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Košarka u Hrvatskoj]] 14:20, 11. studenoga 2021. (CET) po županijama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211228214919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Šport u SR Njemačkoj]] 22:49, 28. prosinca 2021. (CET) dodaj pod Njemačka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220101194350&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Guernsey]] 20:43, 1. siječnja 2022. (CET) 4x sport&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - vojna oprema ===
&lt;li id=&quot;20210630144109&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Razgovor o kategoriji:Vojna oprema/Podkategorije]] 16:41, 30. lipnja 2021. (CEST) dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210630145636&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojna oprema]] 16:56, 30. lipnja 2021. (CEST) kat: provjeriti sve članke&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210506113918&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojna oprema po državama]] 13:39, 6. svibnja 2021. (CEST) kategoriziraj pod proizvode po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210407081927&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Oružje]] 10:19, 7. travnja 2021. (CEST) Dodaj kat. po državama gdje se može&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210630150831&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Oružane snage Brazila]] 17:08, 30. lipnja 2021. (CEST) što Brazil proizvodi?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210707062559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Jurišni zrakoplovi]] 08:25, 7. srpnja 2021. (CEST) zrakoplovi - podkat - avioni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908104837&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Oružane snage po državama]] 12:48, 8. rujna 2021. (CEST) izbaciti oružje u uporabi po državi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908083428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Oružane snage po državama]] 10:34, 8. rujna 2021. (CEST) Provjeri sve članke, razvrstaj u [[:Kategorija:Vojna oprema po državama]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210914075308&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Raketno oružje po državama]] 09:53, 14. rujna 2021. (CEST) podkat podesi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi]] 12:21, 8. rujna 2021. (CEST) neki članci nemaju kat po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908110833&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojnice]] 13:08, 8. rujna 2021. (CEST) iz 1. i 2. WW&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211020122811&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Austrougarski ratni brodovi]] 14:28, 20. listopada 2021. (CEST) 10 - podkat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211020122823&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Britanski ratni brodovi]] 14:28, 20. listopada 2021. (CEST) 10 - podkat&lt;/li&gt;

=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20210509185728&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Luke]] 20:57, 9. svibnja 2021. (CEST) neuniformirane podkategorije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210915082255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Iranska arhitektura]] 10:22, 15. rujna 2021. (CEST) =&gt; Arhitektura u Iranu&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211022064809&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Razgovor o kategoriji:Reprezentacije]] 08:48, 22. listopada 2021. (CEST) uniformiraj naslove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211109085241&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatski vaterpolski klubovi]] 09:52, 9. studenoga 2021. (CET) Pola VK, pola s punim nazivom, vidi podkategorije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211116080938&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Okruzi u Kaliforniji]] 09:09, 16. studenoga 2021. (CET) blesavi nazivi članaka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211123150738&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Progoni i ratni zločini u Ratu u Bosni i Hercegovini]] 16:07, 23. studenoga 2021. (CET) uniformirati nazive članaka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220126101638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Muzeji po državama]] 11:16, 26. siječnja 2022. (CET) uniformirati nazive (negdje: muzeji i galerije)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220131192446&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Košarkaši po klubovima]] 20:24, 31. siječnja 2022. (CET) uskladi nazive&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211227122436&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Predsjednici po državama]] 13:24, 27. prosinca 2021. (CET) uniformiraj nazive, uskladi sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220427085214&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ministri po državama]] 10:52, 27. travnja 2022. (CEST) uniformiraj naslove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220610142133&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] 16:21, 10. lipnja 2022. (CEST) uniformirati nazive (26. vs dvadesetšesta)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220609114244&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nogometaši po klubovima]] 13:42, 9. lipnja 2022. (CEST) Nogometaši grčkih (nogometnih) klubova‎&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220609114301&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Košarkaši po klubovima]] 13:43, 9. lipnja 2022. (CEST) vidi [[:Kategorija:Nogometaši po klubovima]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220527085346&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Prvenstva Hrvatske u hokeju na travi]] 10:53, 27. svibnja 2022. (CEST) ... za muškarce&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije (ostalo) ===
&lt;li id=&quot;20210517153610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Radnički pokret]] 17:36, 17. svibnja 2021. (CEST) izdvoji aktiviste&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210404054854&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički muzeji i galerije]] 07:48, 4. travnja 2021. (CEST) po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210529071751&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Pandemije]] 09:17, 29. svibnja 2021. (CEST) 3 antičke pandemije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210619165855&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Euroskepticizam]] 18:58, 19. lipnja 2021. (CEST) dovoljno za kategoriju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602132715&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Muzeji u Hrvatskoj]] 15:27, 2. lipnja 2021. (CEST) gradski muzeji - 5-6 komada&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210428112840&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolska umjetnost]] 13:28, 28. travnja 2021. (CEST) - izdvoji glazbu&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210715121729&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Koreji]] 14:17, 15. srpnja 2021. (CEST) izdvoji u Građevine u JK?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210715123341&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Virusi]] 14:33, 15. srpnja 2021. (CEST) 25 - podkat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210803193923&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Arheološki lokaliteti po državama]] 21:39, 3. kolovoza 2021. (CEST) svaka kat u Građevine po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210811140206&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Novac]] 16:02, 11. kolovoza 2021. (CEST) po državama? Hrvatska&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210813110709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Animirani filmovi]] 13:07, 13. kolovoza 2021. (CEST) po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210826124355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Koreji]] 14:43, 26. kolovoza 2021. (CEST) ima za kat Građevine&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210904055826&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski studiji]] 07:58, 4. rujna 2021. (CEST) izdvoji američke, kat Filmska industrija?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211027065227&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] 08:52, 27. listopada 2021. (CEST) izdvoji gradske bedeme/zidine&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211109082907&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Hrvatskoj]] 09:29, 9. studenoga 2021. (CET) po županijama, pa uključi otoke Brač i Hvar u S-d&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220511074729&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Pijanisti]] 09:47, 11. svibnja 2022. (CEST) po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220511075005&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gitaristi]] 09:50, 11. svibnja 2022. (CEST) po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220613104725&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klavijaturisti]] 12:47, 13. lipnja 2022. (CEST) 33 - u podkat. po državama&lt;/li&gt;

==== Izdvoji u podkategorije - vojna povijest ====
&lt;li id=&quot;20210604112358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Austrougarski mornarički časnici]] 13:23, 4. lipnja 2021. (CEST) izdvoji hrvatske&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211103125809&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Drugi svjetski rat po državama]] 13:58, 3. studenoga 2021. (CET) izdvoji bitke&lt;/li&gt;

==== Izdvoji u podkategorije - vojna oprema ====
&lt;li id=&quot;20210701133252&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Iranski balistički projektili]] 15:32, 1. srpnja 2021. (CEST) kat po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210701142116&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Topništvo]] 16:21, 1. srpnja 2021. (CEST) po tipu - minobacači i dr&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210630153341&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Oružje u Drugom svjetskom ratu]] 17:33, 30. lipnja 2021. (CEST) po državama - kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210915100956&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojne podmornice po državama]] 12:09, 15. rujna 2021. (CEST) sve po ratovima&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210915101005&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klase podmornica]] 12:10, 15. rujna 2021. (CEST) sve po ratovima&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210919111614&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi]] 13:16, 19. rujna 2021. (CEST) izdvoji klase, po državama&lt;/li&gt;

==== Izdvoji u podkategorije - države ====
&lt;li id=&quot;20210525164643&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vatikan]] 18:46, 25. svibnja 2021. (CEST) podkategorije? provjeri biofrafije&lt;/li&gt;

==== Životopisi po državama u podkategorije ====
&lt;li id=&quot;20210729102817&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Životopisi, Armenija]] 12:28, 29. srpnja 2021. (CEST) 13 - u podkat, uglavnom srednji vijek&lt;/li&gt;

== Reference ==
&lt;li id=&quot;20210409163153&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Zagorec Krapina]] 18:31, 9. travnja 2021. (CEST) reference su na hr wiki!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210616112747&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Spitsbergen]] 13:27, 16. lipnja 2021. (CEST) izvor: wikipedia?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211031063747&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sam u kući 6]] 07:37, 31. listopada 2021. (CET) fali ref&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220427083721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Policentrični standardni jezik]] 10:37, 27. travnja 2022. (CEST) provjeri reference - imaju čudan oblik&lt;/li&gt;

=== Višestruke reference ===
&lt;li id=&quot;20220124085449&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Milivoj Kujundžić]] 09:54, 24. siječnja 2022. (CET) višestruke reference&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220209112953&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stari grad Visoki]] 12:29, 9. veljače 2022. (CET) višestruke reference&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220209114056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Palanka (Tuzla)]] 12:40, 9. veljače 2022. (CET) višestruke reference&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220209114118&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Solni trg (Tuzla)]] 12:41, 9. veljače 2022. (CET) višestruke reference&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220122101449&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Živko Juzbašić]] 11:14, 22. siječnja 2022. (CET) višestruke reference, popravi ref, provjeri stil&lt;/li&gt;

== Wikipedizirati ==
&lt;li id=&quot;20210212193110&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Owen Hargreaves]] 20:31, 12. veljače 2021. (CET) fix wp npr eng do 21, dodaj kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210428081355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[London School of Economics]] 10:13, 28. travnja 2021. (CEST) wikipediziraj linkove u okviru&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210819163639&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Marezige]] 18:36, 19. kolovoza 2021. (CEST) sredi, naselje u Sloveniji&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211102114301&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Fabijan Svalina]] 12:43, 2. studenoga 2021. (CET) srediti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211105053359&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mezopotamija (Argentina)]] 06:33, 5. studenoga 2021. (CET) wp+, sredi razmake (3 min)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211113080901&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Nehaj Senj]] 09:09, 13. studenoga 2021. (CET) puno neeikipediziranog teksta, sredi grb u infookviru&lt;/li&gt;

== Šport ==
&lt;li id=&quot;20210216173311&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Šahovska olimpijada 2020.]] 18:33, 16. veljače 2021. (CET) odgođeni za 2021.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210302163552&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/NK Gaj Mače]] 17:35, 2. ožujka 2021. (CET) fix&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210223192126&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] 20:21, 23. veljače 2021. (CET) napravi skupni predložak&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210728145614&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[2. HNL 2006./07.]] 16:56, 28. srpnja 2021. (CEST) wp na Sjever, Jug&lt;/li&gt;

=== Nazivi športskih članaka ===
&lt;li id=&quot;20210410061543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sezone prvog ranga prvenstva Hrvatske u odbojci za muškarce]] 08:15, 10. travnja 2021. (CEST) što sa &quot;za muškarce&quot;?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210503053359&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svjetska prvenstva u atletici]] 07:33, 3. svibnja 2021. (CEST) grad godina&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210315105020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Prva B hrvatska vaterpolska liga]] 11:50, 15. ožujka 2021. (CET) premjesti članke na oblik 1. B HVL...?&lt;/li&gt;

=== Wp na sezone ===
&lt;li id=&quot;20210407093517&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Samuel Kuffour]] 11:35, 7. travnja 2021. (CEST) wp na sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210519092301&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo]] 11:23, 19. svibnja 2021. (CEST) krive wp na [[2020./2021.]] i druge sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210706134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[MRK Dugo Selo]] 15:44, 6. srpnja 2021. (CEST) sezone u Infookviru&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210706134650&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prva hrvatska nogometna liga za žene]] 15:46, 6. srpnja 2021. (CEST) popravi wp na sezone, na engleskom su&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210703105607&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine]] 12:56, 3. srpnja 2021. (CEST) wp na sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220405163343&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[FA Premier Liga 2008/09.]] 18:33, 5. travnja 2022. (CEST) popravi wp, redirect ne treba&lt;/li&gt;

=== Klub se trenutno natječe ... ===
&lt;li id=&quot;20220414104346&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Graničar Tučenik]] 12:43, 14. travnja 2022. (CEST) sredi zadnje sezone &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220419215134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Libertas Novska]] 23:51, 19. travnja 2022. (CEST) sezone?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220427224134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Mladost Ivanovci Đakovački]] 00:41, 28. travnja 2022. (CEST) sezone?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220420085624&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Majerje]] 10:56, 20. travnja 2022. (CEST) sezone?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220504140635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Sokol Dubravka]] 16:06, 4. svibnja 2022. (CEST) sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220504140706&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Sportski recenzist]] 16:07, 4. svibnja 2022. (CEST) sportski članci, sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220505135032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Orebić]] 15:50, 5. svibnja 2022. (CEST) sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220505135101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Gusar Komin]] 15:51, 5. svibnja 2022. (CEST) sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220505140058&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Hrvatski Leskovac]] 16:00, 5. svibnja 2022. (CEST) sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220506104525&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Draga Mošćenička Draga]] 12:45, 6. svibnja 2022. (CEST) sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220508223859&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Omladinac Novo Selo Rok]] 00:38, 9. svibnja 2022. (CEST) sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220509101322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[HNK Slaven Gruda]] 12:13, 9. svibnja 2022. (CEST) sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220509101335&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Maestral Krvavac]] 12:13, 9. svibnja 2022. (CEST) sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220509101728&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Ponikve]] 12:17, 9. svibnja 2022. (CEST) sezone&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220609204448&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Dinamo Kutina]] 22:44, 9. lipnja 2022. (CEST) sezone&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20210207230714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rijeka Eden, Kent]] 00:07, 8. veljače 2021. (CET) dsm naslov?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210320051521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Menadžment]] 06:15, 20. ožujka 2021. (CET) Buduce razdvojbe?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210320173817&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210318210656&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Paška prezimena]] 22:06, 18. ožujka 2021. (CET) wp vode na posve nevezane teme&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210430092117&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Abhazija]] 11:21, 30. travnja 2021. (CEST) newdsm za vladare&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210404062021&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mirko Marjanović]] 08:20, 4. travnja 2021. (CEST) tu ide razdvojba&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210529074136&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pandemija koronavirusa na Kosovu 2020.]] 09:41, 29. svibnja 2021. (CEST) 5 x dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210531081425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Apsorpcija (razdvojba)]] 10:14, 31. svibnja 2021. (CEST) popravi link&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210622220318&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Japanske regije]] 00:03, 23. lipnja 2021. (CEST) dsm naslov u (regija), imaju li svi pojmovi razdvojbe?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602110009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis otoka Hrvatske]] 13:00, 2. lipnja 2021. (CEST) mnogo razdvojbi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210907084858&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Von Weizsäcker]] 10:48, 7. rujna 2021. (CEST) prezime, ne razdvojba, dopuni sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210909084031&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[U2]] 10:40, 9. rujna 2021. (CEST) DZ!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210916142725&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Île Takamaka]] 16:27, 16. rujna 2021. (CEST) dsm - Egmont i Salomon vode na kriva mjesta&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210923132925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Revillagigedo (otočje)]] 15:29, 23. rujna 2021. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924111302&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kantoni Kostarike, San Jose]] 13:13, 24. rujna 2021. (CEST) bolji naslov, dsm članaka?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924202647&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Arrondissementi Haitija]] 22:26, 24. rujna 2021. (CEST) dsm naslovi?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Vanuatske pokrajine i otoci]] 22:18, 26. rujna 2021. (CEST) provjeri ima li dsm. Toga!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210930064247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Provincije Dominikanske Republike]] 08:42, 30. rujna 2021. (CEST) newdsm za skoro sve provincije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210930093508&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Provincije Solomonskih Otoka]] 11:35, 30. rujna 2021. (CEST) dsm za sve provincije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210930184627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dominion]] 20:46, 30. rujna 2021. (CEST) fali dsm na linku&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211012073324&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis gradova u Omanu]] 09:33, 12. listopada 2021. (CEST) dsm - 5 krivih wp!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211013054543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Prefekture francuskih departmana]] 07:45, 13. listopada 2021. (CEST) Meuse je rijeka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210922103455&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Otočje Galápagos]] 12:34, 22. rujna 2021. (CEST) popravi wp na otoke u popisu&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211020065032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[12. domobranska pukovnija HV]] 08:50, 20. listopada 2021. (CEST) 4 x dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908071457&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Afganistan]] 09:14, 8. rujna 2021. (CEST) Wp na pokrajine nisu u skladu s wp na ostalim člancima&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210616211019&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Polinezija]] 23:10, 16. lipnja 2021. (CEST) provjeri wp na otočja&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211027205838&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Portoriko]] 22:58, 27. listopada 2021. (CEST) posebno otok Portoriko&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211027074908&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ponton]] 09:49, 27. listopada 2021. (CEST) razdvoji&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211026222801&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mull of Kintyre]] 00:28, 27. listopada 2021. (CEST) dz: pjesma, svjetionik&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211022145032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pokrajine Madagaskara]] 16:50, 22. listopada 2021. (CEST) provjeri linkove - neki bi trebali voditi na regije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211105081455&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Los Lagos]] 09:14, 5. studenoga 2021. (CET) krive wp na dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211106174855&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Cebu City]] 18:48, 6. studenoga 2021. (CET) dsm: Toledo&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211107054353&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Debelo brdo]] 06:43, 7. studenoga 2021. (CET) samo 1 pojam&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211107165839&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lakadivi]] 17:58, 7. studenoga 2021. (CET) dsm: Amini&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211107175316&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Talijanske pokrajine]] 18:53, 7. studenoga 2021. (CET) provjeri dsm za sve&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211105095728&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo]] 10:57, 5. studenoga 2021. (CET) Stranice koje vode na Entre Rios&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211105225523&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Burkine Faso]] 23:55, 5. studenoga 2021. (CET) trebaju li dsm nazivi za sve članke?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211106090106&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pichilemu]] 10:01, 6. studenoga 2021. (CET) provjeri wp na provinciju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211106141248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Primorje (Ekvatorska Gvineja)]] 15:12, 6. studenoga 2021. (CET) provjeri usklađenost s [[Rio Muni]] &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211108155313&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Japanske prefekture]] 16:53, 8. studenoga 2021. (CET) popravi wp na [[Predložak:Japanske regije|regije]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211108131834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rwenzori]] 14:18, 8. studenoga 2021. (CET) planina i NP u Ugandi, razdvoji, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211112170920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Swan]] 18:09, 12. studenoga 2021. (CET) labuđi otoci&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211120211028&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Etničke grupe Zambije]] 22:10, 20. studenoga 2021. (CET) n x dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211130054301&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bailiwick of Jersey]] 06:43, 30. studenoga 2021. (CET) članak, ne preusmjenje&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211201143249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Armenske pokrajine]] 15:32, 1. prosinca 2021. (CET) ne redirect!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211207065731&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kamera]] 07:57, 7. prosinca 2021. (CET) nije za dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211202141343&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Gundomar]] 15:13, 2. prosinca 2021. (CET) razjasni, riješi WLH&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211202191420&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vizigotsko Kraljevstvo]] 20:14, 2. prosinca 2021. (CET) uskladi popis vladara sa [[Dinastija Balti]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210615102128&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bougainville]] 12:21, 15. lipnja 2021. (CEST) podijeli na otok i teritorij&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220204103753&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[20-ih]] 11:37, 4. veljače 2022. (CET) WLH!! i za ostale dekade&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220113124300&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Normandija]] 13:43, 13. siječnja 2022. (CET) dsm: povijesna pokrajina i administrativna regija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220209113926&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kamičak (razdvojba)]] 12:39, 9. veljače 2022. (CET) popravi dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220203135522&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Cronquistov sustav]] 14:55, 3. veljače 2022. (CET) n x dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220207221345&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Podmorje]] 23:13, 7. veljače 2022. (CET) dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220101224838&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Guernsey]] 23:48, 1. siječnja 2022. (CET) != Bailiwick of Guernsey&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211229225333&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Popis-okruga-SAD/Alabama]] 23:53, 29. prosinca 2021. (CET) loše wp&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220210095758&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Instrument]] 10:57, 10. veljače 2022. (CET) dsm - sredi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220307140034&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Podočnjaci]] 15:00, 7. ožujka 2022. (CET) dsm! Ne samo band&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220303083457&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lažni prijatelj (EP BrudBBB-a)]] 09:34, 3. ožujka 2022. (CET) dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220407153158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Velika vrata]] 17:31, 7. travnja 2022. (CEST) 2 značenja, dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220504135853&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ljubić]] 15:58, 4. svibnja 2022. (CEST) dsm: (Čačak, Srbija)|&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220504135934&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stančići]] 15:59, 4. svibnja 2022. (CEST) + (Čačak, Srbija)|&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220504135950&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zablaće]] 15:59, 4. svibnja 2022. (CEST) dsm (Čačak, Srbija)|&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20211114143121&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Crnogorska plemena]] 15:31, 14. studenoga 2021. (CET) WP:BR&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926194022&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lake Murray (Papua Nova Gvineja)]] 21:40, 26. rujna 2021. (CEST) dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211012134657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rijeka Muni]] 15:46, 12. listopada 2021. (CEST) newdsm&lt;/li&gt;

== K! ==
&lt;li id=&quot;20210331154149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]] 17:41, 31. ožujka 2021. (CEST) K!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210331154644&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]] 17:46, 31. ožujka 2021. (CEST) K!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210427074417&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dopusnica - Verbum]] 09:44, 27. travnja 2021. (CEST) Verbum&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210415135448&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Amancij]] 15:54, 15. travnja 2021. (CEST) K!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210413114709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatsko plemstvo u Bačkoj]] 13:47, 13. travnja 2021. (CEST) provjeriti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210610132135&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kršćanstvo po državama]] 15:21, 10. lipnja 2021. (CEST) hrpa mrvi (K!)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210611094752&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Baćobajić]] 11:47, 11. lipnja 2021. (CEST) K!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210626215104&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Marijan Nevis]] 23:51, 26. lipnja 2021. (CEST) K?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210729180243&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Veselindabo]] 20:02, 29. srpnja 2021. (CEST) K!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211027080912&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Petar Rok]] 10:09, 27. listopada 2021. (CEST) K!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119172050&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:DinkoPP]] 18:20, 19. studenoga 2021. (CET) pisao  a gradišćanskom hrvatskom, npr. [[Nikola Benčić
]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211227175151&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Trubljetar]] 18:51, 27. prosinca 2021. (CET) K!&lt;/li&gt;

== Spoji u 1 ==
&lt;li id=&quot;20210409111717&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kotarevi u Kraljevini Dalmaciji]] 13:17, 9. travnja 2021. (CEST) Sve spoji u 1&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211110141733&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211101060938&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dravsko-dunavski ritovi]] 07:09, 1. studenoga 2021. (CET) sve mikroregije u 1 članak&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115093318&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanga]] 10:33, 15. studenoga 2021. (CET) spoji u 1 članak, vidi [[:en:List of Winnie-the-Pooh characters#Kanga]]&lt;/li&gt;

== Provjeriti NPOV ==
&lt;li id=&quot;20210207230455&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Jasenovački mit]] 00:04, 8. veljače 2021. (CET) provjeri NPOV&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210628132313&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kosovo]] 15:23, 28. lipnja 2021. (CEST) promjene 5 i 6/2021&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210628182543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Crni vrh (planina u BiH, Tešanj)]] 20:25, 28. lipnja 2021. (CEST) provjeri izvore za ratni zločin&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210628132301&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pobačaj]] 15:23, 28. lipnja 2021. (CEST) provjeri promjene u 6/2021&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210618085807&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Jugokomunistička propaganda]] 10:58, 18. lipnja 2021. (CEST) Previše članaka vodi ovamo&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210822092316&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bojna Azov]] 11:23, 22. kolovoza 2021. (CEST) POV 22.8.2021.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210915072908&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pokolj u Lovreću 22. srpnja 1943.]] 09:29, 15. rujna 2021. (CEST) Tko je sve sudjelovao u napadu?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908022229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Velimir Đerek - Sokol]] 04:22, 8. rujna 2021. (CEST) POV, stil&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210929122131&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Traži poveznice]] 14:21, 29. rujna 2021. (CEST) http://www.novi-svjetski-poredak.com&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210921135733&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zatvorenički logori pod bošnjačkom upravom u Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] 15:57, 21. rujna 2021. (CEST) provjeri POV&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211105185614&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Velikosrpski miting u Srbu 27. srpnja 1971.]] 19:56, 5. studenoga 2021. (CET) provjeri POV&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119120527&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Jugokomunizam]] 13:05, 19. studenoga 2021. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211114130137&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sutorina]] 14:01, 14. studenoga 2021. (CET) postoji li uopće spor?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211124102535&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Nogometna utakmica Jugoslavija – Nizozemska 1990.]] 11:25, 24. studenoga 2021. (CET) loš stil&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Osvježiti, ovo je pisano prije potopa&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210331162247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kazališna grupa Viktora Cara Emina]] 18:22, 31. ožujka 2021. (CEST) odakle je ovo prepisano?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210406102944&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Jakov Sedlar]] 12:29, 6. travnja 2021. (CEST) promjene u ožujku?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210423130250&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Golubić (Bihać)]] 15:02, 23. travnja 2021. (CEST) Provjeri kasnije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210426070418&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Srpska ćirilica]] 09:04, 26. travnja 2021. (CEST) provjeri promjene 23.4.2021.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210412204902&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abdulaziz Buteflika]] 22:49, 12. travnja 2021. (CEST) uzmi izvore sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210319193736&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Josip Kalčič]] 20:37, 19. ožujka 2021. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210302224025&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mister NO (glazbeni sastav, Split)]] 23:40, 2. ožujka 2021. (CET) vanjske pov, izvori, kontaktiraj autora&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210412214137&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stipanović]] 23:41, 12. travnja 2021. (CEST) wikipedizirati diff od 31.3.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210414084723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stanko Bajsić]] 10:47, 14. travnja 2021. (CEST) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210421141517&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[KK Radnik Križevci]] 16:15, 21. travnja 2021. (CEST) Provjeri 21.4.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210525135144&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Jakov Sedlar]] 15:51, 25. svibnja 2021. (CEST) provjeri promjene u svibnju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210708112340&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Nürnberški kodeks]] 13:23, 8. srpnja 2021. (CEST) Provjeri kasnijem, nema kat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210714131910&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Potencijalni BDP]] 15:19, 14. srpnja 2021. (CEST) Provjeri kasnije, VL obećao pogledati&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210725054102&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tele2]] 07:41, 25. srpnja 2021. (CEST) van teme, provjeri promjene u 2021&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210921113851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Crkva Blažene Djevice Marije Volavske (Snježne)]] 13:38, 21. rujna 2021. (CEST) provjeri edit od 22..8.2021.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211024143842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tehnike dominacije]] 16:38, 24. listopada 2021. (CEST) kasnije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211024150758&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK Negoslavci]] 17:07, 24. listopada 2021. (CEST) provjeri 24.9.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211024151116&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[UN Women]] 17:11, 24. listopada 2021. (CEST) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211024151135&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ina May Gaskin]] 17:11, 24. listopada 2021. (CEST) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211024155803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Silovanje]] 17:58, 24. listopada 2021. (CEST) 25.9. prepisano?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211025090042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Porođaj]] 11:00, 25. listopada 2021. (CEST) provjeri kat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211117084723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vinko Zulim Virulica]] 09:47, 17. studenoga 2021. (CET) Provjeri mogući POV iz 10/2021&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211122072249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mladen Juran]] 08:22, 22. studenoga 2021. (CET) Provjeri promjene iz 10/2021.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220124085503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Milivoj Kujundžić]] 09:55, 24. siječnja 2022. (CET) neenciklopedijski stil pisanja&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220215113532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dubravice (Pučišća)]] 12:35, 15. veljače 2022. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220304154520&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Damir Petrić]] 16:45, 4. ožujka 2022. (CET) kasnije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220306182948&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Srednjaci]] 19:29, 6. ožujka 2022. (CET) provjeri 4.2.2022.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220306183018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tvrđava Fortica - Stari grad Novigrad]] 19:30, 6. ožujka 2022. (CET) kat i dr.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220308182524&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Fort Valmaggiore]] 19:25, 8. ožujka 2022. (CET) gdje je to?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220210103110&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Osman Delić]] 11:31, 10. veljače 2022. (CET) provjeri kasnije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220210145413&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Evanđelje po Tomi]] 15:54, 10. veljače 2022. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220210145438&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hereza Slobodnog Duha]] 15:54, 10. veljače 2022. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422124124&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Podstrana]] 14:41, 22. travnja 2022. (CEST) provjeri kasnije Moc.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220421105659&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Život i škola: Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja]] 12:56, 21. travnja 2022. (CEST) provjeri kasnije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220505135553&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Tuvixer/Masakr na Atochi]] 15:55, 5. svibnja 2022. (CEST) provjeri kasnije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220527133615&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stjepan Kožić]] 15:36, 27. svibnja 2022. (CEST) kasnije&lt;/li&gt;

== Prekratko i/ili brisati ==
&lt;li id=&quot;20210611130841&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Artemizij]] 15:08, 11. lipnja 2021. (CEST) prevedi sa en, nema puno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210630090150&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[OKK]] 11:01, 30. lipnja 2021. (CEST) Što s kraticama?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210709065724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Martijanec]] 08:57, 9. srpnja 2021. (CEST) provjeri copyright&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210728143434&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vera Čudina]] 16:34, 28. srpnja 2021. (CEST) Ovo nije članak&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210729154532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kršćanstvo u Crnoj Gori]] 17:45, 29. srpnja 2021. (CEST) Prekratko, kao i cijela kategorija!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210915081346&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Politika Meksika]] 10:13, 15. rujna 2021. (CEST) prekratko&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211001134612&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Šahovske reprezentacije]] 15:46, 1. listopada 2021. (CEST) pobrisati 90%&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210917130504&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Eretz Yisrael]] 15:05, 17. rujna 2021. (CEST) prekratko&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210923103258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Troslovnik]] 12:32, 23. rujna 2021. (CEST) WTF? Bris?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211021112113&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Artemizij]] 13:21, 21. listopada 2021. (CEST) prekratko&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211027152759&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Nizozemski internetski portali]] 17:27, 27. listopada 2021. (CEST) bris?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211026093749&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisnao 2004, vidi https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko 5000 loše ubačenih članaka o naseljima: https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211105182954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Večićko polje]] 19:29, 5. studenoga 2021. (CET) provjeri je li prepisano&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211116101129&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/161.53.154.13]] 11:11, 16. studenoga 2021. (CET) Kratki tekstovi iz 2004., bez izvora&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211117091533&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Samoanski građanski rat]] 10:15, 17. studenoga 2021. (CET) prekratko&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211220074536&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Matej Mostarac]] 08:45, 20. prosinca 2021. (CET) Kriteriji?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211218224213&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sergio Paravic Valdivia]] 23:42, 18. prosinca 2021. (CET) provjeri, kriteriji?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220209080042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ljutac]] 09:00, 9. veljače 2022. (CET) prekratko&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220209080209&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220120040519&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Domagoj Zelenika]] 05:05, 20. siječnja 2022. (CET) kriteriji?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220120040628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Domagoj Zelenika 2021.jpg]] 05:06, 20. siječnja 2022. (CET) infoslika?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220214095048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Klasicistička crkva]] 10:50, 14. veljače 2022. (CET) kud s ovim?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220305175842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Švicarski hokejaši na ledu]] 18:58, 5. ožujka 2022. (CET) prekratki članci&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220608075339&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Alcibiades Diamandi]] 09:53, 8. lipnja 2022. (CEST) prekratko&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220608080839&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Płaszów]] 10:08, 8. lipnja 2022. (CEST) prekratko&lt;/li&gt;

== Strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Članci prevedeni strojnim prijevodom]] 14:17, 10. lipnja 2021. (CEST) 5 po 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210610122840&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Tizianapipp]] 14:28, 10. lipnja 2021. (CEST) strojni prijevodi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210610123034&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Radni kamp]] 14:30, 10. lipnja 2021. (CEST) provjeri - strojni prijevod&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210610123048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Međunarodna državna služba]] 14:30, 10. lipnja 2021. (CEST) provjeri - strojni prijevod&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210715123830&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Coronaviridae]] 14:38, 15. srpnja 2021. (CEST) loš strojni prijevod&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Otok Howland]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151244&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Luigimini]] 16:12, 15. studenoga 2021. (CET) strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Dopuni sa en ==
&lt;li id=&quot;20210611140623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Unguja]] 16:06, 11. lipnja 2021. (CEST) dopuni sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210614091349&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hureš]] 11:13, 14. lipnja 2021. (CEST) dopuni sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210616214502&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kopaitic]] 23:45, 16. lipnja 2021. (CEST) dopuni sa en wiki&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210728151429&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Michelle Bachelet]] 17:14, 28. srpnja 2021. (CEST) dopuni sa en, 33. i 35. predsjednica&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210916080411&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Jupiterovi sateliti]] 10:04, 16. rujna 2021. (CEST) napravi update za sve planete&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210607121125&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Inini]] 14:11, 7. lipnja 2021. (CEST) napisati iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211103110507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zaljev Svih Svetih]] 12:05, 3. studenoga 2021. (CET) prekratko, dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211207141606&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ktitor]] 15:16, 7. prosinca 2021. (CET) dopuni malo sa en&lt;/li&gt;

== Dopuni sa izvora ==
&lt;li id=&quot;20211109082312&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ljetnikovac Jerolima Kavanjina]] 09:23, 9. studenoga 2021. (CET) dopuni sa izvora min kult.&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20210628183157&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[1. HRL 2018./19.]] 20:31, 28. lipnja 2021. (CEST) krivi infookvir&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210714150512&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Engleske grofovije]] 17:05, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220316151136&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vela Luka (Krk)]] 16:11, 16. ožujka 2022. (CET) krivi infookvir&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220501073710&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kriva ćuprija]] 09:37, 1. svibnja 2022. (CEST) popravi infookvir&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220613104507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Jocelyn Pook]] 12:45, 13. lipnja 2022. (CEST) krivi infookvir&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210403112743&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Crkva sv. Lucije u Starom Gradu]] 13:27, 3. travnja 2021. (CEST) srediti po podnaslovima&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210207230819&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Nedim Dedić]] 00:08, 8. veljače 2021. (CET) provjeri, sredi vanjske pov.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210329133355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] 15:33, 29. ožujka 2021. (CEST) uniformirati brojeve u nazivima&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210329135824&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kugličasta munja]] 15:58, 29. ožujka 2021. (CEST) puno toga&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210406091211&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Monterozzi i Banditaccia]] 11:12, 6. travnja 2021. (CEST) = [[Monterozzi]] ???&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210429222011&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hašani]] 00:20, 30. travnja 2021. (CEST) [[Hašani (Bosanska Krupa, BiH)]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210323080304&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mira Sanjina]] 09:03, 23. ožujka 2021. (CET) preuzmi sa sh&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210511141556&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kontrast boja]] 16:15, 11. svibnja 2021. (CEST) kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210518215249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kninska tvrđava]] 23:52, 18. svibnja 2021. (CEST) dodaj slike&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210523161528&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arkada (anatomija)]] 18:15, 23. svibnja 2021. (CEST) dodaj izvor&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210529065043&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vrčevo]] 08:50, 29. svibnja 2021. (CEST) {{pp|Naselje u Hrvatskoj}} za brdo, krive kooridnate&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210527094305&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Nekategorizirane stranice]] 11:43, 27. svibnja 2021. (CEST) Počistiti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210529064949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Utvrda na Vrčevu]] 08:49, 29. svibnja 2021. (CEST) srediti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210604094238&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sorta]] 11:42, 4. lipnja 2021. (CEST) interwiki?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210607114014&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sefer Halilović]] 13:40, 7. lipnja 2021. (CEST) fale slike&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210616221654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pullen Island (Australija)]] 00:16, 17. lipnja 2021. (CEST) bolji naslov?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210617063608&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Starokatoličko groblje u Stenjevcu]] 08:36, 17. lipnja 2021. (CEST) tablica je &lt;nowiki&gt;&lt;table&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210627190158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Izdavači knjiga u Hrvatskoj]] 21:01, 27. lipnja 2021. (CEST) maknuti spidijev monolog&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210628173728&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sceloglaux]] 19:37, 28. lipnja 2021. (CEST) wikipedizirati&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210628221024&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Džurdži Zajdan]] 00:10, 29. lipnja 2021. (CEST) wikipedizirati&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210629083948&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Femtolitra]] 10:39, 29. lipnja 2021. (CEST) https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Litre&amp;action=edit&amp;section=3&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210611103917&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Škotski Premiership]] 12:39, 11. lipnja 2021. (CEST) di je 2021/22? vidi povijest&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210616081316&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Južna Tarawa]] 10:13, 16. lipnja 2021. (CEST) nije niz otoka nego naselje&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210626165536&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Nacionalni park Kornati]] 18:55, 26. lipnja 2021. (CEST) wp na sve otoke&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210706135940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Čačinci (Čačinci)]] 15:59, 6. srpnja 2021. (CEST) WTF?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210707202156&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[The Forest (video igra)]] 22:21, 7. srpnja 2021. (CEST) više greški&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210714161723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Razgovor:Siniša Belamarić]] 18:17, 14. srpnja 2021. (CEST) popravi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210727124716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Nina Živanevskaja]] 14:47, 27. srpnja 2021. (CEST) 2 x Osvojene medalje&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210905211113&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Grude]] 23:11, 5. rujna 2021. (CEST) obljetnice su predetaljne&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908073552&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hidroelektrana Peruća]] 09:35, 8. rujna 2021. (CEST) spojiti s [[Brana Peruća]]?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210910112802&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[2S19 Msta]] 13:28, 10. rujna 2021. (CEST) okvir viška&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210916142924&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Île Takamaka (Egmont)]] 16:29, 16. rujna 2021. (CEST) Prebaci na Egmont&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210921111716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Cardware (programska podrška)]] 13:17, 21. rujna 2021. (CEST) uklopi u [[Shareware]], vidi en verziju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210921132718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Traženi predlošci]] 15:27, 21. rujna 2021. (CEST) Traženi predlošci (71)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210930080752&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatska sveučilišta]] 10:07, 30. rujna 2021. (CEST) stranice imaju tablice umjesto predložaka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211003121606&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ptolomej V.]] 14:16, 3. listopada 2021. (CEST) tražen 1x&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211006105141&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svjetska baština u Irskoj]] 12:51, 6. listopada 2021. (CEST) traženo&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211013065452&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Gombe, nigerijska država]] 08:54, 13. listopada 2021. (CEST) bolji naslov&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211013111757&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Kosovu]] 13:17, 13. listopada 2021. (CEST) ujedno i gradovi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211014105619&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svjetska baština]] 12:56, 14. listopada 2021. (CEST) provjeriti kat. svih članaka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211017113534&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Crkva sv. Jakova u Opatiji]] 13:35, 17. listopada 2021. (CEST) nesređeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019142145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Savez komunista Makedonije (1992.)]] 16:21, 19. listopada 2021. (CEST) sredi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211022093639&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Konjščina]] 11:36, 22. listopada 2021. (CEST) Udruge predetaljno?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028103520&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Čileanske regije]] 12:35, 28. listopada 2021. (CEST) nepotrebni rimski brojevi, provjeri en wiki&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211027100520&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Administrativna podjela Somalije]] 12:05, 27. listopada 2021. (CEST) dodaj wp&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211027114237&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Heimaey]] 13:42, 27. listopada 2021. (CEST) otok, otočje, grad, erupcija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028152703&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Philippine census reference]] 17:27, 28. listopada 2021. (CEST) prevedi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211027114904&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Otoci Islanda]] 13:49, 27. listopada 2021. (CEST) dopuni popis&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211030144854&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Južna Danska]] 16:48, 30. listopada 2021. (CEST) napravi skupni predložak&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211107054847&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Otočko gorje]] 06:48, 7. studenoga 2021. (CET) uklopi negdje&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211108132222&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sanganeb]] 14:22, 8. studenoga 2021. (CET) tek zajedno sa [[Dungonab (zaljev)]] čini svjetsku baštinu&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211214145343&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kruševska republika]] 15:53, 14. prosinca 2021. (CET) stil!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220110183326&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Usporedba emisija u transportu]] 19:33, 10. siječnja 2022. (CET) stil pisanja problematičan, kao [[WP:OR]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220112131321&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Jerko Ljubetić]] 14:13, 12. siječnja 2022. (CET) WLH -&gt; arhiv SD&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220307092537&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Podgradina (Posedarje)]] 10:25, 7. ožujka 2022. (CET) previše banalnosti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220210144014&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hrvoje Spajić]] 15:40, 10. veljače 2022. (CET) loš stil pisanja&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220215090734&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Žrnovnica (Split)]] 10:07, 15. veljače 2022. (CET) povijest - stil je katastrofa&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220216100411&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Samostan sv. Marije Ratačke]] 11:04, 16. veljače 2022. (CET) prebaci slike na commons&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220421110511&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zarečki krov]] 13:05, 21. travnja 2022. (CEST) previše slika&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220321080347&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Žigljen]] 09:03, 21. ožujka 2022. (CET) nije naselje&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220412135813&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Biskupija (Biskupija)]] 15:58, 12. travnja 2022. (CEST) naselje vs općina&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220413081327&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dragutin Gradečak]] 10:13, 13. travnja 2022. (CEST) sam o sebi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220421110052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:NowCommons]] 13:00, 21. travnja 2022. (CEST) todo&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220421110511&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zarečki krov]] 13:05, 21. travnja 2022. (CEST) previše slika&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220421110935&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)]] 13:09, 21. travnja 2022. (CEST) previše slika&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20211022092600&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hạ Long (zaljev)]] 11:26, 22. listopada 2021. (CEST) Pokušaj iskombinirati {{pp|vodena masa}} sa svjetskom baštinom, kao za [[Balaton]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211109100327&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[INA]] 11:03, 9. studenoga 2021. (CET) 2 x sjedište u infookviru&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211208215253&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Libijska nogometna reprezentacija]] 22:52, 8. prosinca 2021. (CET) praznina na vrhu&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220215082900&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir vjetroelektrana]] 09:29, 15. veljače 2022. (CET) koordinate i lat long?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220215084141&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir most]] 09:41, 15. veljače 2022. (CET) koordinate su preko lat long&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220215084235&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir brana]] 09:42, 15. veljače 2022. (CET) koordinate + lat/long?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220613104550&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir Glazbalo]] 12:45, 13. lipnja 2022. (CEST) prazno desno - popravi&lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092123&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Šport po godinama]] 11:21, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 113&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211015092227&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Književnost po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 10&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211015092234&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Knjige po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 60&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211215092031&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Godine pr. Kr.]] 10:20, 15. prosinca 2021. (CET) ima ih puno po starom formatu&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211215092828&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Desetljeća]] 10:28, 15. prosinca 2021. (CET) u novi format&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210601141048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopis Tanzanije]] 16:10, 1. lipnja 2021. (CEST) 4 vulkana? neki su ugasli&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210917114123&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vulkanski reljef]] 13:41, 17. rujna 2021. (CEST) =&gt; reljefni oblici?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210917124822&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Doline]] 14:48, 17. rujna 2021. (CEST) Doline vs Nizine?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210922175348&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nesamostalni teritoriji]] 19:53, 22. rujna 2021. (CEST) sredi Zemljopis&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926195658&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 21:56, 26. rujna 2021. (CEST) dio u {{kat:|Reljefni oblici na Novom Zelandu}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210930081235&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vulkani]] 10:12, 30. rujna 2021. (CEST) stratovulkani, aktivni i ugasli...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210930084409&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Indonezijsko otočje]] 10:44, 30. rujna 2021. (CEST) kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211015141741&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Japanski otoci]] 16:17, 15. listopada 2021. (CEST) ima valjda i riječnih?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210929135249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vulkanologija]] 15:52, 29. rujna 2021. (CEST) podkategorije se preklapaju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211101064052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopis Hrvatske]] 07:40, 1. studenoga 2021. (CET) u podkategorije&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211121222058&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopis Demokratske Republike Konga]] 23:20, 21. studenoga 2021. (CET) uniformiraj&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211121170813&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svjetska baština u Americi]] 18:08, 21. studenoga 2021. (CET) sjever + jug&lt;/li&gt;

=== Države i reljefni oblici na 2 kontinenta/oceana ===
&lt;li id=&quot;20211021104950&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karipskom moru]] 12:49, 21. listopada 2021. (CEST) po kontinentima&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028124252&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Otoci u Karipskom moru po državama]] 14:42, 28. listopada 2021. (CEST) Sjeverna Amerika?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211029211758&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hirokitia]] 23:17, 29. listopada 2021. (CEST) Cipar, u Aziji?&lt;/li&gt;

=== TODO za zemljopis po kontinentima i oceanima i podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20210923124758&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Aziji po državama]] 14:47, 23. rujna 2021. (CEST) Provjeri imaju li sve potrebne države kat. za r.o. i je li kat. po standardu&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210923124801&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Europi po državama]] 14:48, 23. rujna 2021. (CEST) Provjeri imaju li sve potrebne države kat. za r.o. i je li kat. po standardu&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211020104939&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Otoci po državama]] 12:49, 20. listopada 2021. (CEST) podkategorije ne smiju biti po oceanima i morima jer ima i riječnih i jezerskih&lt;/li&gt;

=== Razvrstaj po kontinentima ===
&lt;li id=&quot;20210922100605&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brda]] 12:06, 22. rujna 2021. (CEST) po kontinentima&lt;/li&gt;

=== Zemljopis: 3 ili više u podkat: ===
&lt;li id=&quot;20210602080859&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rtovi]] 10:08, 2. lipnja 2021. (CEST) 4 u Hrvatskoj, provjeri nazive npr Oštra&lt;/li&gt;

=== Zemljopis: Napiši za 3 u kat. ===

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211029200851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Njemačke pokrajine]] 22:08, 29. listopada 2021. (CEST) savezne države!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211101080346&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele]] 09:03, 1. studenoga 2021. (CET) uskladiti sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211105083945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Čileanske regije]] 09:39, 5. studenoga 2021. (CET) za svaki članak provjeriti i uniformirati wp na pokrajine/provincije&lt;/li&gt;

== Kulturna dobra ==
&lt;li id=&quot;20220214095312&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Muzej Staroga Grada]] 10:53, 14. veljače 2022. (CET) dodaj slike&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220216120722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Crkva sv. Roka u Starom Gradu]] 13:07, 16. veljače 2022. (CET) dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220212200444&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Beneficij]] 21:04, 12. veljače 2022. (CET) wp na crkve&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220426090307&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska]] 11:03, 26. travnja 2022. (CEST) mora imati koordinate&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220425131718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vusio]] 15:17, 25. travnja 2022. (CEST) polinkaj&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220218080619&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Nacionalni park Kornati]] 09:06, 18. veljače 2022. (CET) provjeri otoke&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220218080647&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Razgovor:Kornati]] 09:06, 18. veljače 2022. (CET) provjeri otoke&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220217083710&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stipanska]] 09:37, 17. veljače 2022. (CET) ostaci samostana?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220218141156&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mali Dolfin]] 15:11, 18. veljače 2022. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220316103024&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kormati]] 11:30, 16. ožujka 2022. (CET) nije dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220321093418&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tovarnjak]] 10:34, 21. ožujka 2022. (CET) i za ostale otočne dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220321112119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj]] 12:21, 21. ožujka 2022. (CET) 3 sestrice - napiši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220321133802&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Karantunić]] 14:38, 21. ožujka 2022. (CET) otok: ideja za zemljovid&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220321142510&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rakita]] 15:25, 21. ožujka 2022. (CET) dovrši, vidi WLH&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220321143217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Donji Školj]] 15:32, 21. ožujka 2022. (CET) dsm, = [[Školjić (Ražanac Veli)]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220323104148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice koje koriste infookvir otok bez parametra površina]] 11:41, 23. ožujka 2022. (CET) todo&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220329110813&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Fućin]] 13:08, 29. ožujka 2022. (CEST) hrid kod Oliba&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220330113036&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Kaprije-satelite.gif]] 13:30, 30. ožujka 2022. (CEST) slika s labelom umjesto same slike&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220413094700&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Splitska vrata]] 11:47, 13. travnja 2022. (CEST) Mrduja&lt;/li&gt;

=== Hrvatski otoci - dodaj wp na otoke ===
&lt;li id=&quot;20220218134525&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Paklinski otoci]] 14:45, 18. veljače 2022. (CET) wp na otoke&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220319144128&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Cres-Lošinj]] 15:41, 19. ožujka 2022. (CET) dodaj wp na otoke&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220321090245&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ist]] 10:02, 21. ožujka 2022. (CET) wp na otočiče uokolo&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220407132002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lastovo]] 15:20, 7. travnja 2022. (CEST) wp na otoke&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220321104339&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Park prirode Telašćica]] 11:43, 21. ožujka 2022. (CET) provjeri wp na otoke&lt;/li&gt;

=== Hrvatski otoci - slike ===
&lt;li id=&quot;20220311074444&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Iž satelite annotated.png]] 08:44, 11. ožujka 2022. (CET) iskoristi sliku za ostale otoke&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220329125619&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Luftaufnahmen Flug Hamburg Malta 2019 by-RaBoe 053.jpg]] 14:56, 29. ožujka 2022. (CEST) mnogo otoka na slici&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220329125638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Luftaufnahmen Flug Hamburg Malta 2019 by-RaBoe 054.jpg]] 14:56, 29. ožujka 2022. (CEST) mnogo otoka na slici&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220329130519&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Luftaufnahmen Flug Hamburg Malta 2019 by-RaBoe 058.jpg]] 15:05, 29. ožujka 2022. (CEST) Slika otočića&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220413094013&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Dugi Otok by Sentinel-2 Cloudless.jpg]] 11:40, 13. travnja 2022. (CEST) otoci&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220323151040&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Southeast part of island Ist and Strait Tisno.jpg]] 16:10, 23. ožujka 2022. (CET) još otoka na slici&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220324161029&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Zut srednji kanal.jpg]] 17:10, 24. ožujka 2022. (CET) iskoristi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220324161104&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Zut kornati 1.jpg]] 17:11, 24. ožujka 2022. (CET) iskoristi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220324161721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Traži]] 17:17, 24. ožujka 2022. (CET) find:Babuljaš - ima no commonsima&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220325082733&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Jezera , Murter - panoramio.jpg]] 09:27, 25. ožujka 2022. (CET) otoci na slici&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220325100443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Croatian islands bgiu.JPG]] 11:04, 25. ožujka 2022. (CET) 10-20 otoka na slici&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220325101000&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Kurba Vela.png]] 11:10, 25. ožujka 2022. (CET) cca 13 otoka na slici&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220331104442&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:2014-12-08 09-34-18 11114.8 Croatia Lopar.jpg]] 12:44, 31. ožujka 2022. (CEST) 3 otoka kod Lopara&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220401124826&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:ISS Split, Croatia.jpg]] 14:48, 1. travnja 2022. (CEST) otoci kod Čiova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220412112357&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Pag Island in winter (50949426333).jpg]] 13:23, 12. travnja 2022. (CEST) Pag iz satelita&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220429104708&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:Islands off the Croatian Coast.jpg]] 12:47, 29. travnja 2022. (CEST) crop na bezbroj načina&lt;/li&gt;

=== Hrvatski otoci - razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220217115011&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Brušnjak]] 12:50, 17. veljače 2022. (CET) dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220217094821&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dvije sestrice]] 10:48, 17. veljače 2022. (CET) riješi kaos sa sestricama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220217104938&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Maun]] 11:49, 17. veljače 2022. (CET) dsm???&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220319145308&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Šilo (otok)]] 15:53, 19. ožujka 2022. (CET) Riješi dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220319150927&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Njivica]] 16:09, 19. ožujka 2022. (CET) dsm: hridi [[Njivica 1]] i [[Njivica 2]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220319151226&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Školjić Veli]] 16:12, 19. ožujka 2022. (CET) riješi dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220319151346&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Školjić Mali]] 16:13, 19. ožujka 2022. (CET) riješi dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220319151523&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Marin]] 16:15, 19. ožujka 2022. (CET) dsm: [[Sveti Marin (otok)]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220322140549&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vrtlić (Kurba Vela)]] 15:05, 22. ožujka 2022. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220324120419&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Greben]] 13:04, 24. ožujka 2022. (CET) dz&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220324152513&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bijelac (otok)]] 16:25, 24. ožujka 2022. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220321111212&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Srednja Sestrica]] 12:12, 21. ožujka 2022. (CET) donja ili srednja? dsm?&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20220429143646&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zdenko Petranović]] 16:36, 29. travnja 2022. (CEST) provjeri pravopis, nema puno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220429143807&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dragutin Buneta]] 16:38, 29. travnja 2022. (CEST) sredi Infookvir znanstvenik&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220504130311&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanga]] 15:03, 4. svibnja 2022. (CEST) spoji, vidi [[:en:List of Winnie-the-Pooh characters]]&lt;/li&gt;newdsm
&lt;li id=&quot;20220505134502&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919]] 15:45, 5. svibnja 2022. (CEST) Provjeri [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_GO%C5%A0K_%E2%80%93_Dubrovnik_1919&amp;type=revision&amp;diff=6370788&amp;oldid=6369387 ovo]&lt;/li&gt;= Klub
&lt;li id=&quot;20220510084311&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Operacija Grapple]] 10:43, 10. svibnja 2022. (CEST) prevedi iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220510141303&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Boris Pavleković]] 16:13, 10. svibnja 2022. (CEST) kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220513085820&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.]] 10:58, 13. svibnja 2022. (CEST) K walter esej&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220516094606&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Carole Pateman]] 11:46, 16. svibnja 2022. (CEST) zaglavlje&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220516115613&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prisilna kontrola]] 13:56, 16. svibnja 2022. (CEST) popravi reference, kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220517112634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Predlošci za jezičnu poveznicu]] 13:26, 17. svibnja 2022. (CEST) uniformirati&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220517120937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija]] 14:09, 17. svibnja 2022. (CEST) provjeri 5/2022&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220518103657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Legija]] 12:36, 18. svibnja 2022. (CEST) provjeri prijevod&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220521225916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis crkava u Bjelovaru]] 00:59, 22. svibnja 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220522064125&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis hrvatskih YouTubera]] 08:41, 22. svibnja 2022. (CEST) bris?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220525091616&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Matteo Maria Zuppi]] 11:16, 25. svibnja 2022. (CEST) infookvir?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220525094149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Miošići]] 11:41, 25. svibnja 2022. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220525203231&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Web stranice]] 22:32, 25. svibnja 2022. (CEST) Internet po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220526083007&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatski mediji]] 10:30, 26. svibnja 2022. (CEST) kat po gradovima&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220527100419&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kartvelski narodi]] 12:04, 27. svibnja 2022. (CEST) = Gruzi?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220602081115&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Druga hrvatska košarkaška liga]] 10:11, 2. lipnja 2022. (CEST) za muškarce ili bez toga?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220606133444&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir stadion]] 15:34, 6. lipnja 2022. (CEST) ako fale koordinate?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220607075223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir sezona automobilističkog natjecanja]] 09:52, 7. lipnja 2022. (CEST) dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220607081425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:CS1 jezici]] 10:14, 7. lipnja 2022. (CEST) interwiki za sve podkat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220607081611&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Izvješća utrka Formule 1]] 10:16, 7. lipnja 2022. (CEST) kat?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220608081316&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]] 10:13, 8. lipnja 2022. (CEST) izdvoji pokolje i logore&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220609211435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Austrijske bitke]] 23:14, 9. lipnja 2022. (CEST) Austro-Ugarske?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220610100817&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.]] 12:08, 10. lipnja 2022. (CEST) loš izvor&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220613201047&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Nagara]] 22:10, 13. lipnja 2022. (CEST) WLH =&gt;treba dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220613211002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]] 23:10, 13. lipnja 2022. (CEST) Kriteriji?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220613212147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Anton Baričević]] 23:21, 13. lipnja 2022. (CEST) atletičar?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614090202&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kruševo Brdo]] 11:02, 14. lipnja 2022. (CEST) vidi [[Kruševo Brdo II (Travnik, BiH)]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614114549&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Oružane snage NDH]] 13:45, 14. lipnja 2022. (CEST) vs vojne postojbe&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614114849&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Partizani]] 13:48, 14. lipnja 2022. (CEST) odvoji postrojbe od životopisa&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614122456&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[El-Arish (logor)]] 14:24, 14. lipnja 2022. (CEST) loši izvori, kubura&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prekratko, bez izvora&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614144642&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Srpski konc-logori u Domovinskom ratu i Ratu u Bosni i Hercegovini]] 16:46, 14. lipnja 2022. (CEST) podijeli&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220615102402&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zadar]] 12:24, 15. lipnja 2022. (CEST) wikipedizirati - točke lijevo&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220617113239&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Oskol (rijeka)]] 13:32, 17. lipnja 2022. (CEST) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220618060319&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tehnički crtež]] 08:03, 18. lipnja 2022. (CEST) previše kat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220618200724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Knjižničarstvo]] 22:07, 18. lipnja 2022. (CEST) ima viška članaka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220619184459&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Operacije u Domovinskom ratu]] 20:44, 19. lipnja 2022. (CEST) smisleno podijeliti i sortirati&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220705092012&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Trgovi u Zagrebu]] 11:20, 5. srpnja 2022. (CEST) dsm naslovi, provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220705105905&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Župa sv. Barbare u Jakšiću]] 12:59, 5. srpnja 2022. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220705185653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Split]] 20:56, 5. srpnja 2022. (CEST) ad basilica pictas prepisano?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220714200339&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra religija]] 22:03, 14. srpnja 2022. (CEST) krivi infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220719111413&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kosovski kler]] 13:14, 19. srpnja 2022. (CEST) katolički?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220719112422&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sveci]] 13:24, 19. srpnja 2022. (CEST) ne samo kršćanski&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220719114520&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dalmatinsko komunalno plemstvo]] 13:45, 19. srpnja 2022. (CEST) n x Bizanti. Kotor?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220719131607&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kotor]] 15:16, 19. srpnja 2022. (CEST) izdvoji životopise&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>j7ioogca3l60wt6rcbormccvrwnu9p9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Human Rights Film Festival</title>
    <ns>0</ns>
    <id>700005</id>
    <revision>
      <id>6432361</id>
      <parentid>6419943</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T00:08:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>3582</id>
      </contributor>
      <comment>[[commons:User:Orgullobot/commands|Bot:]] zamjena Logo_of_Multimedijalni_institut.png s Logo_of_MaMa_space_of_MultimediaInstitute.png</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7045" xml:space="preserve">[[Slika:Logo of Human Rights Film Festival.jpg|thumb|Logotip Human Rights Film Festivala]]
'''''Human Rights Film Festival''''' ([[Engleski jezik|engleski]] za ''Festival filma o ljudskim pravima''), poznatiji po skraćenici '''HRFF''', međunarodni je neprofitni [[filmski festival]] koji se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] održava od [[2002.]] godine s ciljem unaprjeđenja vidljivosti raznih tema s područja [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u mediju filma. 

== Povijest ==
'''HRFF''' je započeo 14. prosinca 2002. godine u [[Zagreb|Zagrebu]] u suorganizaciji udruga [[Mi2-MaMa|Multimedijalni institut]] (Mi2) i [[Klub Močvara|Udruženje za razvoj kulture]] (URK), poznatijim po svojim klubskim prostorima ''MaMa'' i ''Močvara''.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-10|title=ffljp:FrontPage|url=http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030210032256/http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|archive-date=2003-02-10|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Organizacijski tim uključivao je članove obje organizacije: Emina Višnić, [[Ivan Ramljak]], Kina Kovačevič, Janja Sesar, uz  savjetnike: Vanja Nikolić, Teodor Celakoski i podršku One World Film Festivala (Prag).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:OrganizacijskiTeam|url=http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014837/http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Već u prvom izdanju ugostio je međunarodne i regionalne goste.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:GostiFestivala|url=http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014518/http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Prvi umjetnički direktor festivala je bio hrvatski filmski redatelj Ivan Ramljak, a tadašnji koncept festivala bilo je prikazivanje dokumentarnih filmova o ljudskim pravima. Danas je koncept proširen pa se prikazuju i dokumentarni i igrani filmovi koji se i dalje dotiču tematike ljudskih prava.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Iz hobija i strasti, bez planova i strategija|url=https://www.kulturpunkt.hr/content/iz-hobija-i-strasti-bez-planova-i-strategija|access-date=2022-06-21|website=Kulturpunkt|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. godine HRFF ima novu lokaciju koja im služi kao centralna lokacija za organizaciju festivala, a riječ je o prostorima [[Kino Europa|Kina Europa]] u centru Zagreba.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Croatia’s Human Rights Film Festival in Tenth Year|url=https://www.opensocietyfoundations.org/voices/croatia-s-human-rights-film-festival-tenth-year|access-date=2022-06-21|website=Open Society Foundations|language=en}}&lt;/ref&gt; Festival se svake godine tradicionalno održava na nekoliko mjesta u Zagrebu te zasad na jednoj lokaciji u [[Rijeka|Rijeci]].

Svake godine program festivala ima svoju vlastitu temu u centru pozornosti pa se kroz nedavna izdanja festivala bavilo pitanjima društvene pravde, javnosti, zemlje, životom Roma u Europi, izbjeglištva i izbjegličke krize te brojnih drugih.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Human Rights Film Festival|url=https://mi2.hr/programi-i-projekti/hrff/|access-date=2022-06-21|website=Mi2|language=hr}}&lt;/ref&gt; HRFF se s repriznim i promotivnim programima prezentirao i u [[Rijeka|Rijeci]] i drugdje u Hrvatskoj, a od početka [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]] djelomično ili potpuno online.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Direktor HRFF-a: U godini opsjednutoj normalnim propitujemo što je to 'normalno'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/direktor-hrff-a-u-godini-opsjednutoj-normalnim-propitujemo-sto-je-to-normalno-20201204|accessdate=2021-04-19|work=tportal.hr}}&lt;/ref&gt; Festival se do sada održao devetnaest puta, posljednji put od 5. do 12. prosinca 2021. godine.

== Lokacije festivala ==
[[Slika:Kini Europa 2.JPG|thumb|Zgrada Kina Europe u Zagrebu]]
[[Slika:Booksa Zagreb by Mirna Marić.jpg|thumb|Književni klub Booksa]]
Human Rights Film Festival se održava u dva grada, Zagrebu i Rijeci, te su lokacije u tim gradovima podložne promjenama, ovisno o programu festivala za tu godinu. Doduše, neke od lokacija (pogotovo one koje se smatraju centralnim za sam festival i organizatore festivala) ponavljaju svake godine.

Lokacije u Zagrebu na kojima se održavao program 19. Human Rights Film Festival jesu:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lokacije|url=https://humanrightsfestival.org/info/lokacije/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}&lt;/ref&gt;{{Pojasniti|potrebno?}}
* Kino Europa
* [[Kino Tuškanac]]
* Klub Mama
* Klub Močvara
* [[Književni klub Booksa]]
* [[Medijateka Francuskog instituta]]
* [[Galerija Nova]]
* [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasična gimnazija]]
* [[Centar za integraciju izbjeglica - SOL]]

Lokacija na kojoj se festival održava u Rijeci je:
* [[Art-kino Croatia]]

== Partneri festivala ==
[[Slika:Logo - Udruženje za razvoj kulture (Močvara).jpg|thumb|Logotip Udruženja za razvoj kulture (Močvara)]]
[[Slika:Logo of MaMa space of MultimediaInstitute.png|thumb|Logotip Multimedijalnog instituta]]
[[Slika:Logo of Filmaktiv.jpg|thumb|Logotip udruge Filmaktiv]]
[[Slika:Logo of Documenta.jpg|thumb|Logotip Documente]]
Uz dva organizatora festivala se nalaze i ostali partneri koji kroz svoju podršku omogućuju rad festivala: &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Partneri|url=http://humanrightsfestival.org/en/info/partneri/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}&lt;/ref&gt;{{Pojasniti|potrebno?}}  

* [[Filmaktiv]]
* Art-kino Croatia  
* Kino Tuškanac
* Booksa
* What, How &amp; for Whom ([[WHW]])  
* [[Kulturtreger]]
* Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH
* Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH
* Ured Pučke pravobraniteljice
* [[Zaklada Solidarna]]
* [[Centar za žene žrtve rata - Rosa]]
* [[Izvor (udruga)]]
* [[Platforma za reproduktivnu pravdu]]
* [[Roda (udruga)]]
* [[U dobroj vjeri]]
* [[GONG]]
* [[Prekinimo šutnju]]
* [[Kuća ljudskih prava]]
* [[Human rights house foundation]] (Fondacija kuća ljudskih prava)
* [[Centar za mirovne studije]]
* [[Art radionica Lazareti|Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika]]
* [[Isusovačka služba za izbjeglice]]
* [[Udruga za samozastupanje]]
* [[SOIH – Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske]]
* [[Dugine obitelji]]
* [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]]
* [[RoUm]]
* [[ProPuh]]
* [[Domino (udruga)]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://humanrightsfestival.org/ Mrežne stranice ''Human Rights Film Festival'']
* [https://www.facebook.com/HumanRightsFestival/ ''Human Rights Film Festival'' na Facebooku]

[[Kategorija:Hrvatski filmski festivali]]
[[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Filmska umjetnost]]</text>
      <sha1>86120yywp3cyjz1ba4bq7xy781aa80i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pjesma Eurovizije 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>702922</id>
    <revision>
      <id>6432251</id>
      <parentid>6397690</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:32:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Shtukaa</username>
        <id>275480</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodani jezici</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88925" xml:space="preserve">{{Infookvir Eurovizija
|ime                 = Pjesma Eurovizije 2022.
|ime izvornik        ='''The Sound of Beauty'''&lt;br&gt;Eurovision Song Contest 2022
|slika               =
|veličina_slike      =
|slika_opis          = 
|datum               = 10. svibanj 2022. (prvo polufinale)&lt;br&gt;12. svibanj 2022. (drugo polufinale)&lt;br&gt;14. svibanj 2022. (finale)
|voditelji           = Alessandro Cattelan&lt;br&gt;[[Laura Pausini]]&lt;br&gt;[[Mika]]
|dirigent            = 
|redatelj            = Cristian Biondani&lt;br&gt;Duccio Forzano
|domaćin             = [[File:Logo of RAI (2016).svg|25px]] [[Radiotelevisione Italiana|RAI]]
|mjesto              = [[Pala Alpitour]], [[Torino]],{{ZD+X/I|ITA}}
|pobjednik           = {{ZD+X/U|UKR}} - &quot;Stefania&quot;
|ples                = 
|glasovanje          = Bodove će, u omjeru 50:50, dodijeliti nacionalni žiri i gledatelji svojim pozivima ili SMS-ovima. Bodovi će se dijeliti 12, 10, 8 – 1 za 10 najdražih pjesama.
|sudionice           = 40
|debi                = 
|povratak            = {{ZD+X/A|ARM}}&lt;br&gt;{{ZD+X/C|CG}}
|povlačenje          = {{ZD+X/R|RUS}}
|nula                = 
|show                ='''prvo polufinale''':&lt;br&gt;Diodato izvodi ''Fai rumore''&lt;br&gt;Dardust, Benny Benassi i  Sophie and the Giants izvode pjesme ''Horizon in Your Eyes'',''Satisfaction'' i ''Golden Nights''&lt;br&gt;'''drugo polufinale''':&lt;br&gt;Il Volo izvode pjesmu ''Grande amore''&lt;br&gt;Laura Pausini i Mika izvode zajednički duet
'''finale''':&lt;br&gt;Måneskin izvode medley ''Zitti e buoni'' &lt;br&gt; Gigliola Cinquetti izvodi svoju pobjedničku pjesmu ''Non ho l'età''&lt;br&gt;Mika izvodi medely pjesama 
|uvod                ='''prvo polufinale'''&lt;br&gt;Broj koji pokazuje talijansku domišljatost i kreativnost&lt;br&gt;'''drugo polufinale'''&lt;br&gt;Šaljiva oda talijanskim gestama ruku u izvedbi Alessandra Cattelana&lt;br&gt;'''finale'''&lt;br&gt;Ansambl Rockin' 1000&lt;br&gt; Lura Pausini izvodi medley pjesama ''La solitudine'' i ''Scatola''&lt;br&gt;Parada zastava 25 zemalja finalistica 
}}

[[Datoteka:ESC 2022 Map.svg|mini|307x307px|
{{legenda|#22B14C|Zemlje koje su izabrale svog izvođača ili/i pjesmu}}
{{legenda|#D40000|Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale}}
{{legenda|#FFC20E|Zemlje koje su sudjelovale u prošlosti, no neće 2022.}}]]

'''Pjesma Eurovizije 2022.''' bilo je  66. po redu natjecanje za najbolju Pjesmu Eurovizije. Natjecanje  se održalo u [[Pala Alpitour|Pala Alpitour Areni]] u [[Torino|Torinu]] u [[Italija|Italiji]] zahvaljujući pobjedi banda [[Måneskin]] na [[Pjesma Eurovizije 2021.|prethodno održanom natjecanju]]. U suorganizaciji [[Europska radiodifuzijska unija|Europske Radiodifuzijske unije]] i [[Radiotelevisione Italiana|RAI-ja]] natjecanje se sastojalo od dva polufinala i jednog finala. Polufinala se održalo 10. i 12. svibnja, dok  bilo 14. svibnja 2022 godine. Ovo će biti treći put kako je Italija domaćin Pjesme Eurovizije, prethodna dva puta domaćini su bili [[Pjesma Eurovizije 1965.|Napulj]] 1965 godine te [[Pjesma Eurovizije 1990.|Rim]] 1991 godine. Sve tri večeri voditelji su bili talijanski voditelj Alessandro Cattelan, svjetski poznata pjevačica i voditeljica [[Laura Pausini]] i libanonsko-britanski pjevač i voditelj [[Mika]].&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-02-02|title=Evo tko vodi Eurosong 2022.|url=https://eurosong.hr/evo-tko-vodi-eurosong-2022/|access-date=2022-02-06|website=eurosong.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Na natjecanju se trebala natjecati četrdeset i jedna država, na natjecanje se vraćaju Armenija te Crna Gora nakon jedne godine odsutnosti s natjecanja. Odlukom [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-a]] 25.veljače 2022. odlučeno je kako Rusija neće imati mogućnost slanja svoje pjesme na ovogodišnji Eurosong zbog [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|Ruske invazije na Ukrajinu 2022.]]&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-02-25|title=EBU ipak odlučio: Bez Rusije u Torinu|url=https://eurosong.hr/ebu-ipak-odlucio-bez-rusije-u-torinu/|access-date=2022-02-25|website=eurosong.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; tako da je konačni broj sudionica smanjen na četrdeset.

Pobjednik natjecanja je '''Ukrajina''' sa osvojenih 631 bod, te je ovo Ukrajini treća pobjeda od prvog nastupa. Top 5 zaključuju Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska, Švedska te Srbija. Ovo je najbolji rezultat Ujedinjenom Kraljevstvu od 1998. te Španjolskoj od 1995 godine. 

== Lokacija ==
Po tradiciji Pjesme Eurovizije u većini slučajeva zemlja sudionica koja pobjedi na natjecanju godinu ranije ima pravo biti domaćin Pjesme Eurovizije sljedeću godinu. bd 

[[File:Pala-alpitour-illus.jpg|mini|250px|right|Mjesto održavanja Eurosonga 2022., [[Pala Alpitour]] u [[Torino|Torinu]].]]

7. srpnja 2021. [[Europska radiodifuzijska unija]] i [[Radiotelevisione Italiana]] pokrenuli su proceduru natječaja za domaćinstvo u kojoj objavljuju listu kriterija neophodnih za grad i mjesto održavanja:

* Mjesto održavanja mora biti slobodno za korištenje 6 tjedana prije i 1 tjedan nakon natjecanja
* Mjesto održavana mora biti u zatvorenom prostoru s povoljnom klimatizacijom i kapacitet arene s kapacitetom između 8000 i 10 000
* Mjesto održavanja mora sadržavati glavnu dvoranu s kapacitetom kako bi se smjestila sva potrebna oprema kako bi se pripremila produkcija na visokom nivou te da ima dovoljno prostora kako bi se moglo lako doći do glavne dvorane kako bi podržali dodatne produkcijske potrebe kao što su: press-centar, mjesta za delegacije, kabine, itd.
* Grad domaćin mora imati međunarodnu zračnu luku koja nije udaljena od grada više od 90 minuta
* Grad domaćin mora imati preko 2 000 slobodnih hotelskih soba blizu arene.

U prvoj fazi natječaja, gradovi se prijavljuju formalno. Svaki zainteresirani grad mora predstaviti svoju ponudu u vidu knjige i poslati RAI-u najkasnije do 12. srpnja 2021. RAI i EBU će zatim pregledati sve ponude tijekom ljetnih mjeseci čime će grad domaćin biti izabran pred kraj ljeta. 13. srpnja RAI je objavila kako je u natječaj ušlo 14 gradova; ti gradovi bili su dužni do 4. kolovoza dostaviti svoje planove što je učinilo 11 od 17 gradova. 24. kolovoza 2021. talijanska televizija objavila je da je izbor domaćina sveden na pet gradova, i to: [[Milano]], [[Bologna]], [[Pesaro]], [[Rimini]] te [[Torino]]. Gradovi u nastavku su izrazili interes za domaćinstvo:
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Grad
!Mjesto održavanja
!Dodatne informacije
!Ref.
|-
|[[Acireale]]
|PalaTuparelo
|
|&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Washak|first=James|date=2022-02-19|title=🇲🇹 Malta: Emma Muscat to Eurovision 2022|url=https://eurovoix.com/2022/02/19/🇲🇹-malta-emma-muscat-to-eurovision-2022/|url-status=live|access-date=2022-02-20|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Allesandria|Alesandria]]
|Cittadella
|Potrebna renovacija te izgradnja krova
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2021-07-15 |title=Eurovision ad Alessandria, ironia dall’opposizione: ma il sindaco Cuttica difende la scelta |url=https://www.lastampa.it/topnews/edizioni-locali/alessandria/2021/07/15/news/eurovision-ad-alessandria-ironia-dall-opposizione-ma-il-sindaco-cuttica-difende-la-scelta-1.40499824/ |access-date=2021-11-16 |website=La Stampa |language=it}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bertinoro]]
|PalaGalassi
|
|&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=eurofestival |title=Eurovision 2022, Bertinoro si candida con Forlì e Cesena &quot;a nome di tutta la Romagna&quot; |url=https://www.eurofestivalnews.com/2021/07/13/eurovision-2022-bertinoro-si-candida-con-forli-e-cesena-a-nome-di-tutta-la-romagna/ |access-date=2021-11-16 |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Bologna]]
|Unipol Arena
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision 2022 in Italia, Lepore candida Bologna. Sabatini offre l'Unipol Arena |url=https://bologna.repubblica.it/cronaca/2021/05/23/news/eurovision_song_lepore_candida_bologna_per_la_finale_2022_sabatini_offre_l_unipol_arena-302372226/ |access-date=2021-05-23 |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
|-
|Fiera di Bologna
|Domaćin više od 75 tradicionalnih sajmova godišnje
|
|-
|[[Firenca]]
|Nelson Mandela Forum
|
|
|-
|[[Genova]]
|Palasport di Genova
|
|
|-
|[[Jesolo]]
|Palazzo del Turismo
|
|
|-
|[[Matera]]
|Cava del Sole
|
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Milano]]
|Mediolanum Forum
|Ugostio [[MTV Europe Music Awards]] 1998. i 2015. godine.
|&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web |last=Golightly |first=Thomas |date=2021-05-23 |title=🇮🇹 Italy: Milan, Bologna and Pesaro Express Interest in Hosting 2022 Eurovision Song Contest |url=https://eurovoix.com/2021/05/23/milan-bologna-and-pesaro-express-interest-in-hosting-2022-contest/ |access-date=2021-05-23 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
|PalaBarbuto
|
|
|-
|Palazzo delle Scintille
|
|
|-
|Palazzolo Acreide
|Potrebna izgradnja dvorane
|
|
|-
|[[Pesaro]]
|
|
|
|-
|[[Napulj]]
|Mostra d'Oltremare
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=La proposta di Alessandra Clemente: &quot;Eurovision il prossimo anno a NapolI&quot; |url=https://www.napolitoday.it/cultura/eurovision-2022-italia-dove.html |access-date=2021-05-23 |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Pesaro]]
|Adriatic Arena
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision Song Contest, da Torino a Bologna, le città italiane si candidano per il 2022 |url=https://tg24.sky.it/spettacolo/musica/2021/05/23/eurovision-2022-italia-dove |access-date=2021-05-23 |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
|-
|Scavolini Auditorium
|
|-
|[[Reggio Emilia]]
|RCF Arena
|Zahtjeva izgradnju krova kako bi prošao tehničke standarde EBU-a
|&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |title=Eurovision, dopo la vittoria dei Maneskin nel 2022 toccherà all’Italia. Vecchi: “Candidiamo Reggio e la Rcf Arena” |url=https://www.reggionline.com/eurovision-la-vittoria-dei-maneskin-nel-2022-tocchera-allitalia-candidiamo-reggio-emilia-rcf-arena-vecchi/ |access-date=2021-05-23 |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Rimini]]
|Rimini Fiera
|
|
|-
|Fiera di Roma
|
|
|-
|[[Rim]]
|PalaLottomatica
|Ugostio košarkaške utakmice na OI 1960. godine i završni ždrijeb za FIFA-in svjetski kup 1990
|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision 2022 in Italia, Raggi candida Roma: &quot;È il palcoscenico perfetto&quot; |url=https://www.romatoday.it/politica/eurovision-2022-a-roma-dove.html |access-date=2021-05-23 |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Sanremo]]
|Mercato dei Fiori
|
|
|-
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#CEDFF2; font-weight:bold;&quot; | [[Torino]]
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#CEDFF2; font-weight:bold;&quot; | [[Pala Alpitour]]
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#CEDFF2; font-weight:bold;&quot; | '''Ugostio hokejaške utakmice na ZOI 2006. Odabrana kao mjesto održavanja ovogodišnjeg Eurosonga.'''
| scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#CEDFF2; font-weight:bold;&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision 2022 in Italia, Torino vuole candidarsi a ospitare la gara musicale vinta dai Maneskin |url=https://torino.repubblica.it/cronaca/2021/05/23/news/eurovision_torino_vuole_canbdidarsi_alla_gara_musicale_vinta_dai_maneskin-302348812/ |access-date=2021-05-23 |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Trst]]
|PalaTrieste
|
|
|-
|Stadio Nereo Rocco
|
|
|}

== Format ==

=== Grafički dizajn ===
Grafički dizajn i logotip natjecanja predstavljeni su 21.siječnja 2022 a istoga dana predstavljen je i slogan natjecanja koji glasi ''The Sound of Beauty'' (hrv. Zvuk ljepote). 24.siječnja Europska radiotelevizijska unija i talijanska televizija '''Rai''' službeno su predstavile inspiraciju za logo i slogan Eurosonga 2022. Ovog puta, logo Eurosonga je baziran na simetričnoj strukturi i uzorcima '''kimatike''' – studija fenomena valova zvuka. Slične strukture imaju i tzv. '''talijanski vrtovi''', koji se također baziraju na simetriji i osnoj geometriji, te poštuju ideju “reda ispred prirode”.&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-21|title=&quot;The Sound of Beauty&quot; slogan Eurosonga 2022.|url=https://eurosong.hr/the-sound-of-beauty-slogan-eurosonga-2022/|access-date=2022-01-26|website=eurosong.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Za razliku od prethodnih godina, kada je uglavnom na logu dominirao font Gotham, ove godine je na logu font Arsenica.&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;

=== Dizajn pozornice ===
22.studenog 2021 godine dizajnerska kompanija Atelje Francesca Montinaro je objavila da je dobila o dobitku zadatka o dizajniranju pozornice za Pjesmu Eurovizije 2022 godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-11-27|title=Eurovision 2022 stage will be created by Italian designers Atelier Francesca Montinaro|url=https://wiwibloggs.com/2021/11/27/eurovision-2022-stage-italian-designers-atelier-francesca-montinaro/267437/|access-date=2022-01-26|website=wiwibloggs|language=en-US}}&lt;/ref&gt;Pozornica će biti u obliku sunca a ispred nje će biti struktura koja izgleda kao vijenac. Po prvi put od 2015, neće biti manje (satelitske) pozornice u areni, već samo glavna pozornica. Kao i prethodnih godina, postojat će LED ekrane. Velika razlika između ove, i pozornica prethodnih godina je što će pozornica u Torinu će biti pokretna.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-12-20|title=Eurovision 2022: This is what the contest stage will be like {{!}} EXCLUSIVE|url=https://eurovisionfun.com/en/2021/12/eurovision-2022-this-is-what-the-contest-stage-will-be-like-exclusive/|access-date=2022-01-26|website=Eurovision News {{!}} Music {{!}} Fun|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

=== Voditelji ===
{{Multiple image
| total_width       = 300
| image1            = Alessandro Cattelan (cropped).jpg
| image2            = Laura Pausini Inedito World Tour.jpg
| image3            = Mika Cannes 2014.jpg
| caption1          = Alessandro Cattelan
| caption2          = Laura Pausini
| caption3          = Mika
}}
2.veljače 2022. potvrđen je voditeljski trio Eurosonga 2022., kojeg će činiti poznati talijanski voditelj Alessandro Cattelan, svjetski poznata pjevačica i voditeljica Laura Pausini i libanonsko-britanski pjevač i voditelj Mika, koji je s Italijom povezan zahvaljujući mentoriranju u talijanskom X Factoru i vođenju talk šoua na Rai-ju prije nekoliko godina.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

=== Snimljeni nastupi ===
30.studenog 2021 godune, OGAE - Grčki klub nesliužbeno je otkrio da bi drugu godinu za redom EBU od svih sudionika zatražio rezervne snimke na kojima izvođači predstavnici izvode svoju pjesmu uživo iz svojih zemalja u slučaju da iz epidemioloških razloga delegacija dođe u nemogućnost otputovati u Torino ili ako delegacija nekim slučajem mora u samoizolaciju. &lt;ref name=&quot;#3&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|date=2022-01-25|title=Песма Евровизије 2022.|url=https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%B5%D1%81%D0%BC%D0%B0_%D0%95%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5_2022.&amp;oldid=24333314|journal=Vikipedija, slobodna enciklopedija|language=sr-Latn}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#3&quot;/&gt;. Izvršni supervizor Martin Esterdal kasnije je potvrdio ove informacije, napomenuvši da se razmatraju dva moguća organizacije natjecanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-12-22|title=Eurovision 2022: Two scenarios are being considered for Turin!|url=https://eurovisionfun.com/en/2021/12/eurovision-2022-two-scenarios-are-being-considered-for-turin/|access-date=2022-01-26|website=Eurovision News {{!}} Music {{!}} Fun|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

=== Promjena pravila objavljivanja pjesme ===
Prema ukrajinskoj televizijskoj kući Suspilne EBU je od ove godine odlučio postrožiti pravila vezana uz pjesme koje su bile objavljene ili dostupne prije 1. rujna. O njihovoj mogućnosti sudjelovanja glasnogovornike Suspline je za ukrajinski portal KP rekao sljedeće: ''Nekadašnje se ograničenje isključivo odnosilo na komercijalno objavljene pjesme, no od 2022. to se pravilo promijenilo – konkretno koncept “komercijalne objave” se potpuno eliminirao iz spomenutog pravila. Zabrana se tako od ove godine ne odnosi isključivo na “komercijalno objavljene” pjesme, nego na bilo koje pjesme koje su dostupne ili objavljene prije 1. rujna 2021. godine. Prema pravilima internacionalnog natjecanja, organizator nacionalnog natjecanja ima odgovornost da se to pravilo implementira i na samo nacionalno natjecanje.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Stroža pravila za ovogodišnji Eurosong|url=https://eurosong.hr/stroza-pravila-za-ovogodisnji-eurosong/|access-date=2022-02-06|website=eurosong.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

=== Razglednice ===
&quot;Razglednice&quot; su video uvod u trajanju od 40 sekundi koji se prikazuje na televiziji dok se pozornica priprema za sljedećeg natjecatelja koji će izvesti svoju pjesmu. Snimanje razglednica za 2022. navodno je započelo 8. veljače u Perugi i odvija se na raznim mjestima diljem Italije, u skladu s temom natjecanja &quot;Zvuk ljepote&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=eurofestival|date=2022-02-08|title=Eurovision 2022: al via da Perugia le riprese per le cartoline|url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/02/08/eurovision-2022-perugia-cartoline/|access-date=2022-03-27|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2022-02-09|title=🇮🇹 Eurovision 2022: Postcard Filming Commences in Perugia|url=https://eurovoix.com/2022/02/09/🇮🇹-eurovision-2022-postcard-filming-commences-in-perugia/|access-date=2022-03-27|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Kao i na razglednicama prethodnih godina, od umjetnika koji sudjeluju očekuje se da snime dio svojih razglednica  iz svojih zemalja radi umetanja putem tehnologije ''chroma keying''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Washak|first=James|date=2022-03-23|title=🇮🇹 Eurovision 2022: Artists to Film Postcard Appearances Remotely|url=https://eurovoix.com/2022/03/23/eurovision-2022-postcard-filmed/|access-date=2022-03-27|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Lokacije na kojima su se snimale razglednice uključuju:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Rossini|first=Federico|date=2022-04-27|title=Eurovision 2022: tutte le cartoline voltapagina. Per l'Italia la Mole|url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/04/27/eurovision-2022-cartoline-mole-italia/|access-date=2022-04-28|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-04-27|title=Poznate lokacije razglednica za Eurosong 2022.|url=https://eurosong.hr/poznate-lokacije-razglednica-za-eurosong-2022/|access-date=2022-04-28|website=eurosong.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;
{{Col-begin}}
{{Col-break}}
* {{ZD+X/A|ALB}} – [[Su Nuraxi]], [[Barumini]], [[Sardinija]]
* {{ZD+X/A|ARM}} – Cascata delle Marmore, [[Terni (pokrajina)|Terni]], [[Umbrija]]
* {{ZD+X/A|AUS}} – Muzej moderne i suvremene umjetnosti Trento i Rovereto, [[Trident]]
* {{ZD+X/A|AUT}} – [[Dvorac Miramare]], [[Trst]], [[Furlanija-Julijska krajina]]
* {{ZD+X/A|AZE}} – Villa Monastero u Vareni, [[Lecco (pokrajina)]], [[Lombardija]]
* {{ZD+X/B|BEL}} – [[Perugia]], [[Umbrija]]
* {{ZD+X/B|BUG}} – [[Castel del Monte]], [[Andria]], [[Apulija]]
* {{ZD+X/C|CIP}} – [[Matterhorn]], [[Aosta]]
* {{ZD+X/C|CG}} – Monte Conero, [[Ancona]], [[Marke]]
* {{ZD+X/Č|ČEŠ}} – [[Caserta]], [[Kampanija]]
* {{ZD+X/D|DAN}} – Procida, [[Napulj]]
* {{ZD+X/E|EST}} – Opatija Svetog Mihovila, Sant'Ambrogio di Torino
* {{ZD+X/F|FIN}} –Fusine u Valromani, [[Udine]], [[Furlanija-Julijska krajina]]
* {{ZD+X/F|FRA}} – Cavour, [[Pijemont]]
* {{ZD+X/G|GRU}} – [[Burano]], [[Veneto]]
* {{ZD+X/G|GRČ}} – Selinunte, [[Trapani (pokrajina)]], [[Sicilija]]
* {{ZD+X/H|HRV}} – Grinzane Cavour, Cuneo, [[Pijemont]]
* {{ZD+X/I|IRS}} – [[Matera]], [[Basilicata]]
* {{ZD+X/I|ISL}} – [[Cortina d'Ampezzo]]
* {{ZD+X/I|IZR}} – Manarola, [[Cinque Terre]], [[Ligurija]]
{{Col-break}}
* {{ZD+X/I|ITA}} – [[Mole Antonelliana]], [[Torino]]
* {{ZD+X/L|LAT}} – [[Merano]], [[Autonomna pokrajina Bocen|Južni Tirol]]
* {{ZD+X/L|LIT}} – [[Bergamo]], [[Lombardija]]
* {{ZD+X/M|MLT}} – Opatija Saint Galgano, [[Siena]], [[Toskana]]
* {{ZD+X/M|MOL}} – [[Urbino]], [[Marke]]
* {{ZD+X/N|NIZ}} – [[Ravenna]], [[Emilia-Romagna]]
* {{ZD+X/N|NOR}} – Lago di Scanno, [[L'Aquila]], [[Abruzzo]]
* {{ZD+X/N|NJE}} – Lingotto, [[Torino]]
* {{ZD+X/P|POLJ}} – Scala dei Turchi, [[Agrigento]], [[Sicilija]]
* {{ZD+X/P|POR}} – Genoa, Liguria
* {{ZD+X/R|RUM}} – Isola di Capo Rizzuto, Crotone, Calabria
* {{ZD+X/S|SMR}} – [[Rim]]
* {{ZD+X/M|MAK}} – Nacionalni park Gennargentu, [[Nuoro]], [[Sardinija]]
* {{ZD+X/S|SLO}} – Civita di Bagnoregio, [[Viterbo (pokrajina)|Viterbo]], [[Lacij]]
* {{ZD+X/S|SRB}} – Dvorac Rocca Calascio, [[L'Aquila]], [[Abruzzo]]
* {{ZD+X/Š|ŠPA}} – Alagna Valsesia, Vercelli, [[Piemont|Pijemont]]
* {{ZD+X/Š|ŠVE}} – [[Rimini]], [[Emilia-Romagna]]
* {{ZD+X/Š|ŠVI}} – Termoli, [[Campobasso]], [[Molise]]
* {{ZD+X/U|UK}} – Orta San Giulio, [[Novara]], [[Pijemont]]
* {{ZD+X/U|UKR}} – [[Firenca]], [[Toskana]]
{{Col-end}}

=== Ždrijeb polufinala ===
Ždrijeb za polufinale održan je 25.siječnja 2022. u Torinu. Zemlje sudionice, osim direktnih finalista (''velike petorke'') raspodijeljene su u šest šešira temeljenih na uzorcima glasanja u prošlosti. Time  se nada spriječiti prijateljsko glasanje i predvidive finaliste te povećati uzbuđenje. Točan poredak po polufinalima će se tek kasnije otkriti kad sve zemlje predaju svoje pjesme. Također su se izvlačile i države &quot;velike petorke&quot; u kojem će polufinalu glasati i predstavljati svoje pjesme.

Sastav šešira je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Šešir 1
!Šešir 2
!Šešir 3
!Šešir 4
!Šešir 5
!Šešir 6
|-
|
* {{ZD+X/A|ALB}}
* {{ZD+X/C|CG}}
* {{ZD+X/H|HRV}}
* {{ZD+X/M|MAK}}
* {{ZD+X/S|SLO}}
* {{ZD+X/S|SRB}}
|
* {{ZD+X/A|AUS}}
* {{ZD+X/D|DAN}}
* {{ZD+X/F|FIN}}
* {{ZD+X/I|ISL}}
* {{ZD+X/N|NOR}}
* {{ZD+X/Š|ŠVE}}
|
* {{ZD+X/A|ARM}}
* {{ZD+X/A|AZE}}
* {{ZD+X/G|GRU}}
* {{ZD+X/I|IZR}}
* {{ZD+X/U|UKR}}
* &lt;s&gt;{{ZD+X/R|RUS}}&lt;/s&gt;{{efn|Rusija je diskvalificirana sa natjecanja mjesec dana nakon ždrijeba}}
|
* {{ZD+X/B|BUG}}
* {{ZD+X/C|CIP}}
* {{ZD+X/G|GRČ}}
* {{ZD+X/M|MLT}}
* {{ZD+X/P|POR}}
* {{ZD+X/S|SMR}}
|
* {{ZD+X/E|EST}}
* {{ZD+X/L|LAT}}
* {{ZD+X/L|LIT}}
* {{ZD+X/M|MOL}}
* {{ZD+X/P|POLJ}}
* {{ZD+X/R|RUM}}
|
* {{ZD+X/A|AUT}}
* {{ZD+X/B|BEL}}
* {{ZD+X/Č|ČEŠ}}
* {{ZD+X/I|IRS}}
* {{ZD+X/N|NIZ}}
* {{ZD+X/Š|ŠVI}}
|}
&lt;sup&gt;a - Rusija je isključena iz sudjelovanja mjesec dana nakon izvlačenja polufinala.&lt;/sup&gt;

== Popis zemalja sudionica ==
20. listopada 2021 godine, [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]] je najavio kako će se na natjecanju pojaviti 41 zemlja sudionica, uz povratničke zemlje Armeniju i Crnu Goru sudjelovat će sve države koje su sudjelovale [[Pjesma Eurovizije 2021.|godinu ranije.]] Odlukom [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-a]] 25.veljače 2022. odlučeno je kako Rusija neće imati mogućnost slanja svoje pjesme na ovogodišnji Eurosong zbog [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|Ruske invazije na Ukrajinu 2022.]]&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; tako da je konačni broj sudionica smanjen na četrdeset.

