Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.39.0-wmf.25 first-letter Média Spécial Discussion Utilisateur Discussion utilisateur Wikipedia Discussion Wikipedia Fichier Discussion fichier MediaWiki Discussion MediaWiki Modèle Discussion modèle Aide Discussion aide Catégorie Discussion catégorie TimedText TimedText talk Module Discussion module Gadget Discussion gadget Définition de gadget Discussion définition de gadget Diiwal Akwa Ibom 0 4670 25085 23191 2022-08-23T14:21:53Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki '''Akwa Ibom''' ɗun diiwal lesdi Naajeeriya. E gal wodii yajirka leydi kamani kilomita 7,081km e ɗuɗirka yimɓe 5,450758 limgal yimɓe gal ɗungu 2016. Gelle mauɗe ɗiiwal kanje goni Uyo. Arɗiɗo Udom Emmanuel hanko woni ardujo diiwal Akwa Ibom tun shuɓgal dungu gu 2015 ha waddi hanɗe. Ballewo Ardujo on hanko wonii Moses Ekpo. Sanata en diiwal hanɓe ke Bassey Akpan, Godswill akpabio e Nelson Effiong. Diiwal Akwa Ibom gal wadii kerol e diiwal Tatii Kanje gonii Abia, Cross Rivers e ɗenbo Rivers. ==Huɗeji Akwa Ibom== ==Hukumaji Pamarii== ==Hiimoɓe== f3vcxumjgjrvxthrdt0g812fxnlfa46 25086 25085 2022-08-23T14:22:41Z Ibrahim442 7641 /* Hiimoɓe */ wikitext text/x-wiki '''Akwa Ibom''' ɗun diiwal lesdi Naajeeriya. E gal wodii yajirka leydi kamani kilomita 7,081km e ɗuɗirka yimɓe 5,450758 limgal yimɓe gal ɗungu 2016. Gelle mauɗe ɗiiwal kanje goni Uyo. Arɗiɗo Udom Emmanuel hanko woni ardujo diiwal Akwa Ibom tun shuɓgal dungu gu 2015 ha waddi hanɗe. Ballewo Ardujo on hanko wonii Moses Ekpo. Sanata en diiwal hanɓe ke Bassey Akpan, Godswill akpabio e Nelson Effiong. Diiwal Akwa Ibom gal wadii kerol e diiwal Tatii Kanje gonii Abia, Cross Rivers e ɗenbo Rivers. ==Huɗeji Akwa Ibom== ==Hukumaji Pamarii== ==Hiimoɓe== {{Reflist}} tswsbwpu8wo626jlcnjo4szqc4pij95 25087 25086 2022-08-23T14:31:22Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki '''Akwa Ibom''' ɗun diiwal lesdi Naajeeriya. <ref>https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/see-how-all-the-36-nigerian-states-got-their-names/g8bkn2c |website=Pulse.ng |date=5 October 2021 |access-date=22 December 2021}}</ref> E gal wodii yajirka leydi kamani kilomita 7,081km e ɗuɗirka yimɓe 5,450758 limgal yimɓe gal ɗungu 2016. Gelle mauɗe ɗiiwal kanje goni Uyo. Arɗiɗo Udom Emmanuel hanko woni ardujo diiwal Akwa Ibom tun shuɓgal dungu gu 2015 ha waddi hanɗe. Ballewo Ardujo on hanko wonii Moses Ekpo. Sanata en diiwal hanɓe ke Bassey Akpan, Godswill akpabio e Nelson Effiong. Diiwal Akwa Ibom gal wadii kerol e diiwal Tatii Kanje gonii Abia, Cross Rivers e ɗenbo Rivers. ==Huɗeji Akwa Ibom== ==Hukumaji Pamarii== ==Hiimoɓe== {{Reflist}} dgnigg9ob035dlcs7j0p7vxw6qjybk6 25088 25087 2022-08-23T14:33:23Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki '''Akwa Ibom''' ɗun diiwal lesdi Naajeeriya. <ref>https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/see-how-all-the-36-nigerian-states-got-their-names/g8bkn2c |website=Pulse.ng |date=5 October 2021 |access-date=22 December 2021}}</ref> E gal wodii yajirka leydi kamani kilomita 7,081km e ɗuɗirka yimɓe 5,450758 limgal yimɓe gal ɗungu 2016. <ref>https://nigerianstat.gov.ng/elibrary/read/474 |website=[[National Bureau of Statistics, Nigeria|National Bureau of Statistics]] |access-date=14 December 2021}}</ref> Gelle mauɗe ɗiiwal kanje goni Uyo. Arɗiɗo Udom Emmanuel hanko woni ardujo diiwal Akwa Ibom tun shuɓgal dungu gu 2015 ha waddi hanɗe. Ballewo Ardujo on hanko wonii Moses Ekpo. Sanata en diiwal hanɓe ke Bassey Akpan, Godswill akpabio e Nelson Effiong. Diiwal Akwa Ibom gal wadii kerol e diiwal Tatii Kanje gonii Abia, Cross Rivers e ɗenbo Rivers. ==Huɗeji Akwa Ibom== ==Hukumaji Pamarii== ==Hiimoɓe== {{Reflist}} hp5rljrzwney09irdeotppoz9sodgt4 Diiwal Ebonyi 0 4671 25089 24667 2022-08-23T14:57:02Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki '''Diiwal Ebonyi''' ɗun diiwal gongal ta fombina faro funnaa hautugo Naajeeriya. E gal woddi ɗuɗirka jairi kamani kilomita 5,533km e ɗuɗirka yimɓe kamani 2,476,947 gun limgal ɗuɗirka duniyaru (yimɓe) gal dungu 2006. Gelle mauɗe den kanje goni Abakaliki. David Umahi hanko wonii arɗiɗo diiwal gal e shuɓgal gal 2015 ha waddi hanɗe. Ballowo arɗiɗo on hanko wonii Erik Kelechi Igwe. Sanata en diiwal hamɓe gonii Sam Egwu, Sonni Ogbuoji e Joseph Ogba ==Olumoo e Ebonyi== Diiwal Ebonyi gal hauti kerol e diiwe nayi kanje gonii [[Diiwal Abiya]], [[Diiwal Benuwe]], [[Diiwal Kurosriba]] e [[Diiwal Enugu]]. ==Hiimoɓe== {{reflist}} [[Catégorie : Diiwal dow e Naajeeriya]] 4d3m5h4j8z1dabxqs46g6uzvz08ilib 25090 25089 2022-08-23T14:59:21Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki '''Diiwal Ebonyi''' ɗun diiwal gongal ta fombina faro funnaa hautugo Naajeeriya. E gal woddi ɗuɗirka jairi kamani kilomita 5,533km e ɗuɗirka yimɓe kamani 2,476,947 gun limgal ɗuɗirka duniyaru (yimɓe) gal dungu 2006. <ref>https://nigerianstat.gov.ng/elibrary/read/474 |website=[[National Bureau of Statistics, Nigeria|National Bureau of Statistics]] |access-date=21 December 2021}}</ref> Gelle mauɗe den kanje goni Abakaliki. David Umahi hanko wonii arɗiɗo diiwal gal e shuɓgal gal 2015 ha waddi hanɗe. Ballowo arɗiɗo on hanko wonii Erik Kelechi Igwe. Sanata en diiwal hamɓe gonii Sam Egwu, Sonni Ogbuoji e Joseph Ogba ==Olumoo e Ebonyi== Diiwal Ebonyi gal hauti kerol e diiwe nayi kanje gonii [[Diiwal Abiya]], [[Diiwal Benuwe]], [[Diiwal Kurosriba]] e [[Diiwal Enugu]]. ==Hiimoɓe== {{reflist}} [[Catégorie : Diiwal dow e Naajeeriya]] 8tosyu3cypw5supcwdd8utjz5vzn973 25091 25090 2022-08-23T15:02:15Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki '''Diiwal Ebonyi''' ɗun diiwal gongal ta fombina faro funnaa hautugo Naajeeriya. E gal woddi ɗuɗirka jairi kamani kilomita 5,533km e ɗuɗirka yimɓe kamani 2,476,947 gun limgal ɗuɗirka duniyaru (yimɓe) gal dungu 2006. <ref>https://nigerianstat.gov.ng/elibrary/read/474 |website=[[National Bureau of Statistics, Nigeria|National Bureau of Statistics]] |access-date=21 December 2021}}</ref> Gelle mauɗe den kanje goni Abakaliki. David Umahi hanko wonii arɗiɗo diiwal gal e shuɓgal gal 2015 ha waddi hanɗe. <ref>https://www.pulse.ng/news/politics/2019-election-gov-umahi-wins-governorship-re-election-in-ebonyi/t8hnlrt|access-date=2021-06-10|website=Pulse Nigeria|language=en}}</ref> Ballowo arɗiɗo on hanko wonii Erik Kelechi Igwe. Sanata en diiwal hamɓe gonii Sam Egwu, Sonni Ogbuoji e Joseph Ogba ==Olumoo e Ebonyi== Diiwal Ebonyi gal hauti kerol e diiwe nayi kanje gonii [[Diiwal Abiya]], [[Diiwal Benuwe]], [[Diiwal Kurosriba]] e [[Diiwal Enugu]]. ==Hiimoɓe== {{reflist}} [[Catégorie : Diiwal dow e Naajeeriya]] bzbzsuftn9u8qh11dzgmr2al0p7i9se Mai Mala Buni 0 4879 25082 24966 2022-08-23T13:58:34Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mai Mala Buni''' (ɗun ɗanyimo 19 Nuvembeer 1967) un gimɗo subtuugo Naajeeriya (siyasajo) ɗun ɗanyimo e gelle Buni Yadi hukuma pamarun [[Gujba]] e Diiwal Yobe wayla faaro fuuna Naajeeriya kanko wooni gomnajo [[Diiwal Yobe] e [[Naajeeriya]] <ref>https://dailytrust.com/gov-buni-celebrating-a-quintessential-leader53|access-date=2020-12-07|website=Daily Trust|language=en}}</ref> ɗenbo mawɗo jogiɗo tummuɗe ɗun shubtal All Progressives Congress (APC). <ref>https://punchng.com/breaking-apc-appoints-yobe-gov-head-caretaker-committee|last=Adetayo|first=Olalekan|publisher=[[The Punch|The Punch Newspaper]]|accessdate=25 June 2020|date=25 June 2020}}</ref><ref>http://thenationonlineng.net/mai-mala-buni-is-yobe-gov-elect/|title=Mai Mala Buni is Yobe gov-elect|date=2019-03-11|website=The Nation Nigeria|language=en-US|access-date=2019-04-03}}</ref> Ɗun subtiimo gomnajo e wakkatire shubtal maugal Naajeeriya ɗun ɗungu 2019 e les shubtugo All Progressives Congress (APC) koɗun subtamoo gomna kanko wooni sakatarejo shubal partiwal All Progressives Congress (APC) ɗun leydi. <ref>http://saharareporters.com/2018/10/01/apcs-national-secretary-mala-buni-wins-yobe-governorship-ticket|title=APC's National Secretary Mala Buni Wins Yobe Governorship Ticket|last=admin|date=2018-10-01|website=Sahara Reporters|access-date=2019-04-03}}</ref> ==Janɗe== Kamani no ɗun waɗata e neesu wayla Naajeeriya Buni mo fuɗɗi ekkitaki haddawal Alqur’anawal gaɗa mo pamaro e les hakkilanki ɗanyoɓe maako e moɗɗiɓe komo nasta jangirɗe firamare ɗun Buni Gari inare emo heeɓi shaidawal timmingo janɗe maako artuɗe e ɗungu 1979. Ɓawo himminki janɗe maako ɗe firamare Buni heeɓi nastugo jangirɗe sakandare ɗun Goniri e ɗungu 1979 ɗenbo mo heeɓi ɗerewol shaidaago majakii goɗarɗun Afrik hirnajun e ɗungu 1985. E non e mo ɗer harkaji subtal (siyasaje) Buni waaɗi registawal e jonɗe jangowo mo nyaɓɓugo renuuki e jangirɗe formation ɗun espan jamhuriwal Benin inare emo heeɓi digiriwal ''Bsc Degree in international relation'' e 2014. Mo waaɗi digiri-digiriwal eɗau huuɗuukie yimɓe e jangirɗe Leeds Becket ɗun leydi Inngilaa (England). ==Luumoji (Luuɓe)== Buni mo ƙorantake e harkaji luumo e yillaru ɗun yalji hankoma mo tsundumake harkaji luumo gaɗa mo pamaro ɓawo mo himmini janɗe maako ɗe sakandare mo waaɗi himmari tigguki lumorɗe eɗe tiggi kamfaniwal joɗorigal hore muuɗum e ɗer areeji yaari Mai Mala Buni koleeji taayaka e gollital inare e mo heeɓi shaideki diploma e nduungu 2012. *Mai Mala Buni mo arolake komitiji kamfaniji ɗuɗɗi eɗer maaji ewoodi: *MBG integrated farms ltd *MMG petroleum and chemicals company Nig. ltd *MBG construction and general services ltd *Buni Gari and company Nig. Ltd *Bright view capital alliance ltd *Subi mega global solutions ltd *Rehab synergy Nig. Ltd *First integrated and logistic services ltd ==Subtal (siyasaje)== Mai Mala Buni mo fuɗɗi yaadu mako ɗu siyasaje e ɗungu 1992 wakkatire ɗe mo teefi subteeki kansilajo ɗenbo mo subta ɗun e les shubtal National Republican Convention (NRC) gam wakiltaki gunduumare Buni e hukuma pamarun Gujba. Gaɗa ɗon ɗun subtimo e jonɗe ɓastiɗo majalisu. Mo lattake mawɗo ballitowo ɗun majalisu e majalisu mobgal Naajeeriya e ɗungu 2000. Ɗenbo e ɗungu 2004 ɗun ɓiliimo membaajo majalisu jahirojun ɗun jangirɗe Uyo. E nduungu 2006 ɗun subtimo efuu go’o mawɗo shubal Advance Congress of Democrats (ACD) e diiwal Yobe. Ɗenbo e ɗungu 2007 tokkuɓe shuɓal Action Congress ɗun diiwal Yobe ɓe kaɓɓiɗiri sobaku e Advance Congress of Democrats inare eɓe tiggi goɗɗun sheɓɓiɗɗun e dandal shubal. Action Congress (AC) sobaku ɗun ɗun daraki fiijo eɗen ɗun hokkimo maugu arɗujo shubtal gal Action Congress ɗenbo ɗun subtimo e jonɗe mauɗo gaɗa ɗungu 2007 yaari. E nduungu 2011 Buni mo hooti shubal ANPP lamotoɗun diiwal Yobe inare e ɗun ɓilimo ɗokkowo gomnajo shawariji Ibrahim Geidam mo musamman eɗau harkaji siyasaji e dokaaji. E ɗungu 2013 ɓawo hautuki mauɗi siyasaji Naajeeriya ɓe tiggi shuɓal All Progressive Congress (APC) Mai Mala Buni o lattakake sakatarejo shutal gal e diiwal Yobe ɓawo ɗenbo ɗun subtimo e mauɗo shuɓal gal mo diiwal Yobe. E ɗungu 2014 Mai Mala Buni lattake shubtaɗo eɗau sakatarejo shubtal gal All Progressives Congress (APC) mo lesdi artuɗo. Kanjun dai ɗunɗona laamu ɗun shuɓal mo waddi gomnatiwal Muhammadu Buhari e ɗungu 2015 himari ɗun mo hollo eɗau huwanki partiwalgal ehore ɗari ɗun hokkimo jonɗe sakatarejo lesdi e 2018. E wakkatire ɗe mo jogi ɗuɗinɗun maugu sakatarejo shubtal mo leydi ɗenbo mauɗo kakkilanowo piroje ɗer diiyam ɗe Naajeeriya ɗun subtimo ɗun amintanakemo ɗenbo ɗun subtimo edau arɗujo e jonɗe jogotoɗo tutawal shubtal APC shubal gomnatiwal diiwal Yobe gal 2019. E wakkatire subtuuɗe mauɗe 2019 Hon. ɗun subti Mai Mala Buni e jonɗe gomnaajo diiwal Yobe nayaaɓo e wakkatire mo heeɓi kuri’aji 444,013 inare e mo doii sobajo tefgo maako Alhaji Bello Iliya mo shubtal PDP keɓuɗo kuri’aji 95,703 tan. E lewru yulie 2020 ɗun sarkiti komitiwal kuuɗe ɗun shubtal APC ɗun lesdi e dimma-maajun ɗun ƙaddami e hesɓe jogotoɓe hanko Hon. Mai Mala Buni hai bo latta mauɗo komitiwal hautugo maugo ngo shubtal gal. <ref>https://www.blueprint.ng/yobe-gov-leads-apc-interim-committee-natl-convention/|access-date=2020-12-09|website=Blueprint Newspapers Limited|language=en-US}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} jb7nfds8izalh22phijz8s2qdrdmbvg 25083 25082 2022-08-23T14:02:32Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mai Mala Buni''' (ɗun ɗanyimo 19 Nuvembeer 1967) un gimɗo subtuugo Naajeeriya (siyasajo) ɗun ɗanyimo e gelle Buni Yadi hukuma pamarun [[Gujba]] e Diiwal Yobe wayla faaro fuuna Naajeeriya kanko wooni gomnajo [[Diiwal Yobe] e [[Naajeeriya]] <ref>https://dailytrust.com/gov-buni-celebrating-a-quintessential-leader53|access-date=2020-12-07|website=Daily Trust|language=en}}</ref> ɗenbo mawɗo jogiɗo tummuɗe ɗun shubtal All Progressives Congress (APC). <ref>https://punchng.com/breaking-apc-appoints-yobe-gov-head-caretaker-committee|last=Adetayo|first=Olalekan|publisher=[[The Punch|The Punch Newspaper]]|accessdate=25 June 2020|date=25 June 2020}}</ref><ref>http://thenationonlineng.net/mai-mala-buni-is-yobe-gov-elect/|title=Mai Mala Buni is Yobe gov-elect|date=2019-03-11|website=The Nation Nigeria|language=en-US|access-date=2019-04-03}}</ref> Ɗun subtiimo gomnajo e wakkatire shubtal maugal Naajeeriya ɗun ɗungu 2019 e les shubtugo All Progressives Congress (APC) koɗun subtamoo gomna kanko wooni sakatarejo shubal partiwal All Progressives Congress (APC) ɗun leydi. <ref>http://saharareporters.com/2018/10/01/apcs-national-secretary-mala-buni-wins-yobe-governorship-ticket|title=APC's National Secretary Mala Buni Wins Yobe Governorship Ticket|last=admin|date=2018-10-01|website=Sahara Reporters|access-date=2019-04-03}}</ref> ==Janɗe== Kamani no ɗun waɗata e neesu wayla Naajeeriya Buni mo fuɗɗi ekkitaki haddawal Alqur’anawal gaɗa mo pamaro e les hakkilanki ɗanyoɓe maako e moɗɗiɓe komo nasta jangirɗe firamare ɗun Buni Gari inare emo heeɓi shaidawal timmingo janɗe maako artuɗe e ɗungu 1979. Ɓawo himminki janɗe maako ɗe firamare Buni heeɓi nastugo jangirɗe sakandare ɗun Goniri e ɗungu 1979 ɗenbo mo heeɓi ɗerewol shaidaago majakii goɗarɗun Afrik hirnajun e ɗungu 1985. E non e mo ɗer harkaji subtal (siyasaje) Buni waaɗi registawal e jonɗe jangowo mo nyaɓɓugo renuuki e jangirɗe formation ɗun espan jamhuriwal Benin inare emo heeɓi digiriwal ''Bsc Degree in international relation'' e 2014. <ref>http://espamformationuc.org/|access-date=2020-12-07|website=espamformationuc.org}}</ref> Mo waaɗi digiri-digiriwal eɗau huuɗuukie yimɓe e jangirɗe Leeds Becket ɗun leydi Inngilaa (England). ==Luumoji (Luuɓe)== Buni mo ƙorantake e harkaji luumo e yillaru ɗun yalji hankoma mo tsundumake harkaji luumo gaɗa mo pamaro ɓawo mo himmini janɗe maako ɗe sakandare mo waaɗi himmari tigguki lumorɗe eɗe tiggi kamfaniwal joɗorigal hore muuɗum e ɗer areeji yaari Mai Mala Buni koleeji taayaka e gollital inare e mo heeɓi shaideki diploma e nduungu 2012. *Mai Mala Buni mo arolake komitiji kamfaniji ɗuɗɗi eɗer maaji ewoodi: *MBG integrated farms ltd *MMG petroleum and chemicals company Nig. ltd *MBG construction and general services ltd *Buni Gari and company Nig. Ltd *Bright view capital alliance ltd *Subi mega global solutions ltd *Rehab synergy Nig. Ltd *First integrated and logistic services ltd ==Subtal (siyasaje)== Mai Mala Buni mo fuɗɗi yaadu mako ɗu siyasaje e ɗungu 1992 wakkatire ɗe mo teefi subteeki kansilajo ɗenbo mo subta ɗun e les shubtal National Republican Convention (NRC) gam wakiltaki gunduumare Buni e hukuma pamarun Gujba. Gaɗa ɗon ɗun subtimo e jonɗe ɓastiɗo majalisu. Mo lattake mawɗo ballitowo ɗun majalisu e majalisu mobgal Naajeeriya e ɗungu 2000. Ɗenbo e ɗungu 2004 ɗun ɓiliimo membaajo majalisu jahirojun ɗun jangirɗe Uyo. E nduungu 2006 ɗun subtimo efuu go’o mawɗo shubal Advance Congress of Democrats (ACD) e diiwal Yobe. Ɗenbo e ɗungu 2007 tokkuɓe shuɓal Action Congress ɗun diiwal Yobe ɓe kaɓɓiɗiri sobaku e Advance Congress of Democrats inare eɓe tiggi goɗɗun sheɓɓiɗɗun e dandal shubal. Action Congress (AC) sobaku ɗun ɗun daraki fiijo eɗen ɗun hokkimo maugu arɗujo shubtal gal Action Congress ɗenbo ɗun subtimo e jonɗe mauɗo gaɗa ɗungu 2007 yaari. E nduungu 2011 Buni mo hooti shubal ANPP lamotoɗun diiwal Yobe inare e ɗun ɓilimo ɗokkowo gomnajo shawariji Ibrahim Geidam mo musamman eɗau harkaji siyasaji e dokaaji. E ɗungu 2013 ɓawo hautuki mauɗi siyasaji Naajeeriya ɓe tiggi shuɓal All Progressive Congress (APC) Mai Mala Buni o lattakake sakatarejo shutal gal e diiwal Yobe ɓawo ɗenbo ɗun subtimo e mauɗo shuɓal gal mo diiwal Yobe. E ɗungu 2014 Mai Mala Buni lattake shubtaɗo eɗau sakatarejo shubtal gal All Progressives Congress (APC) mo lesdi artuɗo. Kanjun dai ɗunɗona laamu ɗun shuɓal mo waddi gomnatiwal Muhammadu Buhari e ɗungu 2015 himari ɗun mo hollo eɗau huwanki partiwalgal ehore ɗari ɗun hokkimo jonɗe sakatarejo lesdi e 2018. E wakkatire ɗe mo jogi ɗuɗinɗun maugu sakatarejo shubtal mo leydi ɗenbo mauɗo kakkilanowo piroje ɗer diiyam ɗe Naajeeriya ɗun subtimo ɗun amintanakemo ɗenbo ɗun subtimo edau arɗujo e jonɗe jogotoɗo tutawal shubtal APC shubal gomnatiwal diiwal Yobe gal 2019. E wakkatire subtuuɗe mauɗe 2019 Hon. ɗun subti Mai Mala Buni e jonɗe gomnaajo diiwal Yobe nayaaɓo e wakkatire mo heeɓi kuri’aji 444,013 inare e mo doii sobajo tefgo maako Alhaji Bello Iliya mo shubtal PDP keɓuɗo kuri’aji 95,703 tan. E lewru yulie 2020 ɗun sarkiti komitiwal kuuɗe ɗun shubtal APC ɗun lesdi e dimma-maajun ɗun ƙaddami e hesɓe jogotoɓe hanko Hon. Mai Mala Buni hai bo latta mauɗo komitiwal hautugo maugo ngo shubtal gal. <ref>https://www.blueprint.ng/yobe-gov-leads-apc-interim-committee-natl-convention/|access-date=2020-12-09|website=Blueprint Newspapers Limited|language=en-US}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} ir4mjpd2fkca4tfanti259mjkvi97ky 25084 25083 2022-08-23T14:05:51Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mai Mala Buni''' (ɗun ɗanyimo 19 Nuvembeer 1967) un gimɗo subtuugo Naajeeriya (siyasajo) ɗun ɗanyimo e gelle Buni Yadi hukuma pamarun [[Gujba]] e Diiwal Yobe wayla faaro fuuna Naajeeriya kanko wooni gomnajo [[Diiwal Yobe] e [[Naajeeriya]] <ref>https://dailytrust.com/gov-buni-celebrating-a-quintessential-leader53|access-date=2020-12-07|website=Daily Trust|language=en}}</ref> ɗenbo mawɗo jogiɗo tummuɗe ɗun shubtal All Progressives Congress (APC). <ref>https://punchng.com/breaking-apc-appoints-yobe-gov-head-caretaker-committee|last=Adetayo|first=Olalekan|publisher=[[The Punch|The Punch Newspaper]]|accessdate=25 June 2020|date=25 June 2020}}</ref><ref>http://thenationonlineng.net/mai-mala-buni-is-yobe-gov-elect/|title=Mai Mala Buni is Yobe gov-elect|date=2019-03-11|website=The Nation Nigeria|language=en-US|access-date=2019-04-03}}</ref> Ɗun subtiimo gomnajo e wakkatire shubtal maugal Naajeeriya ɗun ɗungu 2019 e les shubtugo All Progressives Congress (APC) koɗun subtamoo gomna kanko wooni sakatarejo shubal partiwal All Progressives Congress (APC) ɗun leydi. <ref>http://saharareporters.com/2018/10/01/apcs-national-secretary-mala-buni-wins-yobe-governorship-ticket|title=APC's National Secretary Mala Buni Wins Yobe Governorship Ticket|last=admin|date=2018-10-01|website=Sahara Reporters|access-date=2019-04-03}}</ref> ==Janɗe== Kamani no ɗun waɗata e neesu wayla Naajeeriya Buni mo fuɗɗi ekkitaki haddawal Alqur’anawal gaɗa mo pamaro e les hakkilanki ɗanyoɓe maako e moɗɗiɓe komo nasta jangirɗe firamare ɗun Buni Gari inare emo heeɓi shaidawal timmingo janɗe maako artuɗe e ɗungu 1979. Ɓawo himminki janɗe maako ɗe firamare Buni heeɓi nastugo jangirɗe sakandare ɗun Goniri e ɗungu 1979 ɗenbo mo heeɓi ɗerewol shaidaago majakii goɗarɗun Afrik hirnajun e ɗungu 1985. E non e mo ɗer harkaji subtal (siyasaje) Buni waaɗi registawal e jonɗe jangowo mo nyaɓɓugo renuuki e jangirɗe formation ɗun espan jamhuriwal Benin inare emo heeɓi digiriwal ''Bsc Degree in international relation'' e 2014. <ref>http://espamformationuc.org/|access-date=2020-12-07|website=espamformationuc.org}}</ref> Mo waaɗi digiri-digiriwal eɗau huuɗuukie yimɓe e jangirɗe Leeds Becket ɗun leydi Inngilaa (England). ==Luumoji (Luuɓe)== Buni mo ƙorantake e harkaji luumo e yillaru ɗun yalji hankoma mo tsundumake harkaji luumo gaɗa mo pamaro ɓawo mo himmini janɗe maako ɗe sakandare mo waaɗi himmari tigguki lumorɗe eɗe tiggi kamfaniwal joɗorigal hore muuɗum e ɗer areeji yaari Mai Mala Buni koleeji taayaka e gollital inare e mo heeɓi shaideki diploma e nduungu 2012. *Mai Mala Buni mo arolake komitiji kamfaniji ɗuɗɗi eɗer maaji ewoodi: *MBG integrated farms ltd *MMG petroleum and chemicals company Nig. ltd *MBG construction and general services ltd *Buni Gari and company Nig. Ltd *Bright view capital alliance ltd *Subi mega global solutions ltd *Rehab synergy Nig. Ltd *First integrated and logistic services ltd ==Subtal (siyasaje)== Mai Mala Buni mo fuɗɗi yaadu mako ɗu siyasaje e ɗungu 1992 wakkatire ɗe mo teefi subteeki kansilajo ɗenbo mo subta ɗun e les shubtal National Republican Convention (NRC) gam wakiltaki gunduumare Buni e hukuma pamarun Gujba. Gaɗa ɗon ɗun subtimo e jonɗe ɓastiɗo majalisu. Mo lattake mawɗo ballitowo ɗun majalisu e majalisu mobgal Naajeeriya e ɗungu 2000. Ɗenbo e ɗungu 2004 ɗun ɓiliimo membaajo majalisu jahirojun ɗun jangirɗe Uyo. E nduungu 2006 ɗun subtimo efuu go’o mawɗo shubal Advance Congress of Democrats (ACD) e diiwal Yobe. Ɗenbo e ɗungu 2007 tokkuɓe shuɓal Action Congress ɗun diiwal Yobe ɓe kaɓɓiɗiri sobaku e Advance Congress of Democrats inare eɓe tiggi goɗɗun sheɓɓiɗɗun e dandal shubal. Action Congress (AC) sobaku ɗun ɗun daraki fiijo eɗen ɗun hokkimo maugu arɗujo shubtal gal