=== Izvođači povratnici ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Država
!Izvođač
!Prijašnji nastup(i)
|-
|{{ZD+X/B|BUG}}
|Stoyan Yankoulov
|[[Pjesma Eurovizije 2007.|2007.]] [[Pjesma Eurovizije 2013.|2013.]]
|-
|{{ZD+X/D|DAN}}
|Ihan Haydar
|[[Pjesma Eurovizije 2012.|2012.]]
|-
|{{ZD+X/M|MOL}}
|Zdob şi Zdub
|[[Pjesma Eurovizije 2005.|2005.]] [[Pjesma Eurovizije 2011.|2011.]]
|-
|{{ZD+X/I|ITA}}
|Mahmood
|[[Pjesma Eurovizije 2019.|2019.]]
|-
|{{ZD+X/U|UKR}}
|Ihor Didenchuk
|[[Pjesma Eurovizije 2021.|2021.]]
|}

=== Prvo polufinale ===
Prvo polufinale održat će se 10. svibnja 2022. u 21:00 po [[Srednjoeuropsko ljetno vrijeme|CEST-u]]''.'' U prvom polufinalu sudjelovat će 17 zemalja. Pravo glasa je ima publika i članovi žirija iz '''Italije''', '''Francuske.'''
{{Legenda|navajowhite|&lt;big&gt;Kvalificirani u finale.&lt;/big&gt;}}
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
!RB&lt;ref name=&quot;#8&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-03-29|title=Eurovision Song Contest 2022 Semi-Final running orders revealed!|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2022-semi-final-running-order|access-date=2022-03-29|website=Eurovision.tv|language=en-gb}}&lt;/ref&gt;
!Država
!Izvođač&lt;ref name=&quot;#9&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Participants of Turin 2022|url=https://eurovision.tv/event/turin-2022/participants|access-date=2022-03-13|website=Eurovision.tv|language=en-gb}}&lt;/ref&gt;
!Naziv pjesme&lt;ref name=&quot;#9&quot;/&gt;
!Jezik(ci)
!Prijevod pjesme
!Pozicija
!Bodovi
|-
|01
|{{ZD+X/A|ALB}}
|[[Ronela Hajati]]
|''Sekret''
|[[Albanski jezik|albanski]], [[Engleski jezik|engleski]]
|Tajna
|12
|58
|-
|02
|{{ZD+X/L|LAT}}
|[[Citi Zēni]]
|''Eat Your Salad''
|engleski
|Jedi svoju salatu
|14
|55
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|03
|{{ZD+X/L|LIT}}
|[[Monika Liu]]
|''Sentimentai''
|[[Litavski jezik|litavski]]
|Osjećaji
|7
|159
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|04
|{{ZD+X/Š|ŠVI}}
|[[Marius Bear]]
|''Boys Do Cry''
|engleski
|Dečki plaču
|9
|118
|-
|05
|{{ZD+X/S|SLO}}
|[[Last Pizza Slice|LPS]]
|''Disko''
|[[Slovenski jezik|slovenski]]
|Disko
|17
|15
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|06
|{{ZD+X/U|UKR}}
|[[Kalush (rap skupina)|Kalush Orchestra]]
|''Stefania &lt;small&gt;(Стефанія)&lt;/small&gt;''
|[[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]
|Stefanija
|1
|337
|-
|07
|{{ZD+X/B|BUG}}
|[[Intelligent Music Project]]
|''Intention''
|engleski
|Namjera
|16
|29
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|08
|{{ZD+X/N|NIZ}}
|S10
|''De diepte''
|[[Nizozemski jezik|nizozemski]]
|Dubina
|2
|221
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|09
|{{ZD+X/M|MOL}}
|Zdob și Zdub i Frații Advahov
|''Trenulețul''
|[[Rumunjski jezik|rumunjski]], engleski
|Vlak
|8
|154
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|10
|{{ZD+X/P|POR}}
|Maro
|''Saudade, saudade''
|[[Portugalski jezik|portugalski]]
|Čežnja, čežnja
|4
|208
|-
|11
|[[File:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dora 2022.|Hrvatska]]
|[[Mia Dimšić]]
|''Guilty Pleasure''
|[[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Engleski jezik|engleski]]
|Grješno zadovoljstvo
|11
|75
|-
|12
|{{ZD+X/D|DAN}}
|Reddi
|''The Show''
|engleski
|Predstava
|13
|55
|-
|13
|{{ZD+X/A|AUT}}
|Lum!x feat. Pia Maria
|''Halo''
|engleski
|Aureol
|15
|42
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|14
|{{ZD+X/I|ISL}}
|Sigga, Beta i Elín
|''Með hækkandi sól''
|[[Islandski jezik|islandski]] 
|Sa izlazećim Suncem
|10
|103
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|15
|{{ZD+X/G|GRČ}}
|Amanda Georgijadi Tenfjord
|''Die Together''
|engleski
|Umrijeti skupa
|3
|211
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|16
|{{ZD+X/N|NOR}}
|Subwoolfer
|''Give That Wolf a Banana''
|engleski
|Daj vuku bananu
|6
|177
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|17
|{{ZD+X/A|ARM}}
|Rosa Lin
|''Snap''
|engleski
|Pući
|5
|187
|}

=== Drugo polufinale: ===
Drugo polufinale održat će se 12. svibnja 2022. u 21:00 po [[Srednjoeuropsko ljetno vrijeme|CEST-u]]''.'' U drugom polufinalu sudjelovat će 18 zemalja. Pravo glasa je ima publika i članovi žirija iz '''Njemačke i''' '''Ujedinjenog Kraljevstva.'''
{{Legenda|navajowhite|&lt;big&gt;Kvalificirani u finale.&lt;/big&gt;}}
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
!RB&lt;ref name=&quot;#8&quot;/&gt;
!Država
!Izvođač&lt;ref name=&quot;#9&quot;/&gt;
!Naziv pjesme&lt;ref name=&quot;#9&quot;/&gt;
!Jezik(ci)
!Prijevod pjesme
!Pozicija
!Bodovi
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|01
|{{ZD+X/F|FIN}}
|The Rasmus
|''Jezebel''
|engleski
|Jezabel
|7
|162
|-
|02
|{{ZD+X/I|IZR}}
|Michael Ben David
|''I.M''
|engleski
|Ja sam
|13
|61
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|03
|{{ZD+X/S|SRB}}
|[[Konstrakta]]
|''In corpore sano''
|[[Srpski jezik|srpski]], [[Latinski jezik|latinski]]
|U zdravom tijelu
|3
|237
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|04
|{{ZD+X/A|AZE}}
|Nadir Rüstəmli
|''Fade to Black''
|engleski
|Izblijediti u tami
|10
|96
|-
|05
|{{ZD+X/G|GRU}}
|Circus Mircus
|''Lock Me In''
|engleski
|Zaključaj me unutra
|18
|22
|-
|06
|{{ZD+X/M|MLT}}
|Emma Muscat
|''I Am What I Am''
|engleski
|Ja sam tko jesam
|16
|47
|-
|07
|{{ZD+X/S|SMR}}
|Achille Lauro
|''Stripper''
|[[Talijanski jezik|talijanski]], engleski
|Striper
|14
|50
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|08
|{{ZD+X/A|AUS}}
|Sheldon Riley
|''Not the Same''
|engleski
|Nije isto
|2
|243
|-
|09
|{{ZD+X/C|CIP}}
|Andromache
|''Ela (&lt;small&gt;Έλα)&lt;/small&gt;''
|engleski, [[Grčki jezik|grčki]]
|Dođi
|12
|63
|-
|10
|{{ZD+X/I|IRS}}
|[[Brooke Scullion|Brooke]]
|''That's Rich''
|engleski
|Pazi tko mi kaže
|15
|47
|-
|11
|{{ZD+X/M|MAK}}
|Andrea
|''Circles''
|engleski
|Krugovi
|11
|76
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|12
|{{ZD+X/E|EST}}
|Stefan
|''Hope''
|engleski
|Nada
|5
|209
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|13
|{{ZD+X/R|RUM}}
|WRS
|''Llamame''
|engleski, [[Španjolski jezik|španjolski]]
|Nazovi me
|9
|118
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|14
|{{ZD+X/P|POLJ}}
|Ochman
|''River''
|engleski
|Rijeka
|6
|198
|-
|15
|{{ZD+X/C|CG}}
|Vladana Vučinić
|''Breathe''
|engleski, talijanski
|Diši
|17
|33
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|16
|{{ZD+X/B|BEL}}
|Jérémie Makiese
|''Miss You''
|engleski
|Nedostaješ mi
|8
|151
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|17
|{{ZD+X/Š|ŠVE}}
|Cornelia Jakobs
|''Hold Me Closer''
|engleski
|Drži me blizu
|1
|396
|-bgcolor=&quot;navajowhite&quot;
|18
|{{ZD+X/Č|ČEŠ}}
|We Are Domi
|''Lights Off''
|engleski
|Ugasi svjetla
|4
|227
|}

=== Finale ===
Finale održat će se 14. svibnja 2022. u 21:00 [[Srednjoeuropsko ljetno vrijeme|CEST-u]]. U finalu sudjelovat će 10 zemalja koje se kvalificiralo tijekom prvog polufinala, 10 zemalja kvalificiranih tijekom drugog polufinala i 5 finalista, za ukupno 25 zemalja. Dana 15. ožujka 2022., nakon ždrijeba, utvrđeno je da će Italija, organizacijska država, nastupiti 9. po redu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=15. ožujka 2022.|title=Italy will perform 9th in the Grand Final running order 🇮🇹|url=https://eurovision.tv/story/italy-will-perform-9th|url-status=live|access-date=12. svibnja 2022.|website=eurovision.tv}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
!RB&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-05-13|title=Eurovision 2022: The Grand Final running order|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-22-grand-final-running-order-revealed|access-date=2022-05-13|website=Eurovision.tv|language=en-gb}}&lt;/ref&gt;
!Država
!Izvođač&lt;ref name=&quot;#9&quot; /&gt;
!Naziv pjesme&lt;ref name=&quot;#9&quot; /&gt;
!Jezik(ci)
!Prijevod pjesme
!Pozicija
!Bodovi
|-
|01
|{{ZD+X/Č|ČEŠ}}
|We Are Domi
|''Lights Off''
|engleski
|Ugasi svjetla
|22
|38
|-
|02
|{{ZD+X/R|RUM}}
|WRS
|''Llamame''
|engleski, [[Španjolski jezik|španjolski]]
|Nazovi me
|18
|65
|-
|03
|{{ZD+X/P|POR}}
|Maro
|Saudade, saudade
|portugalski
|Čežnja, čežnja
|9
|207
|-
|04
|{{ZD+X/F|FIN}}
|The Rasmus
|''Jezebel''
|engleski
|Jezabel
|21
|38
|-
|05
|{{ZD+X/Š|ŠVI}}
|Marius Bear
|''Boys Do Cry''
|engleski
|Dečki plaču
|17
|78
|-
|06
|{{ZD+X/F|FRA}}
|Alvan ft. Ahez
|''Fulenn''
|[[Bretonski jezik|bretonski]]
|Iskra
|24
|17
|-
|07
|{{ZD+X/N|NOR}}
|Subwoolfer
|''Give That Wolf a Banana''
|engleski
|Daj vuku bananu
|10
|182
|-
|08
|{{ZD+X/A|ARM}}
|Rosa Lin
|''Snap''
|engleski
|Pući
|20
|61
|-
|09
|{{ZD+X/I|ITA}}
|Mahmood ft. Blanco
|''Brividi''
|talijanski
|Jeza
|6
|268
|- bgcolor=&quot;#CD7F32&quot;
|'''10'''
|'''{{ZD+X/Š|ŠPA}}'''
|'''Chanel'''
|'''''SloMo'''''
|'''[[Španjolski jezik|španjolski]], engleski'''
|'''Usporeni snimak'''
|'''3'''
|'''456'''
|-
|11
|{{ZD+X/N|NIZ}}
|S10
|''De diepte''
|nizozemski
|Dubina
|11
|171
|- style=&quot;font-weight:bold; background:gold;&quot;
|12
|{{ZD+X/U|UKR}}
|[[Kalush (rap skupina)|Kalush Orchestra]]
|''Stefania &lt;small&gt;(Стефанія)&lt;/small&gt;''
|ukrajinski
|Stefanija
|1
|631
|- bgcolor=&quot;#F08080&quot;
|13
|{{ZD+X/N|NJE}}
|Malik Harris
|''Rockstars''
|engleski
|Rock zvijezde
|25
|6
|-
|14
|{{ZD+X/L|LIT}}
|[[Monika Liu]]
|''Sentimentai''
|litavski
|Osjećaji
|14
|128
|-
|15
|{{ZD+X/A|AZE}}
|Nadir Rüstəmli
|''Fade to Black''
|engleski
|Izblijediti u tami
|16
|106
|-
|16
|{{ZD+X/B|BEL}}
|Jérémie Makiese
|''Miss You''
|engleski
|Nedostaješ mi
|19
|64
|-
|17
|{{ZD+X/G|GRČ}}
|Amanda Georgijadi Tenfjord
|''Die Together''
|engleski
|Umrijeti skupa
|8
|215
|-
|18
|{{ZD+X/I|ISL}}
|Sigga, Beta i Elín
|''Með hækkandi sól''
|islandski
|Sa izlazećim Suncem
|23
|20
|-
|19
|{{ZD+X/M|MOL}}
|Zdob și Zdub i Frații Advahov
|''Trenulețul''
|rumunjski, engleski
|Vlak
|7
|253
|-
|20
|{{ZD+X/Š|ŠVE}}
|Cornelia Jakobs
|''Hold Me Closer''
|engleski
|Drži me blizu
|4
|438
|-
|21
|{{ZD+X/A|AUS}}
|Sheldon Riley
|''Not the Same''
|engleski
|Nije isto
|15
|125
|- style=&quot;font-weight:bold; background:silver;&quot;
|22
|{{ZD+X/U|UK}}
|Sam Ryder
|''Space Man''
|engleski
|Svemirac
|2
|466
|-
|23
|{{ZD+X/P|POLJ}}
|Ochman
|''River''
|engleski
|Rijeka
|12
|151
|-
|24
|{{ZD+X/S|SRB}}
|[[Konstrakta]]
|''In corpore sano''
|[[Srpski jezik|srpski]], [[Latinski jezik|latinski]]
|U zdravom tijelu
|5
|312
|-
|25
|{{ZD+X/E|EST}}
|Stefan
|''Hope''
|engleski
|Nada
|13
|141
|}

== Rezultati ==

=== Prvo polufinale ===
{| class=&quot;wikitable collapsible collapsed plainrowheaders&quot; style=&quot;float:right; margin:10px&quot;
! colspan=&quot;7&quot; |Podijeljeni rezultati (prvo polufinale)
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Mjesto
! colspan=&quot;2&quot; |Kombinirano
! colspan=&quot;2&quot; |Žiri
! colspan=&quot;2&quot; |Glasovi publike
|-
!Država
!Bodovi
!Država
!Bodovi
!Država
!Bodovi
|-
!1
|Ukrajina
|337
|Grčka
|151
|Ukrajina
|202
|-
!2
|Nizozemska
|221
|Nizozemska
|142
|Moldavija
|135
|-
!3
|Grčka
|211
|Ukrajina
|135
|Armenija
|105
|-
!4
|Portugal
|208
|Portugal
|121
|Norveška
|104
|-
!5
|Armenija
|187
|Švicarska
|107
|Litva
|103
|-
!6
|Norveška
|177
|Armenija
|82
|Portugal
|87
|-
!7
|Litva
|159
|Norveška
|73
|Nizozemska
|79
|-
!8
|Moldavija
|154
|Island
|64
|Grčka
|60
|-
!9
|Švicarska
|118
|Litva
|56
|Albanija
|46
|-
!10
|Island
|103
|Hrvatska
|42
|Island
|39
|-
!11
|Hrvatska
|75
|Latvija
|39
|Austrija
|36
|-
!12
|Albanija
|58
|Danska
|35
|Hrvatska
|33
|-
!13
|Danska
|55
|Moldavija
|19
|Danska
|20
|-
!14
|Latvija
|55
|Albanija
|12
|Bugarska
|18
|-
!15
|Austrija
|42
|Bugarska
|11
|Latvija
|16
|-
!16
|Bugarska
|29
|Slovenija
|7
|Švicarska
|11
|-
!17
|Slovenija
|15
|Austrija
|6
|Slovenija
|8
|}
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible&quot;
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;21&quot; |Rezultati glasanja - glasovi žirija
|-
!&lt;small&gt;Ukupan&lt;/small&gt;&lt;small&gt;br. bodova&lt;/small&gt;
!TG
!&lt;small&gt;NIZ&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;UKR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ALB&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;POR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;NOR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;GRČ&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MOL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;BUG&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ISL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;LAT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠVA&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;DAN&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;FRA&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ARM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;SLO&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;HRV&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;LIT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AUT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ITA&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;17&quot; |&lt;small&gt;Natjecatelji&lt;/small&gt;
|Albanija
|58
|46
|
|
|X
|
|
|'''12'''
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Latvija
|55
|16
|
|
|
|'''12'''
|
|4
|4
|3
|4
|X
|2
|1
|
|2
|3
|
|2
|1
|1
|-
|'''Litva'''
|'''159'''
|103
|2
|
|
|6
|5
|
|
|
|8
|1
|3
|5
|2
|
|'''12'''
|10
|X
|
|2
|-
|'''Švicarska'''
|'''118'''
|11
|7
|6
|6
|4
|4
|
|10
|'''12'''
|5
|4
|
|6
|5
|5
|4
|6
|10
|7
|6
|-
|Slovenija
|15
|8
|1
|
|
|
|
|
|1
|
|
|
|
|
|
|
|
|5
|
|
|
|-
|'''Ukrajina'''
|'''337'''
|202
|8
|
|'''12'''
|7
|6
|3
|'''12'''
|
|10
|'''12'''
|8
|7
|10
|7
|7
|7
|'''12'''
|
|7
|-
|Bugarska
|29
|18
|
|
|1
|
|
|10
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|'''Nizozemska'''
|'''221'''
|79
|
|'''12'''
|10
|8
|8
|6
|2
|4
|7
|3
|'''12'''
|'''12'''
|8
|'''12'''
|10
|2
|8
|8
|10
|-
|'''Moldavija'''
|'''154'''
|135
|
|2
|
|1
|1
|7
|
|1
|
|
|
|
|
|1
|
|
|1
|
|5
|-
|'''Portugal'''
|'''208'''
|87
|10
|8
|4
|
|10
|5
|5
|5
|6
|5
|4
|8
|6
|10
|6
|'''12'''
|7
|10
|
|-
|Hrvatska
|75
|33
|3
|3
|3
|
|
|8
|
|6
|
|
|
|
|
|4
|8
|
|
|3
|4
|-
|Danska
|55
|20
|
|5
|
|
|3
|
|
|2
|1
|6
|5
|
|
|
|
|3
|5
|5
|
|-
|Austrija
|42
|36
|
|
|
|
|
|2
|
|
|
|
|
|
|1
|
|
|
|
|
|3
|-
|'''Island'''
|'''103'''
|39
|5
|4
|5
|10
|2
|
|3
|
|
|8
|6
|4
|4
|3
|
|4
|4
|2
|
|-
|'''Grčka'''
|'''211'''
|60
|'''12'''
|7
|8
|5
|'''12'''
|
|8
|10
|2
|10
|10
|10
|'''12'''
|8
|5
|8
|6
|6
|'''12'''
|-
|'''Norveška'''
|'''177'''
|104
|6
|1
|2
|2
|
|1
|7
|7
|'''12'''
|7
|7
|3
|3
|6
|2
|
|3
|4
|
|-
|'''Armenija'''
|'''187'''
|105
|4
|10
|7
|3
|7
|
|6
|8
|3
|2
|1
|2
|7
|
|1
|1
|
|'''12'''
|8
|}
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible&quot;
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;21&quot; |Rezultati glasanja - glasovi publike
|-
!&lt;small&gt;Ukupan&lt;/small&gt;&lt;small&gt;br. poena&lt;/small&gt;
!ŽI
!&lt;small&gt;HOL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;UKR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ALB&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;POR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;NOR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;GRČ&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MOL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;BUG&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ISL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;LAT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠVA&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;DAN&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;FRA&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ARM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;SLO&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;HRV&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;LIT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AUT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ITA&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;17&quot; |&lt;small&gt;Natjecatelji&lt;/small&gt;
|Albanija
|58
|12
|
|
|
|
|
|'''12'''
|
|1
|
|
|8
|
|5
|2
|6
|2
|
|2
|8
|-
|Latvija
|55
|39
|1
|5
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|10
|
|
|-
|'''Litvanija'''
|'''159'''
|56
|5
|'''12'''
|1
|6
|8
|5
|6
|5
|5
|10
|3
|8
|6
|7
|5
|6
|
|4
|1
|-
|'''Švicarska'''
|'''118'''
|107
|2
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|
|1
|
|1
|
|
|3
|3
|
|-
|Slovenija
|15
|7
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|8
|
|
|
|-
|'''Ukrajina'''
|'''337'''
|135
|'''12'''
|
|8
|'''12'''
|10
|10
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|10
|'''12'''
|10
|'''12'''
|10
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|-
|Bugarska
|29
|11
|
|
|'''12'''
|
|
|1
|5
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|'''Nizozemska'''
|'''221'''
|142
|
|6
|3
|8
|1
|4
|8
|3
|8
|3
|2
|4
|4
|4
|3
|3
|6
|5
|4
|-
|'''Moldavija'''
|'''154'''
|19
|10
|10
|
|10
|6
|6
|
|8
|7
|8
|7
|6
|7
|6
|7
|10
|7
|10
|10
|-
|'''Portugal'''
|'''208'''
|121
|6
|4
|5
|
|2
|3
|4
|6
|2
|6
|'''12'''
|3
|8
|8
|2
|1
|8
|1
|6
|-
|Hrvatska
|75
|42
|
|
|6
|1
|
|
|
|2
|
|
|6
|
|
|
|'''12'''
|
|
|6
|
|-
|Danska
|55
|35
|
|
|
|3
|4
|
|3
|
|6
|2
|
|
|
|
|1
|
|1
|
|
|-
|Austrija
|42
|6
|
|3
|4
|
|3
|2
|2
|
|4
|1
|4
|2
|
|5
|
|4
|
|
|2
|-
|'''Island'''
|'''103'''
|64
|4
|8
|
|2
|7
|
|
|
|
|5
|1
|7
|3
|
|
|
|2
|
|
|-
|'''Grčka'''
|'''211'''
|151
|3
|1
|10
|4
|'''12'''
|
|1
|7
|
|
|
|
|1
|10
|8
|
|
|
|3
|-
|'''Norveška'''
|'''177'''
|73
|7
|7
|2
|7
|
|7
|10
|4
|10
|7
|
|10
|2
|3
|4
|7
|5
|7
|5
|-
|'''Armenija'''
|'''187'''
|82
|8
|2
|7
|5
|5
|8
|7
|10
|3
|4
|5
|5
|'''12'''
|
|
|5
|4
|8
|7
|}

==== 12 bodova ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+12 bodova dodijeljeni od žirija
!&lt;abbr&gt;#&lt;/abbr&gt;
!Primatelj
!Države koje su dodijelile 12 bodova
|-
|4
|Nizozemska
|Švicarska,Ukrajina, Danska, Armenija
|-
|4
|Ukrajina
|Albanija, Latvija, Litva, Moldavija
|-
|4
|Grčka
|Nizozemska, Norveška, Francuska, Italija
|-
|1
|Albanija
|Grčka
|-
|1
|Armenija
|Austrija
|-
|1
|Latvija
|Portugal
|-
|1
|Litva
|Slovenija
|-
|1
|Norveška
|Island
|-
|1
|Portugal
|Hrvatska
|-
|1
|Švicarska
|Bugarska
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+12 bodova dodijeljeni od publike
!&lt;abbr&gt;#&lt;/abbr&gt;
!Primatelj
!Države koje su dodijelile 12 bodova
|-
|12
|Ukrajina
|Latvija, Litva, Bugarska, Češka, Nizozemska, Moldavija, Portugal, Hrvatska, Danska, Austrija, Island, Armenija, Italija
|-
|1
|Albanija
|Grčka
|-
|1
|Armenija
|Francuska
|-
|1
|Bugarska
|Albanija
|-
|1
|Hrvatska
|Slovenija
|-
|1
|Grčka
|Norveška
|-
|1
|Litva
|Ukrajina
|-
|1
|Portugal
|Švicarska
|}

=== Drugo polufinale ===
{| class=&quot;wikitable collapsible collapsed plainrowheaders&quot; style=&quot;float:right; margin:10px&quot;
! colspan=&quot;7&quot; |Podijeljeni rezultati (drugo polufimanale)
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Mjesto
! colspan=&quot;2&quot; |Kombinirano
! colspan=&quot;2&quot; |Žiri
! colspan=&quot;2&quot; |Glasovi publike
|-
!Država
!Bodovi
!Država
!Bodovi
!Država
!Bodovi
|-
!1
|Švedska
|396
|Švedska
|222
|Švedska
|174
|-
!2
|Australija
|243
|Australija
|169
|Srbija
|174
|-
!3
|Srbija
|237
|Estonija
|113
|Češka
|125
|-
!4
|Češka
|227
|Belgija
|105
|Poljska
|114
|-
!5
|Estonija
|209
|Češka
|102
|Rumunjska
|100
|-
!6
|Poljska
|198
|Azerbajdžan
|96
|Finska
|99
|-
!7
|Finska
|162
|Poljska
|84
|Estonija
|96
|-
!8
|Belgija
|151
|Finska
|63
|Australija
|74
|-
!9
|Rumunjska
|118
|Srbija
|63
|Cipar
|54
|-
!10
|Azerbajdžan
|96
|Sjeverna Makedonija
|56
|Belgija
|46
|-
!11
|Sjeverna Makedonija
|76
|Izrael
|34
|Irska
|35
|-
!12
|Cipar
|63
|Malta
|27
|San Marino
|29
|-
!13
|Izrael
|61
|San Marino
|21
|Izrael
|27
|-
!14
|San Marino
|50
|Rumunjska
|18
|Crna Gora
|22
|-
!15
|Irska
|47
|Gruzija
|13
|Malta
|20
|-
!16
|Malta
|47
|Irska
|12
|Sjeverna Makedonija
|20
|-
!17
|Crna Gora
|33
|Crna Gora
|11
|Gruzija
|9
|-
!18
|Gruzija
|22
|Cipar
|9
|Azerbajdžan
|0
|}
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible&quot;
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;23&quot; |Rezultati glasanja - glasovi žirija
|-
!&lt;small&gt;Ukupan&lt;/small&gt;&lt;small&gt;br. bodova&lt;/small&gt;
!TG
!&lt;small&gt;SMR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MAK&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MLT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;EST&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AZE&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;NEM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;BEL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;IZR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;POLj&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;SRB&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;CIP&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠPA&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;CG&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;RUM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;IRS&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;GRU&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;FIN&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;UK&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠVE&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AUS&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ČEŠ&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;18&quot; |&lt;small&gt;Natjecatelji&lt;/small&gt;
|'''Finska'''
|'''162'''
|99
|3
|4
|3
|8
|4
|1
|5
|5
|4
|5
|2
|2
|4
|4
|
|3
|
|
|4
|
|2
|-
|Izrael
|61
|27
|
|
|2
|
|1
|2
|7
|
|1
|
|
|3
|
|1
|3
|
|
|1
|3
|10
|
|-
|'''Srbija'''
|'''237'''
|174
|2
|'''12'''
|
|
|3
|
|2
|1
|
|
|5
|5
|7
|
|7
|2
|8
|5
|
|4
|
|-
|'''Azerbajdžan'''
|'''96'''
|0
|4
|1
|4
|6
|
|10
|3
|
|3
|8
|6
|'''12'''
|5
|3
|
|4
|7
|8
|5
|3
|4
|-
|Gruzija
|22
|9
|
|
|1
|3
|
|3
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|5
|-
|Malta
|47
|20
|1
|6
|
|1
|2
|
|
|2
|
|
|
|
|
|
|6
|1
|
|
|7
|
|1
|-
|San Marino
|50
|29
|
|
|
|
|
|
|'''12'''
|
|2
|
|
|
|
|2
|
|
|5
|
|
|
|
|-
|'''Australija'''
|'''243'''
|74
|10
|5
|10
|10
|10
|6
|8
|10
|10
|2
|10
|10
|10
|10
|5
|10
|10
|3
|'''12'''
|
|8
|-
|Cipar
|63
|54
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|4
|
|3
|
|2
|
|
|-
|Irska
|47
|35
|
|
|
|4
|
|
|1
|
|
|
|1
|
|
|
|
|
|
|
|
|6
|
|-
|Sjeverna Makedonija
|76
|20
|
|
|5
|
|
|'''12'''
|
|
|5
|1
|
|
|1
|5
|1
|
|2
|7
|
|7
|10
|-
|'''Estonija'''
|'''209'''
|96
|7
|2
|8
|
|7
|4
|
|3
|7
|10
|7
|
|6
|7
|8
|7
|4
|4
|10
|5
|7
|-
|'''Rumunjska'''
|'''118'''
|100
|
|
|
|2
|
|8
|
|4
|
|
|
|4
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|'''Poljska'''
|'''198'''
|114
|8
|8
|6
|
|8
|
|6
|8
|
|3
|8
|7
|3
|
|
|8
|1
|6
|1
|
|3
|-
|Crna Gora
|33
|22
|
|3
|
|
|
|
|
|
|
|7
|
|1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|'''Belgija'''
|'''151'''
|46
|5
|10
|
|5
|5
|5
|
|7
|6
|6
|3
|8
|8
|6
|2
|5
|
|2
|8
|8
|6
|-
|'''Švedska'''
|'''396'''
|174
|'''12'''
|7
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|7
|10
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|6
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|
|'''12'''
|'''12'''
|-
|'''Češka'''
|'''227'''
|125
|6
|
|7
|7
|6
|
|4
|6
|8
|4
|4
|
|2
|8
|10
|6
|6
|10
|6
|2
|}
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible&quot;
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;23&quot; |Rezultati glasanja - glasovi publike
|-
!&lt;small&gt;Ukupan&lt;/small&gt;&lt;small&gt;br. bodova&lt;/small&gt;
!ŽI
!&lt;small&gt;SMR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MAK&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MLT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;EST&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AZE&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;NEM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;BEL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;IZR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;POLj&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;SRB&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;CIP&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠPA&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;CG&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;RUM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;IRS&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;GRU&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;FIN&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;UK&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠVE&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AUS&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ČEŠ&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;18&quot; |&lt;small&gt;Natjecatelji&lt;/small&gt;
|'''Finska'''
|'''162'''
|63
|3
|8
|6
|'''12'''
|5
|7
|4
|
|6
|1
|2
|6
|
|4
|1
|6
|
|4
|'''12'''
|2
|10
|-
|Izrael
|61
|34
|2
|
|
|
|10
|2
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|10
|
|
|
|
|3
|-
|'''Srbija'''
|'''237'''
|63
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|4
|
|10
|6
|8
|7
|
|'''12'''
|5
|'''12'''
|10
|4
|'''12'''
|8
|6
|10
|'''12'''
|'''12'''
|-
|'''Azerbajdžan'''
|'''96'''
|96
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Gruzija
|22
|13
|
|
|
|1
|
|
|
|5
|
|
|
|
|
|
|
|
|2
|
|
|1
|
|-
|Malta
|47
|27
|
|3
|
|3
|3
|
|2
|
|
|2
|1
|
|1
|
|3
|
|
|
|2
|
|
|-
|San Marino
|50
|21
|
|
|8
|
|
|
|
|
|4
|
|
|3
|
|2
|
|
|4
|3
|
|5
|
|-
|'''Australija'''
|'''243'''
|169
|7
|
|7
|5
|7
|3
|3
|6
|2
|
|4
|
|3
|3
|7
|2
|6
|
|4
|
|5
|-
|Cipar
|63
|9
|4
|5
|1
|
|'''12'''
|
|
|
|3
|10
|
|1
|8
|7
|
|1
|
|1
|1
|
|
|-
|Irska
|47
|12
|
|
|3
|
|
|
|1
|3
|
|
|
|7
|
|
|
|
|
|'''12'''
|
|8
|1
|-
|Sjeverna Makedonija
|76
|56
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|8
|
|
|10
|
|
|
|
|
|
|
|2
|-
|'''Estonija'''
|'''209'''
|113
|
|1
|
|
|
|4
|7
|4
|10
|4
|3
|2
|7
|8
|6
|7
|'''12'''
|2
|8
|3
|8
|-
|'''Rumunjska'''
|'''118'''
|18
|8
|
|5
|2
|6
|5
|8
|2
|5
|6
|10
|'''12'''
|
|
|5
|5
|3
|7
|3
|4
|4
|-
|'''Poljska'''
|'''198'''
|84
|5
|2
|4
|6
|1
|'''12'''
|'''12'''
|7
|
|
|8
|4
|2
|1
|'''12'''
|3
|5
|10
|7
|6
|7
|-
|Crna Gora
|33
|11
|
|10
|
|
|
|
|
|
|
|'''12'''
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|'''Belgija'''
|'''151'''
|105
|1
|4
|
|7
|4
|1
|
|1
|1
|3
|6
|
|5
|5
|2
|
|1
|
|5
|
|
|-
|'''Švedska'''
|'''396'''
|222
|10
|7
|10
|10
|8
|8
|10
|'''12'''
|'''12'''
|5
|7
|8
|6
|'''12'''
|10
|8
|10
|5
|
|10
|6
|-
|'''Češka'''
|'''227'''
|102
|6
|6
|2
|8
|2
|6
|5
|10
|8
|7
|5
|10
|4
|6
|8
|4
|7
|8
|6
|7
|
|}

==== 12 bodova ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+12 bodova dodijeljeni od žirija
!&lt;abbr&gt;#&lt;/abbr&gt;
!Primatelj
!Države koje su dodijelile 12 bodova
|-
|16
|Švedska
|Finska, Izrael, Srbija, Azerbajdžan, Gruzija, Malta, San Marino, Australija, Cipar, Irska, Poljska, Estonija, Rumunjska, Crna Gora, Češka, UK
|-
|1
|Australija
|Švedska
|-
|1
|Azerbajdžan
|Španjolska
|-
|1
|Sjeverna Makedonija
|Njemačka
|-
|1
|San Marino
|Belgija
|-
|1
|Srbija
|Sjeverna Makedonija
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+12 bodova dodijeljeni od publike
!&lt;abbr&gt;#&lt;/abbr&gt;
!Primatelj
!Države koje su dodijelile 12 bodova
|-
|8
|Srbija
|Gruzija, Malta, San Marino, Australija, Cipar, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Češka
|-
|3
|Poljska
|Irska, Belgija, Njemačka
|-
|3
|Švedska
|Izrael, Rumunjska, Poljska
|-
|2
|Finska
|Estonija, Švedska
|-
|1
|Cipar
|Azerbajdžan
|-
|1
|Estonija
|Finska
|-
|1
|Irska
|Ujedinjeno Kraljevstvo
|-
|1
|Crna Gora
|Srbija
|-
|1
|Rumunjska
|Španjolska
|}

=== Finale ===
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible&quot;
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;42&quot; |Rezultati glasanja (glasovi žirija)‍
|-
!&lt;small&gt;Ukupan&lt;/small&gt;&lt;small&gt;br. bodova&lt;/small&gt;
!TG
!&lt;small&gt;NIZ&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;SMR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MAK&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MAL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;UKR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ALB&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;EST&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AZE&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;POR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;NJEM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;BEL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;NOR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;IZR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;POLJ&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;GRČ&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MOL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;BUG&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;SRB&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ISL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;CIP&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;LAT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠPA&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠVI&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;DAN&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;FRA&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ARM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;CG&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;RUM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;IRS&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;SLO&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;GRU&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;HRV&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;LIT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AUT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;FIN&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;UK&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠVE&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AUS&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ČEŠ&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ITA&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;25&quot; |&lt;small&gt;Natjecatelji&lt;/small&gt;
|Češka
|38
|5
|
|
|
|3
|1
|
|
|
|
|
|2
|
|2
|
|2
|
|
|3
|2
|
|
|
|
|
|2
|
|
|
|7
|
|
|
|
|
|
|
|5
|4
|
|
|-
|Rumunjska
|65
|53
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|
|
|
|7
|
|
|
|
|
|
|4
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Portugal
|207
|36
|8
|
|
|
|10
|1
|7
|7
|
|
|5
|10
|
|7
|3
|2
|4
|7
|5
|
|6
|
|5
|8
|1
|8
|4
|7
|4
|3
|7
|10
|8
|10
|
|3
|
|6
|5
|
|-
|Finska
|38
|26
|
|
|
|
|
|
|5
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|6
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|-
|Švicarska
|78
|0
|10
|1
|1
|
|6
|
|
|
|2
|2
|
|1
|
|5
|
|7
|7
|
|
|
|3
|1
|
|2
|
|
|
|5
|
|5
|
|1
|7
|1
|
|2
|
|
|6
|3
|-
|Francuska
|17
|8
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|7
|
|
|
|
|1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Norveška
|182
|146
|3
|
|
|
|
|
|
|
|
|3
|
|
|
|
|
|
|2
|
|8
|
|5
|
|1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|5
|4
|
|3
|
|2
|
|-
|Armenija
|61
|21
|
|
|
|
|2
|4
|
|
|1
|
|
|4
|
|
|
|
|5
|
|
|
|
|
|
|
|7
|
|
|
|
|
|
|
|
|6
|1
|
|2
|
|
|8
|-
|Italija
|268
|110
|
|3
|7
|7
|
|'''12'''
|10
|10
|
|
|8
|
|8
|4
|1
|
|1
|
|6
|1
|
|10
|2
|
|
|10
|10
|4
|6
|'''12'''
|10
|4
|4
|3
|2
|
|
|3
|
|
|-
|Španija
|459
|228
|5
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|
|5
|
|5
|'''12'''
|8
|10
|7
|3
|1
|5
|3
|8
|4
|3
|6
|
|
|8
|4
|5
|'''12'''
|8
|1
|'''12'''
|1
|5
|6
|5
|2
|
|10
|'''12'''
|'''12'''
|7
|
|-
|Nizozemska
|171
|42
|
|
|
|
|8
|6
|1
|4
|7
|4
|
|5
|1
|3
|4
|
|
|
|4
|
|4
|
|10
|10
|4
|4
|3
|3
|
|7
|4
|2
|6
|8
|5
|
|
|
|
|'''12'''
|-
|'''Ukrajina'''
|'''631'''
|439
|
|2
|
|
|
|7
|
|6
|8
|10
|6
|3
|7
|'''12'''
|
|'''12'''
|
|
|10
|7
|'''12'''
|
|3
|5
|10
|6
|6
|'''12'''
|3
|8
|6
|8
|'''12'''
|
|
|
|
|7
|4
|
|-
|Njemačka
|6
|6
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Litvanija
|128
|93
|
|
|
|
|
|
|2
|
|5
|
|
|2
|
|
|
|
|
|2
|1
|
|1
|
|
|3
|
|
|2
|
|
|10
|
|7
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Azerbajdžan
|106
|3
|
|7
|4
|2
|5
|3
|3
|
|
|6
|3
|
|
|
|'''12'''
|1
|3
|'''12'''
|
|10
|
|'''12'''
|
|
|
|
|1
|
|
|
|
|
|
|
|3
|7
|7
|2
|
|
|-
|Belgija
|64
|5
|6
|
|3
|
|
|2
|
|
|
|
|
|
|4
|
|
|4
|6
|8
|
|2
|
|5
|
|
|6
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|5
|
|7
|-
|Grčka
|215
|57
|'''12'''
|10
|
|1
|7
|
|6
|3
|4
|
|
|'''12'''
|
|2
|
|
|'''12'''
|
|
|'''12'''
|7
|2
|'''12'''
|'''12'''
|3
|2
|
|2
|
|4
|3
|3
|
|4
|6
|4
|
|
|3
|10
|-
|Island
|20
|10
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|6
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|
|
|
|1
|
|
|
|2
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Moldavija
|253
|239
|2
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|6
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|5
|-
|Švedska
|438
|180
|1
|5
|6
|10
|4
|8
|'''12'''
|8
|
|7
|7
|8
|'''12'''
|10
|
|8
|
|5
|'''12'''
|5
|10
|7
|7
|7
|
|5
|7
|10
|10
|
|8
|5
|3
|7
|'''12'''
|'''12'''
|
|10
|10
|
|-
|Australija
|125
|2
|7
|6
|5
|6
|3
|
|8
|
|
|5
|1
|
|5
|6
|8
|6
|
|
|
|8
|2
|8
|4
|
|
|
|
|6
|2
|2
|
|
|
|
|8
|6
|10
|
|1
|2
|-
|Ujedinjeno Kraljevstvo
|466
|183
|4
|8
|8
|8
|'''12'''
|10
|4
|'''12'''
|10
|'''12'''
|'''12'''
|6
|10
|8
|
|10
|10
|1
|7
|3
|8
|3
|6
|6
|'''12'''
|
|5
|8
|8
|
|'''12'''
|
|10
|'''12'''
|10
|
|8
|
|'''12'''
|6
|-
|Poljska
|151
|105
|
|4
|2
|4
|
|
|
|2
|
|
|
|
|6
|
|10
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|8
|
|
|
|
|
|2
|
|
|
|
|8
|
|
|
|
|-
|Srbija
|312
|225
|
|
|10
|
|
|
|
|
|3
|
|4
|
|
|
|
|
|
|
|
|4
|
|6
|
|
|
|
|'''12'''
|
|5
|6
|
|'''12'''
|1
|
|7
|1
|4
|8
|
|4
|-
|Estonija
|141
|98
|
|
|
|5
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|5
|
|10
|
|
|
|
|
|
|
|3
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|5
|6
|1
|8
|}
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible&quot;
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;42&quot; |Rezultati glasanja (glasovi publike)‍
|-
!&lt;small&gt;Ukupan&lt;/small&gt;&lt;small&gt;br. poena&lt;/small&gt;
!ŽI
!&lt;small&gt;NIZ&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;SMR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MAK&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MAL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;UKR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ALB&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;EST&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AZE&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;POR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;NJEM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;BEL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;NOR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;IZR&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;POLJ&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;GRČ&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;MOL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;BUG&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;SRB&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ISL&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;CIP&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;LET&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠPA&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠVI&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;DAN&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;FRA&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ARM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;CG&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;RUM&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;IRS&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;SLO&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;GRU&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;HRV&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;LIT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AUT&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;FIN&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;UK&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ŠVE&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;AUS&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ČEŠ&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;ITA&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;25&quot; |&lt;small&gt;Natjecatelji&lt;/small&gt;
|Češka
|38
|33
|
|
|5
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Rumunjska
|65
|12
|
|1
|
|3
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|2
|10
|4
|5
|
|4
|
|10
|
|
|1
|
|
|
|2
|
|
|
|
|
|
|3
|
|
|
|8
|-
|Portugal
|207
|171
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|
|1
|
|
|
|
|
|
|
|4
|7
|
|6
|4
|5
|
|
|
|
|
|7
|
|
|
|
|
|
|1
|-
|Finska
|38
|12
|
|
|
|1
|4
|2
|8
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|2
|
|
|
|
|
|7
|
|1
|
|-
|Švicarska
|78
|78
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Francuska
|17
|9
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|2
|
|2
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|
|
|1
|
|
|1
|
|
|
|
|
|-
|Norveška
|182
|36
|5
|2
|2
|4
|2
|
|4
|7
|2
|1
|
|
|4
|4
|6
|6
|1
|8
|10
|
|5
|3
|
|8
|
|
|2
|2
|4
|3
|
|5
|2
|5
|6
|6
|10
|10
|3
|4
|-
|Armenija
|61
|40
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|5
|
|
|1
|
|
|
|
|5
|
|
|
|
|
|10
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Italija
|268
|158
|
|5
|6
|10
|
|8
|
|5
|3
|3
|4
|
|3
|
|7
|
|2
|4
|
|5
|
|5
|8
|
|3
|
|6
|4
|
|6
|
|6
|3
|3
|
|
|
|1
|
|
|-
|Španjolska
|459
|231
|7
|10
|10
|7
|1
|7
|1
|10
|10
|2
|6
|1
|8
|6
|'''12'''
|8
|8
|10
|3
|8
|4
|
|6
|1
|7
|8
|8
|8
|5
|4
|6
|7
|6
|1
|3
|5
|2
|6
|6
|
|-
|Nizozemska
|171
|129
|
|
|
|
|3
|6
|3
|
|4
|4
|10
|
|2
|
|
|
|
|
|5
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|
|1
|
|
|
|1
|
|
|2
|-
|'''Ukrajina'''
|'''631'''
|192
|'''12'''
|'''12'''
|8
|8
|
|10
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|10
|'''12'''
|'''12'''
|7
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|10
|'''12'''
|'''12'''
|10
|10
|10
|'''12'''
|10
|'''12'''
|10
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|'''12'''
|-
|Njemačka
|6
|0
|
|
|
|
|
|
|2
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|2
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|2
|
|
|
|
|
|
|-
|Litva
|128
|35
|
|
|1
|
|10
|
|7
|
|1
|
|
|10
|
|2
|
|4
|
|3
|2
|2
|10
|
|
|7
|
|2
|
|
|8
|2
|5
|3
|
|
|2
|7
|3
|2
|
|
|-
|Azerbajdžan
|106
|103
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|3
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Belgija
|64
|59
|4
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Grčka
|215
|158
|
|7
|
|
|
|'''12'''
|
|3
|
|
|
|7
|
|
|
|
|6
|
|
|10
|
|
|
|
|
|3
|
|
|
|8
|1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Island
|20
|10
|
|
|
|
|8
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|2
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Moldavija
|253
|14
|10
|4
|7
|
|6
|1
|6
|
|8
|10
|8
|4
|6
|7
|3
|
|7
|'''12'''
|6
|
|7
|7
|4
|5
|10
|5
|7
|'''12'''
|7
|7
|8
|8
|5
|7
|5
|8
|
|4
|8
|10
|-
|Švedska
|438
|258
|2
|3
|4
|5
|
|
|10
|4
|7
|5
|5
|8
|5
|10
|4
|5
|
|1
|8
|
|6
|6
|3
|10
|
|7
|1
|6
|3
|5
|
|4
|10
|6
|8
|4
|
|5
|5
|5
|-
|Australija
|125
|123
|
|
|
|
|
|
|
|2
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Ujedinjeno Kraljevstvo
|466
|283
|8
|6
|
|'''12'''
|7
|4
|5
|8
|6
|6
|3
|6
|10
|3
|5
|3
|3
|
|7
|6
|3
|8
|5
|6
|2
|1
|
|3
|6
|
|4
|
|4
|8
|4
|
|6
|7
|2
|6
|-
|Poljska
|151
|46
|6
|
|
|2
|'''12'''
|
|
|1
|
|8
|7
|5
|1
|
|
|
|
|
|4
|3
|
|1
|1
|4
|4
|
|4
|
|10
|
|
|
|
|4
|
|10
|5
|3
|7
|3
|-
|Srbija
|312
|87
|3
|8
|'''12'''
|6
|
|3
|
|6
|5
|7
|2
|3
|7
|5
|8
|
|10
|
|1
|7
|2
|2
|'''12'''
|
|8
|6
|'''12'''
|7
|1
|'''12'''
|7
|'''12'''
|
|10
|7
|1
|8
|8
|10
|7
|-
|Estonija
|141
|43
|1
|
|3
|
|5
|5
|
|
|
|
|
|2
|
|8
|
|7
|
|6
|
|
|8
|
|
|3
|
|'''12'''
|3
|5
|
|
|
|2
|8
|
|10
|2
|4
|
|4
|}

==== 12 bodova ====
Tablice ispod sadrže informacije o podjeli maksimalnih 12 bodova u finalu. Podebljane države dale su 24 boda (12 bodova od publike i 12 bodova stručnog žirija)
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+12 bodova dodijeljenih od stručnog žirija
!#
!Natjecatelji
!Države koje su dodijelile 12 bodova
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |8
|Španjolska
|Armenija, Australija, Irska, Malta, Sjeverna Makedonija, Portugal, San Marino, Švedska
|-
|Ujedinjeno Kraljevstvo
|Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Češka, Francuska, Gruzija, Njemačka, Ukrajina
|-
!6
|Grčka
|Bugarska, Cipar, Danska, Nizozemska, Norveška, Švicarska
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |5
|Švedska
|Estonija, Finska, Island, Izrael, Ujedinjeno Kraljevstvo
|-
|Ukrajina
|'''Latvija''', '''Litva''',''' Moldavija''', '''Poljska''', Rumunjska
|-
!3
|Azerbajdžan
|Grčka, Srbija, Španjolska
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |2
|Italija
|Albanija, Slovenija
|-
|Srbija
|'''Hrvatska''', '''Crna Gora'''
|-
!1
|Nizozemska
|Italija
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+12 bodova dodijeljenih od publike
!#
!Natjecatelji
!Države koje su dodijelile 12 bodova
|-
!28
|Ukrajina
|Australija,  Austrija,  Azerbajdžan, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Island, Irska, Izrael, Italija, ''' Latvija''', '''Litva''', '''Moldavija''', Nizozemska, Norveška,''' Poljska''', Portugal, San Marino, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo
|-
!5
|Srbija
|'''Hrvatska''', Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Švicarska
|-
!2
|Moldavija
|Rumunjska, Srbija
|-
! rowspan=&quot;5&quot; |1
|Estonija
|Armenija
|-
|Grčka
|Albanija
|-
|Poljska
|Ukrajina
|-
|Španjolska
|Grčka
|-
|Ujedinjeno Kraljevstvo
|Malta
|}

== Ostale zemlje ==
Za pravo sudjelovanja na natjecanju Pjesme Eurovizije, država mora biti punopravni i aktivni član [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-a]].&lt;ref name=&quot;#10&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2017-01-12|title=Rules|url=https://eurovision.tv/about/rules|access-date=2022-03-13|website=Eurovision.tv|language=en-gb}}&lt;/ref&gt; [[EBU]] je poslao poziv za sudjelovanje na Pjesmi Eurovizije 2022. svim aktivnim članicama, kojih je trenutno 56.&lt;ref name=&quot;#10&quot;/&gt; Sljedeće države iskazale su jasnu (ne)zainteresiranost:

=== Aktivne članice EBU-a: ===

* {{ZD+X/A|AND}}- 19. lipnja 2021. godine, iz RTVA  su potvrdili kako se Andora neće vratiti na natjecnje 2022. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=News|first=Eurovision|last2=News|first2=Participants|last3=Participants|first3=Eurovision|last4=Fans|date=2021-06-19|title=Andorrra: RTVA will not return to Eurovision in 2022|url=https://esctoday.com/183574/andorrra-rtva-will-not-return-to-eurovision-in-2022/|access-date=2022-03-13|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Andora je posljednji put na Eurosongu nastupila 2009.
* {{ZD+X/B|BIH}} - 25. lipnja 2021 godine iz BHRT-a su izjavili kako neće nastupiti na natjecanju 2022. ali ni narednih godina dok se ne riješi problem budžeta javnog servisera zbog čega je [[EBU]] uveo sankcije bosanskohercegovačkoj delegaciji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2021-06-24|title=🇧🇦 Bosnia &amp; Herzegovina: BHRT Unlikely to Compete in Eurovision Long Term Unless Funding Issue Can Be Resolved|url=https://eurovoix.com/2021/06/24/bosnia-herzegovina-eurovision-funding-issue/|access-date=2022-03-13|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; 12.listopada 2021. godine službeno je potvrđeno da se BiH neće vratiti na natjecanje 2022. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=News|first=Eurovision|last2=News|first2=Participants|last3=Participants|first3=Eurovision|last4=Fans|date=2021-10-12|title=Bosnia &amp; Herzegovina: BHRT will not return to Eurovision in 2022|url=https://esctoday.com/184054/bosnia-herzegovina-bhrt-will-not-return-to-eurovision-in-2022/|access-date=2022-03-13|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina je posljednji put na Eurosongu nastupila 2016. godine.
* {{ZD+X/L|LUX}} - 18. kolovoza 2021. godine, luksemburška televizija je potvrdila da se Luksemburg neće vratiti na natjecanje 2022. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=News|first=Eurovision|last2=News|first2=Participants|last3=Participants|first3=Eurovision|last4=Fans|date=2021-08-18|title=Luxembourg: RTL will not participate at Eurovision 2022|url=https://esctoday.com/183787/luxembourg-rtl-will-not-participate-at-eurovision-2022/|access-date=2022-03-13|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
* {{ZD+X/M|MAĐ}} - 11. listopada 2021 godine, mađarska televizija otvorila je natječaj za festival A Dal, izbor koji je prije korišten kao izbor mađarskog predstavnika na Pjesmi Eurovizije, međutim nije bilo nikakvih najava kako će A Dal biti korišten u tu svrhu. Odsudstvo Mađarske je potvrđeno 20. listopada 2021. nakon što je [[EBU]] objavio konačan popis zemalja sudionica.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=News|first=Eurovision|last2=News|first2=Participants|last3=Participants|first3=Eurovision|last4=Fans|date=2021-10-11|title=Hungary: A DAL 2022 rules published: no link to Eurovision|url=https://esctoday.com/184138/hungary-a-dal-2022-rules-published-no-link-to-eurovision/|access-date=2022-03-13|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#11&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2021-10-20|title=REVEALED: the 41 countries joining Eurovision in Turin 2022 🇮🇹|url=https://eurovision.tv/story/41-countries-for-2022|access-date=2022-03-13|website=Eurovision.tv|language=en-gb}}&lt;/ref&gt;
* {{ZD+X/M|MNK}} - Monegaška televizija (TMC) je 30. kolovoza 2021. potvrdila da neće sudjelovati na natjecanju 2022. godine. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=News|first=Eurovision|last2=News|first2=Participants|last3=Participants|first3=Eurovision|last4=Fans|date=2021-08-30|title=Monaco: TMC will not compete at Eurovision 2022|url=https://esctoday.com/183829/monaco-tmc-will-not-compete-at-eurovision-2022/|access-date=2022-03-13|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
* {{ZD+X/S|SLK}} - 18. lipnja 2021. godine, slovačka televizija je potvrdila da se Slovačka neće vratiti na natjecanje ni 2022. godine. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2021-06-18|title=🇸🇰 Slovakia: RTVS Rules Out Eurovision 2022 Participation|url=https://eurovoix.com/2021/06/18/slovakia-eurovision-2022-participation/|access-date=2022-03-13|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* {{ZD+X/T|TUR}} - Iako je [[EBU]] bila u pregovorima sa turskom delegacijom oko eventualnog povratka Turske na natjecajne, odsudstvo Turske je potvrđeno 20. listopada 2021. nakon što je [[EBU]] objavio konačan popis zemalja sudionica. &lt;ref name=&quot;#11&quot;/&gt;

=== Neaktivne članice EBU-a: ===

* {{ZD+X/B|BJE}} - 28. svibnja 2021. godine, EBU je suspendirala članstvo bjeloruske radiotelevizije, čime je onemogućeno prijavljivanje za natjecanje 2022. godine. BTRC je imao pravo na žalbu u roku od dva tjedna prije nego što suspenzija i službeno stupi na snagu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Union (EBU)|first=European Broadcasting|date=2021-05-28|title=EBU Executive Board agrees to suspension of Belarus Member BTRC|url=https://www.ebu.ch/news/2021/05/ebu-executive-board-agrees-to-suspension-of-belarus-member-btrc|access-date=2022-03-13|website=www.ebu.ch|language=en}}&lt;/ref&gt; 1. srpnja 2021. BTRC je i službeno ostala bez članstva u EBU-u čime je onemogućeno sudjelovanje  na natjecanju 2022. godine. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Белтэлерадыёкампанію выключылі з Еўрапейскага вяшчальнага саюза|url=https://euroradio.fm/belteleradyyokampaniyu-vyklyuchyli-z-eurapeyskaga-vyashchalnaga-sayuza|access-date=2022-03-13|website=Навіны Беларусі {{!}} euroradio.fm|language=be}}&lt;/ref&gt;
* {{ZD+X/R|RUS}} - Iako su prvobitno prijavili sudjelovanje i bili u ždrijebu za polufinala, EBU  je diskvalificirala Rusiju sa natjecanja zbog invazije Rusije na Ukrajinu. Odluka je donesena nakon konzultacija sa zemljama članicama EBU-a 25. veljače 2022. nakon poziva bar 10 emitera zemalja sudionica na diskvalifikaciju Rusije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-02-25|title=EBU statement regarding the participation of Russia in the Eurovision Song Contest 2022|url=https://eurovision.tv/mediacentre/release/ebu-statement-russia-2022|access-date=2022-03-13|website=Eurovision.tv|language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Sva tri nacionalna emitera Rusije koji su bili članovi EBU-a (Kanal 1, VGTRK i Radio Dom Ostankino) su napustile tu organizaciju 26. veljače 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2022-02-26|title=🇷🇺 Russia: Channel One, VGTRK &amp; Radio Dom Ostankino Leave the European Broadcasting Union|url=https://eurovoix.com/2022/02/26/channel-one-vgtrk-radio-dom-ostankino-leave-european-broadcasting-union/|access-date=2022-03-13|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodni prijenosi i izlagači glasova ==

=== Izlagači glasova ===
Ocjenu od 12 bodova nacionalnih žirija objavit će izlagač svake zemlje sudionice. Redoslijed izglasavanja bodova žirija je sljedeći:&lt;br /&gt;
Izvor: &lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2022-05-14 |title=Eurovision 2022 Spokespersons – Who will announce the points? |url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2022-spokespersons-who-will-announce-the-points |access-date=2022-05-14 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;
{{Col-begin}}
{{Col-break}}
* {{ZD+X/N|NIZ}} – Jeangu Macrooy
* {{ZD+X/S|SMR}} – Labiuse
* {{ZD+X/M|MAK}} – Jana Burčeska
* {{ZD+X/M|MLT}} – Aidan Cassar
* {{ZD+X/U|UKR}} – Kateryna Pavlenko
* {{ZD+X/A|ALB}} – Andri Xhahu
* {{ZD+X/E|EST}} – Tanel Padar
* {{ZD+X/A|AZE}} – Narmin Salmanova
* {{ZD+X/P|POR}} – Pedro Tatanka
* {{ZD+X/N|NJE}} – Barbara Schöneberger
* {{ZD+X/B|BEL}} – David Jeanmotte
* {{ZD+X/N|NOR}} – Tix
* {{ZD+X/I|IZR}} – Daniel Styopin
* {{ZD+X/P|POLJ}} – Ida Nowakowska
* {{ZD+X/G|GRČ}} – Stefania
* {{ZD+X/M|MOL}} – Elena Băncilă
* {{ZD+X/B|BUG}} – Janan Dural
* {{ZD+X/S|SRB}} – Dragana Kosjerina
* {{ZD+X/I|ISL}} – Árný Fjóla Ásmundsdóttir
* {{ZD+X/C|CIP}} – Loukas Hamatsos
{{Col-break}}
* {{ZD+X/L|LAT}} – Samanta Tīna
* {{ZD+X/Š|ŠPA}} – Nieves Álvarez
* {{ZD+X/Š|ŠVI}} – Julie Berthollet
* {{ZD+X/D|DAN}} – Tina Müller
* {{ZD+X/F|FRA}} – Élodie Gossuin
* {{ZD+X/A|ARM}} – Garik Papoyan
* {{ZD+X/C|CG}} – Andrijana Vešović
* {{ZD+X/R|RUM}} – Eda Marcus
* {{ZD+X/I|IRS}} – Linda Martin
* {{ZD+X/S|SLO}} – Lorella Flego
* {{ZD+X/G|GRU}} – Helen Kalandadze
* [[File:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dora 2022.|Hrvatska]] – Ivan Dorian Molnar
* {{ZD+X/L|LIT}} – Vaidotas Valiukevičius
* {{ZD+X/A|AUT}} – Philipp Hansa
* {{ZD+X/F|FIN}} – 	Aksel Kankaanranta
* {{ZD+X/U|UK}} – AJ Odudu
* {{ZD+X/Š|ŠVE}} – Dotter
* {{ZD+X/A|AUS}} – Courtney Act
* {{ZD+X/Č|ČEŠ}} – Taťána Kuchařová
* {{ZD+X/I|ITA}} – Carolina Di Domenico
{{Col-end}}

=== Međunarodni prijenosi ===
Svi emiteri koji sudjeluju mogu odabrati da imaju komentatore na licu mjesta ili udaljene komentatore koji svojoj lokalnoj publici pružaju uvid u emisiju i informacije o glasovanju. Iako moraju emitirati barem polufinale u kojem glasaju i finale, većina emitera prikazuje sve tri emisije s različitim programskim planovima. Slično tome, neki emiteri koji ne sudjeluju možda i dalje žele emitirati natjecanje.
Osim toga, [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]] će osigurati  međunarodne prijenose uživo oba polufinala i finala putem svog službenog [[YouTube]] kanala bez komentara, te putem službenog [[TikTok]] kanala s dodatnim sadržajem iza pozornice.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-04-14|title=TikTok becomes ‘Official Entertainment Partner’ of Eurovision 2022|url=https://eurovision.tv/story/tiktok-eurovision-2022-partner|access-date=2022-04-28|website=Eurovision.tv|language=en-gb}}&lt;/ref&gt;

[[Radiotelevisione Italiana|RAI]] će producirati i emitirati natjecanje u '''4K UHD''' rezoluciji, po prvi put u povijesti događaja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Washak|first=James|date=2022-04-24|title=🇮🇹 Italy: Rai to Broadcast Eurovision in 4K for the First Time|url=https://eurovoix.com/2022/04/24/eurovision-2022-4k/|access-date=2022-04-28|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Ovo su emiteri koji su u cijelosti ili djelomično potvrdili svoje planove emitiranja i/ili svoje komentatore:

==== Sudjeluju na ovogodišnjem izdanju: ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Država
!Program
!Prenositelj(i)
!Komentator(i)
|-
!{{ZD+X/A|ALB}}
|sve
|RTSH, RTSH Muzikë, Radio Tirana
|Andri Xhahu
|-
!{{ZD+X/A|ARM}}
|sve
|Armenia 1, Public Radio of Armenia
|Garik Papoyan i Hrachuhi Utmazyan
|-
!{{ZD+X/A|AUS}}
|sve
|SBS
|Myf Warhurst i Joel Creasey
|-
!{{ZD+X/A|AUT}}
|sve
|ORF 1
|Andi Knoll
|-
!{{ZD+X/A|AZE}}
|İTV
|sve
|Murad Arif
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |{{ZD+X/B|BEL}}
|sve
|één
|''nizozemski'': Peter Van de Veire
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |sve
|La Une, RTBF Auvio
| rowspan=&quot;2&quot; |''francuski'': Jean-Louis Lahaye i Maureen Louys
|-
|VivaCité
|-
!{{ZD+X/B|BUG}}
|sve
|BNT1, BNT4
|Elena Rosberg i Petko Kralev
|-
!{{ZD+X/C|CIP}}
|sve
|RIK 1, RIK HD, RIK Sat
|Melina Karageorgiou i Alexandros Taramountas
|-
!{{ZD+X/C|CG}}
|sve
|RTCG 1
|TBA&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
!{{ZD+X/Č|ČEŠ}}
|sve
|ČT2
|Jan Maxián
|-
!{{ZD+X/D|DAN}}
|sve
|DR1
|Henrik Milling i Nicolai Molbech
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD+X/E|EST}}
| rowspan=&quot;2&quot; |sve
|ETV
|''estonski:'' Marko Reikop
|-
|ETV+
|''ruski:'' Aleksandr Hobotov i Julia Kalenda
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD+X/F|FIN}}
| rowspan=&quot;2&quot; |sve
|Yle TV1, Yle Areena
|''finski'': Mikko Silvennoinen
''švedski'': Eva Frantz i Johan Lindroos

''ruski:'' Levan Tvaltvadze

''Inari Sami'': Heli Huovinen

''Sjeverni Sami'': Aslak Paltto
|-
|Yle Radio Suomi
|''finski'': Sanna Pirkkalainen i Toni Laaksonen
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |{{ZD+X/F|FRA}}
|polufinala
|Culturebox
|Laurence Boccolini
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |finale
|France 2
|Stéphane Bern i Laurence Boccolini
|-
|France 3 Bretagne
|''bretonski:'' Goulwena an Henaff, Yann-Herle, Thelo Mell i Mael Gwenneg
|-
!{{ZD+X/G|GRČ}}
|sve
|ERT1, ERT2&lt;small&gt;(RADIO)&lt;/small&gt;, Voice of Greece
|Maria Kozakou i Giorgos Kapoutzidis
|-
!{{ZD+X/G|GRU}}
|sve
|1TV &lt;small&gt;(Gruzijska nacionalna televizija)&lt;/small&gt;
|TBA&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[File:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dora 2022.|Hrvatska]]
| rowspan=&quot;2&quot; |sve
|[[HRT 1]]
|[[Duško Ćurlić]]
|-
|[[Hrvatski radio|HR drugi program]] 
|[[Zlatko Turkalj]]
|-
! rowspan=&quot;4&quot; |{{ZD+X/I|IRS}}
|polufinala
|RTÉ2
| rowspan=&quot;2&quot; |Marty Whelan
|-
|finale
|RTÉ One
|-
|PF 2
|RTÉ Radio 1
| rowspan=&quot;2&quot; |Neil Doherty i Zbyszek Zalinski
|-
|finale
|RTÉ 2fm
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |{{ZD+X/I|ISL}}
| rowspan=&quot;2&quot; |sve
|RÚV
|''islandski'': Gísli Marteinn Baldursson
|-
|RÚV 2
|''islandski znakovni jezik'': TBA&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
|finale
|Rás 2
|TBA&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
!{{ZD+X/I|IZR}}
|sve
|Kan 11
|Asaf Liberman i Akiva Novick
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |{{ZD+X/I|ITA}}
| rowspan=&quot;3&quot; |sve
|Rai 1, Rai 4K
|Gabriele Corsi, Cristiano Malgioglio i Carolina Di Domenico
|-
|Rai Radio 2
|Ema Stokholma i Gino Castaldo
|-
|RaiPlay
|The Jackal
|-
!{{ZD+X/L|LAT}}
|sve
|LTV1
|Toms Grēviņš i Lauris Reiniks
|-
!{{ZD+X/L|LIT}}
|sve
|LRT televizija, LRT Radijas
|Ramūnas Zilnys
|-
!{{ZD+X/M|MLT}}
|sve
|PBS
|TBA&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
!{{ZD+X/M|MOL}}
|sve
|Moldova 1
|Ion Jalbă i Daniela Crudu
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD+X/N|NIZ}}
|sve
|NPO1, BVN
|Cornald Maas i Jan Smit
|-
|finale
|NPO Radio 2
|Frank van 't Hof  i Jeroen Kijk in de Vegte
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD+X/N|NOR}}
|sve
|NRK1
|Marte Stokstad
|-
|sve
|NRK P1 &lt;small&gt;(RADIO)&lt;/small&gt;
|Jon Marius Hyttebakk i Marit Sofie Strand
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD+X/N|NJE}}
|polufinala
|One
| rowspan=&quot;2&quot; |Peter Urban
|-
|finale
|Das Erste, One, Deutsche Welle
|-
!{{ZD+X/P|POLJ}}
|sve
|TVP1, TVP Polonia
|Aleksander Sikora i Marek Sierocki
|-
!{{ZD+X/P|POR}}
|sve
|RTP1, RTP Internacional, RTP África
|Nuno Galopim
|-
!{{ZD+X/R|RUM}}
|sve
|TVR 1, TVRi
|Bogdan Stănescu
|-
!{{ZD+X/S|SMR}}
|sve
|San Marino RTV, Radio San Marino
|Lia Fiorio i Gigi Restivo
|-
!{{ZD+X/M|MAK}}
|sve
|MRT 1, MRT 2
|TBA&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |{{ZD+X/S|SLO}}
|polufinala
|TV SLO 2
| rowspan=&quot;3&quot; |Andrej Hofer
|-
|finale
|TV SLO 1
|-
|PF1/finale
|Radio Val 202, Radio Maribor
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD+X/S|SRB}}
|sve
| rowspan=&quot;2&quot; |RTS 1, RTS Planeta, RTS Svet
|Silvana Grujić
|-
|PF1/finale
|Duška Vučinić
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD+X/Š|ŠPA}}
|sve
|La 1
| rowspan=&quot;2&quot; |Tony Aguilar i Julia Varela
|-
|finale
|TVE Internacional
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD+X/Š|ŠVE}}
| rowspan=&quot;2&quot; |sve
|SVT1
|Edward af Sillén i Linnea Henriksson
|-
|SR P4
|Carolina Norén
|-
! rowspan=&quot;8&quot; |{{ZD+X/Š|ŠVI}}
|polufinale 1
|SRF zwei
| rowspan=&quot;3&quot; |''njemački:'' Sven Epiney
|-
|polufinale 2
|SRF info
|-
|finale
|SRF 1
|-
|polufinala
|RTS 2
|''francuski:'' Jean-Marc Richard i Nicolas Tanner
|-
|finale
|RTS 1
|''francuski:'' Gjon's Tears i Jean-Marc Richard
|-
|polufinale 1
| rowspan=&quot;2&quot; |RSI La 2
|''talijanski:'' Clarissa Tami i Francesca Margiotta
|-
|polufinale 2
|''talijanski:'' Clarissa Tami i Boris Piffaretti
|-
|finale
|RSI La 1
|''talijanski:'' Clarissa Tami, Francesca Margiotta i Boris Piffaretti
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |{{ZD+X/U|UK}}
|polufinala
|BBC Three
|Scott Mills i Rylan Clark
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |finale
|BBC One
|Graham Norton
|-
|BBC Radio 2
|Ken Bruce
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD+X/U|UKR}}
| rowspan=&quot;2&quot; |sve
|UA:Kultura
|Timur Miroshnychenko
|-
|UA:Radio Promin
|Anna Zakletska, Dmytro Zakharchenko, 
Sasha Franko i Yevhen Pavliukovsky
|}

==== Ne sudjeluju na ovogodišnjem izdanju: ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Država
!Prijenosi
!TV kanal(i)
!Komentatori
|-
|{{ZD+X/K|KOSV}}
|sve
|RTK
|TBA&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
|{{ZD+X/S|SAD}}
|sve
|Peacock
|''bez komentatora''
|-
|{{ZD+X/S|SLK}}
|finale
|Rádio FM
|Daniel Baláž , Pavol Hubinák i Juraj Malíček
|}

=== Gledanost emisija ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Country
!Viewership (in millions)
!&lt;abbr&gt;Ref(s)&lt;/abbr&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD+X/N|NJE}}
|6.54 (Das Erste)
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=GmbH|first=DWDL de|title=Zahlenzentrale|url=https://www.dwdl.de/zahlenzentrale/|access-date=2022-05-16|website=DWDL.de|language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
|0.29 (One)
|-
!{{ZD+X/Š|ŠPA}}
|6.83
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-05-16|title=El festival de Eurovisión arrasa con casi 7 millones de espectadores y roza los 8 en las votaciones|url=https://www.elespanol.com/bluper/20220516/festival-eurovision-arrasa-millones-espectadores-roza-votaciones/672682762_0.html|access-date=2022-05-16|website=El Español|language=es}}&lt;/ref&gt;
|}

== Ostale nagrade ==
Osim trofeja glavnog pobjednika, tijekom Eurosonga 2022. ocjenjivat će se i nagrade Marcel Bezençon. Prije natjecanja održava se i glasanje OGAE, &quot;General Organization of Eurovision Fans&quot; &lt;small&gt;(Opća organizacija ljubitelja Eurovizije)&lt;/small&gt;.

=== Nagrada Marcel Bezençon ===
Dodjela nagrada Marcel Bezençon, koju od 2002. organizira tadašnji šef delegacije Švedske i predstavnik 1992. Christer Björkman, i pobjednik natjecanja Richard Herrey 1984., odaje počast pjesmama u finalu natjecanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2013-10-17|title=Poplight {{!}} Marcel Bezençon Award - an introduction {{!}} Poplight|url=https://web.archive.org/web/20131017033001/http://poplight.zitiz.se/marcelbezenconaward/en|access-date=2022-04-26|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Nagrade su podijeljene u tri kategorije: '''umjetnička''' '''nagrada''', '''nagrada''' '''skladatelja''' i '''nagrada''' '''tiska'''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-04-02|title=Marcel Bezençon Awards|url=https://eurovision.tv/about/in-depth/marcel-bezencon-awards/|access-date=2022-04-26|website=Eurovision.tv|language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Nagrade su podijeljene u tri kategorije: umjetnička nagrada, nagrada skladatelja i nagrada tiska.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-04-02|title=Marcel Bezençon Awards|url=https://eurovision.tv/about/in-depth/marcel-bezencon-awards/|access-date=2022-05-16|website=Eurovision.tv|language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Pobjednici su objavljeni malo prije finala Eurovizije 14. svibnja.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Category
!Country
!Song
!Performer(s)
!Songwriter(s)
|-
!Umjetnička nagrada
|{{ZD+X/S|SRB}}
|''In corpore sano''
|Konstrakta
|Ana Đurić, Milovan Bošković
|-
!Nagrada tiska
|{{ZD+X/U|UK}}
|''Space Man''
|Sam Ryder
|Sam Ryder, Amy Wadge, Max Wolfgang
|-
!Nagrada skladatelja
|{{ZD+X/Š|ŠVE}}
|''Hold Me Closer''
|Cornelia Jakobs
|Isa Molin, David Zandén, Cornelia Jakobsdotter
|}

=== OGAE ===
OGAE, organizacija koju čini više od četrdeset klubova obožavatelja Eurosonga diljem Europe i šire, provodi godišnju anketu koja je prvi put održana 2002. godine kao nagrada obožavatelja Marcela Bezençona. Nakon zatvaranja anketa, dobitnica ovogodišnje nagrade je švedska predstavnica Cornelia Jakobs sa pjesmom ''Hold Me Closer''. Top 5 plasman&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-03-22|title=2022 OGAE Poll|url=https://ogaeinternational.org/2022-ogae-poll/|access-date=2022-05-02|website=OGAE International|language=en-US}}&lt;/ref&gt; nalazi se u tablici ispod.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Država
!Izvođač(i)
!Naziv pjesme
!Rezultat ankete
|-style=&quot;background:gold;&quot;
|{{ZD+X/Š|ŠVE}}
| Cornelia Jakobs
| ''Hold Me Closer''
| 393
|-style=&quot;background:silver
|{{ZD+X/I|ITA}}
|Mahmood i Blanco
|''Brividi''
|387
|-style=&quot;background:#c96
|{{ZD+X/Š|ŠPA}}
|Chanel
|''SloMo''
|294
|-
|{{ZD+X/N|NIZ}}
|S10
|''De diepte''
|218
|-
|{{ZD+X/U|UK}}
|Sam Ryder
|''Space Man''
|204
|}

== Službeni album ==
{{Infookvir album
| ime_albuma        = Eurovision Song Contest: Turin 2022
| ime_glazbenika    = 
| vrsta             = kompilacija
| slika             = ESC 2022 album.png
| žanr              = Pop
| datum             = 22. travnja 2022.
| snimanje          = 
| studio            = 
| trajanje          = 	57:17 (CD 1)&lt;br&gt;59:08 (CD 2)
| izdavač           = Universal Music Group
| producent         = 
| recenzija         = 
| album_prije       = Eurovision Song Contest: Rotterdam 2021
| godina0           =2021. 
| godina            = 2021.
| album_poslije     = 
| godina2           = 
| ostalo            = 
}}
'''''Eurovision Song Contest: Turin 2022''''' službeni je kompilacijski album natjecanja, koji je sastavila Europska radiodifuzna unija, a izdala ga je Universal Music Group digitalno 8. travnja 2022. i u CD formatu 22. travnja 2022., a bit će objavljen u formatu kazete te na vinilu 6. svibnja 2022.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Eurovision Song Contest Turin 2022 by Various Artists on iTunes|url=https://music.apple.com/au/album/eurovision-song-contest-turin-2022/1616187397|date=2022-04-08|accessdate=2022-04-26|language=en-AU}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Official CD ESC 2022 + FREE Postcard Set - Eurovision Song Contest Shop|url=https://shop.eurovision.tv/product/official-cd-esc-2022-free-postcard-set/|access-date=2022-04-26|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Official Cassette ESC 2022 - Limited Edition - Eurovision Song Contest Shop|url=https://shop.eurovision.tv/product/official-cassette-esc-2022/|access-date=2022-04-26|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Official Vinyl Record Set ESC 2022 - Limited Edition + FREE Postcard Set - Eurovision Song Contest Shop|url=https://shop.eurovision.tv/product/official-vinyl-esc-2022/|access-date=2022-04-26|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Album će sadržavati svih 40 natjecateljskih pjesama, uključujući i one pjesme koje se nisu uspjele kvalificirati u finale. 

=== Ljestvice ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tablice (2022)
!Najviša 
pozicija
|-
|Austrian Compilation Albums (Ö3 Austria)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Austria Top 40 - Compilations Top 20 19.04.2022 - austriancharts.at|url=https://austriancharts.at/charts/compilations/19-04-2022|access-date=2022-05-02|website=austriancharts.at}}&lt;/ref&gt;
|9
|-
|Dutch Compilation Albums (Compilation Top 30)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dutch Charts - dutchcharts.nl|url=https://dutchcharts.nl/weekchart.asp?cat=c&amp;date=20220430&amp;year=2022|access-date=2022-05-02|website=dutchcharts.nl}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|Irish Compilation Albums (IRMA)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=IRMA – Irish Recorded Music Association|url=https://www.irma.ie/#chartTab3|access-date=2022-05-02|website=www.irma.ie}}&lt;/ref&gt;
|8
|-
|UK Compilation Albums (OCC)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Official Compilations Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|url=https://www.officialcharts.com/charts/official-compilations-chart/|access-date=2022-05-02|website=www.officialcharts.com|language=en}}&lt;/ref&gt;
|5
|}

== Incidenti ==

=== Rusko-ukrajinski odnosi ===

==== Promjena izvođača i pjesme ====
Nakon kontroverze oko ukrajinskog nacionalnog izbora 2019., što je dovelo do povlačenja zemlje iz natjecanja te godine, od 2020. uvedeno je novo pravilo koje zabranjuje umjetnike koji su nastupali u Rusiji od 2014. ili su ušli na Krim &quot;kršeći zakonodavstvo Ukrajine&quot; od ulaska u izbor.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2019-10-16|title=Ukraine: Vidbir 2020 final set for 22 February... but artists with Russian performance history are banned from entering|url=https://wiwibloggs.com/2019/10/16/ukraines-vidbir-2020-new-rules-on-performances-in-russia/242969/|access-date=2022-02-25|website=wiwibloggs|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Na nacionalnom izboru Ukrajine 2022. pobijedila je Alina Pash s pjesmom &quot;Tini zabutykh predkiv&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-02-12|title=Alina Pash wins Vidbir in Ukraine: To Eurovision 2022 with &quot;Tini Zabutykh Predkiv&quot;|url=https://eurovisionworld.com/esc/alina-pash-wins-vidbir-in-ukraine-to-eurovision-2022-with-tini-zabutykh-predkiv|access-date=2022-02-25|website=Eurovisionworld|language=en-gb}}&lt;/ref&gt; 14. veljače 2022., dva dana nakon odabira, aktivist i video bloger Serhii Sternenko izjavio je da je Pash ušla na Krim s ruskog teritorija 2015. godine i krivotvorila svoju putnu dokumentaciju sa svojim timom kako bi sudjelovala u izboru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Морі|first=Євгеній|date=2022-02-14|title=Аліна Паш підробила довідку про поїздку в Крим – Стерненко|url=https://suspilne.media/206826-alina-pas-pidrobila-dovidku-pro-poizdku-v-krim-sternenko/?|access-date=2022-02-25|website=Суспільне {{!}} Новини|language=uk|archive-date=14. veljače 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220214155302/https://suspilne.media/206826-alina-pas-pidrobila-dovidku-pro-poizdku-v-krim-sternenko/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ukrajinski emiter UA:PBC naknadno je izjavio da će zatražiti od ukrajinske državne granične službe da provjeri je li dokumentacija krivotvorena, te da Pash službeno neće biti ukrajinski predstavnik na natjecanju &quot;dok se ne završi provjera i razjašnjenje činjenica &quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=suspilne|title=Суспільний мовник звертається до ДПСУ для перевірки довідки наданої командою Alina Pash|url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/4762|access-date=2022-02-25|website=corp.suspilne.media|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon što je 16. veljače otkriveno da je predstavnik Pashovog tima predao krivotvorenu dokumentaciju UA:PBC-u, [158][159][160] 16. veljače, Pash je na svojim stranicama na društvenim mrežama objavila da će povući svoju kandidaturu kao ukrajinska predstavnica na natjecanju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Богданьок|first=Олена|date=2022-02-15|title=ДПСУ не видавала Аліні Паш документ, оприлюднений Суспільним|url=https://suspilne.media/207284-dpsu-ne-stvoruvala-dokument-pro-peretin-alinou-pas-adminmezi-z-krimom-opriludenij-suspilnim-dpsu/?|access-date=2022-02-25|website=Суспільне {{!}} Новини|language=uk}}&lt;/ref&gt; UA:PBC je kasnije izjavio da će prema pravilima selekcije izabrati još jednog predstavnika među ostalim konkurentskim umjetnicima u izboru. Drugoplasirani u izboru, Kalush Orchestra  s pjesmom &quot;Stefania&quot;, dobio je ponudu da predstavlja Ukrajinu 17. veljače, a konačna odluka se očekivala na izvanrednom sastanku 18. veljače.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=suspilne|title=Наглядова рада Суспільного проведе засідання|url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/4771|access-date=2022-02-25|website=corp.suspilne.media|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Морі|first=Євгеній|date=2022-02-16|title=Alina Pash не представлятиме Україну на Євробаченні-2022 — Оргкомітет|url=https://suspilne.media/207702-alina-pash-ne-predstavlatime-ukrainu-na-evrobacenni-2022-orgkomitet-nacionalnogo-vidboru/?|access-date=2022-02-25|website=Суспільне {{!}} Новини|language=uk}}&lt;/ref&gt;Dana 22. veljače, UA:PBC je potvrdio da je Kalush Orchestra pristao predstavljati Ukrajinu na natjecanju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=suspilne|title=Гурт «Kalush Orchestra» представить Україну на Євробаченні в Турині|url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/4797|access-date=2022-02-25|website=corp.suspilne.media|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Diskvalifikacija Rusije ====
Nakon pritiska više članica EBU-a, krovna je organizacija odlučila da će se Eurosong 2022. u Torinu održati bez ruskog predstavnika. U izjavi koja je postavljena na svim službenim društvenim mrežama EBU-a i ''Eurovision Song Contest'' kanalima stoji sljedeće:  

''Izvršni odbor EBU-a donio je odluku koja je nastala uslijed današnjeg prijedloga Referentne grupe Pjesme Eurovizije, a koja je bazirana na pravilima ovog događaja i vrijednostima koje gaji EBU. Prijedlog referentne grupe podržao je i Televizijski odbor EBU-a. Ova odluka je donesena budući da, zbog trenutne krize u Ukrajini, uključivanje ruske pjesme na ovogodišnjem Natjecanju bi na isto moglo baciti ljagu na vrijednosti koje zastupamo. Prije donošenja ove odluke EBU se konzultirao sa svojim članovima. EBU je apolitična organizacija televizijskih kuća predana vrijednostima javne službe. Ostajemo posvećeni zaštiti vrijednosti ovog kulturološkog natjecanja koje promovira međunarodnu razmjenu i razumijevanje, okuplja publiku, slavi različitosti i ujedinjuje Europu na jednoj pozornici.''

Deset zemalja u zadnjih 48 sati izdalo svoje službene dopise vezane uz rusko sudjelovanje na Eurosongu i članstvo u EBU –  Ukrajina, Norveška, Island, Švedska, Danska, Finska, Nizozemska, Litva, Latvija, Estonija – od kojih su neke poput Estonije i Finske prijetile svojim povlačenjem s Eurosonga ukoliko bi Rusija nastupala na istom. Podsjetimo, Rusija je trebala nastupiti u drugom dijelu prvog polufinala.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-02-25|title=EBU ipak odlučio: Bez Rusije u Torinu|url=https://eurosong.hr/ebu-ipak-odlucio-bez-rusije-u-torinu/|access-date=2022-02-25|website=eurosong.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

=== Neispravnost pozornice za vrijeme proba ===
Tijekom prvog dana proba u Torinu 30. travnja 2022., talijanske novine ''La Repubblica'' i ''La Stampa'' izvijestile su o tehničkim poteškoćama s komponentom '''kinetičkog sunca''&lt;nowiki/&gt;' pozornice, s tim da se lukovi nisu mogli kretati slobodno i dovoljno brzo kako se očekivalo. Novine su također objavile da se kvar nije mogao u potpunosti popraviti do održavanja emisija uživo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2022-04-30|title=🇮🇹 Eurovision 2022: Technical Issues Reported With The Kinetic Sun Stage|url=https://eurovoix.com/2022/04/30/eurovision-2022-technical-issues-kinetic-sun-stage/|access-date=2022-05-05|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Rossini|first=Federico|date=2022-04-30|title=Eurovision 2022, problemi al palco: il sole cinetico avrà movimento ridotto|url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/04/30/eurovision-2022-problemi-palco/|access-date=2022-05-05|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; Nekoliko izaslanstava, među njima i one iz Litve i Danske, bilo je prisiljeno promijeniti svoje planove, budući da su o kvaru obaviještene nekoliko dana prije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-04-30|title=🇱🇹 Lithuania: Unable to Stage Monika Liu's Eurovision Performance as Expected|url=https://eurovoix.com/2022/04/30/unable-to-stage-monika-lius-performance-as-expected/|access-date=2022-05-05|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-05-02|title=Kaos i kulissen: Danmark tvunget til at ændre i Eurovision-optræden i sidste øjeblik|url=https://www.dr.dk/nyheder/kultur/kaos-i-kulissen-danmark-tvunget-til-aendre-i-eurovision-optraeden-i-sidste-oejeblik|access-date=2022-05-05|website=DR|language=da}}&lt;/ref&gt; La Stampa je kasnije izvijestila da je postignut kompromis u kojem će lukovi ostati statični za izvedbu svih predstavnika, dok bi za uvodne i intervalne točke lukovima bilo omogućeno dinamično kretanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Rossini|first=Federico|date=2022-05-02|title=Eurovision 2022, cosa è successo al palco: la situazione|url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/05/02/eurovision-2022-situazione-palco/|access-date=2022-05-05|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;

=== Makedonski incident sa zastavom ===
Makedonska predstavnica Andrea u toku održane ceremonije svečanog otvorenja Eurosonga u Torinu u jednom trenutku je, kako bi pozirala fotografima, bacila makedonsku zastavu na pod. Ovaj događaj brzo su uočili makedonski novinari koji su gestu protumačili kao nepoštovanje zastave i države koju Andrea predstavlja, te zatražili hitnu reakciju makedonske nacionalne televizije.

Iz MRT-a su se kasnije oglasili priopćenjem u kojem osuđuju Andrein potez, te objavili kako traže hitno očitovanje svih članova delegacije o postupku. Zatražena je isprika delegacije makedonskim građanima, a ukoliko ista izostane spremni su Andreu i delegaciju vratiti iz Torina svega nekoliko dana prije nastupa u drugom polufinalu ovogodišnjeg Eurosonga.

Dramu je ipak spriječila sama Andrea koja se pojavila u programu MRT-a objasnivši svoj potez kao vrlo nespretan, s obzirom da je zastavu pokušala dodati članovima delegacije koji su bili predaleko od nje, pa je sve izgledalo poprilično ružno. Andrea se ispričala građanima Sjeverne Makedonije kazavši kako voli i poštuje svoju domovinu i zastavu koja ju predstavlja. Ipak, MRT je najavio nastavak istrage o samom incidentu, te ukoliko se otkrije postojanje namjere, i zakonske sankcije za ovaj potez.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-05-09|title=Makedonci razmišljali o povlačenju Andree s Eurosonga 2022.|url=https://eurosong.hr/makedonci-razmisljali-o-povlacenju-andree-s-eurosonga-2022/|access-date=2022-05-11|website=eurosong.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

==Vanjske poveznice==
* [http://www.eurovision.tv Službena stranica Eurovizije] {{eng oznaka}}
* [https://twitter.com/Eurovision Službena Twitter stranica Eurovizije] {{eng oznaka}}
* [http://www.eurosong.hr Eurosong.hr]
* [https://www.facebook.com/eurosong Facebook stranica]

== Fusnote ==
:&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;TBA - To Be Announced (biti će najavljeno)
:&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;TBD - to be determined (biti će odlučeno)
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Pjesma Eurovizije}}
{{Pobjednici Eurosonga}}
{{Pjesme pobjednice Eurosonga}}
{{Države na Pjesmi Eurovizije}}

[[Kategorija:Izbori za pjesmu Eurovizije]]</text>
      <sha1>4dw3gk61oqb5g5m2we31hptlrsofork</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mislav Gleich</title>
    <ns>0</ns>
    <id>704974</id>
    <revision>
      <id>6432134</id>
      <parentid>6419223</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:18:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>95.168.105.20</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Utjecaji i stil */ Dodan izvor u &quot;Utjecaji i stil&quot; sekciji.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7789" xml:space="preserve">'''Mislav Gleich''' ([[Zagreb]], 1997.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Mislav Gleich |url=https://www.ljevak.hr/13236-mislav-gleich |access-date=2021-06-29 |website=www.ljevak.hr}}&lt;/ref&gt; [[Hrvatska|hrvatski]] je pisac.

{{Književnik|Ime=Mislav Gleich|slika=Gleich-1.png|rođenje=1997.
[[Zagreb]], [[Hrvatska]]|zanimanje=[[književnik]]|nacionalnost=[[Hrvat]]|period pisanja=2018. – danas|vrsta=[[roman]], [[pripovijetka]]|teme=smrt, iskupljenje, trauma, ljubav}}

== Biografija ==
Gleich je rođen 1997. godine u [[Zagreb]]u. Odmalena je pisao priče, svirao gitaru i bavio se filmom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Mislav Gleich - Dobrodošli |url=https://www.mislavgleich.com/ |access-date=2021-06-29 |website=www.mislavgleich.com}}&lt;/ref&gt; Kao mali je nakratko pohađao vjerski vrtić.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba |date=2021-06-29 |title=Journal Man: Mislav Gleich svestrani je pripadnik nove generacije autora |url=https://www.journal.hr/journal-man/journal-man-mislav-gleich-svestrani-pisac-nova-generacija-autora/ |access-date=2021-06-29 |website=Journal.hr |language=hr}}&lt;/ref&gt; 2016. godine maturirao je u [[Gimnazija Lucijana Vranjanina (Zagreb)|Gimnaziji Lucijana Vranjanina]], a 2019. godine završio preddiplomski studij [[Anglistika|anglistike]] i [[Komparativna književnost|komparativne književnosti]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Godine 2018., Gleich u Novoj knjizi Rast istovremeno objavljuje dva romana: postmodernistički roman o ludilu ''Nikolay Vasilevsky,'' te horor ''Samostan Craven Hill.'' Na promociji spomenutih romana, održanoj u lipnju 2018. u književnom klubu [[Književni klub Booksa|''Booksi'']], govorio je književni teoretičar i autor [[Tin Lemac]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Iduće godine na internet portalu Akademija Art objavljena je Gleichova pripovijetka &quot;Bizarna smrt časne Antonije&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Art|first=Akademija|date=2019-06-04|title=Mislav Gleich – “Bizarna smrt časne Antonije” / Kratka priča|url=https://akademija-art.hr/2019/06/04/mislav-gleich-bizarna-smrt-casne-antonije-kratka-prica/|access-date=2022-04-09|website=Akademija Art Zagreb|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

U svibnju 2021. naklada Despot infinitus objavljuje ''[[Beskrajno ljeto: smaknuće Brandona Brycea]],'' Gleichovu žanrovski polivalentnu knjigu napisanu u 1. licu u kojoj je naglasak stavljen na introspekciji glavnog lika.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Promocija ''Beskrajnog ljeta'' održana je u listopadu iste godine u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, gdje je Lemac ponovno bio jedan od govornika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2021-10-25 |title=Poziv na promociju knjge ''Beskrajno ljeto: smaknuće Brandona Brycea'' autora Mislava Gleicha - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |url=https://web2020.ffzg.unizg.hr/blog/2021/10/25/poziv-na-promociju-knjge-beskrajno-ljeto-smaknuce-brandona-brycea-autora-mislava-gleicha/ |access-date=2021-11-01 |language=hr}}&lt;/ref&gt; U veljači 2022. godine Gleich je diplomirao anglistiku obranivši rad &quot;Charles Dickens's ''A Tale of Two Cities'' and Christopher Nolan's ''The Dark Knight Rises:'' A Comparison&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Charles Dickens’s &quot;A Tale of Two Cities&quot; and Christopher Nolan’s &quot;The Dark Knight Rises&quot;: A Comparison|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:726740|publisher=University of Zagreb. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of English language and literature|date=2022-02-22|accessdate=2022-04-09|language=en|first=Mislav|last=Gleich}}&lt;/ref&gt; U travnju iste godine, također u nakladi Despot infinitus, objavljen je njegov četvrti roman, ovoga puta crnohumorni, naslovljen ''[[Velika nevolja oca Dickersona|Velika nevolja oca Dickersona: priča iz Colorada]].''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Mislav Gleich |url=http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/mislav-gleich |access-date=2021-12-13 |website=dhk.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2021-12-12 |title=Student postao najmlađi član Društva hrvatskih književnika: Mnogima omraženu lektiru nije uspio 'prožvakati' |url=https://www.srednja.hr/novosti/student-postao-najmladi-clan-drustva-hrvatskih-knjizevnika-mnogima-omrazenu-lektiru-nije-uspio-prozvakati/ |access-date=2021-12-13 |website=Srednja.hr |language=hr}}&lt;/ref&gt; 

== Utjecaji i stil ==
Gleich piše pod utjecajem i klasične i moderne književnosti. Neki od glavnih utjecaja su mu [[Charles Dickens]], [[Mark Twain]],&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=„Pisanje je zaista lijepo, ali to ne može biti vaš jedini izvor prihoda.“ - Studentski.hr |url=http://studentski.hr/vijesti/kultura/pisanje-je-zaista-lijepo-ali-to-ne-moze-biti-vas-jedini-izvor-prihoda |access-date=2021-06-29 |website=studentski.hr |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Predstavljanje: &quot;Nikolay Vasilevsky&quot; i &quot;Samostan Craven Hill&quot; Mislava Gleicha |url=https://magazin.hrt.hr/kultura/predstavljanje-nikolay-vasilevsky-i-samostan-craven-hill-mislava-gleicha-870944 |access-date=2021-06-29 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt; [[Victor Hugo]],&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Nakon objave dviju knjiga, student komparativne književnosti i anglistike objavio svoj prvi samostalni singl - Studentski.hr |url=http://studentski.hr/zabava/studentski-zivot/nakon-objave-dviju-knjiga-student-komparativne-knjizevnosti-i-anglistike-objavio-svoj-prvi-samostalni-singl |access-date=2021-06-29 |website=studentski.hr |language=hr}}&lt;/ref&gt; [[J. K. Rowling]], [[Stephen King]],&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; [[Umberto Eco]]&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; i [[Edgar Allan Poe]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Za roman ''[[Velika nevolja oca Dickersona]]'' crpio je inspiraciju i iz crnohumornih filmova [[Braća Coen|braće Coen]] i Guya Ritchieja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-04-19|title=Mladi književnik Mislav Gleich donosi 'Oca Dickersona': Spoj urnebesnog humora, kompleksne radnje i pozitivne poruke|url=https://belizagrebgrad.com.hr/mladi-knjizevnik-mislav-gleich-donosi-veliku-nevolju-spoj-urnebesnog-humora-kompleksne-radnje-i-pozitivne-poruke￼/|access-date=2022-06-20|website=Beli Zagreb Grad|language=hr}}&lt;/ref&gt; Urednica i novinarka Sandra Pocrnić Mlakar navela je da su &quot;brzi tempo, ironija, puno akcije, funkcionalni dijalozi, ali i osobni rast likova&quot; neke od značajki njegovog stila.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio Časopis Kvaka-|title=Mislav Gleich: Prezirao sam oca Dickersona dok sam pisao &quot;Veliku nevolju&quot;|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2022/06/mislav-gleich-prezirao-sam-oca.html|access-date=2022-07-24|website=&quot;Kvaka&quot;}}&lt;/ref&gt; Jedan od njegovih utjecaja također je i strip [[Alan Ford|''Alan Ford'']].&lt;ref&gt;{{Citation|title=Mislav Gleich u HRT emisiji &quot;Kod nas doma&quot; - 01.06.2022.|url=https://www.youtube.com/watch?v=fuux59ebJBc|accessdate=2022-06-20|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt; U njegovim pričama često se pojavljuje i motiv smrti.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Mislav Gleich o pisanju i knjigama - Prilog na HRT-u, &quot;Kultura nije tortura&quot;|url=https://www.youtube.com/watch?v=IWchvmOv8aE|accessdate=2022-06-20|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==

=== Romani ===

* ''Nikolay Vasilevsky'' (Nova knjiga Rast, 2018.)
* ''Samostan Craven Hill'' (Nova knjiga Rast, 2018.)
* ''[[Beskrajno ljeto: smaknuće Brandona Brycea|Beskrajno ljeto]]'' (Despot infinitus, 2021.)
* ''[[Velika nevolja oca Dickersona]]'' (Despot infinitus, 2022.)

=== Pripovijetke ===

* ''Bizarna smrt časne Antonije'' (Akademija Art, 2019.)

== Izvori ==
{{izvori}}


{{GLAVNIRASPORED:Gleich, Mislav}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski komparatisti]]</text>
      <sha1>71pa6wdxiv04092qfmk69yqs91wcyqg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>UEFA Liga prvaka 2021./22.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>705452</id>
    <revision>
      <id>6432438</id>
      <parentid>6419397</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:39:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61062" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = UEFA Liga prvaka 2021./22.
| izvorni_naziv  = 
| slika          = [[Datoteka:StadeFranceNationsLeague2018.jpg|250 px]]
| opis           = [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju na kojem je igrana [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalna uatkmica]].
| domaćin        = 
| datum          = [[22. lipnja]] – [[25. kolovoza]] [[2021.]] (kvalifikacije) &lt;br&gt; [[14. rujna]] [[2021.]] – [[28. svibnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi     = 32 (natjecanje po skupinama)&lt;br /&gt;80 (kvalifikacije)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| prvaci         = {{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid|Real Madrid]] 
| broj           = 14 
| drugi          = {{ZD|E|ENG}} [[Liverpool|Liverpool]] 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 125
| golovi         = 380
| gledanost      = 4402255
| naj_strijelac  = {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] &lt;br&gt; ([[Real Madrid|Real Madrid]], 15 golova)
| naj_igrač      = {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] &lt;br&gt; ([[Real Madrid|Real Madrid]])&lt;ref name=&quot;Best&quot;&gt;{{cite news|date=31 May 2022|title=Karim Benzema named 2021/22 UEFA Champions League Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-15465014cfaf-b4d5f6398256-1000--karim-benzema-named-2021-22-uefa-champions-league-player-of-the/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}&lt;/ref&gt; 
| naj_mladi      = {{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] &lt;br&gt; ([[Real Madrid|Real Madrid]])&lt;ref name=&quot;Young&quot;&gt;{{cite news|date=31 May 2022|title=Vinícius Júnior named 2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--vinicius-junior-named-2021-22-uefa-champions-league-young-playe/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}&lt;/ref&gt;
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]
| sljedeće       = [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]
}}
'''UEFA Liga prvaka 2021./22.''' 67. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 30. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 80 momčadi iz 54 nogometnih saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Chelsea F.C.|Chelsea]].

Natjecanje je osvojio [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] dobivši [[Liverpool F.C.|Liverpool]] 1:0 u [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalnoj utakmici]] koja je odigrana na stadionu [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju.

== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2021./2022. ukupno sudjeluje 80 momčadi iz 54 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2021/22-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2021/22 Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2021 |access-date=30. travnja 2021.}}&lt;/ref&gt; 

* Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika
* Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika
* Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika
* Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]] i [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva.

== Zemlje sudionice ==
Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2020. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2015./16. do 2019./20.&lt;ref name=&quot;country coefficients&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |title=Association coefficients 2019/20 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2020 |access-date=24. kolovoza 2020. |archive-date=4. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191204125228/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
{|
|+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2021./22.'''
|-valign=top style=&quot;font-size:90%&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!1.
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
|align=right|102,283
|align=center rowspan=4|4
|&lt;small&gt;+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])&lt;/small&gt;
|-
!2.
|{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
|align=right|90,462
|
|-
!3.
|{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
|align=right|74,784
|
|-
!4.
|{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
|align=right|70,653
|
|-
!5.
|{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
|align=right|59,248
|align=center rowspan=2|3
|
|-
!6.
|{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
|align=right|49,449
|
|-
!7.
|{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
|align=right|45,549
|align=center rowspan=9|2
|
|-
!8.
|{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
|align=right|37,900
|
|-
!9.
|{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
|align=right|36,100
|
|-
!10.
|{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
|align=right|35,750
|
|-
!11.
|{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
|align=right|33,600
|
|-
!12.
|{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
|align=right|32,925
|
|-
!13.
|{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
|align=right|29,250
|
|-
!14.
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
|align=right|27,875
|
|-
!15.
|{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
|align=right|27,300
|
|-
!16.
|{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
|align=right|26,750
|align=center rowspan=4|1
|
|-
!17.
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
|align=right|26,400
|
|-
!18.
|{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
|align=right|26,300
|
|-
!19.
|{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
|align=right|25,500
|
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!20.
|{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
|align=right|24,875
|align=center rowspan=11|1
|
|-
!21.
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
|align=right|22,750
|
|-
!22.
|{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
|align=right|21,750
|
|-
!23.
|{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
|align=right|19,625
|
|-
!24.
|{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
|align=right|19,250
|
|-
!25.
|{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
|align=right|18,875
|
|-
!26.
|{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
|align=right|18,750
|
|-
!27.
|{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
|align=right|17,375
|
|-
!28.
|{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
|align=right|16,700
|
|-
!29.
|{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
|align=right|16,625
|
|-
!30.
|{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
|align=right|15,875
|
|-
!31.
|{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
|align=right|13,500
|align=center|0
|
|-
!32.
|{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
|align=right|13,000
|align=center rowspan=6|1
|
|-
!33.
|{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
|align=right|12,875
|
|-
!34.
|{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
|align=right|8,000
|
|-
!35.
|{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
|align=right|7,875
|
|-
!36.
|{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
|align=right|7,625
|
|-
!37.
|{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
|align=right|7,625
|
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!38.
|{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
|align=right|7,375
|align=center rowspan=18|1
|
|-
!39.
|{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]]
|align=right|7,375
|
|-
!40.
|{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=right|6,875
|
|-
!41.
|{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
|align=right|6,750
|
|-
!42.
|{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
|align=right|6,700
|
|-
!43.
|{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
|align=right|6,500
|
|-
!44.
|{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
|align=right|5,750
|
|-
!45.
|{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
|align=right|5,750
|
|-
!46.
|{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
|align=right|5,375
|
|-
!47.
|{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
|align=right|5,000
|
|-
!48.
|{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
|align=right|4,875
|
|-
!49.
|{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
|align=right|4,750
|
|-
!50.
|{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
|align=right|4,375
|
|-
!51.
|{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
|align=right|4,375
|
|-
!52.
|{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
|align=right|4,000
|
|-
!53.
|{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
|align=right|3,750
|
|-
!54.
|{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
|align=right|2,831
|
|-
!55.
|{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
|align=right|0,666
|
|}
|}

== Raspored momčadi ==
Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=16. veljače 2020. |archive-date=4. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Predeliminacijsko kolo&lt;br&gt;(4 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Prvo kvalifikacijsko kolo&lt;br&gt;(32 momčadi)
|
* 31 prvak iz saveza rangiranih od 20. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
* 1 pobjednik iz pretkola
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Drugo kvalifikacijsko kolo &lt;br&gt; (26 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(20 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 19. mjesta
|
* 16 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(6 momčadi)
|
* 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Treće kvalifikacijsko kolo &lt;br&gt; (20 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(12 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 14. do 15. mjesta
| 
* 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(8 momčadi)
|
* 3 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta
* 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta
|
* 3 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka)
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Doigravanje &lt;br&gt; (12 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(8 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta
|
* 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(4 momčadi)
| 
|
* 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka)
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Grupna faza&lt;br&gt;(32 momčadi)
|
* Osvajači prethodne sezone Europske lige
* 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 11. mjesta
* 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
|
* 4 pobjednika doigravanja (put prvaka)
* 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka)
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Završni dio&lt;br&gt;(16 momčadi)
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|
* 8 pobjednika natjecanja po grupama
* 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama
|}

== Timovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2020./21.
|-
!colspan=2|Kolo ulaska
!colspan=4|Timovi
|-
!colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]]
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] ([[FA Premier liga 2020./21.|4.]])&lt;sup&gt;[[UEFA Liga prvaka 2020./21.|LP]]&lt;/sup&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] ([[La Liga 2020./21.|7.]])&lt;sup&gt;[[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]]&lt;/sup&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|1.]])
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|2.]])
|-
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] ([[La Liga 2020./21.|3.]])
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] ([[La Liga 2020./21.|4.]])
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] ([[FA Premier liga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] ([[FA Premier liga 2020./21.|2.]])
|-
|{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] ([[FA Premier liga 2020./21.|3.]])
|{{ZD|N|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|N|NJE}} [[RB Leipzig]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|2.]])
|{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|3.]])
|-
|{{ZD|N|NJE}} [[VfL Wolfsburg]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|4.]])
|{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milan]] ([[Serie A 2020./21.|1.]])
|{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] ([[Serie A 2020./21.|2.]])
|{{ZD|I|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] ([[Serie A 2020./21.|3.]])
|-
|{{ZD|I|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ([[Serie A 2020./21.|4.]])
|{{ZD|F|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] ([[Ligue 1 2020./21.|1.]])
|{{ZD|F|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] ([[Ligue 1 2020./21.|2.]])
|{{ZD|P|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]])
|-
|{{ZD|P|POR}} [[FC Porto|Porto]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]])
|{{ZD|R|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|B|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|1.]])
|{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|1.]])
|-
|{{ZD|N|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ([[Eredivisie 2020./21.|1.]])
|{{ZD|T|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] ([[Süper Lig 2020./21.|1.]])
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=2|[[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{ZD|A|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|D|DAN}} [[Brøndby IF|Brøndby]] ([[Danska Superliga 2020./21.|1.]])
|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|1.]])
|{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Slavia Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|1.]])
|colspan=2|
|-
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{ZD|F|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] ([[Ligue 1 2020./21.|3.]])
|{{ZD|P|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|3.]])
|{{ZD|R|RUS}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|2.]])
|{{ZD|B|BEL}} [[K.A.A. Gent|Gent]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|2.]])
|-
|{{ZD|U|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|2.]])
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{ZD|C|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]] ([[Ciparska prva divizija 2020./21.|1.]])
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] ([[Švicarska Superliga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|G|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] ([[Grčka Superliga 2020./21.|1.]])
||{{ZD|S|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ([[Superliga Srbije 2020./21.|1.]])
|-
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] ([[Eredivisie 2020./21.|2.]])
|{{ZD|T|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] ([[Süper Lig 2020./21.|2.]])
|{{ZD|A|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|2.]])
|{{ZD|D|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] ([[Danska Superliga 2020./21.|2.]])
|-
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|2.]])
|{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|2.]])
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2 rowspan=9|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]]
|{{ZD|H|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ([[1. HNL 2020./21.|1.]])
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Malmö FF]] ([[Allsvenskan 2020.|1.]])
|{{ZD|N|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] ([[Eliteserien 2020.|1.]])
|{{ZD|I|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] ([[Izraelska premijer liga 2020./21.|1.]])
|-
|{{ZD|K|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] ([[Kazahstanska Super Liga 2020.|1.]])
|{{ZD|B|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] ([[Bjeloruska Premier liga 2020.|1.]])
|{{ZD|A|AZE}} [[Neftçi Baku]] ([[Azerbajdžanska Premier liga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|B|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] ([[Bugarska prva nogometna liga 2020./21.|1.]])
|-
|{{ZD|R|RUM}} [[CFR Cluj]] ([[Liga I 2020./21.|1.]])
|{{ZD|P|POLJ}} [[Legia Varšava]] ([[Ekstraklasa 2020./21.|1.]])
|{{ZD|S|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ([[Slovačka Superliga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|S|SLO}} [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] ([[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1.]])
|-
|{{ZD|M|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] ([[Nemzeti Bajnokság I 2020./21.|1.]])
|{{ZD|L|LUX}} [[CS Fola Esch|Fola Esch]] ([[Luksemburška prva liga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|L|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] ([[A Lyga 2020.|1.]])
|{{ZD|A|ARM}} [[Alaškert FK|Alaškert]] ([[Premijer liga Armenije 2020./21.|1.]])
|-
|{{ZD|L|LAT}} [[Riga FC|Riga]] ([[Prva latvijska nogometna liga 2020.|1.]])
|{{ZD|A|ALB}} [[KS Teuta|Teuta]] ([[Albanska Superliga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|M|MAK}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija Tetovo]] ([[Prva makedonska nogometna liga 2020./21.|2.]])
|{{ZD|B|BIH}} [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ([[Nogometna Premijer liga BiH 2020./21.|1.]])
|-
|{{ZD|M|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ([[Moldavska prva liga 2020.|1.]])
|{{ZD|I|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] ([[Irska Premier liga 2020.|1.]])
|{{ZD|F|FIN}} [[HJK Helsinki|HJK]] ([[Veikkausliiga 2020.|1.]])
|{{ZD|G|GRU}} [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] ([[Erovnuli Liga 2020.|1.]])
|-
|{{ZD|M|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] ([[Malteška Premier liga 2020./21.|2.]])
|{{ZD|I|ISL}} [[Valur]] ([[Úrvalsdeild 2020.|1.]])
|{{ZD|W|WAL}} [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] ([[Velška premijer liga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|S|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] ([[NIFL Premiership 2020./21.|1.]])
|-
|{{ZD|G|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps ]] ([[Prva gibraltarska nogometna liga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|C|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ([[Prva crnogorska nogometna liga 2020./21.|1.]])
|{{ZD|E|EST}} [[FC Flora|Flora]] ([[Meistriliiga 2020.|1.]])
|colspan=3|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]]
|{{ZD|K|KOSV}} [[KF Prishtina|Prishtina]] ([[Nogometna Superliga Kosova 2020./21.|1.]])
|{{ZD|O|OVČ}} [[Havnar Bóltfelag|HB]] ([[Nogometna liga Føroyara 2020.|1.]])
|{{ZD|A|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] ([[Primera Divisió 2020./21.|1.]])
|{{ZD|S|SMR}} [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] ([[Campionato Sammarinese di Calcio 2020./21.|1.]])
|}

== Kalendar natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Razina
! Kolo
! Ždrijeb
! Prva utakmica
! Druga utakmica
|-
|rowspan=5| Kvalifikacije
| Predeliminacijsko kolo
| 8. lipnja 2021.
| 22. lipnja 2021. (polufinale)
| 25. lipnja 2021. (finale)
|-
| Prvo kvalifikacijsko kolo
| 15. lipnja 2021.
| 6. – 7. srpnja 2021.
| 13. – 14. srpnja 2021.
|-
| Drugo kvalifikacijsko kolo
| 16. lipnja 2021.
| 20. – 21. srpnja 2021.
| 27. – 28. srpnja 2021.
|-
| Treće kvalifikacijsko kolo
| 19. srpnja 2021.
| 3. – 4. kolovoza 2021.
| 10. kolovoza 2021.
|-
| Doigravanje
| 2. kolovoza 2021.
| 17. – 18. kolovoza 2021.
| 24. – 25 kolovoza 2021.
|-
|rowspan=6| Grupna faza
| Prvi susret
|rowspan=6| 26. kolovoza 2021.
|colspan=2 align=center|  14. – 15. rujna 2021.
|-
| Drugi susret
|colspan=2 align=center| 28. – 29. rujna 2021.
|-
| Treći susret
|colspan=2 align=center| 19. – 20. listopada 2021.
|-
| Četvrti susret
|colspan=2 align=center| 2. – 3. studenog 2021.
|-
| Peti susret
|colspan=2 align=center| 23. – 24. studenog 2021.
|-
| Šesti susret
|colspan=2 align=center| 7. – 8. prosinca 2021.
|-
|rowspan=4| Završni dio
| Osmina finala
| 13. prosinca 2021.
| 15. – 16. i 22. – 23. veljače 2022.
| 8. – 9. i 15. – 16. ožujka 2022.
|-
| Četvrtfinale
| rowspan=3| 18. ožujka 2022.
| 5. – 6. travnja 2022.
| 12. – 13. travnja 2022.
|-
| Polufinale
| 26. – 27. travnja 2022.
| 3. – 4. svibnja 2022.
|-
| Finale
|colspan=2 align=center| 28. svibnja 2022.
|}

== Kvalifikacije == 
=== Predeliminacijsko kolo ===
Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 8. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.&lt;ref name=&quot;draw PR&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001302/ |title=UEFA Champions League preliminary round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=8. lipnja 2021. |access-date=8. lipnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Polufinalne utakmice odigrane su 22. lipnja, a finalna 25. lipnja 2021.

[[KF Prishtina|Prishtina]] koja je pobjednik predeliminacijskog kola, plasirala se u prvo kvalifikacijsko kolo natjecanja, dok su gubitnici polufinalih i finalne utakmice prebačeni u drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]] 

{| class=wikitable 
|-
!width=230| Prva momčad
!  style=&quot;width:70px; text-align:center;&quot;| Rez.
!width=230| Druga momčad
|-
!colspan=3| Polufinale
|-
| align=right | [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] {{ZD|S|SMR}} || align=center | 0:2 || {{ZD|K|KOSV}} '''[[KF Prishtina|Prishtina]]'''
|- 
| align=right | [[Havnar Bóltfelag|HB]] {{ZD|O|OVČ}} || align=center | 0:1 || {{ZD|A|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]'''
|-
!colspan=3| Finale
|-
| align=right | '''[[KF Prishtina|Prishtina]]''' {{ZD|K|KOSV}} || align=center | 2:0 || {{ZD|A|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]]
|}

=== Prvo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.&lt;ref name=&quot;draw Q1&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001304/ |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=15. lipnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 6. i 7. srpnja, a uzvratne 13. i 14. srpnja 2021.

Pobjednici prvog kvalifikacijskog kola igraju drugo kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22., dok gubitnici igraju drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]]

{{TwoLeg start}}
|-
{{TwoLegResult|  [[CS Fola Esch|Fola Esch]]| {{ZD|L|LUKS}} | 2:7 | '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{ZD|G|GIB}} | 2:2 | 0:5 }}
{{TwoLegResult|  '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{ZD|S|SLK}} | 3:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{ZD|I|IRS}} | 2:0 | 1:2 }}
{{TwoLegResult|  '''[[Malmö FF|Malmö]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 2:1 | [[Riga FC|Riga]] | {{ZD|L|LAT}} | 1:0 | 1:1 }}
{{TwoLegResult|  [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{ZD|N|NOR}} | 2:5 | '''[[Legia Varšava]]''' | {{ZD|P|POLJ}} | 2:3 | 0:2 }}
{{TwoLegResult|  [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | {{ZD|W|WAL}} | 2:3 | '''[[Alaškert FK|Alaškert]]''' | {{ZD|A|ARM}} | 2:2 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  '''[[HJK Helsinki]]''' | {{ZD|F|FIN}} | 7:1 | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | {{ZD|C|CG}} | 3:1 | 4:0 }}
{{TwoLegResult|  '''[[CFR Cluj]]''' | {{ZD|R|RUM}} | 4:3 | [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | {{ZD|B|BIH}} | 3:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] | {{ZD|M|MAK}} | 0:6 | '''[[NŠ Mura|Mura]]''' | {{ZD|S|SLO}} | 0:1 | 0:5}}
{{TwoLegResult|  [[KS Teuta|Teuta]] | {{ZD|A|ALB}} | 0:5 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 0:4 | 0:1 }}
{{TwoLegResult|  [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{ZD|G|GRU}} | 2:4 | '''[[Neftçi Baku|Neftçi]]''' | {{ZD|A|AZE}} | 1:2 | 1:2 }}
{{TwoLegResult|  [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{ZD|I|IZR}} | 1:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{ZD|K|KAZ}} | 1:1 | 0:2 }}
{{TwoLegResult|  '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{ZD|B|BJE}} | 1:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult|  '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 6:1 | [[KF Prishtina|Prishtina]] | {{ZD|K|KOSV}} | 3:0 | 3:1 }}
{{TwoLegResult|  '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{ZD|L|LIT}} | 5:2 | [[Linfield Belfast|Linfield]] | {{ZD|S|SJI}} | 3:1 | 2:1 }}
{{TwoLegResult|  '''[[FC Flora Tallinn|Flora]]''' | {{ZD|E|EST}} | 5:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{ZD|M|MLT}} | 2:0 | 3:0 }}
{{TwoLegResult|  '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 5:2 | [[Valur]] | {{ZD|I|ISL}} | 3:2 | 2:0 }}
|}

=== Drugo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 16. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.&lt;ref name=&quot;draw Q2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001305/ |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. lipnja 2021. |access-date=16. lipnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 20. i 21. srpnja, a uzvratne 27. i 28. srpnja 2021.

Pobjednici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]]

{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 3:0 | [[AC Omonia|Omonia]] | {{ZD|C|CIP}} | 2:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{ZD|S|SLK}} | 2:3 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 0:0 | 2:3 }}
{{TwoLegResult| '''[[Legia Varšava]]''' | {{ZD|P|POLJ}} | 3:1 | [[FC Flora|Flora]] | {{ZD|E|EST}} | 2:1 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[Alaškert FK|Alaškert]] | {{ZD|A|ARM}} | 1:4 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 0:1 | 1:3 }}
{{TwoLegResult| '''[[Olympiacos F.C.|Olympiakos]]''' | {{ZD|G|GRČ}} | 2:0 | [[Neftçi Baku|Neftçi]] | {{ZD|A|AZE}} | 1:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{ZD|K|KAZ}} | 2:6 | '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] '''| {{ZD|S|SRB}} | 2:1 | 0:5 }}
{{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{ZD|G|GIB}} | 1:4 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{ZD|R|RUM}} | 1:2 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 4:3 | [[HJK Helsinki|HJK]] | {{ZD|F|FIN}} | 2:1 | 2:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 5:1 | [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{ZD|L|LIT}} | 2:0 | 3:1 }}
{{TwoLegResult| [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] | {{ZD|S|SLO}} | 1:3 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 0:0 | 1:3 }}
|}

{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | {{ZD|A|AUT}} | 2:3 | '''[[Sparta Prag]]''' | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 2:1 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{ZD|Š|ŠKO}} | 2:3 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{ZD|D|DAN}} | 1:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{ZD|N|NIZ}} | 7:2 | [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{ZD|T|TUR}} | 5:1 | 2:1 }}
|}

=== Treće kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 19. srpnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.&lt;ref name=&quot;draw Q3&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001306/ |title=UEFA Champions League third qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=19. srpnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 3. i 4. kolovoza, a uzvratne 10. kolovoza 2021.

Pobjednici trećeg kvalifikacijskog kola igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili prvaci igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], dok gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili neprvaci igraju grupnu fazu UEFA Europske lige 2021./22.

{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 2:1 | [[Legia Varšava]] | {{ZD|P|POLJ}} | 1:1 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[CFR Cluj]] | {{ZD|R|RUM}} | 2:4 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 1:1 | 1:3 }}
{{TwoLegResult| [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{ZD|G|GRČ}} | 3:3 &lt;br&gt; (1:4 [[Jedanaesterac|pen.]]) | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 1:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{ZD|S|SRB}} | 1:2 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 1:1 | 0:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 4:2 | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{ZD|Š|ŠKO}} | 2:1 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 2:1 | [[Slavia Prag]] | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 2:0 | 0:1 }}
|}

{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{ZD|N|NIZ}} | 4:0 | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{ZD|D|DAN}} | 3:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | {{ZD|R|RUS}} | 0:4 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{ZD|P|POR}} | 0:2 | 0:2 }}
{{TwoLegResult| [[KRC Genk|Genk]] | {{ZD|B|BEL}} | 2:4 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{ZD|U|UKR}} | 1:2 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| [[Sparta Prag]] | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 1:5 | '''[[AS Monaco FC|Monaco]]''' | {{ZD|F|FRA}} | 0:2 | 1:3 }}
|}

=== Doigravanje ===
Ždrijeb za doigravanje održan je 2. kolovoza 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.&lt;ref name=&quot;draw PO&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001307/ |title=UEFA Champions League play-off round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 17. i 18. kolovoza, a uzvratne 24. i 25. kolovoza 2021.

Pobjednici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22, dok gubitnici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]]

{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[Red Bull Salzburg]]''' | {{ZD|A|AUT}} | 4:2 | [[Brøndby IF|Brøndby]] | {{ZD|D|DAN}} | 2:1 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 6:4 | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{ZD|M|MAĐ}} | 3:2 | 3:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 3:2 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{ZD|B|BUG}} | 2:0 | 1:2 }}
{{TwoLegResult| '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 3:0 | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{ZD|H|HRV}} | 3:0 | 0:0 }}
|}

{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{ZD|F|FRA}} | 2:3 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{ZD|U|UKR}} | 0:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{ZD|P|POR}} | 2:1 | [[PSV Eindhoven]] | {{ZD|N|NIZ}} | 2:1 | 0:0 }}
|}

== Grupna faza ==
Ždrijeb za grupnu fazu održan je u [[Istanbul|Carigradu]] 26. kolovoza 2021. u 18:00 po CEST-u.&lt;ref name=&quot;ExCo&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/insideuefa/mediaservices/mediareleases/news/026b-12c542441355-1c2040c5e54b-1000/ |title=Venues appointed for club competition finals |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. srpnja 2021. |access-date=16. srpnja 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;draw GS&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001308/ |title=UEFA Champions League group stage draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=26. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt; 32 momčadi podijeljene su u osam grupa po četiri momčadi. Momčadi iz istog nogometnog saveza ne mogu nastupati u istoj grupi.

Prvoplasirani i drugoplasirani svake grupe igraju osminu finala, trećeplasirani igraju doigravanje za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], a četvrtoplasirani ispadaju iz svih europskih natjecanja.

[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] prvi put igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka. Ujedno je i prvi klub iz [[Moldavija|Moldavije]] koji igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka.

=== Grupa A ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}}
! width=&quot;200px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|6
|4
|0
|2
|18
|10
| +8
|'''12'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|6
|3
|2
|1
|13
|8
| +5
|'''11'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3FF&quot;
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]]
|6
|2
|1
|3
|15
|14
| +1
|'''7'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|6
|1
|1
|4
|6
|20
| –14
|'''4'''
|
|}

=== Grupa B ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}}
! width=&quot;200px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|6
|6
|0
|0
|17
|6
| +11
|'''18'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|6
|2
|1
|3
|7
|8
| –1
|'''7'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3FF&quot;
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|6
|1
|2
|3
|4
|11
| –7
|'''5'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]]
|6
|1
|1
|4
|6
|9
| –3
|'''4'''
|
|}

=== Grupa C ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}}
! width=&quot;200px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|6
|6
|0
|0
|20
|5
| +15
|'''18'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]]
|6
|3
|0
|3
|14
|12
| +2
|'''9'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3FF&quot;
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|6
|3
|0
|3
|10
|11
| –1
|'''9'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]
|6
|0
|0
|6
|3
|19
| –16
|'''0'''
|
|}

=== Grupa D ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}}
! width=&quot;200px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|6
|5
|0
|1
|14
|3
| +11
|'''15'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]]
|6
|3
|1
|2
|8
|5
| +3
|'''10'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3FF&quot;
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|6
|2
|1
|3
|7
|11
| –4
|'''7'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|6
|0
|2
|4
|2
|12
| –10
|'''2'''
|
|}

=== Grupa E ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}}
! width=&quot;200px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|6
|6
|0
|0
|22
|3
| +19
|'''18'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|6
|2
|2
|2
|7
|9
| –2
|'''8'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3FF&quot;
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|6
|2
|1
|3
|2
|9
| –7
|'''7'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]
|6
|0
|1
|4
|1
|11
| –10
|'''1'''
|
|}

=== Grupa F ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}}
! width=&quot;200px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|6
|3
|2
|1
|11
|8
| +3
|'''11'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|6
|3
|1
|2
|12
|9
| +3
|'''10'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3FF&quot;
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]]
|6
|1
|3
|2
|12
|13
|–1
|'''6'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
|6
|1
|2
|3
|7
|12
| –5
|'''5'''
|
|}

=== Grupa G ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}}
! width=&quot;200px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]]
|6
|3
|2
|1
|7
|4
| +3
|'''11'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|6
|3
|1
|2
|8
|6
| +2
|'''10'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3FF&quot;
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|6
|1
|3
|2
|5
|5
|{{0}}0
|'''6'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|NJE}} [[VfL Wolfsburg]]
|6
|1
|2
|3
|5
|10
| –5
|'''5'''
|
|}

=== Grupa H ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}}
! width=&quot;200px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|6
|5
|0
|1
|10
|6
| +4
|'''15'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|6
|4
|1
|1
|13
|4
| +9
|'''13'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3FF&quot;
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]]
|6
|1
|2
|3
|10
|10
|{{0}}0
|'''5'''
|[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]]
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]]
|6
|0
|1
|5
|1
|14
| –13
|'''0'''
|
|}

== Drugi dio natjecanja ==
{{LP-Bracket
|nowrap          = 
|team-width      = 180

|RD1             = Osmina finala 
|RD2             = Četvrtfinale
|RD3             = Polufinale 
|RD4             = [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|Finale]]
|group1          =
|group2          =
|group3          =

|RD1-team01      = {{DZ|POR}} '''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''
|RD1-score01-1   = 2
|RD1-score01-2   = 1
|RD1-score01-agg = 3
|RD1-team02      = {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|RD1-score02-1   = 2 
|RD1-score02-2   = 0
|RD1-score02-agg = 2

|RD1-team03      = {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]]
|RD1-score03-1   = 0
|RD1-score03-2   = 1
|RD1-score03-agg = 1
|RD1-team04      = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''
|RD1-score04-1   = 2
|RD1-score04-2   = 0
|RD1-score04-agg = 2

|RD1-team05      = {{DZ|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' 
|RD1-score05-1   = 1
|RD1-score05-2   = 3
|RD1-score05-agg = 4
|RD1-team06      = {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|RD1-score06-1   = 1
|RD1-score06-2   = 0
|RD1-score06-agg = 1

|RD1-team07      = {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|RD1-score07-1   = 1
|RD1-score07-2   = 1
|RD1-score07-agg = 2
|RD1-team08      = {{DZ|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''
|RD1-score08-1   = 1
|RD1-score08-2   = 7
|RD1-score08-agg = 8

|RD1-team09      = {{DZ|POR}} [[Sporting CP]]
|RD1-score09-1   = 0
|RD1-score09-2   = 0
|RD1-score09-agg = 0
|RD1-team10      = {{DZ|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
|RD1-score10-1   = 5
|RD1-score10-2   = 0
|RD1-score10-agg = 5

|RD1-team11      = {{DZ|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]'''
|RD1-score11-1   = 1
|RD1-score11-2   = 1
|RD1-score11-agg = 2
|RD1-team12      = {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|RD1-score12-1   = 1
|RD1-score12-2   = 0
|RD1-score12-agg = 1

|RD1-team13      = {{DZ|ENG}} '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''
|RD1-score13-1   = 2
|RD1-score13-2   = 2
|RD1-score13-agg = 4
|RD1-team14      = {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|RD1-score14-1   = 0
|RD1-score14-2   = 1
|RD1-score14-agg = 1

|RD1-team15      = {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] 
|RD1-score15-1   = 1
|RD1-score15-2   = 1
|RD1-score15-agg = 2
|RD1-team16      = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''
|RD1-score16-1   = 0
|RD1-score16-2   = 3
|RD1-score16-agg = 3

|RD2-team01      = {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|RD2-score01-1   = 1
|RD2-score01-2   = 3
|RD2-score01-agg = 4
|RD2-team02      = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' 
|RD2-score02-1   = 3
|RD2-score02-2   = 3
|RD2-score02-agg = 6

|RD2-team03      = {{DZ|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]'''
|RD2-score03-1   = 1
|RD2-score03-2   = 1
|RD2-score03-agg = 2
|RD2-team04      = {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] 
|RD2-score04-1   = 0
|RD2-score04-2   = 1
|RD2-score04-agg = 1

|RD2-team05      = {{DZ|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''
|RD2-score05-1   = 1
|RD2-score05-2   = 0
|RD2-score05-agg = 1
|RD2-team06      = {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|RD2-score06-1   = 0
|RD2-score06-2   = 0 
|RD2-score06-agg = 0 

|RD2-team07      = {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|RD2-score07-1   = 1
|RD2-score07-2   = 3
|RD2-score07-agg = 4
|RD2-team08      = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''
|RD2-score08-1   = 3
|RD2-score08-2   = 2
|RD2-score08-agg = 5

|RD3-team01      = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''
|RD3-score01-1   = 2
|RD3-score01-2   = 3
|RD3-score01-agg = 5
|RD3-team02      = {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|RD3-score02-1   = 0
|RD3-score02-2   = 2
|RD3-score02-agg = 2

|RD3-team03      = {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|RD3-score03-1   = 4
|RD3-score03-2   = 1
|RD3-score03-agg = 5
|RD3-team04      = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''
|RD3-score04-1   = 3
|RD3-score04-2   = 3
|RD3-score04-agg = 6

|RD4-team01      = {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|RD4-score01     =0
|RD4-team02      = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]'''
|RD4-score02     =1
}}

=== Osmina finala ===
Ždrijeb za osminu finala održan je 13. prosinca 2021., prvotno u 12:00 po [[CET]]-u.&lt;ref name=&quot;R16_draw&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001309/ |title=Round of 16 draw |publisher=UEFA.com}}&lt;/ref&gt; Tijekom izvlačenja desio se niz pogrešaka: [[Manchester United F.C.|Manchester United]] greškom je uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Villarreal CF|Villarreala]] (tijekom grupne faze oba kluba bila su u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa F|Grupi F]]) te je kasnije bio izvučen; druga je loptica potom izvučena, a njoj je bio [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. U idućem paru, [[Liverpool F.C.|Liverpool]] je greškom uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Atlético Madrid|madridskog Atlética]] (oboje su bili u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa B|Grupi B]]), dok je Manchester United greškom izostavljen.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Crafton |first1=Adam |last2=Brown |first2=Luke |url=https://theathletic.com/news/controversy-as-manchester-united-incorrectly-excluded-from-section-of-champions-league-draw/1gkpbyKCs8qR/ |title=Controversy as Manchester United incorrectly excluded from section of Champions League draw |work=[[The Athletic]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}&lt;/ref&gt; Kasnije tijekom tog dana, UEFA je poništila prvotni ždrijeb zbog „tehničkog problema” s kompjuterom koji je korišten prilikom izvlačenja, stoga je ždrijeb ponovno održan u 15:00 po CET-u.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0270-13f2ac0aff13-74f2ff9e43b1-1000/ |title=Champions League round of 16 draw declared void and will be redone at 15:00 CET |work=UEFA |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;section end=R16 /&gt;

Originalni, poništeni parovi bili su:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/uefa-champions-league/story/4546676/uefa-champions-league-round-of-16-draw-for-2021 |title=UCL chaos: UEFA confirm re-draw as Man United, Ronaldo initially pitted against Messi's PSG |work=[[ESPN]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}&lt;/ref&gt;
* {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
* {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
* {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
* {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
* {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] – {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
* {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] – {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
* {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
* {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]

Parovi kasnijeg, konačnog ždrijeba bili su:
* {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
* {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
* {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
* {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
* {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] 
* {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
* {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] – {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
* {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]

Prve utakmice odigrane su 15., 16. i 23. veljače, a uzvratne 8., 9., 15. i 16. ožujka 2022.
{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| [[Red Bull Salzburg]] | {{DZ|AUT}} | 1:8 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{DZ|NJE}} | 1:1 | 1:7 }}
{{TwoLegResult| [[Sporting CP]] | {{DZ|POR}} | 0:5 | '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{DZ|ENG}} | 0:5 | 0:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{DZ|POR}} | 3:2 | [[AFC Ajax|Ajax]] | {{DZ|NIZ}} | 2:2 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' | {{DZ|ENG}} | 4:1 | [[Lille OSC|Lille]] | {{DZ|FRA}} | 2:0 | 2:1 }}
{{TwoLegResult| '''[[Atlético Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 2:1 | [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{DZ|ENG}} | 1:1 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 4:1 | [[Juventus F.C.|Juventus]] | {{DZ|ITA}} | 1:1 | 3:0 }}
{{TwoLegResult| [[Inter Milan]] | {{DZ|ITA}} | 1:2 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 0:2 | 1:0 }}
{{TwoLegResult| [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | {{DZ|FRA}} | 2:3 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:0 | 1:3 }}
|}

=== Četvrtfinale ===
Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u.&lt;ref name=&quot;QF_SF_F_draw&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001310/ |title=Quarter and semi-final draws |publisher=UEFA.com}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice bit igrane su 5. i 6. travnja, a uzvratne 12. i 13. travnja 2022.

{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{DZ|ENG}} | 4:5 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:3 | 3:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult| '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:0 | [[Atlético Madrid]] | {{DZ|ŠPA}} | 1:0 | 0:0 }}
{{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 2:1 | [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{DZ|NJE}} | 1:0 | 1:1 }}
{{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{DZ|POR}} | 4:6 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:3 | 3:3 }}
|}

=== Polufinale ===
Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u, nakon ždrijeba za četvrtfinale.&lt;ref name=&quot;QF_SF_F_draw&quot;/&gt; Prve utakmice igrane su 26. i 27. travnja, a uzvratne 3. i 4. svibnja 2022.

{{TwoLeg start}}
|+
|-
{{TwoLegResult| [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{DZ|ENG}} | 5:6 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''| {{DZ|ŠPA}} | 4:3 |1:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 5:2 | [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{DZ|ŠPA}} | 2:0 | 3:2}}
|}

=== Finale ===
{{glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2022.}}
Finale će biti igrano 28. svibnja 2022. na [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju. Ždrijeb za domaćina iz „administrativnih razloga” održan je 18. ožujka 2022., nakon ždrjebova za četvrtfinale i polufinale.&lt;ref name=&quot;QF_SF_F_draw&quot;/&gt;

„Domaćin” (iz administrativnih razloga) određen je dodatnim ždrijebom održanim nakon ždrijeba za četvrtfinale i polufinale.
{{nogometna kutija
|datum            = 28. svibnja 2022.
|vrijeme          = 21:36 ([[CEST]]){{refn|group=note|Finale je prvotno trebalo započeti u 21:00 po CEST-u, no odgođeno je na 21:36 po CEST-u zbog sigurnosnih problema povezanih s ulaskom navijača na stadion.}}
|momčad1          = {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|rezultat         = 0:1
|momčad2          = {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|strijelci1       = 
|strijelci2       = [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|59}}
|stadion          = [[Stade de France]], [[Saint-Denis]]
|gledatelji       = 75.000&lt;ref name=&quot;attendance&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.kicker.de/liverpool-gegen-real-madrid-2022-champions-league-4768460/spielinfo |title=Spielinfo {{!}} FC Liverpool – Real Madrid 0:1 {{!}} Finale in Paris {{!}} Champions League 2021/22 |trans-title=Match info {{!}} Liverpool 0–1 Real Madrid {{!}} Final in Paris {{!}} 2021–22 Champions League |work=[[Kicker-Sportmagazin|kicker]] |date=28 May 2022 |access-date=29 May 2022 |language=}}&lt;/ref&gt;
|sudac            = [[Clément Turpin]] ([[Francuski nogometni savez|Francuska]])
|izvještaj        = [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2034586/ (izvještaj)]
}}
&lt;br /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; margin: 0 auto;&quot;
|-
!Pobjednik UEFA Lige prvaka 2021./22.
|-
|-
|[[Datoteka:Real_Madrid_CF1.svg|100 px]]&lt;br /&gt;'''{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' &lt;br /&gt; '''14. titula'''
|}

== Statistike ==
Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja.

=== Strijelci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Mjesto&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals |title=UEFA Champions League – Top Scorers |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}&lt;/ref&gt;!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute
|-
|1.
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|15
|1106
|-
|2.
|align=left|{{DZ|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]
|align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|13
|876
|-
|3.
|align=left|{{DZ|CIV}} [[Sébastien Haller]]
|align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|11
|668
|-
|4.
|align=left|{{DZ|EGI}} [[Mohamed Salah]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|8
|1008
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|5.
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Christopher Nkunku]]
|align=left|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]]
|rowspan=&quot;2&quot;|7
|531
|-
|align=left|{{DZ|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|986
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|7.
|align=left|{{DZ|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|rowspan=&quot;5&quot;|6
|611
|-
|align=left|{{DZ|URU}} [[Darwin Núñez]]
|align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|613
|-
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|673
|-
|align=left|{{DZ|NJE}} [[Leroy Sané]]
|align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|798
|-
|align=left|{{DZ|NIZ}} [[Arnaut Danjuma]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|906
|-
|}

=== Asistenti ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Mjesto&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=assists |title=UEFA Champions League – Top Assists |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}&lt;/ref&gt;!!Igrač!!Momčad!!Asistencije!!Odigrane minute
|-
|1.
|align=left|{{DZ|POR}} [[Bruno Fernandes]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|7
|520
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|2.
|align=left|{{DZ|NJE}} [[Leroy Sané]]
|align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|rowspan=&quot;2&quot;|6
|798
|-
|align=left|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|1199
|-
|4.
|align=left|{{DZ|BRA}} [[Antony Matheus dos Santos|Antony]]
|align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|5
|577
|-
|rowspan=&quot;7&quot;|5.
|align=left|{{DZ|POR}} [[João Mário]]
|align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|rowspan=&quot;7&quot;|4
|493
|-
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Gerard Moreno]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|524
|-
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|673
|-
|align=left|{{DZ|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|734
|-
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|794
|-
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Étienne Capoue]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|1046
|-
|align=left|{{DZ|HRV}} [[Luka Modrić]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|1077
|-
|}

== Momčad natjecanja ==
UEFA je imenovala sljedeće igrače članovima momčadi natjecanja.&lt;ref name=&quot;TOTS&quot;&gt;{{cite news|date=31 May 2022|title=2021/22 UEFA Champions League Team of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-154650014aef-02a394f30379-1000--official-team-of-the-season/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Pozicija
!Igrač
!Momčad
|-
|Golman
|align=left|{{DZ|BEL}} [[Thibaut Courtois]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|-
|rowspan=4|Braniči
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|-
|align=left|{{DZ|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|-
|align=left|{{DZ|NIZ}} [[Virgil van Dijk]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|-
|align=left|{{DZ|ŠKO}} [[Andrew Robertson]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|-
|rowspan=3|Vezni
|align=left|{{DZ|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|-
|align=left|{{DZ|BRA}} [[Fabinho (nogometaš, rođen 1993.)|Fabinho]]
|align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|-
|align=left|{{DZ|HRV}} [[Luka Modrić]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|-
|rowspan=3|Napadači
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
|-
|align=left|{{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|-
|align=left|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
|align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|}

=== Igrač sezone ===
* {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])&lt;ref name=&quot;Best&quot; /&gt;

=== Mladi igrač sezone ===
* {{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])&lt;ref name=&quot;Young&quot; /&gt;

== Bilješke ==
{{reflist|group=note}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2021./22.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.]]
* [[UEFA Superkup 2022.]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2021-22}}

* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]

{{Sezone UEFA Lige prvaka}}

[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2021-22]]</text>
      <sha1>5cvytepl3h0bq5oviyjpu47aiowdhxn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slaven Slišković Slija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>708114</id>
    <revision>
      <id>6432397</id>
      <parentid>6426019</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:04:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kapetan broda</username>
        <id>250766</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2190" xml:space="preserve">'''Slaven Slišković Slija''' (Split, 23. svibnja 1974.), hrvatski je pjesnik, književnik, skladatelj, kantautor te osnivač, pjevač i voditelj kultnog splitskog glazbenog rock sastava ''[[Mister NO (glazbeni sastav, Split)|Mister NO]]''. Napisao je preko tisuću pjesama i objavio 5 zbirki pjesama te po jednu dramu i monodramu, uglazbio je preko 350 pjesama, a također je autor i tridesetak objavljenih priča. Osnovno određenje mu je poezija, ali spajajući je s glazbom prirodno je stigao do vlastitog autorskog govora izraženog u glazbenom sastavu ''Mister NO'' kojeg je osnovao 1999. godine i s kojim je u 2019. godini izdao dva albuma s ukupno 60 pjesama. Uglazbio je stihove Jesenjina, Cesarića, Šimića i mnogih drugih, a poznat je po interpretacijama drugih pjesama. Njegova pjesma ''Bijelo je bijelo'' u izvedbi sastava ''Mister NO'' smatra se alternativnom himnom navijača hrvatskog nogometnog kluba [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] iz Splita, a veliki uspjeh kod publike su postigle njegove pjesme: ''Jednostavno to je ljubav'', ''Nekoliko oblaka'', ''Taj'', ''Otkazana predstava'', ''Deminer'', Bježim se, Labello, Lijek, Prijateljica, ''Ma hajde, dođi Iva'', ''Čitat ću ti dlan, Ostat ću bez nje, Soba njene rodice'' i mnoge druge. U mladosti se bavio vaterpolom, bio je član vaterpolskog kluba Jadran iz Splita gdje je bio kapetan u kadetskom i juniorskom uzrastu te reprezenativac Jugoslavije u svom uzrastu (jedini s područja pet prvoligaških klubova u Dalmaciji). Za vaterpolski klub Jadran i reprezentaciju je osvojio niz odličja za osvojena razna natjecanja, a vatepolom se prestao baviti 1994. godine kako bi se u potpunosti posvetio pisanju i skladanju.


'''Djela:'''

&lt;u&gt;Zbirke pjesama&lt;/u&gt;:

''Šibe poznatih maćeha'' (1997.)

''Prodavaonica lakog streljiva i optičkih ciljnika'' (2004.)

''Tvoja nevinost je popularna u mojoj ulici'' (2006.)

''Ženski petko'' (2012.)

''Pričao sam s pticama'' (2020.)

Sok od balerine (u pripremi za objavu)

&lt;u&gt;Drame&lt;/u&gt;:

''Jelenova suza'' (2005.)

''Korona Bonaparte'' (2020.) - monodrama 

&lt;u&gt;Diskografija&lt;/u&gt;:

Vidi bend ''[[Mister NO (glazbeni sastav, Split)|Mister NO]]''

[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]</text>
      <sha1>3a8qunw5eod52zzsro8bwrgawyl58ne</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432399</id>
      <parentid>6432397</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T08:29:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kapetan broda</username>
        <id>250766</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2204" xml:space="preserve">'''Slaven Slišković Slija''' (Split, 23. svibnja 1974.), hrvatski je pjesnik, književnik, skladatelj, kantautor te osnivač, pjevač i voditelj kultnog splitskog glazbenog rock sastava ''[[Mister NO (glazbeni sastav, Split)|Mister NO]]''. Napisao je preko tisuću pjesama i objavio 5 zbirki pjesama te po jednu dramu i monodramu, uglazbio je preko 350 pjesama, a također je autor i tridesetak objavljenih priča. Osnovno određenje mu je poezija, ali spajajući je s glazbom prirodno je stigao do vlastitog autorskog govora izraženog u glazbenom sastavu ''Mister NO'' kojeg je osnovao 1999. godine i s kojim je u 2019. godini izdao dva albuma s ukupno 60 pjesama. Uglazbio je stihove Jesenjina, Cesarića, Šimića i mnogih drugih, a poznat je po interpretacijama drugih pjesama. Njegova pjesma ''Bijelo je bijelo'' u izvedbi sastava ''Mister NO'' smatra se alternativnom himnom navijača hrvatskog nogometnog kluba [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] iz Splita, a veliki uspjeh kod publike su postigle njegove pjesme: ''Jednostavno to je ljubav'', ''Nekoliko oblaka'', ''Taj'', ''Otkazana predstava'', ''Deminer'', Bježim se, Ne, nije bol, Labello, Lijek, Prijateljica, ''Ma hajde, dođi Iva'', ''Čitat ću ti dlan, Ostat ću bez nje, Soba njene rodice'' i mnoge druge. U mladosti se bavio vaterpolom, bio je član vaterpolskog kluba Jadran iz Splita gdje je bio kapetan u kadetskom i juniorskom uzrastu te reprezenativac Jugoslavije u svom uzrastu (jedini s područja pet prvoligaških klubova u Dalmaciji). Za vaterpolski klub Jadran i reprezentaciju je osvojio niz odličja za osvojena razna natjecanja, a vatepolom se prestao baviti 1994. godine kako bi se u potpunosti posvetio pisanju i skladanju.


'''Djela:'''

&lt;u&gt;Zbirke pjesama&lt;/u&gt;:

''Šibe poznatih maćeha'' (1997.)

''Prodavaonica lakog streljiva i optičkih ciljnika'' (2004.)

''Tvoja nevinost je popularna u mojoj ulici'' (2006.)

''Ženski petko'' (2012.)

''Pričao sam s pticama'' (2020.)

Sok od balerine (u pripremi za objavu)

&lt;u&gt;Drame&lt;/u&gt;:

''Jelenova suza'' (2005.)

''Korona Bonaparte'' (2020.) - monodrama 

&lt;u&gt;Diskografija&lt;/u&gt;:

Vidi bend ''[[Mister NO (glazbeni sastav, Split)|Mister NO]]''

[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]</text>
      <sha1>setcy9g0r2w52wg1t0kctit1cs4xyto</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis televizijskih serija Marvel Cinematic Universe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>708210</id>
    <revision>
      <id>6432247</id>
      <parentid>6416485</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:26:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nadolazeće */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20147" xml:space="preserve">{{Infokvir TV serija
| ime_serije         = 
| slika              = [[Datoteka:Marvel_Studios_2016_logo.svg]]
| veličina           = 
| natpis_pod_slikom  = Marvel Studios logo
| orig_naslov        = 
| orig_pismo         = 
| format_serije      = akcija&lt;br&gt;drama&lt;br&gt;fantastika&lt;br&gt;komedija&lt;br&gt;kriminalistika&lt;br&gt;pustolovina&lt;br&gt;znanstvena-fantastika
| autor              = 
| razvoj             = 
| redatelj           = 
| glazba             = 
| uvodna_glazba      = 
| fotografija        = 
| glumci             = 
| pripovjedač        = 
| država             = {{ZD+X/S|SAD}}
| jezik              = [[engleski]]
| broj_epizoda       = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;386&lt;br&gt;'''Marvel Studios'''&lt;br&gt;24
| broj_sezona        = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;29 (kroz 12 serija)&lt;br&gt;'''Marvel Studios'''&lt;br&gt;4 (kroz 4 serije)
| producent          = 
| izvršni_producent  = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;Stan Lee '''†'''&lt;br&gt;Alan Fine&lt;br&gt;Joe Quesada&lt;br&gt;Jim Chory&lt;br&gt;Jeph Loeb&lt;br&gt;'''Marvel Studios'''&lt;br&gt;Kevin Feige&lt;br&gt;Louis D'Esposito&lt;br&gt;Victoria Alonso
| urednik            = 
| lokacija           = 
| trajanje_epizode   = 
| tv_kuća            = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;[[ABC]]&lt;br&gt;[[Netflix]]&lt;br&gt;[[Hulu]]&lt;br&gt;[[Freeform]]&lt;br&gt;'''Marvel Studios'''&lt;br&gt;[[Disney+]]
| u_hrv              = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;[[FOX]]&lt;br&gt;[[SciFi]]
| ostale_kuće        = 
| početak_serije     = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;24. rujna 2013. - 16. listopada 2020.&lt;br&gt;'''Marvel Studios'''&lt;br&gt;15. siječnja 2021.
| kraj_serije        = 
| spin-off           = 
| web_stranica       = https://www.marvel.com/tv-shows
| imdb_id            = 
}}

Televizijske serije '''[[Marvel Cinematic Universe]]''' (MCU) američke su [[Televizijska serija|televizijske serije]] o superjunacima temeljene na likovima koji se pojavljuju u stripovima [[Marvel Comics|Marvel Comics-a]]. Serije su smještene ili inspirirane zajedničkim svemirom MCU filmske franšize.

MCU se prvi put proširio na televiziju 2010. godine nakon stvaranja &quot;Marvel Television&quot; studia, a od rujna [[2013.]] do listopada [[2020.]] producirao je 12 serija s ABC Studiom i njegovim produkcijskim odjelom ABC Signature Studios. Premijerno su prikazane na streamingu i kabelskoj televiziji na [[ABC|ABC-u]], [[Netflix]]u, [[Hulu|Hulu-u]] i [[Freeform]]u.
Glavne [[ABC]] serije inspirirane su po filmovima i istaknutim filmskim likovima, a tu skupinu serije nazvali su &quot;Marvel Heroes&quot;. Povezana skupina serija za Netflix nazvana je &quot;Marvel Knights&quot;. &quot;Young adult series&quot; proizvedene su za Freeform i Hulu. Prije nego što je &quot;Marvel Television&quot; zatvoren u prosincu 2019. godine, Hulu je planirao i započeo novu skupinu serija nazivom &quot;Adventure into Fear&quot; u kojoj je proizveo samo jednu seriju s jednom sezonom.

Marvel Studios, produkcijski studio koji stoji iza filmova, počeo je producirati vlastitu seriju 2018. godine za streaming platformu [[Disney+]]. Prva od tih serija premijerno je prikazana u siječnju 2021. godine, a objavljene su još tri. U razvoju je još najmanje 12 serija i dva specijala. Marvel Studios su usmjereni na sporedne likove iz filmova, imaju veći budžet od &quot;Marvel Television&quot; serija i međusobno se povezuju s filmovima na način na koje prošle serije nisu.


Dana 12. studenog 2021. na Disney+ Day eventu Marvel Studios prikazao je redizajnirane inačice logo serija iz prijašnje najave iz 2018.godine, uz njih najavio je i tri nove serije, ''Agatha: House of Harkness,'' spin-off WandaVision serije, ''Spider-Man: Freshman Year'' i ''Marvel Zombies'' u animiranom izdanju.&lt;ref&gt; [https://deadline.com/2021/11/disney-plus-day-news-release-dates-marvel-star-wars-pixar-movies-series-1234872661/ Disney+ Day news release dates marvel] objavljeno 12. studenoga 2021. &lt;/ref&gt;

== Produkcija ==
Prva serija koja je proizvedena bila je ''Agenti S.H.I.E.L.D.-a'', koja je emitirana na [[ABC]]-u u rujnu 2013., a ''Agent Carter'' pridružila joj se u siječnju 2015. U rujnu 2017. na ABC-u debitirala je ''Inhumans''. Godine 2015. serija ''Daredevil'' i ''Jessica Jones'' producirane su za [[Netflix]], a 2016. godine slijedila ih je ''Luke Cage''. Godine 2017. pušteni su ''Iron Fist'' i crossover miniserija ''The Defenders'', a potom i ''Punisher''. Iste godine, ''Runaways'' je također debitirla na [[Hulu]]u. MCU se 2018. dodatno proširio serijom ''Cloak &amp; Dagger'', koja se emitirala na [[Freeform]]u.

=== Razvoj ===
U lipnju 2010. godine pokrenuta je ''Marvel Television'' s [[Jeph Loeb|Jephom Loebom]] kao voditeljem. Studio je oko srpnja 2012. počeo razmišljati o proširenju filmske franšize [[Marvel Cinematic Universe]] producirajući televizijske serije nakon uspjeha [[Osvetnici (2012.)|Osvetnika]], iako je trebalo biti svjestan planova [[Marvel Studios]]a za filmove kako se ne bi miješao prilikom uvođenja nekoga ili nečega u svemir. [[Joss Whedon]], koji je režirao ''Osvetnike'' za Marvel Studios prije nego što je suosnovao ''Agente S.H.I.E.L.D.-a'' za Marvel Television, opisao je odnos između televizijske serije MCU i filmova kao seriju koja dobiva &quot;ostatke&quot; iz filmova. U kolovozu 2015. godine Marvel Studios integriran je u [[Walt Disney Studios]], a predsjednik [[Kevin Feige]] izvještavao je predsjednika Walt Disney Studija [[Alana Horna]] umjesto izvršnog direktora Marvel Entertainmenta [[Isaac Perlumetter|Isaaca Perlmuttera]], dok je Marvel Television ostao pod Perlmutterovom kontrolom.

== Marvel Television ==
[[Datoteka:Marvel-tv-logo.svg|250px|mini|Marvel Television logo]]

=== ABC serije ===
U Hrvatskoj serije Agents of S.H.I.E.L.D., Agent Carter su emitirane na [[FOX]] kanalu, dok Inhumans za sada nije emitirana u Hrvatskoj.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Serija
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! rowspan=&quot;2&quot; |Epizoda
! colspan=&quot;2&quot; |SAD emitiranje
! colspan=&quot;2&quot; |Hrvatsko emitiranje
|-
!Premijera
!Kraj
!Premijera
!Kraj
|-
| rowspan=&quot;7&quot; |''Agenti S.H.I.E.L.D.-a''
|style=&quot;background-color:#F77F00|
|1
|22
|24. rujna 2013.
|13. svibnja 2014.
|14. siječnja 2014.
|27. svibnja 2014.
|-
|style=&quot;background-color:#9E1B1B|
|2
|22
|23. rujna 2014.
|12. svibnja 2015.
|21. travnja 2015.
|30. lipnja 2015.
|-
|style=&quot;background-color:#BEBEBE|
|3
|22
|29. rujna 2015.
|17. svibnja 2016.
|7. siječnja 2016.
|28. srpnja 2016.
|-
|style=&quot;background-color:#663F38|
|4
|22
|20. rujna 2016.
|16. svibnja 2017.
|13. listopada 2016.
|25. srpnja 2017.
|-
|style=&quot;background-color:#322D39|
|5
|22
|1. prosinca 2017.
|18. svibnja 2018.
|31. siječnja 2018.
|27. lipnja 2018.
|-
|style=&quot;background-color:#25427D|
|6
|13
|10. svibnja 2019.
|2. kolovoza 2019.
|11. srpnja 2019
|3. listopada 2019.
|-
|style=&quot;background-color:#2C3851|
|7
|13
|27. svibnja 2020.
|12. kolovoza 2020.
|16. rujna 2020.
|9. prosinca 2020.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |''Agent Carter''
|style=&quot;background-color:#A6C5C8|
|1
|8
|6. siječnja 2015.
|24. veljače 2015.
|11. kolovoza 2015.
|29. rujna 2015.
|-
|style=&quot;background-color:#3F4B60|
|2
|10
|19. siječnja 2016.
|1. ožujka 2016.
|4. kolovoza 2016.
|6. listopada 2016.
|-
|''Inhumans''
|style=&quot;background-color:#271338|
|1
|8
|29. rujna 2017.
|10. studenoga 2017.
| -
| -
|}

=== Netflix serije ===
Netflixove serije nisu nikad prikazane na Hrvatskim tv kanalima.

Sve serije od 1. ožujka 2022. više nisu dostupne na Netflixu, zbog Netflixove licence završetka serija i Disneyjevog vraćanja prava.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=11. veljače 2022.|title=Disney Preps Plans For Netflix’s ‘Daredevil’, ‘Jessica Jones’, ‘Luke Cage’ &amp; Co. As It Is Set To Regain Control Of Marvel Series|url=https://deadline.com/2022/02/disney-daredevil-jessica-jones-luke-cage-leave-netflix-marvel-series-new-home-1234931854/|url-status=live|access-date=15. ožujka 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt;

Svih šest Marvelovih originalnih serija, kao i limitirana serija ''Agenti S.H.I.E.L.D.-a'' koje su se emitirale isključivo na Netflixu, od 16. ožujka 2022. preselit će se na [[Disney+]]. One će biti dostupne u svim ostalim Disney+ zemljama kasnije ove godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=1. ožujka 2022.|title=Disney+ Expands Into TV-MA Fare As It Adds Marvel’s ‘Defenders’ Franchise &amp; ‘Agents Of S.H.I.E.L.D.’ From Netflix|url=https://deadline.com/2022/03/disney-plus-tvma-rating-marvel-the-defenders-franchise-jessica-jones-daredevil-luke-cage-agents-of-shield-netflix-1234962137/|url-status=live|access-date=15. ožujka 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Serija
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Objavljena
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |''Daredevil''
| style=&quot;background-color:#0A2252&quot; |
|1
|13
|10. travnja 2015.
|-
| style=&quot;background-color:#395971&quot; |
|2
|13
|18. ožujka 2016.
|-
| style=&quot;background-color:#AA0506&quot; |
|3
|13
|19. listopada 2018.
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |''Jessica Jones''
| style=&quot;background-color:#6A498D&quot; |
|1
|13
|20. studenoga 2015.
|-
| style=&quot;background-color:#242217&quot; |
|2
|13
|8. ožujka 2018.
|-
| style=&quot;background-color:#AC1F0C&quot; |
|3
|13
|14. lipnja 2019.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |''Luke Cage''
| style=&quot;background-color:#3E290C&quot; |
|1
|13
|30. rujna 2016.
|-
| style=&quot;background-color:#93A9A7&quot; |
|2
|13
|20. lipnja 2018.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |''Iron Fist''
| style=&quot;background-color:#6A543F&quot; |
|1
|13
|17. ožujka 2017.
|-
| style=&quot;background-color:#314548&quot; |
|2
|10
|7. rujna 2018.
|-
|''The Defenders''
| style=&quot;background-color:#4F5766&quot; |
|1
|8
|18. kolovoza 2017.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |''The Punisher''
| style=&quot;background-color:#161719&quot; |
|1
|13
|17. studenoga 2017.
|-
| style=&quot;background-color:#2A2C27&quot; |
|2
|13
|18. siječnja 2019.
|}

=== Young adult series ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Serija
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Premijera
!Kraj
!TV Kuća
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |''Runaways''
| style=&quot;background-color:#D8DAC5&quot; |
|1
|10
|21. studenoga 2017.
|9. siječnja 2018.
| rowspan=&quot;3&quot; |Hulu
|-
| style=&quot;background-color:#5E4530&quot; |
|2
|13
| colspan=&quot;2&quot; |21. prosinca 2018.
|-
| style=&quot;background-color:#191970&quot; |
|3
|10
| colspan=&quot;2&quot; |13. prosinca 2019.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |''Cloak &amp; Dagger''
| style=&quot;background-color:#51505A&quot; |
|1
|10
|7. lipnja 2018.
|2. kolovoza 2018.
| rowspan=&quot;2&quot; |Freeform
|-
| style=&quot;background-color:#0BB10D&quot; |
|2
|10
|4. travnja 2019.
|30. svibnja 2019.
|}

=== Adventure into Fear ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Serija
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Objavljena
!TV Kuća
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |''Helstorm''
| style=&quot;background-color:#000000&quot; |
|1
|10
|16. listopada 2019.
| rowspan=&quot;3&quot; |Hulu
|}

== Marvel Studios ==
[[Datoteka:Marvel Studios 2016 logo.svg|320px|mini|Marvel Studios logo]]

=== 4. faza ===
Sljedeće serije trenutno se objavljuju ili su u potpunosti dostupne na streaming platformi [[Disney+]].
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Serija
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Premijera
!Kraj
|-
|''[[WandaVision]]''
| style=&quot;background-color:#B30E0E&quot; |
|1
|9
|15. siječnja 2021.
|5. ožujka 2021.
|-
|''[[The Falcon and the Winter Soldier]]''
| style=&quot;background-color:#334075&quot; |
|1
|6
|19. ožujka 2021.
|23. travnja 2021.
|-
|''[[Loki (televizijska serija)|Loki]]''
| style=&quot;background-color:#064A0C&quot; |
|1
|6
|9. lipnja 2021.
|''još traje''
|-
|''[[What If...?]]''
| style=&quot;background-color:#281C3A&quot; |
|1
|9
|11. kolovoza 2021.
|''još traje''
|-
|''[[Hawkeye (televizijska serija)|Hawkeye]]''
| style=&quot;background-color:gold&quot; |
|1
|6
|24. studenoga 2021.
|22. prosinca 2021.
|-
|''[[Moon Knight (televizijska serija)|Moon Knight]]''
| style=&quot;background-color:#518AB8 |
|1
|6
|30. ožujka 2022.
|4. svibnja 2022.
|-
|''[[Ms.Marvel]]''
| style=&quot;background-color:#334075&quot; |
|1
|6
|8. lipnja 2022.
|13. srpnja 2022.
|-
|''I Am Groot''
| style=&quot;background-color:#03AE09&quot; |
|1
|5
| colspan=&quot;2&quot; |10. kolovoza 2022.
|-
|''[[She-Hulk (televizijska serija)|She-Hulk]]''
| style=&quot;background-color:#03AE09&quot; |
|1
|10
|17. kolovoza 2022.
|12. listopada 2022.
|-
|Neimenovani ''Halloween'' special
|
| colspan=&quot;2&quot; |Special
| colspan=&quot;2&quot; |listopad 2022.
|}

=== Nadolazeće ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Serija
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Premijera
!Kraj
!Stanje
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background-color: #ccccff &quot; ; |5. faza
|-
|''The Guardians of the Galaxy''
''Holiday Special''
| style=&quot;background-color:#281C3A&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |Special
| colspan=&quot;2&quot; |Prosinac 2022.
|Postprodukcija
|-
|''What If...?''
| style=&quot;background-color:#FF4500&quot; |
|2
|9
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;4&quot; | 2023.
|U proizvodnji
|-
|''Secret Invasion''
| style=&quot;background-color:#769A39&quot; #B8D255 |
|1
|6
|Postprodukcija
|-
|''Ironheart''
| style=&quot;background-color:#AE0E00&quot; |
|1
|6
| rowspan=&quot;3&quot; |Snima se
|-
|''Echo''
| style=&quot;background-color:#B22222&quot; |
|1
| -
|-
|''[[Loki]]''
| style=&quot;background-color:#064A0C&quot; |
|2
| -
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;3&quot; | -
|-
|''Agatha: Coven of Chaos''
|
|1
| -
| rowspan=&quot;2&quot; |U razvoju
|-
|''Daredevil: Born Again''
|
|1
| -
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background-color: #ccccff &quot; ; |6. faza i buduće
|-
|''Marvel Zombies''
|
|1
| colspan=&quot;3&quot; rowspan=&quot;9&quot; | -
| rowspan=&quot;2&quot; |U razvoju
|-
|''Spider-Man: Freshman Year''
|
|1
|-
|''Armor Wars''
| style=&quot;background-color:#22314C&quot; |
|1
|Pretprodukcija
|-
|Neimenovana serija ''Okoye''
|
|1
| rowspan=&quot;6&quot; |U razvoju
|-
|Neimenovana serija ''Nova''
|
|1
|-
|Neimenovamna serija ''Wonder Man''
|
|1
|-
|''Spider-Man: Sophomore Year''
|
|1
|-
|''What if...?''
| style=&quot;background-color:#FF4500&quot; |
|3
|-
|Neimenovana ''Wakanda'' serija
| style=&quot;background-color:#C0C0C0&quot; |
|1
|}

== Otkazani projekti ==
=== Moon Knight ===
Godine 2006., [[Marvel Studios]] i [[No Equal Entertainment]] najavili su televizijsku seriju uživo o [[Moon Knight]]u. Pisac [[Jon Cooksey]] potvrdio je 2008. godine da razvija televizijsku seriju o Moon Knightu. U kolovozu 2019. najavljena je drugačija serija Moon Knight za Disney+, smještena u [[Marvel Cinematic Universe]]u.

=== Carol Danvers in Jessica Jones ===
U srpnju 2011. godine Carol Danvers trebala je debitirati u seriji Jessica Jones u seriji Jessica Jones kada je bila u razvoju za [[ABC]], ali lik je promijenjen u korist [[Trish Walker]] kada su prešli na Netflix, zbog promjena u smjeru radnje MCU-a, poput odluke da se Danvers pojavi u jednom od njegovih filmova.

=== Punisher ===
U listopadu 2011. godine [[FOX]] je razvijao Punisher kao jednosatnu televizijsku seriju. Projekt je na kraju otkazan u svibnju 2012. Druga serija fokusirana na Punishera objavljena je na Netflixu 2017. godine.
=== The Hulk ===
Oko 2012. godine [[Guillermo del Toro]] razgovarao je s Marvel Studios o televizijskoj seriji pod nazivom Hulk kao dio [[Marvel Cinematic Universe]]a. Serija je trebala biti emitirana na ABC-u. Međutim, nakon hvaljenog nastupa [[Marka Ruffala]] kao Hulka u The Avengers filmu, projekt je obustavljen.

=== Marvel's Most Wanted ===
Dva špijuna i bivši supružnici Lance Hunter i Bobbi Morse su u bijegu: ne mogu računati ni na koga, čak ni na S.H.I.E.L.D., a mnogo je onih koji žele prikupiti nagradu koja im visi nad glavom. Bobbi i Hunter su tako prisiljeni sklopiti klimav dogovor s avanturistom Dominicom Fortuneom. 
Oko travnja 2015. godine Marvel Television radio je na spin-offu Agent of S.H.I.E.L.D.-a. Serija, koju su razvili [[Jeffrey Bell]] i [[Paul Zbyszewski]], trebala se temeljiti na jednoj ili više priča prisutnih na kraju druge sezone.  [[Adrianne Palicki]] i [[Nick Blood]] započeli su pregovore o reprizi svojih uloga Bobbi Morse i Lancea Huntera u potencijalnoj seriji. U svibnju 2015. [[Deadline.com]] izvijestio je da je [[ABC]] ostavio po strani razvoj spin-offa Bell i Zbyszewski. Govoreći o neuspjehu serije da se razvije, predsjednik [[ABC]]-a [[Paul Lee]] rekao je da je &quot;najbolja stvar za sada ostaviti Palicki i Blood u S.H.I.E.L.D.-u, jer je S.H.I.E.L.D. trenutno vrlo jak&quot;, iako ne isključuje mogući razvoj događaja u budućnosti.
U kolovozu 2015. godine, [[ABC]] je nastavio razvoj spin off S.H.I.E.L.D.-ovih Agenata, prerađenog i nazvanog Marvel's Most Wanted, kojoj su naručili pilot epizodu. Bell i Zbyszewski razvili su seriju i napisali pilot epizodu; u slučaju niza narudžbi, njih dvojica bili bi autori i izvršni producenti serije, zajedno s [[Jeph Loeb|Jephom Loebom]] kao izvršnim producentom. Serija se trebala usredotočiti na likove Morsea i Huntera, a opisana je kao &quot;novi pogled na duo i njihove avanture&quot;.
U siječnju 2016. godine Lee je potvrdio razvoj pilot epizode, pohvalio scenarij i otkrio da će produkcija početi sljedećih mjeseci. Pilot epizoda snimljena je oko ožujka 2016. Dio pilotske postave su i [[Delroy Lindo]] kao Dominic Fortune, [[Fernanda Andrade]] kao njezina nećakinja Christina Santos i [[Oded Fehr]] kao &quot;poznati lik iz stripa&quot;. Dana 12. svibnja 2016. godine [[ABC]] je odlučio otkazati seriju.

=== Marvel's Damage Control ===
U listopadu 2015. godine [[ABC]] je naručio pilot epizodu Marvel's Damage Control, humoristične serije temeljene na istoimenoj izmišljenoj tvrtki za stripove. Seriju je razvio [[Ben Karlin]], a producirali su je [[ABC Studios]] i [[Marvel Television]], koji su trebali pratiti događaje naglašenih i potplaćenih zaposlenika organizacije za kontrolu štete, koja je specijalizirana za čišćenje katastrofa uzrokovanih bitkama superheroja i oporavkom nestalih predmeta. Prema predviđanjima predsjednika [[ABC Entertainment]]a [[Paul Lee|Paula Leeja]], serija se trebala emitirati za sezonu 2016./2017. Svaki daljnji razvoj serije završio je u prosincu 2019.
Organizacija se, međutim, spominjala u epizodi Agenti S.H.I.E.L.D.-a, a zatim se pojavila u filmu Spider-Man: Homecoming (gdje ju je osnovao [[Tony Stark]]) 2017. godine.

=== Marvel's New Warriors ===
Skupina tinejdžera s moćima vrlo različitim od Avengersa odlučuje udružiti snage kako bi nešto promijenili, unatoč tome što nisu spremni biti heroji.
U kolovozu 2016. objavljeno je da Marvel radi na humorističnoj seriji temeljenoj na New Warriors grupi, u kojoj glumi [[Squirrel Girl]] i da je tražio kabelske kanale ili usluge [[video na zahtjev|videa na zahtjev]] kojima bi ponudio seriju.
U travnju 2017. godine Freeform je objavio da je naručio seriju.

U rujnu 2019. serija se službeno otkazala.

=== Ghost Rider ===
Na granici između Teksasa i Meksika, [[Robbie Reyes]] osveti nevine oslobađanjem demonskog [[Ghost Rider]]a.

Tijekom razvoja četvrte sezone Agenti S.H.I.E.L.D.-a, Marvel je predložio da serija uvede lika Ghost Rider, nakon što su se filmska prava lika vratila [[Marvel]]u iz [[Sony]]ja u svibnju 2013.

Odabrana je verzija lika Robbieja Reyesa, u usporedbi s drugim verzijama stripova zbog njegovih obiteljskih vrijednosti, te kako bi se serija distancirala od Sonyjevih filmova Ghost Rider u kojima je [[Nicolas Cage]] prikazan kao verzija lika Johnnyja Blazea. [[Gabriel Luna]] je najavljen da će glumiti Reyesa, na Comic-Conu u San Diegu 2016. Mjesec dana kasnije, šef Marvel televisions [[Jeph Loeb]] rekao je da bi se lik &quot;mogao upustiti u druge dijelove&quot; [[Marvel Cinematic Universe|MCU-a]], ovisno o ishodu publike za njegovo pojavljivanje u Agentima S.H.I.EL.D.-a, Luna je izrazio interes za ponavljanje svoje uloge izvan serije. Luna je tog listopada izjavio kako je bilo &quot;šuškanja&quot; o spin-offu, ali je ponovio kako će to ovisiti o publici.
[[Hulu]] je naručio Ghost Rider u svibnju 2019., a [[Ingrid Escajeda]] bila je autorica i izvršna producentica zajedno s Paulom Zbyszewskim i Loebom, a Luna je ponovio svoje uloge. Serija je trebala biti u koprodukciji Marvel Televisions i ABC Signature Studia. Escajedu su privukli sukobljeni likovi serije, te je kazala kako će serijom ciljati i postojeće obožavatelje i širu javnost. Loeb je u srpnju 2019. izjavio da će se nova serija odnositi na Reyesovu ulogu u Agentima S.H.I.E.L.D. Tog rujna [[Hulu]] je odlučio ne nastaviti s projektom zbog kreativnih razlika.

== Vidi još ==
* [[Popis filmova Marvel Cinematic Universe]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://www.marvel.com/tv-shows}} Marvel {{engl}}
* {{službena|https://www.disneyplus.com/brand/marvel}} na streaming platmorfi [[Disney+]] {{engl}}

[[Kategorija:Televizija]]
[[Kategorija:Popisi]]
[[Kategorija:Marvel Cinematic Universe]]</text>
      <sha1>97oba35l60m8e6xmhvhha8vyshoshb2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saveznička okupacija Njemačke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>709272</id>
    <revision>
      <id>6432217</id>
      <parentid>6422066</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:11:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ikonica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44616" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|27. tjedan 2022.}}
{{Wikiprojekt Europa/Ikona}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
| ime = Saveznička okupacijska uprava u Njemačkoj
| kontinent = Europa
| hr_ime = Saveznička okupacijska uprava u Njemačkoj
| država = 
| izvorno_ime = 
| godina_kraj = 1949.
| p1 = [[Treći Reich]]
| flag_p1 = Flag of German Reich (1935–1945).svg
| p5 = &amp;nbsp;
| image_p5 = &amp;nbsp;
| godina_start = 1945.
| s1 = [[Savezna Republika Njemačka]]
| flag_s1 = Flag of Germany.svg
| s2 = [[Demokratska Republika Njemačka]]
| flag_s2 = Flag of East Germany.svg
| s3 = [[Saarski protektorat]]
| flag_s3 = Flag of Saar (1947–1956).svg
| s5 = &amp;nbsp;
| image_s5 = &amp;nbsp;
| zastava = Flag of Germany (1946-1949).svg
| grb = 
| zastava_tip = pomorska signalna zastava Charlie&lt;br /&gt;''C-Doppelstander''
| genitiv = Savezničke okupacijske uprave u Njemačkoj
| grb_i = 
| grb_tip = 
| himna = ''Trizonesien-Song'' (neformalna himna)
| mapa = Deutschland Besatzungszonen 8 Jun 1947 - 22 Apr 1949.svg
| mapa_opis = {{Nowrap|
{{Legend2|#2464d8|Francuska okupacijska zona}}
{{Legend2|#69AB69|Britanska okupacijska zona}} 
{{Legend2|#FCA93E|Američka okupacijska zona}} 
{{Legend2|#ED3F3F|Sovjetska okupacijska zona}} 
{{Legend2|#a2bef1|Saarski protektorat pod francuskom kontrolom}}
}}
| glavni_grad = * [[Berlin]] (''[[de jure]]'')
* [[Frankfurt]] (američka okupacijska zona)
* [[Bad Oeynhausen]] (britanska okupacijska zona)
* [[Baden-Baden]] (francuska okupacijska zona)
* [[Istočni Berlin]] (sovjetska okupacijska zona)
| jezik = [[njemački]], [[engleski]], [[francuski]], [[ruski]]
| vjera = svjetovna država
| titula_vođa = 
| vlada_tip = Saveznička uprava okupirane države
| godina_vođa1 = 
| vođa2 = 
| vođa1 = 
| vođa3 = 
| godina_vođa2 = 
| godina_vođa3 = 
| era = kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Hladni rat]]
| događaj_start = kapitulacija Trećeg Reicha
| datum_start = [[8. svibnja]] [[1945.]]
| događaj_kraj = Osnivanje [[Zapadna Njemačka|Savezne Republike Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Demokratske Republike Njemačke]]
| datum_kraj = [[29. svibnja]] [[1949.]] (SR Njemačka) i [[7. listopada]] [[1949.]] (DR Njemačka)
| stat_godina1 = 1945.
| stat_površina1 = 
| stat_pop1 = 64 260 000
| valuta = 
| vremenska_zona = 
| internet = 
| fusnote = 
| longm = 
| longd = 
| latNS = 
| latm = 
| latd =
| longEW = 
}}
'''Saveznička okupacijska uprava u Njemačkoj''' bila je uprava država pobjednica u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] nad njemačkim teritorijem od [[Kapitulacija Trećeg Reicha|poraza]] [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] [[1945.]] do osnivanja [[Njemačka Demokratska Republika|Istočne]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] [[1949.]] godine.

[[Saveznici]] su uspostavili zajedničku vlast i suverenitet nad Njemačkom u cjelini, dakle svim teritorijima bivšeg [[Treći Reich|njemačkog Reicha]] zapadno od linije [[Odra]] – [[Lužička Nisa|Nisa]]&lt;nowiki/&gt;proglasivši poraz nacističke Njemačke smrću [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] ([[Berlinska deklaracija (1945.)|Berlinska deklaracija 1945.]]). Četiri su sile u administrativne svrhe podijelile ''Njemačku u cjelini'' na četiri okupacijske zone pod trima zapadnim saveznicima ([[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]]) i [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]]. Ova je podjela ratificirana na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]] u kolovozu 1945. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=States |first=United |url=https://books.google.com/books?id=lM8WAAAAYAAJ&amp;pg=PA1224 |title=Treaties and Other International Agreements of the United States of America, 1776-1949: Multilateral, 1931-1945 |year=1968 |publisher=Department of State |language=en}}&lt;/ref&gt; Četiri zone dogovorile su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sovjetski Savez na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]] u veljači 1945. odbacujući raniju podjelu na tri zone (isključujući Francusku) predloženu [[Londonski protokol (1944.)|Londonskim protokolom]] iz rujna [[1944.]] godine.

Odstupajući od okupacijskih zona planiranih prema Londonskom protokolu 1944., Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sovjetski Savez odlučile su odvajanje teritorija istočno od linije Odra – Nisa od Njemačke, a točna granična linija trebala se odrediti konačnim njemačkim mirovnim ugovorom. Od ožujka 1945. do srpnja 1945. ta su bivša istočna njemačka područja bila pod vlašću sovjetskih vojnih okupacijskih vlasti, ali nakon konferencije u Potsdamu predana su sovjetskim i [[Poljska|poljskim]] civilnim upravama i prestala su biti dio savezničke Njemačke.

U posljednjim tjednima borbi u Europi snage Sjedinjenih Američkih Država probile su dogovorene granice budućih okupacijskih zona i prodrle na nekim mjestima čak 320&amp;nbsp;km u dubinu. Takozvana linija dodira između sovjetskih i američkih snaga na kraju neprijateljstava, koja je uglavnom ležala istočno od unutarnje njemačke granice uspostavljene u srpnju 1945., bila je privremena. Nakon dva mjeseca okupacije područja koja su bila dodijeljena sovjetskoj zoni američke su se snage povukle prvih dana srpnja 1945.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |date=9. srpnja 1945. |title=What Is to Be Done? |publisher=Time |url=http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,852310,00.html}}&lt;/ref&gt; To je bio ključan potez koji je uvjerio Sovjetski Savez da dopusti američkim, britanskim i francuskim snagama ulazak u pripadajuće okupacijske sektore u [[Berlin]]u, a to se dogodilo otprilike u isto vrijeme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Knowles |first=Chris |date=29. siječnja 2014. |title=Germany 1945–1949: a case study in post-conflict reconstruction |url=http://www.historyandpolicy.org/policy-papers/papers/germany-1945-1949-a-case-study-in-post-conflict-reconstruction |access-date=19. srpnja 2016. |website=History &amp; Policy}}&lt;/ref&gt;

== Teritoriji koje je Njemačka pripojila između 1938. i 1945. godine ==
Svi teritoriji [[Savezna Država Austrija|Austrije]] i [[Prva Čehoslovačka Republika|Čehoslovačke]] koje je Njemačka pripojila prije rata vraćeni su tim zemljama. [[Litva]]nski teritorij koji je Njemačka [[Aneksija|anektirala]] prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tzv. [[teritorij Memel]]a, [[Sovjetski Savez]] je pripojio [[1945.]] i prenio u [[Litavska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvansku SSR]]. Svi [[Belgija|belgijski]], [[Treća Francuska Republika|francuski]], [[Luksemburg|luksemburški]], [[Druga Poljska Republika|poljski]] i [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenski]] teritoriji koje je Njemačka pripojila tijekom rata vraćeni su pripadajućim zemljama.

== Okupacijske zone ==
[[Datoteka:Germany_occupation_zones_with_border.jpg|alt=Map of the Allied zones of occupation in post-war Germany, as well as the line of U.S. forward positions on V-E Day. The south-western part of the Soviet occupation zone, close to a third of its overall area was west of the U.S. forward positions on V-E day.|središte|mini|Savezničke okupacijske zone u poslijeratnoj Njemačkoj. Označena je sovjetska zona (crveno), [[unutarnja njemačka granica]] (crna linija) i zona iz koje su se američke trupe povukle u srpnju 1945. (ljubičasto). Granice pokrajina uvelike odgovaraju granicama prijeratnih država u [[Weimarska Republika|Weimarskoj Republici]] prije stvaranja sadašnjih ''[[Njemačke savezne pokrajine|Ländera]]'' (saveznih država).|450x450px]]

=== Američka zona ===
Američku zonu u južnoj Njemačkoj činile su [[Bavarska]] (bez [[Porajnje-Falačka|Falačkog porajnja]] i [[Lindau|okruga Lindau]] koja su pripala francuskoj zoni) i [[Hessen]]a (bez regije [[Rhenish Hessen]] i [[Montabaur (regija)|regije Montabaur]], također dijelom francuske zone) s novim glavnim gradom u [[Wiesbaden]]u, te sjevernih dijelova ''Württemberga'' i ''Badena''. Zajedno su formirali saveznu državu [[Württemberg-Baden]] i postali sjeverni dijelovi današnje njemačke pokrajine [[Baden-Württemberg]] osnovane [[1952.]]

Luke [[Bremen]] (na donjoj [[Weser|rijeci Weser]]) i [[Bremerhaven]] (na ušću rijeke Weser u [[Sjeverno more]]) također su stavljene pod američku kontrolu zbog zahtjeva Sjedinjenih Država da imaju kontrolu nad dijelom teritorija u sjevernoj Njemačkoj. Krajem listopada 1946. u američkoj zoni živjelo je:

* 8.7 milijuna stanovnika u Bavarskoj
* 3,97 milijuna stanovnika u Hessenu
* 3.6 milijuna stanovnika u Württemberg-Badenu
* 0,48 milijuna stanovnika u Bremenu&lt;ref name=&quot;digizeitschriften.de6&quot;&gt;[http://www.digizeitschriften.de/dms/img/?PID=PPN514402342_1952%7Clog10 &quot;I. Gebiet und Bevölkerung&quot;].&lt;/ref&gt;

Sjedište američke vojne vlade bila je bivša zgrada konglomerata kemijske industrije IG Farben u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]].

Nakon potpunog zatvaranja svih [[Nacionalsocijalizam|nacističkih]] njemačkih medija, pokretanje i rad potpuno novih novina započelo je licenciranjem pomno odabranih Nijemaca za izdavače. Nijemci koji nisu bili uključeni u nacističku propagandu dobili su dozvole za osnivanje novina, uključujući ''[[Frankfurter Rundschau]]'' (kolovoz 1945.), ''[[Der Tagesspiegel]]'' (Berlin, rujan 1945.) i ''[[Süddeutsche Zeitung]]'' (München, listopad 1945.). [[Radiostanica]]ma je upravljala vojna vlada. Kasnije su ''Radio Frankfurt'', ''Radio München'' (München) i ''Radio Stuttgart'' ustupili mjesto ''[[Hessischer Rundfunk]]u'', ''[[Bayerischer Rundfunk]]u'', odnosno ''[[Süddeutscher Rundfunk]]u''. Radiopostaja [[Rundfunk im amerikanischen Sektor|RIAS]] u Zapadnom Berlinu ostala je pod američkom kontrolom.

=== Britanska zona ===
[[Datoteka:Road_sign_delimiting_British_zone_of_occupation_in_Berlin_1984.jpg|mini|250px|Putokaz koji označava granicu britanskog okupacijskog sektora u Berlinu 1984.]]
[[Datoteka:Flag_of_the_Control_Commission_for_Germany.svg|mini|250px|Zastava koju su koristili trgovački brodovi registrirani u britanskoj zoni, gore lijevo je grb Kontrolne komisije za Njemačku.]]
[[Datoteka:Germany_Under_Allied_Occupation_CL3279.jpg|mini|250px|[[Hugh Malcolm|Malcolm Club]] Kraljevskih zračnih snaga u [[Schleswig]]u je bivši hotel ''Stadt Hamburg,'' kraj 1945. godine.]]
[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-2007-0403-501,_Berlin,_britischer_Panzerwagen,am_Brandenburger_Tor.jpg|mini|250px|Britanski oklopni automobil kod [[Brandenburška vrata|Brandenburških vrata]] u Berlinu, 1950.]]
Do svibnja 1945. [[Vojska Ujedinjenog Kraljevstva|britanska]] i [[kanadska vojska]] oslobodile su [[Nizozemska|Nizozemsku]] i osvojile sjevernu Njemačku. Kanadske snage povukle su se u domovinu nakon njemačke predaje, ostavljajući sjevernu Njemačku pod britanskom okupacijom.

U srpnju su se Britanci povukli iz glavnog grada [[Mecklenburg]]a [[Schwerin]]a koji su preuzeli od Amerikanaca nekoliko tjedana prije, jer je prethodno bilo dogovoreno da ga okupira [[Crvena armija]]. Kontrolno povjerenstvo za Njemačku (britanski element) (CCG/BE) prepustilo je [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] više dijelova svog okupacijskog područja, konkretno [[Amt Neuhaus]] iz [[Provincija Hannover|Hannovera]] i neke [[Eksklava|eksklave]] i rubove Brunswicka, primjerice okrug [[Blankenburg]], te su u skladu sa sporazumom [[Colin Muir Barber|Barber-Lijaščenko]] razmijenili neka sela između britanskog [[Holstein]]a i sovjetskog Mecklenburga.

Unutar britanske okupacijske zone, CCG/BE je ponovno uspostavio grad [[Hamburg]] kao [[Njemačke savezne pokrajine|saveznu državu]], ali s granicama koje je nacistička vlada formirala 1937. Britanci su također stvorili nove njemačke savezne države:

* [[Schleswig-Holstein]] nastaje 1946. iz pruske pokrajine Schleswig-Holstein,
* [[Donja Saska]] nastaje spajanjem [[Brunswick]]a, [[Oldenburga]] i [[Schaumburg-Lippe]]a s [[Hannover|državom Hannover]] 1946. godine; i
* [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]] nastaje spajanjem [[Lippe]]a s pruskim pokrajinama [[Rajnska pokrajina|Rajnland]] (sjeverni dio) i [[Vestfalija]] tijekom 1946. – 1947.

Također 1947. godine američka okupacijska zona koja se nalazila u unutrašnjosti nije imala [[Luka|lučkih]] gradova, tako su [[Bremen (pokrajina)|Slobodni Hanzeatski grad Bremen]] i [[Bremerhaven]] postali eksklave unutar britanske zone.

Krajem listopada 1946. u Britanskoj zoni živjelo je:

* 11.7 milijuna stanovnika u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji 
* 6.2 milijuna u Donjoj Saski 
* 2.6 milijuna u Schleswig-Holsteinu
* 1.4 milijuna u Hamburgu&lt;ref name=&quot;digizeitschriften.de6&quot;/&gt;

Britansko sjedište je od 1946. izvorno bilo u gradu [[Bad Oeynhausen]]u, ali je 1954. preseljeno u [[Mönchengladbach]] gdje je bilo poznato kao [[JHQ Rheindahlen]].

==== Belgijske, Poljske i Norveške zone ====
Vojne jedinice iz drugih zemalja bile su smještene unutar britanske okupacijske zone. [[Belgija|Belgiji]] je dodijeljen teritorij kojeg je okupirala njena vojska.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Brüll|first=Christoph|year=2011|title=Entre ressentiment et ré-éducation, L'Armée belge d'Occupation et les Allemands, 1945–1952|url=http://www.cegesoma.be/docs/media/chtp_beg/chtp_23/chtp23_003_Brull.pdf|journal=Cahiers d'Histoire du Temps Présent|volume=23|pages=55–56|ref={{SfnRef|Brüll}}}}&lt;/ref&gt; Belgijski teritorij okupacije protezao se oko 200 kilometara duž belgijsko-njemačke granice na jugu britanske zone i obuhvaćao je važne gradove poput [[Köln]]a i [[Aachen]]a. Belgijska okupacijska vojska u Njemačkoj (od [[1951.]] &quot;Belgijske snage u Njemačkoj&quot;) postala je autonomna 1946. pod zapovjedništvom [[Jean-Baptiste Piron]]a.{{Sfn|Brüll}} Belgijsko vojno osoblje ostalo je u Njemačkoj do [[31. prosinca]] [[2005.]]{{Sfn|Brüll}}

Poljske jedinice uglavnom iz [[1. oklopna divizija (Poljska)|1. oklopne divizije]] bile su stacionirane u sjevernom području okruga [[Emsland]], kao i u područjima [[Oldenburg]] i [[Leer]]. Ova je regija graničila s Nizozemskom i prostirala se površinom od 6 500&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Raniji britanski prijedlozi da ovaj teritorij postane formalna poljska okupacijska zona ubrzo su napušteni zbog protivljenja [[Sovjetski Savez|Sovjeta]]. U zoni se nalazio veliki logor za prihvat uglavnom raseljenih osoba, a njime je upravljala poljska vlada u egzilu. Administrativno središte poljske okupacijske zone bio je grad [[Haren, Njemačka|Haren]] čije je njemačko stanovništvo privremeno [[Deportacija|deportirano]], a grad je preimenovan u ''Maczków'' (po [[Stanisław Maczek|Stanislavu Maczeku]]) od 1945. do 1947. godine. Nakon što su Britanci priznali [[Narodna Republika Poljska|prosovjetsku vladu u Poljskoj]] i povukli priznanje poljske vlade u egzilu sa sjedištem u Londonu, poljska okupacijska zona okruga Emsland postala je izvor tenzija sa Sovjetskim Savezom. Poljske su jedinice u sastavu britanske vojske demobilizirane u lipnju [[1947.]] godine. Deportiranom njemačkom stanovništvu Emslanda dopušten je povratak, a posljednji poljski stanovnici otišli su [[1948.]] godine.

Godine 1946. norveške brigade u Njemačkoj brojale su 4 000 vojnika stacioniranih u Hannoveru, među kojima je bio i budući [[Njemački kancelar|kancelar]] [[Willy Brandt]] (tada norveški državljanin) kao ataše za tisak.

Još jedno posebno obilježje britanske zone bila je [[Bonn]]ska enklava. Nastala je u srpnju [[1949.]] i nije bila pod britanskom ili bilo kojom drugom savezničkom kontrolom, već pod kontrolom [[Savezničko visoko povjerenstvo|Savezničkog visokog povjerenstva]]. U lipnju [[1950.]] [[Ivone Kirkpatrick]] postaje [[Britanski visoki komesar za Njemačku|britanski visoki povjerenik za Njemačku]]. Kirkpatrick je imao na sebi golemu odgovornost, posebno tijekom pregovora o [[Bonnsko - pariška konvencija|bonsko – pariškoj konvenciji]] tijekom [[1951.]] – [[1952.]], koja je prekinula okupaciju i dopustila [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] ponovo formiranje vlastite vojske.

=== Francuska okupacijska zona ===
[[Datoteka:Fotothek_df_pk_0000178_036.jpg|mini|250px|Francuske oružane snage ispred [[Brandenburška vrata|Brandenburških vrata]] u Berlinu, 1946.]]
[[Datoteka:Insigne-Forces-Françaises-Berlin.jpg|mini|250px|Oznaka Francuskih snaga u Berlinu nakon 1949. godine.]]
[[Francuska|Francuskoj Republici]] isprva nije bila dodijeljena okupacijska zona u Njemačkoj, ali su britanska i američka vlada kasnije pristale ustupiti neke zapadne dijelove svojih okupacijskih zona [[Francuske vojske|Francuskoj vojsci]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Reinisch |first=Jessica |title=The Perils of Peace |publisher=OUP |year=2013 |pages=261}}&lt;/ref&gt; U travnju i svibnju 1945. [[1. armija (Francuska)|francuska 1. armija]] zauzela je [[Karlsruhe]] i [[Stuttgart]] te osvojila teritorij koji se protezao do [[Rezidencija Berghof|Hitlerova &quot;Orlovog gnijezda&quot;]] i najzapadnijeg dijela [[Austrija|Austrije]]. U srpnju su Francuzi prepustili Stuttgart Amerikancima, a u zamjenu su dobili kontrolu nad gradovima zapadno od Rajne, primjerice [[Mainz]]a i [[Koblenz]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=de Gaulle |first=Charles |title=Mémoires de guerre : Le Salut 1944-1946 |publisher=Plon |year=1959 |pages=170, 207}}&lt;/ref&gt; Francuska je tako kontrolirala dva susjedna njemačka područja duž francuske granice koja su se dodirivala u samo jednoj točki uz rijeku [[Rajna|Rajnu]]. U francuskoj okupacijskoj zoni osnovane su tri njemačke savezne države: [[Porajnje-Falačka|Rheinland-Pfalz]] na sjeveru i zapadu, te [[Württemberg-Hohenzollern]] i [[Južni Baden]], koje su kasnije formirale [[Baden-Württemberg]] zajedno s ''Württemberg-Badenom'' iz američke zone.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Campion |first=Corey |year=2019 |title=Remembering the&quot; Forgotten Zone: Recasting the Image of the Post-1945 French Occupation of Germany |journal=French Politics, Culture &amp; Society |volume=37 |issue=3 |pages=79–94 |doi=10.3167/fpcs.2019.370304}}&lt;/ref&gt;

Francuska okupacijska zona uključivala je i [[Saarski protektorat]], koji je odvojen u posebnu državu izvan savezničke jurisdikcije [[16. veljače]] [[1946.]] Do [[18. prosinca]] 1946. uspostavljena je carinska kontrola između područja Saara i Njemačke okupirane od saveznika. Francuska zona ustupila je dodatna područja Saarskom protektoratu (sredinom 1946., početkom 1947. i početkom 1949.). Francuskoj je zoni pripadao i grad [[Büsingen am Hochrhein]], njemačka [[eksklava]] odvojena od ostatka zemlje uskim pojasom neutralnog [[Švicarska|švicarskog]] teritorija. Švicarska vlada pristala je dozvoliti ograničenom broju francuskih vojnika prolaz kroz njezin teritorij radi očuvanja reda u Büsingenu.

Krajem listopada 1946. u Francuskoj zoni je živjelo:

* 2,7 milijuna stanovnika u Rheinland-Pfalzu
* 1,2 milijuna stanovnika u južnom Badenu
* 1,05 milijuna stanovnika u Württemberg-Hohenzollernu

(Saarski protektorat imao je 0,8 milijuna stanovnika.)&lt;ref name=&quot;digizeitschriften.de6&quot;/&gt;

==== Luksemburška zona ====
Studenoga [[1945.]] [[Luksemburg]]u je dodijeljena jedna zona unutar francuskog sektora.&lt;ref name=&quot;Luxembourg1&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=L'Armée luxembourgeoise après la libération (1944–1967) |url=http://www.armee.lu/historique/armee_apres_liberation-debut.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130730153721/http://armee.lu/historique/armee_apres_liberation-debut.php |archive-date=30. srpnja 2013. |access-date=6. srpnja 2013. |publisher=Armée.lu}}&lt;/ref&gt; Luksemburška 2. pješačka bojna bila je stacionirana u [[Bitburg]]u, a 1. bojna poslana je u [[Saarburg]].&lt;ref name=&quot;Luxembourg1&quot; /&gt; Posljednje luksemburške vojne snage u Bitburgu, napustile su [[Zapadna Njemačka|Njemačku]] [[1955.]]&lt;ref name=&quot;Luxembourg1&quot; /&gt;

=== Sovjetska zona ===
[[Datoteka:Soviet_Occupied_Germany.png|mini|250px|Ružičasto: dijelovi Njemačke istočno od linije [[Odra]] - Nisa priključeni su Poljskoj (osim [[Kalinjingradska oblast|sjeverne Istočne Pruske]] i susjednog [[Regija Klaipėda|teritorija Memel]], koji su izravno pridruženi Sovjetskom Savezu (ovdje nije prikazano). Crveno: [[sovjetska okupacijska zona Njemačke]].]]
Sovjetska okupacijska zona uključivala je [[Tiringija|Tiringiju]], [[Saska (pokrajina)|Sasku]], [[Saska-Anhalt|Sasku-Anhalt]], [[Brandenburg]] i [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Mecklenburg-Zapadnu Pomorinu]]. [[Sovjetska vojna uprava u Njemačkoj]] imala je sjedište u Berlinu.

Krajem listopada [[1946.]] u sovjetskoj je zoni živjelo:

* 5,5 milijuna stanovnika u Saskoj
* 4,1 milijun stanovnika u Saskoj-Anhaltu
* 2,9 milijuna stanovnika u Tiringiji
* 2,5 milijuna stanovnika u Brandenburgu
* 2,1 milijun stanovnika u Mecklenburgu.&lt;ref name=&quot;digizeitschriften.de6&quot;/&gt;

== Berlin ==
Iako se u potpunosti nalazio u sovjetskoj zoni, zbog svoje simbolične važnosti kao [[Glavni grad|glavnog grada]] i sjedišta bivše [[Treći Reich|nacističke vlade]], grad [[Berlin]] zajednički su okupirale [[Saveznici|savezničke sile]] i podijelile ga na četiri sektora. Sve četiri okupacijske sile držale su određene privilegije u cijelom Berlinu koje nisu bile prisutne u ostalim dijelovima [[Njemačka|Njemačke]], što je vrijedilo i za sovjetski sektor Berlina, koji je bio pravno odvojen od ostatka sovjetske zone.

Krajem listopada [[1946.]] u Berlinu je živjelo:

* Zapadni sektor 2,0 milijuna
* Sovjetski sektor 1,1 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;digizeitschriften.de6&quot;/&gt;

== Ostali njemački teritoriji ==
Na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]] [[1945.]] svi njemački teritoriji istočno od linije [[Odra]] - [[Lužička Nisa|Nisa]] ([[Istočna Pomeranija]], [[Neumark]], [[Šleska]] i južni dio [[istočna Pruska|Istočne Pruske]]) dodijeljeni su [[Poljska|Poljskoj]] kao teritoriji &quot;pod privremenom upravom&quot; do konačnog mirovnog ugovora o Njemačkoj. Prema mirovnom sporazumu iz rujna [[1990.]] sjeverni dio Istočne Pruske postao je [[Kalinjingradska oblast]] u sastavu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Malo područje zapadno od Odre u blizini [[Szczecin]]a, također je pripalo Poljskoj. Većina njemačkih državljana s prebivalištem u tim područjima [[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata|protjerana je]], a njihova je nepokretna imovina [[Eksproprijacija|eksproprirana]].

[[Saarska]] oblast, važno njemačko područje bogato ležištima ugljena, pretvoreno je u [[Saarski protektorat]]. Saarski protektorat je izuzet iz francuske okupacijske zone [[16. veljače]] [[1946.]] i proglašen je nezavisnim entitetom. U svom poznatom [[Stuttgartski govor|Stuttgartskom govoru]] [[6. rujna]] [[1946.]] američki državni tajnik [[James F. Byrnes]] izjavio je u vezi odvajanja Saarske oblasti da &quot;Sjedinjene Države ne osjećaju da mogu odbiti zahtjev Francuske za pripojenje teritorija Saara, pošto ju je Njemačka u 70 godina tri puta napala.&quot;

Do [[18. prosinca]] [[1946.]] uspostavljena je carinska kontrola između Saarskog protektorata i okupirane Njemačke. Većini njemačkih državljana s prebivalištem u području Saara bilo je dopušteno da ostanu i zadrže svoju imovinu. Povratnicima koji su pobjegli od ratnih djelovanja bilo je dopušteno da se vrate, osobito su bile dobrodošle izbjeglice koje su pobjegle od [[Treći Reich|nacističke diktature]], primjerice [[Židovi]] i politički [[disident]]i.

[[Saarski protektorat|Protektorat]] je bio nominalno neovisna država spram Njemačke i Francuske, ali njegovo je gospodarstvo čvrsto integrirano u ono francusko. Područje Saara naknadno je više puta prošireno pripojenjem teritorija iz francuske okupacijske zone, najprije sredinom [[1946.]], pa početkom 1947. (kada je 61 općina vraćena u francusku zonu) i početkom [[1949.]] godine. Dana [[15. studenog]] 1947. [[Francuski franak|francuska je valuta]] postala zakonsko sredstvo plaćanja u Saarskom protektoratu, a nedugo nakon toga uslijedila je potpuna integracija Saara u francusko gospodarstvo (carinska unija od [[23. ožujka]] [[1948.]]). U srpnju je stanovništvu Saara oduzeto njemačko državljanstvo i dodijeljeno autonomno saarsko državljanstvo.