Action Congress ɗenbo ɗun subtimo e jonɗe mauɗo gaɗa ɗungu 2007 yaari. E nduungu 2011 Buni mo hooti shubal ANPP lamotoɗun diiwal Yobe inare e ɗun ɓilimo ɗokkowo gomnajo shawariji Ibrahim Geidam mo musamman eɗau harkaji siyasaji e dokaaji. <ref>https://www.bbc.com/news/world-africa-21370540|access-date=2020-12-08}}</ref> E ɗungu 2013 ɓawo hautuki mauɗi siyasaji Naajeeriya ɓe tiggi shuɓal All Progressive Congress (APC) Mai Mala Buni o lattakake sakatarejo shutal gal e diiwal Yobe ɓawo ɗenbo ɗun subtimo e mauɗo shuɓal gal mo diiwal Yobe. E ɗungu 2014 Mai Mala Buni lattake shubtaɗo eɗau sakatarejo shubtal gal All Progressives Congress (APC) mo lesdi artuɗo. Kanjun dai ɗunɗona laamu ɗun shuɓal mo waddi gomnatiwal Muhammadu Buhari e ɗungu 2015 himari ɗun mo hollo eɗau huwanki partiwalgal ehore ɗari ɗun hokkimo jonɗe sakatarejo lesdi e 2018. E wakkatire ɗe mo jogi ɗuɗinɗun maugu sakatarejo shubtal mo leydi ɗenbo mauɗo kakkilanowo piroje ɗer diiyam ɗe Naajeeriya ɗun subtimo ɗun amintanakemo ɗenbo ɗun subtimo edau arɗujo e jonɗe jogotoɗo tutawal shubtal APC shubal gomnatiwal diiwal Yobe gal 2019. E wakkatire subtuuɗe mauɗe 2019 Hon. ɗun subti Mai Mala Buni e jonɗe gomnaajo diiwal Yobe nayaaɓo e wakkatire mo heeɓi kuri’aji 444,013 inare e mo doii sobajo tefgo maako Alhaji Bello Iliya mo shubtal PDP keɓuɗo kuri’aji 95,703 tan. E lewru yulie 2020 ɗun sarkiti komitiwal kuuɗe ɗun shubtal APC ɗun lesdi e dimma-maajun ɗun ƙaddami e hesɓe jogotoɓe hanko Hon. Mai Mala Buni hai bo latta mauɗo komitiwal hautugo maugo ngo shubtal gal. <ref>https://www.blueprint.ng/yobe-gov-leads-apc-interim-committee-natl-convention/|access-date=2020-12-09|website=Blueprint Newspapers Limited|language=en-US}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 2nk8x0o5c6mfeyqq46y333sr9zy8u8q Aba 0 4908 25092 2022-08-23T15:21:52Z Musaddam Idriss 7477 Page créée avec « {{databox}} '''Aba''' un gelle ɗer fombina fuuna ɗun [[Naajeeriya]] ɗen e luumorɗe caaka [[Diiwal Abiya]]. Tiggal tigguɗe diiwal Abiya ɗer 1991 Aba henɗa ma hasiɗiɗi hukumaji pamari inɗe maaji Aba fombina Aba woyla. Aba fombinajun ton ke gelle mawɗe caaka e ɗen fiɗuugo ɓerɗe ɗun Abiya diiwal fombina-fuuna Naajeeriya. Eɗun joɗori e faaro Aba. Aba eɗon wodi sareji ɗuɗɗi baano; Aba-ukeziukwu, Aba, Obuda-Aba, Umuokpoji-Aba e luttuɗe. Gelleji ga... » wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Aba''' un gelle ɗer fombina fuuna ɗun [[Naajeeriya]] ɗen e luumorɗe caaka [[Diiwal Abiya]]. Tiggal tigguɗe diiwal Abiya ɗer 1991 Aba henɗa ma hasiɗiɗi hukumaji pamari inɗe maaji Aba fombina Aba woyla. Aba fombinajun ton ke gelle mawɗe caaka e ɗen fiɗuugo ɓerɗe ɗun Abiya diiwal fombina-fuuna Naajeeriya. Eɗun joɗori e faaro Aba. Aba eɗon wodi sareji ɗuɗɗi baano; Aba-ukeziukwu, Aba, Obuda-Aba, Umuokpoji-Aba e luttuɗe. Gelleji gaɗa ohazu kauti gamma laamu ka Aba ɗun tiggi ɗun faaro gam e heeɗugo ɗun yii [[Igbo]] ɓe Naajeeriya eɗau luumo geɓal maɓɓe ɗen e gaɗa ɗen solji’en Saliɓɓe joinaama ɗen e hakkilango inare laamu boɗejo British ɗer eɗun haade kerol bankiwal hirna eta dallol Aba ɗen e gal hakkuɗe guttuɗi laawii arɗugal yaari [[Patakwal]], [[Owarri]], [[Umuahia]], Ikot, Ekpene, e Ikot-Abasi. Gelle ɗen lattake kautirɗe ɗun kagaji deem ɗun laamu boɗejo ngaaɗi ummini laawol ndiiyam dogga haa yaari Patakwal. Aba un gelle mawɗe yiɓaaɗe e tigga ɗe shaaka ɗer inare lattiɗe fiititinɗe famarɗe gelleji e sareji yimɓe uslɓe Aba un ngwa. Aba ɗun ɓuri anɗirki ɗun e firoji e ɗenbo mawɗe ɗuɗɗe gelle nɗer fombina-fuuna Naajeeriya hisaago 2016 Aba ƙiyastake ɗuuɗirka yimɓe 2,534,265 un diiwal haaɗe ɗer ngal jomirawotiggi. ==Distinore== Aba ɗun gelle goɗuɗe gellihol ɗudkol inɗe e maako: Aba-ukwu, Eziukwu-Aba, obuda-Aba e umuokpoji-Aba amma gellel ɗer ohazu hautiɗiri e Aba gamma woingo lamu hautugo. Aba-ukwu noɗe anɗira un gelle anɗaɗe ɗer Aba. Pamare dokkoje mamaki ɓe ɗalgo Ezewe ukaegbu ɗun Aba-ukwu anɗiraɗun e bias ɗun jewenago taaniraɓe bacci Aba. Kanjun ɓawo latti joɗerɗe shoggu tunko ɗe latti kiiɗe kiiɗe fuuna’en joɗerɗe. Aro expedition un hasire mawɗe solji’en siryiiɓe kabɗai e joɗarɗe turanko’en ɗer gelle ɓe kenditi inare ɗer Abiya wakkatire waɗaɗe e 1901 yaari 1902 waɗaaki ɗun un semɓe ɗun solji’en gaɗaɗun turanko’en hoigo kowal laydi yimɓe aro ɗen e ɓe anɗaka eɗer gelle teɗɗuɗe kakkilanowal ɗer 1901 turanko’en tiggi joɗorɗe solji’en turakeɓe ɗer Aba eɗer 1915 e laawol girgiwal ndiyam waɗa ɗun hauti ɗun Patakwal eɓe gurtina kayaji deemal bano ɗibinoje e ɓikkol leɗɗe. Der 1929 Aba lattake wuttuɗu ɗawirɗe rouɓe Igbo. Distinorɗe anɗiraɓe ɓe Aba rouɓe shaliɓe habɗoɓe e woɗe’en eko ɗeppi ɗun harajii haure ɗen fuɗɗi artuɗun eɗau ɗen lumana hajoni ɓe artuɗun hiisago rouɓe ɗer geɓal ngal ɗen e hanɗaaki gollital rurutagal haure ɗen ɗe sarkitake ha fu ɓe bikkol leɗɗe amma ɗe relli ɓingel muɗun dewel. Habaruji ɗun ɗufal reeɗu sarkitake ɗen e ɗon ɗen konuu ummake. Baawo ɗuɗɓe maayi woɓɓe naunake woɓɓe ɗun yi ayiiɓe ɓe majji e ɗuɗirka 10,000 rouɓe kautiɗun e Aba. Kuuɗe saɓabu ɗun ɗun waɗi yimɓe ɗuɓɓe maayi maiɓe njaari 55-100 ɓeɗun inni ɗer 1930, Aba lattake inare yaiɗe gallol gelle ɗun ɗun heɓini inare luumorɗe. Waɗuugo ɓe teɗɗugo ngo koonu leydi Naajeeriya ɗer 1967 inare mawɗe Biafara ɗun ɓaagi yaahi umuahia gaɗa Enugu. Aba un gelle Biafara mawɗe sharkiti bemɓe keeni dufaɗi hitaɗe koonu Biafara. Aba un wuro ngo ɗuɓɓe fere’en banɗiraɓe baano e anɗaɗo Emejiaka Egbu yayi ɗun Aba la ohazu ogbonna yalji ɗun umuokpoji, Aba ɓe omehinuyalji ɓe obuda-Aba- ɓe ugbor yalji ɗe Aba ɓe hemadu yayi ɓe ohAbiyam ɓe ukuegbu yayi ɓe Aba-ukwu ɓe ahunanya yayiɓe ohAbiyam ɗen e nayoɓe. ==Jaudi== Aba e fittini haade neɓɓan-ɓunɗu ɗeɗun henɗani gaɗa gelle ɗe Patakwal e 30 kilomiitaji (19mi) honɗu ko ɓunɗu semɓiɗi. Aba hauti e gasol gaɗa dallol [[Imo]] natural ɗun jomirawo gas wal semɓingal. Unballitoɗun jaudi e sayoɓe kolte e inibije haade e pharmaceutical dun rebaje siminti e haaje sudu. Luumo go waaɗi ariaria international luumo ɗiɗaɓo mawgo ɗer Naajeeriya. Gaɗa luumo Onicca e woɗi kamfaniwal heineken Brewery ɗun gas ɗen e tashote ɗun gelle. ==Sababu Ɗun Hiite Nepaji== Aba un semɓe ɗun ta hiite Enugu dokkowal kamfaniwal ɗun ƙirƙirama e hiite semɓe hutirɗe hajoni ewodi gonɗe gure hiite kamfaniwal. Eɗun waɗi fuɗɗuki henɗugo semɓe eɗun noɗɗira geometric power company eɗun huwa kullum senɓiɗa ɗer Aba ɗen e machinehol hiite un kutirɗun gure areji ko ɗeme gure ɗun gotol sababɗun hiite. ==Diinah== Gelle ɗen ɗe piji’e gaɗawal ɗun kirista’en evangelism ɗun ɓe fombina fuuna Naajeeriya. Tun ɓe turanko’en British gaɗɗi kawrital missionary ɗer gelleji (CMS) gilerɗi evangelism ɗun kawrital England ɗun ɗun maunini hanɗu hanjun ke kawrital ɗun Angliican ɗun Naajeeriya. Be kawrital gonni inɗe ɓe saint keɓaɗun e tataɓe yimɓe luumo Evangelism Opopo-Joseph Cookey, Gabrial Cookey e Zedekiah cookeys. ɓe e yimɓe un ɓe Aba azumin bulajun dallol ɗer 1896 eɓe gaɗa luumo ɗembo eɓe fooɗa yimɓe nasta kirtare diinaku ɗer 1897 wurtimɓe luɓe naɓɓan ɗun ɗiɗaɓun yiɓuɓe Abagi e haaɗe nɗiyam eɓe ngurtina neɓɓan gaɗa ngwa ɓe yonki eɓe ngazina diinaku worti luumo hauɗiri e Abaji e ummocham yimɓe yaahi kiristare gaɗa 1901. cvb8q8ubp07eu43yups1158kv91wa8w 25093 25092 2022-08-23T15:26:16Z Musaddam Idriss 7477 /* Diinah */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Aba''' un gelle ɗer fombina fuuna ɗun [[Naajeeriya]] ɗen e luumorɗe caaka [[Diiwal Abiya]]. Tiggal tigguɗe diiwal Abiya ɗer 1991 Aba henɗa ma hasiɗiɗi hukumaji pamari inɗe maaji Aba fombina Aba woyla. Aba fombinajun ton ke gelle mawɗe caaka e ɗen fiɗuugo ɓerɗe ɗun Abiya diiwal fombina-fuuna Naajeeriya. Eɗun joɗori e faaro Aba. Aba eɗon wodi sareji ɗuɗɗi baano; Aba-ukeziukwu, Aba, Obuda-Aba, Umuokpoji-Aba e luttuɗe. Gelleji gaɗa ohazu kauti gamma laamu ka Aba ɗun tiggi ɗun faaro gam e heeɗugo ɗun yii [[Igbo]] ɓe Naajeeriya eɗau luumo geɓal maɓɓe ɗen e gaɗa ɗen solji’en Saliɓɓe joinaama ɗen e hakkilango inare laamu boɗejo British ɗer eɗun haade kerol bankiwal hirna eta dallol Aba ɗen e gal hakkuɗe guttuɗi laawii arɗugal yaari [[Patakwal]], [[Owarri]], [[Umuahia]], Ikot, Ekpene, e Ikot-Abasi. Gelle ɗen lattake kautirɗe ɗun kagaji deem ɗun laamu boɗejo ngaaɗi ummini laawol ndiiyam dogga haa yaari Patakwal. Aba un gelle mawɗe yiɓaaɗe e tigga ɗe shaaka ɗer inare lattiɗe fiititinɗe famarɗe gelleji e sareji yimɓe uslɓe Aba un ngwa. Aba ɗun ɓuri anɗirki ɗun e firoji e ɗenbo mawɗe ɗuɗɗe gelle nɗer fombina-fuuna Naajeeriya hisaago 2016 Aba ƙiyastake ɗuuɗirka yimɓe 2,534,265 un diiwal haaɗe ɗer ngal jomirawotiggi. ==Distinore== Aba ɗun gelle goɗuɗe gellihol ɗudkol inɗe e maako: Aba-ukwu, Eziukwu-Aba, obuda-Aba e umuokpoji-Aba amma gellel ɗer ohazu hautiɗiri e Aba gamma woingo lamu hautugo. Aba-ukwu noɗe anɗira un gelle anɗaɗe ɗer Aba. Pamare dokkoje mamaki ɓe ɗalgo Ezewe ukaegbu ɗun Aba-ukwu anɗiraɗun e bias ɗun jewenago taaniraɓe bacci Aba. Kanjun ɓawo latti joɗerɗe shoggu tunko ɗe latti kiiɗe kiiɗe fuuna’en joɗerɗe. Aro expedition un hasire mawɗe solji’en siryiiɓe kabɗai e joɗarɗe turanko’en ɗer gelle ɓe kenditi inare ɗer Abiya wakkatire waɗaɗe e 1901 yaari 1902 waɗaaki ɗun un semɓe ɗun solji’en gaɗaɗun turanko’en hoigo kowal laydi yimɓe aro ɗen e ɓe anɗaka eɗer gelle teɗɗuɗe kakkilanowal ɗer 1901 turanko’en tiggi joɗorɗe solji’en turakeɓe ɗer Aba eɗer 1915 e laawol girgiwal ndiyam waɗa ɗun hauti ɗun Patakwal eɓe gurtina kayaji deemal bano ɗibinoje e ɓikkol leɗɗe. Der 1929 Aba lattake wuttuɗu ɗawirɗe rouɓe Igbo. Distinorɗe anɗiraɓe ɓe Aba rouɓe shaliɓe habɗoɓe e woɗe’en eko ɗeppi ɗun harajii haure ɗen fuɗɗi artuɗun eɗau ɗen lumana hajoni ɓe artuɗun hiisago rouɓe ɗer geɓal ngal ɗen e hanɗaaki gollital rurutagal haure ɗen ɗe sarkitake ha fu ɓe bikkol leɗɗe amma ɗe relli ɓingel muɗun dewel. Habaruji ɗun ɗufal reeɗu sarkitake ɗen e ɗon ɗen konuu ummake. Baawo ɗuɗɓe maayi woɓɓe naunake woɓɓe ɗun yi ayiiɓe ɓe majji e ɗuɗirka 10,000 rouɓe kautiɗun e Aba. Kuuɗe saɓabu ɗun ɗun waɗi yimɓe ɗuɓɓe maayi maiɓe njaari 55-100 ɓeɗun inni ɗer 1930, Aba lattake inare yaiɗe gallol gelle ɗun ɗun heɓini inare luumorɗe. Waɗuugo ɓe teɗɗugo ngo koonu leydi Naajeeriya ɗer 1967 inare mawɗe Biafara ɗun ɓaagi yaahi umuahia gaɗa Enugu. Aba un gelle Biafara mawɗe sharkiti bemɓe keeni dufaɗi hitaɗe koonu Biafara. Aba un wuro ngo ɗuɓɓe fere’en banɗiraɓe baano e anɗaɗo Emejiaka Egbu yayi ɗun Aba la ohazu ogbonna yalji ɗun umuokpoji, Aba ɓe omehinuyalji ɓe obuda-Aba- ɓe ugbor yalji ɗe Aba ɓe hemadu yayi ɓe ohAbiyam ɓe ukuegbu yayi ɓe Aba-ukwu ɓe ahunanya yayiɓe ohAbiyam ɗen e nayoɓe. ==Jaudi== Aba e fittini haade neɓɓan-ɓunɗu ɗeɗun henɗani gaɗa gelle ɗe Patakwal e 30 kilomiitaji (19mi) honɗu ko ɓunɗu semɓiɗi. Aba hauti e gasol gaɗa dallol [[Imo]] natural ɗun jomirawo gas wal semɓingal. Unballitoɗun jaudi e