== Stanovništvo ==
U listopadu 1946. stanovništvo različitih zona i sektora bilo je sljedeće:&lt;ref name=&quot;digizeitschriften.de6&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Država, sektor ili drugi teritorij
!Zona
!Stanovništvo
|-
|[[Bavarska]]
|američka
|8,7 milijuna
|-
|[[Hessen|Hesse]]
|američka
|3,97 milijuna
|-
|[[Württemberg-Baden]]
|američka
|3,6 milijuna
|-
|[[Bremen (pokrajina)|Bremen]]
|američka
|0,48 milijuna
|-
|[[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
|britanska
|11,7 milijuna
|-
|[[Donja Saska]]
|britanska
|6,2 milijuna
|-
|[[Schleswig-Holstein]]
|britanska
|2,6 milijuna
|-
|[[Hamburg]]
|britanska
|1,4 milijuna
|-
|[[Porajnje-Falačka|Rajna-Palatinat]]
|francuska
|2,7 milijuna
|-
|[[Južni Baden]]
|francuska
|1,2 milijuna
|-
|[[Württemberg-Hohenzollern]]
|francuska
|1,05 milijuna
|-
|[[Saska (pokrajina)|Saska]]
|sovjetska
|5,5 milijuna
|-
|[[Saska-Anhalt]]
|sovjetska
|4,1 milijuna
|-
|[[Tiringija]]
|sovjetska
|2,9 milijuna
|-
|[[Brandenburg]]
|sovjetska
|2,5 milijuna
|-
|[[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Mecklenburg-Zapadna Pomeranija]]
|sovjetska
|2,1 milijuna
|-
|[[Zapadni Berlin|Berlin (zapadni sektori)]]
|američki, britanski, francuski
|2,0 milijuna
|-
|[[Istočni Berlin|Berlin (sovjetski sektor)]]
|sovjetski
|1,1 milijuna
|-
|[[Saarski protektorat]]
|odvojeni francuski protektorat
|0,8 milijuna
|}

== Uprava i nastanak dviju njemačkih država ==
Izvorni saveznički plan o upravljanju Njemačkom kao jedinstvenom jedinicom kroz [[Savezničko kontrolno vijeće|Savezničko nadzorno vijeće]] propao je [[1946.]] – [[1947.]] zbog rastućih napetosti među [[saveznici]]ma. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] zalagale su se za suradnju među saveznicima, [[Francuska]] je ometala svaku suradnju i promicala politiku podjele Njemačke na više nezavisnih država, a [[Sovjetski Savez]] je od početka jednostrano primjenjivao elemente [[Marksizam|marksističkog]] političko-ekonomskog sustava (prisilna preraspodjela zemljišta, [[nacionalizacija]] poduzeća). Dodatni je spor bila preraspodjela poslijeratnih prognanika među okupacijskim zonama. Dok su se Velika Britanija, SAD i Sovjetski Savez složili prihvatiti, smjestiti i hraniti oko šest milijuna prognanih njemačkih državljana iz bivše istočne Njemačke i četiri milijuna protjeranih Nijemaca iz Čehoslovačke, Poljske, Mađarske i Jugoslavije u svoje zone, Francuska općenito nije pristala na prisilnu seobu stanovništva odlučenu [[Potsdamska konferencija|Potsdamskim sporazumom]] (odluka donesena bez doprinosa Francuske). Stoga je Francuska odbijala prihvatiti u vlastitu okupacijsku zonu one ratne izbjeglice kojima je uskraćen povratak u njihove domove na teritorijima [[Njemačka Demokratska Republika|Istočne Njemačke]] ili siromašne poslijeratne prognanike koji su tamo eksproprirani, a pogotovo se protivila njihovom prihvatu u [[Saarski protektorat]].&lt;ref name=&quot;Vor 502&quot;&gt;Cf. the report of the Central State Archive of Rhineland-Palatinate on the first expellees arriving in that state in 1950 from other German states in the former British or American zone: &quot;Beyond that [the fact, that until France took control of her zone west only few eastern war refugees had made it into her zone] already since summer 1945 France refused to absorb expellee transports in her zone.&lt;/ref&gt; Njemačkom stanovništvu, koje se vratilo nakon nacističkog progona (npr. [[Židovi]] i [[Disident|politički disidenti]]) i izbjeglicama od ratnih razaranja (npr. evakuacije prilikom zračnih napada), bilo je dopušteno da se vrate svojim kućama u područje pod francuskom kontrolom. Ostali su saveznici snažno izražavali negodovanje što moraju snositi teret zbrinjavanja prognanika iz područja iz kojih su protjerani.

U praksi, svaka od četiri okupacijske sile imala je ovlaštenja suverene države u svojim zonama i provodila je različitu politiku prema stanovništvu te lokalnim i državnim vlastima. S vremenom se u zapadnim zonama razvila uniformna uprava, najprije kao tzv. ''Bizone'' spajanjem američke i britanske zone [[1. siječnja]] [[1947.]], a kasnije i ''Trizone'' (nakon uključivanja francuske zone). Potpuni slom savezničke suradnje istok – zapad i zajedničke uprave u Njemačkoj postao je jasan sovjetskim nametanjem [[Berlinska blokada|Berlinske blokade]] koja se provodila od lipnja [[1948.]] do svibnja [[1949.]] godine. Tri zapadne zone spojene su u [[Zapadna Njemačka|Saveznu Republiku Njemačku]] u svibnju [[1949.]], a sovjetski odgovor na taj potez uslijedio je u listopadu 1949. uspostavom [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačke Demokratske Republike]] (DDR).

Na zapadu se okupacija nastavila do [[5. svibnja]] [[1955.]], sve do stupanja na snagu [[Opći ugovor|Općeg ugovora]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Deutschlandvertrag''). Međutim, stvaranjem Savezne Republike Njemačke u svibnju 1949., vojne guvernere zamijenili su visoki civilni povjerenici (njem. ''Hochkommissar''), čije su ovlasti bile između ovlasti guvernera i ovlasti veleposlanika. Kad je ''Deutschlandvertrag'' stupio na snagu okupacija je prestala, zapadne okupacijske zone prestale su postojati, a visoke povjerenike zamijenili su veleposlanici. Zapadnoj Njemačkoj također je bilo dopušteno uspostaviti vojsku, a [[Bundeswehr]] ili Federalne obrambene snage osnovane su [[12. studenoga]] 1955. godine.

Slična situacija dogodila se u Istočnoj Njemačkoj. [[Njemačka Demokratska Republika|Demokratska Republika Njemačka]] (DDR) osnovana je [[7. listopada]] [[1949.]] Dana [[10. listopada]] [[Sovjetska vojna uprava u Njemačkoj|sovjetsku vojnu upravu u Njemačkoj]] zamijenilo je Sovjetsko nadzorno povjerenstvo, iako je ograničeni suverenitet dodijeljen vladi DDR-a tek [[11. studenoga]] 1949. godine. Nakon smrti [[Josif Staljin|Josipa Staljina]] u ožujku [[1953.]], Sovjetsko nadzorno povjerenstvo zamijenjeno je [[28. svibnja]] [[1953.]] uredom sovjetskog visokog povjerenika. Taj je ured ukinut (i zamijenjen veleposlanikom), a (opći) suverenitet dodijeljen je DDR-u, kada je [[Sovjetski Savez]] [[20. rujna]] [[1955.]] s njom zaključio državni ugovor ''(''[[Njemački jezik|njem.]] ''Staatsvertrag)''. DDR je [[1. ožujka]] [[1956.]] osnovala vlastitu vojsku, [[Narodna narodna armija|Nacionalnu narodnu armiju]] (NVA).

Unatoč dodjeli općeg suvereniteta objema njemačkim državama 1955., niti jedna od dviju njemačkih država nije uživala potpunu i neograničenu suverenost prema [[Međunarodno pravo|međunarodnom pravu]], sve do [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]] u listopadu [[1990.]] Iako je [[Zapadna Njemačka]] bila neovisna, [[Saveznici|zapadni saveznici]] zadržali su ograničenu pravnu nadležnost nad &quot;Njemačkom u cjelini&quot; u odnosu na Zapadnu Njemačku i [[Berlin]]. Istovremeno, [[Njemačka Demokratska Republika|Istočna Njemačka]] je od [[Država satelit|satelitske države]] Sovjetskog Saveza dobivala sve veću neovisnost djelovanja, osim u pitanjima sigurnosti, gdje se uvijek oslanjala na sovjetsku vlast. Odredbe Ugovora o konačnom statusu Njemačke, poznate i kao &quot;Ugovor dva plus četiri&quot;, kojim se [[Njemačka|ujedinjenoj Njemačkoj]] daju puna suverena ovlaštenja, postale pravomoćne tek [[15. ožujka]] [[1991.]], nakon što su sve vlade sudionice [[Ratifikacija|ratificirale]] ugovor. Kako je predviđeno Ugovorom, posljednje okupacijske trupe napustile su Njemačku 1994. kada su ruske trupe napustile njezin teritorij, iako su [[Belgijska vojska|belgijske snage]] ostale na njemačkom teritoriju do kraja [[2005.]] godine.

Plebiscitom iz [[1956.]] okončana je francuska uprava [[Saarski protektorat|Saarskog protektorata]], koja se [[1. siječnja]] [[1957.]] pridružila Saveznoj Republici Njemačkoj kao [[Saarska|Saarland]], postavši tako njezina deseta [[Njemačke savezne pokrajine|savezna država]].

Grad [[Berlin]] nije bio dijelom nijedne države i nastavio je postojati pod savezničkom okupacijom sve do ponovnog [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja Njemačke]] u listopadu [[1990.]] Tri su zapadna sektora Berlina u administrativne svrhe spojena u entitet [[Zapadni Berlin]]. Sovjetski sektor postao je poznat kao [[Istočni Berlin]] i, premda ga zapadne sile nisu priznale kao dio Istočne Njemačke, DDR ga je proglasio svojim glavnim gradom ''(''[[Njemački jezik|njem.]] ''Hauptstadt der DDR)''.

== Okupacijska politika ==
[[Datoteka:Buchenwald_Samuelson_62779.jpg|mini|250px|Američki propagandni plakat sa slikama žrtava koncentracijskih logora koji upozorava na &quot;opasnost od bratimljenja&quot;.]]
Sa završetkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na zapadu, general [[Dwight D. Eisenhower|Dwight Eisenhower]] proglasio je politiku nebratimljenja između američkih vojnika pod njegovim zapovjedništvom u okupiranoj Njemačkoj i lokalnog stanovništva. Ta se politika s vremenom postupno ublažavala. Do lipnja [[1945.]] zabrane razgovora s njemačkom djecom postala je manje stroga. U srpnju je u određenim okolnostima postalo moguće razgovarati s odraslim Nijemcima. U rujnu je ta politika potpuno odbačena i u [[Austrija|Austriji]] i u Njemačkoj.

Zbog velikog broja razoružanih neprijateljskih snaga interniranih u logorima za vojne zarobljenike (njem. ''Rheinwiesenlager'') diljem zapadne Njemačke, Amerikanci i Britanci, ali ne i Sovjeti, koristili su naoružane jedinice tzv. ''[[Feldgendarmerie]]'' za održavanje kontrole i discipline u logorima. U lipnju [[1946.]] godine ove njemačke jedinice vojne policije postale su posljednje postrojbe [[Wehrmacht]]a koje su predale svoje oružje zapadnim silama.

Do prosinca 1945. preko 100 000 njemačkih civila internirano je zbog prijetnji sigurnosti i zbog mogućeg suđenja i osude kao članova zločinačkih organizacija.

Situacija s hranom u okupiranoj Njemačkoj u početku je bila vrlo teška. Do proljeća 1946. službene porcije hrane za civile u američkoj zoni nisu prelazile 1 275 [[kalorija]] (5 330 [[Džul|kJ]]) dnevno, a u nekim su područjima bile oko 700 kalorija (2 900 kJ) dnevno. U britanskoj zoni situacija s hranom bila je strašna, što je javnosti otkriveno tek tijekom posjeta britanskog (i židovskog) izdavača [[Victor Gollancz|Victora Gollancza]] u listopadu i studenom 1946. godine. U [[Düsseldorf]]u je uobičajena 28-dnevna količina hrane trebala iznositi 1548 kalorija (6 480 kJ) dnevno uključujući 10 [[kilogram]]a [[kruh]]a mjesečno, ali kako je došlo do manjka pšenice, količina kruha po stanovniku bio je samo 8,5 kilograma mjesečno. No, kako je kruha bilo dovoljno samo za oko 50% tog &quot;službenog&quot; obroka, ukupni manjak hrane za civilno stanovništvo iznosio je oko 50%, a ne 15% kako je navedeno u vladinom očitovanju [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Britanskom parlamentu]] [[11. prosinca]] (dakle, samo oko 770 kalorija ili 3 200 kJ).  U knjizi Victora Gollancza nalaze se fotografije snimljene tijekom posjeta i njegova kritička pisma i novinski članci objavljeni u nekoliko britanskih novina, ''Times, Daily Herald, Manchester Guardian'' itd.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Gollancz, Victor |title=In Darkest Germany |publisher=Victor Gollancz, London |year=1947 |pages=116, 125–6 |author-link=Victor Gollancz}}&lt;/ref&gt;

Neki su saveznički vojnici iskoristili očajnu situaciju s hranom i koristili zalihe hrane i cigareta predviđene za savezničke okupacijske trupe kako bi došli do seksualnih usluga lokalnih njemačkih djevojaka. Ta je praksa kasnije postala poznata kao ''frau bite'' i opisana je u ''[[The New York Times]]u'' 25. lipnja 1945.

Njemačke žene koje su [[Trudnoća|zatrudnjele]] i imale djecu sa savezničkim vojnicima obično nisu dobivale pomoć za uzdržavanje djece. U najranijim fazama okupacije američki vojnici nisu smjeli plaćati uzdržavanje za dijete čak iako su priznali [[očinstvo]], pošto se to smatralo &quot;pomaganjem neprijatelju&quot;. Brak između bijelih američkih vojnika i Austrijanki bio je dopušten tek u siječnju [[1946.]], a s njemačkim ženama od prosinca 1946.

Djeca [[Afroamerikanci|afroameričkih]] vojnika, obično zvana ''Negermischlinge''  (&quot;crnački mješanci&quot;), koja čine oko tri posto od ukupnog broja djece čiji su očevi američki vojnici, bila su u posebno nepovoljnom položaju zbog svoje nemogućnosti prikrivanja očevog identiteta. Za mnoge bijele američke vojnike onog doba, miješanje rasa bilo je nepodnošljiva uvreda, čak iako se radilo o bijelim ženama &quot;neprijateljskog&quot; stanovništva. Afroamerički vojnici stoga nisu htjeli priznati svoje očinstvo jer bi to izazvalo odmazdu bijelih američkih vojnika, pa čak i optužbe za [[silovanje]], zločin kojeg su vojne vlasti mnogo agresivnije procesuirale kad je riječ o Afroamerikancima u usporedbi s bijelim vojnicima. Vjerojatnost da će presuda vojnog suda biti osuđujuća bila je vrlo velika, dijelom i zbog toga što se smatralo da njemačke žene ne bi nikad imale voljni seksualni odnos s Afroamerikancem. Kazna za silovanje mogla je potencijalno biti i [[smrtna kazna]]. Čak i u rijetkim slučajevima u kojima je afroamerički vojnik bio spreman preuzeti odgovornost za očinstvo djeteta, američka je vojska zabranila [[Međurasni brak|međurasne brakove]] sve do [[1948.]]&lt;ref name=&quot;Hitchcock, William I. 20082&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Hitchcock |first=William I. |title=The Bitter Road to Freedom |publisher=Free Press |year=2008 |location=New York |author-link=William I. Hitchcock}}&lt;/ref&gt;

Između [[1950.]] i [[1955.]] [[Savezničko visoko povjerenstvo|Visoko savezničko povjerenstvo]] za Njemačku zabranilo je &quot;postupak utvrđivanja očinstva ili odgovornosti za uzdržavanje djece&quot;, a i nakon ukidanja zabrane, zapadnonjemački sudovi imali su male ovlasti nad američkim vojnicima.

Britanske su vlasti općenito bile manje stroge od američkih u pogledu bratimljenja, dok su francuske i sovjetske vlasti bile strože.

Dok je savezničkim vojnicima bilo naređeno da poštuju lokalne zakone dok su bili u Njemačkoj, njemački sudovi nisu mogli procesuirati vojnike za zločine počinjene nad njemačkim građanima, osim ako to odobre okupacijske vlasti. Ako je saveznički vojnik bio optužen za [[kriminal]], okupacijske su vlasti radije procesuirale vojnika u okviru vojnog pravosudnog sustava. To je ponekad dovodilo do oštrijih kazni nego što bi to bilo predviđeno prema njemačkom zakonu. Primjerice, američki vojnici mogli su na [[Vojni sud|vojnom sudu]] dobiti i smrtnu kaznu ako su osuđeni za silovanje.&lt;ref name=&quot;Hitchcock, William I. 20082&quot;/&gt;

== Politika protjerivanja ==
Na [[Potsdamska konferencija|konferenciji u Potsdamu]], na kojoj su pobjednički saveznici izradili planove za budućnost Njemačke, u članku XIII [[Potsdamski sporazum|Potsdamskog sporazuma]] od 1. kolovoza 1945. zabilježeno je da će &quot;morati biti poduzet transfer njemačkog stanovništva iz [[Poljska|Poljske]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Mađarska|Mađarske]] u Njemačku...&quot;, ali stihijsko je protjerivanje već započelo.

[[Mađarska]], koja je bila u savezništvu s Njemačkom i čije se stanovništvo protivilo protjerivanju njemačke manjine, pokušala se oduprijeti transferu. Mađarska je morala popustiti pritisku koji su vršili uglavnom [[Sovjetski Savez]] i [[Savezničko kontrolno vijeće]].&lt;ref&gt;[http://cadmus.iue.it/dspace/bitstream/1814/2599/1/HEC04-01.pdf The Expulsion of the ‘German’ Communities from Eastern Europe at the End of the Second World War] {{Webarchive}} Steffen Prauser and Arfon Rees, European University Institute, Florence, Department of history and civilization&lt;/ref&gt; Milijuni ljudi protjerani su s bivših istočnih teritorija Njemačke, Poljske, [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], Mađarske i drugdje u okupacijske zone Velike Britanije, SAD-a i SSSR-a, koji su u Potsdamskom sporazumu pristali apsorbirati poslijeratne prognanike u svoje zone. Mnogi su prognanici dugo ostali u izbjegličkim logorima. Neki Nijemci ostali su u Sovjetskom Savezu i godinama su korišteni u prisilnom radu.

Francuska nije bila pozvana na konferenciju u Potsdamu, stoga je odlučila selektivno usvojiti neke odluke iz Potsdamskih sporazuma, a druge odbaciti. Francuska je ostala pri stavu da ne odobrava poslijeratna protjerivanja i da stoga nije dužna osigurati smještaj i prehranu prognanika u svojoj zoni. U prosincu 1946. francuska vojna vlada za Njemačku primila je u svoju zonu njemačke izbjeglice iz Danske, gdje je 250 000 Nijemaca našlo utočište od Sovjeta između veljače i svibnja 1945.&lt;ref name=&quot;Vor 502&quot;/&gt; To su očito bile ratne izbjeglice iz istočnih dijelova Njemačke, a ne poslijeratni prognanici.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Dodatna literatura==
* Bark, Dennis L., and David R. Gress. ''A History of West Germany Vol 1: From Shadow to Substance, 1945–1963'' (1992)
* Bessel, Richard. ''Germany 1945: from war to peace'' (Simon and Schuster, 2012)
* Campion, Corey. &quot;Remembering the&quot; Forgotten Zone&quot;: Recasting the Image of the Post-1945 French Occupation of Germany.&quot; ''French Politics, Culture &amp; Society'' 37.3 (2019): 79-94.
* Erlichman, Camilo, and Knowles, Christopher (eds.). [https://books.google.com/books?id=9AhjDwAAQBAJ&amp;dq=Transforming+Occupation+in+the+Western+Zones+of+Germany+Politics,+Everyday+Life+and+Social+Interactions,+1945-55&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjQpqPAkKndAhUM36QKHV2GC6AQ6AEIKDAA|date=23 Transforming Occupation in the Western Zones of Germany: Politics, Everyday Life and Social Interactions, 1945-55] (Bloomsbury, 2018). {{ISBN|978-1-350-04923-9}}
* Golay, John Ford. ''The Founding of the Federal Republic of Germany'' (University of Chicago Press, 1958)
* Jarausch, Konrad H.''After Hitler: Recivilizing Germans, 1945–1995'' (2008)
* Junker, Detlef, ed. ''The United States and Germany in the Era of the Cold War'' (2 vol 2004),  150 short essays by scholars covering 1945–1990 [https://www.amazon.com/dp/0521168643/ excerpt and text search vol 1]; [https://www.amazon.com/dp/0521168651/  excerpt and text search vol 2]
* Knowles, Christopher. &quot;The British Occupation of Germany, 1945–49: A Case Study in Post-Conflict Reconstruction.&quot; ''The RUSI Journal'' (2013) 158#6 pp: 84–91.
* Knowles, Christopher. Winning the Peace: the British in Occupied Germany, 1945–1948. (PhD Dissertation King's College London, 2014).
[https://kclpure.kcl.ac.uk/portal/files/33449326/2014_Knowles_Christopher_1069327_ethesis.pdf online], later published as ''Winning the Peace: The British in Occupied Germany, 1945-1948'', 2017, [[Bloomsbury Academic]]
* Main, Steven J. &quot;The Soviet Occupation of Germany. Hunger, Mass Violence and the Struggle for Peace, 1945–1947.&quot; ''Europe-Asia Studies'' (2014) 66#8 pp: 1380–1382. {{DOI|10.1080/09668136.2014.941704}}
* Phillips, David. ''Educating the Germans: People and Policy in the British Zone of Germany, 1945-1949'' (2018)  392 pp.  [http://www.h-net.org/reviews/showpdf.php?id=52863 online review]
* Schwarz, Hans-Peter. ''Konrad Adenauer: A German Politician and Statesman in a Period of War, Revolution and Reconstruction'' (2 vol 1995) [https://www.questia.com/PM.qst?a=o&amp;d=11134689 full text vol 1]
* Taylor, Frederick. ''Exorcising Hitler: the occupation and denazification of Germany'' (Bloomsbury Publishing, 2011)
* Weber, Jurgen. ''Germany, 1945–1990'' (Central European University Press, 2004) [https://web.archive.org/web/20120210024250/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&amp;d=115015309 online edition]

=== Primarni izvori ===
* Beate Ruhm Von Oppen, ed. ''Documents on Germany under Occupation, 1945–1954'' (Oxford University Press, 1955) [https://www.questia.com/library/407620/documents-on-germany-under-occupation-1945-1954 online]
* Clay, Lucius D. ''The papers of General Lucius D. Clay: Germany, 1945–1949'' (2 vol. 1974)
* Miller, Paul D. &quot;A bibliographic essay on the Allied occupation and reconstruction of West Germany, 1945–1955.&quot; ''Small Wars &amp; Insurgencies''  (2013) 24#4 pp: 751–759. {{DOI|10.1080/09592318.2013.857935}}

==Vanjske poveznice==
{{Commons category|Allied occupation of Germany}}
{{Portal Europa}}
* [https://web.archive.org/web/20160827001230/http://www.ghi-dc.org/fileadmin/user_upload/GHI_Washington/PDFs/Occasional_Papers/The_Struggle_for_Germany.pdf The Struggle for Germany and the Origins of the Cold War] by Melvyn P. Leffler

==Povezani člnanci==
* [[Okupacija Japana]]
* [[Saveznička okupacija Austrije]]

[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Teritoriji pod okupacijom]]
[[Kategorija:Francuska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:SAD u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:SSSR u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>j9tbqhzajrziev1cpe3j1oebhh9zo0n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Croxyz/CEE</title>
    <ns>2</ns>
    <id>711258</id>
    <revision>
      <id>6432184</id>
      <parentid>6335622</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:57:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Književnost */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4864" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Pozdrav Suncu]] – Q12640281
# [[Susedgrad]] – Q12643002
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Višeslavova krstionica]] – Q2396877
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Ivan Lacković Croata]] – Q6096770
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]] – Q1800034
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Falkuša]] – Q2473962
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Hušnjakovo brdo]] – Q12632775
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Poljička Republika]] – Q1669475
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Franjo Tahy]] – Q13081911
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Petar Kružić]] – Q331053
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510
# [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo]] – Q7374089

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Hasanaginica]] – Q3437830
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Bećarac]] – Q1253861
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Nikola Šubić Zrinjski (opera)]] – Q7035715
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Mia Negovetić]] – Q25425996
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Petar Skok]] – Q1254153
# [[Marcel Kiepach]] – Q6756142
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vesna Girardi-Jurkić]] – Q376731
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Talijani u Hrvatskoj]] – Q3503479
# [[Prečani]] – Q1260988
# [[Životno partnerstvo u Hrvatskoj]] – Q11329458

== Sport ==
# [[GNK Dinamo Zagreb II]] – Q99662863
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570</text>
      <sha1>pl48j21c4vrhmfvmngqw3mpnvrsjevw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432185</id>
      <parentid>6432184</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:58:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Književnost */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4832" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Pozdrav Suncu]] – Q12640281
# [[Susedgrad]] – Q12643002
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Višeslavova krstionica]] – Q2396877
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Ivan Lacković Croata]] – Q6096770
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]] – Q1800034
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Falkuša]] – Q2473962
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Hušnjakovo brdo]] – Q12632775
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Poljička Republika]] – Q1669475
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Franjo Tahy]] – Q13081911
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Petar Kružić]] – Q331053
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510
# [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo]] – Q7374089

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Bećarac]] – Q1253861
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Nikola Šubić Zrinjski (opera)]] – Q7035715
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Mia Negovetić]] – Q25425996
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Petar Skok]] – Q1254153
# [[Marcel Kiepach]] – Q6756142
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vesna Girardi-Jurkić]] – Q376731
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Talijani u Hrvatskoj]] – Q3503479
# [[Prečani]] – Q1260988
# [[Životno partnerstvo u Hrvatskoj]] – Q11329458

== Sport ==
# [[GNK Dinamo Zagreb II]] – Q99662863
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570</text>
      <sha1>c2sj1k6pfd0kqlssxczhja7jhv7zenp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432186</id>
      <parentid>6432185</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:00:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Arhitektura */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4768" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Višeslavova krstionica]] – Q2396877
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Ivan Lacković Croata]] – Q6096770
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]] – Q1800034
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Falkuša]] – Q2473962
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Hušnjakovo brdo]] – Q12632775
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Poljička Republika]] – Q1669475
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Franjo Tahy]] – Q13081911
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Petar Kružić]] – Q331053
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510
# [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo]] – Q7374089

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Bećarac]] – Q1253861
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Nikola Šubić Zrinjski (opera)]] – Q7035715
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Mia Negovetić]] – Q25425996
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Petar Skok]] – Q1254153
# [[Marcel Kiepach]] – Q6756142
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vesna Girardi-Jurkić]] – Q376731
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Talijani u Hrvatskoj]] – Q3503479
# [[Prečani]] – Q1260988
# [[Životno partnerstvo u Hrvatskoj]] – Q11329458

== Sport ==
# [[GNK Dinamo Zagreb II]] – Q99662863
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570</text>
      <sha1>d0u09cnefwnvij1cqg63ve95qui5e4k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432190</id>
      <parentid>6432186</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:01:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umjetnost */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4684" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]] – Q1800034
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Falkuša]] – Q2473962
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Hušnjakovo brdo]] – Q12632775
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Poljička Republika]] – Q1669475
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Franjo Tahy]] – Q13081911
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Petar Kružić]] – Q331053
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510
# [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo]] – Q7374089

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Bećarac]] – Q1253861
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Nikola Šubić Zrinjski (opera)]] – Q7035715
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Mia Negovetić]] – Q25425996
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Petar Skok]] – Q1254153
# [[Marcel Kiepach]] – Q6756142
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vesna Girardi-Jurkić]] – Q376731
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Talijani u Hrvatskoj]] – Q3503479
# [[Prečani]] – Q1260988
# [[Životno partnerstvo u Hrvatskoj]] – Q11329458

== Sport ==
# [[GNK Dinamo Zagreb II]] – Q99662863
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570</text>
      <sha1>jgzhh58pja20d7kbwnfrnekn37958i4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432193</id>
      <parentid>6432190</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:02:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kultura */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4588" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Hušnjakovo brdo]] – Q12632775
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Poljička Republika]] – Q1669475
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Franjo Tahy]] – Q13081911
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Petar Kružić]] – Q331053
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510
# [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo]] – Q7374089

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Bećarac]] – Q1253861
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Nikola Šubić Zrinjski (opera)]] – Q7035715
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Mia Negovetić]] – Q25425996
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Petar Skok]] – Q1254153
# [[Marcel Kiepach]] – Q6756142
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vesna Girardi-Jurkić]] – Q376731
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Talijani u Hrvatskoj]] – Q3503479
# [[Prečani]] – Q1260988
# [[Životno partnerstvo u Hrvatskoj]] – Q11329458

== Sport ==
# [[GNK Dinamo Zagreb II]] – Q99662863
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570</text>
      <sha1>1sphou6vvcyvosqew6gd5k74dgt1cgd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432194</id>
      <parentid>6432193</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:04:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4395" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Bećarac]] – Q1253861
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Nikola Šubić Zrinjski (opera)]] – Q7035715
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Mia Negovetić]] – Q25425996
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Petar Skok]] – Q1254153
# [[Marcel Kiepach]] – Q6756142
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vesna Girardi-Jurkić]] – Q376731
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Talijani u Hrvatskoj]] – Q3503479
# [[Prečani]] – Q1260988
# [[Životno partnerstvo u Hrvatskoj]] – Q11329458

== Sport ==
# [[GNK Dinamo Zagreb II]] – Q99662863
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570</text>
      <sha1>7huj3ip0v0ymlbbtuhqorjqrnftkz2l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432195</id>
      <parentid>6432194</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:06:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Glazba */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4281" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Petar Skok]] – Q1254153
# [[Marcel Kiepach]] – Q6756142
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vesna Girardi-Jurkić]] – Q376731
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Talijani u Hrvatskoj]] – Q3503479
# [[Prečani]] – Q1260988
# [[Životno partnerstvo u Hrvatskoj]] – Q11329458

== Sport ==
# [[GNK Dinamo Zagreb II]] – Q99662863
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570</text>
      <sha1>o9ikwrjfq4vucpt1qwcj6cru4e6ycuq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432196</id>
      <parentid>6432195</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:09:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Znanost */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4211" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vitomir Belaj]] – Q12644752
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Talijani u Hrvatskoj]] – Q3503479
# [[Prečani]] – Q1260988
# [[Životno partnerstvo u Hrvatskoj]] – Q11329458

== Sport ==
# [[GNK Dinamo Zagreb II]] – Q99662863
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570</text>
      <sha1>dll8iao391zic1m516k6dh0600eyy73</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432197</id>
      <parentid>6432196</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:10:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Društvo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4118" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vitomir Belaj]] – Q12644752
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Prečani]] – Q1260988

== Sport ==
# [[GNK Dinamo Zagreb II]] – Q99662863
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570</text>
      <sha1>3yd3o6xvzeh6pm2mp0uudp6hxqrkvm6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432198</id>
      <parentid>6432197</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:10:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sport */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4077" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vitomir Belaj]] – Q12644752
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Prečani]] – Q1260988

== Sport ==
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570</text>
      <sha1>tje9eogb6bijt4k4hqhbg27jjcguwx4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432199</id>
      <parentid>6432198</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:12:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sport */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4114" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vitomir Belaj]] – Q12644752
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Prečani]] – Q1260988

== Sport ==
# [[Martin Baturina]] – Q107446975
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570</text>
      <sha1>cm42kwy0nzlndf8lu3gk10no7t6k2ld</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432200</id>
      <parentid>6432199</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:19:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sport */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4192" xml:space="preserve">Na ovoj stranici stajat će ideje za CEE 2022. Broj jezika na kojem postoje članci manji je od 8.

== Arhitektura ==
# [[Barokni dvorci u Slavoniji]] – Q16113104
# [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] – Q372475
# [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija]] – Q11295809
# [[Radovanov portal]]– Q11212506

;Životopisi
# [[Vjekoslav Heinzel]] – Q7938108
# [[Velimir Neidhardt]] – Q3514054
# [[Stjepan Podhorsky]] – Q1748068
# [[Vjenceslav Richter]] – Q1561544

== Umjetnost ==
;Djela 
# [[Vučedolska golubica]] – Q1252095
# [[Djevojka iz Salone]] – Q12629899
# [[Indijanci u Chicagu (Meštrović)]] – Q7719555

;Životopisi
# [[Mila Wod]] – Q16114667
# [[Andrija Maurović]] – Q1266436
# [[Kuzma Kovačić]] – Q12635108

;Ostalo
# [[Grupa Zemlja]] – Q1562938
# [[Hlebinska slikarska škola]] – Q12632323
# [[Republika (televizijska serija)]] – Q25503056
# [[Smogovci]] – Q6488077

== Kultura ==
# [[Moreška]] – Q3497322
# [[Pisanica]] – Q16967127
# [[Fritule]] – Q427115
# [[Paška čipka]] – Q253532
# [[Dubrovačka karaka]] – Q649778

== Gospodarstvo ==
# [[Della mercatura et del mercante perfetto]] – Q3936919

== Povijest ==
# [[Lumbardska psefizma]] – Q3446324
# [[Ilirska kraljevstva]] – Q16084290
# [[Dolazak Hrvata]] – Q6963889
# [[Splitski crkveni sabori]] – Q12642515
# [[Starohrvatska kruna]] – Q854595
# [[Historia Salonitana]] – Q5773222
# [[Cetinski sabor]] – Q3436757
# [[Vlaški statuti]] – Q7604551
# [[Hrvatska pragmatička sankcija]] – Q1789629
# [[Zahtijevanja naroda]] – Q12645510

== Književnost ==
;Životopisi
# [[Juraj Baraković]] – Q6314776
# [[Juraj Habdelić]] – Q6314795
# [[Antun Kanižlić]] – Q2008514
# [[Matija Mažuranić]] – Q6470940 
# [[Vladimir Vidrić]] – Q1561456
# [[Dragutin Domjanić]] – Q5305520
# [[Fran Galović]] – Q12347933 
# [[Ton Smerdel]] – Q12898765
# [[Vjekoslav Kaleb]] – Q712641
# [[Petar Šegedin]] – Q339545
# [[Ivo Kozarčanin]] – Q1254391
# [[Božidar Prosenjak]] – Q16114819
# [[Anka Žagar]] – Q12626947
# [[Tatjana Gromača]] – Q9355848

;Djela/općenito
# [[Splitski evanđelistar]] – Q15207015
# [[Hrvatski latinizam]] – Q1563314
# [[Planine (roman)]] – Q7201293
# [[Smrt Smail-age Čengića]] – Q1264491
# [[Priče iz davnine]] – Q5187168
# [[Gospoda Glembajevi]] – Q12631700

== Glazba ==
;Tradicionalna glazba
# [[Ganga]] – Q834566
# [[Još Hrvatska ni propala]] – Q6298545
# [[Istarska ljestvica]] – Q6089067
# [[Međimurska popevka]] – Q63064412

;“Klasična” i tradicionalna glazba
# [[Julije Bajamonti]] – Q3504283
# [[Ferdo Livadić]] – Q1406122
# [[Srećko Albini]] – Q12642613
# [[Vinko Žganec]] – Q2619580
# [[Natko Devčić]] – Q6980155

;Suvremena glazba
# [[Daleka obala]] – Q3012338
# [[Dora (natjecanje)]] – Q1243583
# [[Dragan Lukić Luky]] – Q1564239
# [[Gustafi]] – Q3510787
# [[Krankšvester]] – Q58207989
# [[Tutti Frutti Band]] – Q3445790

== Priroda i zemljopis ==
;Priroda
# [[Park prirode Dinara]] – Q95116940
# [[Hajdučki i Rožanski kukovi]] – Q12632074
# [[Pazinčica]] – Q12639452
# [[Pazinska jama]] – Q11814704
# [[Cerovačke pećine]] – Q12628845
# [[Žrnovnica (rijeka)]] – Q3514587

;Živi svijet
# [[Aigialosaurus]] – Q4696840
# [[Dubrovačka zečina]] – Q1426208
# [[Klepetan i Malena]] – Q80357904

== Znanost ==
;Životopisi 
# [[Đuro Pilar]] – Q743202
# [[Đuro Arnold]] – Q1567307
# [[Franjo Kajfež]] – Q33127293
# [[Vitomir Belaj]] – Q12644752
# [[Sanda Ham]] – Q1718662
# [[Ivan Đikić]] – Q832302
# [[Tomislav Uzelac]] – Q7818964
# [[Flora Croatica Database]] – Q97219228

== Društvo ==
# [[Vijenac (časopis)]] – Q3509683
# [[Kraljski Dalmatin]] – Q3792902
# [[Hrvatsko novinarstvo]] – Q1916325
# [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] – Q20656567
# [[Nijemci u Hrvatskoj]] – Q191669 
# [[Prečani]] – Q1260988

== Sport ==
# [[Martin Baturina]] – Q107446975
# [[Ivan Huklek]] – Q107802888
# [[Ivan Kvesić]] – Q65045777
# [[Miran Maričić]] – Q56449740
# [[Petar Gorša]] – Q7171705
# [[Perkz]] – Q25338570
# [[ŽNK Split]] – Q12646250
# [[HAOK Mladost Zagreb (žene)]] – Q3317430</text>
      <sha1>o41m5zryx20evq1f40hs5pz89bslp7h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>What If...?</title>
    <ns>0</ns>
    <id>712877</id>
    <revision>
      <id>6432435</id>
      <parentid>6255319</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:36:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4776" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bgcolor            = purple
| ime_serije         = What If...?
| slika              = 
| veličina           = 
| natpis_pod_slikom  = 
| orig_naslov        = 
| orig_pismo         = 
| format_serije      = [[Akcijski_film#Podžanrovi|SF akcija]]&lt;br&gt;antologijski&lt;br&gt;znanstvena-fantastika
| autor              = A.C. Bradley
| razvoj             = 
| redatelj           = Bryan Andrews
| glazba             = Laura Karpman
| uvodna_glazba      = 
| fotografija        =
| glumci             = 
| pripovjedač        = Jeffrey Wright - ''Watcher''
| država             = {{ZD+X/S|SAD}}
| jezik              = [[engleski]]
| broj_epizoda       = 9
| broj_sezona        = 1
| producent          = Carrie Wassenaar
| izvršni_producent  = A. C. Bradley&lt;br&gt;Bryan Andrews&lt;br&gt;Victoria Alonso&lt;br&gt;Louis D'Esposito&lt;br&gt;Kevin Feige&lt;br&gt;Brad Winderbaum
| urednik            = Graham Fisher&lt;br&gt;Joel Fisher
| lokacija           = 
| trajanje_epizode   = 30-37 min.
| tv_kuća            = [[Disney+]]
| u_hrv              = 
| ostale_kuće        = 
| početak_serije     = [[11. kolovoza]] [[2021.]]
| kraj_serije        = 
| spin-off           = [[Marvel Zombies]]
| web_stranica       = https://www.marvel.com/tv-shows/animation/what-if/1
| imdb_id            = 10168312
}}

'''''What If...?''''' je američka [[Crtani film|animirana]] [[televizijska serija]] koju je stvorio [[A.C. Bradley]] za streaming servis [[Disney+]], temeljena je na istoimenoj seriji stripova [[Marvel Comics]]. Serija istražuje alternativne vremenske verzije događaja iz filmova [[Marvel Cinematic Universe]]a. Ovo je prva animirana serija od [[Marvel Studios]]a. Napisao ju je Bradley, a režirao [[Bryan Andrews]].

U rujnu [[2018.]] godine Marvel Studios najavio je razvoj serije za Disney+ na temelju stripa ''What If...?'' Serija je najavljena mjesec dana kasnije, mnoge likove u seriji imaju glas istih glumaca koji ih igraju u filmovima.
Prva sezona bila je dostupna od [[11. kolovoza]] [[2021.]] godine i sastoji se od 9 epizoda. Radnja se događa unutar četvrte faze MCU-a, druga sezona od 9 epizoda koja se dogđa unutar pete faze očekuje se 2023. godine, a u razvoju je i treća sezona.

Serija je dobila puno pozitivnih kritika, s pohvalama za glasovnu glumu, animaciju, kreativne priče i scenarije, iako su duljina epizode i pisanje dobili neke kritike. U razvoju je spin off serija ''Marvel Zombies'', nastavak i temeljena na jednoj od epizoda ''What If...?''.

== Radnja ==
Nakon događaja iz prve sezone serije ''[[Loki]]'', multisvemir pada u ludilo, pokazujući svemire u kojima se neki od najvažnijih trenutaka Marvel Cinematic Universe-a odvijaju drugačije.

== Pregled serije ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Datum objavljivanja
!Datum završetka
|-
|bgcolor=&quot;purple&quot; height=&quot;10px&quot;|
|1
|9
|11. kolovoza 2021.
|6. listopada 2021.
|-
|bgcolor=&quot;darkblue&quot; height=&quot;10px&quot;|
|2
| 9
|2023.
| -
|}

{|
|----- Style=&quot;text-align:top&quot;
|
=== Prva sezona (2021.) ===
# What If... Captain Carter Were the First Avenger?
# What If... T'Challa Became a Star-Lord?
# What If... the World Lost Its Mightiest Heroes?
# What If... Doctor Strange Lost His Heart Instead of His Hands?
# What If... Zombies?!
# What If... Killmonger Rescued Tony Stark?
# What If... Thor Were an Only Child?
# What If... Ultron Won?
# What If... the Watcher Broke His Oath?
|
=== Druga sezona (2023.) ===
# What If... Captain Carter Fought the Hydra Stomper?
|}
== Likovi ==
=== Glavni ===
*'''[[Jeffrey Wright]]''' kao ''Watcher'': Član izvanzemaljske rase Promatrača, koji promatra multisvemir i intervenira samo povremeno u nekim događajima.

=== Ponavljajući ===
*'''[[Samuel L. Jackson]]''' daje glas Nick Furyju
*'''[[Chadwick Boseman]]''' daje glas T'Challi / Black Pantheru i Star Lord T'Challi
*'''[[Mick Wingert]]''' daje glas Tony Starku / Iron Manu

=== Gosti ===
Jako puno glumaca koji glume u igranim filmovima daju glasove likovima u animiranom izdanju.

== Spin-off ==
=== Marvel Zombies ===
U studenom 2021. najavljena je animirana serija ''Marvel Zombies'', a Andrews se vraća kao režiser. Zeb Wells će biti glavni pisac, fokusirajući se na &quot;novu generaciju heroja&quot; koji se bore sa zombijima. Radnja se temelji na stvarnosti koja je prvi put predstavljena u petoj epizodi ''What If...?'' serije.

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://www.marvel.com/tv-shows/animation/what-if/1|naslov=What If...?}} na marvel.com {{engl}}
* {{službena|https://www.disneyplus.com/series/what-if/7672ZVj1ZxU9|naslov=What If...?}} na [[Disney+]]
* {{imdb|id=10168312|naslov=What If...?}} {{engl}}

[[Kategorija:Američke serije]]
[[Kategorija:Animirane televizijske serije]]
[[Kategorija:Marvel Cinematic Universe televizijske serije]]</text>
      <sha1>9b2ffoyligxyb1keq94mxh319687bqc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članak tjedna/Arhiv tjednih članaka</title>
    <ns>4</ns>
    <id>713977</id>
    <revision>
      <id>6432239</id>
      <parentid>6429029</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:02:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.70.31</ip>
      </contributor>
      <comment>Jadransko more</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5627" xml:space="preserve">__NOTOC__
{| style=&quot;clear:both; background:none; margin-top:-10px;&quot;
| width=&quot;70%&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;border: 1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;&quot; | 

&lt;span style=&quot;font-size:15pt&quot;&gt;Arhiv tjednih članaka&lt;/span&gt;

[[Slika:Symbol future class.svg|55px|lijevo]]

Ovo je popis članaka uvrštenih u okvir '''&lt;!---[[Predložak:Članak tjedna|---&gt;Članak tjedna&lt;!---]]---&gt;''' na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] Wikipedije na hrvatskom jeziku. Članci su navedeni takvim redoslijedom da je najstariji Članak tjedna zadnji u ovom popisu.

| width=&quot;30%&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;&quot; |

{{Wikipedija:Članak tjedna/sadržaj}}

|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;&quot;|&lt;span style=&quot;font-size:12pt&quot;&gt;Sadržaj&lt;/span&gt;

&lt;span style=&quot;font-size:10pt&quot;&gt;&lt;center&gt;
'''[[#2022.|2022.]]'''
&lt;/center&gt;&lt;/span&gt;
|}

== 2022. ==


*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/29. 2022.|29. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/29, 2022.]] {{0}}– [[Jadransko more]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/28. 2022.|28. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/28, 2022.]] {{0}}– [[Alfred Rosenberg]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/27. 2022.|27. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/27, 2022.]] {{0}}– [[Saveznička okupacija Njemačke]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/26. 2022.|26. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/26, 2022.]] {{0}}– [[Srce Isusovo]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/25. 2022.|25. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/25, 2022.]] {{0}}– [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/24. 2022.|24. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/24, 2022.]] {{0}}– [[Sofija Naletilić Penavuša]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/23. 2022.|23. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/23, 2022.]] {{0}}– [[Izgubljeni svijet: Jurski park]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/22. 2022.|22. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/22, 2022.]] {{0}}– [[Ante Starčević]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/21. 2022.|21. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/21, 2022.]] {{0}}– [[Vinko Krišković]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/20. 2022.|20. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/20, 2022.]] {{0}}– [[Referendum o samostalnosti Hrvatske]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/19. 2022.|19. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/19, 2022.]] {{0}}– [[Estonija]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/18. 2022.|18. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/18, 2022.]] {{0}}– [[Paškal Buconjić]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/17. 2022.|17. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/17, 2022.]] {{0}}– [[Slavonski Brod]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/16. 2022.|16. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/16, 2022.]] {{0}}– [[Romantizam]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/15. 2022.|15. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/15, 2022.]] {{0}}– [[Travanjski rat]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/14. 2022.|14. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/14, 2022.]] {{0}}– [[Petrinja]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/13. 2022.|13. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/13, 2022.]] {{0}}– [[Susanne Sundfør]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/12. 2022.|12. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/12, 2022.]] {{0}}– [[Veliki ratni otok]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/11. 2022.|11. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/11, 2022.]] {{0}}– [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/10. 2022.|10. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/10, 2022.]] {{0}}– [[Ivan Zajc]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/09. 2022.|9. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/9, 2022.]] {{0}}– [[Blackwater Park]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/08. 2022.|8. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/8, 2022.]] {{0}}– [[Eurozona]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/07. 2022.|7. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/7, 2022.]] {{0}}– [[Bol u donjem dijelu leđa]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/06. 2022.|6. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/6, 2022.]] {{0}}– [[Osijek]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/05. 2022.|5. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/5, 2022.]] {{0}}– [[Marsova klima]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/04. 2022.|4. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/4, 2022.]] {{0}}– [[Ween]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/03. 2022.|3. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/3, 2022.]] {{0}}– [[Fiona Apple]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/02. 2022.|2. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/2, 2022.]] {{0}}– [[Atila]]
*{{0}}[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/01. 2022.|1. tjedan]]  – [[Wikipedija:Članak tjedna/1, 2022.]] {{0}}– [[Saarski protektorat]]</text>
      <sha1>2x0sxesgjl8wzzjozx60sz11ia4khdl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Na pažnju administratorima</title>
    <ns>4</ns>
    <id>717105</id>
    <revision>
      <id>6432442</id>
      <parentid>6430191</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:44:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kanikosen</username>
        <id>123174</id>
      </contributor>
      <comment>/* Komentari administratora 11 */ Odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="178353" xml:space="preserve">{{/Zaglavlje}}
[[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]]

== Imbehindovo kršenje Wikipravila ==
{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] 
* '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status  Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.)
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]]
* '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati
* '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=6290647&amp;oldid=6290624&amp;diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET)
=== Komentar Imbehinda ===
{{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}}
Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom...

Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba.

Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije.

Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane.

Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog &quot;povratka&quot; s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea.

Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici.

U čemu se sastojala moja reakcija?

'''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto &quot;pobjegao&quot; - objavio je da &quot;napušta&quot; Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam &quot;prozborio&quot; niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na &quot;Wikiodmor&quot;, iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]]

'''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha.

'''Treći''' moj pokušaj &quot;progona&quot; sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]]

'''Četvrti''' pokušaj &quot;maltretiranja&quot; je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]]

'''Peti''' moj pokušaj &quot;progona&quot; je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog &quot;progona&quot;]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. 

'''Šesti''', tj. zadnji pokušaj &quot;progona&quot;, kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako:

{{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}}

Što dalje reći?

Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih.

Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija.

Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka &quot;napuštanja&quot; provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno  glasa da me se kazni, iako je &quot;napustio&quot; projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji.

Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu.

PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom &quot;protivničkom&quot; grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET)
{{sakrij-kraj}}
:&lt;div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'&gt;Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)&lt;/div&gt;  
::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane &quot;o temi ovog NPA&quot; jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET)

=== Komentari administratora ===
:{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET)
:{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer &quot;red je red&quot;? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' &quot;apsolutne slobode&quot;? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer &quot;red je red&quot;, tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer &quot;red je red&quot;. Tada će blok &quot;popiti&quot; i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: &quot;kralj kralja ne krati za glavu&quot;. Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer &quot;red je red&quot;. Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: &quot;kralj kralja ne krati za glavu&quot;. Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. &quot;Kralj sebe ne krati za glavu&quot; (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi &quot;iscoolirajte&quot; i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:11, 13. siječnja 2022. (CET)
::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET)
:::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:28, 13. siječnja 2022. (CET)
::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=prev&amp;oldid=6290647&amp;diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET)
:::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s &quot;Vi&quot;. No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=prev&amp;oldid=6290647&amp;diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: &quot;''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''&quot;, a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši &quot;stari&quot; administrator na Discordu žalio na &quot;obične&quot; suradnike da svojim komentarima &quot;upadaju&quot; u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:38, 13. siječnja 2022. (CET)
:{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo.  —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:52, 13. siječnja 2022. (CET)
::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET)
:::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET)

:{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću:
:{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka &lt;small&gt;(administrativna)&lt;/small&gt; akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost?
:Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. &lt;small&gt;(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})&lt;/small&gt; Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET)
:Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:17, 19. siječnja 2022. (CET)

Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti.

Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave.

Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|&lt;span style=&quot;color:purple;&quot;&gt;osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora&lt;/span&gt;]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|&lt;span style=&quot;color:brown;&quot;&gt;&quot;pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu&quot;&lt;/span&gt;]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi.

Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===
{{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:10, 12. siječnja 2022. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:57, 12. siječnja 2022. (CET)
:Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET)
::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. &quot;Samo&quot; esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa &quot;to je esej&quot;, ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu &quot;to nije pravilo i ne obvezuje me&quot;. Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:06, 13. siječnja 2022. (CET)
:::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono &quot;za što smo se borili&quot; prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET)
::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju.
::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:00, 14. siječnja 2022. (CET)

Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=6290647&amp;oldid=6290624&amp;diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:56, 12. siječnja 2022. (CET)
::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET)
{{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki &amp; off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge:
# Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. 
# Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time.
Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET)
: Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET)
:{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET)
::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])&lt;/small&gt; 08:42, 13. siječnja 2022. (CET)
: '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) 
: Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) 
: Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-)))
: Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-)))
: ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:01, 13. siječnja 2022. (CET)
:: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:12, 13. siječnja 2022. (CET)
:{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:21, 13. siječnja 2022. (CET)
::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET)
::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET)
::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET)
:::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:34, 14. siječnja 2022. (CET)
:::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je &quot;napustio projekt&quot; i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET)
:Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:04, 14. siječnja 2022. (CET)
:::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}?
::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET)

{{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio.

Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. 

Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:02, 13. siječnja 2022. (CET)

Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''&quot;citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio&quot;'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da  maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:30, 13. siječnja 2022. (CET)

{{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: &quot;Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne,&quot; se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće &quot;preplaviti&quot; ili &quot;otplaviti&quot;. Isto tako kada prevladavaju &quot;karakteristike&quot;, bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:17, 14. siječnja 2022. (CET)

{{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove &lt;s&gt;ACOUN-ove spomenute mirovne misije&lt;/s&gt; Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:50, 17. siječnja 2022. (CET)

=== Ima li kakav zaključak ovoga NPA? ===
Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA (&quot;Na pažnju administratorima&quot;)? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&amp;diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET)

:Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu &quot;Mirno!&quot; i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&amp;diff=5727782&amp;oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji!
:Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08

:Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET)

=== Prijedlog zaključka ===

Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao &quot;Dragi admini, MRDAJTE!&quot;, a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca &quot;odgulio&quot; (što znači da admini smatraju kako je &quot;Dragi admini, MRDAJTE!&quot; bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite &quot;Zasluženi wikiodmor&quot;. [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''&quot;...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova&quot;''.

Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET)
:Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim &quot;za osobne napade&quot; (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom &quot;(post)provokatorskom sindromu&quot; zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još &quot;veselije&quot;, Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' &quot;zasluženi Wikiodmor&quot; jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET)
::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da &quot;mrdaju&quot;, zbog čega ste mene bili poslali na &quot;zasluženi odmor&quot; pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas.
::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje &quot;zidove teksta&quot; kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte.
::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se?
::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno &quot;otjerao&quot;, a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg &quot;samo sam slijedio naredbe&quot; ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET)
:::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}:
:::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se &quot;mrdanja admina&quot; tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi);
:::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno;
:::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam &quot;skinuo&quot; i dao &quot;skinuti&quot; sve &quot;funkcije&quot; te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste.
:::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET)
::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET)
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET)

:@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil:
:# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji 
:# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni?
:# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila)
:# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine 
:# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:08, 22. veljače 2022. (CET)
::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&amp;type=revision&amp;diff=6284596&amp;oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. 
::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? 
::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu?
::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET)
::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:04, 23. veljače 2022. (CET)
::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:53, 27. veljače 2022. (CET)

== Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu ==
{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila
* '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&amp;type=revision&amp;diff=6299204&amp;oldid=6299059&amp;diffmode=source
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]]
* '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07
* '''Obrazloženje:''' &lt;!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --&gt;
Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju)

Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati.

Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:15, 16. siječnja 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]].

Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj &lt;u&gt;bez komentara&lt;/u&gt;, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]).

'''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne?
Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET)
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:49, 5. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat ==

{{status prijave|nije riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' uređivački rat
* '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6293526]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]]
* '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39
* '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji &quot;hrvatsko-američki izumitelj&quot; koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu &quot;čiji je&quot; ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla &quot;Serbian American&quot;, čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u.

* '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima &quot;nemam namjeru dati gušta padobrancima&quot; čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog &quot;gušta&quot; ili &quot;nedavanja gušta&quot;, svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila &quot;Wikipedija nije bojišnica&quot; i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&amp;diff=prev&amp;oldid=6315984&amp;diffmode=source]

=== Komentari drugih suradnika ===
Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&amp;type=revision&amp;diff=6315126&amp;oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. 

U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&amp;diff=next&amp;oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:57, 6. veljače 2022. (CET)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]&lt;nowiki/&gt;a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. 
:Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:28, 6. veljače 2022. (CET) 
::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&amp;type=revision&amp;diff=5644183&amp;oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:36, 6. veljače 2022. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: &quot;srpsko-američki&quot; u &quot;hrvatsko-američki&quot;. Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ &quot;nagradu&quot; za trud. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET)
::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:54, 7. veljače 2022. (CET)
:::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV:
:::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}}
:::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je &quot;učestalost gledišta približno jednaka&quot;.
:::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET)
::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:36, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET)
::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija.
::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:55, 8. veljače 2022. (CET)
:::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:57, 8. veljače 2022. (CET)
::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;diff=next&amp;oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:09, 7. veljače 2022. (CET)
:::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla &quot;hrvatski&quot; krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju &quot;srpski i američki&quot;. Ako baš želiš gurati &quot;hrvatsko&quot; u uvod, onda biraj: &quot;američki Srbin iz Hrvatske&quot; ili &quot;srpski Amerikanac iz Hrvatske&quot;. Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: &quot;Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla&quot;. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET)
::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:20, 7. veljače 2022. (CET)
::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci &quot;krivo shvaćaju&quot; pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:36, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... &quot;nemam namjeru dati gušta padobrancima&quot; je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim &quot;nedavanjem gušta&quot; tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima &quot;ne daš gušta&quot;? [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET)
::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:55, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&amp;diff=6316012&amp;oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:51, 8. veljače 2022. (CET)
:::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje &quot;nedavanje gušta&quot;, slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači &quot;iz Hrvatske&quot;, u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. 
::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:57, 8. veljače 2022. (CET)
:::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio &quot;srpsko-američki&quot; u &quot;hrvatsko-američki&quot; izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da &quot;sadržajno nema razlike&quot;. Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno &quot;ne želiš dati gušta&quot; &quot;padobrancima&quot; i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati &quot;srpsko-američki&quot; ili &quot;hrvatsko-američki&quot;. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja?
::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:53, 9. veljače 2022. (CET) 
::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET)
:Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu &quot;srpsko-američki&quot; obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:59, 6. veljače 2022. (CET)
::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' &quot;hrvatsko-američki&quot; '''i''' &quot;srpsko-američki&quot;, iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET)
:::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:44, 6. veljače 2022. (CET)

::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na  poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:51, 6. veljače 2022. (CET)
:::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:59, 6. veljače 2022. (CET)
::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:03, 6. veljače 2022. (CET)
:::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:14, 6. veljače 2022. (CET)
::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest &quot;Serbian-American&quot;. Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET)
:::::::::''&quot;was a Serbian-American inventor.&quot; '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:18, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao &quot;Croatian-American&quot; a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:01, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao &quot;Bosnian-American&quot; i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:09, 7. veljače 2022. (CET)
::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam &quot;Tesla Croat&quot; i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s &quot;Tesla Serb&quot; sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za &quot;Tesla Serbian&quot; i &quot;Tesla Croatian&quot; su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt;

{{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''&quot;O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice.&quot;''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET)

:Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:24, 7. veljače 2022. (CET)


==== Kontroverza sa &quot;Serbian-American&quot; na en.wiki ====
Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla &quot;Serbian-American&quot;, jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu &quot;Serbian-American&quot;, ona me vodi na stranicu &quot;Americans of Serb ethnic ancestry&quot;, što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije &quot;srpsko-američki izumitelj&quot; ili &quot;hrvatsko-američki izumitelj&quot; jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje &quot;Serbian-American inventor&quot;. Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i &quot;Serbian and American&quot; i ne znači &quot;srpsko-američki izumitelj&quot; nego &quot;američki izumitelj srpskog podrijetla&quot;. Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je &quot;Afro-American&quot;, nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se &quot;prave tošama&quot; na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET)

{{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}}
:Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je &quot;Croatian-American actress&quot;, a ne &quot;Bosnian-American&quot;, niti &quot;Yugoslav-American&quot;, jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je &quot;Croatian&quot;, a ne &quot;Serbian&quot;. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:46, 6. veljače 2022. (CET)
::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo...
::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}}
::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}}
::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}}
::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}}
::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term &quot;African American&quot; generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}}
::I rest my case. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET)
:::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET)

::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:09, 6. veljače 2022. (CET)

: Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:38, 7. veljače 2022. (CET)
:To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:51, 7. veljače 2022. (CET)
::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]&lt;nowiki/&gt;ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:11, 7. veljače 2022. (CET)
:::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:04, 7. veljače 2022. (CET)
::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''&quot;Serbian-American&quot;'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''&quot;Croatian-American&quot;'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu.
::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''&quot;Serbian-American inventor&quot;'' ne sa ''&quot;američki pronalazač srpskog podrijetla&quot;'', niti sa ''&quot;srpsko-američki&quot;'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''&quot;srpski '''i''' američki pronalazač&quot;'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''&quot;srpski pronalazač&quot;''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''&quot;hrvatski vojnik&quot;'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''&quot;vojnik Hrvat&quot;'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat.
::::Tesla nije ''&quot;hrvatski izumitelj&quot;''. A još gore, nije ni ''&quot;Hrvat izumitelj&quot;''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET)
{{sakrij-kraj}}

=== Komentari administratora ===
{{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji  ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu
* '''Sporne izmjene/inačice:'''  https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]]
* '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25
* '''Obrazloženje:'''  Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? 

=== Komentari drugih suradnika ===

Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu &quot;Padaj silo i nepravdo&quot; na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET)
:Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:44, 12. veljače 2022. (CET)
:: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET)
:::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:58, 12. veljače 2022. (CET)
::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, &quot;Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme &quot;Slobodarka&quot; čiji je autor dr. Josip Smodlaka&quot;. Komunistička verzija je umjesto &quot;Matija Ivaniću&quot; sadržavala &quot;Vladimire Iljiču&quot;. Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je &quot;Marjane, Marjane&quot; komunistička pjesma.
::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET)
:::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:38, 12. veljače 2022. (CET)

Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, &quot;u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu&quot;. Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:20, 5. ožujka 2022. (CET)

:Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:25, 5. ožujka 2022. (CET)

::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:35, 5. ožujka 2022. (CET)

=== Komentari administratora ===
@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:56, 5. ožujka 2022. (CET)
:Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. &lt;big&gt;Međutim&lt;/big&gt;, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&amp;oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET)
----
S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu
* '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=6318544
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]]
* '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13
* '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine?

=== Komentari drugih suradnika ===
O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:19, 12. veljače 2022. (CET)
:Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&amp;lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:38, 12. veljače 2022. (CET)
{{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET)
:: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET)
:::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:56, 12. veljače 2022. (CET)
:::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET)
::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET)
:::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:54, 12. veljače 2022. (CET)
::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET)
::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET)
::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše &quot;Za dom&quot;, a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET)
:::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:53, 12. veljače 2022. (CET)
::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET)
::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:39, 18. veljače 2022. (CET) 

=== Komentari administratora ===
Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:06, 5. ožujka 2022. (CET)
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:09, 5. ožujka 2022. (CET)
:Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=6318544  iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET)

== [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam
* '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&amp;diff=prev&amp;oldid=6319906&amp;diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&amp;diff=prev&amp;oldid=6319904&amp;diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&amp;diff=prev&amp;oldid=6317671&amp;diffmode=source]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]]
* '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54
* '''Obrazloženje:''' &lt;!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --&gt;

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:31, 5. ožujka 2022. (CET)

== Protect request for article [[Riječ]] ==
Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''&lt;span style=&quot;font-family:Cursive; color:#F50&quot; lang=&quot;en&quot;&gt;Stang&lt;/span&gt;''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET)
:{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:13, 14. veljače 2022. (CET)

== Request ==
Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&amp;action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:04, 16. veljače 2022. (CET)

:{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET)

== Post this at VP please, Abuse 23 prevents me ==

{{status prijave|riješeno}} &lt;!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --&gt;
* '''Reason for submission:'''           wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23  prevents me from doing that
* '''Problematic edits or diffs:'''      &lt;!-- please provide links to offending edits, if applicable --&gt;
* '''Submitted by:'''&lt;!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --&gt; [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]]
* '''Time:'''&lt;!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --&gt; 19. veljače 2022. u 03:40
* '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf

&lt;nowiki&gt;== Sandbox link ==&lt;/nowiki&gt;

Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text.

I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled.

* Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled?

If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks
&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;

&lt;!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --&gt;

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET)

== 78.0.192.109 ==
Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''&lt;span style=&quot;font-family:Cursive; color:#F50&quot; lang=&quot;en&quot;&gt;Stang&lt;/span&gt;''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET)

{{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:32, 5. ožujka 2022. (CET)

== [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam
* '''Sporne izmjene/inačice:''' &lt;!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --&gt;
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]]
* '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28
* '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. 

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
----
{{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:36, 5. ožujka 2022. (CET)

== Request ==
Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:57, 2. ožujka 2022. (CET)

{{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:34, 5. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' uređivački rat
* '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]]
* '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09
* '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…).

: Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano.

: Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET)   

: Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje &quot;činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima&quot; ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: &quot;Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)&quot;. Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —&lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 11:29, 13. ožujka 2022. (CET)

:: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš &lt;span style=&quot;color:#008560; font-family: Georgia;&quot;&gt;da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom&lt;/span&gt;, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?)
{{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}}
:: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''.

{{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}}
:: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]).

:: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) 

::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —&lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 19:25, 19. ožujka 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
{{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju &quot;Hrvati u ...&quot; unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak &quot;Hrvati u...&quot; u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak &quot;Nacionalni parkovi u Hrvatskoj&quot;. Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti &quot;IvanOS-ova&quot; inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak &quot;neopravdana težina&quot; postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:44, 13. ožujka 2022. (CET)

: Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme &quot;nacionalni park&quot; u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici &quot;Park je prostor koji određuju zelene površine.&quot;). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET)

: Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET)

{{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&amp;oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET)
: Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET)

{{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike &quot;lokalnih&quot; nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta.

Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem &quot;Hrvati u Argentini&quot; stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo.

Naposljetku bih kao &quot;dežurni&quot; zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET)

{{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila &quot;nacionalni parkovi su dobri&quot; vs. &quot;nacionalni parkovi čine više štete nego koristi&quot;. Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo &quot;globalno gledište&quot;, čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio &quot;ili piše o svemu ili ne piše ništa&quot;, nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) &quot;Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу&quot;. I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST)

----
{{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST)

== [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat ==

{{status prijave|nije riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Uređivački rat
* '''Sporne izmjene/inačice:''' &lt;! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&amp;action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&amp;action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&amp;type=revision&amp;diff=6337988&amp;oldid=6337698]] --&gt;
* '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]]
* '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40
* '''Obrazloženje:''' 
: Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. 
::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&amp;diff=prev&amp;oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&amp;diff=6335763&amp;oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:02, 26. ožujka 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===
Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:30, 26. ožujka 2022. (CET)
:A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:52, 1. travnja 2022. (CEST)
::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, &quot;novi&quot; administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:46, 1. travnja 2022. (CEST)
{{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&amp;type=revision&amp;diff=6335304&amp;oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST)
:::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom &quot;dvojicom&quot;, a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:20, 1. travnja 2022. (CEST)
:::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST)
::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:02, 1. travnja 2022. (CEST)
:::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST)
::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:39, 1. travnja 2022. (CEST)

=== Komentari administratora ===
'''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&amp;pg=PA285&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&amp;f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&amp;type=revision&amp;diff=6337988&amp;oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara?

'''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''.

'''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&amp;diff=6337945&amp;oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET)
:Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:06, 26. ožujka 2022. (CET)
----
{{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST)

== Request ==
Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&amp;action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST)

:Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&amp;action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST)

{{riješeno}} by {{s|Dean72}} &amp; {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST)

== [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija ==

{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije
* '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&amp;diff=prev&amp;oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&amp;diff=next&amp;oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&amp;curid=290273&amp;diff=6429379&amp;oldid=6428918]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]]
* '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22
* '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga &quot;spamom&quot;. Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar &quot;''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''&quot;. Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: &quot;''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''&quot; Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —&lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST)

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
{{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime &quot;zajednice&quot; i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). 
Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. 
Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST)

:Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>rg5f8m8si3abyde7gpxujwlbqkqx20g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432443</id>
      <parentid>6432442</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:49:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kanikosen</username>
        <id>123174</id>
      </contributor>
      <comment>/* Suradnik:Kanikosen – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija */ Odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="179433" xml:space="preserve">{{/Zaglavlje}}
[[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]]

== Imbehindovo kršenje Wikipravila ==
{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] 
* '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status  Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.)
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]]
* '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati
* '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=6290647&amp;oldid=6290624&amp;diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET)
=== Komentar Imbehinda ===
{{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}}
Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom...

Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba.

Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije.

Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane.

Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog &quot;povratka&quot; s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea.

Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici.

U čemu se sastojala moja reakcija?

'''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto &quot;pobjegao&quot; - objavio je da &quot;napušta&quot; Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam &quot;prozborio&quot; niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na &quot;Wikiodmor&quot;, iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]]

'''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha.

'''Treći''' moj pokušaj &quot;progona&quot; sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]]

'''Četvrti''' pokušaj &quot;maltretiranja&quot; je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]]

'''Peti''' moj pokušaj &quot;progona&quot; je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog &quot;progona&quot;]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. 

'''Šesti''', tj. zadnji pokušaj &quot;progona&quot;, kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako:

{{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}}

Što dalje reći?

Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih.

Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija.

Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka &quot;napuštanja&quot; provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno  glasa da me se kazni, iako je &quot;napustio&quot; projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji.

Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu.

PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom &quot;protivničkom&quot; grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET)
{{sakrij-kraj}}
:&lt;div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'&gt;Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)&lt;/div&gt;  
::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane &quot;o temi ovog NPA&quot; jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET)

=== Komentari administratora ===
:{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET)
:{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer &quot;red je red&quot;? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' &quot;apsolutne slobode&quot;? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer &quot;red je red&quot;, tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer &quot;red je red&quot;. Tada će blok &quot;popiti&quot; i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: &quot;kralj kralja ne krati za glavu&quot;. Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer &quot;red je red&quot;. Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: &quot;kralj kralja ne krati za glavu&quot;. Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. &quot;Kralj sebe ne krati za glavu&quot; (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi &quot;iscoolirajte&quot; i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:11, 13. siječnja 2022. (CET)
::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET)
:::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:28, 13. siječnja 2022. (CET)
::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=prev&amp;oldid=6290647&amp;diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET)
:::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s &quot;Vi&quot;. No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=prev&amp;oldid=6290647&amp;diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: &quot;''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''&quot;, a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši &quot;stari&quot; administrator na Discordu žalio na &quot;obične&quot; suradnike da svojim komentarima &quot;upadaju&quot; u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:38, 13. siječnja 2022. (CET)
:{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo.  —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:52, 13. siječnja 2022. (CET)
::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET)
:::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET)

:{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću:
:{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka &lt;small&gt;(administrativna)&lt;/small&gt; akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost?
:Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. &lt;small&gt;(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})&lt;/small&gt; Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET)
:Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:17, 19. siječnja 2022. (CET)

Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti.

Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave.

Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|&lt;span style=&quot;color:purple;&quot;&gt;osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora&lt;/span&gt;]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|&lt;span style=&quot;color:brown;&quot;&gt;&quot;pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu&quot;&lt;/span&gt;]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi.

Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===
{{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:10, 12. siječnja 2022. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:57, 12. siječnja 2022. (CET)
:Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET)
::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. &quot;Samo&quot; esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa &quot;to je esej&quot;, ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu &quot;to nije pravilo i ne obvezuje me&quot;. Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:06, 13. siječnja 2022. (CET)
:::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono &quot;za što smo se borili&quot; prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET)
::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju.
::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:00, 14. siječnja 2022. (CET)

Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=6290647&amp;oldid=6290624&amp;diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:56, 12. siječnja 2022. (CET)
::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET)
{{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki &amp; off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge:
# Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. 
# Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time.
Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET)
: Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET)
:{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET)
::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])&lt;/small&gt; 08:42, 13. siječnja 2022. (CET)
: '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) 
: Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) 
: Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-)))
: Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-)))
: ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:01, 13. siječnja 2022. (CET)
:: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:12, 13. siječnja 2022. (CET)
:{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:21, 13. siječnja 2022. (CET)
::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET)
::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET)
::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET)
:::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:34, 14. siječnja 2022. (CET)
:::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je &quot;napustio projekt&quot; i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET)
:Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:04, 14. siječnja 2022. (CET)
:::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}?
::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET)

{{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio.

Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. 

Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:02, 13. siječnja 2022. (CET)

Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''&quot;citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio&quot;'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da  maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:30, 13. siječnja 2022. (CET)

{{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: &quot;Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne,&quot; se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće &quot;preplaviti&quot; ili &quot;otplaviti&quot;. Isto tako kada prevladavaju &quot;karakteristike&quot;, bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:17, 14. siječnja 2022. (CET)

{{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove &lt;s&gt;ACOUN-ove spomenute mirovne misije&lt;/s&gt; Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:50, 17. siječnja 2022. (CET)

=== Ima li kakav zaključak ovoga NPA? ===
Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA (&quot;Na pažnju administratorima&quot;)? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&amp;diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET)

:Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu &quot;Mirno!&quot; i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&amp;diff=5727782&amp;oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji!
:Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08

:Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET)

=== Prijedlog zaključka ===

Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao &quot;Dragi admini, MRDAJTE!&quot;, a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca &quot;odgulio&quot; (što znači da admini smatraju kako je &quot;Dragi admini, MRDAJTE!&quot; bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite &quot;Zasluženi wikiodmor&quot;. [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''&quot;...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova&quot;''.

Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET)
:Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim &quot;za osobne napade&quot; (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom &quot;(post)provokatorskom sindromu&quot; zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još &quot;veselije&quot;, Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' &quot;zasluženi Wikiodmor&quot; jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET)
::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da &quot;mrdaju&quot;, zbog čega ste mene bili poslali na &quot;zasluženi odmor&quot; pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas.
::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje &quot;zidove teksta&quot; kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte.
::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se?
::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno &quot;otjerao&quot;, a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg &quot;samo sam slijedio naredbe&quot; ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET)
:::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}:
:::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se &quot;mrdanja admina&quot; tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi);
:::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno;
:::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam &quot;skinuo&quot; i dao &quot;skinuti&quot; sve &quot;funkcije&quot; te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste.
:::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET)
::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET)
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET)

:@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil:
:# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji 
:# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni?
:# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila)
:# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine 
:# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:08, 22. veljače 2022. (CET)
::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&amp;type=revision&amp;diff=6284596&amp;oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. 
::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? 
::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu?
::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET)
::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:04, 23. veljače 2022. (CET)
::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:53, 27. veljače 2022. (CET)

== Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu ==
{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila
* '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&amp;type=revision&amp;diff=6299204&amp;oldid=6299059&amp;diffmode=source
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]]
* '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07
* '''Obrazloženje:''' &lt;!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --&gt;
Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju)

Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati.

Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:15, 16. siječnja 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]].

Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj &lt;u&gt;bez komentara&lt;/u&gt;, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]).

'''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne?
Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET)
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:49, 5. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat ==

{{status prijave|nije riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' uređivački rat
* '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6293526]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]]
* '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39
* '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji &quot;hrvatsko-američki izumitelj&quot; koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu &quot;čiji je&quot; ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla &quot;Serbian American&quot;, čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u.

* '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima &quot;nemam namjeru dati gušta padobrancima&quot; čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog &quot;gušta&quot; ili &quot;nedavanja gušta&quot;, svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila &quot;Wikipedija nije bojišnica&quot; i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&amp;diff=prev&amp;oldid=6315984&amp;diffmode=source]

=== Komentari drugih suradnika ===
Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&amp;type=revision&amp;diff=6315126&amp;oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. 

U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&amp;diff=next&amp;oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:57, 6. veljače 2022. (CET)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]&lt;nowiki/&gt;a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. 
:Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:28, 6. veljače 2022. (CET) 
::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&amp;type=revision&amp;diff=5644183&amp;oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:36, 6. veljače 2022. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: &quot;srpsko-američki&quot; u &quot;hrvatsko-američki&quot;. Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ &quot;nagradu&quot; za trud. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET)
::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:54, 7. veljače 2022. (CET)
:::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV:
:::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}}
:::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je &quot;učestalost gledišta približno jednaka&quot;.
:::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET)
::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:36, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET)
::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija.
::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:55, 8. veljače 2022. (CET)
:::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:57, 8. veljače 2022. (CET)
::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;diff=next&amp;oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:09, 7. veljače 2022. (CET)
:::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla &quot;hrvatski&quot; krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju &quot;srpski i američki&quot;. Ako baš želiš gurati &quot;hrvatsko&quot; u uvod, onda biraj: &quot;američki Srbin iz Hrvatske&quot; ili &quot;srpski Amerikanac iz Hrvatske&quot;. Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: &quot;Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla&quot;. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET)
::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:20, 7. veljače 2022. (CET)
::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci &quot;krivo shvaćaju&quot; pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:36, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... &quot;nemam namjeru dati gušta padobrancima&quot; je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim &quot;nedavanjem gušta&quot; tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima &quot;ne daš gušta&quot;? [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET)
::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:55, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&amp;diff=6316012&amp;oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:51, 8. veljače 2022. (CET)
:::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje &quot;nedavanje gušta&quot;, slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači &quot;iz Hrvatske&quot;, u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. 
::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:57, 8. veljače 2022. (CET)
:::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio &quot;srpsko-američki&quot; u &quot;hrvatsko-američki&quot; izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da &quot;sadržajno nema razlike&quot;. Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno &quot;ne želiš dati gušta&quot; &quot;padobrancima&quot; i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati &quot;srpsko-američki&quot; ili &quot;hrvatsko-američki&quot;. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja?
::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:53, 9. veljače 2022. (CET) 
::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET)
:Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu &quot;srpsko-američki&quot; obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:59, 6. veljače 2022. (CET)
::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' &quot;hrvatsko-američki&quot; '''i''' &quot;srpsko-američki&quot;, iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET)
:::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:44, 6. veljače 2022. (CET)

::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na  poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:51, 6. veljače 2022. (CET)
:::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:59, 6. veljače 2022. (CET)
::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:03, 6. veljače 2022. (CET)
:::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:14, 6. veljače 2022. (CET)
::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest &quot;Serbian-American&quot;. Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET)
:::::::::''&quot;was a Serbian-American inventor.&quot; '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:18, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao &quot;Croatian-American&quot; a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:01, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao &quot;Bosnian-American&quot; i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:09, 7. veljače 2022. (CET)
::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam &quot;Tesla Croat&quot; i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s &quot;Tesla Serb&quot; sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za &quot;Tesla Serbian&quot; i &quot;Tesla Croatian&quot; su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt;

{{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''&quot;O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice.&quot;''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET)

:Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:24, 7. veljače 2022. (CET)


==== Kontroverza sa &quot;Serbian-American&quot; na en.wiki ====
Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla &quot;Serbian-American&quot;, jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu &quot;Serbian-American&quot;, ona me vodi na stranicu &quot;Americans of Serb ethnic ancestry&quot;, što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije &quot;srpsko-američki izumitelj&quot; ili &quot;hrvatsko-američki izumitelj&quot; jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje &quot;Serbian-American inventor&quot;. Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i &quot;Serbian and American&quot; i ne znači &quot;srpsko-američki izumitelj&quot; nego &quot;američki izumitelj srpskog podrijetla&quot;. Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je &quot;Afro-American&quot;, nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se &quot;prave tošama&quot; na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET)

{{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}}
:Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je &quot;Croatian-American actress&quot;, a ne &quot;Bosnian-American&quot;, niti &quot;Yugoslav-American&quot;, jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je &quot;Croatian&quot;, a ne &quot;Serbian&quot;. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:46, 6. veljače 2022. (CET)
::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo...
::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}}
::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}}
::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}}
::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}}
::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term &quot;African American&quot; generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}}
::I rest my case. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET)
:::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET)

::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:09, 6. veljače 2022. (CET)

: Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:38, 7. veljače 2022. (CET)
:To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:51, 7. veljače 2022. (CET)
::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]&lt;nowiki/&gt;ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:11, 7. veljače 2022. (CET)
:::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:04, 7. veljače 2022. (CET)
::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''&quot;Serbian-American&quot;'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''&quot;Croatian-American&quot;'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu.
::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''&quot;Serbian-American inventor&quot;'' ne sa ''&quot;američki pronalazač srpskog podrijetla&quot;'', niti sa ''&quot;srpsko-američki&quot;'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''&quot;srpski '''i''' američki pronalazač&quot;'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''&quot;srpski pronalazač&quot;''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''&quot;hrvatski vojnik&quot;'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''&quot;vojnik Hrvat&quot;'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat.
::::Tesla nije ''&quot;hrvatski izumitelj&quot;''. A još gore, nije ni ''&quot;Hrvat izumitelj&quot;''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET)
{{sakrij-kraj}}

=== Komentari administratora ===
{{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji  ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu
* '''Sporne izmjene/inačice:'''  https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]]
* '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25
* '''Obrazloženje:'''  Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? 

=== Komentari drugih suradnika ===

Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu &quot;Padaj silo i nepravdo&quot; na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET)
:Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:44, 12. veljače 2022. (CET)
:: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET)
:::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:58, 12. veljače 2022. (CET)
::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, &quot;Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme &quot;Slobodarka&quot; čiji je autor dr. Josip Smodlaka&quot;. Komunistička verzija je umjesto &quot;Matija Ivaniću&quot; sadržavala &quot;Vladimire Iljiču&quot;. Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je &quot;Marjane, Marjane&quot; komunistička pjesma.
::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET)
:::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:38, 12. veljače 2022. (CET)

Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, &quot;u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu&quot;. Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:20, 5. ožujka 2022. (CET)

:Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:25, 5. ožujka 2022. (CET)

::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:35, 5. ožujka 2022. (CET)

=== Komentari administratora ===
@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:56, 5. ožujka 2022. (CET)
:Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. &lt;big&gt;Međutim&lt;/big&gt;, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&amp;oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET)
----
S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu
* '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=6318544
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]]
* '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13
* '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine?

=== Komentari drugih suradnika ===
O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:19, 12. veljače 2022. (CET)
:Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&amp;lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:38, 12. veljače 2022. (CET)
{{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET)
:: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET)
:::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:56, 12. veljače 2022. (CET)
:::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET)
::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET)
:::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:54, 12. veljače 2022. (CET)
::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET)
::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET)
::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše &quot;Za dom&quot;, a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET)
:::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:53, 12. veljače 2022. (CET)
::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET)
::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:39, 18. veljače 2022. (CET) 

=== Komentari administratora ===
Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:06, 5. ožujka 2022. (CET)
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:09, 5. ožujka 2022. (CET)
:Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=6318544  iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET)

== [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam
* '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&amp;diff=prev&amp;oldid=6319906&amp;diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&amp;diff=prev&amp;oldid=6319904&amp;diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&amp;diff=prev&amp;oldid=6317671&amp;diffmode=source]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]]
* '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54
* '''Obrazloženje:''' &lt;!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --&gt;

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:31, 5. ožujka 2022. (CET)

== Protect request for article [[Riječ]] ==
Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''&lt;span style=&quot;font-family:Cursive; color:#F50&quot; lang=&quot;en&quot;&gt;Stang&lt;/span&gt;''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET)
:{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:13, 14. veljače 2022. (CET)

== Request ==
Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&amp;action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:04, 16. veljače 2022. (CET)

:{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET)

== Post this at VP please, Abuse 23 prevents me ==

{{status prijave|riješeno}} &lt;!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --&gt;
* '''Reason for submission:'''           wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23  prevents me from doing that
* '''Problematic edits or diffs:'''      &lt;!-- please provide links to offending edits, if applicable --&gt;
* '''Submitted by:'''&lt;!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --&gt; [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]]
* '''Time:'''&lt;!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --&gt; 19. veljače 2022. u 03:40
* '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf

&lt;nowiki&gt;== Sandbox link ==&lt;/nowiki&gt;

Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text.

I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled.

* Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled?

If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks
&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;

&lt;!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --&gt;

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET)

== 78.0.192.109 ==
Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''&lt;span style=&quot;font-family:Cursive; color:#F50&quot; lang=&quot;en&quot;&gt;Stang&lt;/span&gt;''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET)

{{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:32, 5. ožujka 2022. (CET)

== [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam
* '''Sporne izmjene/inačice:''' &lt;!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --&gt;
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]]
* '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28
* '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. 

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
----
{{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:36, 5. ožujka 2022. (CET)

== Request ==
Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:57, 2. ožujka 2022. (CET)

{{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:34, 5. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' uređivački rat
* '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]]
* '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09
* '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…).

: Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano.

: Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET)   

: Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje &quot;činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima&quot; ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: &quot;Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)&quot;. Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —&lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 11:29, 13. ožujka 2022. (CET)

:: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš &lt;span style=&quot;color:#008560; font-family: Georgia;&quot;&gt;da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom&lt;/span&gt;, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?)
{{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}}
:: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''.

{{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}}
:: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]).

:: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) 

::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —&lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 19:25, 19. ožujka 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
{{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju &quot;Hrvati u ...&quot; unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak &quot;Hrvati u...&quot; u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak &quot;Nacionalni parkovi u Hrvatskoj&quot;. Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti &quot;IvanOS-ova&quot; inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak &quot;neopravdana težina&quot; postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:44, 13. ožujka 2022. (CET)

: Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme &quot;nacionalni park&quot; u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici &quot;Park je prostor koji određuju zelene površine.&quot;). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET)

: Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET)

{{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&amp;oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET)
: Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET)

{{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike &quot;lokalnih&quot; nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta.

Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem &quot;Hrvati u Argentini&quot; stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo.

Naposljetku bih kao &quot;dežurni&quot; zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET)

{{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila &quot;nacionalni parkovi su dobri&quot; vs. &quot;nacionalni parkovi čine više štete nego koristi&quot;. Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo &quot;globalno gledište&quot;, čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio &quot;ili piše o svemu ili ne piše ništa&quot;, nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) &quot;Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу&quot;. I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST)

----
{{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST)

== [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat ==

{{status prijave|nije riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Uređivački rat
* '''Sporne izmjene/inačice:''' &lt;! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&amp;action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&amp;action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&amp;type=revision&amp;diff=6337988&amp;oldid=6337698]] --&gt;
* '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]]
* '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40
* '''Obrazloženje:''' 
: Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. 
::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&amp;diff=prev&amp;oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&amp;diff=6335763&amp;oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:02, 26. ožujka 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===
Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:30, 26. ožujka 2022. (CET)
:A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:52, 1. travnja 2022. (CEST)
::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, &quot;novi&quot; administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:46, 1. travnja 2022. (CEST)
{{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&amp;type=revision&amp;diff=6335304&amp;oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST)
:::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom &quot;dvojicom&quot;, a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:20, 1. travnja 2022. (CEST)
:::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST)
::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:02, 1. travnja 2022. (CEST)
:::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST)
::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:39, 1. travnja 2022. (CEST)

=== Komentari administratora ===
'''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&amp;pg=PA285&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&amp;f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&amp;type=revision&amp;diff=6337988&amp;oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara?

'''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''.

'''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&amp;diff=6337945&amp;oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET)
:Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:06, 26. ožujka 2022. (CET)
----
{{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST)

== Request ==
Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&amp;action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST)

:Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&amp;action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST)

{{riješeno}} by {{s|Dean72}} &amp; {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST)

== [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija ==

{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije
* '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&amp;diff=prev&amp;oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&amp;diff=next&amp;oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&amp;curid=290273&amp;diff=6429379&amp;oldid=6428918]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]]
* '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22
* '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga &quot;spamom&quot;. Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar &quot;''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''&quot;. Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: &quot;''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''&quot; Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —&lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST)

:Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati.
:Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).''
:Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila.
:Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasni da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST)

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
{{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime &quot;zajednice&quot; i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). 
Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. 
Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST)

:Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>h84tjfj7hcup5ukdj2yro5399ho0j0e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432444</id>
      <parentid>6432443</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:56:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kanikosen</username>
        <id>123174</id>
      </contributor>
      <comment>/* Suradnik:Kanikosen – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="179433" xml:space="preserve">{{/Zaglavlje}}
[[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]]

== Imbehindovo kršenje Wikipravila ==
{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] 
* '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status  Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.)
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]]
* '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati
* '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=6290647&amp;oldid=6290624&amp;diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET)
=== Komentar Imbehinda ===
{{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}}
Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom...

Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba.

Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije.

Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane.

Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog &quot;povratka&quot; s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea.

Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici.

U čemu se sastojala moja reakcija?

'''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto &quot;pobjegao&quot; - objavio je da &quot;napušta&quot; Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam &quot;prozborio&quot; niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na &quot;Wikiodmor&quot;, iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]]

'''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha.

'''Treći''' moj pokušaj &quot;progona&quot; sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]]

'''Četvrti''' pokušaj &quot;maltretiranja&quot; je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]]

'''Peti''' moj pokušaj &quot;progona&quot; je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog &quot;progona&quot;]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. 

'''Šesti''', tj. zadnji pokušaj &quot;progona&quot;, kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako:

{{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}}

Što dalje reći?

Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih.

Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija.

Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka &quot;napuštanja&quot; provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno  glasa da me se kazni, iako je &quot;napustio&quot; projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji.

Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu.

PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom &quot;protivničkom&quot; grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET)
{{sakrij-kraj}}
:&lt;div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'&gt;Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)&lt;/div&gt;  
::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane &quot;o temi ovog NPA&quot; jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET)

=== Komentari administratora ===
:{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET)
:{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer &quot;red je red&quot;? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' &quot;apsolutne slobode&quot;? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer &quot;red je red&quot;, tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer &quot;red je red&quot;. Tada će blok &quot;popiti&quot; i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: &quot;kralj kralja ne krati za glavu&quot;. Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer &quot;red je red&quot;. Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: &quot;kralj kralja ne krati za glavu&quot;. Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. &quot;Kralj sebe ne krati za glavu&quot; (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi &quot;iscoolirajte&quot; i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:11, 13. siječnja 2022. (CET)
::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET)
:::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:28, 13. siječnja 2022. (CET)
::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=prev&amp;oldid=6290647&amp;diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET)
:::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s &quot;Vi&quot;. No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=prev&amp;oldid=6290647&amp;diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: &quot;''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''&quot;, a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši &quot;stari&quot; administrator na Discordu žalio na &quot;obične&quot; suradnike da svojim komentarima &quot;upadaju&quot; u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:38, 13. siječnja 2022. (CET)
:{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo.  —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:52, 13. siječnja 2022. (CET)
::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET)
:::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET)

:{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću:
:{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka &lt;small&gt;(administrativna)&lt;/small&gt; akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost?
:Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. &lt;small&gt;(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})&lt;/small&gt; Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET)
:Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:17, 19. siječnja 2022. (CET)

Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti.

Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave.

Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|&lt;span style=&quot;color:purple;&quot;&gt;osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora&lt;/span&gt;]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|&lt;span style=&quot;color:brown;&quot;&gt;&quot;pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu&quot;&lt;/span&gt;]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi.

Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===
{{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:10, 12. siječnja 2022. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:57, 12. siječnja 2022. (CET)
:Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET)
::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. &quot;Samo&quot; esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa &quot;to je esej&quot;, ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu &quot;to nije pravilo i ne obvezuje me&quot;. Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:06, 13. siječnja 2022. (CET)
:::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono &quot;za što smo se borili&quot; prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET)
::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju.
::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:00, 14. siječnja 2022. (CET)

Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&amp;diff=6290647&amp;oldid=6290624&amp;diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:56, 12. siječnja 2022. (CET)
::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET)
{{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki &amp; off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge:
# Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. 
# Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time.
Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET)
: Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET)
:{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET)
::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])&lt;/small&gt; 08:42, 13. siječnja 2022. (CET)
: '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) 
: Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) 
: Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-)))
: Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-)))
: ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:01, 13. siječnja 2022. (CET)
:: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:12, 13. siječnja 2022. (CET)
:{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:21, 13. siječnja 2022. (CET)
::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET)
::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET)
::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET)
:::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:34, 14. siječnja 2022. (CET)
:::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je &quot;napustio projekt&quot; i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET)
:Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:04, 14. siječnja 2022. (CET)
:::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}?
::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET)

{{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio.

Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. 

Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:02, 13. siječnja 2022. (CET)

Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''&quot;citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio&quot;'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da  maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:30, 13. siječnja 2022. (CET)

{{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: &quot;Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne,&quot; se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće &quot;preplaviti&quot; ili &quot;otplaviti&quot;. Isto tako kada prevladavaju &quot;karakteristike&quot;, bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:17, 14. siječnja 2022. (CET)

{{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove &lt;s&gt;ACOUN-ove spomenute mirovne misije&lt;/s&gt; Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:50, 17. siječnja 2022. (CET)

=== Ima li kakav zaključak ovoga NPA? ===
Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA (&quot;Na pažnju administratorima&quot;)? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&amp;diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET)

:Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu &quot;Mirno!&quot; i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&amp;diff=5727782&amp;oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji!
:Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08

:Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET)

=== Prijedlog zaključka ===

Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao &quot;Dragi admini, MRDAJTE!&quot;, a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca &quot;odgulio&quot; (što znači da admini smatraju kako je &quot;Dragi admini, MRDAJTE!&quot; bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite &quot;Zasluženi wikiodmor&quot;. [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''&quot;...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova&quot;''.

Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET)
:Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim &quot;za osobne napade&quot; (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom &quot;(post)provokatorskom sindromu&quot; zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još &quot;veselije&quot;, Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' &quot;zasluženi Wikiodmor&quot; jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET)
::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da &quot;mrdaju&quot;, zbog čega ste mene bili poslali na &quot;zasluženi odmor&quot; pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas.
::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje &quot;zidove teksta&quot; kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte.
::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se?
::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno &quot;otjerao&quot;, a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg &quot;samo sam slijedio naredbe&quot; ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET)
:::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}:
:::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se &quot;mrdanja admina&quot; tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi);
:::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno;
:::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam &quot;skinuo&quot; i dao &quot;skinuti&quot; sve &quot;funkcije&quot; te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste.
:::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET)
::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET)
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET)

:@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil:
:# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji 
:# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni?
:# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila)
:# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine 
:# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:08, 22. veljače 2022. (CET)
::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&amp;type=revision&amp;diff=6284596&amp;oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. 
::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? 
::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu?
::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET)
::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:04, 23. veljače 2022. (CET)
::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:53, 27. veljače 2022. (CET)

== Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu ==
{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila
* '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&amp;type=revision&amp;diff=6299204&amp;oldid=6299059&amp;diffmode=source
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]]
* '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07
* '''Obrazloženje:''' &lt;!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --&gt;
Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju)

Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati.

Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:15, 16. siječnja 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]].

Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj &lt;u&gt;bez komentara&lt;/u&gt;, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]).

'''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne?
Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET)
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:49, 5. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat ==

{{status prijave|nije riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' uređivački rat
* '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;oldid=6293526]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]]
* '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39
* '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji &quot;hrvatsko-američki izumitelj&quot; koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu &quot;čiji je&quot; ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla &quot;Serbian American&quot;, čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u.

* '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima &quot;nemam namjeru dati gušta padobrancima&quot; čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog &quot;gušta&quot; ili &quot;nedavanja gušta&quot;, svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila &quot;Wikipedija nije bojišnica&quot; i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&amp;diff=prev&amp;oldid=6315984&amp;diffmode=source]

=== Komentari drugih suradnika ===
Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&amp;type=revision&amp;diff=6315126&amp;oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. 

U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&amp;diff=next&amp;oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:57, 6. veljače 2022. (CET)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]&lt;nowiki/&gt;a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. 
:Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:28, 6. veljače 2022. (CET) 
::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&amp;type=revision&amp;diff=5644183&amp;oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:36, 6. veljače 2022. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: &quot;srpsko-američki&quot; u &quot;hrvatsko-američki&quot;. Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ &quot;nagradu&quot; za trud. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET)
::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:54, 7. veljače 2022. (CET)
:::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV:
:::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}}
:::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je &quot;učestalost gledišta približno jednaka&quot;.
:::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET)
::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:36, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET)
::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija.
::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:55, 8. veljače 2022. (CET)
:::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:57, 8. veljače 2022. (CET)
::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&amp;diff=next&amp;oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:09, 7. veljače 2022. (CET)
:::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla &quot;hrvatski&quot; krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju &quot;srpski i američki&quot;. Ako baš želiš gurati &quot;hrvatsko&quot; u uvod, onda biraj: &quot;američki Srbin iz Hrvatske&quot; ili &quot;srpski Amerikanac iz Hrvatske&quot;. Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: &quot;Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla&quot;. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET)
::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:20, 7. veljače 2022. (CET)
::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci &quot;krivo shvaćaju&quot; pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:36, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... &quot;nemam namjeru dati gušta padobrancima&quot; je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim &quot;nedavanjem gušta&quot; tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima &quot;ne daš gušta&quot;? [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET)
::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:55, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&amp;diff=6316012&amp;oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:51, 8. veljače 2022. (CET)
:::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje &quot;nedavanje gušta&quot;, slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači &quot;iz Hrvatske&quot;, u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. 
::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:57, 8. veljače 2022. (CET)
:::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio &quot;srpsko-američki&quot; u &quot;hrvatsko-američki&quot; izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da &quot;sadržajno nema razlike&quot;. Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno &quot;ne želiš dati gušta&quot; &quot;padobrancima&quot; i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati &quot;srpsko-američki&quot; ili &quot;hrvatsko-američki&quot;. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET)
::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja?
::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:53, 9. veljače 2022. (CET) 
::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET)
:Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu &quot;srpsko-američki&quot; obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:59, 6. veljače 2022. (CET)
::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' &quot;hrvatsko-američki&quot; '''i''' &quot;srpsko-američki&quot;, iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET)
:::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:44, 6. veljače 2022. (CET)

::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na  poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:51, 6. veljače 2022. (CET)
:::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:59, 6. veljače 2022. (CET)
::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:03, 6. veljače 2022. (CET)
:::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:14, 6. veljače 2022. (CET)
::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest &quot;Serbian-American&quot;. Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET)
:::::::::''&quot;was a Serbian-American inventor.&quot; '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:18, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao &quot;Croatian-American&quot; a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:01, 7. veljače 2022. (CET)
:::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao &quot;Bosnian-American&quot; i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:09, 7. veljače 2022. (CET)
::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam &quot;Tesla Croat&quot; i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s &quot;Tesla Serb&quot; sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za &quot;Tesla Serbian&quot; i &quot;Tesla Croatian&quot; su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt;

{{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''&quot;O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice.&quot;''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET)

:Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:24, 7. veljače 2022. (CET)


==== Kontroverza sa &quot;Serbian-American&quot; na en.wiki ====
Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla &quot;Serbian-American&quot;, jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu &quot;Serbian-American&quot;, ona me vodi na stranicu &quot;Americans of Serb ethnic ancestry&quot;, što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije &quot;srpsko-američki izumitelj&quot; ili &quot;hrvatsko-američki izumitelj&quot; jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje &quot;Serbian-American inventor&quot;. Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i &quot;Serbian and American&quot; i ne znači &quot;srpsko-američki izumitelj&quot; nego &quot;američki izumitelj srpskog podrijetla&quot;. Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je &quot;Afro-American&quot;, nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se &quot;prave tošama&quot; na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET)

{{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}}
:Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je &quot;Croatian-American actress&quot;, a ne &quot;Bosnian-American&quot;, niti &quot;Yugoslav-American&quot;, jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je &quot;Croatian&quot;, a ne &quot;Serbian&quot;. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:46, 6. veljače 2022. (CET)
::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo...
::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}}
::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}}
::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}}
::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}}
::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term &quot;African American&quot; generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}}
::I rest my case. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET)
:::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET)

::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:09, 6. veljače 2022. (CET)

: Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:38, 7. veljače 2022. (CET)
:To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:51, 7. veljače 2022. (CET)
::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]&lt;nowiki/&gt;ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:11, 7. veljače 2022. (CET)
:::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:04, 7. veljače 2022. (CET)
::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''&quot;Serbian-American&quot;'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''&quot;Croatian-American&quot;'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu.
::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''&quot;Serbian-American inventor&quot;'' ne sa ''&quot;američki pronalazač srpskog podrijetla&quot;'', niti sa ''&quot;srpsko-američki&quot;'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''&quot;srpski '''i''' američki pronalazač&quot;'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''&quot;srpski pronalazač&quot;''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''&quot;hrvatski vojnik&quot;'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''&quot;vojnik Hrvat&quot;'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat.
::::Tesla nije ''&quot;hrvatski izumitelj&quot;''. A još gore, nije ni ''&quot;Hrvat izumitelj&quot;''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET)
{{sakrij-kraj}}

=== Komentari administratora ===
{{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji  ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu
* '''Sporne izmjene/inačice:'''  https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]]
* '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25
* '''Obrazloženje:'''  Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? 