sayoɓe kolte e inibije haade e pharmaceutical dun rebaje siminti e haaje sudu. Luumo go waaɗi ariaria international luumo ɗiɗaɓo mawgo ɗer Naajeeriya. Gaɗa luumo Onicca e woɗi kamfaniwal heineken Brewery ɗun gas ɗen e tashote ɗun gelle. ==Sababu Ɗun Hiite Nepaji== Aba un semɓe ɗun ta hiite Enugu dokkowal kamfaniwal ɗun ƙirƙirama e hiite semɓe hutirɗe hajoni ewodi gonɗe gure hiite kamfaniwal. Eɗun waɗi fuɗɗuki henɗugo semɓe eɗun noɗɗira geometric power company eɗun huwa kullum senɓiɗa ɗer Aba ɗen e machinehol hiite un kutirɗun gure areji ko ɗeme gure ɗun gotol sababɗun hiite. ==Diinah== Gelle ɗen ɗe piji’e gaɗawal ɗun kirista’en evangelism ɗun ɓe fombina fuuna Naajeeriya. Tun ɓe turanko’en British gaɗɗi kawrital missionary ɗer gelleji (CMS) gilerɗi evangelism ɗun kawrital England ɗun ɗun maunini hanɗu hanjun ke kawrital ɗun Angliican ɗun Naajeeriya. Be kawrital gonni inɗe ɓe saint keɓaɗun e tataɓe yimɓe luumo Evangelism Opopo-Joseph Cookey, Gabrial Cookey e Zedekiah cookeys. ɓe e yimɓe un ɓe Aba azumin bulajun dallol ɗer 1896 eɓe gaɗa luumo ɗembo eɓe fooɗa yimɓe nasta kirtare diinaku ɗer 1897 wurtimɓe luɓe naɓɓan ɗun ɗiɗaɓun yiɓuɓe Abagi e haaɗe nɗiyam eɓe ngurtina neɓɓan gaɗa ngwa ɓe yonki eɓe ngazina diinaku worti luumo hauɗiri e Abaji e ummocham yimɓe yaahi kiristare gaɗa 1901. ==Janɗe== Gelle ɗen eɗe gooɗi jangirɗe firamareje haseɓa 90 eɗe janga gaɗa pinɗe yaari nyalauma unɗe woɓɓe haajan joɗeriɓe ko e maɓɓe omtoɓe gaɗa 07:30hrs-12:30hrs e 12:30hrs-17:30hrs e full wakkatije pamare. ==Janngirɗe mawɗe== ===Janngirɗe mawɗe diiwal Abiya jangirɗe polytechnic=== - Convenant polytechnic - Jangirɗe hakkilango jaamu - E luttuɗe ==Jahaaleji== Aba un hautirɗe joɗorɗe e rebije pamarel joɗerɗe laawol diyam Naajeeeriya amma eɗun ɗon huuwa semɓe. Aba ɗembo un mauɗun fanna jahaleji giɗuuɗi laawi eɗer larɗuɗun. Laawi mawɗe ɗin eɗi maɓɓita gollital jaarowal yimɓe kullum yaari guttuli fere-fere ɗun leydi ɗin gelle ɗen ɗe ɗiɗaaɓe ɓawo Onicca yaunojun jahojun kullum eɗun ɓeddoto ɗer fuunaru ɗun Naajeeriya motaji shereteɗi (Okada) waɗoɓe Ashaɓa ɓe kaɗama maimako maɓɓe ɗun waɗɗi (Keke-Napep) enotahol pamarol ɗuɗirka maakol fuɗɗi ɗer gaɗa 2015 e ɗun ɗuɗi anɗaɗun gam e jahirteɗun hande. Ɗer 2012 a gotal laawol tsaragol ɗun hebniigol je siryago ɓe kolli himmari eɗau anɗaɓe darɗiɓe e wawalaen tun e shuuɗi kompaniji e go’oel anɗal ko hakkilanda arejimun gootiraala un bano 2021 ɗo’o wala habaru bayanu ɗun ton kaaje farli yeso salli ɓe gaɗi jungo ngo ɓe anɗitoɓe famgo. ==Fiijoo (Fijoo)== Emyimba international f.c ɓe ɗun anɗe ɓe yiibii yimɓe un saare ɓurɗe an hautuɗe fijo ball kongol. Emyimba f.c heɓi nasruji ndesaɗi engal ɗer kongi ɗi ɓe cede e fuu Naajeeriya kongi fiyoji ball. Hautie e cafji ɗiɗi ɗiɓe koshi (watau hukumare fuu ball ɗun leyɗe kongi Afrik) ɗe e championji ɗiɗi e firimiyaji jewego’o ɗen e hautirɗe leydi ɗenbo jooni hanɓe ke ɗiɗaɓe eɗer CAF. ==Huuɗe Dufaaɗun== Ewoodi mastisala ji ɗuɗɗi hauti e rufuku huuɗe ɗer Aba, hauti e shiya dokawal nastirgal huɗe hanjun waɗi wonnaki goɗɗe inaaje eɗer luuɓe nefoo gelle. Amma e ɗon puɗɗi maagu kiɗun matsala fuu hautuɗe e diiwe hukumaje eɗen kuuwa non ma ɗun maagata. Aba un jopporɗe shoggu e fuuna Naajeeriya. Ewoodi luuɓe andaaɗe baano ariariango luumo duniyaru e luumo ngo eziukwu laar. Feirɗe inare (Ekechia) eko lutti fuu E.L.F ɗun heɓani ummatore maɓɓe hailon e boɗɗumo jarteɗun gaɗɗeteɗun sureteɗun ekoluttifu wawaste org a yi ai fetooji ɗuɗɗi ta nasti koshadi e yimɓe Aba. ==Gaɗaɗun nɗer Aba Sorete ɗun== Gaɗaɗun ɗer Aba noɗɗiraɗun Aba gaɗaɗun un soreteɗun ɗun ɗun siryi e gaɗaɗuu gurtinaɗun nyotaaɗun ɗer Aba. Musamma konani ɓe nyiɓol adooji yamɗu gaɗirɗun ɗuun taaguwaɗi e enginiyare sana’are. ==Daaru Haa Joau== - Emyimba International Stadium - Ariaria Luumo Duniyaru - Wuro Girgiwal Diyam ɗer Naajeeriya - Gaɗaɗun Abiya ==Bayanu Kakki Lanaɗun== Yimɓe Igbo ɓe ɗun noɗɗirta rouɓe haure haɓɗuɓe e turankoen British ɗer ɗanɗal hakkilo noɗɗiral Abiya haure. ==Nassiji== Tunatorɗe 8qzf4jx1gusyb9djmk0qwjvji3gz5md 25094 25093 2022-08-23T15:27:25Z Musaddam Idriss 7477 /* Janngirɗe mawɗe */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Aba''' un gelle ɗer fombina fuuna ɗun [[Naajeeriya]] ɗen e luumorɗe caaka [[Diiwal Abiya]]. Tiggal tigguɗe diiwal Abiya ɗer 1991 Aba henɗa ma hasiɗiɗi hukumaji pamari inɗe maaji Aba fombina Aba woyla. Aba fombinajun ton ke gelle mawɗe caaka e ɗen fiɗuugo ɓerɗe ɗun Abiya diiwal fombina-fuuna Naajeeriya. Eɗun joɗori e faaro Aba. Aba eɗon wodi sareji ɗuɗɗi baano; Aba-ukeziukwu, Aba, Obuda-Aba, Umuokpoji-Aba e luttuɗe. Gelleji gaɗa ohazu kauti gamma laamu ka Aba ɗun tiggi ɗun faaro gam e heeɗugo ɗun yii [[Igbo]] ɓe Naajeeriya eɗau luumo geɓal maɓɓe ɗen e gaɗa ɗen solji’en Saliɓɓe joinaama ɗen e hakkilango inare laamu boɗejo British ɗer eɗun haade kerol bankiwal hirna eta dallol Aba ɗen e gal hakkuɗe guttuɗi laawii arɗugal yaari [[Patakwal]], [[Owarri]], [[Umuahia]], Ikot, Ekpene, e Ikot-Abasi. Gelle ɗen lattake kautirɗe ɗun kagaji deem ɗun laamu boɗejo ngaaɗi ummini laawol ndiiyam dogga haa yaari Patakwal. Aba un gelle mawɗe yiɓaaɗe e tigga ɗe shaaka ɗer inare lattiɗe fiititinɗe famarɗe gelleji e sareji yimɓe uslɓe Aba un ngwa. Aba ɗun ɓuri anɗirki ɗun e firoji e ɗenbo mawɗe ɗuɗɗe gelle nɗer fombina-fuuna Naajeeriya hisaago 2016 Aba ƙiyastake ɗuuɗirka yimɓe 2,534,265 un diiwal haaɗe ɗer ngal jomirawotiggi. ==Distinore== Aba ɗun gelle goɗuɗe gellihol ɗudkol inɗe e maako: Aba-ukwu, Eziukwu-Aba, obuda-Aba e umuokpoji-Aba amma gellel ɗer ohazu hautiɗiri e Aba gamma woingo lamu hautugo. Aba-ukwu noɗe anɗira un gelle anɗaɗe ɗer Aba. Pamare dokkoje mamaki ɓe ɗalgo Ezewe ukaegbu ɗun Aba-ukwu anɗiraɗun e bias ɗun jewenago taaniraɓe bacci Aba. Kanjun ɓawo latti joɗerɗe shoggu tunko ɗe latti kiiɗe kiiɗe fuuna’en joɗerɗe. Aro expedition un hasire mawɗe solji’en siryiiɓe kabɗai e joɗarɗe turanko’en ɗer gelle ɓe kenditi inare ɗer Abiya wakkatire waɗaɗe e 1901 yaari 1902 waɗaaki ɗun un semɓe ɗun solji’en gaɗaɗun turanko’en hoigo kowal laydi yimɓe aro ɗen e ɓe anɗaka eɗer gelle teɗɗuɗe kakkilanowal ɗer 1901 turanko’en tiggi joɗorɗe solji’en turakeɓe ɗer Aba eɗer 1915 e laawol girgiwal ndiyam waɗa ɗun hauti ɗun Patakwal eɓe gurtina kayaji deemal bano ɗibinoje e ɓikkol leɗɗe. Der 1929 Aba lattake wuttuɗu ɗawirɗe rouɓe Igbo. Distinorɗe anɗiraɓe ɓe Aba rouɓe shaliɓe habɗoɓe e woɗe’en eko ɗeppi ɗun harajii haure ɗen fuɗɗi artuɗun eɗau ɗen lumana hajoni ɓe artuɗun hiisago rouɓe ɗer geɓal ngal ɗen e hanɗaaki gollital rurutagal haure ɗen ɗe sarkitake ha fu ɓe bikkol leɗɗe amma ɗe relli ɓingel muɗun dewel. Habaruji ɗun ɗufal reeɗu sarkitake ɗen e ɗon ɗen konuu ummake. Baawo ɗuɗɓe maayi woɓɓe naunake woɓɓe ɗun yi ayiiɓe ɓe majji e ɗuɗirka 10,000 rouɓe kautiɗun e Aba. Kuuɗe saɓabu ɗun ɗun waɗi yimɓe ɗuɓɓe maayi maiɓe njaari 55-100 ɓeɗun inni ɗer 1930, Aba lattake inare yaiɗe gallol gelle ɗun ɗun heɓini inare luumorɗe. Waɗuugo ɓe teɗɗugo ngo koonu leydi Naajeeriya ɗer 1967 inare mawɗe Biafara ɗun ɓaagi yaahi umuahia gaɗa Enugu. Aba un gelle Biafara mawɗe sharkiti bemɓe keeni dufaɗi hitaɗe koonu Biafara. Aba un wuro ngo ɗuɓɓe fere’en banɗiraɓe baano e anɗaɗo Emejiaka Egbu yayi ɗun Aba la ohazu ogbonna yalji ɗun umuokpoji, Aba ɓe omehinuyalji ɓe obuda-Aba- ɓe ugbor yalji ɗe Aba ɓe hemadu yayi ɓe ohAbiyam ɓe ukuegbu yayi ɓe Aba-ukwu ɓe ahunanya yayiɓe ohAbiyam ɗen e nayoɓe. ==Jaudi== Aba e fittini haade neɓɓan-ɓunɗu ɗeɗun henɗani gaɗa gelle ɗe Patakwal e 30 kilomiitaji (19mi) honɗu ko ɓunɗu semɓiɗi. Aba hauti e gasol gaɗa dallol [[Imo]] natural ɗun jomirawo gas wal semɓingal. Unballitoɗun jaudi e sayoɓe kolte e inibije haade e pharmaceutical dun rebaje siminti e haaje sudu. Luumo go waaɗi ariaria international luumo ɗiɗaɓo mawgo ɗer Naajeeriya. Gaɗa luumo Onicca e woɗi kamfaniwal heineken Brewery ɗun gas ɗen e tashote ɗun gelle. ==Sababu Ɗun Hiite Nepaji== Aba un semɓe ɗun ta hiite Enugu dokkowal kamfaniwal ɗun ƙirƙirama e hiite semɓe hutirɗe hajoni ewodi gonɗe gure hiite kamfaniwal. Eɗun waɗi fuɗɗuki henɗugo semɓe eɗun noɗɗira geometric power company eɗun huwa kullum senɓiɗa ɗer Aba ɗen e machinehol hiite un kutirɗun gure areji ko ɗeme gure ɗun gotol sababɗun hiite. ==Diinah== Gelle ɗen ɗe piji’e gaɗawal ɗun kirista’en evangelism ɗun ɓe fombina fuuna Naajeeriya. Tun ɓe turanko’en British gaɗɗi kawrital missionary ɗer gelleji (CMS) gilerɗi evangelism ɗun kawrital England ɗun ɗun maunini hanɗu hanjun ke kawrital ɗun Angliican ɗun Naajeeriya. Be kawrital gonni inɗe ɓe saint keɓaɗun e tataɓe yimɓe luumo Evangelism Opopo-Joseph Cookey, Gabrial Cookey e Zedekiah cookeys. ɓe e yimɓe un ɓe Aba azumin bulajun dallol ɗer 1896 eɓe gaɗa luumo ɗembo eɓe fooɗa yimɓe nasta kirtare diinaku ɗer 1897 wurtimɓe luɓe naɓɓan ɗun ɗiɗaɓun yiɓuɓe Abagi e haaɗe nɗiyam eɓe ngurtina neɓɓan gaɗa ngwa ɓe yonki eɓe ngazina diinaku worti luumo hauɗiri e Abaji e ummocham yimɓe yaahi kiristare gaɗa 1901. ==Janɗe== Gelle ɗen eɗe gooɗi jangirɗe firamareje haseɓa 90 eɗe janga gaɗa pinɗe yaari nyalauma unɗe woɓɓe haajan joɗeriɓe ko e maɓɓe omtoɓe gaɗa 07:30hrs-12:30hrs e 12:30hrs-17:30hrs e full wakkatije pamare. ==Janngirɗe mawɗe== *Janngirɗe mawɗe diiwal Abiya *Janngirɗe polytechnic=== *Convenant polytechnic *Janngirɗe hakkilango jaamu *E luttuɗe ==Jahaaleji== Aba un hautirɗe joɗorɗe e rebije pamarel joɗerɗe laawol diyam Naajeeeriya amma eɗun ɗon huuwa semɓe. Aba ɗembo un mauɗun fanna jahaleji giɗuuɗi laawi eɗer larɗuɗun. Laawi mawɗe ɗin eɗi maɓɓita gollital jaarowal yimɓe kullum yaari guttuli fere-fere ɗun leydi ɗin gelle ɗen ɗe ɗiɗaaɓe ɓawo Onicca yaunojun jahojun kullum eɗun ɓeddoto ɗer fuunaru ɗun Naajeeriya motaji shereteɗi (Okada) waɗoɓe Ashaɓa ɓe kaɗama maimako maɓɓe ɗun waɗɗi (Keke-Napep) enotahol pamarol ɗuɗirka maakol fuɗɗi ɗer gaɗa 2015 e ɗun ɗuɗi anɗaɗun gam e jahirteɗun hande. Ɗer 2012 a gotal laawol tsaragol ɗun hebniigol je siryago ɓe kolli himmari eɗau anɗaɓe darɗiɓe e wawalaen tun e shuuɗi kompaniji e go’oel anɗal ko hakkilanda arejimun gootiraala un bano 2021 ɗo’o wala habaru bayanu ɗun ton kaaje farli yeso salli ɓe gaɗi jungo ngo ɓe anɗitoɓe famgo. ==Fiijoo (Fijoo)== Emyimba international f.c ɓe ɗun anɗe ɓe yiibii yimɓe un saare ɓurɗe an hautuɗe fijo ball kongol. Emyimba f.c heɓi nasruji ndesaɗi engal ɗer kongi ɗi ɓe cede e fuu Naajeeriya kongi fiyoji ball. Hautie e cafji ɗiɗi ɗiɓe koshi (watau hukumare fuu ball ɗun leyɗe kongi Afrik) ɗe e championji ɗiɗi e firimiyaji jewego’o ɗen e hautirɗe leydi ɗenbo jooni hanɓe ke ɗiɗaɓe eɗer CAF. ==Huuɗe Dufaaɗun== Ewoodi mastisala ji ɗuɗɗi hauti e rufuku huuɗe ɗer Aba, hauti e shiya dokawal nastirgal huɗe hanjun waɗi wonnaki goɗɗe inaaje eɗer luuɓe nefoo gelle. Amma e ɗon puɗɗi maagu kiɗun matsala fuu hautuɗe e diiwe hukumaje eɗen kuuwa non ma ɗun maagata. Aba un jopporɗe shoggu e fuuna Naajeeriya. Ewoodi luuɓe andaaɗe baano ariariango luumo duniyaru e luumo ngo eziukwu laar. Feirɗe inare (Ekechia) eko lutti fuu E.L.F ɗun heɓani ummatore maɓɓe hailon e boɗɗumo jarteɗun gaɗɗeteɗun sureteɗun ekoluttifu wawaste org a yi ai fetooji ɗuɗɗi ta nasti koshadi e yimɓe Aba. ==Gaɗaɗun nɗer Aba Sorete ɗun== Gaɗaɗun ɗer Aba noɗɗiraɗun Aba gaɗaɗun un soreteɗun ɗun ɗun siryi e gaɗaɗuu gurtinaɗun nyotaaɗun ɗer Aba. Musamma konani ɓe nyiɓol adooji yamɗu gaɗirɗun ɗuun taaguwaɗi e enginiyare sana’are. ==Daaru Haa Joau== - Emyimba International Stadium - Ariaria Luumo Duniyaru - Wuro Girgiwal Diyam ɗer Naajeeriya - Gaɗaɗun Abiya ==Bayanu Kakki Lanaɗun== Yimɓe Igbo ɓe ɗun noɗɗirta rouɓe haure haɓɗuɓe e turankoen British ɗer ɗanɗal hakkilo noɗɗiral Abiya haure. ==Nassiji== Tunatorɗe me1lu37l9p3tq0fugy32f5cjr9vjgo9 25095 25094 2022-08-23T15:27:43Z Musaddam Idriss 7477 /* Janngirɗe mawɗe */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Aba''' un gelle ɗer fombina fuuna ɗun [[Naajeeriya]] ɗen e luumorɗe caaka [[Diiwal Abiya]]. Tiggal tigguɗe diiwal Abiya ɗer 1991 Aba henɗa ma hasiɗiɗi hukumaji pamari inɗe maaji Aba fombina Aba woyla. Aba fombinajun ton ke gelle mawɗe caaka e ɗen fiɗuugo ɓerɗe ɗun Abiya diiwal fombina-fuuna Naajeeriya. Eɗun joɗori e faaro Aba. Aba eɗon wodi sareji ɗuɗɗi baano; Aba-ukeziukwu, Aba, Obuda-Aba, Umuokpoji-Aba e luttuɗe. Gelleji gaɗa ohazu kauti gamma laamu ka Aba ɗun tiggi ɗun faaro gam e heeɗugo ɗun yii [[Igbo]] ɓe Naajeeriya eɗau luumo geɓal maɓɓe ɗen e gaɗa ɗen solji’en Saliɓɓe joinaama ɗen e hakkilango inare laamu boɗejo British ɗer eɗun haade kerol bankiwal hirna eta dallol Aba ɗen e gal hakkuɗe guttuɗi laawii arɗugal yaari [[Patakwal]], [[Owarri]], [[Umuahia]], Ikot, Ekpene, e Ikot-Abasi. Gelle ɗen lattake kautirɗe ɗun kagaji deem ɗun laamu boɗejo ngaaɗi ummini laawol ndiiyam dogga haa yaari Patakwal. Aba un gelle mawɗe yiɓaaɗe e tigga ɗe shaaka ɗer inare lattiɗe fiititinɗe famarɗe gelleji e sareji yimɓe uslɓe Aba un ngwa. Aba ɗun ɓuri anɗirki ɗun e firoji e ɗenbo mawɗe ɗuɗɗe gelle nɗer fombina-fuuna Naajeeriya hisaago 2016 Aba ƙiyastake ɗuuɗirka yimɓe 2,534,265 un diiwal haaɗe ɗer ngal jomirawotiggi. ==Distinore== Aba ɗun gelle goɗuɗe gellihol ɗudkol inɗe e maako: Aba-ukwu, Eziukwu-Aba, obuda-Aba e umuokpoji-Aba amma gellel ɗer ohazu hautiɗiri e Aba gamma woingo lamu hautugo. Aba-ukwu noɗe anɗira un gelle anɗaɗe ɗer Aba. Pamare dokkoje mamaki ɓe ɗalgo Ezewe ukaegbu ɗun Aba-ukwu anɗiraɗun e bias ɗun jewenago taaniraɓe bacci Aba. Kanjun ɓawo latti joɗerɗe shoggu tunko ɗe latti kiiɗe kiiɗe fuuna’en joɗerɗe. Aro expedition un hasire mawɗe solji’en siryiiɓe kabɗai e joɗarɗe turanko’en ɗer gelle ɓe kenditi inare ɗer Abiya wakkatire waɗaɗe e 1901 yaari 1902 waɗaaki ɗun un semɓe ɗun solji’en gaɗaɗun turanko’en hoigo kowal laydi yimɓe aro ɗen e ɓe anɗaka eɗer gelle teɗɗuɗe kakkilanowal ɗer 1901 turanko’en tiggi joɗorɗe solji’en turakeɓe ɗer Aba eɗer 1915 e laawol girgiwal ndiyam waɗa ɗun hauti ɗun Patakwal eɓe gurtina kayaji deemal bano ɗibinoje e ɓikkol leɗɗe. Der 1929 Aba lattake wuttuɗu ɗawirɗe rouɓe Igbo. Distinorɗe anɗiraɓe ɓe Aba rouɓe shaliɓe habɗoɓe e woɗe’en eko ɗeppi ɗun harajii haure ɗen fuɗɗi artuɗun eɗau ɗen lumana hajoni ɓe artuɗun hiisago rouɓe ɗer geɓal ngal ɗen e hanɗaaki gollital rurutagal haure ɗen ɗe sarkitake ha fu ɓe bikkol leɗɗe amma ɗe relli ɓingel muɗun dewel. Habaruji ɗun ɗufal reeɗu sarkitake ɗen e ɗon ɗen konuu ummake. Baawo ɗuɗɓe maayi woɓɓe naunake woɓɓe ɗun yi ayiiɓe ɓe majji e ɗuɗirka 10,000 rouɓe kautiɗun e Aba. Kuuɗe saɓabu ɗun ɗun waɗi yimɓe ɗuɓɓe maayi maiɓe njaari 55-100 ɓeɗun inni ɗer 1930, Aba lattake inare yaiɗe gallol gelle ɗun ɗun heɓini inare luumorɗe. Waɗuugo ɓe teɗɗugo ngo koonu leydi Naajeeriya ɗer 1967 inare mawɗe Biafara ɗun ɓaagi yaahi umuahia gaɗa Enugu. Aba un gelle Biafara mawɗe sharkiti bemɓe keeni dufaɗi hitaɗe koonu Biafara. Aba un wuro ngo ɗuɓɓe fere’en banɗiraɓe baano e anɗaɗo Emejiaka Egbu yayi ɗun Aba la ohazu ogbonna yalji ɗun umuokpoji, Aba ɓe omehinuyalji ɓe obuda-Aba- ɓe ugbor yalji ɗe Aba ɓe hemadu yayi ɓe ohAbiyam ɓe ukuegbu yayi ɓe Aba-ukwu ɓe ahunanya yayiɓe ohAbiyam ɗen e nayoɓe. ==Jaudi== Aba e fittini haade neɓɓan-ɓunɗu ɗeɗun henɗani gaɗa gelle ɗe Patakwal e 30 kilomiitaji (19mi) honɗu ko ɓunɗu semɓiɗi. Aba hauti e gasol gaɗa dallol [[Imo]] natural ɗun jomirawo gas wal semɓingal. Unballitoɗun jaudi e sayoɓe kolte e inibije haade e pharmaceutical dun rebaje siminti e haaje sudu. Luumo go waaɗi ariaria international luumo ɗiɗaɓo mawgo ɗer Naajeeriya. Gaɗa luumo Onicca e woɗi kamfaniwal heineken Brewery ɗun gas ɗen e tashote ɗun gelle. ==Sababu Ɗun Hiite Nepaji== Aba un semɓe ɗun ta hiite Enugu dokkowal kamfaniwal ɗun ƙirƙirama e hiite semɓe hutirɗe hajoni ewodi gonɗe gure hiite kamfaniwal. Eɗun waɗi fuɗɗuki henɗugo semɓe eɗun noɗɗira geometric power company eɗun huwa kullum senɓiɗa ɗer Aba ɗen e machinehol hiite un kutirɗun gure areji ko ɗeme gure ɗun gotol sababɗun hiite. ==Diinah== Gelle ɗen ɗe piji’e gaɗawal ɗun kirista’en evangelism ɗun ɓe fombina fuuna Naajeeriya. Tun ɓe turanko’en British gaɗɗi kawrital missionary ɗer gelleji (CMS) gilerɗi evangelism ɗun kawrital England ɗun ɗun maunini hanɗu hanjun ke kawrital ɗun Angliican ɗun Naajeeriya. Be kawrital gonni inɗe ɓe saint keɓaɗun e tataɓe yimɓe luumo Evangelism Opopo-Joseph Cookey, Gabrial Cookey e Zedekiah cookeys. ɓe e yimɓe un ɓe Aba azumin bulajun dallol ɗer 1896 eɓe gaɗa luumo ɗembo eɓe fooɗa yimɓe nasta kirtare diinaku ɗer 1897 wurtimɓe luɓe naɓɓan ɗun ɗiɗaɓun yiɓuɓe Abagi e haaɗe nɗiyam eɓe ngurtina neɓɓan gaɗa ngwa ɓe yonki eɓe ngazina diinaku worti luumo hauɗiri e Abaji e ummocham yimɓe yaahi kiristare gaɗa 1901. ==Janɗe== Gelle ɗen eɗe gooɗi jangirɗe firamareje haseɓa 90 eɗe janga gaɗa pinɗe yaari nyalauma unɗe woɓɓe haajan joɗeriɓe ko e maɓɓe omtoɓe gaɗa 07:30hrs-12:30hrs e 12:30hrs-17:30hrs e full wakkatije pamare. ==Janngirɗe mawɗe== *Janngirɗe mawɗe diiwal Abiya *Janngirɗe polytechnic *Convenant polytechnic *Janngirɗe hakkilango jaamu *E luttuɗe ==Jahaaleji== Aba un hautirɗe joɗorɗe e rebije pamarel joɗerɗe laawol diyam Naajeeeriya amma eɗun ɗon huuwa semɓe. Aba ɗembo un mauɗun fanna jahaleji giɗuuɗi laawi eɗer larɗuɗun. Laawi mawɗe ɗin eɗi maɓɓita gollital jaarowal yimɓe kullum yaari guttuli fere-fere ɗun leydi ɗin gelle ɗen ɗe ɗiɗaaɓe ɓawo Onicca yaunojun jahojun kullum eɗun ɓeddoto ɗer fuunaru ɗun Naajeeriya motaji shereteɗi (Okada) waɗoɓe Ashaɓa ɓe kaɗama maimako maɓɓe ɗun waɗɗi (Keke-Napep) enotahol pamarol ɗuɗirka maakol fuɗɗi ɗer gaɗa 2015 e ɗun ɗuɗi anɗaɗun gam e jahirteɗun hande. Ɗer 2012 a gotal laawol tsaragol ɗun hebniigol je siryago ɓe kolli himmari eɗau anɗaɓe darɗiɓe e wawalaen tun e shuuɗi kompaniji e go’oel anɗal ko hakkilanda arejimun gootiraala un bano 2021 ɗo’o wala habaru bayanu ɗun ton kaaje farli yeso salli ɓe gaɗi jungo ngo ɓe anɗitoɓe famgo. ==Fiijoo (Fijoo)== Emyimba international f.c ɓe ɗun anɗe ɓe yiibii yimɓe un saare ɓurɗe an hautuɗe fijo ball kongol. Emyimba f.c heɓi nasruji ndesaɗi engal ɗer kongi ɗi ɓe cede e fuu Naajeeriya kongi fiyoji ball. Hautie e cafji ɗiɗi ɗiɓe koshi (watau hukumare fuu ball ɗun leyɗe kongi Afrik) ɗe e championji ɗiɗi e firimiyaji jewego’o ɗen e hautirɗe leydi ɗenbo jooni hanɓe ke ɗiɗaɓe eɗer CAF. ==Huuɗe Dufaaɗun== Ewoodi mastisala ji ɗuɗɗi hauti e rufuku huuɗe ɗer Aba, hauti e shiya dokawal nastirgal huɗe hanjun waɗi wonnaki goɗɗe inaaje eɗer luuɓe nefoo gelle. Amma e ɗon puɗɗi maagu kiɗun matsala fuu hautuɗe e diiwe hukumaje eɗen kuuwa non ma ɗun maagata. Aba un jopporɗe shoggu e fuuna Naajeeriya. Ewoodi luuɓe andaaɗe baano ariariango luumo duniyaru e luumo ngo eziukwu laar. Feirɗe inare (Ekechia) eko lutti fuu E.L.F ɗun heɓani ummatore maɓɓe hailon e boɗɗumo jarteɗun gaɗɗeteɗun sureteɗun ekoluttifu wawaste org a yi ai fetooji ɗuɗɗi ta nasti koshadi e yimɓe Aba. ==Gaɗaɗun nɗer Aba Sorete ɗun== Gaɗaɗun ɗer Aba noɗɗiraɗun Aba gaɗaɗun un soreteɗun ɗun ɗun siryi e gaɗaɗuu gurtinaɗun nyotaaɗun ɗer Aba. Musamma konani ɓe nyiɓol adooji yamɗu gaɗirɗun ɗuun taaguwaɗi e enginiyare sana’are. ==Daaru Haa Joau== - Emyimba International Stadium - Ariaria Luumo Duniyaru - Wuro Girgiwal Diyam ɗer Naajeeriya - Gaɗaɗun Abiya ==Bayanu Kakki Lanaɗun== Yimɓe Igbo ɓe ɗun noɗɗirta rouɓe haure haɓɗuɓe e turankoen British ɗer ɗanɗal hakkilo noɗɗiral Abiya haure. ==Nassiji== Tunatorɗe m8tq9sf4oszx9im51jeyv4f74tz13qe Abakaliki 0 4909 25096 2022-08-23T15:35:06Z Musaddam Idriss 7477 Page créée avec « {{Databox}} Abakaliki un gelle mawɗe nɗe diiwal Ebonyi ɗer fombinare faro fuuna Naajeeriya joɗorɗe kilomita 64 (40mi) gonɗun eta fombina bo fuuna Enugu. Ɓe joɗerɗe un anɗaaɗe yimɓe unɓe ummatore Igbo leydi ɗun jipporɗe ɗeɓe Ogoja gaɗɗi koɗuum heeɓina diiwal fombina eɓo fuuna ɗer 1967. == Furtuu == Ɗe inɗe Abakaliki usl ma’anu maare Aba Nkal e unɗe inɗe goɗɗe sareji layeli (Nkaleke). == Distinore == Abakaliki eɗun inare nɗe muhi... » wikitext text/x-wiki {{Databox}} Abakaliki un gelle mawɗe nɗe diiwal Ebonyi ɗer fombinare faro fuuna Naajeeriya joɗorɗe kilomita 64 (40mi) gonɗun eta fombina bo fuuna Enugu. Ɓe joɗerɗe un anɗaaɗe yimɓe unɓe ummatore Igbo leydi ɗun jipporɗe ɗeɓe Ogoja gaɗɗi koɗuum heeɓina diiwal fombina eɓo fuuna ɗer 1967. == Furtuu == Ɗe inɗe Abakaliki usl ma’anu maare Aba Nkal e unɗe inɗe goɗɗe sareji layeli (Nkaleke). == Distinore == Abakaliki eɗun inare nɗe muhimma caaka haurago luumorɗe eɗer 17<sup>th</sup> ɗuuɓe ɗenno. ɓe huugo luuɓe ɓe gaaɗi ko faago yesso eɗer joɗorɗe hauti aroria yaahiɗer Abakaliki eko filtiini ɗun fuu e 18<sup>th</sup> centuaryun ɗuubi kiiɗi. Ɓe  Odozi Obodo jooɗi un inare wirnii ɗe ɗen tsafotooɓe toonɓe kuuwata hakkuɗe 1954 e 1958 ɗer Abakaliki. == Jauɗii == Abakaliki eɗun ɗenno un shaaka ɗun deemal ko sara  gonɗun baano gurtiinojunbaa, dooyaje, mɓai, alkamari (marori) ɗen e fuu leɗɗe neɓɓan eɗee kanaleji ɗ€mbo unɗun ko anɗira ɗuun ɗuɗaji jamɗe dalamji lamɗam e lammuɗe kaanye ntuukiko wersuuki yee kooti mawɗe janguɗi e ɗuɗɗi nyamruɗe. Ɗembo haajooni eɓe ɗen keiɗii sholligure e lalaaje gurtina e ngeesee ko yaari ɗer diiwal. == Ɗuuɗirka == Ɗun ɓaawo anɗaago ɗuuɗirka ngo Abakaliki un 915,438 (ɗungu 2019) ɗuun un 0.253% ngo limgal ɗuuɗirka Naajeeriya tooba ɗuuɗirka mauni yarugo bano e go’o e wakkatire 2006-2015 (5.31% ɗungu) unɗun misaltaki ɗun ton ɗuuɗirka ngo Abakaliki ebano 2021 ebakoma 1,179,280. == Ɗemmografiwal == Abakaliki eko ɗuuɗi eta ɓe Igbo yimɓe, Abakaliki un ɓe ɗuɗɓe hisago eta wayla-fuuna Igbo yimɓe ɓe Afikpo-Abakaliki. Abakaliki ewaaaɗa e yimmitore ɗun yimɓe hiiɓe Abakaliki siyasaje mobguɗe hautuɗe Chaukwu Ishielu-Izzi-Ezza-Ikwo. == Areeji == Abakaliki yurmi etaɓe nastirgo wuttuɗe noɓe Enugu Afikpo e ogoja laawo Abakaliki ɗembo e woodi asibitiwal mangal yalɓe fuu lattigal kaata gal ngal ɗun ɗuuɗgal jaigal dokkowal ballital kautugal asibitiji pamari eɗe ɗokka eɗer gelle ɗen e diiwal. Eboɗemn woodi teɗɗuɗi areeji ɗi faago yeeso filotooɗun eɗer gelleji ɗii ɗikauti baano laawol gattegol nyiiɓol sarirɗe e inare luumo yaago saharawo diiwirgo ɗau gaɗawal ngal presco e spera-in-deo selirɗe ɗen e luttuɗe. == Janɗe == Diiwal Ebonyi Jangirɗe diiwal Ebonyi wonɗe joɗerɗe eɗe joɗeri eɗer yaasi ɗun ta gelle ɗen. == Diinah == Abakaliki yimɓe baano kaama luttuɓe fombina-fuuna Naajeeriya ɓe tokkuɓe kiristankoen. Luttuɗe diinaje ɗeɓe ngaaɗi imanu baano finna tawaaje, julɗaku (Islam) ekoluji fuu. Eɓe kuutira enon hautugo juuɗe ngo ɓe leysdi ɗenbo e ɓaawo ɓe leysdi gaɗa goɗɗe guttuɗe ɗe leydi ɗin. Roman Catholic, Prebyterian, Anglican e lutuuɗe Missions. Eɗe tokkina imanu kiristankoen ɗun maru 1,1973 gelle ɗen ɗe ngaaɗi joɗergal nguɓe Roman Catholic Diocese ngal Abakaliki. 