=== Komentari drugih suradnika ===

Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu &quot;Padaj silo i nepravdo&quot; na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET)
:Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:44, 12. veljače 2022. (CET)
:: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET)
:::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:58, 12. veljače 2022. (CET)
::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, &quot;Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme &quot;Slobodarka&quot; čiji je autor dr. Josip Smodlaka&quot;. Komunistička verzija je umjesto &quot;Matija Ivaniću&quot; sadržavala &quot;Vladimire Iljiču&quot;. Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je &quot;Marjane, Marjane&quot; komunistička pjesma.
::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET)
:::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:38, 12. veljače 2022. (CET)

Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, &quot;u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu&quot;. Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:20, 5. ožujka 2022. (CET)

:Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:25, 5. ožujka 2022. (CET)

::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:35, 5. ožujka 2022. (CET)

=== Komentari administratora ===
@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:56, 5. ožujka 2022. (CET)
:Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. &lt;big&gt;Međutim&lt;/big&gt;, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&amp;oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET)
----
S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu
* '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=6318544
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]]
* '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13
* '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine?

=== Komentari drugih suradnika ===
O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:19, 12. veljače 2022. (CET)
:Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&amp;lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:38, 12. veljače 2022. (CET)
{{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET)
:: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET)
:::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:56, 12. veljače 2022. (CET)
:::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET)
::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET)
:::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:54, 12. veljače 2022. (CET)
::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET)
::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET)
::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše &quot;Za dom&quot;, a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET)
:::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:53, 12. veljače 2022. (CET)
::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET)
::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:39, 18. veljače 2022. (CET) 

=== Komentari administratora ===
Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:06, 5. ožujka 2022. (CET)
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:09, 5. ožujka 2022. (CET)
:Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=6318544  iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET)

== [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam
* '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&amp;diff=prev&amp;oldid=6319906&amp;diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&amp;diff=prev&amp;oldid=6319904&amp;diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&amp;diff=prev&amp;oldid=6317671&amp;diffmode=source]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]]
* '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54
* '''Obrazloženje:''' &lt;!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --&gt;

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:31, 5. ožujka 2022. (CET)

== Protect request for article [[Riječ]] ==
Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''&lt;span style=&quot;font-family:Cursive; color:#F50&quot; lang=&quot;en&quot;&gt;Stang&lt;/span&gt;''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET)
:{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:13, 14. veljače 2022. (CET)

== Request ==
Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&amp;action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:04, 16. veljače 2022. (CET)

:{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET)

== Post this at VP please, Abuse 23 prevents me ==

{{status prijave|riješeno}} &lt;!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --&gt;
* '''Reason for submission:'''           wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23  prevents me from doing that
* '''Problematic edits or diffs:'''      &lt;!-- please provide links to offending edits, if applicable --&gt;
* '''Submitted by:'''&lt;!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --&gt; [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]]
* '''Time:'''&lt;!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --&gt; 19. veljače 2022. u 03:40
* '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf

&lt;nowiki&gt;== Sandbox link ==&lt;/nowiki&gt;

Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text.

I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled.

* Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled?

If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks
&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;

&lt;!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --&gt;

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
----
{{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET)

== 78.0.192.109 ==
Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''&lt;span style=&quot;font-family:Cursive; color:#F50&quot; lang=&quot;en&quot;&gt;Stang&lt;/span&gt;''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET)

{{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:32, 5. ožujka 2022. (CET)

== [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam
* '''Sporne izmjene/inačice:''' &lt;!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --&gt;
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]]
* '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28
* '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. 

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
----
{{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:36, 5. ožujka 2022. (CET)

== Request ==
Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:57, 2. ožujka 2022. (CET)

{{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:34, 5. ožujka 2022. (CET)

== [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat ==

{{status prijave|riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' uređivački rat
* '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]]
* '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09
* '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…).

: Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano.

: Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET)   

: Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje &quot;činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima&quot; ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: &quot;Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)&quot;. Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —&lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 11:29, 13. ožujka 2022. (CET)

:: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš &lt;span style=&quot;color:#008560; font-family: Georgia;&quot;&gt;da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom&lt;/span&gt;, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?)
{{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}}
:: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''.

{{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}}
:: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]).

:: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) 

::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —&lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 19:25, 19. ožujka 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
{{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju &quot;Hrvati u ...&quot; unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak &quot;Hrvati u...&quot; u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak &quot;Nacionalni parkovi u Hrvatskoj&quot;. Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti &quot;IvanOS-ova&quot; inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak &quot;neopravdana težina&quot; postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:44, 13. ožujka 2022. (CET)

: Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme &quot;nacionalni park&quot; u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici &quot;Park je prostor koji određuju zelene površine.&quot;). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET)

: Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET)

{{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&amp;oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET)
: Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET)

{{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike &quot;lokalnih&quot; nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta.

Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem &quot;Hrvati u Argentini&quot; stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo.

Naposljetku bih kao &quot;dežurni&quot; zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET)

{{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila &quot;nacionalni parkovi su dobri&quot; vs. &quot;nacionalni parkovi čine više štete nego koristi&quot;. Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo &quot;globalno gledište&quot;, čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio &quot;ili piše o svemu ili ne piše ništa&quot;, nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) &quot;Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу&quot;. I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST)

----
{{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST)

== [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat ==

{{status prijave|nije riješeno}}
* '''Razlog prijave:''' Uređivački rat
* '''Sporne izmjene/inačice:''' &lt;! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&amp;action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&amp;action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&amp;type=revision&amp;diff=6337988&amp;oldid=6337698]] --&gt;
* '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]]
* '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40
* '''Obrazloženje:''' 
: Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. 
::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&amp;diff=prev&amp;oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&amp;diff=6335763&amp;oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:02, 26. ožujka 2022. (CET)

=== Komentari drugih suradnika ===
Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:30, 26. ožujka 2022. (CET)
:A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:52, 1. travnja 2022. (CEST)
::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, &quot;novi&quot; administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:46, 1. travnja 2022. (CEST)
{{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&amp;type=revision&amp;diff=6335304&amp;oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST)
:::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom &quot;dvojicom&quot;, a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:20, 1. travnja 2022. (CEST)
:::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST)
::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:02, 1. travnja 2022. (CEST)
:::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST)
::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:39, 1. travnja 2022. (CEST)

=== Komentari administratora ===
'''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&amp;pg=PA285&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&amp;f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&amp;type=revision&amp;diff=6337988&amp;oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara?

'''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''.

'''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&amp;diff=6337945&amp;oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET)
:Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:06, 26. ožujka 2022. (CET)
----
{{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST)

== Request ==
Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&amp;action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST)

:Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&amp;action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST)

{{riješeno}} by {{s|Dean72}} &amp; {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST)

== [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija ==

{{status prijave|NOVO}}
* '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije
* '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&amp;diff=prev&amp;oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&amp;diff=next&amp;oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&amp;curid=290273&amp;diff=6429379&amp;oldid=6428918]
* '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]]
* '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22
* '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga &quot;spamom&quot;. Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar &quot;''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''&quot;. Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: &quot;''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''&quot; Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —&lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST)

:Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati.
:Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).''
:Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila.
:Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST)

=== Komentari drugih suradnika ===

=== Komentari administratora ===
{{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime &quot;zajednice&quot; i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). 
Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. 
Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST)

:Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>cal88iot8xxwuul5cy5ytzxl5asg3ti</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kaja Kallas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>718888</id>
    <revision>
      <id>6432158</id>
      <parentid>6425518</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:06:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>Potvrđen drugi mandat na istu funkciju.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13022" xml:space="preserve">{{Infookvir političar 
| ime = Kaja Kallas
| datum rođenja = 18. lipnja 1977.
| mjesto rođenja = [[Talinn]], {{ZD+X/E|EST}}
| datum smrti = 
| mjesto smrti =
| malaslika =
| opis male slike =
| slika = Kaja Kallas (crop).jpg
| veličina = 
| supruga = Arvo Halik
| opis slike = Kallas 2021. godine
| potpis = 
| stranka = Stranke reforme ([[Estonija]])
| zanimanje =[[odvjetnica]]
| vjeroispovijest =

| položaj = 19. predsjednica Vlade Estonije 
| čin =  19. Predsjenica Vlade Estonije 
| predsjednik1 = [[Kersti Kaljulaid]]&lt;br&gt;[[Alar Karis]]
| mandat_start = [[26. siječnja]] [[2021.]] 
| mandat_kraj =  
| prethodnik = [[Hanno Pevkur]]
| nasljednik = 

| položaj2 = Vođa Stranke reforme 
| čin2 = Vođa Stranke reforme
| mandat_start2 = [[14. travnja]] [[2018.]]
| mandat_kraj2 = [[12. listopada]] [[2016.]]
| položaj3 = Članica Europskog parlamenta
| čin3 =  Članica Europskog parlamenta
| mandat_start3 = [[1. srpnja]] [[2014.]]
| mandat_kraj3 = [[5. rujna]] [[2018.]]
| nasljednik3 = 
}}

'''Kaja Kallas''' ([[Tallinn|Talinn]], [[18. lipnja]] [[1977.]]) [[Estonija|estonska]] je političarka, predsjednica Vlade [[Estonija|Estonije]] od [[26. siječnja]] [[2021.]] Vođa je Stranke reforme od [[2018.]], a članica [[Riigikogu]] ([[Parlament|Parlamenta]]) od [[2019.]], te od [[2011.]] do [[2014.]] godine. Bila je članica [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] od [[2014.]] do [[2018.]], kao članica [[Savez liberala i demokrata za Europu|Saveza liberala i demokrata Europe]]. Po zanimanju je [[Odvjetnik|odvjetnica]].

== Rani život i obrazovanje ==
Rođena je u [[Tallinn|Talinnu]] [[18. lipnja]] [[1977.]], kao kćer bivšeg premijera Estonije [[Siim Kallas|Siima Kallasa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Digital Savvy Estonia Is Set to Get Its First Female Prime Minister|url=https://fortune.com/2019/03/04/estonia-election-results-kaja-kallas/|access-date=2022-02-18|website=Fortune|language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom sovjetske [[Deportacija|deportacije]] iz Estonije, njena majka Kristi, koja je tada imala šest godina, bila je s majkom i bakom deportirana u [[Sibir]] i tamo živjela sve do desete godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ще далі від Росії: що відомо про нову очільницю уряду Естонії|url=https://www.eurointegration.com.ua/articles/2021/01/26/7118974/|access-date=2022-02-18|website=www.eurointegration.com.ua|language=uk}}&lt;/ref&gt; Kallin pradjed, Eduard Alver, bio je jedan od osnivača Republike Estonije [[24. veljače]] [[1918.]], kao i prvi šef estonske policije do [[24. svibnja]] [[1919.]] Kaja je dijelom [[Latvija|latvijskog]] i [[Baltički narodi|baltičko]]-[[Nijemci|njemačkog]] porijekla s očeve strane obitelji.

Diplomirala je pravo na [[Sveučilište Tartu|Sveučilištu Tartu]] [[1999.]] godine, nakon čega je jedno vrijeme živjela u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Finska|Finskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ko je prva premijerka Estonije: Kaja Kallas piše historiju baltičke države|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/ko-je-prva-premijerka-estonije-kaja-kallas-pise-historiju-balticke-drzave/210204070|access-date=2022-02-18|website=www.klix.ba|language=hr}}&lt;/ref&gt; Završila je magistarski studij na Estonskoj školi biznisa [[2010.]] godine.

Postala je odvjetnica [[2002.]] godine, te počela raditi u pravnoj tvrtki ''Luiga Mody Hääl Borenius''. Studenoga [[2018.]] objavila je svoj [[Memoari|memoar]] &quot;''MEP: 4 aastat Euroopa Parlamendis&quot;'' (''MEP: 4 godine u Europskom parlamentu''), u kojem opisuje svoj život u [[Bruxelles|Bruxellesu]] od [[2014.]] do [[2018.]]

== Politička karijera ==

=== Članica Estonskog parlamenta (2011–2014.) ===
Godine [[2010.]] Kallas je odlučila pridružiti se Estonskoj reformskoj stranci. Kandidirala se za Parlament Estonije (Riigikogu) [[2011.]] godine za izbornu jedinicu [[Okrug Harjumaa|Harju]] i [[Rapla]], osvojivši 7.157 glasova. Bila je članica 12. Parlamenta Estonije i predsjedala je Odborom za ekonomska pitanja od [[2011.]] do [[2014.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2016-06-16|title=Biography {{!}} Kaja Kallase Blogi|url=http://archive.ph/6v6NK|access-date=2022-02-18|website=archive.ph|archive-date=16. lipnja 2016.|archive-url=https://archive.today/20160616123242/http://kajakallas.ee/in-english/biography/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Članica Europskog parlamenta (2014–2018.) ===
Na izborima [[2014.]] Kallas se kandidirala za [[Europski parlament]] i dobila 21.498 glasova. U Europskom parlamentu Kallas je bila članica Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. Bila je potpredsjednica Delegacije u Komitetu za parlamentarnu saradnju [[Europska unija|EU]]-[[Ukrajina]], kao i član Delegacije pri Parlamentarnoj skupštini Euronesta i Delegacije za odnose sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=8th parliamentary term {{!}} Kaja KALLAS {{!}} MEPs {{!}} European Parliament|url=https://www.europarl.europa.eu/meps/en/124697/KAJA_KALLAS/history/8|access-date=2022-02-18|website=www.europarl.europa.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; Pored svojih zadataka u odborima, Kallas je bila članica Međugrupe Europskog parlamenta za digitalnu agendu i potpredsjednica Međugrupe mladih.

Tokom svog mandata u Parlamentu, Kallas je radila na strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta, [[Energetika|energetici]] i politici [[Potrošač|potrošača]], te odnosima s Ukrajinom. Posebno je branila prava malih i srednjih poduzeća (MSP), držeći da granice u digitalnom svijetu ometaju nastanak inovativnih kompanija. Zagovornica je [[inovacija]] i često ističe da propisi ne mogu i ne smiju kočiti tehnološku revoluciju. Tokom svog rada u Parlamentu bila je nominirana za nagradu Europskog mladog lidera (EYL40). Na kraju svoga mandata od magazina ''Politico'' imenovana je jednom od 40 najutjecajnijih članica Europskog parlamenta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Hankewitz|first=Sten|date=2019-04-14|title=Politico lists Estonia’s Kaja Kallas as one of the most influential MEPs|url=https://estonianworld.com/people/politico-lists-estonias-kaja-kallas-as-one-of-the-most-influential-meps/|access-date=2022-02-18|website=Estonian World|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

=== Povratak u državnu politiku ===
Dana [[13. prosinca]] [[2017.|2017]]., lider Reformske stranke [[Hanno Pevkur]] najavio je da se više neće kandidirati za čelo stranke u siječnju [[2018.]], i predložio da se umjesto njega kandidira Kallas. Nakon razmatranja ponude, Kallas je [[15. prosinca]] [[2017.]] objavila da će prihvatiti poziv da se kandidira na izborima za rukovodstvo. Pobijedila na izborima za rukovodstvo održanim [[14. travnja]] [[2018.]] i postala prva žena vođa neke velike političke stranke u Estoniji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-04-15|title=Estonia's struggling Reform Party picks first female leader|url=https://www.smh.com.au/world/europe/estonia-s-struggling-reform-party-picks-first-female-leader-20180415-p4z9pk.html|access-date=2022-02-18|website=The Sydney Morning Herald|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana [[3. ožujka]] [[2019.|2019]]., Reformska stranka, predvođena s Kallas, pobijedila je na općim izborima s oko 29% glasova, dok je vladajuća estonska Stranka centra osvojila 23%.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2019-03-03|title=Estonia general election: Opposition party beats Centre rivals|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-47430993|access-date=2022-02-18}}&lt;/ref&gt; Međutim, Stranka centra uspjela je formirati [[Desnica|desničarsku]] koaliciju s [[Konzervativizam|konzervativnom]] strankom Isamaa i krajnje desnim EKRE, ostavljajući Reformsku stranku izvan vlasti.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2019-04-06|title=Three Estonian parties, including far-right EKRE, agree on coalition plan|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/uk-estonia-politics-government-idUKKCN1RI0FX|access-date=2022-02-18}}&lt;/ref&gt; Dana [[14. studenoga]] [[2020.]] Kallas je ponovo izabrana za lidera Reformske stranke na skupštini Reformske stranke.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kaja Kallas re-elected leader of Reform Party in Estonia|url=https://www.aldeparty.eu/kaja_kallas_re_elected_leader_of_reform_party_in_estonia|access-date=2022-02-18|website=ALDE Party|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Predsjednica Vlade Estonije (2021- danas) ===
Dana [[25. siječnja]] [[2021.]], nakon što je [[Jüri Ratas]] podnio ostavku na mjesto premijera nakon [[Skandal|skandala]], Kallas je formirala koaliciijsku vladu predvođenu Strankom reforme sa Strankom centra, čime je postala prva žena premijer u povijesti Estonije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kaja Kallas prva žena premijerka Estonije|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kaja-kallas-prva-žena-premijerke-estonije/31069963.html|access-date=2022-02-18|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Hankewitz|first=Sten|date=2021-01-26|title=Estonia becomes the only country in the world led by women|url=https://estonianworld.com/life/estonia-becomes-the-only-country-in-the-world-led-by-women/|access-date=2022-02-18|website=Estonian World|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Tijekom druge polovine [[2021.]], energetska kriza poremetila je estonsku ekonomiju; poduzeća su bila primorana da se privremeno ugase, dok je javnost tražila državnu pomoć za plaćanje visokih cijena električne energije i grijanja. Kallas se u početku opirala pozivima za državnu pomoć, sugerirajući da bi vlada trebala tražiti dugoročna rješenja umjesto da dijeli vladine beneficije, i da [[slobodno tržište]] ne bi trebalo zahtijevati intervenciju vlade kako bi se poduzeća održala.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-06|title=Kallas: Energy market should operate without us needing to help people|url=https://news.err.ee/1608457301/kallas-energy-market-should-operate-without-us-needing-to-help-people|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}&lt;/ref&gt; Energetska kriza umalo je izazvala kolaps koalicijske vlade.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-24|title=Feature: What does the future hold for Estonia's coalition?|url=https://news.err.ee/1608475997/feature-what-does-the-future-hold-for-estonia-s-coalition|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}&lt;/ref&gt; Kallas je u govoru istaknula da visoka cijena [[Prirodni plin|prirodnog plina]] u kombinaciji s rusko-ukrajinskom krizom potiče povećanje cijena energije, i da su mjere [[Održiva energija|održive energije]] koje je Estonija usvojila ograničile ono što vlada može učiniti da se izbori s krizom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=plats 1a|first=Lossi|last2=Tallinn|first2=15165|last3=Phone: +372 631 6331|last4=Fax: +372 631 6334|last5=Riigikogu@riigikogu.ee|date=2022-01-18|title=Prime Minister Kaja Kallas made a political statement before the Riigikogu in connection with the situation on the electricity market|url=https://www.riigikogu.ee/en/sitting-reviews/prime-minister-kaja-kallas-made-a-political-statement-before-the-riigikogu-in-connection-with-the-situation-on-the-electricity-market/|access-date=2022-02-18|website=Riigikogu|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

U siječnju [[2022.]], Kallas je najavila  plan od 245 milijuna eura za smanjenje troškova energije od rujna 2021. do ožujka 2022. godine. Energetska kriza utjecala je na Kallasinu popularnost u Estoniji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-26|title=Support falling for Kaja Kallas as prime minister|url=https://news.err.ee/1608478520/support-falling-for-kaja-kallas-as-prime-minister|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}&lt;/ref&gt; Tijekom rusko-ukrajinske krize 2021. – 2022., Kallas je tvrdila da je plinovod [[Sjeverni tok 2]] &quot;[[Geopolitika|geopolitički]] projekt, a ne ekonomski&quot; i pozvala da se plinovod ukine. Izjavila je i da je ovisnost [[Europa|Europe]] o ruskom prirodnom plinu značajan politički problem. Obavezala je Estoniju da donira [[Haubica|haubice]] [[Ukrajina|Ukrajini]] kako bi pomogla u njenoj obrani od moguće ruske [[Invazija|invazije]], čekajući njemačko odobrenje jer su [[Haubica|haubice]] prvobitno kupljene od [[Njemačka|Njemačke]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=‘Putin only understands strength’: Estonian PM on Ukraine tensions|url=https://www.theguardian.com/world/2022/jan/28/germany-must-end-reliance-on-russian-gas-estonian-pm-on-tensions-in-ukraine|access-date=2022-02-18|website=the Guardian|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Godine [[2002.]] udala se za estonskog političara i poduzetnika, Taavija Veskimägija, koji je u prošlosti bio i ministar financija. Rastali su se [[2014.]], a imaju jednog sina. Godine [[2018.]] udala se za bankara i poduzetnika Arva Halika, koji ima dvoje djece iz prošlog braka.

Osim [[Estonski jezik|estonskog]], tečno govori [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[ruski jezik]].

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Kallas, Kaja}}
[[Kategorija:Predsjednici vlada]]
[[Kategorija:Estonski političari]]</text>
      <sha1>g4rfo0pggx7dj6az5anah95vnpwqvzx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432160</id>
      <parentid>6432158</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:07:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13021" xml:space="preserve">{{Infookvir političar 
| ime = Kaja Kallas
| datum rođenja = 18. lipnja 1977.
| mjesto rođenja = [[Talinn]], {{ZD+X/E|EST}}
| datum smrti = 
| mjesto smrti =
| malaslika =
| opis male slike =
| slika = Kaja Kallas (crop).jpg
| veličina = 
| supruga = Arvo Halik
| opis slike = Kallas 2021. godine
| potpis = 
| stranka = Stranke reforme ([[Estonija]])
| zanimanje =[[odvjetnica]]
| vjeroispovijest =

| položaj = 19. predsjednica Vlade Estonije 
| čin =  19. Predsjenica Vlade Estonije 
| predsjednik1 = [[Kersti Kaljulaid]]&lt;br&gt;[[Alar Karis]]
| mandat_start = [[26. siječnja]] [[2021.]] 
| mandat_kraj =  
| prethodnik = [[Jüri Ratas]]
| nasljednik = 

| položaj2 = Vođa Stranke reforme 
| čin2 = Vođa Stranke reforme
| mandat_start2 = [[14. travnja]] [[2018.]]
| mandat_kraj2 = [[12. listopada]] [[2016.]]
| položaj3 = Članica Europskog parlamenta
| čin3 =  Članica Europskog parlamenta
| mandat_start3 = [[1. srpnja]] [[2014.]]
| mandat_kraj3 = [[5. rujna]] [[2018.]]
| nasljednik3 = 
}}

'''Kaja Kallas''' ([[Tallinn|Talinn]], [[18. lipnja]] [[1977.]]) [[Estonija|estonska]] je političarka, predsjednica Vlade [[Estonija|Estonije]] od [[26. siječnja]] [[2021.]] Vođa je Stranke reforme od [[2018.]], a članica [[Riigikogu]] ([[Parlament|Parlamenta]]) od [[2019.]], te od [[2011.]] do [[2014.]] godine. Bila je članica [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] od [[2014.]] do [[2018.]], kao članica [[Savez liberala i demokrata za Europu|Saveza liberala i demokrata Europe]]. Po zanimanju je [[Odvjetnik|odvjetnica]].

== Rani život i obrazovanje ==
Rođena je u [[Tallinn|Talinnu]] [[18. lipnja]] [[1977.]], kao kćer bivšeg premijera Estonije [[Siim Kallas|Siima Kallasa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Digital Savvy Estonia Is Set to Get Its First Female Prime Minister|url=https://fortune.com/2019/03/04/estonia-election-results-kaja-kallas/|access-date=2022-02-18|website=Fortune|language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom sovjetske [[Deportacija|deportacije]] iz Estonije, njena majka Kristi, koja je tada imala šest godina, bila je s majkom i bakom deportirana u [[Sibir]] i tamo živjela sve do desete godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ще далі від Росії: що відомо про нову очільницю уряду Естонії|url=https://www.eurointegration.com.ua/articles/2021/01/26/7118974/|access-date=2022-02-18|website=www.eurointegration.com.ua|language=uk}}&lt;/ref&gt; Kallin pradjed, Eduard Alver, bio je jedan od osnivača Republike Estonije [[24. veljače]] [[1918.]], kao i prvi šef estonske policije do [[24. svibnja]] [[1919.]] Kaja je dijelom [[Latvija|latvijskog]] i [[Baltički narodi|baltičko]]-[[Nijemci|njemačkog]] porijekla s očeve strane obitelji.

Diplomirala je pravo na [[Sveučilište Tartu|Sveučilištu Tartu]] [[1999.]] godine, nakon čega je jedno vrijeme živjela u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Finska|Finskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ko je prva premijerka Estonije: Kaja Kallas piše historiju baltičke države|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/ko-je-prva-premijerka-estonije-kaja-kallas-pise-historiju-balticke-drzave/210204070|access-date=2022-02-18|website=www.klix.ba|language=hr}}&lt;/ref&gt; Završila je magistarski studij na Estonskoj školi biznisa [[2010.]] godine.

Postala je odvjetnica [[2002.]] godine, te počela raditi u pravnoj tvrtki ''Luiga Mody Hääl Borenius''. Studenoga [[2018.]] objavila je svoj [[Memoari|memoar]] &quot;''MEP: 4 aastat Euroopa Parlamendis&quot;'' (''MEP: 4 godine u Europskom parlamentu''), u kojem opisuje svoj život u [[Bruxelles|Bruxellesu]] od [[2014.]] do [[2018.]]

== Politička karijera ==

=== Članica Estonskog parlamenta (2011–2014.) ===
Godine [[2010.]] Kallas je odlučila pridružiti se Estonskoj reformskoj stranci. Kandidirala se za Parlament Estonije (Riigikogu) [[2011.]] godine za izbornu jedinicu [[Okrug Harjumaa|Harju]] i [[Rapla]], osvojivši 7.157 glasova. Bila je članica 12. Parlamenta Estonije i predsjedala je Odborom za ekonomska pitanja od [[2011.]] do [[2014.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2016-06-16|title=Biography {{!}} Kaja Kallase Blogi|url=http://archive.ph/6v6NK|access-date=2022-02-18|website=archive.ph|archive-date=16. lipnja 2016.|archive-url=https://archive.today/20160616123242/http://kajakallas.ee/in-english/biography/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Članica Europskog parlamenta (2014–2018.) ===
Na izborima [[2014.]] Kallas se kandidirala za [[Europski parlament]] i dobila 21.498 glasova. U Europskom parlamentu Kallas je bila članica Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. Bila je potpredsjednica Delegacije u Komitetu za parlamentarnu saradnju [[Europska unija|EU]]-[[Ukrajina]], kao i član Delegacije pri Parlamentarnoj skupštini Euronesta i Delegacije za odnose sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=8th parliamentary term {{!}} Kaja KALLAS {{!}} MEPs {{!}} European Parliament|url=https://www.europarl.europa.eu/meps/en/124697/KAJA_KALLAS/history/8|access-date=2022-02-18|website=www.europarl.europa.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; Pored svojih zadataka u odborima, Kallas je bila članica Međugrupe Europskog parlamenta za digitalnu agendu i potpredsjednica Međugrupe mladih.

Tokom svog mandata u Parlamentu, Kallas je radila na strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta, [[Energetika|energetici]] i politici [[Potrošač|potrošača]], te odnosima s Ukrajinom. Posebno je branila prava malih i srednjih poduzeća (MSP), držeći da granice u digitalnom svijetu ometaju nastanak inovativnih kompanija. Zagovornica je [[inovacija]] i često ističe da propisi ne mogu i ne smiju kočiti tehnološku revoluciju. Tokom svog rada u Parlamentu bila je nominirana za nagradu Europskog mladog lidera (EYL40). Na kraju svoga mandata od magazina ''Politico'' imenovana je jednom od 40 najutjecajnijih članica Europskog parlamenta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Hankewitz|first=Sten|date=2019-04-14|title=Politico lists Estonia’s Kaja Kallas as one of the most influential MEPs|url=https://estonianworld.com/people/politico-lists-estonias-kaja-kallas-as-one-of-the-most-influential-meps/|access-date=2022-02-18|website=Estonian World|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

=== Povratak u državnu politiku ===
Dana [[13. prosinca]] [[2017.|2017]]., lider Reformske stranke [[Hanno Pevkur]] najavio je da se više neće kandidirati za čelo stranke u siječnju [[2018.]], i predložio da se umjesto njega kandidira Kallas. Nakon razmatranja ponude, Kallas je [[15. prosinca]] [[2017.]] objavila da će prihvatiti poziv da se kandidira na izborima za rukovodstvo. Pobijedila na izborima za rukovodstvo održanim [[14. travnja]] [[2018.]] i postala prva žena vođa neke velike političke stranke u Estoniji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-04-15|title=Estonia's struggling Reform Party picks first female leader|url=https://www.smh.com.au/world/europe/estonia-s-struggling-reform-party-picks-first-female-leader-20180415-p4z9pk.html|access-date=2022-02-18|website=The Sydney Morning Herald|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana [[3. ožujka]] [[2019.|2019]]., Reformska stranka, predvođena s Kallas, pobijedila je na općim izborima s oko 29% glasova, dok je vladajuća estonska Stranka centra osvojila 23%.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2019-03-03|title=Estonia general election: Opposition party beats Centre rivals|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-47430993|access-date=2022-02-18}}&lt;/ref&gt; Međutim, Stranka centra uspjela je formirati [[Desnica|desničarsku]] koaliciju s [[Konzervativizam|konzervativnom]] strankom Isamaa i krajnje desnim EKRE, ostavljajući Reformsku stranku izvan vlasti.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2019-04-06|title=Three Estonian parties, including far-right EKRE, agree on coalition plan|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/uk-estonia-politics-government-idUKKCN1RI0FX|access-date=2022-02-18}}&lt;/ref&gt; Dana [[14. studenoga]] [[2020.]] Kallas je ponovo izabrana za lidera Reformske stranke na skupštini Reformske stranke.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kaja Kallas re-elected leader of Reform Party in Estonia|url=https://www.aldeparty.eu/kaja_kallas_re_elected_leader_of_reform_party_in_estonia|access-date=2022-02-18|website=ALDE Party|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Predsjednica Vlade Estonije (2021- danas) ===
Dana [[25. siječnja]] [[2021.]], nakon što je [[Jüri Ratas]] podnio ostavku na mjesto premijera nakon [[Skandal|skandala]], Kallas je formirala koaliciijsku vladu predvođenu Strankom reforme sa Strankom centra, čime je postala prva žena premijer u povijesti Estonije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kaja Kallas prva žena premijerka Estonije|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kaja-kallas-prva-žena-premijerke-estonije/31069963.html|access-date=2022-02-18|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Hankewitz|first=Sten|date=2021-01-26|title=Estonia becomes the only country in the world led by women|url=https://estonianworld.com/life/estonia-becomes-the-only-country-in-the-world-led-by-women/|access-date=2022-02-18|website=Estonian World|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Tijekom druge polovine [[2021.]], energetska kriza poremetila je estonsku ekonomiju; poduzeća su bila primorana da se privremeno ugase, dok je javnost tražila državnu pomoć za plaćanje visokih cijena električne energije i grijanja. Kallas se u početku opirala pozivima za državnu pomoć, sugerirajući da bi vlada trebala tražiti dugoročna rješenja umjesto da dijeli vladine beneficije, i da [[slobodno tržište]] ne bi trebalo zahtijevati intervenciju vlade kako bi se poduzeća održala.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-06|title=Kallas: Energy market should operate without us needing to help people|url=https://news.err.ee/1608457301/kallas-energy-market-should-operate-without-us-needing-to-help-people|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}&lt;/ref&gt; Energetska kriza umalo je izazvala kolaps koalicijske vlade.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-24|title=Feature: What does the future hold for Estonia's coalition?|url=https://news.err.ee/1608475997/feature-what-does-the-future-hold-for-estonia-s-coalition|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}&lt;/ref&gt; Kallas je u govoru istaknula da visoka cijena [[Prirodni plin|prirodnog plina]] u kombinaciji s rusko-ukrajinskom krizom potiče povećanje cijena energije, i da su mjere [[Održiva energija|održive energije]] koje je Estonija usvojila ograničile ono što vlada može učiniti da se izbori s krizom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=plats 1a|first=Lossi|last2=Tallinn|first2=15165|last3=Phone: +372 631 6331|last4=Fax: +372 631 6334|last5=Riigikogu@riigikogu.ee|date=2022-01-18|title=Prime Minister Kaja Kallas made a political statement before the Riigikogu in connection with the situation on the electricity market|url=https://www.riigikogu.ee/en/sitting-reviews/prime-minister-kaja-kallas-made-a-political-statement-before-the-riigikogu-in-connection-with-the-situation-on-the-electricity-market/|access-date=2022-02-18|website=Riigikogu|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

U siječnju [[2022.]], Kallas je najavila  plan od 245 milijuna eura za smanjenje troškova energije od rujna 2021. do ožujka 2022. godine. Energetska kriza utjecala je na Kallasinu popularnost u Estoniji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-26|title=Support falling for Kaja Kallas as prime minister|url=https://news.err.ee/1608478520/support-falling-for-kaja-kallas-as-prime-minister|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}&lt;/ref&gt; Tijekom rusko-ukrajinske krize 2021. – 2022., Kallas je tvrdila da je plinovod [[Sjeverni tok 2]] &quot;[[Geopolitika|geopolitički]] projekt, a ne ekonomski&quot; i pozvala da se plinovod ukine. Izjavila je i da je ovisnost [[Europa|Europe]] o ruskom prirodnom plinu značajan politički problem. Obavezala je Estoniju da donira [[Haubica|haubice]] [[Ukrajina|Ukrajini]] kako bi pomogla u njenoj obrani od moguće ruske [[Invazija|invazije]], čekajući njemačko odobrenje jer su [[Haubica|haubice]] prvobitno kupljene od [[Njemačka|Njemačke]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=‘Putin only understands strength’: Estonian PM on Ukraine tensions|url=https://www.theguardian.com/world/2022/jan/28/germany-must-end-reliance-on-russian-gas-estonian-pm-on-tensions-in-ukraine|access-date=2022-02-18|website=the Guardian|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Godine [[2002.]] udala se za estonskog političara i poduzetnika, Taavija Veskimägija, koji je u prošlosti bio i ministar financija. Rastali su se [[2014.]], a imaju jednog sina. Godine [[2018.]] udala se za bankara i poduzetnika Arva Halika, koji ima dvoje djece iz prošlog braka.

Osim [[Estonski jezik|estonskog]], tečno govori [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[ruski jezik]].

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Kallas, Kaja}}
[[Kategorija:Predsjednici vlada]]
[[Kategorija:Estonski političari]]</text>
      <sha1>bz2bcsuabqzn6vah9vf8nb0kaxmwbt4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432161</id>
      <parentid>6432160</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:09:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13031" xml:space="preserve">{{Infookvir političar 
| ime = Kaja Kallas
| datum rođenja = 18. lipnja 1977.
| mjesto rođenja = [[Talinn]], {{ZD+X/E|EST}}
| datum smrti = 
| mjesto smrti =
| malaslika =
| opis male slike =
| slika = Kaja Kallas (crop).jpg
| veličina = 
| supruga = Arvo Halik
| opis slike = Kallas 2021. godine
| potpis = 
| stranka = Stranke reforme ([[Estonija]])
| zanimanje =[[odvjetnik|odvjetnica]]
| vjeroispovijest =

| položaj = 19. predsjednica Vlade Estonije 
| čin =  19. Predsjenica Vlade Estonije 
| predsjednik1 = [[Kersti Kaljulaid]]&lt;br&gt;[[Alar Karis]]
| mandat_start = [[26. siječnja]] [[2021.]] 
| mandat_kraj =  
| prethodnik = [[Jüri Ratas]]
| nasljednik = 

| položaj2 = Vođa Stranke reforme 
| čin2 = Vođa Stranke reforme
| mandat_start2 = [[14. travnja]] [[2018.]]
| mandat_kraj2 = [[12. listopada]] [[2016.]]
| položaj3 = Članica Europskog parlamenta
| čin3 =  Članica Europskog parlamenta
| mandat_start3 = [[1. srpnja]] [[2014.]]
| mandat_kraj3 = [[5. rujna]] [[2018.]]
| nasljednik3 = 
}}

'''Kaja Kallas''' ([[Tallinn|Talinn]], [[18. lipnja]] [[1977.]]) [[Estonija|estonska]] je političarka, predsjednica Vlade [[Estonija|Estonije]] od [[26. siječnja]] [[2021.]] Vođa je Stranke reforme od [[2018.]], a članica [[Riigikogu]] ([[Parlament|Parlamenta]]) od [[2019.]], te od [[2011.]] do [[2014.]] godine. Bila je članica [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] od [[2014.]] do [[2018.]], kao članica [[Savez liberala i demokrata za Europu|Saveza liberala i demokrata Europe]]. Po zanimanju je [[Odvjetnik|odvjetnica]].

== Rani život i obrazovanje ==
Rođena je u [[Tallinn|Talinnu]] [[18. lipnja]] [[1977.]], kao kćer bivšeg premijera Estonije [[Siim Kallas|Siima Kallasa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Digital Savvy Estonia Is Set to Get Its First Female Prime Minister|url=https://fortune.com/2019/03/04/estonia-election-results-kaja-kallas/|access-date=2022-02-18|website=Fortune|language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom sovjetske [[Deportacija|deportacije]] iz Estonije, njena majka Kristi, koja je tada imala šest godina, bila je s majkom i bakom deportirana u [[Sibir]] i tamo živjela sve do desete godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ще далі від Росії: що відомо про нову очільницю уряду Естонії|url=https://www.eurointegration.com.ua/articles/2021/01/26/7118974/|access-date=2022-02-18|website=www.eurointegration.com.ua|language=uk}}&lt;/ref&gt; Kallin pradjed, Eduard Alver, bio je jedan od osnivača Republike Estonije [[24. veljače]] [[1918.]], kao i prvi šef estonske policije do [[24. svibnja]] [[1919.]] Kaja je dijelom [[Latvija|latvijskog]] i [[Baltički narodi|baltičko]]-[[Nijemci|njemačkog]] porijekla s očeve strane obitelji.

Diplomirala je pravo na [[Sveučilište Tartu|Sveučilištu Tartu]] [[1999.]] godine, nakon čega je jedno vrijeme živjela u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Finska|Finskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ko je prva premijerka Estonije: Kaja Kallas piše historiju baltičke države|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/ko-je-prva-premijerka-estonije-kaja-kallas-pise-historiju-balticke-drzave/210204070|access-date=2022-02-18|website=www.klix.ba|language=hr}}&lt;/ref&gt; Završila je magistarski studij na Estonskoj školi biznisa [[2010.]] godine.

Postala je odvjetnica [[2002.]] godine, te počela raditi u pravnoj tvrtki ''Luiga Mody Hääl Borenius''. Studenoga [[2018.]] objavila je svoj [[Memoari|memoar]] &quot;''MEP: 4 aastat Euroopa Parlamendis&quot;'' (''MEP: 4 godine u Europskom parlamentu''), u kojem opisuje svoj život u [[Bruxelles|Bruxellesu]] od [[2014.]] do [[2018.]]

== Politička karijera ==

=== Članica Estonskog parlamenta (2011–2014.) ===
Godine [[2010.]] Kallas je odlučila pridružiti se Estonskoj reformskoj stranci. Kandidirala se za Parlament Estonije (Riigikogu) [[2011.]] godine za izbornu jedinicu [[Okrug Harjumaa|Harju]] i [[Rapla]], osvojivši 7.157 glasova. Bila je članica 12. Parlamenta Estonije i predsjedala je Odborom za ekonomska pitanja od [[2011.]] do [[2014.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2016-06-16|title=Biography {{!}} Kaja Kallase Blogi|url=http://archive.ph/6v6NK|access-date=2022-02-18|website=archive.ph|archive-date=16. lipnja 2016.|archive-url=https://archive.today/20160616123242/http://kajakallas.ee/in-english/biography/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Članica Europskog parlamenta (2014–2018.) ===
Na izborima [[2014.]] Kallas se kandidirala za [[Europski parlament]] i dobila 21.498 glasova. U Europskom parlamentu Kallas je bila članica Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. Bila je potpredsjednica Delegacije u Komitetu za parlamentarnu saradnju [[Europska unija|EU]]-[[Ukrajina]], kao i član Delegacije pri Parlamentarnoj skupštini Euronesta i Delegacije za odnose sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=8th parliamentary term {{!}} Kaja KALLAS {{!}} MEPs {{!}} European Parliament|url=https://www.europarl.europa.eu/meps/en/124697/KAJA_KALLAS/history/8|access-date=2022-02-18|website=www.europarl.europa.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; Pored svojih zadataka u odborima, Kallas je bila članica Međugrupe Europskog parlamenta za digitalnu agendu i potpredsjednica Međugrupe mladih.

Tokom svog mandata u Parlamentu, Kallas je radila na strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta, [[Energetika|energetici]] i politici [[Potrošač|potrošača]], te odnosima s Ukrajinom. Posebno je branila prava malih i srednjih poduzeća (MSP), držeći da granice u digitalnom svijetu ometaju nastanak inovativnih kompanija. Zagovornica je [[inovacija]] i često ističe da propisi ne mogu i ne smiju kočiti tehnološku revoluciju. Tokom svog rada u Parlamentu bila je nominirana za nagradu Europskog mladog lidera (EYL40). Na kraju svoga mandata od magazina ''Politico'' imenovana je jednom od 40 najutjecajnijih članica Europskog parlamenta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Hankewitz|first=Sten|date=2019-04-14|title=Politico lists Estonia’s Kaja Kallas as one of the most influential MEPs|url=https://estonianworld.com/people/politico-lists-estonias-kaja-kallas-as-one-of-the-most-influential-meps/|access-date=2022-02-18|website=Estonian World|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

=== Povratak u državnu politiku ===
Dana [[13. prosinca]] [[2017.|2017]]., lider Reformske stranke [[Hanno Pevkur]] najavio je da se više neće kandidirati za čelo stranke u siječnju [[2018.]], i predložio da se umjesto njega kandidira Kallas. Nakon razmatranja ponude, Kallas je [[15. prosinca]] [[2017.]] objavila da će prihvatiti poziv da se kandidira na izborima za rukovodstvo. Pobijedila na izborima za rukovodstvo održanim [[14. travnja]] [[2018.]] i postala prva žena vođa neke velike političke stranke u Estoniji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-04-15|title=Estonia's struggling Reform Party picks first female leader|url=https://www.smh.com.au/world/europe/estonia-s-struggling-reform-party-picks-first-female-leader-20180415-p4z9pk.html|access-date=2022-02-18|website=The Sydney Morning Herald|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana [[3. ožujka]] [[2019.|2019]]., Reformska stranka, predvođena s Kallas, pobijedila je na općim izborima s oko 29% glasova, dok je vladajuća estonska Stranka centra osvojila 23%.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2019-03-03|title=Estonia general election: Opposition party beats Centre rivals|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-47430993|access-date=2022-02-18}}&lt;/ref&gt; Međutim, Stranka centra uspjela je formirati [[Desnica|desničarsku]] koaliciju s [[Konzervativizam|konzervativnom]] strankom Isamaa i krajnje desnim EKRE, ostavljajući Reformsku stranku izvan vlasti.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2019-04-06|title=Three Estonian parties, including far-right EKRE, agree on coalition plan|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/uk-estonia-politics-government-idUKKCN1RI0FX|access-date=2022-02-18}}&lt;/ref&gt; Dana [[14. studenoga]] [[2020.]] Kallas je ponovo izabrana za lidera Reformske stranke na skupštini Reformske stranke.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kaja Kallas re-elected leader of Reform Party in Estonia|url=https://www.aldeparty.eu/kaja_kallas_re_elected_leader_of_reform_party_in_estonia|access-date=2022-02-18|website=ALDE Party|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Predsjednica Vlade Estonije (2021- danas) ===
Dana [[25. siječnja]] [[2021.]], nakon što je [[Jüri Ratas]] podnio ostavku na mjesto premijera nakon [[Skandal|skandala]], Kallas je formirala koaliciijsku vladu predvođenu Strankom reforme sa Strankom centra, čime je postala prva žena premijer u povijesti Estonije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kaja Kallas prva žena premijerka Estonije|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kaja-kallas-prva-žena-premijerke-estonije/31069963.html|access-date=2022-02-18|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Hankewitz|first=Sten|date=2021-01-26|title=Estonia becomes the only country in the world led by women|url=https://estonianworld.com/life/estonia-becomes-the-only-country-in-the-world-led-by-women/|access-date=2022-02-18|website=Estonian World|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Tijekom druge polovine [[2021.]], energetska kriza poremetila je estonsku ekonomiju; poduzeća su bila primorana da se privremeno ugase, dok je javnost tražila državnu pomoć za plaćanje visokih cijena električne energije i grijanja. Kallas se u početku opirala pozivima za državnu pomoć, sugerirajući da bi vlada trebala tražiti dugoročna rješenja umjesto da dijeli vladine beneficije, i da [[slobodno tržište]] ne bi trebalo zahtijevati intervenciju vlade kako bi se poduzeća održala.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-06|title=Kallas: Energy market should operate without us needing to help people|url=https://news.err.ee/1608457301/kallas-energy-market-should-operate-without-us-needing-to-help-people|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}&lt;/ref&gt; Energetska kriza umalo je izazvala kolaps koalicijske vlade.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-24|title=Feature: What does the future hold for Estonia's coalition?|url=https://news.err.ee/1608475997/feature-what-does-the-future-hold-for-estonia-s-coalition|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}&lt;/ref&gt; Kallas je u govoru istaknula da visoka cijena [[Prirodni plin|prirodnog plina]] u kombinaciji s rusko-ukrajinskom krizom potiče povećanje cijena energije, i da su mjere [[Održiva energija|održive energije]] koje je Estonija usvojila ograničile ono što vlada može učiniti da se izbori s krizom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=plats 1a|first=Lossi|last2=Tallinn|first2=15165|last3=Phone: +372 631 6331|last4=Fax: +372 631 6334|last5=Riigikogu@riigikogu.ee|date=2022-01-18|title=Prime Minister Kaja Kallas made a political statement before the Riigikogu in connection with the situation on the electricity market|url=https://www.riigikogu.ee/en/sitting-reviews/prime-minister-kaja-kallas-made-a-political-statement-before-the-riigikogu-in-connection-with-the-situation-on-the-electricity-market/|access-date=2022-02-18|website=Riigikogu|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

U siječnju [[2022.]], Kallas je najavila  plan od 245 milijuna eura za smanjenje troškova energije od rujna 2021. do ožujka 2022. godine. Energetska kriza utjecala je na Kallasinu popularnost u Estoniji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-26|title=Support falling for Kaja Kallas as prime minister|url=https://news.err.ee/1608478520/support-falling-for-kaja-kallas-as-prime-minister|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}&lt;/ref&gt; Tijekom rusko-ukrajinske krize 2021. – 2022., Kallas je tvrdila da je plinovod [[Sjeverni tok 2]] &quot;[[Geopolitika|geopolitički]] projekt, a ne ekonomski&quot; i pozvala da se plinovod ukine. Izjavila je i da je ovisnost [[Europa|Europe]] o ruskom prirodnom plinu značajan politički problem. Obavezala je Estoniju da donira [[Haubica|haubice]] [[Ukrajina|Ukrajini]] kako bi pomogla u njenoj obrani od moguće ruske [[Invazija|invazije]], čekajući njemačko odobrenje jer su [[Haubica|haubice]] prvobitno kupljene od [[Njemačka|Njemačke]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=‘Putin only understands strength’: Estonian PM on Ukraine tensions|url=https://www.theguardian.com/world/2022/jan/28/germany-must-end-reliance-on-russian-gas-estonian-pm-on-tensions-in-ukraine|access-date=2022-02-18|website=the Guardian|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Godine [[2002.]] udala se za estonskog političara i poduzetnika, Taavija Veskimägija, koji je u prošlosti bio i ministar financija. Rastali su se [[2014.]], a imaju jednog sina. Godine [[2018.]] udala se za bankara i poduzetnika Arva Halika, koji ima dvoje djece iz prošlog braka.

Osim [[Estonski jezik|estonskog]], tečno govori [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[ruski jezik]].

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Kallas, Kaja}}
[[Kategorija:Predsjednici vlada]]
[[Kategorija:Estonski političari]]</text>
      <sha1>jo6d313i3v63q0ffqb8gt7tzqikr233</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Coolins</title>
    <ns>0</ns>
    <id>718948</id>
    <revision>
      <id>6432142</id>
      <parentid>6426595</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:52:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mladi pjesnik 93</username>
        <id>267810</id>
      </contributor>
      <comment>Uređenje karijere i života,te kartice znanja i poveznice</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6044" xml:space="preserve">{{Glazbenik
|Background=solo_izvođač
|Ime=Coolins
|Zanimanje=[[pjevač]]
|Rođenje=[[23. srpnja]] [[1993.]]
|Logo_alt=
|Mjesto=[[Zagreb]]
|Žanr=[[pop]]
|Osnivanje=[[2016.]] – danas
|Img=COOLINS 1
|Rodno_ime=Karlo Bartolec
|Pseudonim=Coolins|Mjesto rođenja=[[Zagreb]]|Instrument=vokal}}
'''Coolins,'''  ([[Zagreb|Zagreb , 23. srpnja 1993]].) rođen je kao Karlo Bartolec. Poznat  pod umjetničkim imenom COOLINS ( Kulins).  [[Hrvatska|Hrvatski]] je [[Pjevač|pop-pjevač]] , [[tekstopisac]] i [[skladatelj]] koji na hrvatskoj glazbenoj pop sceni djeluje od 2016. godine. Dio svojega života odrastao je u [[Karlovac|Karlovcu]] gdje je završio osnovnu [[Glazbena škola|glazbenu]] [[Škola|školu]], odjel solo pjevanja. Danas živi i radi u Zagrebu. 

== Karijera i život ==
'''Coolins je''' rođen kao Karlo Bartolec ([[23. srpnja]] [[1993.]]) u [[Zagreb|Zagrebu]]. Poznat pod umjetničkim imenom Coolins (Kulins), hrvatski je [[pop]] [[Pjevanje|pjevač]],[[tekstopisac]] i [[skladatelj]], koji na hrvatskoj glazbenoj sceni djeluje od 2016.godine.   

Odrastao je na zagrebačkom Jarunu, gdje je proveo dio svojega života. Godine [[1998.]] sa svojom obitelji seli se u [[Karlovac]] gdje nastavlja svoje odrastanje kao i školovanje. 

Osnovnu školu Grabrik , završava [[2008.]] godine , te upisuje Trgovačko-Ugostiteljsku školu u [[Karlovac|Karlovcu]], zanimanje &quot;Prodavač&quot;.  

Godine [[2010.|2010]] . osniva svoj prvi demo autorski bend naziva &quot;Effect&quot; te nastupa po manjim glazbenim festivalima. Bend je organizirao humanitarni koncert &quot;Štedim i darujem&quot; za izgradnju dječjeg vrtića na Turnju. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Prvim nastupom ''klinci'' iz benda Effect skupili 690 kuna za vrtić|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/prvim-nastupom-klinci-iz-benda-effect-skupili-690-kuna-za-vrtic-119317|access-date=2022-07-24|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;  

Sa  7 godina [[1999.|1999]].godine upisuje osnovnu [[Glazbena škola|glazbenu školu]], odjel solo pjevanja. Godine [[2016.]] započinje njegov profesionalni glazbeni rad. 

Godine [[2017.]] na glazbenom festivalu zabavne glazbe u [[Križevci|Križevcima]], osvaja drugo mjesto stručnog žirija i nagradu za najbolji scenski nastup sa pjesmom '''''Odavno zauvijek''''' za koju je autor glazbe i teksta Goran Topolovac. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-11-26|title=ZLATNE NOTE KRIŽEVCI 2017. Coolins osvojio dvije nagrade|url=https://prigorski.hr/zlatne-note-krizevci-2017-coolins-osvojio-dvije-nagrade/|access-date=2022-06-26|website=Prigorski.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;  

Svoj prvi singl '''''Nenadani susret''''' &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Premijera: Poslušajte prvi singl talentiranog Karla Bartoleca|url=https://www.24sata.hr/show/premijera-poslusajte-prvi-singl-talentiranog-karla-bartoleca-496982|access-date=2022-02-21|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; predstavlja publici [[2016.]] godine, koji se počeo emitirati na brojnim hrvatskim radio postajama kao i gostovanjima na regionalnim televizijskim kućama. Godine [[2017.|2017]]. u Križevcima predstavlja se sa pjesmom '''''Odavno zauvijek''''' za koju dobiva dvije vrijedne nagrade; 2. mjesto stručnog žirija te nagradu za najbolji scenski nastup.

Dvije godine kasnije, [[2019.|2019]]. izlazi singl '''''Zauvijek'''''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Poslušajte pjesmu ''Zauvijek'' mladog glazbenika Karla Bartoleca|url=https://dnevnik.hr/showbuzz/clubzone/premijera-spota-zauvijek-mladog-glazbenika-karla-bartoleca---566792.html|access-date=2022-04-17|website=Dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;, ljubavna pop balada, čiji tekst i glazbu potpisuje Ivan Zlodi.

Godine [[2020.]] izlazi singl '''''Otok ljubavi''''' &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Tabloid.hr|title=Mladi zagrebački pop-pjevač COOLLINS ovog nas ljeta vodi na 'Otok ljubavi'|url=https://www.rtl.hr/tabloid/scena/3853542/mladi-zagrebacki-pop-pjevac-coollins-ovog-nas-ljeta-vodi-na-otok-ljubavi/|access-date=2022-02-19|website=Tabloid.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; kojeg je sam skladao u suradnji s kolegom Markom Straživukom, dok je za aranžman i produkciju zaslužan Matej Baltić. Glazbu potpisuje njegov brat Luka Bartolec. Glazbeni je spot sniman na lokacijama Pirovca. 

Par godina kasnije izlazi funky pjesma pod nazivom '''''Budi svoj,''''' koju je skladao Coolinsov glazbeni kolega Igor Drvenkar.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-04-06|title=COOLLINS će vas rasplesati zaraznim ritmovima nove pjesme &quot;Budi svoj&quot;|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/coollins-ce-vas-rasplesati-zaraznim-ritmovima-nove-pjesme-budi-svoj-50336db8-b9f4-11ec-9d1f-0242ac120060|access-date=2022-06-26|website=RTL.hr|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2022.]] održava prvi akustični koncert na [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkom Velesajmu]] u pratnji gitariste Petra Marića. Coolins je tada između ostaloga izveo i njegove autorske pjesme '''''&quot;Zauvijek&quot; i &quot;Nenadani susret&quot;'''''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Karlo Bartolec Coolins veseli se ponovno zapjevati pred brojnom publikom: &quot;Sve se polako vraća na svoje&quot;|url=https://dnevnik.hr/showbuzz/clubzone/karlo-bartolec-coolins-najavljuje-koncert-na-zagrebackom-velesajmu---727667.html|access-date=2022-06-27|website=Dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

== Objavljeni singlovi ==

* 2016. Nenadani susret
* 2017. Odavno zauvijek 
* 2019. Zauvijek 
* 2020. Otok ljubavi 
* 2021. Budi svoj 

== Nagrade i priznanja ==

* Osvojeno 2. mjesto stručnog žirija na glazbenom festivalu &quot;Zlatne note Križevci&quot; 2017. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Zlatne note Križevci 2017|title=Coolins osvojio dvije nagrade|url=https://prigorski.hr/zlatne-note-krizevci-2017-coolins-osvojio-dvije-nagrade/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada za najbolji scenski nastup na glazbenom festivalu &quot;Zlatne note Križevci&quot; 2017. godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://instagram.com/coolinsmusic coolinsofficial] - Službeni [[Instagram]] profil
* [https://www.youtube.com/c/COOLLINSVIDEO COOLLINSVIDEO] - Službeni [[YouTube]] kanal

[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]</text>
      <sha1>5i7yjw7p46awv0exbboocyx0ldi5bjo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432146</id>
      <parentid>6432142</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:57:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mladi pjesnik 93</username>
        <id>267810</id>
      </contributor>
      <comment>promjenjena fotografija kartice znanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6046" xml:space="preserve">{{Glazbenik
|Background=solo_izvođač
|Ime=Coolins
|Zanimanje=[[pjevač]]
|Rođenje=[[23. srpnja]] [[1993.]]
|Logo_alt=
|Mjesto=[[Zagreb]]
|Žanr=[[pop]]
|Osnivanje=[[2016.]] – danas
|Img=Coolins.jpg
|Rodno_ime=Karlo Bartolec
|Pseudonim=Coolins|Mjesto rođenja=[[Zagreb]]|Instrument=vokal}}
'''Coolins,'''  ([[Zagreb|Zagreb , 23. srpnja 1993]].) rođen je kao Karlo Bartolec. Poznat  pod umjetničkim imenom COOLINS ( Kulins).  [[Hrvatska|Hrvatski]] je [[Pjevač|pop-pjevač]] , [[tekstopisac]] i [[skladatelj]] koji na hrvatskoj glazbenoj pop sceni djeluje od 2016. godine. Dio svojega života odrastao je u [[Karlovac|Karlovcu]] gdje je završio osnovnu [[Glazbena škola|glazbenu]] [[Škola|školu]], odjel solo pjevanja. Danas živi i radi u Zagrebu. 

== Karijera i život ==
'''Coolins je''' rođen kao Karlo Bartolec ([[23. srpnja]] [[1993.]]) u [[Zagreb|Zagrebu]]. Poznat pod umjetničkim imenom Coolins (Kulins), hrvatski je [[pop]] [[Pjevanje|pjevač]],[[tekstopisac]] i [[skladatelj]], koji na hrvatskoj glazbenoj sceni djeluje od 2016.godine.   

Odrastao je na zagrebačkom Jarunu, gdje je proveo dio svojega života. Godine [[1998.]] sa svojom obitelji seli se u [[Karlovac]] gdje nastavlja svoje odrastanje kao i školovanje. 

Osnovnu školu Grabrik , završava [[2008.]] godine , te upisuje Trgovačko-Ugostiteljsku školu u [[Karlovac|Karlovcu]], zanimanje &quot;Prodavač&quot;.  

Godine [[2010.|2010]] . osniva svoj prvi demo autorski bend naziva &quot;Effect&quot; te nastupa po manjim glazbenim festivalima. Bend je organizirao humanitarni koncert &quot;Štedim i darujem&quot; za izgradnju dječjeg vrtića na Turnju. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Prvim nastupom ''klinci'' iz benda Effect skupili 690 kuna za vrtić|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/prvim-nastupom-klinci-iz-benda-effect-skupili-690-kuna-za-vrtic-119317|access-date=2022-07-24|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;  

Sa  7 godina [[1999.|1999]].godine upisuje osnovnu [[Glazbena škola|glazbenu školu]], odjel solo pjevanja. Godine [[2016.]] započinje njegov profesionalni glazbeni rad. 

Godine [[2017.]] na glazbenom festivalu zabavne glazbe u [[Križevci|Križevcima]], osvaja drugo mjesto stručnog žirija i nagradu za najbolji scenski nastup sa pjesmom '''''Odavno zauvijek''''' za koju je autor glazbe i teksta Goran Topolovac. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-11-26|title=ZLATNE NOTE KRIŽEVCI 2017. Coolins osvojio dvije nagrade|url=https://prigorski.hr/zlatne-note-krizevci-2017-coolins-osvojio-dvije-nagrade/|access-date=2022-06-26|website=Prigorski.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;  

Svoj prvi singl '''''Nenadani susret''''' &lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Premijera: Poslušajte prvi singl talentiranog Karla Bartoleca|url=https://www.24sata.hr/show/premijera-poslusajte-prvi-singl-talentiranog-karla-bartoleca-496982|access-date=2022-02-21|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; predstavlja publici [[2016.]] godine, koji se počeo emitirati na brojnim hrvatskim radio postajama kao i gostovanjima na regionalnim televizijskim kućama. Godine [[2017.|2017]]. u Križevcima predstavlja se sa pjesmom '''''Odavno zauvijek''''' za koju dobiva dvije vrijedne nagrade; 2. mjesto stručnog žirija te nagradu za najbolji scenski nastup.

Dvije godine kasnije, [[2019.|2019]]. izlazi singl '''''Zauvijek'''''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Poslušajte pjesmu ''Zauvijek'' mladog glazbenika Karla Bartoleca|url=https://dnevnik.hr/showbuzz/clubzone/premijera-spota-zauvijek-mladog-glazbenika-karla-bartoleca---566792.html|access-date=2022-04-17|website=Dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;, ljubavna pop balada, čiji tekst i glazbu potpisuje Ivan Zlodi.

Godine [[2020.]] izlazi singl '''''Otok ljubavi''''' &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Tabloid.hr|title=Mladi zagrebački pop-pjevač COOLLINS ovog nas ljeta vodi na 'Otok ljubavi'|url=https://www.rtl.hr/tabloid/scena/3853542/mladi-zagrebacki-pop-pjevac-coollins-ovog-nas-ljeta-vodi-na-otok-ljubavi/|access-date=2022-02-19|website=Tabloid.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; kojeg je sam skladao u suradnji s kolegom Markom Straživukom, dok je za aranžman i produkciju zaslužan Matej Baltić. Glazbu potpisuje njegov brat Luka Bartolec. Glazbeni je spot sniman na lokacijama Pirovca. 

Par godina kasnije izlazi funky pjesma pod nazivom '''''Budi svoj,''''' koju je skladao Coolinsov glazbeni kolega Igor Drvenkar.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-04-06|title=COOLLINS će vas rasplesati zaraznim ritmovima nove pjesme &quot;Budi svoj&quot;|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/coollins-ce-vas-rasplesati-zaraznim-ritmovima-nove-pjesme-budi-svoj-50336db8-b9f4-11ec-9d1f-0242ac120060|access-date=2022-06-26|website=RTL.hr|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2022.]] održava prvi akustični koncert na [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkom Velesajmu]] u pratnji gitariste Petra Marića. Coolins je tada između ostaloga izveo i njegove autorske pjesme '''''&quot;Zauvijek&quot; i &quot;Nenadani susret&quot;'''''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Karlo Bartolec Coolins veseli se ponovno zapjevati pred brojnom publikom: &quot;Sve se polako vraća na svoje&quot;|url=https://dnevnik.hr/showbuzz/clubzone/karlo-bartolec-coolins-najavljuje-koncert-na-zagrebackom-velesajmu---727667.html|access-date=2022-06-27|website=Dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

== Objavljeni singlovi ==

* 2016. Nenadani susret
* 2017. Odavno zauvijek 
* 2019. Zauvijek 
* 2020. Otok ljubavi 
* 2021. Budi svoj 

== Nagrade i priznanja ==

* Osvojeno 2. mjesto stručnog žirija na glazbenom festivalu &quot;Zlatne note Križevci&quot; 2017. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Zlatne note Križevci 2017|title=Coolins osvojio dvije nagrade|url=https://prigorski.hr/zlatne-note-krizevci-2017-coolins-osvojio-dvije-nagrade/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada za najbolji scenski nastup na glazbenom festivalu &quot;Zlatne note Križevci&quot; 2017. godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://instagram.com/coolinsmusic coolinsofficial] - Službeni [[Instagram]] profil
* [https://www.youtube.com/c/COOLLINSVIDEO COOLLINSVIDEO] - Službeni [[YouTube]] kanal

[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]</text>
      <sha1>evm4ro57sbo5verxsxu0sgqicf9z68d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432167</id>
      <parentid>6432146</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:20:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>Razmaci, oblikovanje, uklanjanje nebitnih informacija (upis u osnovnu i srednju školu), neutralnije formulacije rečenica (WP:MOS Peacock).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5859" xml:space="preserve">{{Glazbenik
|Background=solo_izvođač
|Ime=Coolins
|Zanimanje=[[pjevač]]
|Rođenje=[[23. srpnja]] [[1993.]]
|Logo_alt=
|Mjesto=[[Zagreb]]
|Žanr=[[pop]]
|Osnivanje=[[2016.]] – danas
|Img=Coolins.jpg
|Rodno_ime=Karlo Bartolec
|Pseudonim=Coolins|Mjesto rođenja=[[Zagreb]]|Instrument=vokal}}
'''Coolins,''' ([[Zagreb|Zagreb , 23. srpnja 1993]].) rođen je kao Karlo Bartolec. Poznat  pod umjetničkim imenom COOLINS (Kulins). [[Hrvatska|Hrvatski]] je [[Pjevač|pop-pjevač]], [[tekstopisac]] i [[skladatelj]] koji na hrvatskoj glazbenoj pop sceni djeluje od 2016. godine. Dio svojega života odrastao je u [[Karlovac|Karlovcu]] gdje je završio osnovnu [[Glazbena škola|glazbenu]] [[Škola|školu]], odjel solo pjevanja. Danas živi i radi u Zagrebu. 

== Karijera i život ==
'''Coolins je''' rođen kao Karlo Bartolec ([[23. srpnja]] [[1993.]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Poznat pod umjetničkim imenom Coolins (Kulins), hrvatski je [[pop]] [[Pjevanje|pjevač]],[[tekstopisac]] i [[skladatelj]], koji na hrvatskoj glazbenoj sceni djeluje od 2016.godine.   

Odrastao je na zagrebačkom Jarunu, gdje je proveo dio svojega života. Godine [[1998.]] sa svojom obitelji seli se u [[Karlovac]] gdje nastavlja svoje školovanje. 

Sa 7 godina ([[1999.|1999]].) upisuje osnovnu [[Glazbena škola|glazbenu školu]], odjel solo pjevanja.  

Godine [[2010.]] osniva svoj prvi demo autorski bend naziva &quot;Effect&quot; te nastupa po manjim glazbenim festivalima. Bend je organizirao humanitarni koncert &quot;Štedim i darujem&quot; za izgradnju dječjeg vrtića na Turnju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Prvim nastupom ''klinci'' iz benda Effect skupili 690 kuna za vrtić|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/prvim-nastupom-klinci-iz-benda-effect-skupili-690-kuna-za-vrtic-119317|access-date=2022-07-24|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;  

Godine [[2016.]] započinje njegov profesionalni glazbeni rad. 

Godine [[2017.]] na glazbenom festivalu zabavne glazbe u [[Križevci|Križevcima]], osvaja drugo mjesto stručnog žirija i nagradu za najbolji scenski nastup sa pjesmom '''''Odavno zauvijek''''' čiji je autor glazbe i teksta Goran Topolovac.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-11-26|title=ZLATNE NOTE KRIŽEVCI 2017. Coolins osvojio dvije nagrade|url=https://prigorski.hr/zlatne-note-krizevci-2017-coolins-osvojio-dvije-nagrade/|access-date=2022-06-26|website=Prigorski.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;  

Svoj prvi singl '''''Nenadani susret'''''&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Premijera: Poslušajte prvi singl talentiranog Karla Bartoleca|url=https://www.24sata.hr/show/premijera-poslusajte-prvi-singl-talentiranog-karla-bartoleca-496982|access-date=2022-02-21|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; predstavlja publici [[2016.]] godine, koji se počeo emitirati na brojnim hrvatskim radio postajama kao i gostovanjima na regionalnim televizijskim kućama. Godine [[2017.|2017]]. u Križevcima predstavlja se s pjesmom '''''Odavno zauvijek''''' za koju dobiva dvije nagrade; 2. mjesto stručnog žirija te nagradu za najbolji scenski nastup.

Dvije godine kasnije, [[2019.|2019]]. izlazi singl '''''Zauvijek'''''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Poslušajte pjesmu ''Zauvijek'' mladog glazbenika Karla Bartoleca|url=https://dnevnik.hr/showbuzz/clubzone/premijera-spota-zauvijek-mladog-glazbenika-karla-bartoleca---566792.html|access-date=2022-04-17|website=Dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;, ljubavna pop balada, čiji tekst i glazbu potpisuje Ivan Zlodi.

Godine [[2020.]] izlazi singl '''''Otok ljubavi'''''&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Tabloid.hr|title=Mladi zagrebački pop-pjevač COOLLINS ovog nas ljeta vodi na 'Otok ljubavi'|url=https://www.rtl.hr/tabloid/scena/3853542/mladi-zagrebacki-pop-pjevac-coollins-ovog-nas-ljeta-vodi-na-otok-ljubavi/|access-date=2022-02-19|website=Tabloid.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; kojeg je sam skladao u suradnji s kolegom Markom Straživukom, dok je za aranžman i produkciju zaslužan Matej Baltić. Glazbu potpisuje njegov brat Luka Bartolec. Glazbeni je spot sniman na lokacijama Pirovca. 

Nekoliko godina kasnije izlazi [[funk]] pjesma pod nazivom '''''Budi svoj,''''' koju je skladao Coolinsov glazbeni kolega Igor Drvenkar.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-04-06|title=COOLLINS će vas rasplesati zaraznim ritmovima nove pjesme &quot;Budi svoj&quot;|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/coollins-ce-vas-rasplesati-zaraznim-ritmovima-nove-pjesme-budi-svoj-50336db8-b9f4-11ec-9d1f-0242ac120060|access-date=2022-06-26|website=RTL.hr|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2022.]] održava prvi akustični koncert na [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkom Velesajmu]] u pratnji gitariste Petra Marića. Coolins je tada između ostaloga izveo i njegove autorske pjesme '''''&quot;Zauvijek&quot; i &quot;Nenadani susret&quot;'''''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Karlo Bartolec Coolins veseli se ponovno zapjevati pred brojnom publikom: &quot;Sve se polako vraća na svoje&quot;|url=https://dnevnik.hr/showbuzz/clubzone/karlo-bartolec-coolins-najavljuje-koncert-na-zagrebackom-velesajmu---727667.html|access-date=2022-06-27|website=Dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

== Objavljeni singlovi ==

* 2016. Nenadani susret
* 2017. Odavno zauvijek 
* 2019. Zauvijek 
* 2020. Otok ljubavi 
* 2021. Budi svoj 

== Nagrade i priznanja ==

* Osvojeno 2. mjesto stručnog žirija na glazbenom festivalu &quot;Zlatne note Križevci&quot; 2017. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Zlatne note Križevci 2017|title=Coolins osvojio dvije nagrade|url=https://prigorski.hr/zlatne-note-krizevci-2017-coolins-osvojio-dvije-nagrade/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada za najbolji scenski nastup na glazbenom festivalu &quot;Zlatne note Križevci&quot; 2017. godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://instagram.com/coolinsmusic coolinsofficial] - Službeni [[Instagram]] profil
* [https://www.youtube.com/c/COOLLINSVIDEO COOLLINSVIDEO] - Službeni [[YouTube]] kanal

[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]</text>
      <sha1>d58h38my8om5lbp1qkj8u96j1y963yp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Riverdale (televizijska serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>720541</id>
    <revision>
      <id>6432365</id>
      <parentid>6429182</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T00:52:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>219608</id>
      </contributor>
      <comment>broj_epizoda</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12121" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color           = 
| ime_serije         = Riverdale
| slika              = Riverdale logo.png
| natpis_pod_slikom  = Logotip serije
| orig_naslov        = 
| format_serije      = 
| autor              = [[Roberto Aguirre-Sacasa]]
| razvoj             = 
| redatelj           = 
| scenarist          = 
| glazba             = Blake Neely&lt;br&gt;Sherri Chung
| uvodna_glazba      = 
| glumci             = KJ Apa&lt;br&gt;Lili Reinhart&lt;br&gt;Camila Mendes&lt;br&gt;Cole Sprouse&lt;br&gt;Marisol Nichols&lt;br&gt;Madelaine Petsch&lt;br&gt;Ashleigh Murray&lt;br&gt;Mädchen Amick&lt;br&gt;Luke Perry&lt;br&gt;Mark Consuelos&lt;br&gt;Casey Cott&lt;br&gt;Skeet Ulrich&lt;br&gt;Charles Melton&lt;br&gt;Vanessa Morgan&lt;br&gt;Drew Ray Tanner&lt;br&gt;Erinn Westbrook
| pripovjedač        = Cole Sprouse
| država             = {{ZD+X/S|SAD}}
| jezik              = [[engleski]]
| broj_epizoda       = 116
| broj_sezona        = 6
| producent          = J. B. Moranville
| izvršni_producent  = Jon Goldwater&lt;br&gt;Sarah Schechter&lt;br&gt;Greg Berlanti&lt;br&gt;Roberto Aguirre-Sacasa&lt;br&gt;Michael Grassi
| urednik            = Paul Karasick&lt;br&gt;Harry Jierjian&lt;br&gt;Marvin Matyka&lt;br&gt;Dan Holland&lt;br&gt;Adam Reich
| lokacija           = [[Vancouver]]
| trajanje_epizode   = 42-46 min.
| tv_kuća            = [[The CW]]
| u_hrv              = [[Netflix]]&lt;br&gt;[[Fox Life]]
| ostale_kuće        = 
| početak_serije     = [[26. siječnja]] [[2017.]]
| kraj_serije        = 
| prethodna          = 
| nasljedna          = 
| spin-off           = - [[Sabrina: Jezive pustolovine]]&lt;br&gt;- [[Katy Keene (televizijska serija)|Katy Keene]]
| web_stranica       = http://www.cwtv.com/shows/riverdale
| imdb_id            = 5420376
| prijašnja          = 
| sljedeća           = 
}}


'''Riverdale''' je [[SAD|američka]] tinejdžerska [[televizijska serija]] temeljena na likovima [[Archie (strip)|Archie stripa]]. Seriju je za [[The CW]] adaptirao glavni kreativac Archieja Comicsa, [[Roberto Aguirre-Sacasa]], a produciraju ju [[Warner Bros. Television]] i [[CBS Studios]], u suradnji s [[Berlanti Productions]] i Archie Comics. Izvorno je serija prvo zamišljena kao filmska adaptacija za [[Warner Bros. Pictures]], ideja je ponovno zamišljena kao televizijska serija za [[Fox Broadcasting Company|Fox]]. U 2015. godini razvoj projekta preselio se u CW, gdje je serija naručena za pilot epizodu. Snimanje se odvija u [[Vancouver|Vancouveru]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]].

Serija je započela emitiranje [[26. siječnja]] [[2017.]], s vrlo pozitivnim kritikama, brzo postajući kultna serija. Do sad je serija emitirala ukupno 6 sezona sa 102 epizode. Serija je obnovljena za sedmu  ujedno i zadnju sezonu 22. ožujka 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=22. ožujka 2022.|title=The CW Renews 7 Series: ‘The Flash’, ‘Kung Fu’, ‘All American’, ‘Nancy Drew’, ‘Superman &amp; Lois’, ‘Walker’ &amp; ‘Riverdale’|url=https://deadline.com/2022/03/the-cw-renewals-the-flash-nancy-drew-kung-fu-1234984336/|url-status=live|access-date=30. ožujka 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt;

U svibnju iste godine CW otkazuje seriju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=19. svibnja 2022.|title=‘Riverdale’ to End With Season 7 on The CW|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/riverdale-end-season-7-cw-1235150248/|url-status=live|access-date=19. svibnja 2022.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}&lt;/ref&gt;

Dana 26. listopada 2018. na [[Netflix|Netflixu]] je objavljena prva sezona [[Sabrina: Jezive pustolovine]], serije smještene u isti fiktivni svemir kao i Riverdale, ali s različitim likovima.

== Radnja ==
Serija prati živote četiri najbolja prijatelja: Archieja, Betty, Jugheada i Veronice u gradiću zvanom Riverdale i istražuje tamu skrivenu iza njezine naizgled savršene slike. Serija je izgrađena kroz zborsku strukturu koja dijeli radnju na različite događaje u koje je uključen jedan ili više likova, pokazujući relativne interakcije između njih. Događaji se odvijaju uglavnom u izmišljenom gradu ''Riverdale'', idealno smještenom na istočnoj obali [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] i koji daje naslov seriji, međutim ponekad se spominju i prikazuju druga izmišljena mjesta (kao u slučaju ''Greendalea'', grada koji pripada svemiru ''Archie stripa'' u kojem se odvija spin-off serija ''Sabrina: Jezive pustolovine'') ili stvarni (poput [[New York City, New York|New Yorka]] ili [[Toledo|Toleda]]). Na vremenskoj razini, serija je postavljena u sadašnjost koja nikada nije u potpunosti specificirana. Zajednička nit svake sezone je misterija koju treba riješiti (ubojstvo Jasona u prvoj sezoni, napadi i identitet serijskog ubojice Black Hooda u drugoj, Gryphons &amp; Gargoyles u trećoj, misterij Stonewalla i videokazete u četvrtoj), s kojima je povezan niz drugih sekundarnih događaja ili izravno povezanih s njim i stoga usmjerenih na njegovo rješavanje. Cijeli tijek događaja govori sveznajući pripovjedač, koji se podudara s likom Jugheada Jonesa.

== Glumačka postava ==
* [[KJ Apa]] kao Archie Andrews
* [[Lili Reinhart]] kao Betty Cooper
* [[Camila Mendes]] kao Veronica Lodge
* [[Cole Sprouse]] kao Jughead Jones
* [[Madelaine Petsch]] kao Cheryl Blossom
* [[Mädchen Amick]] kao Alice Cooper
* [[Ashleigh Murray]] kao Josie McCoy
* [[Luke Perry]] kao Fred Andrews
* [[Marisol Nichols]] kao Hermione Lodge
* [[Skeet Ulrich]] kao F.P. Jones
* [[Casey Cott]] kao Kevin Keller
* [[Charles Melton]] kao Reggie Mantle
* [[Mark Consuelos]] kao Hiram Lodge
* [[Vanessa Morgan]] kao Toni Topaz
* [[Drew Ray Tanner]] kao Fangs Fogarty
* [[Erinn Westbrook]] kao Tabitha Tate

== Pregled serije ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! rowspan=&quot;2&quot; |Epizoda
!SAD emitiranje
! colspan=&quot;2&quot; |Hrvatsko emitiranje
|-
!The CW
!Netflix
!Fox Life
|-
| bgcolor=&quot;#813D3A&quot; height=&quot;10px&quot; |
|[[#Prva sezona (2017.)|1.]]
|13
|26. siječnja 2017. – 11. svibnja 2017.
|28. siječnja 2017. – 12. svibnja 2017.
|4. srpnja 2018. – 26. rujna 2018.
|-
| bgcolor=&quot;#232427&quot; height=&quot;10px&quot; |
|[[#Druga sezona (2017. / 18.)|2.]]
|22
|11. listopada 2017. – 16. svibnja 2018.
|12. listopada 2017. – 17. svibnja 2018.
|7. studenoga 2018. – 11. prosinca 2018.
|-
| bgcolor=&quot;#AB9176&quot; height=&quot;10px&quot; |
|[[#Treća sezona (2018. / 19.)|3.]]
|22
|10. listopada 2018. – 15. svibnja 2019.
|11. listopada 2018. – 19. ožujka 2019.
|16. studenoga 2019. – 21. prosinca 2019.
|-
| bgcolor=&quot;#5B94F6&quot; height=&quot;10px&quot; |
|[[#Četvrta sezona (2019. / 20.)|4.]]
|19
|9. listopada 2019. – 6. svibnja 2020.
|10. listopada 2019. – 7. svibnja 2020.
|– 
|-
| bgcolor=&quot;#101154&quot; height=&quot;10px&quot; |
|[[#Peta sezona (2021.)|5.]]
|19
|20. siječnja 2021. – 6. listopada 2021.
|30. siječnja 2021. – 7. listopada 2021.
|– 
|-
| bgcolor=&quot;#442B1A&quot; height=&quot;10px&quot; |
|[[#Šesta sezona (2021. / 22.)|6.]]
|22
|16. studenoga 2021. – 31. srpnja 2022.
|23. studenoga 2021. – 1. kolovoza 2022. 
|– 
|}
{|
|----- Style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
=== Prva sezona (2017.) ===
# Prvo poglavlje: Rub rijeke
# Drugo poglavlje: Dodir zla
# Treće poglavlje: Dvojnik
# Četvrto poglavlje: Posljednja projekcija
# Peto poglavlje: Srce tame
# Šesto poglavlje: Brže, Mace! Ubijte! Ubijete!
# Sedmo poglavlje: Na osamljenome mjestu
# Osmo poglavlje: Dječaci 56. ulice
# Deveto poglavlje: Velika obmana
# Deseto poglavlje: Izgubljeni vikend
# Jedanaesto poglavlje: Do Riverdalea i natrag
# Dvanaesto poglavlje: Anatomija ubojstva
# Trinaesto poglavlje: Svijetla budućnost
|
=== Druga sezona (2017. / 18.) ===
# Četrnaesto poglavlje: Poljubac prije smrti
# Petnaesto poglavlje: Noćni sokoli
# Šesnaesto poglavlje: Promatrač u šumi
# Sedamnaesto poglavlje: Grad koji se bojao sumraka
# Osamnaesto poglavlje: Poziv neznanca
# Devetnaesto poglavlje: Dokaz smrti
# Dvadeseto poglavlje: Pripovijesti s tamne strane
# Dvadeset prvo poglavlje: Kuća sotone
# Dvadeset drugo poglavlje: Tiha noć, ubojita noć
# Dvadeset treće poglavlje: Sjeme nasilja
# Dvadeset četvrto poglavlje: Hrvač
# Dvadeset peto poglavlje: Zlobno i božanstveno
# Dvadeset šesto poglavlje: Izdajničko srce
# Dvadeset sedmo poglavlje: Brda imaju oči
# Dvadeset osmo poglavlje: Bit će krvi
# Dvadeset deveto poglavlje: Osnovne boje
# Trideseto poglavlje: Omča se steže
# Trideset prvo poglavlje: Noć za pamćenje
# Trideset drugo poglavlje: Zatočeni
# Trideset treće poglavlje: Sjena sumnje
# Trideset četvrto poglavlje: Sudnja noć
# Trideset peto poglavlje: Vrli novi svijet
|
=== Treća sezona (2018. / 19.) ===
# Trideset šesto poglavlje: Praznik rada
# Trideset sedmo poglavlje: Bogatstvo i oči
# Trideset osmo poglavlje: Kako gore, tako dolje
# Trideset deveto poglavlje: Ponoćni klub
# Četrdeseto poglavlje: Veliki bijeg
# Četrdeset prvo poglavlje: Lovac na ljude
# Četrdeset drugo poglavlje: Čovjek u crnom
# Četrdeset treće poglavlje: Izbijanje zaraze
# Četrdeset četvrto poglavlje: Bez izlaza
# Četrdeset peto poglavlje: Stranac
# Četrdeset šesto poglavlje: Crvena dalija
# Četrdeset sedmo poglavlje: Bizarrodale
# Četrdeset osmo poglavlje: Rekvijem za velter
# Četrdeset deveto poglavlje: Hod po vatri
# Pedeseto poglavlje: Američki san
# Pedeset prvo poglavlje: Velika zabava
# Pedeset drugo poglavlje: Pljačka
# Pedeset treće poglavlje: Tvrd zalogaj
# Pedeset četvrto poglavlje: Zastrašujući žetelac
# Pedeset peto poglavlje: Maturalna večer
# Pedeset šesto poglavlje: Mračna tajna farme
# Pedeset sedmo poglavlje: Preživi noć
|}
{|
|----- Style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
=== Četvrta sezona (2019. / 20.) ===
# Pedeset osmo poglavlje: In memoriam
# Pedeset deveto poglavlje: Zlatno doba u gimnaziji Riverdale
# Šezdeseto poglavlje: Pasje popodne
# Šezdeset prvo poglavlje: Noć vještica
# Šezdeset drugo poglavlje: Svjedok optužbe
# Šezdeset treće poglavlje: Naslijeđeno zlo
# Šezdeset četvrto poglavlje: Ledena oluja
# Šezdeset peto poglavlje: Na liječenju
# Šezdeset šesto poglavlje: Mandarina
# Šezdeset sedmo poglavlje: Pobjednici
# Šezdeset osmo poglavlje: Kviz
# Šezdeset deveto poglavlje: Časni ljudi
# Sedamdeseto poglavlje: Martovske ide
# Sedamdeseto poglavlje: Kako se izvući s ubojstvom
# Sedamdeset drugo poglavlje: Da umreš
# Sedamdeset treće poglavlje: Zaključana soba
# Sedamdeset četvrto poglavlje: Zlokoban gradić
# Sedamdeset peto poglavlje: Linčevski
# Sedamdeset šesto poglavlje: Ubijanje ravnatelja Honeyja
|
=== Peta sezona (2021.) ===
# Sedamdeset sedmo poglavlje: Klimaks
# Sedamdeset osmo poglavlje: Snobovska ubojstva
# Sedamdeset deveto poglavlje: Matura
# Osamdeseto poglavlje: Čistilište
# Osamdeset prvo poglavlje: Povratak kući
# Osamdeset drugo poglavlje: Povratak u školu
# Osamdeset treće poglavlje: Vatreno nebo
# Osamdeset četvrto poglavlje: Ključ i brava
# Osamdeset peto poglavlje: Razarač
# Osamdeset šesto poglavlje: Iglanje
# Osamdeset sedmo poglavlje: Neobični saveznici
# Osamdeset osmo poglavlje: Građanin Lodge
# Osamdeset deveto poglavlje: Psi iz rezervoara
# Devedeseto poglavlje: Noćna galerija
# Devedeset prvo poglavlje: Mace
# Devedeset drugo poglavlje: Pala braća
# Devedeset treće poglavlje: Mrtvački ples
# Devedeset četvrto poglavlje: Skoro normalno
# Devedeset peto poglavlje: Riverdale: RIP(?)
|
=== Šesta sezona (2021. / 22.) ===
* PRVI DIO:
# Devedeset šesto poglavlje: Dobro došli u Rivervale
# Devedeset sedmo poglavlje: Priče o duhovima
# Devedeset osmo poglavlje: G. Cypher
# Devedeset deveto poglavlje: Vještičji sat(i)
# Stoto poglavlje: Tikvanov paradoks
* DRUGI DIO:
# Sto prvo poglavlje: Nevjerojatno
# Sto drugo poglavlje: Smrt na sprovodu
# Sto treće poglavlje: Grad
# Sto četvrto poglavlje: Damin zmijski gambit
# Sto peto poglavlje: Junaci naroda
# Sto šesto poglavlje: Anđeli u Americi
# Sto sedmo poglavlje: Magla
# Sto osmo poglavlje: Ex-Libris
# Sto deveto poglavlje: Otrov
# Sto deseto poglavlje: Čudovišta koja vrebaju noću
# Sto jedanaesto poglavlje: Radnička klasa
# Sto dvanaesto poglavlje: Američki psihopati
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|http://www.cwtv.com/shows/riverdale}} cwtv.com
* {{imdb|id=5420376|naslov=Riverdale}}

[[Kategorija:Američke serije]]</text>
      <sha1>mh2nbvqwr5lpnum10z4g3qczv2ixr4e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zdenko Zavadlav</title>
    <ns>0</ns>
    <id>721365</id>
    <revision>
      <id>6432114</id>
      <parentid>6386080</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T12:26:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Radovan V. Jerzy</username>
        <id>267916</id>
      </contributor>
      <comment>/* Drugi svjetski rat */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11441" xml:space="preserve">'''Zdenko Zavadlav''' ([[Šoštanj]], pokraj Velenja, 29. svibnja 1924. - [[Ljubljana]], 15. rujna 2005.), bio je sudionik [[Narodnooslobodilački pokret|narodnooslobodilačke borbe]], djelatnik slovenske [[OZNA|Ozne]], osuđen zbog [[Informbiro|IB]]-a, kasnije radnik u turizmu i publicist.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Zavadlav, Zenko - Saleski biografski leksikon|url=http://www.saleskibiografskileksikon.si/index.php?action=view&amp;tag=185|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Zgodovinar Podbersič v Kočevskem Rogu: Nekdanji partijski eliti, ki je nedotaknjena preživela prehod v demokracijo, je malo mar za resnico, ne želi povedati, da je šlo pri povojnih pobojih za razredno pobijanje|url=https://nova24tv.si/slovenija/zgodovinar-podbersic-v-kocevskem-rogu-nekdanji-partijski-eliti-ki-je-nedotaknjena-prezivela-prehod-v-demokracijo-je-malo-mar-za-resnico-ne-zeli-povedati-da-je-slo-pri-povojnih-pobojih-za-razredno/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Djetinjstvo i mladost ==
Rođen je 29. svibnja 1924., u Šoštanju, u obitelji slovenskih izbjeglica koji su zbog teritorijalnih promjena nakon završetka Prvoga svjetskog rata, i pojave fašizma, kao etnički Slovenci, bili prislijeni napustiti rodni kraj koji je pripadao Kraljevini Italiji. Otac mu je bio iz Gorice, a majka iz Trsta. 

U rodnom mjestu, Šoštanju, završava pučku (osnovnu) školu, a realnu gimnaziju pohađa u Ljubljani i Mariboru. Tijekom gimnazijskog školovanja priključuje se [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-u. 

== Drugi svjetski rat ==
Nakon izbijanja Drugoga svjetskog rata i okupacijom Jugoslavije, područje Slovenije se našlo podijeljeno pod njemačkom i talijanskom ratnom okupacijom. Zbog prijašnjeg očevog oštrog protivljenja talijanskom fašizmu, obitelj se 1941. preselila u Ljubljanu. 

Pridružuje se ilegalnom pokretu otpora, te prilikom jedne neuspjele akcije, na području [[Gorica (pokrajina)|Gorice]], u listopadu 1942., biva uhvaćen od strane talijanske policije i sproveden u pritvor, u logor Rižana (tal. Risiera di San Sabba) kod [[Trst|Trsta]], odakle ga ipak puštaju na slobodu, zahvaljujući zauzimanju obiteljskih poznanika. 

Nakon izlaska iz zatvora odlazi u [[Partizani|partizane]], te, gdje se priključio VOS-u, slovenskoj partizan koj sigurnosnoj službi, gdje je radio na razbijanju tzv. pete kolone. Odmah po osnivanju [[OZNA|Ozne]], 1944., postaje njezinim pripadnikom, te je do kraja rata obnašao dužnost pomoćnika prvog odsjeka Ozne za [[Štajerska (Slovenija)|Štajersku]]. Na toj je dužnosti sudjelovao u tajnim pregovorima s pripadnicima hrvatskog domobranstva, o čemu je svjedočio, 1990., u tjedniku Start, naime:   &lt;blockquote&gt;&quot;''Posebno tragična su ubojstva hrvatskih domobrana, koja su se vršila skupa s čistim ustašama. Ti hrvatski domobrani, odnosno njihova glavna komanda je godine 1945., preko bivšeg visokog državnog funkcionara NDH u Štajerskoj ponudila pristupanje partizanskim jedinicama, s tim da bi sačuvala svoju postojeću vojnu organizaciju te svoje oficire. Posrednik je bila Pokrajinska Ozna za Štajersku i Korušku. (...) No, ponuda hrvatskih domobrana nije bila prihvaćena od strane Vrhovnog štaba NOV-a, kamo je bila posredovana od Glavnog štaba NOV-a Slovenije''.&quot;&lt;ref&gt;Zavadlav Zdenko, Otvoreni dossier Bleiburg: Reagiranja: Ja to nisam vidio, Start magazin, br. 561., 21. Srpnja 1990., str. 70.&lt;/ref&gt;  &lt;/blockquote&gt;

== Karijera u socijalističkoj Jugoslaviji ==
Završetak Drugoga svjetskog rata dočekao je u Ozni, u trenutku kada su se odvijale završne operacije za oslobođenje Jugoslavije, u Sloveniji su se našle brojne vojske poraženih snaga, među kojima, njemačka vojska, vojska NDH, slovenski domobrani, srpski i crnogorski cetnici i dr., u pratnji mnoštva civilnih izbjeglica, koji su se povlačili pred jedinicama Jugoslavenske armije, u namjeri da pobjegnu i zatraže azil kod Amerikanaca i Britancima. Kad su ih Jugoslaveni zarobili, prema Zavadlavovu kazivanju, postojao je prešutni dogovor da svatko ubija svoje, po nacionalom ključu, iako je znalo biti iznimki, ali je podjela zadaća izgledala tako da su pripadnici jedinica 1. JA pokrivali područje Celja i okolice, jedinice 2. JA područje Gorenjske, jedinice 3. JA  Bleiburg, dok su jedinice 4. JA bile upućene na Kočevski rog. Navodno im je izdat i usmeni nalog kako neprijatelja moraju ubijati bez suđenja, jer kako je u tijeku bila revolucij U svojem iskazu medijima, Zavadlav, spominje Simu Dubajića, za kojeg navodi, kako je isti sudjelovao u ubijanju grupe zarobljenih nedićevaca i ljotićevca u Kocevskom rogu, te da je grupa s Dubajićem na čelu, na istom tom prostoru, Kocevskog roga, nastavila s ubijanjem zarobljenih hrvatskih domobrana i ustaša, dok su jedinice slovenske Ozne i KNOJ-a, vršile ubojstva slovenskih domobrana. Prema njegovu svjedočenju:  &lt;blockquote&gt;„''Pripadnici NDH, Hrvati, povlačili su se na zapad preko Slovenije preko više puteva. Manje skupine su bile zarobljene u Celju te pogubljene u protutenkovskim rovovima pri Teharju; isto tako su zarobljene skupine u Hudoj luknji pogubljene pri Mislinju. Neke su bile zarobljene u ljubljanskoj ili mariborskoj okolici i pobijene kod Kamniške Bistrice i kod Crngroba pri Škofjoj Loki te kod Slovenske Bistrice. Glavnina Grvata je išla kroz Maribor dolinom Drave, jer Britanci nisu htjeli prihvatiti njihovu predaju kod Bleiburga. (...) Ta skupina je vođena preko glavnog mosta u Mariboru tri dana od jedinica III. Jugoslavenske armije, koje su u prvom redu bile srpske narodnosti, dok je dijelom vojska bila sastavljena od amnestiranih srpskih četnika. Naša jedinica VDV NO, koja je čuvala dravski most, dala je tim ljudima barem vode, pošto su stražarske jedinice s njima postupale jako loše i nisu im dopuštali niti pijenje vode. Dio tih ljudi se privremeno zaustavio u Teznom pri Mariboru, gdje su ih jedne noći dosta pobili, bacili u protutenkovske rovove u teznskim šumama i samo dijelom zatrpali. Zatim su se zaustavili u Šterntalu (Kidričevo), gdje se isto tako vršilo pogubljenje u šljunčarama, iskopanim za njemačke gradnje tvornice aluminija. Posljednja stanica bila je u Macelju, i također je povezana s pogubljenjem''.&quot;&lt;ref&gt;Zavadlav Zdenko, Otvoreni dossier Bleiburg: Reagiranja: Ja to nisam vidio, Start magazin, br. 561., 21. Srpnja 1990., str. 70.&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;U razdoblju od svibnja do kolovoza 1945. bio je na dužnosti referenta u Ozni, u [[Maribor|Mariboru]], da bi od kolovoza 1945. do svibnja 1946. bio imenovan zamjenikom načelnika Ozne u Mariboru. Zatim je, 1946., prebačen u [[Beograd]], sada već u saveznu Udbu, gdje je radio na obavještajnim poslovima kojima je pokrivao za područje [[Italija|Italije]]. Uskoro daje ostavku na tu dužnost, te odlazi iz savezne Udbe, na mjesto tajnika u tvrtki TAM (slo. Tovarna avtomobilov Maribor), u Mariboru. 

Nakon objave [[Informbiro|rezolucije Informbiroa (IB-a]]), uhićuju ga vojne vlasti, pod optužbom da je strani špijun, te je osuđen na smrtnu kaznu, koja je na intervenciju obiteljskog prijatelja Josipa Rusa, preinačena u kaznu zatvora , u trajanju od dvadeset godina. Nakon sest godina odslužene kazne, 1954., pušten je na uvjetni otpust, te je do odlaska u mirovinu, 1976., radio u ugostiteljstvu i turizmu. 

== Izlazak u javnost ==
Nakon odlaska u mirovinu, tijekom 1980-ih, počinje se baviti publicistikom, pokrivajući razdoblje Drugoga svjetskog rata u Sloveniji, te u svojim djelima iznosi nove i do tada nepoznate činjenice. Nakon demokratskih promjena u Sloveniji, počinje otvoreno govoriti o svojoj ulozi u Ozni, tijekom i nakon završetka Drugoga svjetskog rata, te o brojnim zločinima koji su počinjeni nad pripadnicima zarobljenih vojski i civilima koji su se i svibnju i lipnju 1945. našli u Sloveniji. 

U svojim javnim istupima, u kojima je izricao svoje djelotvorno kajanje za počinjenim, otkrivši pritom mjesta pojedinih grovnica i imena nadređenih mu nalogodavaca, iskazao  je kako ga tijekom rada u Ozni posebno potresao jedan događaj, naime: &lt;blockquote&gt;&quot;''Po na­redbi mog pretpostavljenog, načelnika OZNA-a [[Vladislav Majhen|Vladislava Rafaela Majhena]], morao sam osobno organizirati i nadzirati masovni pokolj ljudi. Pripadnici mariborskog KNOJ-a po danu su iskopali jame, a noću smo ljude iz mariborskog zatvora vezane žicom ukrca­li na kamione i krenuli prema Pohorju. Nije nam bilo svejedno, pa smo, kako bismo se ohrabrili, putem ispijali veće količine konja­ka. Kad smo stigli u šumu, blizu iskopanih jama, ljude smo iskrcali iz kamiona i poveli do stratišta, a budući da je među zarobljeni­cima bilo puno Nijemaca, knojevci su im za­povjedili da putem pjevaju “Deutschland, Deutschland iiber alles!” U blizini jama mo­rali su se svući dogola. Medu njima je bila i jedna izuzetno lijepa djevojka. Knojevci su ih po pet vodili do jame i strijeljali, a posebna grupa ih je poslije zakapala. I ta mlada dje­vojka je nestala u jami. Serijsko strijeljanje se nastavilo. Tada sam se prvi put u sebi za­pitao kamo smo to otišli s našim skojevstvom, partizanstvom i kakvo je to oslobođe­nje?! A onda opet konjak iz boce. Knojevci koji su ubijali bili su već poprilično pijani''.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=7. svibnja 1945. Zdenko Zavadlav – šokantna ispovijest o partizanskim masakrima nad Hrvatima, Slovencima, Nijemcima…|url=https://www.google.com/narod.hr/kultura/7-svibnja-1945-zdenko-zavadlav-sokantna-ispovijest-partizanskim-masakrima-nad-hrvatima-slovencima-nijemcima/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Zbog toga je nailazio na negodovanja i neodobravanja bivših suboraca, te je primao prijetnje, da bi mu jednom prilikom nepoznati počinitelj ispalio više metaka iz automatskog oružja u smjeru prozora, u stanu u kojem je Zavadlav živio. 

== Djela ==
Nakon demokratskih promjena u Sloveniji, s uspostavom višestranačja, izlazi u javnost, te u medijima iznosi svoja saznanja o činjenicama, osobama i događajima, koji su bili prešućivani u razdoblju socijalističke Jugoslavije. Naročito se to prije svega odnosilo na događaje vezane za deportaciju, mučenja i masovna ubojstva zarobljenih prioadnika poraženih vojski i civila koja su se u svibnju i lipnju 1945. zbivala na području Slovenije, te kakvu je ulogu i tome imala Ozna, čiji je pripadnik i sam bio, što je otvoreno priznao. Osim u izjavama za medije, svoja je saznanja ostavio u nekoliko publicističkih djela koja je objavio za života, dok mu je jedno izdano posthumno. 

* '''Iz dnevniških zapiskov mariborskega oznovca''''','' Založba za alternativno teorijo, Maribor, 1990.,
* '''Križarji - Matjaževa vojska na Slovenskem: po zapiskih iz dnevnika mariborskega oznovca leta 1946''', Horvat MgM, Ljubljana, 1994.,
* '''Partizani, obveščevalci, jetniki: iz dosjeja Zavadlav 1944.-1994'''., Založba Horvat M &amp; M,, Ljubljana, 1996.'',''
* '''Pisma iza odra''''','' Grafis trade d.o.o., Grosuplje, 2002.,
* '''Sužnjeposestniško kapitalistično gospodarstvo Udbe za Slovenijo''', samozal., Ljubljana, 2005.,
* '''Pozna spoved: iz dnevnika slovenskega oznovca''', Mohorjeva'','' 2010.,  

== Povezani članci ==

* [[Albert Svetina]] 
* [[Simo Dubajić]]
* [[Ivan Maček|Ivan Maček Matija]]
* [[Milan Basta]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Životopisi, Ljubljana]]
[[Kategorija:Partizani]]
[[Kategorija:Slovenski publicisti]]
[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]]</text>
      <sha1>7mycfh5q1v3pca3104w8tiv0wpn95d7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alvin i vjeverice 3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>722708</id>
    <revision>
      <id>6432434</id>
      <parentid>6426465</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.201.210.176</ip>
      </contributor>
      <comment>ispravak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3378" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Film
| naslov filma     = Alvin i vjeverice 3
| naslov originala = Alvin and the Chipmunks: Chipwrecked
| slika            = 
| opis slike       = 
| veličina slike   = 
| režija           = [[Mike Mitchell]]
| producenti       = [[Janice Karman]]&lt;br /&gt;[[Ross Bagdasarian, Jr.]]
| scenarij         = Jon Vitti&lt;br /&gt;Jonathan Aibel&lt;br /&gt;Glenn Berger
| glavne uloge     = [[Jason Lee]]&lt;br /&gt;[[David Cross]]&lt;br /&gt;[[Jenny Slate]]&lt;br /&gt;[[Justin Long]]&lt;br /&gt;[[Matthew Gray Gubler]]&lt;br /&gt;[[Jesse McCartney]]&lt;br /&gt;[[Christina Applegate]]&lt;br /&gt;[[Anna Faris]]&lt;br /&gt;[[Amy Poehler]]&lt;br /&gt;[[Alan Tudyk]]
| glazba           = [[Mark Mothersbaugh]]
| snimatelj        = [[Thomas E. Ackerman]]
| montaža          = Peter Amundson
| scenografija     = 
| kostimografija   = 
| distributer      = [[20th Century Fox]]
| godina           = [[2011.]]
| trajanje         = 87 [[minuta]]
| država           = {{ZD+X/S|SAD}}
| jezik            = [[Engleski]] 
| budžet           = 80.000.00 [[USD]]
| žanr             = [[igrani film]]
| prethodni        = [[Alvin i vjeverice 2]]
| sljedeći         = [[Alvin i vjeverice: Velika Alvintura]]
}}

'''Alvin i vjeverice 3''' ([[engleski|eng.]] ''Alvin and the Chipmunks: Chipwrecked'') obiteljski je film iz 2011. o životu i povratku benda Alvin and the Chipmunks (u animiranom filmu istog naziva). Režirao ga je Mike Mitchell a producirala Bagdasarian Productions, Regency Enterprises, i 20th Century Fox.

== Radnja ==
Za vrijeme odmora na luksuznom brodu, Alvin, Simon, Theodore i vjeverice po svom starom običaju izvode budalaštine i pretvaraju brod u svoje igralište, sve dok se on ne nasuče na pusti otok.

== Glavne uloge ==
* [[Jason Lee]] - David Seville
* [[David Cross]] - Ian Hawke
* [[Jenny Slate]] - Zoe
* [[Justin Long]] - Alvin Seville
* [[Matthew Gray Gubler]] - Simon Seville
* [[Jesse McCartney]] - Theodore Seville
* [[Christina Applegate]] - Brittany
* [[Anna Faris]] - Jeanette
* [[Amy Poehler]] - Eleanor
* [[Andy Buckley]] - Captain Correlli
* [[Tucker Albrizzi]] - Kite Kid
* [[Phyllis Smith]] - Flight Attendant

== Hrvatska sinkronizacija == 

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Engleska inačica
!Hrvatska inačica
|- 
|'''Alvin Seville'''
|[[Justin Long]]
|[[Marko Makovičić]]
|- 
|'''Dave Seville'''
|[[Jason Lee]]
|[[Marko Makovičić]]
|-
|'''Brittany'''
|[[Christina Applegate]]
|[[Mia Krajcar]]
|-
|'''Ian Hawke'''
|[[David Cross]]
|[[Dražen Bratulić]]
|-
|'''Theodore Seville'''
|[[Jesse McCartney]]
|[[Sandra Hrenar]]
|-
|'''Jeanette'''
|[[Anna Faris]]
|[[Anabela Barić]]
|-
|'''Eleanor'''
|[[Amy Poehler]]
|[[Zrinka Antičević]]
|-
|'''Mia'''
|[[Jenny Slate]]
|[[Hana Hegedušić]]
|-
|'''Simon Seville'''
|[[Matthew Gray Gubler]]
|[[Marko Movre]]
|-
|'''Kapetan Correlli'''
|[[Andy Buckley]]
|[[Luka Peroš]]
|-
|'''Stjuardesa'''
|[[Phyllis Smith]]
|[[Jasna Bilušić]]
|}

=== Sinkronizacija ===
* Sinkronizacija: Livada Produkcija
* Redateljica dijaloga: [[Ivana Vlkov Wagner]]
* Prijevod dijaloga: [[Ivona Filipović Grčić]]

==Unutarnje poveznice==
* [[Bagdasarian Productions]]
* [[Regency Enterprises]]
* [[20th Century Fox]]

==Vanjske poveznice==
* {{imdb naslov|id=1615918|naslov=Alvin i vjeverice 3}} {{eng icon}}
* {{rotten-tomatoes|id=Alvin_and_the_chipmunks_chipwrecked|naslov=Alvin i vjeverice 3}} {{eng icon}}

{{mrva-film}}

[[Kategorija:Američki filmovi 2010-ih]]</text>
      <sha1>kgvll06vg3lgigi92b2ec4ww1wqaxst</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika nevolja oca Dickersona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>723130</id>
    <revision>
      <id>6432122</id>
      <parentid>6419587</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T12:59:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>95.168.105.20</ip>
      </contributor>
      <comment>Dodane &quot;Reakcije&quot; i dodan izvor u &quot;O knjizi&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15622" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir knjiga
|naziv=Velika nevolja oca Dickersona: priča iz Colorada
|slika=[[Datoteka:Velika nevolja oca Dickersona.jpg|200px]]
|opis_slike=Naslovnica prvog izdanja|autor=[[Mislav Gleich]]
|ilustrator=Dražen Štebih
|država=[[Hrvatska]]
|jezik=[[hrvatski]]
|vrsta_djela=[[roman]]|žanr=Crnohumorni roman|izdavač=Despot infinitus|datum_izdanja=2022.|broj_stranica=480|vrijeme_radnje=|mjesto_radnje=[[SAD]] (Shandsville, [[Colorado]] i [[Chicago]], [[Illinois]])|glavni_lik=otac Julian Dickerson|teme=iskupljenje|isbn=978-953-366-072-1}}

'''''Velika nevolja oca Dickersona:''''' '''''priča iz Colorada''''' [[Hrvatska|hrvatski]] je crnohumorni roman [[Mislav Gleich|Mislava Gleicha]] objavljen 2022. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Gleich|first=Mislav|title=Velika nevolja oca Dickersona: priča iz Colorada|publisher=Despot infinitus|year=2022|isbn=978-953-366-072-1|location=Zagreb}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-04-19|title=Mladi književnik Mislav Gleich donosi 'Oca Dickersona': Spoj urnebesnog humora, kompleksne radnje i pozitivne poruke|url=https://belizagrebgrad.com.hr/mladi-knjizevnik-mislav-gleich-donosi-veliku-nevolju-spoj-urnebesnog-humora-kompleksne-radnje-i-pozitivne-poruke￼/|access-date=2022-06-05|website=Beli Zagreb Grad|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ima tek 24 godine, a već je objavio četiri romana|url=https://express.24sata.hr/life/ima-tek-24-godine-a-vec-je-objavio-cetiri-romana-25850|access-date=2022-06-05|website=express.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Mislav Gleich objavio crnohumorni roman 'Velika nevolja oca Dickersona', trebao bi se svidjeti svim obožavateljima Tarantina i braće Coen|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/mislav-gleich-objavio-crnohumorni-roman-velika-nevolja-oca-dickersona-trebao-bi-se-svidjeti-svim-obozavateljima-tarantina-i-brace-coen-20220526|access-date=2022-06-05|website=tportal.hr}}&lt;/ref&gt;

Priča prati pustolovinu oca Juliana Dickersona, svećenika nevjernika iz ruralnog Shandsvillea u [[Colorado|Coloradu]]. Nakon što jedne noći pijan pregazi sumnjivog pješaka i napravi cirkus od mjesta zločina, Dickerson se pronađe u centru potrage za pola milijuna dolara koje je ukrao sa žrtve. U priču će se upetljati mafijaši iz [[Chicago|Chicaga]] i [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], priglupi šerif i njegov posinak, seljak sa sačmaricom, [[Heavy metal|heavy metalci]] i drugi šaroliki likovi.

== Sadržaj ==
Jedne maglovite noći u [[Colorado|Coloradu]], otac Julian Dickerson u pijanom stanju nasmrt gazi neočekivanog pješaka Dereka Savija. Bojeći se zatvora, on sklanja truplo u šumu. Međutim, pokaže se da pokojnik sa sobom nosi pištolj i torbu punu novaca. Svećenik uzima nabrojane predmete (i, pijan, muškarčeve cipele), u drvo nad tijelom ucrtava [[križ]] (slučajno okrenuti), te nastavlja prema gradiću Shandsvilleu. Ondje posjećuje dućan kako bi kupio cigarete i bombone, te u njemu razgovara s mjesnim adolescentima Huckom i Joeom koji su se taman naumili drogirati [[Lizergid (LSD)|LSD-om]]. Iza toga posjećuje prijateljicu Misty kako bi uz njezinu pomoć dokučio što napraviti. Idući dan, u [[Chicago|Chicagu]] mafijaški šef Sousa očekuje vijesti o obavljenoj transakciji. Sav je u dugovima, i jedva je prikupio pola milijuna dolara da otplati stari dug neprijateljskom mafijašu Metzgeru iz [[Novi Meksiko|Novog Meksika]]. No, njegov podređeni dvojac, Jackall i Sebastian, priopćuju mu kako se Derek Savio zadnje javio iz Colorada i kako nikad nije dostavio pola milijuna dolara Metzgerovom čovjeku. Sousa odlučuje pod svaku cijenu doći do novaca, strahujući od Metzgerove osvete.

Julian se budi kod Misty i susreće njezinog slaboumnog mlađeg brata Roberta, te Billyja, njezinog dečka. Nešto kasnije, spašava Roberta od nasilnika, a s Huckom i Joeom sklapa dogovor da neće nikomu pisnuti da je vidio njihov LSD noć ranije, pod uvjetom da oni nikomu ne odaju da je u dućan došao pijan. Uskoro se otkriva Savijev leš. Na poprište zločina dolazi budalasti šerif Buddy Shaggerton sa svojim posinkom Garyjem. On pri pogledu na truplo i obrnuti križ zaključuje kako je riječ o [[Sotonizam|sotonističkom]] ubojstvu, što razglašava u medijima. Svoju istragu odlučuje prenijeti u obližnji Shandsville, gdje slučajno nailazi na Juliana koji pak potpiruje njegovu ideju o sotonistima (kako bi krivnju svrnuo sa sebe).
[[Datoteka:Ouray, Colorado from Perimeter Trail.JPG|lijevo|mini|Većina radnje odvija se u fiktivnom Shandsvilleu u ruralnom [[Colorado|Coloradu]].]]
Sousa šalje Jackalla i Sebastiana u Colorado po novac. Dok jedne noći Billy vodi Misty na romantičnu večeru, Julian ostaje čuvati Roberta, no pijan povede momka u [[striptiz]] klub gdje se posvađa s izbacivačem. Prilikom bijega, Robertove se tenisice rastrgaju, pa mu svećenik daje Savijeve cipele. Iduće jutro, šerif počinje ozbiljno sumnjičiti Hucka i Joea, mjesne [[Heavy metal|heavy metalce]]. Jackall i Sebastian stižu u Shandsville, te slučajno ugledaju Roberta u Savijevim cipelama. Obojica ga brutalno izmlate i saznaju za Juliana. Robert nakon napada pada prestaje govoriti. Pri povratku u [[Župna kuća|župnu kuću]], Julian automobilom slučajno udara Jackalla koji je krenuo da ga ispita. Mafijaš ostaje bez svijesti, a njegov kolega bježi i telefonira Sousi da mu je potrebna pomoć.

Šerif i Gary provaljuju Joeu u sobu i nailaze na plakate [[black metal]] bendova poput [[Burzum|Burzuma]] (koji obiluju stravičnim figurama i [[Pentagram|pentagramima]]), zbog kojih šerif još dublje povjeruje da su mladići upleteni u sekte. Juliana subrat Fickwacker traži da se odrekne mantije, zbog čega ovaj odlučuje biti bolja osoba; no, njegovi se planovi sutradan poremete jer više nitko u gradu ne želi imati posla s njime. Jedini je šerif željan njegova društva, zbog istrage; on ga vodi u svoju motelsku sobu i iznosi mu svoju teoriju. Svećenik i šerif potom zajedno odlaze u bar gdje šerif može upoznati Moorea, Huckovog i Joeovog dilera za koga vjeruje da je na čelu sekte. Julianu u baru prilazi [[Prostitucija|prostitutka]] i on izlazi s njom na zrak, ali samo kako bi joj udijelio novac. No, prekida ih Moore, koji je između ostalog i svodnik, te smatrajući da svećenik trati vrijeme jednoj od „njegovih cura“, on ga isprebija. Poražen i ponižen, Julian razmišlja o događajima iz prošlosti koji su ga oblikovali. Desetak godina ranije, pomogao je tinejdžerici Miji da pobjegne iz Shandsvillea. Mia je bila Mooreova prostitutka, a otac ju je kod kuće zlostavljao. Julian je ukrao župni novac i njime pokrio troškove Mijina odlaska. U tom razdoblju umro mu je i otac, pa je zbog svega izgubio vjeru.

U sadašnjosti, Sousa i njegov čovjek Matt stižu u Shandsville. Istovremeno i Metzger kreće u Colorado kako bi se osobno osvetio Sousi. Billy, uvjeren da ga Misty vara s Julianom, odlučuje uhoditi njih dvoje kako bi saznao istinu, a sa sobom nosi i [[Sačmarica|sačmaricu]]. U baru šerif napokon uhićuje Hucka i Joea zbog posjedovanja LSD-a i sumnje da su ubili Dereka Savija. Julian ide k Misty po Savijeve stvari kako bi se s njima predao policiji. Vidjevši kako svećenik zalazi u kuću njegove djevojke, Billy provaljuje unutra, no jednom kad zapazi torbu punu novaca, on pošteđuje Juliana i Misty. U ludilu uzima novac i kreće van grada kako bi dao otkaz na omraženom poslu. Julian strahuje da će Billy nekog ozlijediti pa on i Misty jure za njim. Mafijaši iz Chicaga i Novog Meksika pridružuju se potjeri. Šerif, koji je pri razgovoru s Huckom i Joeom shvatio da je Julian pravi krivac, hita s Garyjem za njima. Velika potjera završava na prometnici izvan grada. Umiru svi mafijaši, a s njima i Billy. Sousa prije smrti pokuša ustrijeliti Garyja, ali Julian iskače pred mladića i spašava mu život, pokupivši pritom metak.
Julian se budi u bolnici. Šerif mu obećava kako će mu oprostiti za zločine jer je spasio život njegova posinka. Gradićem se pronosi vijest da je Julian spasio život policijskog novajlije, pa svećenik svim stanovnicima raste u očima i spašava svoj ugled. Šerif uhićuje Moorea, a Robert se vraća u svoje normalno stanje. Saznaje se i da je Robert ranije prepolovio pola milijuna Savijevih novaca, a da je jedna polovina ostala kod Misty. Misty novcem uređuje bar i zaprima brojne goste. Ondje organizira plesne večeri na kojima otac Dickerson, Robert i brojni drugi stanovnici sretno plešu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== O knjizi ==
Gleich je knjigu napisao u jesen 2018. godine, dok je bio u vrlo sretnom razdoblju života, no nije bio zadovoljan rukopisom. Vratio mu se tek za vrijeme [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije]] krajem 2020. i tad je nastavio rad na njemu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Gleich|first=Mislav|date=6. lipnja 2022.|title=AUTOGRAM - Mislav Gleich|url=https://www.hocuknjigu.hr/nase-price/blog-posts/autogram-mislav-gleich|url-status=live|access-date=7. lipnja 2022.|website=Hoću knjigu}}&lt;/ref&gt; Naglasak romana stavljen je na kompleksnom zapletu, šarolikim i ekscentričnim likovima, te pozitivnoj poruci.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Student i autor Mislav Gleich objavio četvrti roman, „Veliku nevolju oca Dickersona” - Studentski.hr|url=http://studentski.hr/vijesti/kultura/student-i-autor-mislav-gleich-objavio-cetvrti-roman-veliku-nevolju-oca-dickersona|access-date=2022-06-05|website=studentski.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Gleich je rekao kako, premda je ranije pisao mračne romane, s ovime &quot;htio napraviti izuzetak&quot;, zbog čega je ''&quot;Dickerson'' […] sretan roman&quot;. Glavna tema jest iskupljenje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=admin|date=2022-05-05|title=Velika nevolja oca Dickersona – četvrti roman mladog Mislava Gleicha|url=https://www.alter.hr/velika-nevolja-oca-dickersona-cetvrti-roman-mladog-mislava-gleicha/|access-date=2022-06-05|website=Alter|language=hr}}&lt;/ref&gt; Gleich je puno istraživao pojedinosti [[Colorado|Colorada]] da ga što vjerodostojnije predoči, a poslužio se i brojnim referencama specifičnim za tu saveznu državu u knjizi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-05-15|title=Od svećenika do ateista koji se odrekao vjere: Naš mladi pisac izdao knjigu koja će uzburkati duhove|url=https://www.srednja.hr/novosti/od-svecenika-do-ateista-koji-se-odrekao-vjere-nas-mladi-pisac-izdao-knjigu-koja-ce-uzburkati-duhove/|access-date=2022-06-05|website=Srednja.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Magistar anglistike Neven Brlek o romanu je rekao sljedeće: &quot;[...] [C]iljano je ''Americana''. Utopljen je u specifičnu [[Sjedinjene Američke Države|američku]] kulturu i vrvi simbolima američkog života ([[bejzbol]], mali koloradski grad, stari [[Pick-up|pick-up kamionet]], [[Stjenjak]], [[Sačmarica|sačmarice]], [[Gangster|gangsteri]], šerif...), a struktura mu je gotovo filmska. U priči se istražuje i cijeli splet likova i njihovih individualnih stvarnosti, a situacije ne izlaze iz zadanih granica dozvoljenih u tom žanru.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Orešković|first=Petra|date=2022-05-30|title=TEK SU MU 24 GODINE Najmlađi član Društva hrvatskih književnika objavio četvrti roman|url=https://www.globalnovine.eu/vijesti/tek-su-mu-24-godine-mladi-student-objavio-cetvrti-roman/|access-date=2022-06-21|website=Global|language=hr}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:George c scott as scrooge.jpg|mini|[[Ebenezer Scrooge]] iz [[Božićna priča|''Božićne priče'']] bio je inspiracija za lika oca Dickersona.]]''Srednja.hr'' zbog tematike opisala je roman kao &quot;knjigu koja će uzburkati duhove&quot;,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; premda knjiga nije namijenjena kao kritika religije.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-06-17|title=Mislav Gleich: &quot;Dickerson nije kritika religije, moje priče namijenjene su za zabavu&quot;|url=https://www.ziher.hr/mislav-gleich-intervju-knjige/|access-date=2022-06-20|website=Ziher.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; ''Velika nevolja oca Dickersona'' sadržajno vuče inspiraciju iz radova [[Braća Coen|braće Coen]] i Guya Ritchieja (filmova poput [[Fargo (1996.)|''Farga'']] i [[Spaliti nakon čitanja|''Spaliti nakon čitanja'']]'')'', a stilski iz [[Stephen King|Stephena Kinga]], [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]] i Winstona Grooma.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Press|first=Međimurje|date=2022-04-19|title=Urnebesan crnohumorni roman!|url=https://medjimurjepress.net/kultura-i-obrazovanje/urnebesan-crnohumorni-roman/|access-date=2022-06-05|website=Međimurje Press|language=hr}}&lt;/ref&gt; Humor je na trenutke [[Alan Ford|alanfordovski]].&lt;ref&gt;{{Citation|title=Mislav Gleich u HRT emisiji &quot;Kod nas doma&quot; - 01.06.2022.|url=https://www.youtube.com/watch?v=fuux59ebJBc|accessdate=2022-06-05|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt; Eponimski junak, otac Dickerson, baziran je na liku [[Ebenezer Scrooge|Ebenezera Scroogea]] iz [[Božićna priča|''Božićne priče'']], a njegov je razvoj Gleich opisao kao &quot;dickenzijanski&quot;, jer otac Dickerson iz &quot;ogorčenog starčića, gotovo mizantropa&quot; postaje pozitivna osoba.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Urednica i novinarka Sandra Pocrnić Mlakar rekla je kako &quot;oko sredine romana događa se obrat – na ironiju i stil smo se navikli, ali sada roman čitamo radi glavnog junaka i za njega navijamo.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio Časopis Kvaka-|title=Mislav Gleich: Prezirao sam oca Dickersona dok sam pisao &quot;Veliku nevolju&quot;|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2022/06/mislav-gleich-prezirao-sam-oca.html|access-date=2022-07-24|website=&quot;Kvaka&quot;}}&lt;/ref&gt;

Knjiga zbog toga nosi pozitivnu poruku.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Imena pojedinih svećenika, poput Bendenburpa, Fickwackera i Crampstiffa, također nose dickenzijanski prizvuk.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Prema Gleichu, &quot;[[ateizam]] je bio ključni element da od oca Dickersona [napravi] vrlo zanimljivu i ekscentričnu figuru&quot;.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

O knjizi su u sklopu njezine zagrebačke promocije govorili književni kritičar i autor [[Tin Lemac]] te magistar anglistike Neven Brlek.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Reakcije ==
U sklopu intervjua s Gleichom za časopis ''Kvaka'', urednica i novinarka Sandra Pocrnić Mlakar rekla je kako je u knjizi očit &quot;europski motiv razvoja [...] likova kroz kroz izazove&quot;. Stil je pohvalila kao duhovat i zabavan, te nadodala kako &quot;[n]a ispitu drugog dijela romana padaju mnogi domaći pisci koji se prihvate zahtjevnijih formi, ali Mislav Gleich je pisac koji taj zadatak rješava zabavljajući se, na opće odobravanje publike&quot;.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

Novinar Željko Erceg, pišući za ''Dalmatinski portal,'' preporučio je roman kao simpatičan, zabavan, te s lijepom poukom. Pohvalio je njegov početak i posebno stil: &quot;Izvrstan stil, oslobođen inzistiranja na 'ispravnim jezičnim izrazima', mladenački jednostavan, ciničan i duhovit, uz potpuno razumijevanje nadležnog lektora-korektora (jedna od najboljih lektura-korektura koju sam u zadnje vrijeme pročitao) s jedinom ambicijom zabave čitatelja.&quot; Međutim, kritizirao je velik broj kompleksnih američkih imena zbog kojih su mu &quot;rečenice [...] počele zapinjati u grlu&quot; i zbog kojih se osjećao &quot;kao da [ratuje] s ribljom kosti&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title='TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: 'Trknuta' epizoda iz Colorada, pisana iz Zagreba, koja zapinje u grlu|url=https://dalmatinskiportal.hr/zivot/-timbar-na-libar--zeljka-ercega-trknuta--epizoda-iz-colorada--pisana-iz-zagreba--koja-zapinje-u-grlu/140108|access-date=2022-07-24|website=Dalmatinski portal|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

{{GLAVNIRASPORED:Gleich, Mislav}}
[[Kategorija:Hrvatski romani]]
[[Kategorija:Hrvatska epika]]
[[Kategorija:Književnost]]</text>
      <sha1>o508dv37w3nkkl5i1u5q71tf6qkcmtw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432132</id>
      <parentid>6432122</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:01:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>95.168.105.20</ip>
      </contributor>
      <comment>/* O knjizi */ Popravljena gramatika.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15628" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir knjiga
|naziv=Velika nevolja oca Dickersona: priča iz Colorada
|slika=[[Datoteka:Velika nevolja oca Dickersona.jpg|200px]]
|opis_slike=Naslovnica prvog izdanja|autor=[[Mislav Gleich]]
|ilustrator=Dražen Štebih
|država=[[Hrvatska]]
|jezik=[[hrvatski]]
|vrsta_djela=[[roman]]|žanr=Crnohumorni roman|izdavač=Despot infinitus|datum_izdanja=2022.|broj_stranica=480|vrijeme_radnje=|mjesto_radnje=[[SAD]] (Shandsville, [[Colorado]] i [[Chicago]], [[Illinois]])|glavni_lik=otac Julian Dickerson|teme=iskupljenje|isbn=978-953-366-072-1}}

'''''Velika nevolja oca Dickersona:''''' '''''priča iz Colorada''''' [[Hrvatska|hrvatski]] je crnohumorni roman [[Mislav Gleich|Mislava Gleicha]] objavljen 2022. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Gleich|first=Mislav|title=Velika nevolja oca Dickersona: priča iz Colorada|publisher=Despot infinitus|year=2022|isbn=978-953-366-072-1|location=Zagreb}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-04-19|title=Mladi književnik Mislav Gleich donosi 'Oca Dickersona': Spoj urnebesnog humora, kompleksne radnje i pozitivne poruke|url=https://belizagrebgrad.com.hr/mladi-knjizevnik-mislav-gleich-donosi-veliku-nevolju-spoj-urnebesnog-humora-kompleksne-radnje-i-pozitivne-poruke￼/|access-date=2022-06-05|website=Beli Zagreb Grad|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ima tek 24 godine, a već je objavio četiri romana|url=https://express.24sata.hr/life/ima-tek-24-godine-a-vec-je-objavio-cetiri-romana-25850|access-date=2022-06-05|website=express.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Mislav Gleich objavio crnohumorni roman 'Velika nevolja oca Dickersona', trebao bi se svidjeti svim obožavateljima Tarantina i braće Coen|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/mislav-gleich-objavio-crnohumorni-roman-velika-nevolja-oca-dickersona-trebao-bi-se-svidjeti-svim-obozavateljima-tarantina-i-brace-coen-20220526|access-date=2022-06-05|website=tportal.hr}}&lt;/ref&gt;

Priča prati pustolovinu oca Juliana Dickersona, svećenika nevjernika iz ruralnog Shandsvillea u [[Colorado|Coloradu]]. Nakon što jedne noći pijan pregazi sumnjivog pješaka i napravi cirkus od mjesta zločina, Dickerson se pronađe u centru potrage za pola milijuna dolara koje je ukrao sa žrtve. U priču će se upetljati mafijaši iz [[Chicago|Chicaga]] i [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], priglupi šerif i njegov posinak, seljak sa sačmaricom, [[Heavy metal|heavy metalci]] i drugi šaroliki likovi.

== Sadržaj ==
Jedne maglovite noći u [[Colorado|Coloradu]], otac Julian Dickerson u pijanom stanju nasmrt gazi neočekivanog pješaka Dereka Savija. Bojeći se zatvora, on sklanja truplo u šumu. Međutim, pokaže se da pokojnik sa sobom nosi pištolj i torbu punu novaca. Svećenik uzima nabrojane predmete (i, pijan, muškarčeve cipele), u drvo nad tijelom ucrtava [[križ]] (slučajno okrenuti), te nastavlja prema gradiću Shandsvilleu. Ondje posjećuje dućan kako bi kupio cigarete i bombone, te u njemu razgovara s mjesnim adolescentima Huckom i Joeom koji su se taman naumili drogirati [[Lizergid (LSD)|LSD-om]]. Iza toga posjećuje prijateljicu Misty kako bi uz njezinu pomoć dokučio što napraviti. Idući dan, u [[Chicago|Chicagu]] mafijaški šef Sousa očekuje vijesti o obavljenoj transakciji. Sav je u dugovima, i jedva je prikupio pola milijuna dolara da otplati stari dug neprijateljskom mafijašu Metzgeru iz [[Novi Meksiko|Novog Meksika]]. No, njegov podređeni dvojac, Jackall i Sebastian, priopćuju mu kako se Derek Savio zadnje javio iz Colorada i kako nikad nije dostavio pola milijuna dolara Metzgerovom čovjeku. Sousa odlučuje pod svaku cijenu doći do novaca, strahujući od Metzgerove osvete.

Julian se budi kod Misty i susreće njezinog slaboumnog mlađeg brata Roberta, te Billyja, njezinog dečka. Nešto kasnije, spašava Roberta od nasilnika, a s Huckom i Joeom sklapa dogovor da neće nikomu pisnuti da je vidio njihov LSD noć ranije, pod uvjetom da oni nikomu ne odaju da je u dućan došao pijan. Uskoro se otkriva Savijev leš. Na poprište zločina dolazi budalasti šerif Buddy Shaggerton sa svojim posinkom Garyjem. On pri pogledu na truplo i obrnuti križ zaključuje kako je riječ o [[Sotonizam|sotonističkom]] ubojstvu, što razglašava u medijima. Svoju istragu odlučuje prenijeti u obližnji Shandsville, gdje slučajno nailazi na Juliana koji pak potpiruje njegovu ideju o sotonistima (kako bi krivnju svrnuo sa sebe).
[[Datoteka:Ouray, Colorado from Perimeter Trail.JPG|lijevo|mini|Većina radnje odvija se u fiktivnom Shandsvilleu u ruralnom [[Colorado|Coloradu]].]]
Sousa šalje Jackalla i Sebastiana u Colorado po novac. Dok jedne noći Billy vodi Misty na romantičnu večeru, Julian ostaje čuvati Roberta, no pijan povede momka u [[striptiz]] klub gdje se posvađa s izbacivačem. Prilikom bijega, Robertove se tenisice rastrgaju, pa mu svećenik daje Savijeve cipele. Iduće jutro, šerif počinje ozbiljno sumnjičiti Hucka i Joea, mjesne [[Heavy metal|heavy metalce]]. Jackall i Sebastian stižu u Shandsville, te slučajno ugledaju Roberta u Savijevim cipelama. Obojica ga brutalno izmlate i saznaju za Juliana. Robert nakon napada pada prestaje govoriti. Pri povratku u [[Župna kuća|župnu kuću]], Julian automobilom slučajno udara Jackalla koji je krenuo da ga ispita. Mafijaš ostaje bez svijesti, a njegov kolega bježi i telefonira Sousi da mu je potrebna pomoć.

Šerif i Gary provaljuju Joeu u sobu i nailaze na plakate [[black metal]] bendova poput [[Burzum|Burzuma]] (koji obiluju stravičnim figurama i [[Pentagram|pentagramima]]), zbog kojih šerif još dublje povjeruje da su mladići upleteni u sekte. Juliana subrat Fickwacker traži da se odrekne mantije, zbog čega ovaj odlučuje biti bolja osoba; no, njegovi se planovi sutradan poremete jer više nitko u gradu ne želi imati posla s njime. Jedini je šerif željan njegova društva, zbog istrage; on ga vodi u svoju motelsku sobu i iznosi mu svoju teoriju. Svećenik i šerif potom zajedno odlaze u bar gdje šerif može upoznati Moorea, Huckovog i Joeovog dilera za koga vjeruje da je na čelu sekte. Julianu u baru prilazi [[Prostitucija|prostitutka]] i on izlazi s njom na zrak, ali samo kako bi joj udijelio novac. No, prekida ih Moore, koji je između ostalog i svodnik, te smatrajući da svećenik trati vrijeme jednoj od „njegovih cura“, on ga isprebija. Poražen i ponižen, Julian razmišlja o događajima iz prošlosti koji su ga oblikovali. Desetak godina ranije, pomogao je tinejdžerici Miji da pobjegne iz Shandsvillea. Mia je bila Mooreova prostitutka, a otac ju je kod kuće zlostavljao. Julian je ukrao župni novac i njime pokrio troškove Mijina odlaska. U tom razdoblju umro mu je i otac, pa je zbog svega izgubio vjeru.

U sadašnjosti, Sousa i njegov čovjek Matt stižu u Shandsville. Istovremeno i Metzger kreće u Colorado kako bi se osobno osvetio Sousi. Billy, uvjeren da ga Misty vara s Julianom, odlučuje uhoditi njih dvoje kako bi saznao istinu, a sa sobom nosi i [[Sačmarica|sačmaricu]]. U baru šerif napokon uhićuje Hucka i Joea zbog posjedovanja LSD-a i sumnje da su ubili Dereka Savija. Julian ide k Misty po Savijeve stvari kako bi se s njima predao policiji. Vidjevši kako svećenik zalazi u kuću njegove djevojke, Billy provaljuje unutra, no jednom kad zapazi torbu punu novaca, on pošteđuje Juliana i Misty. U ludilu uzima novac i kreće van grada kako bi dao otkaz na omraženom poslu. Julian strahuje da će Billy nekog ozlijediti pa on i Misty jure za njim. Mafijaši iz Chicaga i Novog Meksika pridružuju se potjeri. Šerif, koji je pri razgovoru s Huckom i Joeom shvatio da je Julian pravi krivac, hita s Garyjem za njima. Velika potjera završava na prometnici izvan grada. Umiru svi mafijaši, a s njima i Billy. Sousa prije smrti pokuša ustrijeliti Garyja, ali Julian iskače pred mladića i spašava mu život, pokupivši pritom metak.
Julian se budi u bolnici. Šerif mu obećava kako će mu oprostiti za zločine jer je spasio život njegova posinka. Gradićem se pronosi vijest da je Julian spasio život policijskog novajlije, pa svećenik svim stanovnicima raste u očima i spašava svoj ugled. Šerif uhićuje Moorea, a Robert se vraća u svoje normalno stanje. Saznaje se i da je Robert ranije prepolovio pola milijuna Savijevih novaca, a da je jedna polovina ostala kod Misty. Misty novcem uređuje bar i zaprima brojne goste. Ondje organizira plesne večeri na kojima otac Dickerson, Robert i brojni drugi stanovnici sretno plešu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== O knjizi ==
Gleich je knjigu napisao u jesen 2018. godine, dok je bio u vrlo sretnom razdoblju života, no nije bio zadovoljan rukopisom. Vratio mu se tek za vrijeme [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije]] krajem 2020. i tad je nastavio rad na njemu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Gleich|first=Mislav|date=6. lipnja 2022.|title=AUTOGRAM - Mislav Gleich|url=https://www.hocuknjigu.hr/nase-price/blog-posts/autogram-mislav-gleich|url-status=live|access-date=7. lipnja 2022.|website=Hoću knjigu}}&lt;/ref&gt; Naglasak romana stavljen je na kompleksnom zapletu, šarolikim i ekscentričnim likovima, te pozitivnoj poruci.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Student i autor Mislav Gleich objavio četvrti roman, „Veliku nevolju oca Dickersona” - Studentski.hr|url=http://studentski.hr/vijesti/kultura/student-i-autor-mislav-gleich-objavio-cetvrti-roman-veliku-nevolju-oca-dickersona|access-date=2022-06-05|website=studentski.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Gleich je rekao kako, premda je ranije pisao mračne romane, s ovime &quot;htio napraviti izuzetak&quot;, zbog čega je ''&quot;Dickerson'' […] sretan roman&quot;. Glavna tema jest iskupljenje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=admin|date=2022-05-05|title=Velika nevolja oca Dickersona – četvrti roman mladog Mislava Gleicha|url=https://www.alter.hr/velika-nevolja-oca-dickersona-cetvrti-roman-mladog-mislava-gleicha/|access-date=2022-06-05|website=Alter|language=hr}}&lt;/ref&gt; Gleich je puno istraživao pojedinosti [[Colorado|Colorada]] da ga što vjerodostojnije predoči, a poslužio se i brojnim referencama specifičnim za tu saveznu državu u knjizi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-05-15|title=Od svećenika do ateista koji se odrekao vjere: Naš mladi pisac izdao knjigu koja će uzburkati duhove|url=https://www.srednja.hr/novosti/od-svecenika-do-ateista-koji-se-odrekao-vjere-nas-mladi-pisac-izdao-knjigu-koja-ce-uzburkati-duhove/|access-date=2022-06-05|website=Srednja.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Magistar anglistike Neven Brlek o romanu je rekao sljedeće: &quot;[...] [C]iljano je ''Americana''. Utopljen je u specifičnu [[Sjedinjene Američke Države|američku]] kulturu i vrvi simbolima američkog života ([[bejzbol]], mali koloradski grad, stari [[Pick-up|pick-up kamionet]], [[Stjenjak]], [[Sačmarica|sačmarice]], [[Gangster|gangsteri]], šerif...), a struktura mu je gotovo filmska. U priči se istražuje i cijeli splet likova i njihovih individualnih stvarnosti, a situacije ne izlaze iz zadanih granica dozvoljenih u tom žanru.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Orešković|first=Petra|date=2022-05-30|title=TEK SU MU 24 GODINE Najmlađi član Društva hrvatskih književnika objavio četvrti roman|url=https://www.globalnovine.eu/vijesti/tek-su-mu-24-godine-mladi-student-objavio-cetvrti-roman/|access-date=2022-06-21|website=Global|language=hr}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:George c scott as scrooge.jpg|mini|[[Ebenezer Scrooge]] iz [[Božićna priča|''Božićne priče'']] bio je inspiracija za lika oca Dickersona.]]''Srednja.hr'' zbog tematike opisala je roman kao &quot;knjigu koja će uzburkati duhove&quot;,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; premda knjiga nije namijenjena kao kritika religije.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-06-17|title=Mislav Gleich: &quot;Dickerson nije kritika religije, moje priče namijenjene su za zabavu&quot;|url=https://www.ziher.hr/mislav-gleich-intervju-knjige/|access-date=2022-06-20|website=Ziher.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; ''Velika nevolja oca Dickersona'' sadržajno vuče inspiraciju iz radova [[Braća Coen|braće Coen]] i Guya Ritchieja (filmova poput [[Fargo (1996.)|''Farga'']] i [[Spaliti nakon čitanja|''Spaliti nakon čitanja'']]'')'', a stilski iz [[Stephen King|Stephena Kinga]], [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]] i Winstona Grooma.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Press|first=Međimurje|date=2022-04-19|title=Urnebesan crnohumorni roman!|url=https://medjimurjepress.net/kultura-i-obrazovanje/urnebesan-crnohumorni-roman/|access-date=2022-06-05|website=Međimurje Press|language=hr}}&lt;/ref&gt; Humor je na trenutke [[Alan Ford|alanfordovski]].&lt;ref&gt;{{Citation|title=Mislav Gleich u HRT emisiji &quot;Kod nas doma&quot; - 01.06.2022.|url=https://www.youtube.com/watch?v=fuux59ebJBc|accessdate=2022-06-05|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt; Eponimski junak, otac Dickerson, baziran je na liku [[Ebenezer Scrooge|Ebenezera Scroogea]] iz [[Božićna priča|''Božićne priče'']], a njegov je razvoj Gleich opisao kao &quot;dickenzijanski&quot;, jer otac Dickerson iz &quot;ogorčenog starčića, gotovo mizantropa&quot; postaje pozitivna osoba.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Knjiga zbog toga nosi pozitivnu poruku.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Urednica i novinarka Sandra Pocrnić Mlakar rekla je kako se &quot;oko sredine romana događa [...] obrat – na ironiju i stil smo se navikli, ali sada roman čitamo radi glavnog junaka i za njega navijamo.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio Časopis Kvaka-|title=Mislav Gleich: Prezirao sam oca Dickersona dok sam pisao &quot;Veliku nevolju&quot;|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2022/06/mislav-gleich-prezirao-sam-oca.html|access-date=2022-07-24|website=&quot;Kvaka&quot;}}&lt;/ref&gt;

Imena pojedinih svećenika, poput Bendenburpa, Fickwackera i Crampstiffa, također nose dickenzijanski prizvuk.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Prema Gleichu, &quot;[[ateizam]] je bio ključni element da od oca Dickersona [napravi] vrlo zanimljivu i ekscentričnu figuru&quot;.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

O knjizi su u sklopu njezine zagrebačke promocije govorili književni kritičar i autor [[Tin Lemac]] te magistar anglistike Neven Brlek.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Reakcije ==
U sklopu intervjua s Gleichom za časopis ''Kvaka'', urednica i novinarka Sandra Pocrnić Mlakar rekla je kako je u knjizi očit &quot;europski motiv razvoja [...] likova kroz kroz izazove&quot;. Stil je pohvalila kao duhovat i zabavan, te nadodala kako &quot;[n]a ispitu drugog dijela romana padaju mnogi domaći pisci koji se prihvate zahtjevnijih formi, ali Mislav Gleich je pisac koji taj zadatak rješava zabavljajući se, na opće odobravanje publike&quot;.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

Novinar Željko Erceg, pišući za ''Dalmatinski portal,'' preporučio je roman kao simpatičan, zabavan, te s lijepom poukom. Pohvalio je njegov početak i posebno stil: &quot;Izvrstan stil, oslobođen inzistiranja na 'ispravnim jezičnim izrazima', mladenački jednostavan, ciničan i duhovit, uz potpuno razumijevanje nadležnog lektora-korektora (jedna od najboljih lektura-korektura koju sam u zadnje vrijeme pročitao) s jedinom ambicijom zabave čitatelja.&quot; Međutim, kritizirao je velik broj kompleksnih američkih imena zbog kojih su mu &quot;rečenice [...] počele zapinjati u grlu&quot; i zbog kojih se osjećao &quot;kao da [ratuje] s ribljom kosti&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title='TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: 'Trknuta' epizoda iz Colorada, pisana iz Zagreba, koja zapinje u grlu|url=https://dalmatinskiportal.hr/zivot/-timbar-na-libar--zeljka-ercega-trknuta--epizoda-iz-colorada--pisana-iz-zagreba--koja-zapinje-u-grlu/140108|access-date=2022-07-24|website=Dalmatinski portal|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

{{GLAVNIRASPORED:Gleich, Mislav}}
[[Kategorija:Hrvatski romani]]
[[Kategorija:Hrvatska epika]]
[[Kategorija:Književnost]]</text>
      <sha1>c0mt0y0d2y0msv35x05a0u05szvnthj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Osijek 2022./23.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>723334</id>
    <revision>
      <id>6432301</id>
      <parentid>6431455</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T21:15:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IvanOS</username>
        <id>20900</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36546" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometnog kluba
| ime kluba             = [[NK Osijek]]
| sezona                = 2022./23.
| predsjednik           = {{ZD|M|MAĐ}} [[Ferenc Sakalj]]
| trener                = {{ZD|H|HRV}} [[Nenad Bjelica]]
| liga                  = [[HNL 2022./23.|HNL]]
| liga_plasman          = ''3. mjesto''
| 2. natjecanje         = [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]]
| 2. plasman            = ''2. pretkolo''
| kup1                  = [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]]
| kup1 plasman          = ''1/16 završnice''
| strijelac liga        = 
| strijelac sezona      = 
| najviša posjećenost   = 3.590 (protiv&lt;br&gt;[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorice]], 16. srpnja 2022.)
| najniža posjećenost   = 3.590 (protiv&lt;br&gt;[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorice]], 16. srpnja 2022.)
| prosječna posjećenost = 3.590
| prethodna sezona      = [[NK Osijek 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeća sezona       = [[NK Osijek 2023./24.|2023./24.]]
| pattern_la1 = _osijek2122h
| pattern_b1 = _osijek2122h
| pattern_ra1 = _osijek2122h
| pattern_sh1 = _osijek2122h
| leftarm1 = 
| body1 = 
| rightarm1 = 
| shorts1 = 
| socks1 = FFFFFF
| pattern_la2 = _osijek2122h
| pattern_b2 = _osijek2122a
| pattern_ra2 = _osijek2122h
| pattern_sh2 = _osijek2122a
| leftarm2 = FFFFFF
| body2 = FFFFFF
| rightarm2 = FFFFFF
| shorts2 = 
| socks2 = FFFFFF
| pattern_la3 = 
| pattern_b3 = _osijek2122t
| pattern_ra3 = 
| pattern_sh3 = _osijek2122t
| leftarm3 = 000000
| body3 = 
| rightarm3 = 000000
| shorts3 = 
| socks3 = 000000
}}

U '''sezoni 2022./23.''' [[NK Osijek]] natječe se u [[Hrvatska nogometna liga|HNL-u]], [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom kupu]] i [[UEFA Europska konferencijska liga|Konferencijskoj ligi]].

== Momčad ==
{{Fs start}}
{{Fs player |br=1   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VRA |ime=[[Ivica Ivušić]]}}
{{Fs player |br=2   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Karlo Bartolec]]}}
{{Fs player |br=4   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Marin Leovac]]}}
{{Fs player |br=5   |nac={{ZD|M|MAĐ}} |poz=VEZ |ime=[[László Kleinheisler]]}}
{{Fs player |br=6   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Darko Nejašmić]]}}
{{Fs player |br=7   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Vedran Jugović]]}}
{{Fs player |br=8   |nac={{ZD|Š|ŠPA}} |poz=VEZ |ime=[[Diego Barri]]}}
{{Fs player |br=9   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Dion Drena Beljo]]}}
{{Fs player |br=10  |nac={{ZD|B|BIH}} |poz=VEZ |ime=[[Amer Hiroš]]}}
{{Fs player |br=11  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Mijo Caktaš]]}}
{{Fs player |br=13  |nac={{ZD|A|ARG}} |poz=NAP |ime=[[Ramón Miérez]]}}
{{Fs player |br=14  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Ivan Fiolić]]}}
{{Fs player |br=15  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VRA |ime=[[Marko Barešić]]}}
{{Fs player |br=16  |nac={{ZD|C|CG}}  |poz=VEZ |ime=[[Nikola Janjić]]}}
{{Fs player |br=17  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Šime Gržan]]}}
{{Fs player |br=19  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Mihael Žaper]]}}
{{Fs player |br=20  |nac={{ZD|S|SLO}} |poz=BRA |ime=[[Mario Jurčević]]}}
{{Fs mid}}
{{Fs player |br=21  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Mile Škorić]]}}
{{Fs player |br=22  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Danijel Lončar]]}}
{{Fs player |br=23  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Petar Brlek]]}}
{{Fs player |br=25  |nac={{ZD|C|CG}}  |poz=VEZ |ime=[[Ognjen Bakić]]}}
{{Fs player |br=28  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Slavko Bralić]]}}
{{Fs player |br=29  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Kristian Fućak]]}}
{{Fs player |br=30  |nac={{ZD|A|AUT}} |poz=NAP |ime=[[Mihret Topčagić]]}}
{{Fs player |br=31  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VRA |ime=[[Marko Malenica]]}}
{{Fs player |br=32  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Alen Grgić]]}}
{{Fs player |br=34  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Ivan Cvijanović]]}}
{{Fs player |br=37  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Adrian Leon Barišić]]}}
{{Fs player |br=44  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Kristijan Lovrić]]}}
{{Fs player |br=77  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Mato Miloš]]}}
{{Fs player |br=95  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Antonio Mance]]}}
{{Fs player |br=98  |nac={{ZD|U|UKR}} |poz=BRA |ime=[[Jevhen Čeberko]]}}
{{Fs player |br=??  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Luka Zebec]]}}
{{Fs end}}

== Natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!width=&quot;290&quot;|natjecanje
!width=&quot;150&quot;|početak sudjelovanja
!width=&quot;150&quot;|konačan uspjeh
!width=&quot;150&quot;|prva utakmica
!width=&quot;150&quot;|posljednja utakmica
|-
|[[HNL 2022./23.]]|| prvo kolo ||  || 16. srpnja 2022. || 3. lipnja 2023.
|-
|[[Hrvatski nogometni kup 2022./23.]]|| 1/16 završnice ||  ||  || 
|-
|[[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]|| drugo pretkolo ||  || 21. srpnja 2022. || 
|-
|}

== Utakmice ==
=== Prijateljske ===
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 18. lipnja 2022.
|vrijeme = 11:00
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat = 1 : 0
|momčad2 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/31400/brlek-zabio-za-pobjedu/ Izvješće]
|golovi1 = [[Petar Brlek|Brlek]] {{gol|18}}
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 24. lipnja 2022.
|vrijeme = 18:00
|momčad1 = [[ATSV Wolfsberg|Wolfsberg]]
|rezultat = 0 : 4
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32413/atsv-wolfsberg-osijek-04/ Izvješće]
|golovi1 = 
|golovi2 = {{gol|10}} [[Ramón Miérez|Miérez]]&lt;br&gt;{{gol|65}} {{gol|67}} [[Antonio Mance|Mance]]&lt;br&gt;{{gol|81}} [[Vinko Petković|Petković]]
|lokacija = [[Wolfsberg]]
|igralište = ATSV Arena
|gledatelja = 700
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 25. lipnja 2022.
|vrijeme = 15:00
|momčad1 = [[SK Austria Klagenfurt (2007.)|Austria Klagenfurt]]
|rezultat = 1 : 4
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32417/pobjeda-nad-austrijskim-bundesligasem/ Izvješće]
|golovi1 = [[Christopher Cvetko|Cvetko]] {{gol|31}}
|golovi2 = {{gol|8}} {{gol|81}} [[Petar Brlek|Brlek]]&lt;br&gt;{{gol|63}} [[Vinko Petković|Petković]]&lt;br&gt;{{gol|65}} [[Mihret Topčagić|Topčagić]]
|lokacija = [[Feldkirchen in Kärnten]]
|igralište = Modehaus NIMO Arena
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 1. srpnja 2022.
|vrijeme = 17:30
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat = 1 : 0
|momčad2 = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32437/lovric-pogodio-za-pobjedu-protiv-universitatee/ Izvješće]&lt;br&gt;[https://nk-osijek.hr/utakmice/fc-universitatea-cluj-osijek-10019/ Izvješće]
|golovi1 = [[Mile Škorić|Škorić]] {{žuti|12}}&lt;br&gt;[[Kristijan Lovrić|Lovrić]] {{gol|71|11 m}}&lt;br&gt;[[Ognjen Bakić|Bakić]] {{žuti|74}}
|golovi2 = {{žuti|59}} [[Florin Ilie|Ilie]]&lt;br&gt;{{žuti|68}} [[Rolandas Baravykas|Baravykas]]
|lokacija = [[Beltinci]]
|igralište = 
|gledatelja = 
|sudac = Slavko Nemet
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 2. srpnja 2022.
|vrijeme = 11:00
|momčad1 = [[NK Polet Sveti Martin na Muri|Polet]]
|rezultat = 1 : 7
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32442/polet-osijek-17/ Izvješće]
|golovi1 = Patafta {{gol|41}}
|golovi2 = {{gol|6}} {{gol|79}} [[Dion Drena Beljo|Beljo]]&lt;br&gt;{{gol|9}} [[Diego Barri|Barri]]&lt;br&gt;{{gol|11|ag.}} Stojko&lt;br&gt;{{gol|36}} [[Kristian Fućak|Fućak]]&lt;br&gt;{{gol|67}} [[Mihret Topčagić|Topčagić]]&lt;br&gt;{{gol|75}} [[Ognjen Bakić|Bakić]]
|lokacija = [[Sveti Martin na Muri]]
|igralište = NK Polet
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 9. srpnja 2022.
|vrijeme = 18:30
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat = 1 : 0
|momčad2 = [[FK Krupa|Krupa]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32460/osijek-krupa-10/ Izvješće]&lt;br&gt;[https://nk-osijek.hr/utakmice/osijek-fk-krupa-10021/ Izvješće]
|golovi1 = [[Marin Leovac|Leovac]] {{gol|28}}
|golovi2 = {{žuti|52}} [[Miodrag Rudan|Rudan]]
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 800
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 13. srpnja 2022.
|vrijeme = 18:30
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat = 2 : 0
|momčad2 = [[Kecskeméti TE|Kecskeméti]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32472/osijek-kecskemeti-20/ Izvješće]
|golovi1 = [[Antonio Mance|Mance]] {{gol|78}}&lt;br&gt;[[Mihret Topčagić|Topčagić]] {{gol|81}}
|golovi2 = {{crveni|0|55}} [[Levente Vágó|Vágó]]
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 400
|sudac = Ivan Matić
|pomoćnisudac1 = Dino Knez
|pomoćnisudac2 = Ivan Janić
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}

=== HNL ===
{{glavni|HNL 2022./23.}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 1.
|nadnevak = 16. srpnja 2022.
|vrijeme = 19:00
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat = 2 : 1
|momčad2 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|izvješće = [https://hnl.hr/matches/65327337/osijek-gorica-2-1/ Izvješće]
|golovi1 = [[Darko Nejašmić|Nejašmić]] {{žuti|33}}&lt;br&gt;[[Dion Drena Beljo|Beljo]] {{gol|62}} {{gol|74|11 m}}&lt;br&gt;[[Ramón Miérez|Miérez]] {{žuti|90+2}}
|golovi2 = {{žuti|15}} [[Paulius Golubickas|Golubickas]]&lt;br&gt;{{žuti|21}} [[Krešimir Krizmanić|Krizmanić]]&lt;br&gt;{{gol|66|ag.}} [[Danijel Lončar|Lončar]]&lt;br&gt;{{žuti|73}} [[Aleksandar Jovičić|Jovičić]]&lt;br&gt;{{žuti|80}} [[Cheick Keita|Keita]]&lt;br&gt;{{crveni|0|86}} [[Edin Julardžija|Julardžija]]&lt;br&gt;{{žuti|86}} [[Josip Mitrović|Mitrović]]&lt;br&gt;{{žuti|90+2}} [[Matthew Steenvoorden|Steenvoorden]]
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 3.590
|sudac = [[Ante Čuljak]]
|pomoćnisudac1 = [[Anto Marić]]
|pomoćnisudac2 = [[Dario Kolarević]]
|četvrtisudac = [[Ante Čulina]]
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 2.
|nadnevak = 24. srpnja 2022.
|vrijeme = 21:00
|momčad1 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat = 2 : 1
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = [https://hnl.hr/matches/65327341/lokomotiva-osijek-2-1/ Izvješće]
|golovi1 = [[Vladan Bubanja|Bubanja]] {{žuti|2}}&lt;br&gt;[[Blaž Bošković|Bošković]] {{žuti|75}} {{gol|80}} {{gol|86}}&lt;br&gt;[[Sandro Kulenović|Kulenović]] {{žuti|84}}&lt;br&gt;[[Raul Florucz|Florucz]] {{žuti|90+1}}&lt;br&gt;[[Silvio Goričan|Goričan]] {{žuti|90+2}}
|golovi2 = {{gol|16}} [[László Kleinheisler|Kleinheisler]]&lt;br&gt;{{žuti|90}} [[Mario Jurčević|Jurčević]]&lt;br&gt;{{žuti|90+1}} [[Danijel Lončar|Lončar]]
|lokacija = [[Zagreb]]
|igralište = [[Stadion Kranjčevićeva]]
|gledatelja = 
|sudac = [[Duje Strukan]]
|pomoćnisudac1 = [[Bojan Zobenica]]
|pomoćnisudac2 = [[Alen Jakšić]]
|četvrtisudac = [[Mateo Erceg]]
|ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 3.
|nadnevak = 30. srpnja 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 4.
|nadnevak = 6. kolovoza 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Pula]]
|igralište = [[Stadion Aldo Drosina]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 5.
|nadnevak = 13. kolovoza 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 6.
|nadnevak = 20. kolovoza 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Zagreb]]
|igralište = [[Stadion Maksimir]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 7.
|nadnevak = 27. kolovoza 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 8.
|nadnevak = 3. rujna 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 9.
|nadnevak = 10. rujna 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Rijeka]]
|igralište = [[Stadion Rujevica]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 10.
|nadnevak = 17. rujna 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Velika Gorica]]
|igralište = [[Gradski stadion Velika Gorica]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 11.
|nadnevak = 1. listopada 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 12.
|nadnevak = 8. listopada 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Koprivnica]]
|igralište = [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 13.
|nadnevak = 15. listopada 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 14.
|nadnevak = 22. listopada 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Varaždin]]
|igralište = [[Stadion Varteks]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 15.
|nadnevak = 29. listopada 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 16.
|nadnevak = 5. studenog 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Split]]
|igralište = [[Gradski stadion Poljud]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 17.
|nadnevak = 12. studenog 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Šibenik]]
|igralište = [[Stadion Šubićevac]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 18.
|nadnevak = 21. siječnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 19.
|nadnevak = 28. siječnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 20.
|nadnevak = 4. veljače 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Zagreb]]
|igralište = [[Stadion Kranjčevićeva]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 21.
|nadnevak = 11. veljače 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 22.
|nadnevak = 18. veljače 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Pula]]
|igralište = [[Stadion Aldo Drosina]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 23.
|nadnevak = 25. veljače 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 24.
|nadnevak = 4. ožujka 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Zagreb]]
|igralište = [[Stadion Maksimir]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 25.
|nadnevak = 11. ožujka 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 26.
|nadnevak = 18. ožujka 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 27.
|nadnevak = 1. travnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Rijeka]]
|igralište = [[Stadion Rujevica]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 28.
|nadnevak = 8. travnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Velika Gorica]]
|igralište = [[Gradski stadion Velika Gorica]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 29.
|nadnevak = 15. travnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 30.
|nadnevak = 22. travnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Koprivnica]]
|igralište = [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 31.
|nadnevak = 29. travnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 32.
|nadnevak = 6. svibnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Varaždin]]
|igralište = [[Stadion Varteks]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 33.
|nadnevak = 13. svibnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 34.
|nadnevak = 20. svibnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Split]]
|igralište = [[Gradski stadion Poljud]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 35.
|nadnevak = 27. svibnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Šibenik]]
|igralište = [[Stadion Šubićevac]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 36.
|nadnevak = 3. lipnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}

=== Hrvatski kup ===
{{glavni|Hrvatski nogometni kup 2022./23.}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 1/16 završnice
|nadnevak = 
|vrijeme = 
|momčad1 = 
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = 
|igralište = 
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}

=== UEFA Europska konferencijska liga===
{{glavni|UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 2. pretkolo&lt;br&gt;1. utakmica
|nadnevak = 21. srpnja 2022.
|vrijeme = 14:00
|momčad1 = [[Qyzyljar SK|Qyzyljar]]
|rezultat = 1 : 2
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/utakmice/fc-qyzyljar-petropavl-osijek-10022/ Izvješće]&lt;br&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/match/2035084/ Izvješće]
|golovi1 = [[Gian dos Santos Martins|Gian]] {{žuti|48}} {{crveni|2|69}}&lt;br&gt;[[Darko Nejašmić|Nejašmić]] {{gol|84|ag.}}
|golovi2 = {{gol|58}} [[Mihret Topčagić|Topčagić]]&lt;br&gt;{{gol|76}} [[László Kleinheisler|Kleinheisler]]&lt;br&gt;{{žuti|90+3}} [[Karlo Bartolec|Bartolec]]
|lokacija = [[Nur-Sultan]]
|igralište = [[Astana Arena]]
|gledatelja = 1.458
|sudac = [[Aleksandrs Anufrijevs]]
|pomoćnisudac1 = [[Jevgeņijs Morozovs]]
|pomoćnisudac2 = [[Romāns Platonovs]]
|četvrtisudac = [[Edgars Maļcevs]]
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 2. pretkolo&lt;br&gt;2. utakmica
|nadnevak = 28. srpnja 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[Qyzyljar SK|Qyzyljar]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}

== Statistika igrača ==
''ažurirano: 24. srpnja 2022.''

=== Strijelci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: center;&quot;
!width=30|
!width=180| igrač
!width=125| [[HNL 2022./23.|HNL]]
!width=125| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]]
!width=125| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]]
!width=125 style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| ukupno
|-
| rowspan=2|1.
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Dion Drena Beljo]]
| 2
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
|-
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|M|MAĐ}} [[László Kleinheisler]]
| 1
| 0
| 1
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
|-
| rowspan=1|3.
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|A|AUT}} [[Mihret Topčagić]]
| 0
| 0
| 1
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
|-
|
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''UKUPNO'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''5'''
|}

=== Vratari po broju utakmica bez primljenog pogotka ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: center;&quot;
!width=30|
!width=180| igrač
!width=125| [[HNL 2022./23.|HNL]]
!width=125| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]]
!width=125| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]]
!width=125 style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| ukupno
|-
| rowspan=1|1.
|style=&quot;text-align:left;&quot;| 
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
|
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''UKUPNO'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|}

=== Kartoni ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: center;&quot;
|-
!width=40 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| br.
!width=40 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| pozicija
!width=200 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| igrač
!width=125 colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;| [[HNL 2022./23.|HNL]] 
!width=125 colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]]
!width=125 colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]]
!width=125 colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #DCDCDC&quot; | ukupno
|-
!width=35 | {{žuti}}
!width=35 | {{crveni|2}}
!width=35 | {{crveni|0}}
!width=35 | {{žuti}}
!width=35 | {{crveni|2}}
!width=35 | {{crveni|0}}
!width=35 | {{žuti}}
!width=35 | {{crveni|2}}
!width=35 | {{crveni|0}}
!width=35 style=&quot;background: #DCDCDC&quot; | {{žuti}}
!width=35 style=&quot;background: #DCDCDC&quot; | {{crveni|2}}
!width=35 style=&quot;background: #DCDCDC&quot; | {{crveni|0}}
|-
| 6
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Darko Nejašmić]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 13
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|A|ARG}} [[Ramón Miérez]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 2
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Karlo Bartolec]]
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 20
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|S|SLO}} [[Mario Jurčević]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 22
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Danijel Lončar]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
|
|
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''UKUPNO'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''4'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''5'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
|}

=== Nastupi i pogodci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: center;&quot;
|-
!width=40 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| br.
!width=40 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| pozicija
!width=200 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| igrač
!width=125 colspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| [[HNL 2022./23.|HNL]] 
!width=125 colspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]]
!width=125 colspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]]
!width=125 colspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| ukupno
|-
!width=59 | nastupi
!width=59 | pogodci
!width=59 | nastupi
!width=59 | pogodci
!width=59 | nastupi
!width=59 | pogodci
!width=59 style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| nastupi
!width=59 style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| pogodci
|-
| 5
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|M|MAĐ}} [[László Kleinheisler]]
| 2
| 1
| 0
| 0
| 1
| 1
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
|-
| 1
| vratar
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Ivica Ivušić]]
| 2
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 14
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Ivan Fiolić]]
| 1+1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 21
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Mile Škorić]]
| 2
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 23
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Petar Brlek]]
| 1+1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 13
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|A|ARG}} [[Ramón Miérez]]
| 1+1
| 0
| 0
| 0
| 0+1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 19
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Mihael Žaper]]
| 1+1
| 0
| 0
| 0
| 0+1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 30
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|A|AUT}} [[Mihret Topčagić]]
| 0+1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 1
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
|-
| 2
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Karlo Bartolec]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 4
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Marin Leovac]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 6
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Darko Nejašmić]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 11
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Mijo Caktaš]]
| 0+1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 16
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|C|CG}} [[Nikola Janjić]]
| 0+1
| 0
| 0
| 0
| 0+1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 22
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Danijel Lončar]]
| 2
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 29
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Kristian Fućak]]
| 2
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 77
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Mato Miloš]]
| 1+1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 20
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|S|SLO}} [[Mario Jurčević]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0+1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 9
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Dion Drena Beljo]]
| 1
| 2
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
|-
| 28
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Slavko Bralić]]
| 0
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 44
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Kristijan Lovrić]]
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0+1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 8
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|Š|ŠPA}} [[Diego Barri]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 7
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Vedran Jugović]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 95
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Antonio Mance]]
| 0+1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 10
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|B|BIH}} [[Amer Hiroš]]
| 0+1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
|}

== Transferi ==
=== Dolasci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!width=200| nadnevak
!width=60| pozicija
!width=200| igrač
!width=200| prethodni klub
!width=130| odšteta
|-
| 5. siječnja 2022.
| veznjak
| {{ZD|C|CG}} [[Nikola Janjić]]
| [[FK Sutjeska Nikšić]]
| slobodan igrač
|-
| 7. srpnja 2022.
| branič
| {{ZD|H|HRV}} [[Luka Zebec]]
| [[NK Belišće]]
| 
|-
|}

=== Odlasci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!width=200| nadnevak
!width=60| pozicija
!width=200| igrač
!width=200| budući klub
!width=130| odšteta
|-
| 21. lipnja 2022.
| napadač
| {{ZD|S|SLO}} [[Damjan Bohar]]
| [[Zagłębie Lubin]]
| 250 tisuća eura
|-
| 18. srpnja 2022.
| branič
| {{ZD|B|BRA}} [[Talys Alves Pereira Oliveira]]
| [[NK Slaven Belupo Koprivnica]]
| slobodan igrač
|-
| 21. srpnja 2022.
| veznjak
| {{ZD|K|KON}} [[Merveil Ndockyt]]
| 
| slobodan igrač
|-
| 22. srpnja 2022.
| branič
| {{ZD|Š|ŠPA}} [[José Antonio Caro]]
| 
| slobodan igrač
|-
|}

=== Dolasci na posudbu ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!width=200| nadnevak
!width=60| pozicija
!width=200| igrač
!width=200| klub
!width=130| razdoblje
|-
| 
| 
| 
| 
| 
|-
|}

=== Odlasci na posudbu ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!width=200| nadnevak
!width=60| pozicija
!width=200| igrač
!width=200| klub
!width=130| razdoblje
|-
| 20. lipnja 2022.
| napadač
| {{ZD|K|KOSV}} [[Mirlind Daku]]
| [[NŠ Mura Murska Sobota]]
| do kraja sezone
|-
| 5. srpnja 2022.
| napadač
| {{ZD|H|HRV}} [[Vinko Petković]]
| [[NK Istra 1961]]
| do kraja sezone
|-
|}

== Povezani članci ==
* [[NK Osijek II 2022./23.]]

== Izvori i bilješke ==
{{NK Osijek}}

[[Kategorija:NK Osijek - sezone|2022-23]]</text>
      <sha1>g5mhjalpz8kl2a7nkzzzio61zhgr65j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432303</id>
      <parentid>6432301</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T21:57:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IvanOS</username>
        <id>20900</id>
      </contributor>
      <comment>/* HNL */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36549" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometnog kluba
| ime kluba             = [[NK Osijek]]
| sezona                = 2022./23.
| predsjednik           = {{ZD|M|MAĐ}} [[Ferenc Sakalj]]
| trener                = {{ZD|H|HRV}} [[Nenad Bjelica]]
| liga                  = [[HNL 2022./23.|HNL]]
| liga_plasman          = ''3. mjesto''
| 2. natjecanje         = [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]]
| 2. plasman            = ''2. pretkolo''
| kup1                  = [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]]
| kup1 plasman          = ''1/16 završnice''
| strijelac liga        = 
| strijelac sezona      = 
| najviša posjećenost   = 3.590 (protiv&lt;br&gt;[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorice]], 16. srpnja 2022.)
| najniža posjećenost   = 3.590 (protiv&lt;br&gt;[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorice]], 16. srpnja 2022.)
| prosječna posjećenost = 3.590
| prethodna sezona      = [[NK Osijek 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeća sezona       = [[NK Osijek 2023./24.|2023./24.]]
| pattern_la1 = _osijek2122h
| pattern_b1 = _osijek2122h
| pattern_ra1 = _osijek2122h
| pattern_sh1 = _osijek2122h
| leftarm1 = 
| body1 = 
| rightarm1 = 
| shorts1 = 
| socks1 = FFFFFF
| pattern_la2 = _osijek2122h
| pattern_b2 = _osijek2122a
| pattern_ra2 = _osijek2122h
| pattern_sh2 = _osijek2122a
| leftarm2 = FFFFFF
| body2 = FFFFFF
| rightarm2 = FFFFFF
| shorts2 = 
| socks2 = FFFFFF
| pattern_la3 = 
| pattern_b3 = _osijek2122t
| pattern_ra3 = 
| pattern_sh3 = _osijek2122t
| leftarm3 = 000000
| body3 = 
| rightarm3 = 000000
| shorts3 = 
| socks3 = 000000
}}

U '''sezoni 2022./23.''' [[NK Osijek]] natječe se u [[Hrvatska nogometna liga|HNL-u]], [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom kupu]] i [[UEFA Europska konferencijska liga|Konferencijskoj ligi]].

== Momčad ==
{{Fs start}}
{{Fs player |br=1   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VRA |ime=[[Ivica Ivušić]]}}
{{Fs player |br=2   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Karlo Bartolec]]}}
{{Fs player |br=4   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Marin Leovac]]}}
{{Fs player |br=5   |nac={{ZD|M|MAĐ}} |poz=VEZ |ime=[[László Kleinheisler]]}}
{{Fs player |br=6   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Darko Nejašmić]]}}
{{Fs player |br=7   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Vedran Jugović]]}}
{{Fs player |br=8   |nac={{ZD|Š|ŠPA}} |poz=VEZ |ime=[[Diego Barri]]}}
{{Fs player |br=9   |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Dion Drena Beljo]]}}
{{Fs player |br=10  |nac={{ZD|B|BIH}} |poz=VEZ |ime=[[Amer Hiroš]]}}
{{Fs player |br=11  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Mijo Caktaš]]}}
{{Fs player |br=13  |nac={{ZD|A|ARG}} |poz=NAP |ime=[[Ramón Miérez]]}}
{{Fs player |br=14  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Ivan Fiolić]]}}
{{Fs player |br=15  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VRA |ime=[[Marko Barešić]]}}
{{Fs player |br=16  |nac={{ZD|C|CG}}  |poz=VEZ |ime=[[Nikola Janjić]]}}
{{Fs player |br=17  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Šime Gržan]]}}
{{Fs player |br=19  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Mihael Žaper]]}}
{{Fs player |br=20  |nac={{ZD|S|SLO}} |poz=BRA |ime=[[Mario Jurčević]]}}
{{Fs mid}}
{{Fs player |br=21  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Mile Škorić]]}}
{{Fs player |br=22  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Danijel Lončar]]}}
{{Fs player |br=23  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Petar Brlek]]}}
{{Fs player |br=25  |nac={{ZD|C|CG}}  |poz=VEZ |ime=[[Ognjen Bakić]]}}
{{Fs player |br=28  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Slavko Bralić]]}}
{{Fs player |br=29  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Kristian Fućak]]}}
{{Fs player |br=30  |nac={{ZD|A|AUT}} |poz=NAP |ime=[[Mihret Topčagić]]}}
{{Fs player |br=31  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VRA |ime=[[Marko Malenica]]}}
{{Fs player |br=32  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Alen Grgić]]}}
{{Fs player |br=34  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Ivan Cvijanović]]}}
{{Fs player |br=37  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Adrian Leon Barišić]]}}
{{Fs player |br=44  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Kristijan Lovrić]]}}
{{Fs player |br=77  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Mato Miloš]]}}
{{Fs player |br=95  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Antonio Mance]]}}
{{Fs player |br=98  |nac={{ZD|U|UKR}} |poz=BRA |ime=[[Jevhen Čeberko]]}}
{{Fs player |br=??  |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Luka Zebec]]}}
{{Fs end}}

== Natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!width=&quot;290&quot;|natjecanje
!width=&quot;150&quot;|početak sudjelovanja
!width=&quot;150&quot;|konačan uspjeh
!width=&quot;150&quot;|prva utakmica
!width=&quot;150&quot;|posljednja utakmica
|-
|[[HNL 2022./23.]]|| prvo kolo ||  || 16. srpnja 2022. || 3. lipnja 2023.
|-
|[[Hrvatski nogometni kup 2022./23.]]|| 1/16 završnice ||  ||  || 
|-
|[[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]|| drugo pretkolo ||  || 21. srpnja 2022. || 
|-
|}

== Utakmice ==
=== Prijateljske ===
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 18. lipnja 2022.
|vrijeme = 11:00
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat = 1 : 0
|momčad2 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/31400/brlek-zabio-za-pobjedu/ Izvješće]
|golovi1 = [[Petar Brlek|Brlek]] {{gol|18}}
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 24. lipnja 2022.
|vrijeme = 18:00
|momčad1 = [[ATSV Wolfsberg|Wolfsberg]]
|rezultat = 0 : 4
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32413/atsv-wolfsberg-osijek-04/ Izvješće]
|golovi1 = 
|golovi2 = {{gol|10}} [[Ramón Miérez|Miérez]]&lt;br&gt;{{gol|65}} {{gol|67}} [[Antonio Mance|Mance]]&lt;br&gt;{{gol|81}} [[Vinko Petković|Petković]]
|lokacija = [[Wolfsberg]]
|igralište = ATSV Arena
|gledatelja = 700
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 25. lipnja 2022.
|vrijeme = 15:00
|momčad1 = [[SK Austria Klagenfurt (2007.)|Austria Klagenfurt]]
|rezultat = 1 : 4
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32417/pobjeda-nad-austrijskim-bundesligasem/ Izvješće]
|golovi1 = [[Christopher Cvetko|Cvetko]] {{gol|31}}
|golovi2 = {{gol|8}} {{gol|81}} [[Petar Brlek|Brlek]]&lt;br&gt;{{gol|63}} [[Vinko Petković|Petković]]&lt;br&gt;{{gol|65}} [[Mihret Topčagić|Topčagić]]
|lokacija = [[Feldkirchen in Kärnten]]
|igralište = Modehaus NIMO Arena
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 1. srpnja 2022.
|vrijeme = 17:30
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat = 1 : 0
|momčad2 = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32437/lovric-pogodio-za-pobjedu-protiv-universitatee/ Izvješće]&lt;br&gt;[https://nk-osijek.hr/utakmice/fc-universitatea-cluj-osijek-10019/ Izvješće]
|golovi1 = [[Mile Škorić|Škorić]] {{žuti|12}}&lt;br&gt;[[Kristijan Lovrić|Lovrić]] {{gol|71|11 m}}&lt;br&gt;[[Ognjen Bakić|Bakić]] {{žuti|74}}
|golovi2 = {{žuti|59}} [[Florin Ilie|Ilie]]&lt;br&gt;{{žuti|68}} [[Rolandas Baravykas|Baravykas]]
|lokacija = [[Beltinci]]
|igralište = 
|gledatelja = 
|sudac = Slavko Nemet
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 2. srpnja 2022.
|vrijeme = 11:00
|momčad1 = [[NK Polet Sveti Martin na Muri|Polet]]
|rezultat = 1 : 7
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32442/polet-osijek-17/ Izvješće]
|golovi1 = Patafta {{gol|41}}
|golovi2 = {{gol|6}} {{gol|79}} [[Dion Drena Beljo|Beljo]]&lt;br&gt;{{gol|9}} [[Diego Barri|Barri]]&lt;br&gt;{{gol|11|ag.}} Stojko&lt;br&gt;{{gol|36}} [[Kristian Fućak|Fućak]]&lt;br&gt;{{gol|67}} [[Mihret Topčagić|Topčagić]]&lt;br&gt;{{gol|75}} [[Ognjen Bakić|Bakić]]
|lokacija = [[Sveti Martin na Muri]]
|igralište = NK Polet
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 9. srpnja 2022.
|vrijeme = 18:30
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat = 1 : 0
|momčad2 = [[FK Krupa|Krupa]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32460/osijek-krupa-10/ Izvješće]&lt;br&gt;[https://nk-osijek.hr/utakmice/osijek-fk-krupa-10021/ Izvješće]
|golovi1 = [[Marin Leovac|Leovac]] {{gol|28}}
|golovi2 = {{žuti|52}} [[Miodrag Rudan|Rudan]]
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 800
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 
|nadnevak = 13. srpnja 2022.
|vrijeme = 18:30
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat = 2 : 0
|momčad2 = [[Kecskeméti TE|Kecskeméti]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32472/osijek-kecskemeti-20/ Izvješće]
|golovi1 = [[Antonio Mance|Mance]] {{gol|78}}&lt;br&gt;[[Mihret Topčagić|Topčagić]] {{gol|81}}
|golovi2 = {{crveni|0|55}} [[Levente Vágó|Vágó]]
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 400
|sudac = Ivan Matić
|pomoćnisudac1 = Dino Knez
|pomoćnisudac2 = Ivan Janić
|četvrtisudac = 
|ishod = POB
}}

=== HNL ===
{{glavni|HNL 2022./23.}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 1.
|nadnevak = 16. srpnja 2022.
|vrijeme = 19:00
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat = 2 : 1
|momčad2 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|izvješće = [https://hnl.hr/matches/65327337/osijek-gorica-2-1/ Izvješće]
|golovi1 = [[Darko Nejašmić|Nejašmić]] {{žuti|33}}&lt;br&gt;[[Dion Drena Beljo|Beljo]] {{gol|62}} {{gol|74|11 m}}&lt;br&gt;[[Ramón Miérez|Miérez]] {{žuti|90+2}}
|golovi2 = {{žuti|15}} [[Paulius Golubickas|Golubickas]]&lt;br&gt;{{žuti|21}} [[Krešimir Krizmanić|Krizmanić]]&lt;br&gt;{{gol|66|ag.}} [[Danijel Lončar|Lončar]]&lt;br&gt;{{žuti|73}} [[Aleksandar Jovičić|Jovičić]]&lt;br&gt;{{žuti|80}} [[Cheick Keita|Keita]]&lt;br&gt;{{crveni|0|86}} [[Edin Julardžija|Julardžija]]&lt;br&gt;{{žuti|86}} [[Josip Mitrović|Mitrović]]&lt;br&gt;{{žuti|90+2}} [[Matthew Steenvoorden|Steenvoorden]]
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 3.590
|sudac = [[Ante Čuljak]]
|pomoćnisudac1 = [[Anto Marić]]
|pomoćnisudac2 = [[Dario Kolarević]]
|četvrtisudac = [[Ante Čulina]]
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 2.
|nadnevak = 24. srpnja 2022.
|vrijeme = 21:00
|momčad1 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat = 2 : 1
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = [https://hnl.hr/matches/65327341/lokomotiva-osijek-2-1/ Izvješće]
|golovi1 = [[Vladan Bubanja|Bubanja]] {{žuti|2}}&lt;br&gt;[[Blaž Bošković|Bošković]] {{žuti|75}} {{gol|80}} {{gol|86}}&lt;br&gt;[[Sandro Kulenović|Kulenović]] {{žuti|84}}&lt;br&gt;[[Raul Florucz|Florucz]] {{žuti|90+1}}&lt;br&gt;[[Silvio Goričan|Goričan]] {{žuti|90+2}}
|golovi2 = {{gol|16}} [[László Kleinheisler|Kleinheisler]]&lt;br&gt;{{žuti|90}} [[Mario Jurčević|Jurčević]]&lt;br&gt;{{žuti|90+1}} [[Danijel Lončar|Lončar]]
|lokacija = [[Zagreb]]
|igralište = [[Stadion Kranjčevićeva]]
|gledatelja = 849
|sudac = [[Duje Strukan]]
|pomoćnisudac1 = [[Bojan Zobenica]]
|pomoćnisudac2 = [[Alen Jakšić]]
|četvrtisudac = [[Mateo Erceg]]
|ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 3.
|nadnevak = 30. srpnja 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 4.
|nadnevak = 6. kolovoza 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Pula]]
|igralište = [[Stadion Aldo Drosina]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 5.
|nadnevak = 13. kolovoza 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 6.
|nadnevak = 20. kolovoza 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Zagreb]]
|igralište = [[Stadion Maksimir]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 7.
|nadnevak = 27. kolovoza 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 8.
|nadnevak = 3. rujna 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 9.
|nadnevak = 10. rujna 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Rijeka]]
|igralište = [[Stadion Rujevica]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 10.
|nadnevak = 17. rujna 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Velika Gorica]]
|igralište = [[Gradski stadion Velika Gorica]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 11.
|nadnevak = 1. listopada 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 12.
|nadnevak = 8. listopada 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Koprivnica]]
|igralište = [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 13.
|nadnevak = 15. listopada 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 14.
|nadnevak = 22. listopada 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Varaždin]]
|igralište = [[Stadion Varteks]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 15.
|nadnevak = 29. listopada 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 16.
|nadnevak = 5. studenog 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Split]]
|igralište = [[Gradski stadion Poljud]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 17.
|nadnevak = 12. studenog 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Šibenik]]
|igralište = [[Stadion Šubićevac]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 18.
|nadnevak = 21. siječnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 19.
|nadnevak = 28. siječnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 20.
|nadnevak = 4. veljače 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Zagreb]]
|igralište = [[Stadion Kranjčevićeva]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 21.
|nadnevak = 11. veljače 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 22.
|nadnevak = 18. veljače 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Pula]]
|igralište = [[Stadion Aldo Drosina]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 23.
|nadnevak = 25. veljače 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 24.
|nadnevak = 4. ožujka 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Zagreb]]
|igralište = [[Stadion Maksimir]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 25.
|nadnevak = 11. ožujka 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 26.
|nadnevak = 18. ožujka 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 27.
|nadnevak = 1. travnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Rijeka]]
|igralište = [[Stadion Rujevica]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 28.
|nadnevak = 8. travnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Velika Gorica]]
|igralište = [[Gradski stadion Velika Gorica]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 29.
|nadnevak = 15. travnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 30.
|nadnevak = 22. travnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Koprivnica]]
|igralište = [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 31.
|nadnevak = 29. travnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 32.
|nadnevak = 6. svibnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Varaždin]]
|igralište = [[Stadion Varteks]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 33.
|nadnevak = 13. svibnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 34.
|nadnevak = 20. svibnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Split]]
|igralište = [[Gradski stadion Poljud]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 35.
|nadnevak = 27. svibnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[HNK Šibenik|Šibenik]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Šibenik]]
|igralište = [[Stadion Šubićevac]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 36.
|nadnevak = 3. lipnja 2023.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}

=== Hrvatski kup ===
{{glavni|Hrvatski nogometni kup 2022./23.}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 1/16 završnice
|nadnevak = 
|vrijeme = 
|momčad1 = 
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = 
|igralište = 
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}

=== UEFA Europska konferencijska liga===
{{glavni|UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 2. pretkolo&lt;br&gt;1. utakmica
|nadnevak = 21. srpnja 2022.
|vrijeme = 14:00
|momčad1 = [[Qyzyljar SK|Qyzyljar]]
|rezultat = 1 : 2
|momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]]
|izvješće = [https://nk-osijek.hr/utakmice/fc-qyzyljar-petropavl-osijek-10022/ Izvješće]&lt;br&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/match/2035084/ Izvješće]
|golovi1 = [[Gian dos Santos Martins|Gian]] {{žuti|48}} {{crveni|2|69}}&lt;br&gt;[[Darko Nejašmić|Nejašmić]] {{gol|84|ag.}}
|golovi2 = {{gol|58}} [[Mihret Topčagić|Topčagić]]&lt;br&gt;{{gol|76}} [[László Kleinheisler|Kleinheisler]]&lt;br&gt;{{žuti|90+3}} [[Karlo Bartolec|Bartolec]]
|lokacija = [[Nur-Sultan]]
|igralište = [[Astana Arena]]
|gledatelja = 1.458
|sudac = [[Aleksandrs Anufrijevs]]
|pomoćnisudac1 = [[Jevgeņijs Morozovs]]
|pomoćnisudac2 = [[Romāns Platonovs]]
|četvrtisudac = [[Edgars Maļcevs]]
|ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|kolo = 2. pretkolo&lt;br&gt;2. utakmica
|nadnevak = 28. srpnja 2022.
|vrijeme = 
|momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]]
|rezultat =  : 
|momčad2 = [[Qyzyljar SK|Qyzyljar]]
|izvješće = 
|golovi1 = 
|golovi2 = 
|lokacija = [[Osijek]]
|igralište = [[Stadion Gradski vrt]]
|gledatelja = 
|sudac = 
|pomoćnisudac1 = 
|pomoćnisudac2 = 
|četvrtisudac = 
|ishod = 
}}

== Statistika igrača ==
''ažurirano: 24. srpnja 2022.''

=== Strijelci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: center;&quot;
!width=30|
!width=180| igrač
!width=125| [[HNL 2022./23.|HNL]]
!width=125| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]]
!width=125| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]]
!width=125 style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| ukupno
|-
| rowspan=2|1.
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Dion Drena Beljo]]
| 2
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
|-
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|M|MAĐ}} [[László Kleinheisler]]
| 1
| 0
| 1
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
|-
| rowspan=1|3.
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|A|AUT}} [[Mihret Topčagić]]
| 0
| 0
| 1
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
|-
|
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''UKUPNO'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''5'''
|}

=== Vratari po broju utakmica bez primljenog pogotka ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: center;&quot;
!width=30|
!width=180| igrač
!width=125| [[HNL 2022./23.|HNL]]
!width=125| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]]
!width=125| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]]
!width=125 style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| ukupno
|-
| rowspan=1|1.
|style=&quot;text-align:left;&quot;| 
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
|
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''UKUPNO'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|}

=== Kartoni ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: center;&quot;
|-
!width=40 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| br.
!width=40 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| pozicija
!width=200 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| igrač
!width=125 colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;| [[HNL 2022./23.|HNL]] 
!width=125 colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]]
!width=125 colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]]
!width=125 colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #DCDCDC&quot; | ukupno
|-
!width=35 | {{žuti}}
!width=35 | {{crveni|2}}
!width=35 | {{crveni|0}}
!width=35 | {{žuti}}
!width=35 | {{crveni|2}}
!width=35 | {{crveni|0}}
!width=35 | {{žuti}}
!width=35 | {{crveni|2}}
!width=35 | {{crveni|0}}
!width=35 style=&quot;background: #DCDCDC&quot; | {{žuti}}
!width=35 style=&quot;background: #DCDCDC&quot; | {{crveni|2}}
!width=35 style=&quot;background: #DCDCDC&quot; | {{crveni|0}}
|-
| 6
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Darko Nejašmić]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 13
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|A|ARG}} [[Ramón Miérez]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 2
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Karlo Bartolec]]
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 20
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|S|SLO}} [[Mario Jurčević]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 22
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Danijel Lončar]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
|
|
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''UKUPNO'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''4'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''5'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
|}

=== Nastupi i pogodci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: center;&quot;
|-
!width=40 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| br.
!width=40 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| pozicija
!width=200 rowspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| igrač
!width=125 colspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| [[HNL 2022./23.|HNL]] 
!width=125 colspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]]
!width=125 colspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot;| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]]
!width=125 colspan=&quot;2&quot;  align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| ukupno
|-
!width=59 | nastupi
!width=59 | pogodci
!width=59 | nastupi
!width=59 | pogodci
!width=59 | nastupi
!width=59 | pogodci
!width=59 style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| nastupi
!width=59 style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| pogodci
|-
| 5
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|M|MAĐ}} [[László Kleinheisler]]
| 2
| 1
| 0
| 0
| 1
| 1
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
|-
| 1
| vratar
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Ivica Ivušić]]
| 2
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 14
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Ivan Fiolić]]
| 1+1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 21
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Mile Škorić]]
| 2
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 23
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Petar Brlek]]
| 1+1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 13
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|A|ARG}} [[Ramón Miérez]]
| 1+1
| 0
| 0
| 0
| 0+1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 19
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Mihael Žaper]]
| 1+1
| 0
| 0
| 0
| 0+1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''3'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 30
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|A|AUT}} [[Mihret Topčagić]]
| 0+1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 1
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
|-
| 2
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Karlo Bartolec]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 4
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Marin Leovac]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 6
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Darko Nejašmić]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 11
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Mijo Caktaš]]
| 0+1
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 16
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|C|CG}} [[Nikola Janjić]]
| 0+1
| 0
| 0
| 0
| 0+1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 22
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Danijel Lončar]]
| 2
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 29
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Kristian Fućak]]
| 2
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 77
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Mato Miloš]]
| 1+1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 20
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|S|SLO}} [[Mario Jurčević]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0+1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 9
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Dion Drena Beljo]]
| 1
| 2
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''2'''
|-
| 28
| branič
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Slavko Bralić]]
| 0
| 0
| 0
| 0
| 1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 44
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Kristijan Lovrić]]
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0+1
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 8
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|Š|ŠPA}} [[Diego Barri]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 7
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Vedran Jugović]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 95
| napadač
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|H|HRV}} [[Antonio Mance]]
| 0+1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
| 10
| veznjak
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|B|BIH}} [[Amer Hiroš]]
| 0+1
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''1'''
!style=&quot;background: #DCDCDC&quot;| '''0'''
|-
|}

== Transferi ==
=== Dolasci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!width=200| nadnevak
!width=60| pozicija
!width=200| igrač
!width=200| prethodni klub
!width=130| odšteta
|-
| 5. siječnja 2022.
| veznjak
| {{ZD|C|CG}} [[Nikola Janjić]]
| [[FK Sutjeska Nikšić]]
| slobodan igrač
|-
| 7. srpnja 2022.
| branič
| {{ZD|H|HRV}} [[Luka Zebec]]
| [[NK Belišće]]
| 
|-
|}

=== Odlasci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!width=200| nadnevak
!width=60| pozicija
!width=200| igrač
!width=200| budući klub
!width=130| odšteta
|-
| 21. lipnja 2022.
| napadač
| {{ZD|S|SLO}} [[Damjan Bohar]]
| [[Zagłębie Lubin]]
| 250 tisuća eura
|-
| 18. srpnja 2022.
| branič
| {{ZD|B|BRA}} [[Talys Alves Pereira Oliveira]]
| [[NK Slaven Belupo Koprivnica]]
| slobodan igrač
|-
| 21. srpnja 2022.
| veznjak
| {{ZD|K|KON}} [[Merveil Ndockyt]]
| 
| slobodan igrač
|-
| 22. srpnja 2022.
| branič
| {{ZD|Š|ŠPA}} [[José Antonio Caro]]
| 
| slobodan igrač
|-
|}

=== Dolasci na posudbu ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!width=200| nadnevak
!width=60| pozicija
!width=200| igrač
!width=200| klub
!width=130| razdoblje
|-
| 
| 
| 
| 
| 
|-
|}

=== Odlasci na posudbu ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!width=200| nadnevak
!width=60| pozicija
!width=200| igrač
!width=200| klub
!width=130| razdoblje
|-
| 20. lipnja 2022.
| napadač
| {{ZD|K|KOSV}} [[Mirlind Daku]]
| [[NŠ Mura Murska Sobota]]
| do kraja sezone
|-
| 5. srpnja 2022.
| napadač
| {{ZD|H|HRV}} [[Vinko Petković]]
| [[NK Istra 1961]]
| do kraja sezone
|-
|}

== Povezani članci ==
* [[NK Osijek II 2022./23.]]

== Izvori i bilješke ==
{{NK Osijek}}

[[Kategorija:NK Osijek - sezone|2022-23]]</text>
      <sha1>pbfk9om5k6sc0cbagb7l2bixo1ge7ah</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hana Huljić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>724323</id>
    <revision>
      <id>6432260</id>
      <parentid>6431558</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:40:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:4B04:8330:68E5:6552:66B9:B0D3</ip>
      </contributor>
      <comment>Lijepe tocne vjesti dodala</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4356" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik|Background=solo|Ime=Hana Huljić|Pseudonim=Hana Who|Rođenje=[[28. prosinca]] [[1990]]|Mjesto=[[Split]]|Djelatno_razdoblje=2006-danas|Producentska_kuća=[[Croatia Records]] &lt;br&gt;
Tonika}}
'''Hana Huljić''' (aka Hana Who) ([[28. prosinca]] [[1990.]], [[Split]]) je [[hrvatska]] [[pjevačica]]. Poznata je kao kći [[Skladatelj|skladatelja]] [[Tonči Huljić|Tončija]] i [[Tekstopisac|tekstopisca]] [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]].

== Životopis ==
Kao djevojčica pojavila se u spotu za pjesmu ''Došlo vrijeme'' 1993. godine. Tada je glavni vokal grupe [[Magazin (sastav)|Magazin]] bila [[Danijela Martinović]]. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=BIZARNO: Na istom snimku Petrove bivša i sadašnja devojka - Hana je imala samo 3 godine!|url=https://www.nportal.rs/vest/13654/stars/poznati/hana-huljic-danijela-martinovic-snimak|access-date=2022-05-02|website=www.nportal.rs|language=sr-Latn-CS}}&lt;/ref&gt; Prije početka glazbene karijere glumila je u seriji [[Nova TV|Nove TV]] pod nazivom ''[[Stella (televizijska serija)|Stella]].'' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2013-09-30|title=Mlada Hana Huljić zapjevala u seriji “Stella”|url=http://www.glas-slavonije.hr/211671/9/Mlada-Hana-Huljic-zapjevala-u-seriji-Stella|url-status=live|access-date=2022-05-02|website=Glas Slavonije}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Na početku karijere pjevala je prateće vokale na albumima [[Maksim Mrvica|Maksima Mrvice]], [[Magazin (sastav)|Magazina]] i oca. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Хана Хуљић као вокал на албумима|url=https://www.discogs.com/artist/2611942-Hana-Hulji%C4%87?type=Credits&amp;subtype=Vocals&amp;filter_anv=0|url-status=live|website=Дискогс}}&lt;/ref&gt; Nakon što je stekla popularnost zahvaljujući seriji Stella, Hana i njezin budući suprug Petar Grašo snimili su pjesmu pod nazivom ''Srce za vodiča''. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Petar Grašo &amp; Hana Huljić - Srce Za Vodiča|url=https://www.discogs.com/release/9791931-Petar-Grašo-Hana-Huljić-Srce-Za-Vodiča|access-date=2022-05-02|language=en}}&lt;/ref&gt; Spot za ovu pjesmu ima preko 8 milijuna pregleda na [[YouTube]] platformi.

Pod umjetničkim imenom Hana Who objavila je singlove ''Alice'' &lt;ref&gt;{{Citation|title=HANA - ALISA (OFFICIAL VIDEO 2019) HD|url=https://www.youtube.com/watch?v=euTsN2gvbyg|access-date=2022-05-02|language=sr-Cyrl-RS}}&lt;/ref&gt;, ''Superman'' &lt;ref&gt;{{Citation|title=HANA - SUPERMAN (OFFICIAL VIDEO 2020) HD|url=https://www.youtube.com/watch?v=bPTfbLFdGA0|access-date=2022-05-02|language=sr-Cyrl-RS}}&lt;/ref&gt; '', Boje'' &lt;ref&gt;{{Citation|title=HANA WHO - COLOURS (OFFICIAL VIDEO 2022) HD|url=https://www.youtube.com/watch?v=KNSnp_Gw2KI|access-date=2022-05-02|language=sr-Cyrl-RS}}&lt;/ref&gt; itd.