5bi2ax1o9t2514xl1g7tdyce9825e4m Abeokuta 0 4910 25097 2022-08-23T15:40:23Z Musaddam Idriss 7477 Page créée avec « '''Abeokuta''' un gelle joɗerɗe mawɗe nɗe diiwal Ogun ɗer fombina faaro hirna Naajeeriya. Eɗe un jooɗori eɗau fuuna bankiwal ngalɓe dallol Ogun haaɗe e hautirɗe nɗe haiire wurtoɗe aure ɗer e ledde savannah kilomita 77 (48mi) wayla e laagos e laawol ndiyam ko 130kilomita (81mi) e diyam. Ebaano 2006, Abeokuta e ɓee ko futuniɗun inaje ɓe goodi ɗuuɗirka 449,088. ==Joogaarafi e Jauɗi== Abeokuta ɓurɗi taakiri leydi nɗi ledde savannah ɗe ɗau n... » wikitext text/x-wiki '''Abeokuta''' un gelle joɗerɗe mawɗe nɗe diiwal Ogun ɗer fombina faaro hirna Naajeeriya. Eɗe un jooɗori eɗau fuuna bankiwal ngalɓe dallol Ogun haaɗe e hautirɗe nɗe haiire wurtoɗe aure ɗer e ledde savannah kilomita 77 (48mi) wayla e laagos e laawol ndiyam ko 130kilomita (81mi) e diyam. Ebaano 2006, Abeokuta e ɓee ko futuniɗun inaje ɓe goodi ɗuuɗirka 449,088. ==Joogaarafi e Jauɗi== Abeokuta ɓurɗi taakiri leydi nɗi ledde savannah ɗe ɗau nɗi ɓe feshshake e teɗɗuɗun ɗun laawoniwal granite. Nɗi sarkitake eɗer yaasi inarje ɗe nɗi fiitiini e loope yibgal 18mileji ɗer wurtigo ledde neɓɓan, lumbaje anɗaɗe ruubaje doogaji alkamari (marori), mɓai, masardi, nhottollo, luttuɗe ɓiɓɓe leɗɗe e sheabutterje un mawɗe ɗawirɗe e luumo. Un maɓɓitriiɗi wurtinarɗe ɗer goroje, dibinoje gurtirɗe ɓiɓɓe leɗɗe e goroje kanje ma ɓiɓɓe. Fuu marori e hotollo eɗun hollinaɗun e mishinariere eɗer 1850s eɗen ɗun lattake mauɗun wuttuɗu eɗun jaudi haaɗe e dye indigo. Abeokuta ɓurdi jonɗe ɓe haire olumo wuuro ngo ɗuɗɗe luure e baafe. Ɓe jooɗiiɓe eɓe doogari e dallol oyan ɗun eɗau diiyam kuutirɗam lattaɗan kossojan ɗan dogortake weeɗu ɗun eɗu jottari ɗer Abeokuta wayla hukuma pamarun ɗun ɗer diiwal Ogun eɗer hirnari leydi Naajeeriya e haaɗe kamani kilomita 20km wayla hirna ɗun diiwal gal gelle Abeokuta. Weeɗu ɗun nɗu rashaake ɗallol oyam e anɗiragal dallol Ogun. Abeokuta un gelle headquarterwal ngal hautugo diiwal Ogun-Osun dallol nyeɗol huwirɗe lattigol hoshugol ngol faago yeso ngol leydi e diiyam huuɗeji ɗun laagos, Ogun e Oyo diiwee ɗun ɗer koɓe waatiirta deemal sheeɗu yamɗu-hebgo e kuɓɓirɗer pamari inaje sana’aje eɗer amma naa shembiɗɗe ɗun ɓikka leɗɗe canninje, Aawa, Robaje, Defirɗe, Giyanjan hosam naii ɗen e dalmaji heurugo ko sorete fombina geɓal ngal unɗe-aro granite quarije. ==Jahaleeji== Yibgal kollingal ngal wuro girgije ndiiyam Abeokuta egal hiɓɓoɗi haaɗe laagos kauti e laawol girgiwal ndiiyam kennyaagal (timminagal) ɗer 1899 goɗugal juutirka 77kilomita (48mi) tun 2021 hangal wooni laawol girgiwal ndiiyam anɗaaga fooɗigal ngal laagos-Ibadan, hangal ɗaari e Abeokuta ga’al gal nyiɓgal keesal ngal ɓaama ɗer Abeokuta. Hocugo eta Ibadan acci eɗau 8:30 e 16:30 kullum foɗai yaari laagos eɗau 10:00 yaari 18:00 ɗereyel saiɗa eɗun waɗɗa e heɓagel e hisago ɗen e shede tan. ==Abeokuta Tariwal== Laawol ngol hauti ɗun e laagos ɗenbo e Ibadan-lluro, Shagamu, Iseyim, Sangoota, e ketoa. ==Ɗistinore== Ɗer 1817 lamorɗe Oyo sarkita eɗau konu gaɗa ɗen. Areji kollinama gaɗa sarkitago Oyo hautiɗin eɓe Ijebu eɗer konu ɗembo e Owu ɗer fombinare yarabankoen lattiɓe sharkitiɓe e wakkatire wore tokkiri e haugo ngo owu ɗer 1822 ɓe arɗugal Ife e Ijebu fuu ɓe ngarti e gure maɓɓe amma luttuɓe soljaen eɓe gooɗi jonɗe hauti e Oyo ɓe matinake noɗɗal maɓɓe ngal Ijebu yaari Ipara inare lattiɗe hautuɗe ɗe ɗun honiroita goɗɗe sareje eɗer inaje maɓɓe. Ɗu un kautuɗun ɗun hauti hakkilo maajun inare go’o gam helaki konuu hauti e Egba ɓe ɗelli semɓe maɓɓe ɗun geɓal ɗun ɓe tigga ɗun yorobankoen manguɓe eɗer ƙarnuji 13 eɗen ɓe sharkitake eɗer laddeji hakkuɗe Ipara e Ibadan. Hautuɗe ɗen ɗe wonni ɗuɗɗun ɗun ɗu’um sareji eɗurke kautu e gelle goote ɗeɗun wawa timminki wonnuki, Ibadan lattinama hautirɗe e ɓeddage walliki. Tanbaano e jungaaku ɓe Egba kibbi ɗiri e hautugo joɗiɗo Ibadan. Hautare hakkuɗe ungiyaaji ɗiɗi arose eɗer woore mo Egba mauɗo inɗe lamadi fiɗaaɗo ɗer yonki mauɗo inɗe Ege e maiɗe ɗen e pistol ejairi hautare jooɗi koɗuun faɗɗamo eɗer taɓɓitin anɗaaɗun. Saakugo Ife gaɗii ɗuɓɓe ɓe Egba sharkitake e kongii ɓegaaɗi saakaago baano 3 ko 4 milji woɗɗugo eɗer goɗɗe guttule ɗun gotol mayolwol. Ɗo’o un inɗe sokeɗe eɓe mawɗe maɓɓe e ɓaagi eɗau yolɗe wiaɗe haire Olumo inare ɗeɗun heɓri saare Abeokuta eɗer 1830 un sare famarɗe nɗe femoɓe. Ɓaawo 1825 haire olumo un ɗemma inaare anɗaɗe nɗer gaɗa Ibadan e dahomey wanshoɓe yimɓe kulnoɓe heeyazi e yeltirɗe kosha areeji egun haire ɗen filtina ɓe yonɗe. Ɓe Egba nyiiɓuuɓe abeɗarta ɗun haade ɓe kautiɗiri e luttuɓe Egba shaliɓe ɗe e henɗi tiiɓe membaen ɓe owu shoptoyiɓi gaɗa nangeeki. Ɗun latti ummiɗun haire yasi e wuro ɗun ɓe ɗuuɓe ɓe Egba. Saboe un maɓɓi tirɗe joɗarɗe ledde dibrage shotere e saboe eɗun noɗɗiraɓe mawɗe Egba. Domomey haade lattake kulmaɗun eɗer 1851 dandal Abeokuta ɓe Egba konaama lamiɗo gezo ɗen eɓe Dohomey ɓe saakiti galɓu haajoni soljien ɗer 1864. ==Tsanuwal Kollingan Abeokuta 1929== Ɓe 1860s ɗenha kolli matsalu wargo hauti e yuroopeun inɗe ɓe Britainiankoen ɗer laagos hamɓe ardi Egba fuɗɗugo hautugo luumo hautie sakaaki missionkoen e ɓe luumo ɗer 1867 hakkuɗe 1877 e 1893 yorubankoen koonu hauri e Abeokuta jiiki e Ibadan hanju waɗɗi lamɓe Egba ngaɗi jungo e kautal e Britainkoen gomnaajo Sir Gillbert Carter. Ɗu un ɗun waaɗi e 1893 ɗun heeɓiri hautugo Egba hukumare hautirɗe e Abeokuta. Dammuɗun gabatorɗun wurtugo ɗun ɓe ɗer Egba jahirɗun ɗun ɓe wolwoɓe leydi. Ɗer 1918 haure koonu ummake eɗer inaare ɓe aɗuɓi koonu nonɗuɓe eɓe jaɓoɓe jangal e ɓorɗe ɗe yottungo dokawal gal Sir Frederick Lugard gomnaajo mo Britainkoen. Eɗer konu artuɗun ɗun duniyaru. Ɓe Abeokuta rouɓe kiɓɓiɗun e les arɗugal rouɓe Abeokuta keɓi inaare ɗer 1940s un softugo ortugo ngo ɓe jangal ngaaɗi haajoni eɗer laamu boɗejo Naajeeriya. Ɗer 1976 Abeokuta lattake hautirɗe mawɗe gallinɗe diiwal Ogun. ==Nyible Anɗaaɗe== Abeokuta un gotun gonɗun futingo baanu 18mil e jaajirka eɗen no ɗistinore jajirka e huuwa haa jooni Ake ɓe finatawaje joɗiɓe ɓeɗen alake e haaɗe ƙarnual suudu (centuary hall) (1930) ɓe fuu un ɓe Egba alake wonniɓe. Ewooɗi primareje e secondarare ɗen e universitiwal laagos shuuɗi ɗi Abeokuta amti ɗer 1984 yible ɗen anɗirama taayaka demal e gollital. Ɗu’un ɗun dun wailitake e jangirɗe hautuɗe nɗe deemal, Abeokuta (fuuna B) ɗer 1988. Ɓe larawal tukkinowal feroyi jaigal hotelwal yiɓaaga ngal arɗiɗo leydi kiiɗo Olusegun Obasanjo president library (OOPL) un a haaɓo ejoɗi e ɗanɗal ɓe hautugo. Ngomnajo e joɗori e yibgal Oke-mosan e haabo yibgal anɗagal jangirɗe deemal hautuɗe ɗe Abeokuta e joɗari e laawol Alabata ɗer Abeokuta e gootal maugu jangirɗe e Naajeeriya. ==Yimɓe Anɗaaɓe== 42d2fvqjwo2or0gj0kkohhrcx8c9516 25098 25097 2022-08-23T15:40:48Z Musaddam Idriss 7477 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abeokuta''' un gelle joɗerɗe mawɗe nɗe diiwal Ogun ɗer fombina faaro hirna Naajeeriya. Eɗe un jooɗori eɗau fuuna bankiwal ngalɓe dallol Ogun haaɗe e hautirɗe nɗe haiire wurtoɗe aure ɗer e ledde savannah kilomita 77 (48mi) wayla e laagos e laawol ndiyam ko 130kilomita (81mi) e diyam. Ebaano 2006, Abeokuta e ɓee ko futuniɗun inaje ɓe goodi ɗuuɗirka 449,088. ==Joogaarafi e Jauɗi== Abeokuta ɓurɗi taakiri leydi nɗi ledde savannah ɗe ɗau nɗi ɓe feshshake e teɗɗuɗun ɗun laawoniwal granite. Nɗi sarkitake eɗer yaasi inarje ɗe nɗi fiitiini e loope yibgal 18mileji ɗer wurtigo ledde neɓɓan, lumbaje anɗaɗe ruubaje doogaji alkamari (marori), mɓai, masardi, nhottollo, luttuɗe ɓiɓɓe leɗɗe e sheabutterje un mawɗe ɗawirɗe e luumo. Un maɓɓitriiɗi wurtinarɗe ɗer goroje, dibinoje gurtirɗe ɓiɓɓe leɗɗe e goroje kanje ma ɓiɓɓe. Fuu marori e hotollo eɗun hollinaɗun e mishinariere eɗer 1850s eɗen ɗun lattake mauɗun wuttuɗu eɗun jaudi haaɗe e dye indigo. Abeokuta ɓurdi jonɗe ɓe haire olumo wuuro ngo ɗuɗɗe luure e baafe. Ɓe jooɗiiɓe eɓe doogari e dallol oyan ɗun eɗau diiyam kuutirɗam lattaɗan kossojan ɗan dogortake weeɗu ɗun eɗu jottari ɗer Abeokuta wayla hukuma pamarun ɗun ɗer diiwal Ogun eɗer hirnari leydi Naajeeriya e haaɗe kamani kilomita 20km wayla hirna ɗun diiwal gal gelle Abeokuta. Weeɗu ɗun nɗu rashaake ɗallol oyam e anɗiragal dallol Ogun. Abeokuta un gelle headquarterwal ngal hautugo diiwal Ogun-Osun dallol nyeɗol huwirɗe lattigol hoshugol ngol faago yeso ngol leydi e diiyam huuɗeji ɗun laagos, Ogun e Oyo diiwee ɗun ɗer koɓe waatiirta deemal sheeɗu yamɗu-hebgo e kuɓɓirɗer pamari inaje sana’aje eɗer amma naa shembiɗɗe ɗun ɓikka leɗɗe canninje, Aawa, Robaje, Defirɗe, Giyanjan hosam naii ɗen e dalmaji heurugo ko sorete fombina geɓal ngal unɗe-aro granite quarije. ==Jahaleeji== Yibgal kollingal ngal wuro girgije ndiiyam Abeokuta egal hiɓɓoɗi haaɗe laagos kauti e laawol girgiwal ndiiyam kennyaagal (timminagal) ɗer 1899 goɗugal juutirka 77kilomita (48mi) tun 2021 hangal wooni laawol girgiwal ndiiyam anɗaaga fooɗigal ngal laagos-Ibadan, hangal ɗaari e Abeokuta ga’al gal nyiɓgal keesal ngal ɓaama ɗer Abeokuta. Hocugo eta Ibadan acci eɗau 8:30 e 16:30 kullum foɗai yaari laagos eɗau 10:00 yaari 18:00 ɗereyel saiɗa eɗun waɗɗa e heɓagel e hisago ɗen e shede tan. ==Abeokuta Tariwal== Laawol ngol hauti ɗun e laagos ɗenbo e Ibadan-lluro, Shagamu, Iseyim, Sangoota, e ketoa. ==Ɗistinore== Ɗer 1817 lamorɗe Oyo sarkita eɗau konu gaɗa ɗen. Areji kollinama gaɗa sarkitago Oyo hautiɗin eɓe Ijebu eɗer konu ɗembo e Owu ɗer fombinare yarabankoen lattiɓe sharkitiɓe e wakkatire wore tokkiri e haugo ngo owu ɗer 1822 ɓe arɗugal Ife e Ijebu fuu ɓe ngarti e gure maɓɓe amma luttuɓe soljaen eɓe gooɗi jonɗe hauti e Oyo ɓe matinake noɗɗal maɓɓe ngal Ijebu yaari Ipara inare lattiɗe hautuɗe ɗe ɗun honiroita goɗɗe sareje eɗer inaje maɓɓe. Ɗu un kautuɗun ɗun hauti hakkilo maajun inare go’o gam helaki konuu