== Osoban život ==
Svog budućeg supruga [[Petar Grašo|Petra Graša]] Hana je upoznala dok je njezin otac bio član grupe Magazin. To prijateljstvo će u međuvremenu prerasti u emocionalnu vezu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-12|title=Trudna Hana Huljić - prenose mediji {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/flash-news/213245/balkanom-odjeknule-lepe-vesti-hana-huljic-trudna-petar-graso-postaje-otac-danijeli-slomljeno-srce|access-date=2022-05-02|website=Story|language=sr-RS}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-10-04|title=Nova devojka Petra Graša - ćerka poznatog muzičara {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/flash-news/209350/nakon-rastanka-od-danijele-petar-graso-nasao-novu-devojku-i-to-cerku-coveka-kog-svi-znate|access-date=2022-05-02|website=Story|language=sr-RS}}&lt;/ref&gt; Odmah nakon što se saznalo za njihovu vezu, mediji su objavili da je Hana trudna. U subotu 19. veljače 2022. godine, Hana i Petar vjenčali su se u Splitu &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-02-19|title=Venčanje Petra Graša i Hane Huljić - događaj o kome priča Split {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/flash-news/214691/prve-fotografije-vencali-se-petar-graso-i-hana-huljic-jedan-detalj-ce-danijeli-slomiti-srce|access-date=2022-05-02|website=Story|language=sr-RS}}&lt;/ref&gt; 17.srpnja 2022. godine rodila je djevojčicu Albu 

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.discogs.com/artist/2611942-Hana-Hulji%C4%87 Hana Huljić] na web stranici Discogs
* [https://www.youtube.com/c/HanaHuljicOfficial/videos Službeni YouTube kanal]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>2l7smelzhr7jddisifm5x4emgbefoob</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432262</id>
      <parentid>6432260</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:42:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:4B04:8330:68E5:6552:66B9:B0D3</ip>
      </contributor>
      <comment>UREĐIVANJE POGRESKE NAVODNIKA DA DOĐEMO DO SE VOLI VAS SE</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4412" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik|Background=solo|Ime=Hana Huljić|Pseudonim=Hana Who|Rođenje=[[28. prosinca]] [[1990]]|Mjesto=[[Split]]|Djelatno_razdoblje=2006-danas|Producentska_kuća=[[Croatia Records]] &lt;br&gt;
Tonika}}
'''Hana Huljić''' (aka Hana Who) ([[28. prosinca]] [[1990.]], [[Split]]) je [[hrvatska]] [[pjevačica]]. Poznata je kao kći [[Skladatelj|skladatelja]] [[Tonči Huljić|Tončija]] i [[Tekstopisac|tekstopisca]] [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]].

== Životopis ==
Kao djevojčica pojavila se u spotu za pjesmu ''Došlo vrijeme'' 1993. godine. Tada je glavni vokal grupe [[Magazin (sastav)|Magazin]] bila [[Danijela Martinović]]. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=BIZARNO: Na istom snimku Petrove bivša i sadašnja devojka - Hana je imala samo 3 godine!|url=https://www.nportal.rs/vest/13654/stars/poznati/hana-huljic-danijela-martinovic-snimak|access-date=2022-05-02|website=www.nportal.rs|language=sr-Latn-CS}}&lt;/ref&gt; Prije početka glazbene karijere glumila je u seriji [[Nova TV|Nove TV]] pod nazivom ''[[Stella (televizijska serija)|Stella]].'' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2013-09-30|title=Mlada Hana Huljić zapjevala u seriji “Stella”|url=http://www.glas-slavonije.hr/211671/9/Mlada-Hana-Huljic-zapjevala-u-seriji-Stella|url-status=live|access-date=2022-05-02|website=Glas Slavonije}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Na početku karijere pjevala je prateće vokale na albumima [[Maksim Mrvica|Maksima Mrvice]], [[Magazin (sastav)|Magazina]] i oca. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Хана Хуљић као вокал на албумима|url=https://www.discogs.com/artist/2611942-Hana-Hulji%C4%87?type=Credits&amp;subtype=Vocals&amp;filter_anv=0|url-status=live|website=Дискогс}}&lt;/ref&gt; Nakon što je stekla popularnost zahvaljujući seriji Stella, Hana i njezin budući suprug Petar Grašo snimili su pjesmu pod nazivom ''Srce za vodiča''. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Petar Grašo &amp; Hana Huljić - Srce Za Vodiča|url=https://www.discogs.com/release/9791931-Petar-Grašo-Hana-Huljić-Srce-Za-Vodiča|access-date=2022-05-02|language=en}}&lt;/ref&gt; Spot za ovu pjesmu ima preko 8 milijuna pregleda na [[YouTube]] platformi.

Pod umjetničkim imenom Hana Who objavila je singlove ''Alice'' &lt;ref&gt;{{Citation|title=HANA - ALISA (OFFICIAL VIDEO 2019) HD|url=https://www.youtube.com/watch?v=euTsN2gvbyg|access-date=2022-05-02|language=sr-Cyrl-RS}}&lt;/ref&gt;, ''Superman'' &lt;ref&gt;{{Citation|title=HANA - SUPERMAN (OFFICIAL VIDEO 2020) HD|url=https://www.youtube.com/watch?v=bPTfbLFdGA0|access-date=2022-05-02|language=sr-Cyrl-RS}}&lt;/ref&gt; '', Boje'' &lt;ref&gt;{{Citation|title=HANA WHO - COLOURS (OFFICIAL VIDEO 2022) HD|url=https://www.youtube.com/watch?v=KNSnp_Gw2KI|access-date=2022-05-02|language=sr-Cyrl-RS}}&lt;/ref&gt; pjesmu Colours ,Boje je snimila spot u 4 mjesecu trudnoće .

== Osoban život ==
Svog budućeg supruga [[Petar Grašo|Petra Graša]] Hana je upoznala dok je njezin otac bio član grupe Magazin. To prijateljstvo će u međuvremenu prerasti u emocionalnu vezu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-12|title=Trudna Hana Huljić - prenose mediji {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/flash-news/213245/balkanom-odjeknule-lepe-vesti-hana-huljic-trudna-petar-graso-postaje-otac-danijeli-slomljeno-srce|access-date=2022-05-02|website=Story|language=sr-RS}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-10-04|title=Nova devojka Petra Graša - ćerka poznatog muzičara {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/flash-news/209350/nakon-rastanka-od-danijele-petar-graso-nasao-novu-devojku-i-to-cerku-coveka-kog-svi-znate|access-date=2022-05-02|website=Story|language=sr-RS}}&lt;/ref&gt; Odmah nakon što se saznalo za njihovu vezu, mediji su objavili da je Hana trudna. U subotu 19. veljače 2022. godine, Hana i Petar vjenčali su se u Splitu &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-02-19|title=Venčanje Petra Graša i Hane Huljić - događaj o kome priča Split {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/flash-news/214691/prve-fotografije-vencali-se-petar-graso-i-hana-huljic-jedan-detalj-ce-danijeli-slomiti-srce|access-date=2022-05-02|website=Story|language=sr-RS}}&lt;/ref&gt; 17.srpnja 2022. godine rodila je djevojčicu Albu 

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.discogs.com/artist/2611942-Hana-Hulji%C4%87 Hana Huljić] na web stranici Discogs
* [https://www.youtube.com/c/HanaHuljicOfficial/videos Službeni YouTube kanal]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>nnons57hszqftln5av5nwkass38nzxg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Janko Vranyczany-Dobrinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>724407</id>
    <revision>
      <id>6432133</id>
      <parentid>6429060</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:05:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Radovan V. Jerzy</username>
        <id>267916</id>
      </contributor>
      <comment>/* Emigrantska karijera */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24942" xml:space="preserve">{{Infookvir političar|ime=Janko Vranyczany Dobrinović|mandat_start=25. srpnja 1990.|mandat_kraj=17. srpnja 1991.|mandat_start2=16. travnja 1991.|mandat_kraj2=16. studenoga 1996.|mandat_start3=26. studenoga 1996.|mandat_kraj3=23. siječnja 2001.|čin=Ministar turizma|čin2=Veleposlanik pri Kraljevini Belgiji i opunomoćeni predstavnik Kontaktnog ureda RH pri Europskoj Uniji i NATO paktu|čin3=Stalni predstavnik RH pri Europskoj Uniji|datum rođenja=27. svibnja 1920.|datum smrti=6. svibnja 2015.|stranka=HDZ|zanimanje=političar i diplomat}}

'''Janko Vranyczany Dobrinović''' ([[Bedekovčina]] kraj [[Krapina|Krapine]], 27. svibnja 1920. – [[Bruxelles]], 6. svibnja 2015.), bio je pripadnik starog hrvatskog plemstva, političar i diplomat.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=HRVATSKI PLEMIĆ I DIPLOMAT - Umro Janko Vranyczany Dobrinović|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/umro-janko-vranyczany-dobrinovic-20150506|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=IMAO JE 94 GODINE - Umro diplomat i prvi hrvatski ministar turizma Janko Vranyczany Dobrinović|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/umro-diplomat-i-prvi-hrvatski-ministar-turizma-janko-vranyczany-dobrinovic-383182|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Velike priče - Prisjetio sam se prijateljstva s barunom Jankom Vranyczanyjem Dobrinovićem, legendarnim diplomatom i političarom|url=https://www.telegram.hr/velike-price/prisjetio-sam-se-svog-bliskog-prijateljstva-s-barunom-jankom-vranyczanyjem-dobrinovicem-legendarnim-diplomatom-i-politicarom/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Preminuo Janko Vranyczany-Dobrinović, prvi hrvatski ministar turizma|url=https://mint.gov.hr/vijesti/preminuo-janko-vranyczany-dobrinovic-prvi-hrvatski-ministar-turizma/9229|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Djetinjstvo i mladost ==
Rođen je 27. svibnja 1920, u Bedekovčini, u obitelji baruna Ambroza Vranyczanyja Dobrinovića, iz stare hrvatske plemićke obitelji, i Wande – Marie Magdalene von Schmidt – Zabierow, iz plemićke obitelji porijeklom iz Galicije. Imao je mlađu sestru, Ninu, koja je rođena 5. travnja 1922., u Zagrebu. Otac Ambroz, bio je pripadnik starog hrvatskog plemstva, te je taj visoki društveni položaj nastojao održati u društvu, te se, kao sin jedinac, školovao na bečkoj Theresiani, te je kasnije završio pravo u Beču i doktorirao, ali se nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]], 1918., nije snašao u novim društveno - političkim okolnostima koje su se razvijale u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], te se društveno izolirao, odlazio u [[Venecija|Veneciju]] i [[Monte Carlo]], gdje je razvio sklonost [[Kockanje|kockanju]], zbog čega je zapao u velika dugovanja, te je bio prisiljen, 1932., cijelo svoje vlastelinsko imanje, u naravi dvorac u Bedekovčini zajedno s okolnim zemljištem, zbog beskrupuloznim radnji vjerovnika, prodati pod špekulatnskim uvjetima industrijalcu [[Adolf Müller|Adolfu Mulleru]].  

Jankova majka, Wanda, zvana Dede, se zbog svega toga, još 1934., razvela od njegova oca, te se ponovno udala, za sveučilišnog profesora ekonomskih znanosti, Karla Šoštarića Pisačića, s kojim nije imala djece. Iste je godine, 1934., u Zagrebu, otvorila dječji vrtić, tzv. Montessori dječju kuču, koja se nalazila u centru grada, s pogledom na tržnicu [[Dolac (Zagreb)|Dolac]], a bila je namjenjena za djecu iz građanskih obitelji, uzrasta od tri do sedam godina života. Polaznike su činila djeca stranih konzula s boravištem u Zagrebu, zatim pripadnici bogatih i uglednih gornjogradskih obitelji, te židovskih industrijalaca, liječnika i odvjetnika. Dječji vrtić je nastavio s radom i nakon početka Drugog svjetskog rata i proglašenja NDH, ali su židovska djeca prestajala dolaziti, te ih je Dede, pokušala smjestiti na sigurna mjesta, da izbjegnu strahote [[Holokaust u NDH|holokausta u NDH]]. U tom su razdoblju, polaznike činila djeca talijanskih i njemačkih časnika i diplomatsko-konzularnog osoblja, da bi, neposredno nakon završetka rata, rad dječjeg vrtića nove vlasti socijalističke Jugoslavije zabranile. 

Odrastao je u Bedekovčini, gdje je završio pučku (osnovnu) školu, a kako je u ranom djetinjstvu bio boležljiv i osjetljiv, liječnici su preporučili roditeljima da što više vremena boravi na moru, te je često boravio kod bake, po majci, u [[Opatija|Opatiji]], tada u sastavu [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].

Nakon završenog pučkog školovanja, majka ga je, protiveći se očevom naumu da pohađa Theresianu, poslala u srednju školu na Sušaku, koju je pohađao dvije godine, ali se nakon razvoda svojih roditelja, 1934., morao preseliti k majci u Zagreb, gdje je završio srednju školu. U Zagrebu se nakon završene srednje škole, preko majčinih veza i zaposlio, kao namještenik u Jadranskom osiguranju d.d., te je ujedno upisao pravni studij na zagrebačkom [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]], gdje je odslušao dva semestra, da bi zatim upisao [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|arhitekturu]] na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, te zbog fakultetskih obveza dao otkaz u Jadranskom osiguranju d.d. 

Tijekom studija arhitekture, stupio je u kontakt s tzv. gornjogradskim krugovima, mlađim dokonim pripadnicima visokog društva, koji su bili željni zabave i ludih provoda, što se mladom Vranyczanyju nije odviše dopalo. Jedan kraći period, ljeti 1938., boravio je kod rođaka i obiteljskih prijatelja u Bruxellesu, u Belgiji, gdje je mlađe uzraste podučavao tenis. Za to je vrijeme njegova sestra, Nina, boravila u [[Engleska|Engleskoj]], kod majčinih prijatelja, ali pošto je, 1939., Engleska, nakon napada [[Treći Reich|Njemačke]] na [[Poljska|Poljsku]], objavila rat, a u takvom je ozračju bila je prinuđena napustiti državu i vratiti se u Kraljevinu Jugoslaviju. 

Ubrzo potom saznaje kako mu je, 4. lipnja 1940., u pedeset i četvrtoj godini života, umro otac, te je pokopan na zagrebačkom gradskom groblju Mirogoj. 

== Drugi svjetski rat i poraće ==

=== Početak rata ===
Početak [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], okupacija Jugoslavije i proglašenje tzv. [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], zatekli su ga u Zagrebu, te je isparava pokazivao simpatije prema ustaškom pokretu, ali ne odobravajući počinjene ratne zločine i posebno zločine protiv čovječnosti prema Srbima i Židovima, dok mu je majka izražavala protivljenje, te mu je navodno kazala kako će ga se odreći ako pristupi ustaškom pokretu, te je pod tim dojmom i uvidjevši šire stanje, tijekom 1942. i 1943. ipak ostao po strani. 

Ipak, u jesen 1941., zatražio je da mu se odobri kupoprodaja nekadašnjeg obiteljskog, vlastelinskog imanja s dvorcem u Bedekovčini, s obročnim otplatama cijene, pošto su, uslijed proglašenja rasnih zakona u NDH, bile oduzete nekretnine obitelji židovskog industrijalca Mullera i stavljene pod upravu Državnog ravnateljstva za gospodarsku ponovu, međutim vlasti NDH su mu to odbile, ali su ga postavili za povjerenika (upravitelja) tog dobra, na kojoj je dužnosti ostao od ljeta ili rane jeseni 1942., kada je objekt bio predan socijalnoj skrbi. 

O svojim mladenačkim iluzijama, u jednom razgovoru s predsjednikom Tuđmanom, aludirajući na njihove različite poglede na svijet, u mladosti i kasnijoj karijeri, sam Vranyczany je kazao: &lt;blockquote&gt;&quot;''Što se to, predsjednik, dogodilo s nama dvojicom? Ja sam u mladosti bio nacionalist, pristalica HSS-a koji je priželjkivao da hrvatske granice budu na Drini i koji je bio konzervativac, pa i na neki način desničar, a vremenom sam, prilagođavajući se neumitnim političkim procesima, postao europejac, demokrat, zagovornik multinacionalnih i multikulturalnih društava. Ti si u mladosti bio ljevičar, antifašist, partizan, internacionalac, a sada si se preobrazio u tvrdog nacionalista, konzervativca i desničara. Kako se to dogodilo?''&quot;&lt;ref&gt;Pleše Mladen, Vranyczanyjev oproštaj s Tuđmanom, Nacional: politički tjednik, br. 213., 15. prosinca 1999., str. 13 - 14. &lt;/ref&gt; &lt;/blockquote&gt; 

=== Odlazak u domobranstvo i sudjelovanje u uroti Vokić - Lorković ===
U proljeće 1943., bio je mobiliziran u [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|hrvatsko domobranstvo]] i prebačen u elitnu časničku školu u Stockerau, u [[Austrija|Austriji]], gdje je boravio do ljeta 1944., kada je kao domobranski zastavnik bio najprije u Zagrebu, kod generala [[Ante Vokić|Ante Vokića]], gdje je svjedočio propasti urote, u kolovozu 1944., kada mu je Vokić, kao njegov pretpostavljeni, dao usmeni nalog, da uzme dopust kako bi se sklonio na sigurno, te su od 22. kolovoza do 1. rujna 1944., dok je bio na vojničkom doupustu, provedena uhićenja svih značajnijih urotnika. Naime, Vokić je namjeravao iskoristiti Vranyczanyjeve obiteljske veze i poznanstva kod europske aristokracije, kako bi zajedno s Josipom Torbarom, stupio u kontakt s Britancima, što mu na kraju nije uspjelo. Nakon [[Urota Lorković-Vokić|puča Vokić - Lorković]], u 1. rujna 1944., javio se na raport generalu Vladimiru Kernu, koji ga je obavijestio da je Vokić uhićen i pritvoren u Lepoglavu, te je Vranyczany bio prebačen u štab generala [[Josip Metzger|Josipa Metzgera]] u Vinkovce, gdje je ostao do povlačenja, zima - proljeće 1945., ali nije sudjelovao u vođenju borbi, već je kao neborac sudjelovao kao administrativno vojno osoblje u kancelariji domobranskog zapovjedništva. 

=== Oslobođenje Zagreba i križni put ===
U proljeće 1945. prebačen je u Zagreb, gdje, u svibnju 1945. dočekao ulazak jedinica [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije (JA)]] u grad, iako je dobio nalog za povlačenje, ali je na nagovor očuha Karla Šoštarića Pisačića, koji se tijekom rata nalazio u diplomatskoj službi NDH u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Bukurešt|Bukureštu]], Vranyczany je ipak ostao u Zagrebu. Doduše, prilikom ulaska jedinica JA u Zagreb, sakrio se u Vojnu bolnicu u Vlaškoj ulici, odakle su ga djelatnici [[OZNA|Ozne]], 13. ili 14. svibnja 1945., uhitili i pritvorili prvo u zarobljenički logor Kanal, da bi potom bio prebačen u zarobljenički logor Prečko, odakle je zajedno s kolonom zarobljenika prošao [[Bleiburška tragedija|križni put]] do [[Bjelovar|Bjelovara]], te dalje do [[Osijek|Osijeka]]. Na križnom je putu obolio od dzenterije, te je na intervenciju prijateljice negove bivše zaručnice, koja je u međuvremenu postala ljubavnica jednog višeg djelatnika zagrebačke Ozne, koji ga je posjetio u Osijeku, te naložio njegovo puštanje na slobodu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lazarin Branimira: Potraga za plavom krvi - Izložba ‘Veličanstveni Vranyczanyjevi: umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji’, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb: Izložba je kunsthistoričarski nonšalantni prilog identitetskoj ‘borbi’, briga za autohtonost nacionalnoga kroz lijepe slike, doživljaje i navade našega plemstva|url=https://www.portalnovosti.com/potraga-za-plavom-krvi|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Ilegalni bijeg iz Jugoslavije ===
Vrativši se u Zagreb, gdje mu više nisu boravile ni majka ni sestra, odlučio je konačno napustiti socijalističku [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]], jer mu je kao bivšem domobranskom zastavniku bilo onemogućeno daljnje školovanje, otputovao je baki, po majci, Anni Stephaniji Schmidt von Zabierow, u Opatiju, odakle je tijekom rujna i listopada 1946., ilegalno prešao jugoslavensku granicu kod [[Trst|Trsta]], gdje je već otprije u anglo-američkoj vojnoj misiji bila zaposlena njegova sestra.

Naime, u proteklom je razdoblju, njegova sestra, Nina, usprkos ratnom stanju, bila željna zabave i visokog društva, te se kretala u krugovima visokog društva i diplomatskim krugovima, da bi se početkom rata, 1941., upoznala s diplomatskim osobljem talijanskog poslanstva u Zagrebu i časnicima talijanske vojske, čak se prilikom kapitulacije Kraljevine Italije, u rujnu 1943., naglo zaručila za kapetana talijanske vojske, Lewetzov - Santhieriena, porijeklom Nijemca, koji je odlukom njemačkih vojnih vlasti uhićen i odveden u ratno zarobljeništvo, jer je odbio surađivati s njemačkom vojskom. Navodno mu se sestra dovodila u vezu s ustaškim generalom, urotnikom, Vokićem, te ju je zbog toga nadzirala [[Ustaška nadzorna služba|Ustaška nadzorna služba (UNS)]]. Nakon rata, u svibnju 1945., sestru mu je uhitila Ozna, te se jedno vrijeme nalazila u pritvoru, da bi nakon ispitivanja bila puštena, te se odmah odlučila na bijeg, te je ilegalno prešla u Italiju, da bi u Trstu, radeći u savezničkoj vojnoj misiji, upoznala časnika britanske vojske, Arthura Farnell Watsona, za kojeg se udala, te s kojim je otišla u [[Johannesburg]], u [[Južna Afrika|Južnoafričkoj Republici]]. Tijekom rada u savezničkoj vojnoj misiji, pokušala je saznati sudbinu svojeg bivšeg zaručnika, talijanskog časnika, koji je iz Zagreba odveden u njemačko ratno zarobljeništvo. 

S druge strane, pošto su njihovoj majci, Wandi, nakon rata, vlasti nove socijalističke Jugoslavije, zatvorile i oduzele pravo rada u dječjem vrtiću, ona se odlučila napustiti Zagreb, te je živjela u [[Klagenfurt|Klagenfurtu]], u Austriji, tada u britanskoj okupacijskoj zoni, gdje su joj živjeli obiteljski prijatelji, te je jednom prilikom, uočivši posjet odbjeglog visokog ustaškog dužnosnika [[Ivan Perčević von Odavna|Ivana pl. Perčevića]], istog prijavila Englezima, koji su ga sljedećeg dana uhitili, pritvorili, i 1946., izručili jugoslavenskim vlastima, gdje je tijekom 1947., u sklopu zajedničkog procesa [[Slavko Kvaternik|Slavku Kvaterniku]] i drugima, osuđen na smrtnu kaznu i pogubljen.&lt;ref&gt;Tko je tko u NDH : Hrvatska 1941.-1945. / [glavni urednik Darko Stuparić]. -. Impresum. Zagreb : Minerva, 1997., str.316-317.&lt;/ref&gt; 

== Karijera u inozemstvu ==

=== Profesionalna karijera ===
Uskoro je iz Trsta prešao u [[Rim]], gdje je diplomirao novinarstvo i komunikacije na Akademiji Lateran u [[Vatikan|Državi Vatikanskog Grada]], odakle ,1948., odlazi u [[Belgija|Belgiju]], gdje se zaposlio pri austrijskom turističkom uredu. Sam Vranyczany u intervjuu za Večernji list, prilikom hrvatskog ulaska u EU, o svojoj karijeri u Belgiji govori: &lt;blockquote&gt;&quot;''Došao sam iz Rima, gdje sam živio, gdje sam bio na studiju i htio sam ići u SAD. Imao sam u Americi jednog protektora. Protektor je bio prva ljubav moje majke. Kad je moj otac umro, a taj je protektor izgubio sina u američkom zrakoplovstvu nad Berlinom, on je mene tražio. Htio me posiniti. Poslao je papire. Međutim, trebao sam čekati jer sam rođen u Jugoslaviji i imao sam lošu emigrantsku kvotu. Morao sam čekati dulje. A u Bruxellesu sam imao prijatelje jer sam kao mladić bio u Bruxellesu kod prijateljske grofovske obitelji De Liedekerke. Bio sam tada poslan da naučim francuski, a ja sam, s druge strane, djecu svog godišta učio igrati tenis. To je bilo prije rata, 1937. i 1938. godine. A poslije rata, kako sam dulje morao čekati za papire za Ameriku, tražio sam posao, bio sam primljen u austrijskom turističkom uredu u Bruxellesu, a u međuvremenu je moj sponzor u Americi umro i tako sam ostao u Belgiji. Od 1948. do danas''.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Krasnec Tomislav, 'U visoko društvo Europe ušao sam 1948. Ja sam član te 'mafije''|url=https://www.vecernji.hr/lifestyle/u-visoko-drustvo-europe-usao-sam-1948-ja-sam-clan-te-mafije-588171|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;/blockquote&gt;Tijekom 1948., učlanio se u Royal Léopold Club, otmjeni teniski klub iz Bruxellesa, gdje igrajući za klub, upoznaje Percyja Lippitta, američkog državljanina austrijskog podrijetla, koji je kao prodavač američkih automobila Ford, visoko kotirao u belgijskom društvu i bio veoma popularan u Royal Leopold Clubu. 

Dvije je godine proveo živeći i radeći kao poduzetnik u Francuskoj, točnije u Dijonu. Tijekom kasnije profesionalne karijere radio je u mnogim tvrtkama u Belgiji, [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Italija|Italiji]], te se uglavnom bavio marketingom i izvozom. Od 1968. zaposlen je u austrijskom turističkom predstavništvu u Bruxellesu, u Belgiji, te je 1970. postavljen na mjesto direktora. 

=== Emigrantska karijera ===
Zbog sudjelovanja u poraženoj hrvatskoj vojsci, ilegalnog bijega iz Jugoslavije i veza s pripadnicima hrvatske političke emigracije nalazio se pod operativnom obradom [[UDBA|Udbe]], te su posebno pratili aktivnost oko emigrantskih krugova pristaša [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a u [[Belgija|Belgiji]], zatim susrete u [[München|Munchenu]] u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], te posebno njegove susrete s [[Otto von Habsburg|Ottom von Habsburgom]], kojeg je poznavao od 1949., kada su razgovarali o stanju u Titovoj Jugoslaviji, iz koje su brojni predstavnici hrvatskog plemstva morali izbjeći. Kasnije bio pozvan na von Habsburgovo vjenčanje, održano 1951., u francuskom gradu [[Nancy|Nancyju]] , gdje je sudjelovao kao predstavnik hrvatskog plemstva. Da bi se zatim ponovno susreli, tijekom 1953., sada u [[Oxford|Oxfordu]], u Engleskoj, gdje je tema razgovora bila tzv. Podunavska konfederacija, za koju su se zalagali neki politički krugovi u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, ali ne toliko u Engleskoj, koja se držala po strani, jer je podržavala cjelovitost [[Josip Broz Tito|Titove]] Jugoslavije, ili nekakvu verziju tzv. balkanske konfederacije. 

== Demokratske promjene u Hrvatskoj ==
Uoči demokratskih promjena u Hrvatskoj, na nagovor kardinala [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]], a posredovanjem [[Hrvoje Šarinić|Hrvoja Šarinića]], priključio se HDZ-u i [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]], kojega je i podržao. Na prvi svečani saziv Sabora RH, u svibnju 1990., Tuđman je osobno pozvao Vranyczanyja da u ime hrvatskog plemstva pozdravi prvi višestranački i demokratski izabran saziv Sabora RH. U tom je vremenu jasno zastupao interese hrvatske države u nastajanju, i u razdoblju prije nego li je bila međunarodno priznata, te je u Bruxellesu vodio ured za kontakte s [[Europska unija|Europskom zajednicom (EZ)]] i [[NATO|Sjevernoatlantskim savezom (NATO)]]. 

=== Razdoblje HDZ-a (1990. - 1999.) ===
Nakon višestranačkih i demokratskih izbora 1990., imenovan je prvim hrvatskim ministrom turizma,&lt;ref&gt;Vukonić Boris, Povijest hrvatskog turizma, Zagreb, 2005., str. 188.&lt;/ref&gt; da bi potom 1992. bio imenovan na dužnost veleposlanika RH pri Kraljevini Belgiji, Nizozemskoj i Luxembourgu. U razdoblju dok je bio šef diplomatske misije u Bruxellesu, bio je nadređeni [[Zoran Milanović|Zoranu Milanoviću]] i [[Tomislav Sunić|Tomislavu Suniću]], koji su činili diplomatsko osoblje veleposlanstva. U svojim se javnim istupima od početka političke karijere zalagao za put Hrvatske u smjeru euroatlantskih integracija, kroz koje će se država izvući iz političkog Balkana, pritom se suprostavljaljući politici prema BiH, medijima i oporbi koja je vodila Hrvatsku u međunarodnu izolaciju. Vranyczany je bio jedan od rijetkih suradnika Franje Tuđmana koji je otvoreno kritizirao njegove javne politike, dok je Tuđman njegovao poseban odnos prema Vranyczanyju, kako zbog slične dobi i zavičajnosti, tako zbog njegova plemićkog porijekla i ugleda i poznanstava u europskim diplomatskim krugovima.    

Bio je jedan od odabranih članova specijalne misije RH u službenom posjetu [[Moskva|Moskvi]], u svibnju 1995., predvođene predsjednikom Franjom Tuđmanom, kao veleposlanik pri [[Belgija|Kraljevini Belgiji]], među ostalim zbog svojeg sudioništva u Drugom svjetskom ratu, ali tu se među ostalim, našao i [[Milivoj Kujundžić]], saborski zastupnik iz redova HDZ-a, kao član saborskog Odbora za obilježavanje pedesete obljetnice kraja Drugoga svjetskog rata.

Dana 30. studenog 1995., Odlukom Predsjednika RH, Vranyczany je imenovan na dužnost člana Vijeća za međunarodne odnose pri Predsjedničkom vijeću, kao savjetodavnom tijelu Predsjednika RH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odluka o osnivanju i imenovanju članova Predsjedničkog vijeća|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_12_98_1643.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; 

Dana 14. listopada 1998., Vranyczany je Odlukom predsjednika Tuđmana imenovan na dužnost savjetnika za euroatlantske integracije u Uredu Predsjednika RH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odluka o imenovanjima i razrješenjima u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_137_1668.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Kao Tuđmanov osobni savjetnik za eurointegracijski proces, Vranyczany se zalagao za što brži ulazak Hrvatske u EU, dok je Tuđman zazirao od euroatlantskih integracija, zbog nevoljkog mijenjanja svoje politike prema BiH, oporbi u Hrvatskoj, što je predstavljalo demokratski deficit koji su europski čelnici postavili kao standard, te je predstavljalo zastoj za skoriji ulazak u euroatlantske integracije. Dana 15. ožujka 1999., Vranyczany je imenovan članom Odbora za vanjsku politiku i Odbora za višestranačje pri Predsjedničkom vijeću, kao Ustavom RH predviđenom savjetodavnom tijelu Predsjednika RH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odluka o osnivanju i imenovanju članova Predsjedničkog vijeća|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_03_28_557.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Prilikom jednog razgovora s Tuđmanom, Vranyczany ga je upozorio:&lt;blockquote&gt;&quot;''Predsjednik, ako želiš s uspjehom dovršiti svoju povijesnu misiju, moraš uvesti Hrvatsku u EU i NATO pakt. Nećeš obaviti posao do kraja ako zastaneš na pola puta: Hrvatska mora postati dio Europe, a ti moraš zauzeti svoje mjesto za europskim stolom. Zbog toga se isplati promijeniti politiku prema BiH i odnos prema demokraciji. Nećeš valjda dopustiti da opozicija obavi tu povijensu zadaću?''&quot;&lt;ref&gt;Pleše Mladen, Vranyczanyjev oproštaj s Tuđmanom, Nacional: politički tjednik, br. 213., 15. prosinca 1999., str. 13 - 14.&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Razdoblje koalicijske Vlade (2000. - 2002.) ===
U sunovrat Tuđmanove vladavine, u studenom 1999., kao osobni savjetnik predsjednika Tuđmana za euroatlantske integracije, sudjelovao je u organiziranju i lobiranju u diplomatskim krugovima, u Bruxellesu, kako bi oporbeni predstavnici, [[Ivica Račan]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]), [[Dražen Budiša]] ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]), [[Radimir Čačić]] ([[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]]), [[Vlado Gotovac]] ([[Liberalna stranka|LS]]) i [[Ivan Jakovčić]] ([[Istarski demokratski sabor|IDS]]), usprkos međunarodnoj izolaciji, lošem imidžu i rejtingu koji je tadašnja Hrvatska imala, pozvali na prijem kod predstavnika EU, u Bruxelles.&lt;ref&gt;Pleše Mladen, Posttuđmanovsko razdoblje hrvatske diplomacije, Nacional: politički tjednik, br.210., 24. studenog 1999., str. 11 - 12. &lt;/ref&gt; 

Promjenom vlasti 3.siječnja 2000., ostao je u Ministarstvu, te je neko vrijeme savjetovao predsjednika Vlade [[Ivica Račan|Ivicu Račana]], oko euroatlantskih integracija, te je dao značajan doprinos u toj prvoj fazi pregovora oko hrvatskog pristupanja [[NATO]]-u i [[Europska unija|EU]]-u, da bi 2002. otišao u mirovinu.

Umro je u Bruxellesu, 6. svibnja 2015., u devedeset i četvrtoj godini života, pokopan je na gradskom groblju [[Mirogoj]], u Zagrebu.

== Odlikovanja ==
Dana 28. svibnja 1995., predsjednik RH, Franjo Tuđman, odlikovao je Vranyczanyja '''Veleredom Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom''', zbog znimnog doprinosa neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odluka kojom se odlikuju VeleRedom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;, zatim '''Spomenicom domovinskog rata''' zbog djelatnog sudjelovanja, &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odluka kojom se odlikuju Spomenicom domovinskog rata|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_917.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; '''Spomenicom domovinske zahvalnosti''' za časnu i uzoritu službu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odluka kojom se odlikuju Spomenicom domovinske zahvalnosti|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_911.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; '''Redom Hrvatskog pletera''' zbog osobitog doprinosa razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odluka kojom se odlikuju Redom Hrvatskog pletera|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_919.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; te '''Redom Hrvatskog trolista''' za osobite zasluge stečene u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnim okolnostima u miru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odluka kojom se odlikuju Redom Hrvatskog trolista|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_913.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]</text>
      <sha1>j6f7hc58kckd2ksr3xx8s517f5acjwx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Srpanj 2022.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>724488</id>
    <revision>
      <id>6432312</id>
      <parentid>6431301</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:48:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Orsat cvjetinović */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8051" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}
		
__NOINDEX__
		
__NEWSECTIONLINK__
		
		
=Članci=

== [[Jugokomunisti]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Jugokomunisti
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vandalizam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 15:21, 2. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Obrisano 2. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:30, 13. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Davor (mitologija)]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = zadržano
|ime_stranice = Davor (mitologija)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = Držićeva/Gundulićeva izmišljotina, vidi rapsravu
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 17:55, 6. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
[[Vitomir Belaj]], „Hod kroz godinu”, 2. dopunjeno izdanje, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2007., str. 48.:
{{citat|Poglavlje za sebe predstavlja hrvatski mitski svijet u brojnim dramskim djelima hrvatske renesanse i baroka, posebice u komedijama i pastoralama, od Marina Držića (1508.–1567.) do Ivana Gundulića (1589.–1638.). Zbivanja u njima smještena u mitsku Dubravu. Tu u ''Dubravi'' nastaje novi, ''slovinski'' (hrvatski) mitski svijet, jer su staroga već odavna zaboravili Vile dobivaju svoja imena, '''izmišljaju se novi hrvatski bogovi''' (npr. ''Slovan'', '''''Davor'',''' ''Lero''), bogovi čija imena i danas pričinjavaju dobronamjernim a nekritičnim &quot;mitolozima&quot; podosta glavobolje.}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:03, 6. srpnja 2022. (CEST)

Ne bih se htio vele miješati u nešto što ne poznam, ali zar je HJP (naveden u članku) nepouzdan izvor?—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 09:27, 9. srpnja 2022. (CEST)

Ja bih ovo ostavio uz nadopunu iz Croxyzovog izvora. Ljudi koji traže hrvatskog boga Davora tako će naći i porijeklo ''mita''. ([[WP:N]]: Ako postoji više gledišta o temi, navodimo sva značajna.) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:41, 13. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ivan &amp;#39;Ike&amp;#39; Mandurić]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ivan &amp;#39;Ike&amp;#39; Mandurić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = kriteriji
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:44, 9. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Obrisano 9. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:32, 13. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

=Predlošci=

=Kategorije=

=Ostalo=

== [[Marijana Soldo]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Marijana Soldo
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Lipanj_2022.#Marijana_Soldo obrisano već jednom]. Stranica je obrisana zbog nezadovaljanja kriterija značajnosti (WP:NOTABILITY). Brisanje su poduprli {{s|Dean72}} i {{s|Ponor}}. Ovu stranicu bi administratori trebali zaključarti tako da je više nitko ne može stvarati.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:06, 12. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Obrisano 12. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:35, 13. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Lejla Šehović]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Lejla Šehović
|predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}}
|razlog_brisanja = kriteriji
|osporava = {{Suradnikinfo|MaGa}}
|datum_i_vrijeme = 20:31, 13. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Safet - Meho Mehmedbašić]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Safet - Meho Mehmedbašić
|predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}}
|razlog_brisanja = kriteriji
|osporava = {{Suradnikinfo|MaGa}}
|datum_i_vrijeme = 20:38, 13. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{obrisati}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:07, 22. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Autobahn police simulator 3]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Autobahn police simulator 3
|predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}}
|razlog_brisanja = prekratko, bez izvora.
|osporava = {{Suradnikinfo|Znalac 2022}}
|datum_i_vrijeme = 21:15, 13. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Aleksandar Racz]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Aleksandar Racz
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = Cross-wiki spam (tako je naveo suradnik koji je stavio pogrešni predložak)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:01, 22. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Orsat cvjetinović]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Orsat cvjetinović
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vandalizam, ovo ću stavit pod wikihumor, naravno bez imena osobe
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:48, 25. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>dr16krxq62gh2eje8lv1eigd2oegl8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>69. Pulski filmski festival</title>
    <ns>0</ns>
    <id>724723</id>
    <revision>
      <id>6432139</id>
      <parentid>6432023</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:35:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Infierno</username>
        <id>156498</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3621" xml:space="preserve">{{Infookvir Filmski festival
| naziv              = Festival igranog filma u Puli
| slika              = 
| opisslike          = 
| otvaranje          = 
| zatvaranje         = 
| lokacija           = [[Pula]], [[Hrvatska]]
| domaćin            = Pula Film Festival
| broj               = 69
| datum              = [[16. srpnja]] [[2022.]] –&lt;br/&gt;[[24. srpnja]] [[2022.]]
| jezik              = hrvatski/međunarodni
| webstranice        = http://www.pulafilmfestival.hr/
}}

'''69. [[festival igranog filma u Puli]]''' je godišnji filmski festival održan u Puli, Hrvatska. Održat će se od 16. srpnja 2022. do 24. srpnja 2022. godine. 

Film ''Zbornica'' osvojio je nagradu za [[Velika zlatna arena za najbolji film]] i [[Zlatna arena za režiju]]&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Nagrade 69. Pulskog filmskog festivala |url=https://pulafilmfestival.hr/nagrade-69-pulskog-filmskog-festivala/|accessdate=2022-07-24|language=hr}}&lt;/ref&gt;.

== Ocjenjivački sud ==
* [[Stefan Ruzowitzky]], redatelj (predsjednica)
* Rita Di Santo, kritičarka
* [[Zrinko Ogresta]], redatelj 
* Miran Miošić, 
* [[Marija Škaričić]], glumica

== Programi ==
=== Hrvatski program ===
* ''4:2'', [[Anđelo Jurkas]]
* ''Baci se na pod'', [[Nina Violić]]
* ''Divljaci'', [[Dario Lonjak]]
* ''Glava velike ribe'', [[Arsen Oremović]]
* ''Illyricvm'', [[Simon Bogojevic Narath]]
* ''Nosila je rubac črleni'', [[Goran Dukić (redatelj)|Goran Dukić]]
* ''Punim plućima'', [[Radislav Jovanov]]
* ''Šesti autobus'', [[Eduard Galić]]
* ''Stric'', [[David Kapac]] i [[Andrija Mardešić]]
* ''Zbornica'', [[Sonja Tarokić]]

=== Međunarodni program ===
* ''Ne ostavljaj tragove'' (''Żeby nie było śladów''), [[Jan P. Matuszyński]] (Poljska)
* ''Neka bude jutro'', [[Eran Kolirin]] (Izrael)
* ''Čudo'' (''Miracol''), [[Bogdan George Apetri]] (Rumunjska)
* ''Sunce'' (''Sonne''), [[Kurdwin Ayub]] (Austrija)
* ''Majstori od zanata'' (''Sis dies corrents''), [[Neus Ballús]] (Španjolska)
* ''Dani suše'' (''Burning Days''), [[Emin Alper]] (Turska)
* ''Ljeto kada sam naučila letjeti'' (''How I Learned to Fly''), [[Radivoje Andrić]] (Srbija, Hrvatska)
* ''Mimi'', [[Darijan Pejovski]] (Sjeverna Makedonija)
* ''Nebesa'', [[Srđan Dragojević]] (Srbija)
* ''Nije lose biti covek'', [[Dušan Kovačević]] (Srbija)
* ''Vizija leptira'', [[Maksym Nakonechnyi]] (Ukrajina)

== Nagrade ==
=== Hrvatski program ===
* [[Velika zlatna arena za najbolji film]] : ''Zbornica'', [[Sonja Tarokić]]
* [[Zlatna arena za režiju]] : [[Sonja Tarokić]], ''Zbornica''
* [[Zlatna arena za scenarij]] : [[David Kapac]] i [[Andrija Mardešić]], ''Stric''
* [[Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu]] : [[Lana Barić]], ''Glava velike ribe''
* [[Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu]] : [[Stojan Matavulj]], ''Zbornica''
* [[Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu]] : [[Nives Ivanković]], ''Zbornica''
* [[Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu]] : [[Ljubo Zečević]], ''Nosila je rubac črleni''
* [[Zlatna arena za kameru]] : [[Stanko Herceg]], ''Punim plućima''
* [[Zlatna arena za montažu]] : [[Borna Buljević]], ''Zbornica''

=== Manjinske koprodukcije ===
* [[Zlatna arena za najbolji film u manjinskoj koprodukciji]] : 
* [[Zlatna arena za režiju u manjinskoj koprodukciji]] : 
* [[Zlatna arena za glumačko ostvarenje u manjinskoj koprodukciji]] : 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Više informacija ==
* [[Festival igranog filma u Puli]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.pulafilmfestival.hr/ službeno mrežno mjesto]

{{Pulski filmski festival}}
{{Zlatna arena}}

[[kategorija: Pulski filmski festival]]</text>
      <sha1>5x6f0vwgdi817ndx37z6ag2fzt5y47f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hvarska nogometna liga 2021./22.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>724983</id>
    <revision>
      <id>6432426</id>
      <parentid>6431421</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T10:24:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */ 10.14. kolo</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12457" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{sporedni|6. rang HNL-a 2021./22.#NL otoka Hvara|l1=6. rang HNL-a 2021./22.}} 

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Hvarska nogometna liga]] &lt;br&gt;(''3. ŽNL - Hvar'') 
| sezona                    = 
| slika                     = &lt;!-- [[Datoteka: ]]  --&gt; 
| opis                      = 
| država                    =  {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska]] 
| stupanj lige              = VI. 
| prvaci                    = [[NK Hvar|Hvar]] 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 16 golova: &lt;br&gt; Luka Ivanković &lt;small&gt; ''([[NK Vrisnik|Vrisnik]])'' 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt; 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Hvarska nogometna liga 2020./21.|2020./21.]] 
| sljedeća sezona           = [[Hvarska nogometna liga 2022./23.|2022./23.]] 
}}

'''[[Hvarska nogometna liga|Hvarsku nogometnu ligu]]''', također i pod nazivom ''&quot;3. županijska nogometna liga Splitsko-dalmatinska - Hvarska liga&quot;'', ''&quot;3. županijska nogometna liga Splitsko-dalmatinska - Hvar&quot;'', ''&quot;Liga otoka Hvara&quot;'', ''&quot;Forska liga&quot;'',  predstavlja ligu šestu stupnja hrvatskog [[nogomet]]nog prvenstva, odnosno treći stupanj nogometne lige u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] za sezonu 2021./22. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je 10 klubova, a ligu je osvojio ''[[NK Hvar|&quot;Hvar&quot;]]''. 

== Sustav natjecanja ==
Deset klubova igra dvokružnim ligaškim sustavom (18 kola). 

== Sudionici == 
* ''[[NK Hvar|Hvar]]'' - [[Hvar (grad)|Hvar]] 
* ''[[HNK Jadran Stari Grad|Jadran]]'' - [[Stari Grad]]
* ''[[NK Jelsa|Jelsa]]'' - [[Jelsa]]
* ''[[HNK Levanda|Levanda]]'' - [[Velo Grablje]], [[Hvar (grad)|Hvar]]
* ''[[NK Mladost Sućuraj|Mladost]]'' - [[Sućuraj]]
* ''[[NK Sloga Dol|Sloga]]'' - [[Dol (Stari Grad)|Dol]], [[Stari Grad]]
* ''[[NK SOŠK Svirče|SOŠK]]'' - [[Svirče]], [[Jelsa]]
* ''[[NK Varbonj|Varbonj]]'' - [[Vrbanj]], [[Stari Grad]]
* ''[[NK Vatra Poljica|Vatra]]'' - [[Poljica (Jelsa)|Poljica]], [[Jelsa]]
* ''[[NK Vrisnik|Vrisnik]]'' - [[Vrisnik]], [[Jelsa]]

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: right&quot; 
!mj. !!klub !!ut. !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!bod-  
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Hvar|Hvar]] ||18 ||13 ||4 ||1 ||53 ||14 ||43 || 
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Jadran Stari Grad|Jadran Stari Grad]] ||18 ||12 ||2 ||4 ||33 ||23 ||37 || -1 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Vrisnik|Vrisnik]] ||18 ||9 ||2 ||7 ||42 ||33 ||29 || 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|[[NK SOŠK Svirče|SOŠK Svirče]] ||18 ||8 ||3 ||7 ||35 ||28 ||27 || 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Varbonj|Varbonj (Vrbanj)]] ||18 ||8 ||3 ||7 ||30 ||24 ||27 || 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Jelsa|Jelsa]] ||18 ||7 ||4 ||7 ||26 ||27 ||25 || 
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Sloga Dol|Sloga Dol]] ||18 ||7 ||2 ||9 ||29 ||37 ||23 || 
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Vatra Poljica|Vatra Poljica]] ||18 ||5 ||3 ||10 ||21 ||38 ||18 || 
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Levanda|Levanda Velo Grablje]] ||18 ||3 ||4 ||11 ||23 ||47 ||13 || 
|-
|10. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Mladost Sućuraj|Mladost Sućuraj]] ||18 ||3 ||3 ||12 ||18 ||39 ||12 || 
|-
|}

== Rezultati ==
'' Ažurirano: 22. srpnja 2022. &lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;&gt; [https://dalmatinskinogomet.hr/splitsko-dalmatinska-znl/#1611142769470-c7b2a448-fae6 dalmatinskinogomet.hr, ''SPLITSKO-DALMATINSKA ŽNL'', ''3. ŽNL Hvar'', 2021./22.], pristupljeno 22. srpnja 2022. (1.-9. kolo); 25. srpnja 2022. (10.-14. kolo) &lt;/ref&gt;

{| width=&quot;100%&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|1. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 16. listopada 2021. 
|-
|'''Vrisnik''' - Jelsa || 3:1 
|-
|'''Jadran''' - Mladost || 3:0 
|- 
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 17. listopada 2021. 
|-
|Varbonj - Sloga || 0:0 
|-
|Hvar - SOŠK || 3:3 
|-
|Vatra - Levanda || 1:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|2. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 23. listopada 2021. 
|-
|'''SOŠK''' - Vrisnik || 4:2 
|-
|'''Jelsa''' - Vatra || 1:0 
|-
|'''Levanda''' - Varbonj || 3:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 24. listopada 2021. 
|-
|'''Mladost''' - Sloga || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 3. studenog 2021. 
|-
|Jadran - '''Hvar''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|3. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 30. listopada 2021. 
|-
|'''Hvar''' - Mladost || 7:0 
|-
|'''Sloga''' - Levanda || 2:1 
|-
|Vrisnik - '''Jadran''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 31. listopada 2021. 
|-
|'''Varbonj''' - Jelsa || 3:2 
|-
|Vatar - '''SOŠK''' || 0:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|4. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 6. studenog 2021. 
|-
|SOŠK - '''Varbonj''' || 0:1 
|-
|'''Hvar''' - Vrisnik || 3:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 7. studenog 2021. 
|-
|'''Mladost''' - Levanda || 5:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 13. studenog 2021. 
|-
|Jelsa - '''Sloga''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. studenog 2021. 
|-
|'''Jadran''' - Vatra || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|5. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 20. studenog 2021. 
|-
|Sloga - '''SOŠK''' || 2:5 
|-
|Vatra - '''Hvar''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 21. studenog 2021. 
|-
|Vrisnik - '''Mladost''' || 1:2 
|-
|Varbonj - '''Jadran''' || 0:1 
|-
|Levanda - '''Jelsa''' || 2:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|6. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 27. studenog 2021. 
|-
|Vrisnik - Vatra || 3:3 
|-
|Hvar - Varbonj || 1:1 
|-
|Jadran - '''Sloga''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 28. studenog 2021. 
|-
|Mladost - Jelsa || 1:1 
|-
|'''SOŠK''' - Levanda || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|7. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 4. prosinca 2021. 
|-
|Jelsa - '''SOŠK''' || 1:2 
|-
|Sloga - '''Hvar''' || 0:4 
|-
|'''Varbonj''' - Vrisnik || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 5. prosinca 2021. 
|-
|Levanda - Jadran || 2:2 
|-
|'''Vatra''' - Mladost || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|8. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 11. prosinca 2021. 
|-
|Mladost - SOŠK || 1:1 
|-
|Vatra - '''Varbonj''' || 0:2 
|-
|'''Hvar''' - Levanda || 4:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 12. prosinca 2021. 
|-
|'''Jadran''' - Jelsa || 2:1 
|-
|'''Vrisnik''' - Sloga || 3:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|9. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 18. prosinca 2021. 
|-
|'''Jelsa''' - Hvar || 1:0 
|-
|Sloga - '''Vatra''' || 1:3 
|-
|Levanda - '''Vrisnik''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 19. prosinca 2021. 
|-
|SOŠK - Jadran || 1:1 
|-
|'''Varbonj''' - Mladost || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|10. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 15. siječnja 2021. 
|-
|Jelsa - '''Vrisnik''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 16. siječnja 2021. 
|-
|Mladost - '''Jadran''' || 0:2 
|-
|SOŠK - '''Hvar''' || 0:3 
|-
|Levanda - Vatra || 1:1 
|-
|Sloga - '''Varbonj''' || 0:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|11. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 22. siječnja 2021. 
|-
|'''Sloga''' - Mladost || 1:0 
|-
|'''Hvar''' - Jadran || 4:2 
|-
|Vatra - '''Jelsa''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 23. siječnja 2021. 
|-
|'''Varbonj''' - Levanda || 3:1 
|-
|'''Vrisnik''' - SOŠK || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|12. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 29. siječnja 2021. 
|-
|Mladost - '''Hvar''' || 0:1 
|-
|SOŠK - '''Vatra''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 30. siječnja 2021. 
|-
|'''Jadran''' - Vrisnik || 2:1 
|-
|Levanda - '''Sloga''' || 2:6 
|-
|Jelsa - Varbonj || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|13. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 5. veljače 2021. 
|-
|Varbonj - '''SOŠK''' || 1:2 
|-
|Sloga - '''Jelsa''' || 0:1 
|-
|'''Levanda''' - Mladost || 2:1 
|-
|Vatra - '''Jadran''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 6. veljače 2021. 
|-
|Vrisnik - '''Hvar''' || 1:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|14. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 19. veljače 2021. 
|-
|'''SOŠK''' - Sloga || 3:0 
|-
|'''Hvar''' - Vatra || 6:3 
|-
|'''Jadran''' - Varbonj || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 20. veljače 2021. 
|-
|'''Jelsa''' - Levanda || 3:2 
|-
|Mladost - '''Vrisnik''' || 2:7 
|-
|colspan=&quot;2&quot;|&lt;ref name=&quot;dalnogomet&quot;/&gt; 
|}
|-
&lt;!--
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
--&gt;

|}

== Najbolji strijelci ==
Izvori: &lt;ref name=&quot;balun-12-2022&quot;&gt; [https://nszsd.hr/wp-content/uploads/2022/03/Balun-12-2022.pdf nszsd.hr, ''&quot;Balun&quot; - službeno glasilo NSŽSD'', broj 12/2022, objavljeno 24. ožujka 2022. (3. ŽNl - 18. kolo - rezultati, ljestvica, popis strijelaca)], preuzeto 15. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
 
Strijelci 10 i više pogodaka: 
{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
|valign=&quot;top&quot;|
; 16 golova 
* Luka Ivanković (''Vrisnik'') 
; 14 golova 
* Naid Ćatić (''Sloga'') 
* Ivica Plenković (''SOŠK'') 
; 12 golova 
* Antonio Vrkić (''Varbonj'') 
|valign=&quot;top&quot;|
; 11 golova 
* Antonio Planjar (''Jadran'') 
; 10 golova 
* Toni Lovrinčević (''Jadran'') 
* Mario Lušić (''Varbonj'') 
|-
|}

== Povezani članci ==
* [[Hvarska nogometna liga]] 
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22.]] 
* [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://nszsd.hr/ Nogometni savez Županije Splitsko-dalmatinske] 
* [http://www.hnkhajduk.com/forum/showthread.php?t=2329 hnkhajduk.com/forum, ''Forska Liga''], forum o Hvarskoj nogometnoj ligi 
* [http://nszsd.hr/3-zupanijska-nogometna-liga/ nszsd.hr, ''3. Županijska Nogometna Liga – HEP''] 
* [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] 

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* [https://nszsd.hr/sluzbeni-glasnik/ nszsd.hr, ''Balun&quot; - Službeni glasnik NSŽSD'']   
* [https://dalmatinskinogomet.hr/splitsko-dalmatinska-znl/#1611142769512-cb6ffc87-cbe7 dalmatinskinogomet.hr, ''SPLITSKO-DALMATINSKA ŽNL / 3. ŽNL Hvar (2021./22.)], pristupljeno 15. srpnja 2022.  
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2022.html#7hnl rsssf.com, ''Croatia 2021/22, Seventh Level''] 
* [https://nszsd.hr/wp-content/uploads/2022/03/Balun-12-2022.pdf nszsd.hr, ''&quot;Balun&quot; - službeno glasilo NSŽSD'', broj 12/2022, objavljeno 24. ožujka 2022. (3. ŽNl - 18. kolo - rezultati, ljestvica, popis strijelaca)], preuzeto 15. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/3-znl-hvarska-liga/16356 sofascore.com, ''3. ŽNL Hvarska liga''], pristupljeno 15. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://tipsscore.com/en/football/league/croatia-amateur-3-znl-hvarska-liga/2021-2022 tipsscore.com, ''3. ŽNL Hvarska liga - 2021-2022''], pristupljeno 15. srpnja 2022.  

{{izvori}} &lt;/small&gt;

{{Nogomet na Hvaru}}
{{Hrvatska nogometna natjecanja 2021./22.}}

[[Kategorija:Hvarska nogometna liga|2021-22]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2021./22.|splitsko-dalmatinska-3-Hvar]]</text>
      <sha1>tp8jmt0ugh0p0ydo9k3rb3vfubi8gt7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Majstor Vilim (razdvojba)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725049</id>
    <revision>
      <id>6432411</id>
      <parentid>6429094</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:27:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitnica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="919" xml:space="preserve">{{dsm}}

* [[Majstor Vilim (slikar)]] (tal. ''Mastro Guglielmo''), konvencionalno ime anonimnoga talijanskog slikara s početka [[12. stoljeće|12. stoljeća]] poznatog po oslikanom [[Raspelo iz Sarzane|raspelu iz Sarzane]]
* [[Vilim (kipar)]] (tal. ''Maestro Guglielmo''), kipar iz Pise koji je u 12. stoljeću djelovao u [[Katedrala u Pisi|tamošnjoj katedrali]]
* [[Majstor Vilim (kipar)]] (tal. ''Guglielmo''), kipar iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], tvorac [[cisterna|cisterne]] [[Zamak Orsini-Cesi-Borghese|zamka Orsini-Cesi-Borghese]] u talijanskoj općini [[San Polo dei Cavalieri]] (1439.)


'''Napomena:''' riječ ''mastro'' je u talijanskom jeziku [[arhaizmi|zastarjelica]] od ''maestro'' (hrv. ''majstor'', od lat. ''magistrum'').&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://en.wiktionary.org/wiki/mastro#Italian Wiktionary: '''''mastro'''''], pristupljeno 17. srpnja 2022. &lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}


{{razdvojba}}</text>
      <sha1>3uaf0rtx824n2i7g2lkc8homwkl3of3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/31. 2022.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>725140</id>
    <revision>
      <id>6432369</id>
      <parentid>6430158</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T05:41:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>kom.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2453" xml:space="preserve">== 31. tjedan ==

'''Od 1. kolovoza do 7. kolovoza''' Članke je potrebno predložiti do nedjelje 24. srpnja do 23:59, a u ponedjeljak 25. srpnja počinje glasovanje i traje 7 dana, do nedjelje 31. srpnja u 23:59.&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|18|7|2022|event=Predlaganje}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA PREDLAGANJA (samo brojevi) --&gt;&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|25|7|2022}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA GLASOVANJA (samo brojevi) --&gt;

{{#ifexpr:29&lt;&gt;{{MJESNITJEDAN}} &lt;!-- ispitivanje je li tjedan u kome se predlaže? ---&gt;
| &lt;!-- ne - glasovanje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=create
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputagl
buttonlabel=Glasuj
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/31. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt; &lt;!-- /glasovanje --
--- inače tjedan u kome se predlaže --&gt;
| &lt;!-- da - predlaganje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=comment
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputatp
preload=Wikipedija:Članak tjedna/ulaz2
buttonlabel=Dodaj prijedlog
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/31. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt;}} &lt;!-- /predlaganje --&gt;

=== Operacija Oluja ===
&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;&lt;!--
--&gt;{{#ifexist: Operacija Oluja &lt;s&gt;| |}}&lt;!--
--&gt;[[{{ucfirst:Operacija Oluja}}]]&lt;!--
--&gt;{{#ifexist: Operacija Oluja &lt;/s&gt; | |}}&lt;!--
--&gt; ([{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=edit}} uredi] | [[Razgovor:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|razgovor]] | [{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=history}} povijest] | [{{fullurl:Posebno:Što vodi ovamo/{{ucfirst:Operacija Oluja}}|limit=999}} poveznice] | [{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=watch}} prati] | [{{fullurl:Posebno:Evidencije|page={{urlencode:{{ucfirst:Operacija Oluja}}}}}} evidencija])&lt;/span&gt;&lt;br&gt;

'''Predlaže:''' [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 23:11, 19. srpnja 2022. (CEST)

''' Glasovanje:'''

'''Za:'''

'''Protiv:'''

'''Komentari:'''
# Od 4. do 7. kolovoza obilježavamo 27. godišnjicu operacije. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 07:41, 25. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>0jqq044tl2koa12n2jktbtyczrw8bq5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432370</id>
      <parentid>6432369</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T05:42:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Operacija Oluja */ predložak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2465" xml:space="preserve">== 31. tjedan ==

'''Od 1. kolovoza do 7. kolovoza''' Članke je potrebno predložiti do nedjelje 24. srpnja do 23:59, a u ponedjeljak 25. srpnja počinje glasovanje i traje 7 dana, do nedjelje 31. srpnja u 23:59.&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|18|7|2022|event=Predlaganje}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA PREDLAGANJA (samo brojevi) --&gt;&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|25|7|2022}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA GLASOVANJA (samo brojevi) --&gt;

{{#ifexpr:29&lt;&gt;{{MJESNITJEDAN}} &lt;!-- ispitivanje je li tjedan u kome se predlaže? ---&gt;
| &lt;!-- ne - glasovanje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=create
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputagl
buttonlabel=Glasuj
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/31. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt; &lt;!-- /glasovanje --
--- inače tjedan u kome se predlaže --&gt;
| &lt;!-- da - predlaganje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=comment
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputatp
preload=Wikipedija:Članak tjedna/ulaz2
buttonlabel=Dodaj prijedlog
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/31. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt;}} &lt;!-- /predlaganje --&gt;

=== Operacija Oluja ===
&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;&lt;!--
--&gt;{{#ifexist: Operacija Oluja &lt;s&gt;| |}}&lt;!--
--&gt;[[{{ucfirst:Operacija Oluja}}]]&lt;!--
--&gt;{{#ifexist: Operacija Oluja &lt;/s&gt; | |}}&lt;!--
--&gt; ([{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=edit}} uredi] | [[Razgovor:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|razgovor]] | [{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=history}} povijest] | [{{fullurl:Posebno:Što vodi ovamo/{{ucfirst:Operacija Oluja}}|limit=999}} poveznice] | [{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=watch}} prati] | [{{fullurl:Posebno:Evidencije|page={{urlencode:{{ucfirst:Operacija Oluja}}}}}} evidencija])&lt;/span&gt;&lt;br&gt;

'''Predlaže:''' [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 23:11, 19. srpnja 2022. (CEST)

''' Glasovanje:'''

'''Za:'''

'''Protiv:'''

'''Komentari:'''
#{{komentar}} Od 4. do 7. kolovoza obilježavamo 27. godišnjicu operacije. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 07:41, 25. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>kpgef1w7p4vbe78s5s0bxukktujlqjg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432408</id>
      <parentid>6432370</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:12:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <comment>glas</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2686" xml:space="preserve">== 31. tjedan ==

'''Od 1. kolovoza do 7. kolovoza''' Članke je potrebno predložiti do nedjelje 24. srpnja do 23:59, a u ponedjeljak 25. srpnja počinje glasovanje i traje 7 dana, do nedjelje 31. srpnja u 23:59.&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|18|7|2022|event=Predlaganje}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA PREDLAGANJA (samo brojevi) --&gt;&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|25|7|2022}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA GLASOVANJA (samo brojevi) --&gt;

{{#ifexpr:29&lt;&gt;{{MJESNITJEDAN}} &lt;!-- ispitivanje je li tjedan u kome se predlaže? ---&gt;
| &lt;!-- ne - glasovanje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=create
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputagl
buttonlabel=Glasuj
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/31. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt; &lt;!-- /glasovanje --
--- inače tjedan u kome se predlaže --&gt;
| &lt;!-- da - predlaganje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=comment
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputatp
preload=Wikipedija:Članak tjedna/ulaz2
buttonlabel=Dodaj prijedlog
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/31. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt;}} &lt;!-- /predlaganje --&gt;

=== Operacija Oluja ===
&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;&lt;!--
--&gt;{{#ifexist: Operacija Oluja &lt;s&gt;| |}}&lt;!--
--&gt;[[{{ucfirst:Operacija Oluja}}]]&lt;!--
--&gt;{{#ifexist: Operacija Oluja &lt;/s&gt; | |}}&lt;!--
--&gt; ([{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=edit}} uredi] | [[Razgovor:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|razgovor]] | [{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=history}} povijest] | [{{fullurl:Posebno:Što vodi ovamo/{{ucfirst:Operacija Oluja}}|limit=999}} poveznice] | [{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=watch}} prati] | [{{fullurl:Posebno:Evidencije|page={{urlencode:{{ucfirst:Operacija Oluja}}}}}} evidencija])&lt;/span&gt;&lt;br&gt;

'''Predlaže:''' [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 23:11, 19. srpnja 2022. (CEST)

''' Glasovanje:'''

'''Za:'''
# {{za}} – [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 11:12, 25. srpnja 2022. (CEST)

'''Protiv:'''

'''Komentari:'''
#{{komentar}} Od 4. do 7. kolovoza obilježavamo 27. godišnjicu operacije. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 07:41, 25. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>oaouxf6pkku0vawfxi5yepyyx89wjf8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Thomas Smuszynski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725229</id>
    <revision>
      <id>6432140</id>
      <parentid>6430352</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T13:49:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>lektura</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1668" xml:space="preserve">{{Glazbenik
|Ime=Thomas Smuszynski
|Img=Bourbon Street 02.jpg
|Img_capt=Smuszynski uživo 2014.
|Background=instrumentalist
|Rodno_ime=Thomas Smuszynski
|Pseudonim=Bodo
|Rođenje=[[26. srpnja]] [[1963.]]&lt;br&gt;[[Njemačka]]
|Instrument=[[bas-gitara]]
|Žanr=[[heavy metal]], [[power metal]]
|Zanimanje=[[glazbenik]], basist
|Djelatno_razdoblje=1987. – danas
|Angažman=[[Running Wild]], [[U.D.O.]], [[Axel Rudi Pell]], [[Darxon]], [[Bourbon $treet]]
}}
'''Thomas &quot;Bodo&quot; Smuszynski''' ([[Njemačka]], [[26. srpnja]] [[1963.]]) je [[Njemačka|njemački]] ''[[heavy metal]]''-basist. Najpoznatiji je kao basist sastava [[Running Wild]] gdje je svirao od 1992. do 2000. Svirao je i u sastavu [[Udo Dirkschneider|Udo Dirkschneidera]] [[U.D.O.]] koji je napustio nakon tri albuma. Surviđao je s [[Axel Rudi Pell|Axelom Rudim Pellom]]. Treutno svira sa skupinom [[Bourbon $treet]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Thomas &quot;Bodo&quot; Smuszynski - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/artists/Thomas_%22Bodo%22_Smuszynski/14314|access-date=2022-07-20|website=www.metal-archives.com}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==

; Running Wild

* ''[[Pile of Skulls]]'' (1992.)
* ''[[Black Hand Inn]]'' (1994.)
* ''[[Masquerade (album sastava Running Wild)|Masquerade]]'' (1995.)
* ''[[The Rivalry]]'' (1998.)
* ''[[Victory]]'' (2000.)

; Axel Rudi Pell

* ''[[Wild Obsession]]'' (1989.)

; U.D.O.

* ''[[Mean Machine]]'' (1989.)
* ''[[Faceless World]]'' (1990.)
* ''[[Timebomb]]'' (1991.)

; Darxon

* ''[[No Thrills]]'' (1987.)

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Smuszynski, Thomas}}
[[Kategorija:Njemački glazbenici heavy metala]]
[[Kategorija:Basisti]]</text>
      <sha1>ah3vsthf75i44n669cgqikjdagvxqgb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epirski dijalekt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725257</id>
    <revision>
      <id>6432226</id>
      <parentid>6430530</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T18:27:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17478" xml:space="preserve">{{Karta starogrčkih narječja}}

'''Epirski dijalekt''' pripadao je [[Sjeverozapadno dorsko narječje|sjeverozapadnoj dorskoj skupini dijalekata]] [[Starogrčki jezik|starogrčkoga]]. Rabio se u [[Epir (antička država)|antičkome Epiru]], a nadživio je većinu drugih dijalekata koje je zamijenila atička ''[[koine]]'', sve do [[1. stoljeće|prvog]] ili [[2. stoljeće|drugog stoljeća po Kristu]], djelomično zbog postojanja posebne sjeverozapadne dorske ''koine''.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Filos|first1=Panagiotis|title=Studies in Ancient Greek Dialects: From Central Greece to the Black Sea|date=2018|publisher=Walter de Gruyter|editor1-last=Giannakis|editor1-first=Georgios|page=227|chapter=The Dialectal Variety of Epirus|editor2-last=Crespo|editor2-first=Emilio|editor3-last=Filos|editor3-first=Panagiotis}}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
Grčko stanovništvo užeg Epira (ne uključujući kolonije koje su na obali ili u njezinoj blizini osnovali južni Grci) govorilo je dijalektalnom inačicom sjeverozapadnoga dorskog.&lt;ref name=&quot;Filos221&quot;&gt;{{cite book|last1=Filos|first1=Panagiotis|title=The Dialectal Variety of Epirus|date=December 18, 2017|publisher=Walter de Gruyter|editor1-last=Giannakis|editor1-first=Georgios|page=221|editor2-last=Crespo|editor2-first=Emilio|editor3-last=Filos|editor3-first=Panagiotis}}&lt;/ref&gt;

Ipak, epirskomu su nedostajale neke značajke koje su vrlo važne u prepoznavanju pripadnika sjeverozapadnih dorskih govora uključujući atematski [[dativ]] množine ''-ois'', treće lice [[Imperativ|imperativa]] ''-nton'' i [[Mediopasiv|mediopasivne]] oblike participa na ''-ei-''. Također, nestegnuti dorski ''-eo-'' jedva je posvjedočen u Epiru jer je u epirskome, čini se, rezultirao kontrakcijom ''-ou-'' iako se pojavljuje u [[Osobno ime|antroponimima]] u Epiru.&lt;ref name=&quot;Filos230_3&quot;&gt;{{cite book|last1=Filos|first1=Panagiotis|title=The Dialectal Variety of Epirus|date=December 18, 2017|publisher=Walter de Gruyter|editor1-last=Giannakis|editor1-first=Georgios|page=230-233|editor2-last=Crespo|editor2-first=Emilio|editor3-last=Filos|editor3-first=Panagiotis}}&lt;/ref&gt;

Méndez Dosuna zalagao se za razlikovanje četiriju podskupina unutar sjeverozapadnog dorskog u kojima su epirski, istočni [[Lokrijski dijalekt|lokrijski]], epizefirski lokrijski i akarnski bili ''srednji sjeverozapad''. Dosuna tvrdi da je sjeverozapadna Grčka bila područje dijalektalne konvergencije koje je postajalo sve homogenije od [[5. stoljeće pr. Kr.|petog stoljeća prije Krista]] nadalje, a to se podudaralo s usponom različitih ''koina'' i političkom integracijom.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Ramón|first1=José Luis García|title=Ancient Greek Dialectology: Old and New Questions, Recent Developments|date=December 18, 2017|publisher=Walter de Gruyter|editor1-last=Giannakis|editor1-first=Georgios|page=74|editor2-last=Crespo|editor2-first=Emilio|editor3-last=Filos|editor3-first=Panagiotis}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Méndez Dosuna, J.|title=Los dialectos dorios del Noroeste. Gramática y estudio dialectal|date=1985|place=Salamanca|page=509}}&lt;/ref&gt;

=== Utjecaji ===
Zbog svog zemljopisnog položaja i povijesti Epir je jezično bio jako raznolik. Sjeverne regije Epira, kao što je [[Haonija]], graničile su s južnim [[Iliri|ilirskim]] teritorijem, pa je u njima [[dvojezičnost]] vjerojatno bila česta zbog mnogih Ilira koji su se trudili usvojiti grčki kao drugi jezik. To bi u konačnici dovelo do zamjene jezika, a ilirski bi bio suptrat u ovim krajevima. Opseg sudjelovanja Ilira u životu u užem Epiru nije siguran; iako je samo desetak imena u korpusu [[Dodona|Dodone]] sigurno ilirska, [[onomastika]] u ovom slučaju nije nužno siguran način utvrđivanja [[Narod|etničkog]] ili jezičnog identiteta.&lt;ref name=&quot;Filos241_2&quot;&gt;{{cite book|last1=Filos|first1=Panagiotis|title=Studies in Ancient Greek Dialects: From Central Greece to the Black Sea|date=2018|publisher=Walter de Gruyter|editor1-last=Giannakis|editor1-first=Georgios|page=241–242|chapter=The Dialectal Variety of Epirus|editor2-last=Crespo|editor2-first=Emilio|editor3-last=Filos|editor3-first=Panagiotis}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=P. Cabanes|title=L'étranger dans le monde grec. Actes du Colloque organisé par l'Institut d'études anciennes|date=1988|editor=R. Lonis|location=Nancy|page=102–103|chapter=Les habitants des régions situées au Nord-Ouest de la Grèce étaient-ils des étrangers aux yeux des gens de Grèce centrale et méridionale?}}&lt;/ref&gt; S druge strane, prodor grčkog govora bio je mnogo očitiji među susjednim ilirskim plemenima.&lt;ref&gt;Filos 2017, p. 224&lt;/ref&gt; Na obali Epira u kolonijama južnogrčkoga podrijetla često se govorilo različitim dijalektima grčkog, ali njihovo uključivanje među [[Polis|polise]] Epira donijelo je jezičnu homogenizaciju.&lt;ref name=&quot;Filos234&quot;&gt;{{cite book|last1=Filos|first1=Panagiotis|title=The Dialectal Variety of Epirus|date=December 18, 2017|publisher=Walter de Gruyter|editor1-last=Giannakis|editor1-first=Georgios|page=234|editor2-last=Crespo|editor2-first=Emilio|editor3-last=Filos|editor3-first=Panagiotis}}&lt;/ref&gt;

Epirski je također došao u dodir s drugim sjeverozapadnim dorskim inačicama, kao i [[Staromakedonski jezik|staromakedonskim]], kao adstratima.&lt;ref name=&quot;Filos241_2&quot; /&gt;

Rat s [[Rimska država|Rimom]], koji je završio rimskim osvajanjem Epira [[167. pr. Kr.]], obilježilo je razaranje velikih razmjera i depopulacija Epira, posebno južno od rijeke [[Kalama|Kalame]]. Daljnja razaranja nanijeli su [[Tracija (regija)|trački]] plaćenici kralja [[Mitridat VI.|Mitridata VI.]] 88. – 87. pr. Kr. kao i [[rimski građanski ratovi]] (kao što je bilo 31. pr. Kr.) koji su se vodili u Epiru. Nakon takve depopulacije uslijedilo je naseljavanje govornika [[Latinski jezik|latinskog jezika]]. Iako grčki jezik nije izbrisan iz regije kao rezultat ovih promjena te je i dalje bio u širokoj upotrebi, pokazuju se učinci kontakta jezika uključujući interferenciju, akomodaciju, dvojezičnost, hibridizaciju i grčko-latinsku interakciju u onomastici i nadgrobnim natpisima. Latinizirana imena mjesta postala su osobito česta na obali; utjecaj latinskog bio je osobito jak u urbanim središtima južne Ilirije, [[Drač|Draču]] (''Dyrrhachium'') i [[Apollonia|Apoloniji]], bio je daleko jači od onog u užem Epiru.&lt;ref name=&quot;Filos241_2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=S. Shpuza|title=La romanisation de l'Illyrie méridionale et de la Chaônie|date=2016|place=Rome}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
[[Datoteka:Epirus_antiquus_tabula.jpg|mini|226x226px|antički Epir prema Kleipertu 1902.]]

=== Zapisi ===
Dokazi iz [[Epigrafika|epigrafike]] koji počinju u kasnom arhajskom razdoblju (od [[6. stoljeće pr. Kr.|šestog]] do petog stoljeća pr. Kr.) i drevni književni dokazi pokazuju da su ljudi Epira govorili dijalektom sjeverozapadnog dorskog. S druge strane, južnim grčkim dijalektima govorile su neke od obalnih kolonija koje su osnovali južni Grci, a na sjeveru je postojala jezična granica s [[Ilirski jezik|ilirskim jezikom/jezicima]].&lt;ref&gt;{{cite thesis|last1=Hernandez|first1=David|title=Excavations of the Roman Forum at Butrint (2004-2007)|date=2010|url=https://etd.ohiolink.edu/apexprod/rws_etd/send_file/send?accession=ucin1273862873&amp;disposition=inline|access-date=21 January 2021|publisher=University of California at Berkeley, University of Cincinnati|quote=Epigraphic and ancient literary evidence indicates that the Epirotes spoke a form of West Greek, a dialect of ancient Greek.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Filos221&quot;&gt;{{cite book |last1=Filos |first1=Panagiotis |editor1-last=Giannakis |editor1-first=Georgios |editor2-last=Crespo |editor2-first=Emilio |editor3-last=Filos |editor3-first=Panagiotis |title=The Dialectal Variety of Epirus |date=December 18, 2017 |publisher=Walter de Gruyter|page=221}}&lt;/ref&gt; Postoje ranije potvrde o tekstovima iz južnih grčkih kolonija na obali, ali oni su govorili drugom inačicom grčkoga (korintski u [[Ambracija|Ambraciji]], elejski u [[Pandozija|Pandoziji]], itd.).&lt;ref name=&quot;Filos221&quot; /&gt; Raznolikost koju se može naći u ranim tekstovima iz Dodone također ne predstavlja epirskoga grčkog.&lt;ref name=&quot;Filos222&quot;&gt;{{cite book|last1=Filos|first1=Panagiotis|title=The Dialectal Variety of Epirus|date=December 18, 2017|publisher=Walter de Gruyter|editor1-last=Giannakis|editor1-first=Georgios|page=222|editor2-last=Crespo|editor2-first=Emilio|editor3-last=Filos|editor3-first=Panagiotis}}&lt;/ref&gt;

Osim nereprezentativnih orakularnih ploča u Dodoni, Epir je bio među nizom grčkih regija koje praktički nisu imale pisanih dokumenata sve do klasičnoga razdoblja, a niz uključuje i [[Kraljevina Makedonija|Makedoniju]], [[Pamfilija|Pamfiliju]] i [[Etolija|Etoliju]].&lt;ref name=&quot;Filos222&quot; /&gt; Što se tiče ranih pisanih zapisa, Epir i ostatak sjeverozapadne Grčke također su zaostajali za ostalim sjeverozapadno-dorskim govornim područjima, poput [[Delfi|Delfa]] i zapadnoga lokrijskog dijalekta koji su imali ranije izvore.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Bile|first1=M.|title=euplement des geneses dialectales dans la Grece antique|date=2006|editor1-last=Brixhe|editor1-first=Claude|pages=84–85|editor2-last=Vottero|editor2-first=G.}}&lt;/ref&gt;

(Brojne) sjeverozapadne dorske orakularne ploče iz Dodone (od kojih su potonje doista epirske) obično su kratki tekstovi napisani na malim [[Olovo (element)|olovnim]] pločama. Upravo zbog veličine ploča tekst je pisan eliptičnim stilom.&lt;ref name=&quot;Filos238&quot;&gt;{{cite book|last1=Filos|first1=Panagiotis|title=The Dialectal Variety of Epirus|date=December 18, 2017|publisher=Walter de Gruyter|editor1-last=Giannakis|editor1-first=Georgios|page=238|editor2-last=Crespo|editor2-first=Emilio|editor3-last=Filos|editor3-first=Panagiotis}}&lt;/ref&gt;

=== Helenizam i kasnije ===
[[Datoteka:Macedonia_and_the_Aegean_World_c.200.png|desno|mini|258x258px|politička situacija u Grčkoj u vrijeme helenizma]]

Dok je podrijetlo epirskog grčkog sporno, sigurnije je da je tijekom potvrđena razdoblja, koje ima bolje proučen korpus,&lt;ref&gt;{{cite book|author=Vit Bubenik|title=Hellenistic and Roman Greece as a Sociolinguistic Area|date=1989|pages=27-33, 39-45}}&lt;/ref&gt; postojao stupanj dvojezičnosti u graničnim područjima Epira koji vjerojatno nije bio simetričan po prirodi. Epirski grčki proširio se prema sjeveru izvan granica užeg Epira na nekadašnji ilirski teritorij. Iako će tekstovi i dalje biti češći u Dodoni i na obali, vrhunac epirskih tekstova dogodit će se u kasnom helenističkom razdoblju kada se počeo osjećati utjecaj nadregionalne sjeverozapadne dorske ''koine''.&lt;ref name=&quot;Filos222&quot; /&gt; Iako je distribucija i dalje nerazmjerna, tekstovi izvan Dodone i Ambracije postali su znatno češći između [[3. stoljeće pr. Kr.|trećeg stoljeća prije Krista]] i rimskog osvajanja 167. godine prije Krista.&lt;ref name=&quot;Filos234&quot; /&gt;

== Obilježja ==

=== Fonologija ===
Naše je razumijevanje [[Fonologija|fonologije]] epirskoga jako ograničeno: epigrafski podaci, glose i suvremeni izvori često su nepotkrijepljeni. Ipak, postojeći dokazi mogu nam dati nekakav uvid.&lt;ref name=&quot;Filos235&quot;&gt;{{cite book|last1=Filos|first1=Panagiotis|url=https://books.google.com/books?id=UrxGDwAAQBAJ&amp;q=Panagiotis+Filos+epirote&amp;pg=PA220|title=The Dialectal Variety of Epirus|date=December 18, 2017|publisher=Walter de Gruyter|isbn=9783110532135|editor1-last=Giannakis|editor1-first=Georgios|page=235|editor2-last=Crespo|editor2-first=Emilio|editor3-last=Filos|editor3-first=Panagiotis}}&lt;/ref&gt;

Epirski s tesalijskim, eleanskim i makedonskim dijeli jedno obilježje: ponekad [[Zvučnost|zvučni]] suglasnici /[[Zvučni bilabijalni ploziv|b]]/, /[[Zvučni alveolarni ploziv|d]]/ i /[[Zvučni velarni ploziv|g]]/ odgovaraju [[Indoeuropska fonologija|praindoeuropskim]] zvučnim [[Aspiracija|aspiriranim]] plozivima /bʰ/, /dʰ/, /ɡʰ/. [[Fonologija starogrčkog jezika|U grčkome]] su oni uglavnom postali bezvučni aspirirani plozivi /pʰ/, /tʰ/, /kʰ/. Kao i u makedonskome, smatra se da je fenomen rezultat utjecaja negrčkog supstrata ili adstrata. Neki drže da je utjecaj došao iz ilirskoga jezika.&lt;ref name=&quot;Tzitzilis&quot;&gt;{{cite book|last1=Tzitzilis|first1=Christos|url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopedia-of-ancient-greek-language-and-linguistics/*-COM_00000154#d19833870e372|title=Encyclopedia of Ancient Greek Language and Linguistics|date=23 December 2013|editor1-last=Giannakis|editor1-first=G. K.|edition=II|pages=56–59|chapter=Greek and Illyrian|doi=10.1163/2214-448X_eagll_COM_00000154}}&lt;/ref&gt;

Ostale predložene specifičnosti bazirane na zapisima jesu:

* pravilna [[apokopa]] u [[Prijedlozi|prijedlozima]]
* nedostatak kraćenja skupa ⟨ηι⟩ (&lt; -ēϝy-)
* rano zatvaranje glasa /eː/ u /iː/
* promjena /i/ &gt; /e/, ali Filos smatra dokaze ove promjene sumnjivima
* rano ispadanje glasa /j/ kada dolazi kao drugi dio u [[Dvoglas|dvoglasu]]
* promjena ⟨ɛο⟩ &gt; ⟨ου⟩, netipična za sjeverozapadnu dorsku skupinu&lt;ref name=&quot;Filos236_7&quot;&gt;{{cite book|last1=Filos|first1=Panagiotis|url=https://books.google.com/books?id=UrxGDwAAQBAJ&amp;q=Panagiotis+Filos+epirote&amp;pg=PA220|title=The Dialectal Variety of Epirus|date=December 18, 2017|publisher=Walter de Gruyter|isbn=9783110532135|editor1-last=Giannakis|editor1-first=Georgios|page=236-237|editor2-last=Crespo|editor2-first=Emilio|editor3-last=Filos|editor3-first=Panagiotis}}&lt;/ref&gt;

Epirski, kao i korintski, pripada skupini ''Doris mitior'' koji imaju sedam dugih i pet kratkih samoglasnika. Epirski je razlikovao glasove /ɛ:/ i /e:/ te /ɔ:/ i /o:/.&lt;ref name=&quot;Filos225_6&quot; /&gt;

==== Alfabet ====
Budući da najraniji zapisi iz regije Epira (ne najstariji zapisi na epirskome dijalektu) potječu iz Ambracije, slova nalikuju onima iz [[Korint|Korinta]], jer su Ambraciju osnovali Korinćani. Još jedan rani primjer korištenja [[Arhajski grčki alfabeti|korintskog alfabeta]] jest upit građanina Orika,&lt;ref&gt;{{cite book|author=É Lhôte|title=Les lamelles oraculaires de Dodone|date=2006|place=Geneva|pages=329|language=French}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Dakaris|first1=S. I.|title=Τα χρηστήρια ελάσματα της Δωδώνης των ανασκαφών Δ. Ευαγγελίδη|last2=Vokotopoulou|first2=I.|last3=Christidis|first3=A.F.|volume=1|page=341-342|language=Greek}}&lt;/ref&gt; ali Filos tvrdi da je to od male koristi jer je Orik prilično daleko od središta Epira.&lt;ref name=&quot;Filos225_6&quot;&gt;{{cite book|last1=Filos|first1=Panagiotis|title=The Dialectal Variety of Epirus|date=December 18, 2017|publisher=Walter de Gruyter|editor1-last=Giannakis|editor1-first=Georgios|page=227|editor2-last=Crespo|editor2-first=Emilio|editor3-last=Filos|editor3-first=Panagiotis}}&lt;/ref&gt; Ne znamo koliko je alfabeta bilo u upotrebi u Epiru od šestog do četvrtog stoljeću prije Krista.&lt;ref&gt;{{cite book|author=É Lhôte|title=Les lamelles oraculaires de Dodone|date=2006|place=Geneva|pages=329–335}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Greek Beta archaic.svg|mini|165x165px|Slovo rabljeno za označavanje glasa /ɛ:/, slično je [[Beta (slovo)|beti]].]]
Raznolikost alfabeta među dodonskim ''lamellama'' samo odražava različito podrijetlo ispitivača. Iako najraniji orakularni izvori prikazuju ''plavi'' alfabet koji se može naći drugdje u Korintu i Atici, kasniji primjeri primarno pokazuju ono što će postati ''lokalni'' epirski alfabet koji je bio ''crveni'' eubejski sustav u kojem je slovo ⟨Ψ⟩ označavalo aspirirani [[bezvučni velarni ploziv]] /kʰ/ (koje će kasnije postati /[[Bezvučni velarni frikativ|x]]/), a /[[Bezvučni bilabijalni ploziv|p]][[Bezvučni alveolarni frikativ|s]]/ (za koje je u atičkom ''plavom'' alfabetu korišten ⟨Ψ⟩) jednostavno je pisano [[Dvoslov|dvoslovom]] ⟨ΦΣ⟩, a ⟨X⟩ predstavlja /ks/. Od kraja petoga stoljeća prije Krista nadalje ovaj lokalni alfabet postajao je sve dosljedniji.

Budući da je epirski razlikovao srednje zatvorene i srednje otvorene samoglasnike, ⟨E⟩ je rabljen za /[[Poluzatvoreni prednji nezaobljeni samoglasnik|e:]]/, a srednje otvoreni /[[Poluotvoreni prednji nezaobljeni samoglasnik|ɛ:]]/ imao je svoje slovo (slika sa strane), a također se rabio za kratki prednji srednji vokal /e/. S druge strane, ⟨O⟩ je korišten za sva tri srednja stražnja vokala bez obzira na duljinu i jesu li bili srednje otvoreni ili srednje zatvoreni. Za /[[Zatvoreni prednji nezaobljeni samoglasnik|i]]/ nije rabljena [[jota]], nego su umjesto nje korišteni ⟨ϟ⟩ ili ⟨Σ⟩. Mnoge od ovih karakteristika dijelio je s Korintom ili [[Krf|Krfom]][[Grčki alfabet|. Atički alfabet]] (ponovno) se pojavio u epirskim tekstovima u četvrtom stoljeću prije Krista. S vremenom je istisnuo sve druge grčke alfabete, u Epiru i drugdje, iz upotrebe.&lt;ref name=&quot;Filos225_6&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=É Lhôte|title=Les lamelles oraculaires de Dodone|date=2006|place=Geneva|pages=330–335}}&lt;/ref&gt;

=== Gramatika ===
Epirska ima dorski stegnuti futur. Iako sjeverozapadni dorski često rabi ''ἐν'' + [[akuzativ]], epirski preferira ''εἰς'' + akuzativ. Arhaična formacija ''ἀνά'' + dativ pojavljuje se nekoliko puta u epirskome, a drugdje je uglavnom rezervirana za [[Poezija|poeziju]]. Znanstvena istraga [[Sintaksa|sintakse]] i [[Morfosintaksa|morfosintakse]] epirskoga zasada je jako slaba, pa nije moguće napraviti čvrstih zaključaka.&lt;ref name=&quot;Filos236_7&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;div style=&quot;height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot;&gt;{{izvori|4}}
&lt;/div&gt;

{{Grčki jezik}}
[[Kategorija:Grčki jezik]]</text>
      <sha1>tdnj7ucujekb1csjdbo7rd8gejij2ym</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lorinseria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725381</id>
    <revision>
      <id>6432248</id>
      <parentid>6432058</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:26:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2338" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Lorinseria''
| slika        = BB-0055 Lorinseria areolata.png
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''L. areolata''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| subfamilia   =[[Woodwardioideae]] 
| genus        ='''''Lorinseria'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
| species      =''L. areolata''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Lorinseria areolata''
| dvoimeno_autorstvo = &lt;small&gt;(L.) C.Presl&lt;/small&gt;
| karta_raspon =Woodwardia areolata-range-untitled-green.gif
}}
'''''Lorinseria''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice  [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''L. areolata'' iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] i [[Kanada|Kanade]] ([[Nova Škotska]]).&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-232 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

Raste po vlažnim, sjenovita mjesta. Širi se plitkim, tankim, smeđim rizomima.&lt;ref&gt;[https://www.wildflower.org/plants/result.php?id_plant=woar Woodwardia areolata] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt;
== Sinonimi ==
* ''Acrostichum areolatum'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
* ''Blechnum angustifolium'' &lt;small&gt;(Sm.) Poir.&lt;/small&gt;
* ''Woodwardia areolata'' &lt;small&gt;(L.) T.Moore&lt;/small&gt;
* ''Lorinseria areolata'' &lt;small&gt;(L.) Underw.in Britton&lt;/small&gt;
* ''Lorinseria areolata f. obtusilobata'' &lt;small&gt;(Waters) M.Broun&lt;/small&gt;
* ''Lorinseria areolata f. onocleoides'' &lt;small&gt;J.E.Benedict&lt;/small&gt;
* ''Onoclea nodulosa'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;
* ''Osmunda caroliniana'' &lt;small&gt;Walt.&lt;/small&gt;
* ''Pteretis nodulosa'' &lt;small&gt;(Michx.) Nieuwl.&lt;/small&gt;
* ''Struthiopteris nodulosa'' &lt;small&gt;(Michx.) Desv.&lt;/small&gt;
* ''Woodwardia angustifolia f. obtusilobata'' &lt;small&gt;Waters&lt;/small&gt;
* ''Woodwardia angustifolia'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
* ''Woodwardia floridana'' &lt;small&gt;Schkuhr&lt;/small&gt;
* ''Woodwardia onocleoides'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;

{{commonscat|Lorinseria}}
{{wikispecies|Lorinseria}}
&lt;gallery&gt;
Netted-chain-ferns (8679048954).gif|''L. areolata''
Woodwardia areolata.jpeg|''L. areolata''
Woodwardia areolata veins.JPG|''L. areolata''
&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>gog3wlwqqvz49rtxig70rbplaqh008z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anchistea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725384</id>
    <revision>
      <id>6432246</id>
      <parentid>6432075</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:26:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2256" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Anchistea''
| slika        =BB-0054 Anchistea virginica.png
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''A. virginica''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| subfamilia   =[[Woodwardioideae]] 
| genus        ='''''Anchistea'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
| species      =''A. virginica''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Anchistea virginica''
| dvoimeno_autorstvo =  &lt;small&gt;(L.) C.Presl&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Anchistea''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice  [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''A. virginica'' iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]], [[Kanada|Kanade]] i [[Kuba|Kube]].&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-233 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

Prvi ju je opisao [[Carl Linné|Carl Linnaeus]] [[1771.]], kao ''Blechnum virginicum'' a [[1793.]] [[James Edward Smith]] ju je premjestio u rod ''[[Woodwardia]]'' i na kraju [[1851.]], [[Carl Presl]] u zaseban rod Anchistea.

Raste po vlažnim mjesta.
== Sinonimi ==
* ''Anchistea virginica f. fertilis'' &lt;small&gt;(Farw.) M.Broun&lt;/small&gt;
* ''Blechnum banisterianum'' &lt;small&gt;(Michx.) Poir.&lt;/small&gt;
* ''Blechnum carolinianum'' &lt;small&gt;Watt.&lt;/small&gt;
* ''Blechnum virginicum'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
* ''Doodia virginica'' &lt;small&gt;(L.) C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Lorinseria thelypteroides'' &lt;small&gt;(Pursh) C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Woodwardia bannisteriana'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;
* ''Woodwardia thelypteroides'' &lt;small&gt;Pursh&lt;/small&gt;
* ''Woodwardia virginica'' &lt;small&gt;(L.) Sm.&lt;/small&gt;
* ''Woodwardia virginica f. fertilis'' &lt;small&gt;Farw.&lt;/small&gt;
* ''Woodwardia virginica f. thelypteroides'' &lt;small&gt;(Pursh) Gilbert&lt;/small&gt;

{{commonscat|Anchistea}}
{{wikispecies|Anchistea}}
&lt;gallery&gt;
Virginia-chain-fern2 (8597177027).png|''A. virginica''
Woodwardiavirginica Aug2017.jpg|''A. virginica''
Virginia-chain-fern (8598280970).png|''A. virginica''
Virginia-chain-fern-sori (8598280628).gif|''A. virginica''
&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>9vv9d7mtws4hikbi9fzvectdonra5ss</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vudvardija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725389</id>
    <revision>
      <id>6432249</id>
      <parentid>6432089</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:27:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2210" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Vudvardija''
| slika        =P1130584 Woodwardia unigemmata.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Woodwardia unigemmata'' 
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| subfamilia   =[[Woodwardioideae]] 
| genus        ='''''Woodwardia'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;J.E.Sm.&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Vudvardija''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Woodwardia''),   rod listopadnih i vazdazelenih trajnica paprati iz porodice ''[[Blechnaceae]]''. pripadaju mu 13 vrsta i hibrida raširenih po sjevernoj hemisferi, južno do [[Kostarika|Kostarike]] i zapadne [[Indonezija|Indonezije]], uglavnom [[Istočna Azija]] i [[Amerika]] (3)&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-234 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
# ''[[Woodwardia auriculata]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia fimbriata]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia harlandii]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia japonica]]'' &lt;small&gt;(L. fil.) Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia kempii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia magnifica]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; P. S. Chiu&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia martinezii]]'' &lt;small&gt;Maxon ex Weath.&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia orientalis]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia prolifera]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Arn.&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia radicans]]'' &lt;small&gt;(L.) Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia semicordata]]'' &lt;small&gt;Mickel &amp; Beitel&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia spinulosa]]'' &lt;small&gt;M. Martens &amp; Galeotti&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia unigemmata]]'' &lt;small&gt;(Makino) Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia × intermedia]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Woodwardia × izuensis]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;

== Sinonimi ==
* ''Chieniopteris'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
* ''Woodwardia sect.Chieniopteris'' &lt;small&gt;(Ching) Cranfill&lt;/small&gt;

{{commonscat|Woodwardia}}
{{wikispecies|Woodwardia}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>gjhkkcfe0beq7i29nqacpp3k76kku0s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salpichlaena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725391</id>
    <revision>
      <id>6432243</id>
      <parentid>6432098</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:25:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1301" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Salpichlaena''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| subfamilia   =[[Stenochlaenoideae]] 
| genus        ='''''Salpichlaena'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Salpichlaena''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') rasprostranjen po tropskoj Americi. Pripada četiri vrste. Opisan je 1842&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-235 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
# ''[[Salpichlaena hookeriana]]'' &lt;small&gt;(Kuntze) Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Salpichlaena hybrida]]'' &lt;small&gt;Lehtonen, G.G.Cárdenas &amp; Tuomisto&lt;/small&gt;
# ''[[Salpichlaena papyrus]]'' &lt;small&gt;G.G.Cárdenas, Tuomisto &amp; Lehtonen&lt;/small&gt;
# ''[[Salpichlaena volubilis]]'' &lt;small&gt;(Kaulf.) J.Sm.&lt;/small&gt;

{{commonscat|Salpichlaena}}
{{wikispecies|Salpichlaena}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>rkmgj2az6qh08u5r43fz1upu3o4mo3t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Telmatoblechnum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725392</id>
    <revision>
      <id>6432245</id>
      <parentid>6432102</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:26:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1421" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Telmatoblechnum''
| slika        =Swamp-Ferns.gif
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Telmatoblechnum serrulatum]]'',Florida.
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| subfamilia   =[[Stenochlaenoideae]] 
| genus        ='''''Telmatoblechnum'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Perrie, D.J.Ohlsen &amp; Brownse&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Telmatoblechnum''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') rasprostranjen po tropskoj Americi do [[Florida|Floride]] (jedna vrsta) i tropskoj [[Azija|Aziji]] i  [[Australija|Australiji]] (jedna vrsta)&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-236 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
# ''[[Telmatoblechnum indicum]]'' &lt;small&gt;(Burm.) Perrie, D.J.Ohlsen &amp; Brownsey&lt;/small&gt;
# ''[[Telmatoblechnum serrulatum]]'' &lt;small&gt;(Rich.) Perrie, D.J.Ohlsen &amp; Brownsey&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
* ''Blechnopsis Sect.Diafnia'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
{{commonscat|Telmatoblechnum}}
{{wikispecies|Telmatoblechnum}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>qgd7l1k2a6kc04z6gcv9ws8av5lbw84</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stenochlaena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725393</id>
    <revision>
      <id>6432244</id>
      <parentid>6432106</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:25:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1661" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Stenohlena''
| slika        =Stenochlaena palustris.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   = ''[[Stenochlaena palustris]]'' 
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| subfamilia   =[[Stenochlaenoideae]] 
| genus        ='''''Stenochlaena'''''
| genus_autorstvo =  &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Stenohlena''''' (lat. ''Stenochlaena''), rod vazdazelenih trajnica penjačica iz porodice [[Rebračevke|Blechnaceae]], rasprostranjen od [[Indija|Indije]] do zapadnog [[Tihi ocean|Pacifik]]a i sjeveroistočne [[Australija|Australije]]. ''[[Stenochlaena riauensis|S. riauensis]]'', [[sumatra]]nski je endem&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-237 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
# ''[[Stenochlaena areolaris]]'' &lt;small&gt;(Harr.) Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Stenochlaena cumingii]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Stenochlaena milnei]]'' &lt;small&gt;Underw.&lt;/small&gt;
# ''[[Stenochlaena palustris]]'' &lt;small&gt;(Burm.fil.) Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Stenochlaena riauensis]]'' &lt;small&gt;Sofiyanti, Iriani, Fitmawati &amp; A.A.Roza&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
* ''Cafraria'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Leptophyllum'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
* ''Lomariobotrys'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
{{commonscat|Stenochlaena}}
{{wikispecies|Stenochlaena}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>gv9uf9vxijdncxmagmmonehkdw4l5w2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Struthiopteris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725394</id>
    <revision>
      <id>6432111</id>
      <timestamp>2022-07-24T12:15:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Struthiopteris'' | slika        =Blechnum spicant B1.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   = ''[[Struthiopteris spicant]]'' | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Blechnaceae]] | genus        ='''''Struthiopteris''''' | genus_autorstvo = &lt;small...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1633" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Struthiopteris''
| slika        =Blechnum spicant B1.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   = ''[[Struthiopteris spicant]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Struthiopteris'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Struthiopteris''''', rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice ''[[Rebračevke|Blechnaceae]]'', rasprostranjen u [[holarktik]]u (2 vrste) i [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]] (1 vrsta)&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-238 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

U [[Hrvatska|Hrvataskoj]] raste jedna vrsta, [[vlasasta rebrača]]&lt;ref&gt;[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=219&amp;taxon=Blechnum+spicant+(L.)+Roth FCD] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; (''[[Struthiopteris spicant]]'', čiji je sinonim ''Blechnum spicant'').
== Vrste ==
# ''[[Struthiopteris castanea]]'' &lt;small&gt;(Makino) Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Struthiopteris fallax]]'' &lt;small&gt;(Lange) S.Molino, Gabriel y Galán &amp; Wasowicz&lt;/small&gt;
# ''[[Struthiopteris spicant]]'' &lt;small&gt;(L.) Weiss&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
* ''Homophyllum'' &lt;small&gt;Merino&lt;/small&gt;
* ''Spicanta'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
{{commonscat|Struthiopteris}}
{{wikispecies|Struthiopteris}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>1dii1yebst40bc6ka3y0jj9f3qwvu15</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Djurgårdens IF logo.svg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>725395</id>
    <revision>
      <id>6432118</id>
      <timestamp>2022-07-24T12:36:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=Grb Djurgårdens IF Fotbolla
|Izvor=	
https://www.svenskafutsalligan.se/_/image/c353d3c2-dca5-44d9-910b-11a41e0d51be:0894e7ec2dda5cc5ee54515e177deb0524fdc4b9/width-110/djurgardens-if-ff.svg
|Datum=24. 7. 2022.
|Autor= autorsko pravo:	Djurgårdens IF Fotboll
|Objašnjenje=Pravedna upotreba za sliku Djurgårdens_IF_logo.svg:&lt;br /&gt;
~Slika je tu da ilustrira članak [[Djurgårdens IF Fotboll]]&lt;br /&gt;
~Slika je najvjerojatnije zaštićena autorskim pravom, ali se na wikipediji...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="745" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=Grb Djurgårdens IF Fotbolla
|Izvor=	
https://www.svenskafutsalligan.se/_/image/c353d3c2-dca5-44d9-910b-11a41e0d51be:0894e7ec2dda5cc5ee54515e177deb0524fdc4b9/width-110/djurgardens-if-ff.svg
|Datum=24. 7. 2022.
|Autor= autorsko pravo:	Djurgårdens IF Fotboll
|Objašnjenje=Pravedna upotreba za sliku Djurgårdens_IF_logo.svg:&lt;br /&gt;
~Slika je tu da ilustrira članak [[Djurgårdens IF Fotboll]]&lt;br /&gt;
~Slika je najvjerojatnije zaštićena autorskim pravom, ali se na wikipediji rabi pod uvjetima pravedne upotrebe&lt;br /&gt;
~Slika se koristi jer nema odgovarajuće slike u javnom vlasništvu koja bi mogla poslužiti&lt;br /&gt;
~Uporaba slike:Minimalna (1 članak)&lt;br /&gt;
~ Slika je niske rezolucije
}}

== Licencija ==
{{Logo}}</text>
      <sha1>768hz97lg5nuaxjt8olz0munkko9dtk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Djurgårdens IF Fotboll</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725396</id>
    <revision>
      <id>6432120</id>
      <timestamp>2022-07-24T12:56:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometni klub | ime kluba          = Djurgården | slika              = Djurgårdens_IF_logo.svg | puno ime           = Djurgårdens IF Fotbollsförening | nadimak            =  | godina osnivanja   = [[12. ožujka]] [[1891.]] (sportski klub), [[1899.]] (nogometni klub) | igralište          = [[Tele2 Arena]], [[Stockholm]] | kapacitet stadiona = 30.000 | navijači           =  | navijači_ref       =  | predsjednik        = | trener...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3114" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Djurgården
| slika              = Djurgårdens_IF_logo.svg
| puno ime           = Djurgårdens IF Fotbollsförening
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[12. ožujka]] [[1891.]] (sportski klub), [[1899.]] (nogometni klub)
| igralište          = [[Tele2 Arena]], [[Stockholm]]
| kapacitet stadiona = 30.000
| navijači           = 
| navijači_ref       = 
| predsjednik        =
| trener             = {{DZ|ŠVE}} [[Kim Bergstrand]], &lt;br&gt; {{DZ|ŠVE}} [[Thomas Lagerlöf]]
| liga               = [[Allsvenskan]]
| sezona             = 2021.
| plasman            = 3.
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1 = _dif22h
| pattern_b1 = _dif22h
| pattern_ra1 = _dif22h
| pattern_sh1 = _dif22h
| pattern_so1 = _dif18h
| leftarm1 = 001340
| body1 = 65a7e2
| rightarm1 = 001340
| shorts1 = 001340
| socks1 = 65a7e2
| pattern_la2 = _dif22a
| pattern_b2 = _dif22a
| pattern_ra2 = _dif22a
| pattern_sh2 = _dif22h
| pattern_so2 = _dif18t
| leftarm2 = 001340
| body2 = 001340
| rightarm2 = 001340
| shorts2 = 001340
| socks2 = 001340
| pattern_la3 = _dif22t
| pattern_b3 = _dif22t
| pattern_ra3 = _dif22t
| pattern_sh3 = _dif22t
| pattern_so3 = _dif18h
| leftarm3 = FFFFFF
| body3 = FFFFFF
| rightarm3 = FFFFFF
| shorts3 = FFFFFF
| socks3 = 65a7e2
}}
[[Datoteka:Tele2_Arena_September_2014_14_(cropped).jpg|thumb|300 px|[[Tele2 Arena]], stadion na kojem klub igra domaće utakmice.]]
'''Djurgårdens IF Fotbollsförening''', poznatiji kao '''Djurgårdens IF''', '''Djurgården Fotboll''' (službeni naziv), '''Djurgården''' i (pogotovo kod lokalnog stanovništva) ''' Djurgår'n''', '''Dif''' ili '''DIF''', [[Švedska|švedski]] je [[nogometni klub]] s otoka [[Djurgården]], [[Stockholm]]. Dio je sportskog kluba '''Djurgårdens IF'''. Trenutačno se natječe u [[Allsvenskan]]u. Domaće utakmice igra na stadionu [[Tele2 Arena]] čiji kapacitet iznosi 30.000. 

== Uspjesi ==
* '''[[Allsvenskan]]'''
** '''Prvak (8):''' 1954./55., 1959., 1964., 1966., 2002., 2003., 2005., 2019.
** '''Doprvak (3):''' 1962., 1967., 2001.

* '''[[Superettan]]'''
** '''Prvak (1):''' 2000.

* '''[[Division 1 Norra]]'''
** '''Prvak (3):''' 1987., 1994., 1998.
** '''Doprvak (1):''' 1997.

* '''[[Svenska Serien]]'''
** '''Doprvak (1):''' 1911./12.

* '''[[Svenska Cupen]]'''
** '''Osvajač (5):''' 1989./90., 2002., 2004., 2005., 2017./18.
** '''Finalist (4):''' 1951., 1974./75., 1988./89., 2012./13.

* '''[[Svenska Mästerskapet]]'''
** '''Osvajač (4):''' 1912., 1915., 1917., 1918.
** '''Finalist (7):''' 1904., 1906., 1909., 1910., 1913., 1916., 1919.

* '''[[Corinthian Bowl]]'''
** '''Osvajač (1):''' 1910.
** '''Finalist (2):''' 1908., 1911.

* '''[[Svenska Fotbollpokalen]]'''
** '''Finalist (1):''' 1902.

* '''[[Wicanderska Välgörenhetsskölden]]'''
** '''Osvajač (4):''' 1907., 1910., 1913., 1915.
** '''Finalist (3):''' 1908., 1914., 1916.

* '''[[Nordijski kup (nogomet)|Nordijski kup]]'''
** '''Osvajač (1):''' 1959. – 1962.

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.dif.se/ Službena web-stranica]

[[Kategorija:Švedski nogometni klub]]</text>
      <sha1>3yyfsbv1mf300f165ee0i6vw7s376np</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432121</id>
      <parentid>6432120</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T12:57:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3142" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Djurgården
| slika              = Djurgårdens_IF_logo.svg
| puno ime           = Djurgårdens IF Fotbollsförening
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[12. ožujka]] [[1891.]] (sportski klub), [[1899.]] (nogometni klub)
| igralište          = [[Tele2 Arena]], [[Stockholm]]
| kapacitet stadiona = 30.000
| navijači           = 
| navijači_ref       = 
| predsjednik        =
| trener             = {{DZ|ŠVE}} [[Kim Bergstrand]], &lt;br&gt; {{DZ|ŠVE}} [[Thomas Lagerlöf]]
| liga               = [[Allsvenskan]]
| sezona             = 2021.
| plasman            = 3.
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1 = _dif22h
| pattern_b1 = _dif22h
| pattern_ra1 = _dif22h
| pattern_sh1 = _dif22h
| pattern_so1 = _dif18h
| leftarm1 = 001340
| body1 = 65a7e2
| rightarm1 = 001340
| shorts1 = 001340
| socks1 = 65a7e2
| pattern_la2 = _dif22a
| pattern_b2 = _dif22a
| pattern_ra2 = _dif22a
| pattern_sh2 = _dif22h
| pattern_so2 = _dif18t
| leftarm2 = 001340
| body2 = 001340
| rightarm2 = 001340
| shorts2 = 001340
| socks2 = 001340
| pattern_la3 = _dif22t
| pattern_b3 = _dif22t
| pattern_ra3 = _dif22t
| pattern_sh3 = _dif22t
| pattern_so3 = _dif18h
| leftarm3 = FFFFFF
| body3 = FFFFFF
| rightarm3 = FFFFFF
| shorts3 = FFFFFF
| socks3 = 65a7e2
}}
[[Datoteka:Tele2_Arena_September_2014_14_(cropped).jpg|thumb|300 px|[[Tele2 Arena]], stadion na kojem klub igra domaće utakmice.]]
'''Djurgårdens IF Fotbollsförening''', poznatiji kao '''Djurgårdens IF''', '''Djurgården Fotboll''' (službeni naziv), '''Djurgården''' i (pogotovo kod lokalnog stanovništva) ''' Djurgår'n''', '''Dif''' ili '''DIF''', [[Švedska|švedski]] je [[nogometni klub]] s otoka [[Djurgården]], [[Stockholm]]. Dio je sportskog kluba '''Djurgårdens IF'''. Trenutačno se natječe u [[Allsvenskan]]u. Domaće utakmice igra na stadionu [[Tele2 Arena]] čiji kapacitet iznosi 30.000. 

== Uspjesi ==
* '''[[Allsvenskan]]'''
** '''Prvak (8):''' 1954./55., 1959., 1964., 1966., 2002., 2003., 2005., 2019.
** '''Doprvak (3):''' 1962., 1967., 2001.

* '''[[Superettan]]'''
** '''Prvak (1):''' 2000.

* '''[[Division 1 Norra]]'''
** '''Prvak (3):''' 1987., 1994., 1998.
** '''Doprvak (1):''' 1997.

* '''[[Svenska Serien]]'''
** '''Doprvak (1):''' 1911./12.

* '''[[Svenska Cupen]]'''
** '''Osvajač (5):''' 1989./90., 2002., 2004., 2005., 2017./18.
** '''Finalist (4):''' 1951., 1974./75., 1988./89., 2012./13.

* '''[[Svenska Mästerskapet]]'''
** '''Osvajač (4):''' 1912., 1915., 1917., 1918.
** '''Finalist (7):''' 1904., 1906., 1909., 1910., 1913., 1916., 1919.

* '''[[Corinthian Bowl]]'''
** '''Osvajač (1):''' 1910.
** '''Finalist (2):''' 1908., 1911.

* '''[[Svenska Fotbollpokalen]]'''
** '''Finalist (1):''' 1902.

* '''[[Wicanderska Välgörenhetsskölden]]'''
** '''Osvajač (4):''' 1907., 1910., 1913., 1915.
** '''Finalist (3):''' 1908., 1914., 1916.

* '''[[Nordijski kup (nogomet)|Nordijski kup]]'''
** '''Osvajač (1):''' 1959. – 1962.

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.dif.se/ Službena web-stranica]

[[Kategorija:Švedski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Stockholm]]</text>
      <sha1>j94jut812m5xsw3pjqd6ust19t04lpp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432123</id>
      <parentid>6432121</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T12:59:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3140" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Djurgården
| slika              = Djurgårdens_IF_logo.svg
| puno ime           = Djurgårdens IF Fotbollsförening
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[12. ožujka]] [[1891.]] (sportski klub), [[1899.]] (nogometni klub)
| igralište          = [[Tele2 Arena]], [[Stockholm]]
| kapacitet stadiona = 30.000
| navijači           = 
| navijači_ref       = 
| predsjednik        =
| trener             = {{DZ|ŠVE}} [[Kim Bergstrand]], &lt;br&gt; {{DZ|ŠVE}} [[Thomas Lagerlöf]]
| liga               = [[Allsvenskan]]
| sezona             = 2021.
| plasman            = 3.
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1 = _dif22h
| pattern_b1 = _dif22h
| pattern_ra1 = _dif22h
| pattern_sh1 = _dif22h
| pattern_so1 = _dif18h
| leftarm1 = 001340
| body1 = 65a7e2
| rightarm1 = 001340
| shorts1 = 001340
| socks1 = 65a7e2
| pattern_la2 = _dif22a
| pattern_b2 = _dif22a
| pattern_ra2 = _dif22a
| pattern_sh2 = _dif22h
| pattern_so2 = _dif18t
| leftarm2 = 001340
| body2 = 001340
| rightarm2 = 001340
| shorts2 = 001340
| socks2 = 001340
| pattern_la3 = _dif22t
| pattern_b3 = _dif22t
| pattern_ra3 = _dif22t
| pattern_sh3 = _dif22t
| pattern_so3 = _dif18h
| leftarm3 = FFFFFF
| body3 = FFFFFF
| rightarm3 = FFFFFF
| shorts3 = FFFFFF
| socks3 = 65a7e2
}}
[[Datoteka:Tele2_Arena_September_2014_14_(cropped).jpg|thumb|300 px|[[Tele2 Arena]], stadion na kojem klub igra domaće utakmice.]]
'''Djurgårdens IF Fotbollsförening''', poznatiji kao '''Djurgårdens IF''', '''Djurgården Fotboll''' (službeni naziv), '''Djurgården''' i (pogotovo kod lokalnog stanovništva) ''' Djurgår'n''', '''Dif''' ili '''DIF''', [[Švedska|švedski]] je [[nogometni klub]] s otoka [[Djurgården]], [[Stockholm]]. Dio je sportskog kluba [[Djurgårdens IF]]. Trenutačno se natječe u [[Allsvenskan]]u. Domaće utakmice igra na stadionu [[Tele2 Arena]] čiji kapacitet iznosi 30.000. 

== Uspjesi ==
* '''[[Allsvenskan]]'''
** '''Prvak (8):''' 1954./55., 1959., 1964., 1966., 2002., 2003., 2005., 2019.
** '''Doprvak (3):''' 1962., 1967., 2001.

* '''[[Superettan]]'''
** '''Prvak (1):''' 2000.

* '''[[Division 1 Norra]]'''
** '''Prvak (3):''' 1987., 1994., 1998.
** '''Doprvak (1):''' 1997.

* '''[[Svenska Serien]]'''
** '''Doprvak (1):''' 1911./12.

* '''[[Svenska Cupen]]'''
** '''Osvajač (5):''' 1989./90., 2002., 2004., 2005., 2017./18.
** '''Finalist (4):''' 1951., 1974./75., 1988./89., 2012./13.

* '''[[Svenska Mästerskapet]]'''
** '''Osvajač (4):''' 1912., 1915., 1917., 1918.
** '''Finalist (7):''' 1904., 1906., 1909., 1910., 1913., 1916., 1919.

* '''[[Corinthian Bowl]]'''
** '''Osvajač (1):''' 1910.
** '''Finalist (2):''' 1908., 1911.

* '''[[Svenska Fotbollpokalen]]'''
** '''Finalist (1):''' 1902.

* '''[[Wicanderska Välgörenhetsskölden]]'''
** '''Osvajač (4):''' 1907., 1910., 1913., 1915.
** '''Finalist (3):''' 1908., 1914., 1916.

* '''[[Nordijski kup (nogomet)|Nordijski kup]]'''
** '''Osvajač (1):''' 1959. – 1962.

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.dif.se/ Službena web-stranica]

[[Kategorija:Švedski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Stockholm]]</text>
      <sha1>40bqifxz2hgn35l56wqh2rxfrj1h1h5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Coolins.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>725397</id>
    <revision>
      <id>6432145</id>
      <timestamp>2022-07-24T13:54:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mladi pjesnik 93</username>
        <id>267810</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brainea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725398</id>
    <revision>
      <id>6432169</id>
      <timestamp>2022-07-24T16:23:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Brainea'' | slika        =Brainea insignis - 蘇鐵蕨 by 石川 Shihchuan - 001.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   =''B. insignis'' | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Blechnaceae]] | genus        ='''''Brainea''''' | genus_autorstvo =&lt;s...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1805" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Brainea''
| slika        =Brainea insignis - 蘇鐵蕨 by 石川 Shihchuan - 001.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''B. insignis''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Brainea'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
| species      =''B. insignis''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Brainea insignis''
| dvoimeno_autorstvo =  &lt;small&gt;(Hook.) J.Sm.&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Brainea''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice  [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''B. insignis'' iz tropske [[Azija|Azije]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-239 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

Atraktivnog je izgleda, na prvi pogled izgleda kao biljka cikasa i vrlo je pogodna za uzgoj kao [[bonsai]]. Izvan [[Hong Kong]]a, vrsta je ugrožena zbog uništavanja staništa i prekomjernog sakupljanja za uzgoj kao ukrasne biljke. U Hong Kongu je rasprostranjena na raznim lokacijama i populacije nisu posebno ugrožene.&lt;ref&gt;[https://www.herbarium.gov.hk/en/publications/books/book2/text/brainea-insignis/index.html Hong Kong Herbarium] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

== Sinonimi ==
* ''Bowringia'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
* ''Bowringia insignis'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
* ''Brainea formosana'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
* ''Brainea insignis var. formosana'' &lt;small&gt;(Hayata) Tagawa&lt;/small&gt;
* ''Blechnum insigne'' &lt;small&gt;(Hook.) C.M.Kuo&lt;/small&gt;

{{commonscat|Brainea insignis}}
{{wikispecies|Brainea}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>69fx7kfwgyejl0q7tqcx986pvzifo28</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432170</id>
      <parentid>6432169</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:23:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Brainea]] na [[Brainea insignis]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1805" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Brainea''
| slika        =Brainea insignis - 蘇鐵蕨 by 石川 Shihchuan - 001.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''B. insignis''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Brainea'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
| species      =''B. insignis''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Brainea insignis''
| dvoimeno_autorstvo =  &lt;small&gt;(Hook.) J.Sm.&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Brainea''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice  [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''B. insignis'' iz tropske [[Azija|Azije]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-239 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

Atraktivnog je izgleda, na prvi pogled izgleda kao biljka cikasa i vrlo je pogodna za uzgoj kao [[bonsai]]. Izvan [[Hong Kong]]a, vrsta je ugrožena zbog uništavanja staništa i prekomjernog sakupljanja za uzgoj kao ukrasne biljke. U Hong Kongu je rasprostranjena na raznim lokacijama i populacije nisu posebno ugrožene.&lt;ref&gt;[https://www.herbarium.gov.hk/en/publications/books/book2/text/brainea-insignis/index.html Hong Kong Herbarium] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

== Sinonimi ==
* ''Bowringia'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
* ''Bowringia insignis'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
* ''Brainea formosana'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
* ''Brainea insignis var. formosana'' &lt;small&gt;(Hayata) Tagawa&lt;/small&gt;
* ''Blechnum insigne'' &lt;small&gt;(Hook.) C.M.Kuo&lt;/small&gt;

{{commonscat|Brainea insignis}}
{{wikispecies|Brainea}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>69fx7kfwgyejl0q7tqcx986pvzifo28</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432172</id>
      <parentid>6432170</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:23:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Brainea insignis]] na [[Brainea]] preko preusmjeravanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1805" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Brainea''
| slika        =Brainea insignis - 蘇鐵蕨 by 石川 Shihchuan - 001.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''B. insignis''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Brainea'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
| species      =''B. insignis''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Brainea insignis''
| dvoimeno_autorstvo =  &lt;small&gt;(Hook.) J.Sm.&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Brainea''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice  [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''B. insignis'' iz tropske [[Azija|Azije]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-239 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

Atraktivnog je izgleda, na prvi pogled izgleda kao biljka cikasa i vrlo je pogodna za uzgoj kao [[bonsai]]. Izvan [[Hong Kong]]a, vrsta je ugrožena zbog uništavanja staništa i prekomjernog sakupljanja za uzgoj kao ukrasne biljke. U Hong Kongu je rasprostranjena na raznim lokacijama i populacije nisu posebno ugrožene.&lt;ref&gt;[https://www.herbarium.gov.hk/en/publications/books/book2/text/brainea-insignis/index.html Hong Kong Herbarium] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

== Sinonimi ==
* ''Bowringia'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
* ''Bowringia insignis'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
* ''Brainea formosana'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
* ''Brainea insignis var. formosana'' &lt;small&gt;(Hayata) Tagawa&lt;/small&gt;
* ''Blechnum insigne'' &lt;small&gt;(Hook.) C.M.Kuo&lt;/small&gt;

{{commonscat|Brainea insignis}}
{{wikispecies|Brainea}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>69fx7kfwgyejl0q7tqcx986pvzifo28</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brainea insignis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725400</id>
    <redirect title="Brainea" />
    <revision>
      <id>6432173</id>
      <timestamp>2022-07-24T16:23:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Brainea insignis]] na [[Brainea]] preko preusmjeravanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Brainea]]</text>
      <sha1>sbs26xwg6u0amu6ki6zzfz4pjizg6yn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spicantopsis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725401</id>
    <revision>
      <id>6432178</id>
      <timestamp>2022-07-24T16:39:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Spicantopsis'' | slika        = | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Blechnaceae]] | genus        ='''''Spicantopsis''''' | genus_autorstvo = &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt; | species      = | subspecies   = | dvoimen...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1242" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Spicantopsis''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Spicantopsis'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Spicantopsis''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') rasprostranjen po [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]] ([[Ruski daleki istok]], [[Japan]], [[Ryukyu]], [[Tajvan (otok)|Tajvan]]. Pripadaju mu tri vrste. Opisan je 1933.&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-235 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
# ''[[Spicantopsis amabilis]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Spicantopsis hancockii]]'' &lt;small&gt;(Hance) Masam.&lt;/small&gt;
# ''[[Spicantopsis niponica]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Nakai&lt;/small&gt;
{{commonscat|Spicantopsis}}
{{wikispecies|Spicantopsis}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>hterxbcqah3fe9egsxho1u3y5hn4891</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432181</id>
      <parentid>6432178</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T16:43:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1242" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Spicantopsis''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Spicantopsis'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Spicantopsis''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') rasprostranjen po [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]] ([[Ruski daleki istok]], [[Japan]], [[Ryukyu]], [[Tajvan (otok)|Tajvan]]. Pripadaju mu tri vrste. Opisan je 1933.&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-240 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
# ''[[Spicantopsis amabilis]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Spicantopsis hancockii]]'' &lt;small&gt;(Hance) Masam.&lt;/small&gt;
# ''[[Spicantopsis niponica]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Nakai&lt;/small&gt;
{{commonscat|Spicantopsis}}
{{wikispecies|Spicantopsis}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>cnddblezo5pwmz00w7qclrja4wm7o2d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sadleria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725402</id>
    <revision>
      <id>6432183</id>
      <timestamp>2022-07-24T16:50:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Sadleria'' | slika        =Starr 011114-0067 Sadleria cyatheoides.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   =''Sadleria cyatheoides'' | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Blechnaceae]] | genus        ='''''Sadleria''''' | genus_autorstvo =  &lt;smal...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1389" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Sadleria''
| slika        =Starr 011114-0067 Sadleria cyatheoides.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Sadleria cyatheoides''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Sadleria'''''
| genus_autorstvo =  &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Sadleria''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') kojemu pripada šest vrsta, sve su [[Havaji|havajski]] [[endem]]i. Opisan je [[1824.]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-241 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
# ''[[Sadleria cyatheoides]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
# ''[[Sadleria pallida]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Arn.&lt;/small&gt;
# ''[[Sadleria souleyetiana]]'' &lt;small&gt;(Gaudich.) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Sadleria squarrosa]]'' &lt;small&gt;(Gaudich.) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Sadleria unisora]]'' &lt;small&gt;(Baker) Rob.&lt;/small&gt;
# ''[[Sadleria wagneriana]]'' &lt;small&gt;D.D.Palmer &amp; Flynn&lt;/small&gt;
{{commonscat|Sadleria}}
{{wikispecies|Sadleria}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>i4qns4270aiqht0q5spjpe1zxszwjyy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cleistoblechnum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725403</id>
    <revision>
      <id>6432187</id>
      <timestamp>2022-07-24T17:01:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Cleistoblechnum'' | slika        = | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Blechnaceae]] | genus        ='''''Cleistoblechnum''''' | genus_autorstvo = &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt; | species      =''C. eburne...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1680" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Cleistoblechnum''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Cleistoblechnum'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
| species      =''C. eburneum''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Cleistoblechnum eburneum''
| dvoimeno_autorstvo = &lt;small&gt;(Christ) Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Cleistoblechnum''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice  [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''C. eburneum'' iz suptropskih ili tropskih vlažnih nizinskih šuma [[Kina|kineskih]] provincija [[Anhui]], [[Fujian]], [[Guangxi]], [[Guizhou]], [[Hubei]], [[Hunan]], [[Sečuan|Sichuan]] i [[Tajvan]]a. Rod je opisan [[2016.]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-242 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
* ''Blechnum eburneum'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
* ''Cleistoblechnum eburneum var. obtusum'' &lt;small&gt;(Tagawa) Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
* ''Lomaria eburnea'' &lt;small&gt;(Christ) Ching&lt;/small&gt;
* ''Spicantopsis eburnea'' &lt;small&gt;(Christ) Tagawa&lt;/small&gt;
* ''Struthiopteris eburnea'' &lt;small&gt;(Christ) Ching&lt;/small&gt;
* ''Struthiopteris eburnea var. obtusa'' &lt;small&gt;(Tagawa) Tagawa&lt;/small&gt;
* ''Spicantopsis eburnea var. obtusa'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;

{{commonscat|Cleistoblechnum}}
{{wikispecies|Cleistoblechnum}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>3srawm88fo0msn7wtdn4iwle9qin2m6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432188</id>
      <parentid>6432187</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:01:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Cleistoblechnum]] na [[Cleistoblechnum eburneum]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1680" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Cleistoblechnum''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Cleistoblechnum'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
| species      =''C. eburneum''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Cleistoblechnum eburneum''
| dvoimeno_autorstvo = &lt;small&gt;(Christ) Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Cleistoblechnum''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice  [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''C. eburneum'' iz suptropskih ili tropskih vlažnih nizinskih šuma [[Kina|kineskih]] provincija [[Anhui]], [[Fujian]], [[Guangxi]], [[Guizhou]], [[Hubei]], [[Hunan]], [[Sečuan|Sichuan]] i [[Tajvan]]a. Rod je opisan [[2016.]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-242 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
* ''Blechnum eburneum'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
* ''Cleistoblechnum eburneum var. obtusum'' &lt;small&gt;(Tagawa) Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
* ''Lomaria eburnea'' &lt;small&gt;(Christ) Ching&lt;/small&gt;
* ''Spicantopsis eburnea'' &lt;small&gt;(Christ) Tagawa&lt;/small&gt;
* ''Struthiopteris eburnea'' &lt;small&gt;(Christ) Ching&lt;/small&gt;
* ''Struthiopteris eburnea var. obtusa'' &lt;small&gt;(Tagawa) Tagawa&lt;/small&gt;
* ''Spicantopsis eburnea var. obtusa'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;

{{commonscat|Cleistoblechnum}}
{{wikispecies|Cleistoblechnum}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>3srawm88fo0msn7wtdn4iwle9qin2m6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432191</id>
      <parentid>6432188</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:01:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Cleistoblechnum eburneum]] na [[Cleistoblechnum]] preko preusmjeravanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1680" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Cleistoblechnum''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Cleistoblechnum'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
| species      =''C. eburneum''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Cleistoblechnum eburneum''
| dvoimeno_autorstvo = &lt;small&gt;(Christ) Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Cleistoblechnum''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice  [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''C. eburneum'' iz suptropskih ili tropskih vlažnih nizinskih šuma [[Kina|kineskih]] provincija [[Anhui]], [[Fujian]], [[Guangxi]], [[Guizhou]], [[Hubei]], [[Hunan]], [[Sečuan|Sichuan]] i [[Tajvan]]a. Rod je opisan [[2016.]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-242 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
* ''Blechnum eburneum'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
* ''Cleistoblechnum eburneum var. obtusum'' &lt;small&gt;(Tagawa) Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
* ''Lomaria eburnea'' &lt;small&gt;(Christ) Ching&lt;/small&gt;
* ''Spicantopsis eburnea'' &lt;small&gt;(Christ) Tagawa&lt;/small&gt;
* ''Struthiopteris eburnea'' &lt;small&gt;(Christ) Ching&lt;/small&gt;
* ''Struthiopteris eburnea var. obtusa'' &lt;small&gt;(Tagawa) Tagawa&lt;/small&gt;
* ''Spicantopsis eburnea var. obtusa'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;

{{commonscat|Cleistoblechnum}}
{{wikispecies|Cleistoblechnum}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>3srawm88fo0msn7wtdn4iwle9qin2m6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cleistoblechnum eburneum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725405</id>
    <redirect title="Cleistoblechnum" />
    <revision>
      <id>6432192</id>
      <timestamp>2022-07-24T17:01:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Cleistoblechnum eburneum]] na [[Cleistoblechnum]] preko preusmjeravanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Cleistoblechnum]]</text>
      <sha1>0ft0w04jn3uascx0emamytnjqn2geub</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blechnidium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725406</id>
    <revision>
      <id>6432202</id>
      <timestamp>2022-07-24T17:41:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Blechnidium'' | slika        = | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Blechnaceae]] | genus        ='''''Blechnidium''''' | genus_autorstvo = &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt; | species      =''B. melanopus''  | subspec...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1402" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Blechnidium''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Blechnidium'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
| species      =''B. melanopus'' 
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Blechnidium melanopus'' 
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;(Hook.) T.Moore&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Blechnidium''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice ''[[Blechnaceae]]''. Jedina vrsta je ''B. melanopus'' iz [[Kina|Kine]] ([[Yunnan]]), [[Tajvan (otok)|Tajvan]]a sjeveroistočne [[Indija|Indije]] ([[Arunachal Pradesh]], [[Meghalaya]]), [[Mjanmar]]a, [[Butan]]a. Rod je opisan [[1859.]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-243 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
* ''Blechnum melanopus'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
* ''Blechnidium plagiogyrifrons'' &lt;small&gt;(Hayata) Hayata&lt;/small&gt;
* ''Blechnum plagiogyrifrons'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
* ''Spicanta melanopus'' &lt;small&gt;(Hook.) Kuntze&lt;/small&gt;

{{commonscat|Blechnidium}}
{{wikispecies|Blechnidium}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>cz0b4yezpwql6qory0tvj3cm2inzpou</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432203</id>
      <parentid>6432202</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:41:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Blechnidium]] na [[Blechnidium melanopus]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1402" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Blechnidium''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Blechnidium'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
| species      =''B. melanopus'' 
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Blechnidium melanopus'' 
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;(Hook.) T.Moore&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Blechnidium''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice ''[[Blechnaceae]]''. Jedina vrsta je ''B. melanopus'' iz [[Kina|Kine]] ([[Yunnan]]), [[Tajvan (otok)|Tajvan]]a sjeveroistočne [[Indija|Indije]] ([[Arunachal Pradesh]], [[Meghalaya]]), [[Mjanmar]]a, [[Butan]]a. Rod je opisan [[1859.]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-243 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
* ''Blechnum melanopus'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
* ''Blechnidium plagiogyrifrons'' &lt;small&gt;(Hayata) Hayata&lt;/small&gt;
* ''Blechnum plagiogyrifrons'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
* ''Spicanta melanopus'' &lt;small&gt;(Hook.) Kuntze&lt;/small&gt;

{{commonscat|Blechnidium}}
{{wikispecies|Blechnidium}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>cz0b4yezpwql6qory0tvj3cm2inzpou</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432205</id>
      <parentid>6432203</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T17:41:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Blechnidium melanopus]] na [[Blechnidium]] preko preusmjeravanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1402" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Blechnidium''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Blechnidium'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
| species      =''B. melanopus'' 
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Blechnidium melanopus'' 
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;(Hook.) T.Moore&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Blechnidium''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice ''[[Blechnaceae]]''. Jedina vrsta je ''B. melanopus'' iz [[Kina|Kine]] ([[Yunnan]]), [[Tajvan (otok)|Tajvan]]a sjeveroistočne [[Indija|Indije]] ([[Arunachal Pradesh]], [[Meghalaya]]), [[Mjanmar]]a, [[Butan]]a. Rod je opisan [[1859.]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-243 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
* ''Blechnum melanopus'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
* ''Blechnidium plagiogyrifrons'' &lt;small&gt;(Hayata) Hayata&lt;/small&gt;
* ''Blechnum plagiogyrifrons'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
* ''Spicanta melanopus'' &lt;small&gt;(Hook.) Kuntze&lt;/small&gt;

{{commonscat|Blechnidium}}
{{wikispecies|Blechnidium}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>cz0b4yezpwql6qory0tvj3cm2inzpou</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blechnidium melanopus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725408</id>
    <redirect title="Blechnidium" />
    <revision>
      <id>6432206</id>
      <timestamp>2022-07-24T17:41:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Blechnidium melanopus]] na [[Blechnidium]] preko preusmjeravanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Blechnidium]]</text>
      <sha1>bk9ficdu3d88nnu25qzbvjign6sscyg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blechnopsis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725409</id>
    <revision>
      <id>6432210</id>
      <timestamp>2022-07-24T18:03:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Blechnopsis'' | slika        =擬烏毛蕨 - 溪頭自然教育園區 Blechnopsis orientalis - Xitou Nature Education Area, Taiwan 20220628191131 14.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   =''Blechnopsis orientalis'' | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | famili...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1282" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Blechnopsis''
| slika        =擬烏毛蕨 - 溪頭自然教育園區 Blechnopsis orientalis - Xitou Nature Education Area, Taiwan 20220628191131 14.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Blechnopsis orientalis''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Blechnopsis'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Blechnopsis''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') kojemu pripadaju dvije vrste iz [[Azija|Azije]] i [[Tihi ocean|Pacifik]]a. Opisan je [[1851.]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-244 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
# ''[[Blechnopsis finlaysoniana]]'' &lt;small&gt;(Wall. ex Hook. &amp; Grev.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnopsis orientalis]]'' &lt;small&gt;(L.) C.Presl&lt;/small&gt;
{{commonscat|Blechnopsis}}
{{wikispecies|Blechnopsis}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>0eh3jl4xqri2b0aovhv4jt51xccvazb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članak tjedna/30, 2022.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>725410</id>
    <revision>
      <id>6432213</id>
      <timestamp>2022-07-24T18:09:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <comment>sadržaj kopiran iz uvoda članka »[[Europski parlament]]«, inačica [[Posebno:Diff/6432175|6432175]] od 24. srpnja 2022. u 18:29‎; za atribuciju vidi povijest izmjena https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Europski_parlament&amp;action=history</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2765" xml:space="preserve">[[Datoteka:European Parliament logo.svg|lijevo|170px]]
'''Europski parlament''' ('''EP''') jedno je od tri [[Zakonodavna vlast|zakonodavna ogranka]] [[Europska unija|Europske unije]] i jedna od njezinih sedam [[Institucije Europske unije|institucija]]. Zajedno s [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] usvaja europsko zakonodavstvo, obično na prijedlog [[Europska komisija|Europske komisije]]. Za Europski parlament bira se 705 zastupnika. Predstavlja drugo po veličini demokratsko biračko tijelo na svijetu i najveće je transnacionalno demokratsko biračko tijelo na svijetu. Od [[1979.]] [[Državljanstvo Europske unije|građani Europske unije]] svakih pet godina [[opće pravo glasa|općim glasanjem]] biraju članove Parlamenta. Odaziv birača na parlamentarnim izborima postupno se smanjivao 1979. do posljednjih izbora [[2019.]] godine, od kada se odaziv povećao za 8 postotnih bodova i prvi put od [[1994.]] godine popeo iznad 50%. Iako Europski parlament predstavlja zakonodavnu vlast, on kao ni Vijeće Europske unije, formalno nema pravo predlagati zakone kao što to ima većina nacionalnih [[Parlament|parlamenata]] država članica. Predlaganje zakona je prerogativ [[Europska komisija|Europske komisije]], a EP potvrđuje ili odbija zakonske prijedloge. Parlament je &quot;prva institucija&quot; Europske unije, prva se spominje u [[Ugovori o Europskoj uniji|njezinim ugovorima]] i ima ceremonijalnu prednost pred ostalim institucijama EU-a.

Pet najvećih skupina u Parlamentu jesu skupina [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] (EPP), [[Progresivni savez socijalista i demokrata]] (S&amp;D), [[Renew Europe|''Renew Europe'']] (prije [[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]), [[Zeleni - Europski slobodni savez|Zeleni/Europska slobodna alijansa]] (Zeleni - EFA) i skupina [[Identitet i demokracija|Identiteta i demokracije]] (ID). Posljednji izbori za Europski parlament bili su 2019. godine. Sjedište Parlamenta je u [[Strasbourg]]u u Francuskoj, a [[Glavno tajništvo Europskog parlamenta]] nalazi se u gradu [[Luxembourg]]&lt;nowiki/&gt;u. [[Plenarna sjednica|Plenarne sjednice]] održavaju se u Strasbourgu i u [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|Bruxellesu]] u Belgiji, dok se sastanci parlamentarnih odbora održavaju prvenstveno u Bruxellesu.

&lt;div style='text-align:center; width:100%;'&gt; &lt;div class=&quot;mw-ui-button mw-ui-constructive&quot; style=&quot;line-height:2em; font-size:9pt; margin:0.3em 0.2em 0;&quot;&gt;'''[[Europski parlament|Pročitajte cijeli članak]]'''&lt;/div&gt; • &lt;div class=&quot;mw-ui-button mw-ui-constructive&quot; style=&quot;line-height:2em; font-size:9pt; margin:0.3em 0.2em 0;&quot;&gt;'''[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke|Sudjelujte u izboru članaka]]'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Članak tjedna]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>njow5aw8usnwh88es4muo8k29hazy61</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lomaridium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725411</id>
    <revision>
      <id>6432230</id>
      <timestamp>2022-07-24T18:39:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Lomaridium'' | slika        =Blechnum contiguum (9043802762).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   =''[[Lomaridium contiguum]]'' (sin. ''Blechnum contiguum'') | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Blechnaceae]] | subfamilia   =[[Blechnoideae]]...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2489" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Lomaridium''
| slika        =Blechnum contiguum (9043802762).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Lomaridium contiguum]]'' (sin. ''Blechnum contiguum'')
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| subfamilia   =[[Blechnoideae]]
| genus        ='''''Lomaridium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Lomaridium''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') kojemu pripada 16 vrste iz neotropa, tropske [[Istočna Afrika|Istočne Afrike]], [[Madagaskar]]a i [[Australazija|Australazije]] (1 vrsta). Opisan je [[1851.]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-245 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
# ''[[Lomaridium acutum]]'' &lt;small&gt;(Desv.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium angustifolium]]'' &lt;small&gt;(Kunth) Vicent &amp; Gabriel&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium attenuatum]]'' &lt;small&gt;(Sw.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium biforme]]'' &lt;small&gt;(Baker) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium binervatum]]'' &lt;small&gt;(Poir.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium bonapartei]]'' &lt;small&gt;(Rakotondr.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium contiguum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium dendrophilum]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium ensiforme]]'' &lt;small&gt;(Liebm.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium fragile]]'' &lt;small&gt;(Liebm.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium fuscosquamosum]]'' &lt;small&gt;(A. Rojas) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium nigrocostatum]]'' &lt;small&gt;(A. Rojas) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium pteropus]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium schottii]]'' &lt;small&gt;(Colla) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium simillimum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaridium xiphophyllum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;

{{commonscat|Lomaridium}}
{{wikispecies|Lomaridium}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>nxs7yuxpo1itqoht95hjauli150oxn8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lomaria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725412</id>
    <revision>
      <id>6432242</id>
      <timestamp>2022-07-24T19:23:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Lomaria'' | slika        =Gardenology.org-IMG 0821 rbgs10dec.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   =''[[Lomaria nuda]]''  | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Blechnaceae]] | subfamilia   =[[Blechnoideae]] | genus        ='''''Lomaria''''' |...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1659" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Lomaria''
| slika        =Gardenology.org-IMG 0821 rbgs10dec.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Lomaria nuda]]'' 
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| subfamilia   =[[Blechnoideae]]
| genus        ='''''Lomaria'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Lomaria''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') kojemu pripada 6 vrste iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Južna Afrika|Južne Afrike]], [[Australija|Australije]] i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]]. Opisan je [[1809.]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-246 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
# ''[[Lomaria brunea]]'' &lt;small&gt;(M.Kessler &amp; A.R.Sm.) Gasper &amp; V.A.O.Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaria discolor]]'' &lt;small&gt;(G.Forst.) Willd.&lt;/small&gt;; od [[Maori|Maora]] nazivana piupiu
# ''[[Lomaria inflexa]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaria nuda]]'' &lt;small&gt;(Labill.) Willd.&lt;/small&gt;
# ''[[Lomaria oceanica]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) Gasper &amp; V.A.O.Dittrich&lt;/small&gt;; novokaledonski endem
# ''[[Lomaria spannagelii]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) Gasper &amp; V.A.O.Dittrich&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
* ''Stegania'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;
{{commonscat|Lomaria}}
{{wikispecies|Lomaria}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>ikwg6rs4x03uim8533dkagxcfrnwah3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Icarus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725413</id>
    <revision>
      <id>6432252</id>
      <timestamp>2022-07-24T19:34:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Icarus'' | slika        =Blechnum filiforme kz4.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   =''I. filiformis'' | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Blechnaceae]] | genus        ='''''Icarus''''' | genus_autorstvo =&lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt; | s...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1756" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Icarus''
| slika        =Blechnum filiforme kz4.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''I. filiformis''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Icarus'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
| species      =''I. filiformis''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Icarus filiformis''
| dvoimeno_autorstvo = (A.Cunn.) Gasper &amp; Salino
| karta_raspon =
}}
'''''Icarus''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice  [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''I. filiformis'' iz [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (oba otoka) i otočja [[Chathamski otoci|Chatham]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-247 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
* ''Blechnum filiforme'' &lt;small&gt;(A.Cunn.) Ettingsh.&lt;/small&gt;
* ''Blechnum reptans'' &lt;small&gt;(Banks &amp; Sol. ex G.Forst.) Luerss.&lt;/small&gt;
* ''Lomaria filiformis'' &lt;small&gt;A.Cunn., Hook.&lt;/small&gt;
* ''Lomaria pimpinellifolia'' &lt;small&gt;Hook.fil.&lt;/small&gt;
* ''Lomaria propinqua'' &lt;small&gt;A.Cunn., Hook.&lt;/small&gt;
* ''Lomariopsis heteromorpha'' &lt;small&gt;(Sm.) T.Moore&lt;/small&gt;
* ''Osmunda reptans'' &lt;small&gt;Banks &amp; Sol. ex G.Forst.&lt;/small&gt;
* ''Spicanta filiformis'' &lt;small&gt;(A.Cunn.) Kuntze&lt;/small&gt;
* ''Stenochlaena feejeensis'' &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
* ''Stenochlaena heteromorpha'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
* ''Struthiopteris filiformis'' &lt;small&gt;(A.Cunn.) Ching&lt;/small&gt;

{{commonscat|Icarus filiformis}}
{{wikispecies|Icarus}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>bf8xtg572tgi191ojjsr417x5truxh5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432253</id>
      <parentid>6432252</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:34:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Icarus]] na [[Icarus filiformis]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1756" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Icarus''
| slika        =Blechnum filiforme kz4.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''I. filiformis''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Icarus'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
| species      =''I. filiformis''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Icarus filiformis''
| dvoimeno_autorstvo = (A.Cunn.) Gasper &amp; Salino
| karta_raspon =
}}
'''''Icarus''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice  [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''I. filiformis'' iz [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (oba otoka) i otočja [[Chathamski otoci|Chatham]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-247 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
* ''Blechnum filiforme'' &lt;small&gt;(A.Cunn.) Ettingsh.&lt;/small&gt;
* ''Blechnum reptans'' &lt;small&gt;(Banks &amp; Sol. ex G.Forst.) Luerss.&lt;/small&gt;
* ''Lomaria filiformis'' &lt;small&gt;A.Cunn., Hook.&lt;/small&gt;
* ''Lomaria pimpinellifolia'' &lt;small&gt;Hook.fil.&lt;/small&gt;
* ''Lomaria propinqua'' &lt;small&gt;A.Cunn., Hook.&lt;/small&gt;
* ''Lomariopsis heteromorpha'' &lt;small&gt;(Sm.) T.Moore&lt;/small&gt;
* ''Osmunda reptans'' &lt;small&gt;Banks &amp; Sol. ex G.Forst.&lt;/small&gt;
* ''Spicanta filiformis'' &lt;small&gt;(A.Cunn.) Kuntze&lt;/small&gt;
* ''Stenochlaena feejeensis'' &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
* ''Stenochlaena heteromorpha'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
* ''Struthiopteris filiformis'' &lt;small&gt;(A.Cunn.) Ching&lt;/small&gt;

{{commonscat|Icarus filiformis}}
{{wikispecies|Icarus}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>bf8xtg572tgi191ojjsr417x5truxh5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432255</id>
      <parentid>6432253</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T19:34:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Icarus filiformis]] na [[Icarus]] preko preusmjeravanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1756" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Icarus''
| slika        =Blechnum filiforme kz4.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''I. filiformis''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| genus        ='''''Icarus'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
| species      =''I. filiformis''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Icarus filiformis''
| dvoimeno_autorstvo = (A.Cunn.) Gasper &amp; Salino
| karta_raspon =
}}
'''''Icarus''''',  monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice  [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''I. filiformis'' iz [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (oba otoka) i otočja [[Chathamski otoci|Chatham]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-247 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Sinonimi ==
* ''Blechnum filiforme'' &lt;small&gt;(A.Cunn.) Ettingsh.&lt;/small&gt;
* ''Blechnum reptans'' &lt;small&gt;(Banks &amp; Sol. ex G.Forst.) Luerss.&lt;/small&gt;
* ''Lomaria filiformis'' &lt;small&gt;A.Cunn., Hook.&lt;/small&gt;
* ''Lomaria pimpinellifolia'' &lt;small&gt;Hook.fil.&lt;/small&gt;
* ''Lomaria propinqua'' &lt;small&gt;A.Cunn., Hook.&lt;/small&gt;
* ''Lomariopsis heteromorpha'' &lt;small&gt;(Sm.) T.Moore&lt;/small&gt;
* ''Osmunda reptans'' &lt;small&gt;Banks &amp; Sol. ex G.Forst.&lt;/small&gt;
* ''Spicanta filiformis'' &lt;small&gt;(A.Cunn.) Kuntze&lt;/small&gt;
* ''Stenochlaena feejeensis'' &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
* ''Stenochlaena heteromorpha'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
* ''Struthiopteris filiformis'' &lt;small&gt;(A.Cunn.) Ching&lt;/small&gt;

{{commonscat|Icarus filiformis}}
{{wikispecies|Icarus}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>bf8xtg572tgi191ojjsr417x5truxh5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Icarus filiformis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725415</id>
    <redirect title="Icarus" />
    <revision>
      <id>6432256</id>
      <timestamp>2022-07-24T19:34:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Icarus filiformis]] na [[Icarus]] preko preusmjeravanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Icarus]]</text>
      <sha1>ieaxraw51aj239rgj3rbetj2kj8370k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cranfillia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725416</id>
    <revision>
      <id>6432284</id>
      <timestamp>2022-07-24T20:25:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Cranfillia'' | slika        =Blechnum fluvatile.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis   =''[[Cranfillia fluviatilis]]'' | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Blechnaceae]] | subfamilia   =[[Blechnoideae]] | genus        ='''''Cranfillia''''' | g...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3136" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Cranfillia''
| slika        =Blechnum fluvatile.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Cranfillia fluviatilis]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Blechnaceae]]
| subfamilia   =[[Blechnoideae]]
| genus        ='''''Cranfillia'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Gasper &amp; V.A.O.Dittrich&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Cranfillia''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') kojemu pripada 24 vrste i to iz [[neotropi|neotropa]] (4), [[Malezija (biogeografse regija)|Malezije]] (4) i ostali sa [[Tihi ocean|Pacifik]]a. Opisan je [[2016.]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-248 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
{{div col|cols=3}}
# ''[[Cranfillia aequabilis]]'' &lt;small&gt;(T. C. Chambers) Parris &amp; de Lange&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia bakeri]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) Vázq. Ferr. &amp; S. Molino&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia caudata]]'' &lt;small&gt;(Baker) V. A. O. Dittrich &amp; Gasper&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia deltoides]]'' &lt;small&gt;(Colenso) de Lange &amp; Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia deplanchei]]'' &lt;small&gt;(Baker) Vázq. Ferr. &amp; Gabriel&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia feani]]'' &lt;small&gt;(E. D. Br.) Parris &amp; de Lange&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia fluviatilis]]'' &lt;small&gt;(R. Br.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia fullagari]]'' &lt;small&gt;(F. Muell.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia geniculata]]'' &lt;small&gt;(T. C. Chambers &amp; P. A. Farrant) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia glabrescens]]'' &lt;small&gt;(T. C. Chambers &amp; Sykes) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia hirsuta]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia humilis]]'' &lt;small&gt;(T. C. Chambers) de Lange &amp; Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia longicauda]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia megavulcanica]]'' &lt;small&gt;(T. C. Chambers) Parris &amp; de Lange&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia mucronata]]'' &lt;small&gt;(Fée) V. A. O. Dittrich &amp; Gasper&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia nigra]]'' &lt;small&gt;(Colenso) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia nukuhivensis]]'' &lt;small&gt;(E. Brown) de Lange &amp; Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia opaca]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia phanerophlebia]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) de Lange &amp; Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia pilosa]]'' &lt;small&gt;(Brack.) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia sampaioana]]'' &lt;small&gt;(Brade) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia tovii]]'' &lt;small&gt;(E. D. Br.) de Lange &amp; Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia venosa]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Parris &amp; de Lange&lt;/small&gt;
# ''[[Cranfillia vulcanica]]'' &lt;small&gt;(Blume) Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
{{div col end}}

{{commonscat|Cranfillia}}
{{wikispecies|Cranfillia}}
&lt;gallery&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rebračevke]]</text>
      <sha1>so1gcw8ilrlbjx5z11ks7yd4zb3wu9t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gabriel Rukavina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725417</id>
    <revision>
      <id>6432291</id>
      <timestamp>2022-07-24T20:53:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime                              = Gabriel Rukavina | slika                            =  | opis slike                       =  | država                           = {{DZ|HRV}} [[Hrvatska]] | puno ime                         = Gabriel Rukavina | nadimak                          =  | datum rođenja                    = [[16. siječnja]] [[2004.]] | mjesto rođenja                   =  | država rođenja...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4503" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Gabriel Rukavina
| slika                            = 
| opis slike                       = 
| država                           = {{DZ|HRV}} [[Hrvatska]]
| puno ime                         = Gabriel Rukavina
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[16. siječnja]] [[2004.]]
| mjesto rođenja                   = 
| država rođenja                   = 
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 180 cm
| trenutačni klub                  = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| broj u klubu                     = 41
| pozicija                         = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2019.]]
| juniorski klubovi                = [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]]
| godina                           = [[2019.]] – ''danas'' &lt;br&gt; [[2022.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] &lt;br&gt; [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(4) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[2018.]] – [[2019.]] &lt;br&gt; [[2020.]] &lt;br&gt; [[2020.]] &lt;br&gt; [[2021.]] – ''danas'' &lt;br&gt; [[2021.]] – ''danas''
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV15}} &lt;br&gt; {{NogRep|HRV16}} &lt;br&gt; {{NogRep|HRV17}} &lt;br&gt; {{NogRep|HRV18}} &lt;br&gt; {{NogRep|HRV19}} 
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
| bilješka                         = 
| ažurirano                        = 24. srpnja 2022.
}} 
'''Gabriel&lt;ref&gt;[https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=gabrijel-rukavina1 Profil], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 24. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;[https://hns-cff.hr/players/217849/gabriel-rukavina/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 24. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; Rukavina''' ([[Zagreb]], [[16. siječnja]] [[2004.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]].

== Klupska karijera ==
=== GNK Dinamo Zagreb II ===
Za [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]], drugu momčad Dinama, debitirao je 20. kolovoza 2021. u utakmici [[2. HNL]] protiv [[NK Osijek II|druge momčadi Osijeka]] koja je završila 1:1.&lt;ref name=&quot;DINII&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/gabrijel-rukavina/leistungsdatendetails/spieler/743567/plus/0?saison=&amp;verein=44796&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb II], [[Transfermarkt]], pristupljeno 24. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; Postigao je pogodak u svom idućem nastupu za klub i to 10. rujna u ligaškom susretu protiv [[NK Croatia Zmijavci|Croatije Zmijavci]] koji je završio 2:2.&lt;ref name=&quot;DINII&quot; /&gt; Dvaput je bio strijelac 24. travnja 2022. u ligaškoj utakmici protiv [[NK Dugopolje|Dugopolja]] koja je završila 3:1.&lt;ref name=&quot;DINII&quot; /&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Nastupao je za sve selekcije Hrvatske od 15 do 19 godina.&lt;ref name=&quot;HNS&quot; /&gt;

== Osobni život ==
Sin je [[Tomislav Rukavina|Tomislava Rukavine]].&lt;ref&gt;[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/rodendan-tomislava-rukavine ROĐENDAN TOMISLAVA RUKAVINE], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 14. listopada 2021., pristupljeno 24. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/dva-juniora-s-dinamom-na-pripreme-meu-njima-i-sin-bivseg-prvotimca-dinama-hajduka-i-hrvatske/99836 Dva juniora s Dinamom na pripreme, među njima i sin bivšeg prvotimca Dinama, Hajduka i Hrvatske], Germanijak, objavljeno 5. lipnja 2022., pristupljeno 24. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://hns-cff.hr/players/217849/gabriel-rukavina/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]]
* [https://www.transfermarkt.de/gabrijel-rukavina/profil/spieler/743567 Profil], [[Transfermarkt]]

{{Dinamosastav}}

{{GLAVNIRASPORED:Rukavina, Gabriel}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]</text>
      <sha1>060h3o3687zebo2xwcpjp5cw8w7c5fb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)</title>
    <ns>2</ns>
    <id>725418</id>
    <revision>
      <id>6432297</id>
      <timestamp>2022-07-24T21:09:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{|role=&quot;presentation&quot; class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot;  |+ class=&quot;nowrap&quot; | &lt;strong&gt;&lt;center&gt;Stvorene stranice&lt;/center&gt;&lt;/strong&gt; |- ! Broj ! Naziv stranice ! Kategorija #1 ! Kategorija #2 ! Datum izrade ! Broj bajtova |- | 1001. | [[FK Škupi]] | Nogometni klub | Sjeverna Makedonija | 23. 7. 2022. | {{formatnum:{{PAGESIZE:FK Škupi}}|R}} |- | 1002. | [[Robert Ljubičić]] | Nogometaš | Austrija | 24. 7. 2022. | {{formatnum:{{PAGESIZE:Rober...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="736" xml:space="preserve">{|role=&quot;presentation&quot; class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot; 
|+ class=&quot;nowrap&quot; | &lt;strong&gt;&lt;center&gt;Stvorene stranice&lt;/center&gt;&lt;/strong&gt;
|-
! Broj
! Naziv stranice
! Kategorija #1
! Kategorija #2
! Datum izrade
! Broj bajtova
|-
| 1001.
| [[FK Škupi]]
| Nogometni klub
| Sjeverna Makedonija
| 23. 7. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:FK Škupi}}|R}}
|-
| 1002.
| [[Robert Ljubičić]]
| Nogometaš
| Austrija
| 24. 7. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Robert Ljubičić}}|R}}
|-
| 1003.
| [[Djurgårdens IF Fotboll]]
| Nogometni klub
| Švedska
| 24. 7. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Djurgårdens IF Fotboll}}|R}}
|-
| 1004.
| [[Gabriel Rukavina]]
| Nogometaš
| Hrvatska
| 24. 7. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Gabriel Rukavina}}|R}}
|-
|}</text>
      <sha1>snlpmkqybc9y1ukaw3yayzj6kji4tyv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:ČKNMNW/Velika legenda</title>
    <ns>4</ns>
    <id>725420</id>
    <revision>
      <id>6432313</id>
      <timestamp>2022-07-24T22:50:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »velika legenda, rođen 20.5.2008. godine u gradu Dubrovniku. On je puno proučavao: kemiju, povijest, revolucionarštvo, zemljopis, politiku.     12. 3. 2023. poludio je i pobjegao u šumu te je započeo revoluciju.  &quot;možda sam seljak, ali nisam seljačina.&quot;«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="259" xml:space="preserve">velika legenda, rođen 20.5.2008. godine u gradu Dubrovniku. On je puno proučavao: kemiju, povijest, revolucionarštvo, zemljopis, politiku. 


12. 3. 2023. poludio je i pobjegao u šumu te je započeo revoluciju.

&quot;možda sam seljak, ali nisam seljačina.&quot;</text>
      <sha1>cfjmfp2061pptft3anwnodnz4dxljzd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432314</id>
      <parentid>6432313</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:51:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="274" xml:space="preserve">{{Wiki humor}}
velika legenda, rođen 20.5.2008. godine u gradu Dubrovniku. On je puno proučavao: kemiju, povijest, revolucionarštvo, zemljopis, politiku. 


12. 3. 2023. poludio je i pobjegao u šumu te je započeo revoluciju.

&quot;možda sam seljak, ali nisam seljačina.&quot;</text>
      <sha1>qq9y199nkdm7fcgg3f62qpimib54t65</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432315</id>
      <parentid>6432314</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T22:52:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>Članak se prije drugačije zvao, preimenovah ga u &quot;Velika legenda&quot; (bilo je nečije ime i prezime)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="308" xml:space="preserve">{{Wiki humor}}
velika legenda, rođen 20.5.2008. godine u gradu Dubrovniku. On je puno proučavao: kemiju, povijest, revolucionarštvo, zemljopis, politiku. 


12. 3. 2023. poludio je i pobjegao u šumu te je započeo revoluciju.

&quot;možda sam seljak, ali nisam seljačina.&quot;

[[Kategorija:Wikipedijin humor]]</text>
      <sha1>10xv9283hbr4qacxagu9uyo7xrrkkbv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacrt:F-34</title>
    <ns>118</ns>
    <id>725421</id>
    <revision>
      <id>6432323</id>
      <timestamp>2022-07-24T23:03:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lukacek</username>
        <id>278042</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Datoteka:T-34 Model 1942 medium tank at the Muzeum Polskiej Techniki Wojskowej in Warsaw.jpg|mini|T-34 tenk iz 1942 godine naoružan topom od 76 mm F-34 te novijom kupolom na slici se vidi i novi otvor za vozača sa dva prozorčića te novijim otvorom za izlazak iz tenka primjetite da liče na uši Miki Mausa.]] Bio je sovjetski top proizveden 1941 godine te montiran na T-34 tenk iz 1941 prva ali starija verzija tenk T-34 bila je naoružana topom...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="628" xml:space="preserve">[[Datoteka:T-34 Model 1942 medium tank at the Muzeum Polskiej Techniki Wojskowej in Warsaw.jpg|mini|T-34 tenk iz 1942 godine naoružan topom od 76 mm F-34 te novijom kupolom na slici se vidi i novi otvor za vozača sa dva prozorčića te novijim otvorom za izlazak iz tenka primjetite da liče na uši Miki Mausa.]]
Bio je sovjetski top proizveden 1941 godine te montiran na T-34 tenk iz 1941 prva ali starija verzija tenk T-34 bila je naoružana topom od 76 mm L-11 ovaj top kao i L-11 mogao je probiti  laki bočni oklop njemačkih tenkova Panzer III oklop od naprijed bio je 50 mm a sa lakih bočnih strana bio je samo 30 mm.</text>
      <sha1>s04zilh2woseg70ojef8zo9l3ta1gmi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432357</id>
      <parentid>6432323</parentid>
      <timestamp>2022-07-24T23:46:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.164.254.236</ip>
      </contributor>
      <comment>Dodao Tablicu i slike vezanu uz temu</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1255" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;5&quot; |Granate za topništvo F-34
|-
|tip
|Ukupna težina granata/kg
|Količina punjenja/g
|početna brzina m/s
|Efektivni domet/m
|-
| colspan=&quot;5&quot; |projektili punog kalibra
|-
|BR-350A
|6.3
|155
|662
|4000
|-
|BR-350B
|6.5
|119
|655
|4000
|-
|BR-350BSP
|6.5
|nikakav
|655
|4000
|-
| colspan=&quot;5&quot; |Potkalibarski projektil (usvojen 1943.4)
|-
|BR-354P
|3.02
|nikakav
|950
|500
|-
| colspan=&quot;5&quot; |Visoko Eksplozivni
|-
|RP-350
|6.2
|710
|680
|13290
|-
|O-350A
|6.21
|540
|680
|10000
|-
|PF-350B
|6.2
|?
|?
|?
|-
|RP-363
|7.1
|?
|?
|?
|-
|F-354
|6.41
|785
|640
|9170
|-
|F-354M
|6.1
|815
|?
|?
|-
| colspan=&quot;5&quot; |Protu pješadijski/Rasprskavajući Projektili
|-
|W-354
|6.5
|85
|624
|6000
|-
|SH-354T
|6.66
|85
|618
|8600
|-
|W-354G
|6.58
|85
|?
|?
|-
|W-361
|6.61
|nikakav
|666
|
|}
[[Datoteka:T-34-76 RB6.JPG|mini|F-34 montiran na kupoli tenka T-34]]
[[Datoteka:T34 bkF34.jpg|mini|Municija korištena u topu F-34]]

# Bio je sovjetski top proizveden 1941 godine te montiran na T-34 tenk iz 1941 prva ali starija verzija tenk T-34 bila je naoružana topom od 76 mm L-11 ovaj top kao i L-11 mogao je probiti  laki bočni oklop njemačkih tenkova Panzer III oklop od naprijed bio je 50 mm a sa lakih bočnih strana bio je samo 30 mm.</text>
      <sha1>rn1kl3g81mbrv9kgurmsujwzvuithvo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432359</id>
      <parentid>6432357</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T00:04:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lukacek</username>
        <id>278042</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="981" xml:space="preserve">[[Datoteka:T-34 Model 1942 medium tank at the Muzeum Polskiej Techniki Wojskowej in Warsaw.jpg|mini|T-34  iz 1942. godine naoružan 76 mm topom F-34 mogu se primjetiti dva prozorčića za vozača koja su služila da vozač vidi naprijed kuda vozi te je prijašnja verzija iz 1940 imala jedan prozor za vozača koji nije bio baš pouzdan te se ovdje da primjetiti i nova kupola koja ima dva otvora za izlazak iz tenka poznata su po ušima Miki Mausa.]]
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J14589, Albert Speer, Panzer T-34.jpg|mini|Na ovoj slici možemo vidjeti Njemačkog Ministra Alberta Speera kako pregledava T-34 iz 1940 on je osobno vozio i prototip tenka Tigar 1.]]
Bio je sovjetski top proizveden 1941 godine te montiran na T-34 tenk iz 1941 prva ali starija verzija tenk T-34 bila je naoružana topom od 76 mm L-11 ovaj top kao i L-11 mogao je probiti  laki bočni oklop njemačkih tenkova Panzer III oklop od naprijed bio je 50 mm a sa lakih bočnih strana bio je samo 30 mm.</text>
      <sha1>c6bmdno4na1nj8a1culjbeufgamrpc7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432360</id>
      <parentid>6432359</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T00:07:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lukacek</username>
        <id>278042</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1017" xml:space="preserve">[[Datoteka:T-34 Model 1942 medium tank at the Muzeum Polskiej Techniki Wojskowej in Warsaw.jpg|mini|T-34  iz 1942. godine naoružan 76 mm topom F-34 mogu se primjetiti dva prozorčića za vozača koja su služila da vozač vidi naprijed kuda vozi te je prijašnja verzija iz 1940 imala jedan prozor za vozača koji nije bio baš pouzdan te se ovdje da primjetiti i nova kupola koja ima dva otvora za izlazak iz tenka poznata su po ušima Miki Mausa.]]
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J14589, Albert Speer, Panzer T-34.jpg|mini|Na ovoj slici možemo vidjeti Njemačkog Ministra Alberta Speera kako pregledava T-34 iz 1940 on je osobno vozio i prototip tenka Tigar 1.]]
Bio je sovjetski top proizveden 1941 godine te montiran na T-34 tenk iz 1941 prva ali starija verzija tenk T-34 bila je naoružana topom od 76 mm L-11 ovaj top kao i L-11 mogao je probiti  laki bočni oklop njemačkih tenkova Panzer III oklop od naprijed bio je 50 mm a sa lakih bočnih strana bio je samo 30 mm.

__BEZKAZALA__
__NONEWSECTIONLINK__</text>
      <sha1>t8xpzx0gmikcgc8gdnk1mjbe14zp8uw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432362</id>
      <parentid>6432360</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T00:12:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.164.254.236</ip>
      </contributor>
      <comment>iz ponova dodao slike zato jer je bilo promjenjeno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1894" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! colspan=&quot;5&quot; |Projektili za topništvo F-34
|-
|tip
|Ukupna težina granata/kg
|Količina punjenja/g
|početna brzina m/s
|Efektivni domet/m
|-
| colspan=&quot;5&quot; |projektil punog kalibra
|-
|BR-350A
|6.3
|155
|662
|4000
|-
|BR-350B
|6.5
|119
|655
|4000
|-
|BR-350BSP
|6.5
|nikakav
|655
|4000
|-
| colspan=&quot;5&quot; |Potkalibarski projektil (usvojen 1943.4)
|-
|BR-354P
|3.02
|nikakav
|950
|500
|-
| colspan=&quot;5&quot; |visoko eksplozivni projektili
|-
|RP-350
|6.2
|710
|680
|13290
|-
|O-350A
|6.21
|540
|680
|10000
|-
|PF-350B
|6.2
|?
|?
|?
|-
|RP-363
|7.1
|?
|?
|?
|-
|F-354
|6.41
|785
|640
|9170
|-
|F-354M
|6.1
|815
|?
|?
|-
| colspan=&quot;5&quot; |rasprskavajući projektili 
|-
|W-354
|6.5
|85
|624
|6000
|-
|SH-354T
|6.66
|85
|618
|8600
|-
|W-354G
|6.58
|85
|?
|?
|-
|W-361
|6.61
|nikakav
|666
|8400
|}
[[Datoteka:T34 bkF34.jpg|mini|projektili korišteni kod topa F-34]]
[[Datoteka:T-34 Model 1942 medium tank at the Muzeum Polskiej Techniki Wojskowej in Warsaw.jpg|mini|T-34  iz 1942. godine naoružan 76 mm topom F-34 mogu se primjetiti dva prozorčića za vozača koja su služila da vozač vidi naprijed kuda vozi te je prijašnja verzija iz 1940 imala jedan prozor za vozača koji nije bio baš pouzdan te se ovdje da primjetiti i nova kupola koja ima dva otvora za izlazak iz tenka poznata su po ušima Miki Mausa.]]
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J14589, Albert Speer, Panzer T-34.jpg|mini|Na ovoj slici možemo vidjeti Njemačkog Ministra Alberta Speera kako pregledava T-34 iz 1940 on je osobno vozio i prototip tenka Tigar 1.]]
Bio je sovjetski top proizveden 1941 godine te montiran na T-34 tenk iz 1941 prva ali starija verzija tenk T-34 bila je naoružana topom od 76 mm L-11 ovaj top kao i L-11 mogao je probiti  laki bočni oklop njemačkih tenkova Panzer III oklop od naprijed bio je 50 mm a sa lakih bočnih strana bio je samo 30 mm.

__BEZKAZALA__
__NONEWSECTIONLINK__</text>
      <sha1>bojer5esnmvh6z8d71xsab3gigcuzh8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432363</id>
      <parentid>6432362</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T00:13:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lukacek</username>
        <id>278042</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1858" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! colspan=&quot;5&quot; |Projektili za topništvo F-34
|-
|tip
|Ukupna težina granata/kg
|Količina punjenja/g
|početna brzina m/s
|Efektivni domet/m
|-
| colspan=&quot;5&quot; |projektil punog kalibra
|-
|BR-350A
|6.3
|155
|662
|4000
|-
|BR-350B
|6.5
|119
|655
|4000
|-
|BR-350BSP
|6.5
|nikakav
|655
|4000
|-
| colspan=&quot;5&quot; |Potkalibarski projektil (usvojen 1943.4)
|-
|BR-354P
|3.02
|nikakav
|950
|500
|-
| colspan=&quot;5&quot; |visoko eksplozivni projektili
|-
|RP-350
|6.2
|710
|680
|13290
|-
|O-350A
|6.21
|540
|680
|10000
|-
|PF-350B
|6.2
|?
|?
|?
|-
|RP-363
|7.1
|?
|?
|?
|-
|F-354
|6.41
|785
|640
|9170
|-
|F-354M
|6.1
|815
|?
|?
|-
| colspan=&quot;5&quot; |rasprskavajući projektili 
|-
|W-354
|6.5
|85
|624
|6000
|-
|SH-354T
|6.66
|85
|618
|8600
|-
|W-354G
|6.58
|85
|?
|?
|-
|W-361
|6.61
|nikakav
|666
|8400
|}
[[Datoteka:T34 bkF34.jpg|mini|projektili korišteni kod topa F-34]]
[[Datoteka:T-34 Model 1942 medium tank at the Muzeum Polskiej Techniki Wojskowej in Warsaw.jpg|mini|T-34  iz 1942. godine naoružan 76 mm topom F-34 mogu se primjetiti dva prozorčića za vozača koja su služila da vozač vidi naprijed kuda vozi te je prijašnja verzija iz 1940 imala jedan prozor za vozača koji nije bio baš pouzdan te se ovdje da primjetiti i nova kupola koja ima dva otvora za izlazak iz tenka poznata su po ušima Miki Mausa.]]
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J14589, Albert Speer, Panzer T-34.jpg|mini|Na ovoj slici možemo vidjeti Njemačkog Ministra Alberta Speera kako pregledava T-34 iz 1940 on je osobno vozio i prototip tenka Tigar 1.]]
Bio je sovjetski top proizveden 1941 godine te montiran na T-34 tenk iz 1941 prva ali starija verzija tenk T-34 bila je naoružana topom od 76 mm L-11 ovaj top kao i L-11 mogao je probiti  laki bočni oklop njemačkih tenkova Panzer III oklop od naprijed bio je 50 mm a sa lakih bočnih strana bio je samo 30 mm.</text>
      <sha1>chw2bzx603it1ipwqm6am5nquzfezfz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Životopisi, Tivat</title>
    <ns>14</ns>
    <id>725422</id>
    <revision>
      <id>6432326</id>
      <timestamp>2022-07-24T23:10:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Životopisi po gradovima, Crna Gora|Tivat]] [[Kategorija:Tivat]]«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77" xml:space="preserve">[[Kategorija:Životopisi po gradovima, Crna Gora|Tivat]]
[[Kategorija:Tivat]]</text>
      <sha1>jszae0anba0c87mqzuzlaprq8yyrdu7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Životopisi, Kotor</title>
    <ns>14</ns>
    <id>725423</id>
    <revision>
      <id>6432335</id>
      <timestamp>2022-07-24T23:14:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Životopisi po gradovima, Crna Gora|Kotor]] [[Kategorija:Kotor]]«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77" xml:space="preserve">[[Kategorija:Životopisi po gradovima, Crna Gora|Kotor]]
[[Kategorija:Kotor]]</text>
      <sha1>m2gax95m63nx0jd4h76tna2pqojnxr4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/32. 2022.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>725424</id>
    <revision>
      <id>6432368</id>
      <timestamp>2022-07-25T05:32:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »== {{subst:#timel: W.| +{{subst:#expr: {{subst:Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/pretjecanje}}+1}} weeks}} tjedan ==  '''Od 8. kolovoza do 15. kolovoza''' Članke je potrebno predložiti do nedjelje 31. srpnja do 23:59, a u ponedjeljak 1. kolovoza počinje glasovanje i traje 7 dana, do nedjelje 7. kolovoza u 23:59.&lt;br /&gt; {{Glasovanje|25|7|2022|event=Predlaganje}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA PREDLAGANJA (samo brojevi) --&gt;&lt;br...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1099" xml:space="preserve">== 32. tjedan ==

'''Od 8. kolovoza do 15. kolovoza''' Članke je potrebno predložiti do nedjelje 31. srpnja do 23:59, a u ponedjeljak 1. kolovoza počinje glasovanje i traje 7 dana, do nedjelje 7. kolovoza u 23:59.&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|25|7|2022|event=Predlaganje}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA PREDLAGANJA (samo brojevi) --&gt;&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|1|8|2022}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA GLASOVANJA (samo brojevi) --&gt;

{{#ifexpr:30&lt;&gt;{{MJESNITJEDAN}} &lt;!-- ispitivanje je li tjedan u kome se predlaže? ---&gt;
| &lt;!-- ne - glasovanje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=create
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputagl
buttonlabel=Glasuj
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/32. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt; &lt;!-- /glasovanje --
--- inače tjedan u kome se predlaže --&gt;
| &lt;!-- da - predlaganje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=comment
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputatp
preload=Wikipedija:Članak tjedna/ulaz2
buttonlabel=Dodaj prijedlog
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/32. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt;}} &lt;!-- /predlaganje --&gt;</text>
      <sha1>as1w0wn1w8bey1nc8y91k9bhergufmp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Slaven Slišković Slija.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>725425</id>
    <revision>
      <id>6432382</id>
      <timestamp>2022-07-25T07:04:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kapetan broda</username>
        <id>250766</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432383</id>
      <parentid>6432382</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T07:16:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kapetan broda</username>
        <id>250766</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mister NO.jpg|mini|Pjevač grupe mister NO na bazenu]]</text>
      <sha1>bisho7mwnnpbk3xdu0e0nolwqy36szk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Mister NO.jpeg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>725426</id>
    <revision>
      <id>6432384</id>
      <timestamp>2022-07-25T07:29:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kapetan broda</username>
        <id>250766</id>
      </contributor>
      <comment>Prva postava grupe mister NO.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65" xml:space="preserve">== Opis ==
Prva postava grupe mister NO. 
== Licencija ==
{{CC0}}</text>
      <sha1>fdsxfugw17es9xdlxxrnxzil0nms8m5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432385</id>
      <parentid>6432384</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T07:30:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kapetan broda</username>
        <id>250766</id>
      </contributor>
      <comment>Ova je datoteka sada na projektu Wikimedia Commons kao https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Mister_NO.jpeg (premješteno datotečnim uvoznikom).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95" xml:space="preserve">== Opis ==
Prva postava grupe mister NO. 
== Licencija ==
{{CC0}}
{{NowCommons|Mister NO.jpeg}}</text>
      <sha1>7xclr4e8rzbo8e7ri7q8u03tgxtyit0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Slaven Slišković Slija.jpeg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>725427</id>
    <revision>
      <id>6432386</id>
      <timestamp>2022-07-25T07:36:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kapetan broda</username>
        <id>250766</id>
      </contributor>
      <comment>Slaven Slišković Slija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" xml:space="preserve">== Opis ==
Slaven Slišković Slija</text>
      <sha1>ovlfqwfn83d3m004xqgijxkeiru9144</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ti i ja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725428</id>
    <revision>
      <id>6432389</id>
      <timestamp>2022-07-25T07:49:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmiliaITČA</username>
        <id>267556</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1012328445|Ti i ja]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="892" xml:space="preserve">{{Infookvir album|alt=|studio=Jugoton Studio, [[Zagreb]]|vrsta=studio|ime_albuma=Ti i ja|ime_glazbenika=[[Zdravko Čolić]]|žanr=pop|datum=6. prosinca 1975|izdavač=[[Jugoton]]|producent=[[Kornelije Kovač]]|album_poslije=Ako priđeš bliže|godina=1975|godina2=1977}}
[[Category:Articles with short description]]
[[Category:Short description is different from Wikidata]]
[[Category:Articles with short description]]
[[Category:Short description is different from Wikidata]]
[[Category:Articles with hAudio microformats]]
[[Category:Album articles lacking alt text for covers]]
[[Category:Articles with hAudio microformats]]
'''''Ti i ja''''' je studijski album [[Zdravko Čolić|Zdravka Čolića]] objavljen 1975. godine.
 

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.discogs.com/release/13447818-Zdravko-%C4%8Coli%C4%87-Ti-I-Ja Ti i ja] na stranici [[Discogs]]
[[Kategorija:Albumi iz 1975.]]</text>
      <sha1>rbaxfz75xehdcllkqjxczsl6j36s9b3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:SmileyEnvelope</title>
    <ns>2</ns>
    <id>725429</id>
    <revision>
      <id>6432404</id>
      <timestamp>2022-07-25T08:47:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SmileyEnvelope</username>
        <id>278054</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{SuradnikPočetak|Primjer}} {{Suradnik wikipedija/Administrator}} {{Predložak:SO/Palačinke} {{Predložak:SO/Slatko}} {{Predložak:SO/Voda} {{Predložak:SO/Monty Python}} {{Predložak:SO/Napoleon}} {{Predložak:SO/Pjevanje}} {{Predložak:SO/Boje}} {{Predložak:SO/Anđeo}} {{SuradnikKraj}}«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="291" xml:space="preserve">{{SuradnikPočetak|Primjer}}
{{Suradnik wikipedija/Administrator}}
{{Predložak:SO/Palačinke}
{{Predložak:SO/Slatko}}
{{Predložak:SO/Voda}
{{Predložak:SO/Monty Python}}
{{Predložak:SO/Napoleon}}
{{Predložak:SO/Pjevanje}}
{{Predložak:SO/Boje}}
{{Predložak:SO/Anđeo}}
{{SuradnikKraj}}</text>
      <sha1>i7g6bri9hgbqnqf425fm3q2prmkbeip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Vanjaclawthorne/common.css</title>
    <ns>2</ns>
    <id>725430</id>
    <revision>
      <id>6432415</id>
      <timestamp>2022-07-25T09:50:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vanjaclawthorne</username>
        <id>242621</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »@import url('https://fonts.googleapis.com/css2family=Noto+Sans+Mono:wght@600&amp;display=swap');  html, body {   font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;   font-weight: 600; }  .mw-body-content {     font-size: 1.05em;        line-height: 1.6em;     letter-spacing: 0.025em;     word-spacing: 0.04em;     }  h1, h2, h3, h4, h5, .mw-body h1, .mw-body h2, .mw-body h3, .mw-body h4 {   font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;   font-weight: 800;   border-b...«.</comment>
      <model>css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="466" xml:space="preserve">@import url('https://fonts.googleapis.com/css2family=Noto+Sans+Mono:wght@600&amp;display=swap');

html, body {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 600;
}

.mw-body-content {
    font-size: 1.05em;   
    line-height: 1.6em;
    letter-spacing: 0.025em;
    word-spacing: 0.04em;    
}

h1, h2, h3, h4, h5, .mw-body h1, .mw-body h2, .mw-body h3, .mw-body h4 {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 800;
  border-bottom: none;
}</text>
      <sha1>niomovwqxvwtlab0z8c4yxi32dyx0rd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432416</id>
      <parentid>6432415</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:51:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vanjaclawthorne</username>
        <id>242621</id>
      </contributor>
      <model>css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="465" xml:space="preserve">@import url('https://fonts.googleapis.com/css2family=Noto+Sans+Mono:wght@600&amp;display=swap');

html, body {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 600;
}

.mw-body-content {
    font-size: 1.0em;   
    line-height: 1.6em;
    letter-spacing: 0.025em;
    word-spacing: 0.04em;    
}

h1, h2, h3, h4, h5, .mw-body h1, .mw-body h2, .mw-body h3, .mw-body h4 {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 800;
  border-bottom: none;
}</text>
      <sha1>nzn18prsmi68gf6dyfljpxquxhbpeum</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432417</id>
      <parentid>6432416</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:52:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vanjaclawthorne</username>
        <id>242621</id>
      </contributor>
      <model>css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="467" xml:space="preserve">@import url('https://fonts.googleapis.com/css2family=Noto+Sans+Mono:wght@600&amp;display=swap');

html, body {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 600;
}

.mw-body-content {
    font-size: 1.005em;   
    line-height: 1.6em;
    letter-spacing: 0.025em;
    word-spacing: 0.04em;    
}

h1, h2, h3, h4, h5, .mw-body h1, .mw-body h2, .mw-body h3, .mw-body h4 {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 800;
  border-bottom: none;
}</text>
      <sha1>bmt6xh2kcve7dys9q4eksfl6ii1gmx5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432418</id>
      <parentid>6432417</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:53:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vanjaclawthorne</username>
        <id>242621</id>
      </contributor>
      <model>css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="467" xml:space="preserve">@import url('https://fonts.googleapis.com/css2family=Noto+Sans+Mono:wght@600&amp;display=swap');

html, body {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 600;
}

.mw-body-content {
    font-size: 1.009em;   
    line-height: 1.6em;
    letter-spacing: 0.025em;
    word-spacing: 0.04em;    
}

h1, h2, h3, h4, h5, .mw-body h1, .mw-body h2, .mw-body h3, .mw-body h4 {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 800;
  border-bottom: none;
}</text>
      <sha1>je9sqgfcxw0ia6i2ymgogizsj59j4o6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432419</id>
      <parentid>6432418</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:54:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vanjaclawthorne</username>
        <id>242621</id>
      </contributor>
      <model>css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="467" xml:space="preserve">@import url('https://fonts.googleapis.com/css2family=Noto+Sans+Mono:wght@600&amp;display=swap');

html, body {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 600;
}

.mw-body-content {
    font-size: 1.050em;   
    line-height: 1.6em;
    letter-spacing: 0.025em;
    word-spacing: 0.04em;    
}

h1, h2, h3, h4, h5, .mw-body h1, .mw-body h2, .mw-body h3, .mw-body h4 {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 800;
  border-bottom: none;
}</text>
      <sha1>6ju374xwrkb7baeqoke9gp9rzog618e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432420</id>
      <parentid>6432419</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T09:54:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vanjaclawthorne</username>
        <id>242621</id>
      </contributor>
      <model>css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="466" xml:space="preserve">@import url('https://fonts.googleapis.com/css2family=Noto+Sans+Mono:wght@600&amp;display=swap');

html, body {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 600;
}

.mw-body-content {
    font-size: 1.04em;   
    line-height: 1.6em;
    letter-spacing: 0.025em;
    word-spacing: 0.04em;    
}

h1, h2, h3, h4, h5, .mw-body h1, .mw-body h2, .mw-body h3, .mw-body h4 {
  font-family: 'Noto Sans Mono', monospace;
  font-weight: 800;
  border-bottom: none;
}</text>
      <sha1>n8ow4d4sghbrktn1netvha3tkf1qv22</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>...A svemir miruje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725431</id>
    <revision>
      <id>6432423</id>
      <timestamp>2022-07-25T10:07:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmiliaITČA</username>
        <id>267556</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:sr:Special:Redirect/revision/25122020|...А свемир мирује]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2382" xml:space="preserve">{{Infookvir album|vrsta=studijski|ime_albuma=…A svemir miruje|ime_glazbenika=Željko Bebek|datum=2. lipnja 1992|snimanje=ožujak-travanj 1992|studio=Rockoko|izdavač=Croatia Records|producent=Nikša Bratoš|album_prije=… Karmin, rakija i pjesma|album_poslije=Svijeti gori ….. ti ćeš ga ugasiti|godina0=1990|godina=1992|godina2=1993}}'''...A svemir miruje''' je sedmi album [[Bošnjaci|bosanskohercegovačkog]] pjevača [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] . Album sadrži 11 pjesama od kojih su hitovi naslovna skladba, ''Il' me ženi, il' tamburu kupi'', ''Šta je meni ovo nelo'' i ''Idu dani''. Izašao je 1992. godine u izdanju [[Croatia Records|Croatia Recordsa]]. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|title=Bebek - …A Svemir Miruje|url=https://www.discogs.com/master/833600-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt;

== O albumu ==
Album je sniman u ožujku i travnju 1992. godine u [[Zagreb|Zagrebu]] jer se tamo doselio iz [[Sarajevo|Sarajeva]] početkom [[Raspad SFRJ|ratova]] na tlu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] .

Na ovom albumu surađivao je s [[Đorđe Novković|Đorđem Novkovićem]], [[Arsen Dedić|Arsenom Dedićem]], [[Zrinko Tutić|Zrinkom Tutićem]], [[Zlatan Stipišić Gibonni|Alkom]] [[Alka Vuica|Vuicom]] [[Arsen Dedić|,]] [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonnijem]] itd. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|title=Bebek - ...A Svemir Miruje|url=https://www.discogs.com/master/833600-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovo je Bebekov prvi album objavljen na [[CD]]-u &lt;ref&gt;{{Citation|title=Bebek - …A Svemir Miruje (CD)|url=https://www.discogs.com/release/6864396-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt; i posljednji album objavljen na [[Gramofonska ploča|vinilu]] . &lt;ref&gt;{{Citation|title=Bebek - …A Svemir Miruje (vinil)|url=https://www.discogs.com/release/2124410-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt;

Album je pratio i spot za pjesmu ''Il' me ženi, il' tamburu kupi'' . &lt;ref&gt;{{Citation|title=Il me zeni,il taburu kupi-Željko Bebek|url=https://www.youtube.com/watch?v=PlsM9ebAgcw|access-date=2022-07-25|language=sr-Cyrl-RS}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==

* [[Ksenija Erker]], [[Maja Blagdan]] - prateći vokali
* [[Nikša Bratoš]] - [[klavijature]], programiranje i produkcija

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Albumi iz 1992.]]</text>
      <sha1>rurv3iv2fzqfyhfa52uhsq4ioa002fa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432424</id>
      <parentid>6432423</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T10:07:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmiliaITČA</username>
        <id>267556</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2362" xml:space="preserve">{{Infookvir album|vrsta=studijski|ime_albuma=…A svemir miruje|ime_glazbenika=Željko Bebek|datum=2. lipnja 1992|snimanje=ožujak-travanj 1992|studio=Rockoko|izdavač=Croatia Records|producent=Nikša Bratoš|album_prije=… Karmin, rakija i pjesma|album_poslije=Svijeti gori ….. ti ćeš ga ugasiti|godina0=1990|godina=1992|godina2=1993}}'''...A svemir miruje''' je sedmi album [[Bošnjaci|bosanskohercegovačkog]] pjevača [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] . Album sadrži 11 pjesama od kojih su hitovi naslovna skladba, ''Il' me ženi, il' tamburu kupi'', ''Šta je meni ovo nelo'' i ''Idu dani''. Izašao je 1992. godine u izdanju [[Croatia Records|Croatia Recordsa]]. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Bebek - …A Svemir Miruje|url=https://www.discogs.com/master/833600-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt;

== O albumu ==
Album je sniman u ožujku i travnju 1992. godine u [[Zagreb|Zagrebu]] jer se tamo doselio iz [[Sarajevo|Sarajeva]] početkom [[Raspad SFRJ|ratova]] na tlu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] .

Na ovom albumu surađivao je s [[Đorđe Novković|Đorđem Novkovićem]], [[Arsen Dedić|Arsenom Dedićem]], [[Zrinko Tutić|Zrinkom Tutićem]], [[Zlatan Stipišić Gibonni|Alkom]] [[Alka Vuica|Vuicom]] [[Arsen Dedić|,]] [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonnijem]] itd. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Bebek - ...A Svemir Miruje|url=https://www.discogs.com/master/833600-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovo je Bebekov prvi album objavljen na [[CD]]-u &lt;ref&gt;{{Citation|title=Bebek - …A Svemir Miruje (CD)|url=https://www.discogs.com/release/6864396-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt; i posljednji album objavljen na [[Gramofonska ploča|vinilu]] . &lt;ref&gt;{{Citation|title=Bebek - …A Svemir Miruje (vinil)|url=https://www.discogs.com/release/2124410-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt;

Album je pratio i spot za pjesmu ''Il' me ženi, il' tamburu kupi'' . &lt;ref&gt;{{Citation|title=Il me zeni,il taburu kupi-Željko Bebek|url=https://www.youtube.com/watch?v=PlsM9ebAgcw|access-date=2022-07-25|language=sr-Cyrl-RS}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==

* [[Ksenija Erker]], [[Maja Blagdan]] - prateći vokali
* [[Nikša Bratoš]] - [[klavijature]], programiranje i produkcija

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Albumi iz 1992.]]</text>
      <sha1>6qcrocxmbwggbk42og1e49ng6p67vot</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432425</id>
      <parentid>6432424</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T10:09:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmiliaITČA</username>
        <id>267556</id>
      </contributor>
      <comment>/* O albumu */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2311" xml:space="preserve">{{Infookvir album|vrsta=studijski|ime_albuma=…A svemir miruje|ime_glazbenika=Željko Bebek|datum=2. lipnja 1992|snimanje=ožujak-travanj 1992|studio=Rockoko|izdavač=Croatia Records|producent=Nikša Bratoš|album_prije=… Karmin, rakija i pjesma|album_poslije=Svijeti gori ….. ti ćeš ga ugasiti|godina0=1990|godina=1992|godina2=1993}}'''…A svemir miruje''' je sedmi album [[Bošnjaci|bosanskohercegovačkog]] pjevača [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] . Album sadrži 11 pjesama od kojih su hitovi naslovna skladba, ''Il' me ženi, il' tamburu kupi'', ''Šta je meni ovo nelo'' i ''Idu dani''. Izašao je 1992. godine u izdanju [[Croatia Records|Croatia Recordsa]]. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Bebek - …A Svemir Miruje|url=https://www.discogs.com/master/833600-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt;

== O albumu ==
Album je sniman u ožujku i travnju 1992. godine u [[Zagreb|Zagrebu]] jer se tamo doselio iz [[Sarajevo|Sarajeva]] početkom [[Raspad SFRJ|ratova]] na tlu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].

Na ovom albumu surađivao je s [[Đorđe Novković|Đorđem Novkovićem]], [[Arsen Dedić|Arsenom Dedićem]], [[Zrinko Tutić|Zrinkom Tutićem]], [[Alka Vuica|Alkom Vuicom]], [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonnijem]] itd. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Bebek - ...A Svemir Miruje|url=https://www.discogs.com/master/833600-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovo je Bebekov prvi album objavljen na [[CD]]-u &lt;ref&gt;{{Citation|title=Bebek - …A Svemir Miruje (CD)|url=https://www.discogs.com/release/6864396-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt; i posljednji album objavljen na [[Gramofonska ploča|vinilu]]. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Bebek - …A Svemir Miruje (vinil)|url=https://www.discogs.com/release/2124410-Bebek-A-Svemir-Miruje|access-date=2022-07-25|language=en}}&lt;/ref&gt;

Album je pratio i spot za pjesmu ''Il' me ženi, il' tamburu kupi''. &lt;ref&gt;{{Citation|title=Il me zeni,il taburu kupi-Željko Bebek|url=https://www.youtube.com/watch?v=PlsM9ebAgcw|access-date=2022-07-25|language=sr-Cyrl-RS}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==

* [[Ksenija Erker]], [[Maja Blagdan]] - prateći vokali
* [[Nikša Bratoš]] - [[klavijature]], programiranje i produkcija

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Albumi iz 1992.]]</text>
      <sha1>eoqltksokteg2f41ize57tdzvzkc1d6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>UEFA Liga prvaka 2022./23.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725432</id>
    <revision>
      <id>6432437</id>
      <timestamp>2022-07-25T11:39:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime            = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv  =  | slika          =  | opis           =  | domaćin        =  | datum          =  | br_momčadi     =  | konfederacije  =  | stadioni       =  | gradovi        =  | prvaci         =  | broj           =  | drugi          =  | treći          =  | četvrti        =  | utakmice       =  | golovi         =  | gledanost      =  | naj_strijelac...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1010" xml:space="preserve">{{radovi24}}
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = UEFA Liga prvaka 2022./23.
| izvorni_naziv  = 
| slika          = 
| opis           = 
| domaćin        = 
| datum          = 
| br_momčadi     = 
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| prvaci         = 
| broj           = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeće       = [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]
}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Superkup 2023.]]

{{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}}

* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]

{{Sezone UEFA Lige prvaka}}

[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]]</text>
      <sha1>p5v1k1wd4njy0jrrs9cq08jt028sphf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432440</id>
      <parentid>6432437</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:43:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1426" xml:space="preserve">{{radovi24}}
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = UEFA Liga prvaka 2022./23.
| izvorni_naziv  = 
| slika          = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]]
| opis           = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigrad]]u na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]].
| domaćin        = 
| datum          = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) &lt;br&gt; [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi     = 32 (natjecanje po skupinama)&lt;br /&gt; 78 (kvalifikacije)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| prvaci         = 
| broj           = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeće       = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]''
}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Superkup 2023.]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}}

* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]

{{Sezone UEFA Lige prvaka}}

[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]]</text>
      <sha1>5xb68etuw7gf6eqzebnei2ppffchjno</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432445</id>
      <parentid>6432440</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:56:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1930" xml:space="preserve">{{radovi24}}
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = UEFA Liga prvaka 2022./23.
| izvorni_naziv  = 
| slika          = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]]
| opis           = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]].
| domaćin        = 
| datum          = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) &lt;br&gt; [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi     = 32 (natjecanje po skupinama)&lt;br /&gt; 78 (kvalifikacije)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| prvaci         = 
| broj           = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeće       = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]''
}}
'''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. 

Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]].


== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Superkup 2023.]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}}

* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]

{{Sezone UEFA Lige prvaka}}

[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]]</text>
      <sha1>g85rea6tg2bexs1ls6pkoavymuribar</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432446</id>
      <parentid>6432445</parentid>
      <timestamp>2022-07-25T11:57:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1959" xml:space="preserve">{{radovi24}}
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = UEFA Liga prvaka 2022./23.
| izvorni_naziv  = 
| slika          = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]]
| opis           = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]].
| domaćin        = 
| datum          = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) &lt;br&gt; [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi     = 32 (natjecanje po skupinama)&lt;br /&gt; 78 (kvalifikacije)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| prvaci         = 
| broj           = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeće       = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]''
}}
'''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. 

Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]].

== Momčadi u natjecanju ==

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Superkup 2023.]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}}

* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]

{{Sezone UEFA Lige prvaka}}

[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]]</text>
      <sha1>lkmepejuray3qdvmj3ajv0ufw1z4ni0</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>