hauti e Egba ɓe ɗelli semɓe maɓɓe ɗun geɓal ɗun ɓe tigga ɗun yorobankoen manguɓe eɗer ƙarnuji 13 eɗen ɓe sharkitake eɗer laddeji hakkuɗe Ipara e Ibadan. Hautuɗe ɗen ɗe wonni ɗuɗɗun ɗun ɗu’um sareji eɗurke kautu e gelle goote ɗeɗun wawa timminki wonnuki, Ibadan lattinama hautirɗe e ɓeddage walliki. Tanbaano e jungaaku ɓe Egba kibbi ɗiri e hautugo joɗiɗo Ibadan. Hautare hakkuɗe ungiyaaji ɗiɗi arose eɗer woore mo Egba mauɗo inɗe lamadi fiɗaaɗo ɗer yonki mauɗo inɗe Ege e maiɗe ɗen e pistol ejairi hautare jooɗi koɗuun faɗɗamo eɗer taɓɓitin anɗaaɗun. Saakugo Ife gaɗii ɗuɓɓe ɓe Egba sharkitake e kongii ɓegaaɗi saakaago baano 3 ko 4 milji woɗɗugo eɗer goɗɗe guttule ɗun gotol mayolwol. Ɗo’o un inɗe sokeɗe eɓe mawɗe maɓɓe e ɓaagi eɗau yolɗe wiaɗe haire Olumo inare ɗeɗun heɓri saare Abeokuta eɗer 1830 un sare famarɗe nɗe femoɓe. Ɓaawo 1825 haire olumo un ɗemma inaare anɗaɗe nɗer gaɗa Ibadan e dahomey wanshoɓe yimɓe kulnoɓe heeyazi e yeltirɗe kosha areeji egun haire ɗen filtina ɓe yonɗe. Ɓe Egba nyiiɓuuɓe abeɗarta ɗun haade ɓe kautiɗiri e luttuɓe Egba shaliɓe ɗe e henɗi tiiɓe membaen ɓe owu shoptoyiɓi gaɗa nangeeki. Ɗun latti ummiɗun haire yasi e wuro ɗun ɓe ɗuuɓe ɓe Egba. Saboe un maɓɓi tirɗe joɗarɗe ledde dibrage shotere e saboe eɗun noɗɗiraɓe mawɗe Egba. Domomey haade lattake kulmaɗun eɗer 1851 dandal Abeokuta ɓe Egba konaama lamiɗo gezo ɗen eɓe Dohomey ɓe saakiti galɓu haajoni soljien ɗer 1864. ==Tsanuwal Kollingan Abeokuta 1929== Ɓe 1860s ɗenha kolli matsalu wargo hauti e yuroopeun inɗe ɓe Britainiankoen ɗer laagos hamɓe ardi Egba fuɗɗugo hautugo luumo hautie sakaaki missionkoen e ɓe luumo ɗer 1867 hakkuɗe 1877 e 1893 yorubankoen koonu hauri e Abeokuta jiiki e Ibadan hanju waɗɗi lamɓe Egba ngaɗi jungo e kautal e Britainkoen gomnaajo Sir Gillbert Carter. Ɗu un ɗun waaɗi e 1893 ɗun heeɓiri hautugo Egba hukumare hautirɗe e Abeokuta. Dammuɗun gabatorɗun wurtugo ɗun ɓe ɗer Egba jahirɗun ɗun ɓe wolwoɓe leydi. Ɗer 1918 haure koonu ummake eɗer inaare ɓe aɗuɓi koonu nonɗuɓe eɓe jaɓoɓe jangal e ɓorɗe ɗe yottungo dokawal gal Sir Frederick Lugard gomnaajo mo Britainkoen. Eɗer konu artuɗun ɗun duniyaru. Ɓe Abeokuta rouɓe kiɓɓiɗun e les arɗugal rouɓe Abeokuta keɓi inaare ɗer 1940s un softugo ortugo ngo ɓe jangal ngaaɗi haajoni eɗer laamu boɗejo Naajeeriya. Ɗer 1976 Abeokuta lattake hautirɗe mawɗe gallinɗe diiwal Ogun. ==Nyible Anɗaaɗe== Abeokuta un gotun gonɗun futingo baanu 18mil e jaajirka eɗen no ɗistinore jajirka e huuwa haa jooni Ake ɓe finatawaje joɗiɓe ɓeɗen alake e haaɗe ƙarnual suudu (centuary hall) (1930) ɓe fuu un ɓe Egba alake wonniɓe. Ewooɗi primareje e secondarare ɗen e universitiwal laagos shuuɗi ɗi Abeokuta amti ɗer 1984 yible ɗen anɗirama taayaka demal e gollital. Ɗu’un ɗun dun wailitake e jangirɗe hautuɗe nɗe deemal, Abeokuta (fuuna B) ɗer 1988. Ɓe larawal tukkinowal feroyi jaigal hotelwal yiɓaaga ngal arɗiɗo leydi kiiɗo Olusegun Obasanjo president library (OOPL) un a haaɓo ejoɗi e ɗanɗal ɓe hautugo. Ngomnajo e joɗori e yibgal Oke-mosan e haabo yibgal anɗagal jangirɗe deemal hautuɗe ɗe Abeokuta e joɗari e laawol Alabata ɗer Abeokuta e gootal maugu jangirɗe e Naajeeriya. ==Yimɓe Anɗaaɓe== jwj78zt7zvcq4r8mux5rhkkwdwrdioj 25099 25098 2022-08-23T15:44:44Z Musaddam Idriss 7477 /* Abeokuta Tariwal */ wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abeokuta''' un gelle joɗerɗe mawɗe nɗe diiwal Ogun ɗer fombina faaro hirna Naajeeriya. Eɗe un jooɗori eɗau fuuna bankiwal ngalɓe dallol Ogun haaɗe e hautirɗe nɗe haiire wurtoɗe aure ɗer e ledde savannah kilomita 77 (48mi) wayla e laagos e laawol ndiyam ko 130kilomita (81mi) e diyam. Ebaano 2006, Abeokuta e ɓee ko futuniɗun inaje ɓe goodi ɗuuɗirka 449,088. ==Joogaarafi e Jauɗi== Abeokuta ɓurɗi taakiri leydi nɗi ledde savannah ɗe ɗau nɗi ɓe feshshake e teɗɗuɗun ɗun laawoniwal granite. Nɗi sarkitake eɗer yaasi inarje ɗe nɗi fiitiini e loope yibgal 18mileji ɗer wurtigo ledde neɓɓan, lumbaje anɗaɗe ruubaje doogaji alkamari (marori), mɓai, masardi, nhottollo, luttuɗe ɓiɓɓe leɗɗe e sheabutterje un mawɗe ɗawirɗe e luumo. Un maɓɓitriiɗi wurtinarɗe ɗer goroje, dibinoje gurtirɗe ɓiɓɓe leɗɗe e goroje kanje ma ɓiɓɓe. Fuu marori e hotollo eɗun hollinaɗun e mishinariere eɗer 1850s eɗen ɗun lattake mauɗun wuttuɗu eɗun jaudi haaɗe e dye indigo. Abeokuta ɓurdi jonɗe ɓe haire olumo wuuro ngo ɗuɗɗe luure e baafe. Ɓe jooɗiiɓe eɓe doogari e dallol oyan ɗun eɗau diiyam kuutirɗam lattaɗan kossojan ɗan dogortake weeɗu ɗun eɗu jottari ɗer Abeokuta wayla hukuma pamarun ɗun ɗer diiwal Ogun eɗer hirnari leydi Naajeeriya e haaɗe kamani kilomita 20km wayla hirna ɗun diiwal gal gelle Abeokuta. Weeɗu ɗun nɗu rashaake ɗallol oyam e anɗiragal dallol Ogun. Abeokuta un gelle headquarterwal ngal hautugo diiwal Ogun-Osun dallol nyeɗol huwirɗe lattigol hoshugol ngol faago yeso ngol leydi e diiyam huuɗeji ɗun laagos, Ogun e Oyo diiwee ɗun ɗer koɓe waatiirta deemal sheeɗu yamɗu-hebgo e kuɓɓirɗer pamari inaje sana’aje eɗer amma naa shembiɗɗe ɗun ɓikka leɗɗe canninje, Aawa, Robaje, Defirɗe, Giyanjan hosam naii ɗen e dalmaji heurugo ko sorete fombina geɓal ngal unɗe-aro granite quarije. ==Jahaleeji== Yibgal kollingal ngal wuro girgije ndiiyam Abeokuta egal hiɓɓoɗi haaɗe laagos kauti e laawol girgiwal ndiiyam kennyaagal (timminagal) ɗer 1899 goɗugal juutirka 77kilomita (48mi) tun 2021 hangal wooni laawol girgiwal ndiiyam anɗaaga fooɗigal ngal laagos-Ibadan, hangal ɗaari e Abeokuta ga’al gal nyiɓgal keesal ngal ɓaama ɗer Abeokuta. Hocugo eta Ibadan acci eɗau 8:30 e 16:30 kullum foɗai yaari laagos eɗau 10:00 yaari 18:00 ɗereyel saiɗa eɗun waɗɗa e heɓagel e hisago ɗen e shede tan. Abeokuta Tariwal Laawol ngol hauti ɗun e laagos ɗenbo e Ibadan-lluro, Shagamu, Iseyim, Sangoota, e ketoa. ==Ɗistinore== Ɗer 1817 lamorɗe Oyo sarkita eɗau konu gaɗa ɗen. Areji kollinama gaɗa sarkitago Oyo hautiɗin eɓe Ijebu eɗer konu ɗembo e Owu ɗer fombinare yarabankoen lattiɓe sharkitiɓe e wakkatire wore tokkiri e haugo ngo owu ɗer 1822 ɓe arɗugal Ife e Ijebu fuu ɓe ngarti e gure maɓɓe amma luttuɓe soljaen eɓe gooɗi jonɗe hauti e Oyo ɓe matinake noɗɗal maɓɓe ngal Ijebu yaari Ipara inare lattiɗe hautuɗe ɗe ɗun honiroita goɗɗe sareje eɗer inaje maɓɓe. Ɗu un kautuɗun ɗun hauti hakkilo maajun inare go’o gam helaki konuu hauti e Egba ɓe ɗelli semɓe maɓɓe ɗun geɓal ɗun ɓe tigga ɗun yorobankoen manguɓe eɗer ƙarnuji 13 eɗen ɓe sharkitake eɗer laddeji hakkuɗe Ipara e Ibadan. Hautuɗe ɗen ɗe wonni ɗuɗɗun ɗun ɗu’um sareji eɗurke kautu e gelle goote ɗeɗun wawa timminki wonnuki, Ibadan lattinama hautirɗe e ɓeddage walliki. Tanbaano e jungaaku ɓe Egba kibbi ɗiri e hautugo joɗiɗo Ibadan. Hautare hakkuɗe ungiyaaji ɗiɗi arose eɗer woore mo Egba mauɗo inɗe lamadi fiɗaaɗo ɗer yonki mauɗo inɗe Ege e maiɗe ɗen e pistol ejairi hautare jooɗi koɗuun faɗɗamo eɗer taɓɓitin anɗaaɗun. Saakugo Ife gaɗii ɗuɓɓe ɓe Egba sharkitake e kongii ɓegaaɗi saakaago baano 3 ko 4 milji woɗɗugo eɗer goɗɗe guttule ɗun gotol mayolwol. Ɗo’o un inɗe sokeɗe eɓe mawɗe maɓɓe e ɓaagi eɗau yolɗe wiaɗe haire Olumo inare ɗeɗun heɓri saare Abeokuta eɗer 1830 un sare famarɗe nɗe femoɓe. Ɓaawo 1825 haire olumo un ɗemma inaare anɗaɗe nɗer gaɗa Ibadan e dahomey wanshoɓe yimɓe kulnoɓe heeyazi e yeltirɗe kosha areeji egun haire ɗen filtina ɓe yonɗe. Ɓe Egba nyiiɓuuɓe abeɗarta ɗun haade ɓe kautiɗiri e luttuɓe Egba shaliɓe ɗe e henɗi tiiɓe membaen ɓe owu shoptoyiɓi gaɗa nangeeki. Ɗun latti ummiɗun haire yasi e wuro ɗun ɓe ɗuuɓe ɓe Egba. Saboe un maɓɓi tirɗe joɗarɗe ledde dibrage shotere e saboe eɗun noɗɗiraɓe mawɗe Egba. Domomey haade lattake kulmaɗun eɗer 1851 dandal Abeokuta ɓe Egba konaama lamiɗo gezo ɗen eɓe Dohomey ɓe saakiti galɓu haajoni soljien ɗer 1864. ==Tsanuwal Kollingan Abeokuta 1929== Ɓe 1860s ɗenha kolli matsalu wargo hauti e yuroopeun inɗe ɓe Britainiankoen ɗer laagos hamɓe ardi Egba fuɗɗugo hautugo luumo hautie sakaaki missionkoen e ɓe luumo ɗer 1867 hakkuɗe 1877 e 1893 yorubankoen koonu hauri e Abeokuta jiiki e Ibadan hanju waɗɗi lamɓe Egba ngaɗi jungo e kautal e Britainkoen gomnaajo Sir Gillbert Carter. Ɗu un ɗun waaɗi e 1893 ɗun heeɓiri hautugo Egba hukumare hautirɗe e Abeokuta. Dammuɗun gabatorɗun wurtugo ɗun ɓe ɗer Egba jahirɗun ɗun ɓe wolwoɓe leydi. Ɗer 1918 haure koonu ummake eɗer inaare ɓe aɗuɓi koonu nonɗuɓe eɓe jaɓoɓe jangal e ɓorɗe ɗe yottungo dokawal gal Sir Frederick Lugard gomnaajo mo Britainkoen. Eɗer konu artuɗun ɗun duniyaru. Ɓe Abeokuta rouɓe kiɓɓiɗun e les arɗugal rouɓe Abeokuta keɓi inaare ɗer 1940s un softugo ortugo ngo ɓe jangal ngaaɗi haajoni eɗer laamu boɗejo Naajeeriya. Ɗer 1976 Abeokuta lattake hautirɗe mawɗe gallinɗe diiwal Ogun. ==Nyible Anɗaaɗe== Abeokuta un gotun gonɗun futingo baanu 18mil e jaajirka eɗen no ɗistinore jajirka e huuwa haa jooni Ake ɓe finatawaje joɗiɓe ɓeɗen alake e haaɗe ƙarnual suudu (centuary hall) (1930) ɓe fuu un ɓe Egba alake wonniɓe. Ewooɗi primareje e secondarare ɗen e universitiwal laagos shuuɗi ɗi Abeokuta amti ɗer 1984 yible ɗen anɗirama taayaka demal e gollital. Ɗu’un ɗun dun wailitake e jangirɗe hautuɗe nɗe deemal, Abeokuta (fuuna B) ɗer 1988. Ɓe larawal tukkinowal feroyi jaigal hotelwal yiɓaaga ngal arɗiɗo leydi kiiɗo Olusegun Obasanjo president library (OOPL) un a haaɓo ejoɗi e ɗanɗal ɓe hautugo. Ngomnajo e joɗori e yibgal Oke-mosan e haabo yibgal anɗagal jangirɗe deemal hautuɗe ɗe Abeokuta e joɗari e laawol Alabata ɗer Abeokuta e gootal maugu jangirɗe e Naajeeriya. ==Yimɓe Anɗaaɓe== 7i8455harwmcr8g18c6x6oh111ooqow 25100 25099 2022-08-23T15:46:47Z Musaddam Idriss 7477 /* Jahaleeji */ wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abeokuta''' un gelle joɗerɗe mawɗe nɗe diiwal Ogun ɗer fombina faaro hirna Naajeeriya. Eɗe un jooɗori eɗau fuuna bankiwal ngalɓe dallol Ogun haaɗe e hautirɗe nɗe haiire wurtoɗe aure ɗer e ledde savannah kilomita 77 (48mi) wayla e laagos e laawol ndiyam ko 130kilomita (81mi) e diyam. Ebaano 2006, Abeokuta e ɓee ko futuniɗun inaje ɓe goodi ɗuuɗirka 449,088. ==Joogaarafi e Jauɗi== Abeokuta ɓurɗi taakiri leydi nɗi ledde savannah ɗe ɗau nɗi ɓe feshshake e teɗɗuɗun ɗun laawoniwal granite. Nɗi sarkitake eɗer yaasi inarje ɗe nɗi fiitiini e loope yibgal 18mileji ɗer wurtigo ledde neɓɓan, lumbaje anɗaɗe ruubaje doogaji alkamari (marori), mɓai, masardi, nhottollo, luttuɗe ɓiɓɓe leɗɗe e sheabutterje un mawɗe ɗawirɗe e luumo. Un maɓɓitriiɗi wurtinarɗe ɗer goroje, dibinoje gurtirɗe ɓiɓɓe leɗɗe e goroje kanje ma ɓiɓɓe. Fuu marori e hotollo eɗun hollinaɗun e mishinariere eɗer 1850s eɗen ɗun lattake mauɗun wuttuɗu eɗun jaudi haaɗe e dye indigo. Abeokuta ɓurdi jonɗe ɓe haire olumo wuuro ngo ɗuɗɗe luure e baafe. Ɓe jooɗiiɓe eɓe doogari e dallol oyan ɗun eɗau diiyam kuutirɗam lattaɗan kossojan ɗan dogortake weeɗu ɗun eɗu jottari ɗer Abeokuta wayla hukuma pamarun ɗun ɗer diiwal Ogun eɗer hirnari leydi Naajeeriya e haaɗe kamani kilomita 20km wayla hirna ɗun diiwal gal gelle Abeokuta. Weeɗu ɗun nɗu rashaake ɗallol oyam e anɗiragal dallol Ogun. Abeokuta un gelle headquarterwal ngal hautugo diiwal Ogun-Osun dallol nyeɗol huwirɗe lattigol hoshugol ngol faago yeso ngol leydi e diiyam huuɗeji ɗun laagos, Ogun e Oyo diiwee ɗun ɗer koɓe waatiirta deemal sheeɗu yamɗu-hebgo e kuɓɓirɗer pamari inaje sana’aje eɗer amma naa shembiɗɗe ɗun ɓikka leɗɗe canninje, Aawa, Robaje, Defirɗe, Giyanjan hosam naii ɗen e dalmaji heurugo ko sorete fombina geɓal ngal unɗe-aro granite quarije. ==Jahaleeji== [[File:Abeokuta220522.jpg|thumb|Yibgal kollingal ngal wuro girgije ndiiyam|left]] Abeokuta egal hiɓɓoɗi haaɗe laagos kauti e laawol girgiwal ndiiyam kennyaagal (timminagal) ɗer 1899 goɗugal juutirka 77kilomita (48mi) tun 2021 hangal wooni laawol girgiwal ndiiyam anɗaaga fooɗigal ngal laagos-Ibadan, hangal ɗaari e Abeokuta ga’al gal nyiɓgal keesal ngal ɓaama ɗer Abeokuta. Hocugo eta Ibadan acci eɗau 8:30 e 16:30 kullum foɗai yaari laagos eɗau 10:00 yaari 18:00 ɗereyel saiɗa eɗun waɗɗa e heɓagel e hisago ɗen e shede tan. Abeokuta Tariwal Laawol ngol hauti ɗun e laagos ɗenbo e Ibadan-lluro, Shagamu, Iseyim, Sangoota, e Ketou. ==Ɗistinore== Ɗer 1817 lamorɗe Oyo sarkita eɗau konu gaɗa ɗen. Areji kollinama gaɗa sarkitago Oyo hautiɗin eɓe Ijebu eɗer konu ɗembo e Owu ɗer fombinare yarabankoen lattiɓe sharkitiɓe e wakkatire wore tokkiri e haugo ngo owu ɗer 1822 ɓe arɗugal Ife e Ijebu fuu ɓe ngarti e gure maɓɓe amma luttuɓe soljaen eɓe gooɗi jonɗe hauti e Oyo ɓe matinake noɗɗal maɓɓe ngal Ijebu yaari Ipara inare lattiɗe hautuɗe ɗe ɗun honiroita goɗɗe sareje eɗer inaje maɓɓe. Ɗu un kautuɗun ɗun hauti hakkilo maajun inare go’o gam helaki konuu hauti e Egba ɓe ɗelli semɓe maɓɓe ɗun geɓal ɗun ɓe tigga ɗun yorobankoen manguɓe eɗer ƙarnuji 13 eɗen ɓe sharkitake eɗer laddeji hakkuɗe Ipara e Ibadan. Hautuɗe ɗen ɗe wonni ɗuɗɗun ɗun ɗu’um sareji eɗurke kautu e gelle goote ɗeɗun wawa timminki wonnuki, Ibadan lattinama hautirɗe e ɓeddage walliki. Tanbaano e jungaaku ɓe Egba kibbi ɗiri e hautugo joɗiɗo Ibadan. Hautare hakkuɗe ungiyaaji ɗiɗi arose eɗer woore mo Egba mauɗo inɗe lamadi fiɗaaɗo ɗer yonki mauɗo inɗe Ege e maiɗe ɗen e pistol ejairi hautare jooɗi koɗuun faɗɗamo eɗer taɓɓitin anɗaaɗun. Saakugo Ife gaɗii ɗuɓɓe ɓe Egba sharkitake e kongii ɓegaaɗi saakaago baano 3 ko 4 milji woɗɗugo eɗer goɗɗe guttule ɗun gotol mayolwol. Ɗo’o un inɗe sokeɗe eɓe mawɗe maɓɓe e ɓaagi eɗau yolɗe wiaɗe haire Olumo inare ɗeɗun heɓri saare Abeokuta eɗer 1830 un sare famarɗe nɗe femoɓe. Ɓaawo 1825 haire olumo un ɗemma inaare anɗaɗe nɗer gaɗa Ibadan e dahomey wanshoɓe yimɓe kulnoɓe heeyazi e yeltirɗe kosha areeji egun haire ɗen filtina ɓe yonɗe. Ɓe Egba nyiiɓuuɓe abeɗarta ɗun haade ɓe kautiɗiri e luttuɓe Egba shaliɓe ɗe e henɗi tiiɓe membaen ɓe owu shoptoyiɓi gaɗa nangeeki. Ɗun latti ummiɗun haire yasi e wuro ɗun ɓe ɗuuɓe ɓe Egba. Saboe un maɓɓi tirɗe joɗarɗe ledde dibrage shotere e saboe eɗun noɗɗiraɓe mawɗe Egba. Domomey haade lattake kulmaɗun eɗer 1851 dandal Abeokuta ɓe Egba konaama lamiɗo gezo ɗen eɓe Dohomey ɓe saakiti galɓu haajoni soljien ɗer 1864. ==Tsanuwal Kollingan Abeokuta 1929== Ɓe 1860s ɗenha kolli matsalu wargo hauti e yuroopeun inɗe ɓe Britainiankoen ɗer laagos hamɓe ardi Egba fuɗɗugo hautugo luumo hautie sakaaki missionkoen e ɓe luumo ɗer 1867 hakkuɗe 1877 e 1893 yorubankoen koonu hauri e Abeokuta jiiki e Ibadan hanju waɗɗi lamɓe Egba ngaɗi jungo e kautal e Britainkoen gomnaajo Sir Gillbert Carter. Ɗu un ɗun waaɗi e 1893 ɗun heeɓiri hautugo Egba hukumare hautirɗe e Abeokuta. Dammuɗun gabatorɗun wurtugo ɗun ɓe ɗer Egba jahirɗun ɗun ɓe wolwoɓe leydi. Ɗer 1918 haure koonu ummake eɗer inaare ɓe aɗuɓi koonu nonɗuɓe eɓe jaɓoɓe jangal e ɓorɗe ɗe yottungo dokawal gal Sir Frederick Lugard gomnaajo mo Britainkoen. Eɗer konu artuɗun ɗun duniyaru. Ɓe Abeokuta rouɓe kiɓɓiɗun e les arɗugal rouɓe Abeokuta keɓi inaare ɗer 1940s un softugo ortugo ngo ɓe jangal ngaaɗi haajoni eɗer laamu boɗejo Naajeeriya. Ɗer 1976 Abeokuta lattake hautirɗe mawɗe gallinɗe diiwal Ogun. ==Nyible Anɗaaɗe== Abeokuta un gotun gonɗun futingo baanu 18mil e jaajirka eɗen no ɗistinore jajirka e huuwa haa jooni Ake ɓe finatawaje joɗiɓe ɓeɗen alake e haaɗe ƙarnual suudu (centuary hall) (1930) ɓe fuu un ɓe Egba alake wonniɓe. Ewooɗi primareje e secondarare ɗen e universitiwal laagos shuuɗi ɗi Abeokuta amti ɗer 1984 yible ɗen anɗirama taayaka demal e gollital. Ɗu’un ɗun dun wailitake e jangirɗe hautuɗe nɗe deemal, Abeokuta (fuuna B) ɗer 1988. Ɓe larawal tukkinowal feroyi jaigal hotelwal yiɓaaga ngal arɗiɗo leydi kiiɗo Olusegun Obasanjo president library (OOPL) un a haaɓo ejoɗi e ɗanɗal ɓe hautugo. Ngomnajo e joɗori e yibgal Oke-mosan e haabo yibgal anɗagal jangirɗe deemal hautuɗe ɗe Abeokuta e joɗari e laawol Alabata ɗer Abeokuta e gootal maugu jangirɗe e Naajeeriya. ==Yimɓe Anɗaaɓe== ac05aqx6dx9wa4w0c97xu7fzvpeof4y 25101 25100 2022-08-23T15:48:21Z Musaddam Idriss 7477 /* Jahaleeji */ wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abeokuta''' un gelle joɗerɗe mawɗe nɗe diiwal Ogun ɗer fombina faaro hirna Naajeeriya. Eɗe un jooɗori eɗau fuuna bankiwal ngalɓe dallol Ogun haaɗe e hautirɗe nɗe haiire wurtoɗe aure ɗer e ledde savannah kilomita 77 (48mi) wayla e laagos e laawol ndiyam ko 130kilomita (81mi) e diyam. Ebaano 2006, Abeokuta e ɓee ko futuniɗun inaje ɓe goodi ɗuuɗirka 449,088. ==Joogaarafi e Jauɗi== Abeokuta ɓurɗi taakiri leydi nɗi ledde savannah ɗe ɗau nɗi ɓe feshshake e teɗɗuɗun ɗun laawoniwal granite. Nɗi sarkitake eɗer yaasi inarje ɗe nɗi fiitiini e loope yibgal 18mileji ɗer wurtigo ledde neɓɓan, lumbaje anɗaɗe ruubaje doogaji alkamari (marori), mɓai, masardi, nhottollo, luttuɗe ɓiɓɓe leɗɗe e sheabutterje un mawɗe ɗawirɗe e luumo. Un maɓɓitriiɗi wurtinarɗe ɗer goroje, dibinoje gurtirɗe ɓiɓɓe leɗɗe e goroje kanje ma ɓiɓɓe. Fuu marori e hotollo eɗun hollinaɗun e mishinariere eɗer 1850s eɗen ɗun lattake mauɗun wuttuɗu eɗun jaudi haaɗe e dye indigo. Abeokuta ɓurdi jonɗe ɓe haire olumo wuuro ngo ɗuɗɗe luure e baafe. Ɓe jooɗiiɓe eɓe doogari e dallol oyan ɗun eɗau diiyam kuutirɗam lattaɗan kossojan ɗan dogortake weeɗu ɗun eɗu jottari ɗer Abeokuta wayla hukuma pamarun ɗun ɗer diiwal Ogun eɗer hirnari leydi Naajeeriya e haaɗe kamani kilomita 20km wayla hirna ɗun diiwal gal gelle Abeokuta. Weeɗu ɗun nɗu rashaake ɗallol oyam e anɗiragal dallol Ogun. Abeokuta un gelle headquarterwal ngal hautugo diiwal Ogun-Osun dallol nyeɗol huwirɗe lattigol hoshugol ngol faago yeso ngol leydi e diiyam huuɗeji ɗun laagos, Ogun e Oyo diiwee ɗun ɗer koɓe waatiirta deemal sheeɗu yamɗu-hebgo e kuɓɓirɗer pamari inaje sana’aje eɗer amma naa shembiɗɗe ɗun ɓikka leɗɗe canninje, Aawa, Robaje, Defirɗe, Giyanjan hosam naii ɗen e dalmaji heurugo ko sorete fombina geɓal ngal unɗe-aro granite quarije. ==Jahaleeji== [[File:Abeokuta220522.jpg|thumb|Yibgal kollingal ngal wuro girgije ndiiyam|left]] Abeokuta egal hiɓɓoɗi haaɗe laagos kauti e laawol girgiwal ndiiyam kennyaagal (timminagal) ɗer 1899 goɗugal juutirka 77kilomita (48mi) tun 2021 hangal wooni laawol girgiwal ndiiyam anɗaaga fooɗigal ngal laagos-Ibadan, hangal ɗaari e Abeokuta ga’al gal nyiɓgal keesal ngal ɓaama ɗer Abeokuta. Hocugo eta Ibadan acci eɗau 8:30 e 16:30 kullum foɗai yaari laagos eɗau 10:00 yaari 18:00 ɗereyel saiɗa eɗun waɗɗa e heɓagel e hisago ɗen e shede tan. Laawol ngol hauti ɗun e laagos ɗenbo e Ibadan-lluro, Shagamu, Iseyim, Sangoota, e Ketou. ==Ɗistinore== Ɗer 1817 lamorɗe Oyo sarkita eɗau konu gaɗa ɗen. Areji kollinama gaɗa sarkitago Oyo hautiɗin eɓe Ijebu eɗer konu ɗembo e Owu ɗer fombinare yarabankoen lattiɓe sharkitiɓe e wakkatire wore tokkiri e haugo ngo owu ɗer 1822 ɓe arɗugal Ife e Ijebu fuu ɓe ngarti e gure maɓɓe amma luttuɓe soljaen eɓe gooɗi jonɗe hauti e Oyo ɓe matinake noɗɗal maɓɓe ngal Ijebu yaari Ipara inare lattiɗe hautuɗe ɗe ɗun honiroita goɗɗe sareje eɗer inaje maɓɓe. Ɗu un kautuɗun ɗun hauti hakkilo maajun inare go’o gam helaki konuu hauti e Egba ɓe ɗelli semɓe maɓɓe ɗun geɓal ɗun ɓe tigga ɗun yorobankoen manguɓe eɗer ƙarnuji 13 eɗen ɓe sharkitake eɗer laddeji hakkuɗe Ipara e Ibadan. Hautuɗe ɗen ɗe wonni ɗuɗɗun ɗun ɗu’um sareji eɗurke kautu e gelle goote ɗeɗun wawa timminki wonnuki, Ibadan lattinama hautirɗe e ɓeddage walliki. Tanbaano e jungaaku ɓe Egba kibbi ɗiri e hautugo joɗiɗo Ibadan. Hautare hakkuɗe ungiyaaji ɗiɗi arose eɗer woore mo Egba mauɗo inɗe lamadi fiɗaaɗo ɗer yonki mauɗo inɗe Ege e maiɗe ɗen e pistol ejairi hautare jooɗi koɗuun faɗɗamo eɗer taɓɓitin anɗaaɗun. Saakugo Ife gaɗii ɗuɓɓe ɓe Egba sharkitake e kongii ɓegaaɗi saakaago baano 3 ko 4 milji woɗɗugo eɗer goɗɗe guttule ɗun gotol mayolwol. Ɗo’o un inɗe sokeɗe eɓe mawɗe maɓɓe e ɓaagi eɗau yolɗe wiaɗe haire Olumo inare ɗeɗun heɓri saare Abeokuta eɗer 1830 un sare famarɗe nɗe femoɓe. Ɓaawo 1825 haire olumo un ɗemma inaare anɗaɗe nɗer gaɗa Ibadan e dahomey wanshoɓe yimɓe kulnoɓe heeyazi e yeltirɗe kosha areeji egun haire ɗen filtina ɓe yonɗe. Ɓe Egba nyiiɓuuɓe abeɗarta ɗun haade ɓe kautiɗiri e luttuɓe Egba shaliɓe ɗe e henɗi tiiɓe membaen ɓe owu shoptoyiɓi gaɗa nangeeki. Ɗun latti ummiɗun haire yasi e wuro ɗun ɓe ɗuuɓe ɓe Egba. Saboe un maɓɓi tirɗe joɗarɗe ledde dibrage shotere e saboe eɗun noɗɗiraɓe mawɗe Egba. Domomey haade lattake kulmaɗun eɗer 1851 dandal Abeokuta ɓe Egba konaama lamiɗo gezo ɗen eɓe Dohomey ɓe saakiti galɓu haajoni soljien ɗer 1864. ==Tsanuwal Kollingan Abeokuta 1929== Ɓe 1860s ɗenha kolli matsalu wargo hauti e yuroopeun inɗe ɓe Britainiankoen ɗer laagos hamɓe ardi Egba fuɗɗugo hautugo luumo hautie sakaaki missionkoen e ɓe luumo ɗer 1867 hakkuɗe 1877 e 1893 yorubankoen koonu hauri e Abeokuta jiiki e Ibadan hanju waɗɗi lamɓe Egba ngaɗi jungo e kautal e Britainkoen gomnaajo Sir Gillbert Carter. Ɗu un ɗun waaɗi e 1893 ɗun heeɓiri hautugo Egba hukumare hautirɗe e Abeokuta. Dammuɗun gabatorɗun wurtugo ɗun ɓe ɗer Egba jahirɗun ɗun ɓe wolwoɓe leydi. Ɗer 1918 haure koonu ummake eɗer inaare ɓe aɗuɓi koonu nonɗuɓe eɓe jaɓoɓe jangal e ɓorɗe ɗe yottungo dokawal gal Sir Frederick Lugard gomnaajo mo Britainkoen. Eɗer konu artuɗun ɗun duniyaru. Ɓe Abeokuta rouɓe kiɓɓiɗun e les arɗugal rouɓe Abeokuta keɓi inaare ɗer 1940s un softugo ortugo ngo ɓe jangal ngaaɗi haajoni eɗer laamu boɗejo Naajeeriya. Ɗer 1976 Abeokuta lattake hautirɗe mawɗe gallinɗe diiwal Ogun. ==Nyible Anɗaaɗe== Abeokuta un gotun gonɗun futingo baanu 18mil e jaajirka eɗen no ɗistinore jajirka e huuwa haa jooni Ake ɓe finatawaje joɗiɓe ɓeɗen alake e haaɗe ƙarnual suudu (centuary hall) (1930) ɓe fuu un ɓe Egba alake wonniɓe. Ewooɗi primareje e secondarare ɗen e universitiwal laagos shuuɗi ɗi Abeokuta amti ɗer 1984 yible ɗen anɗirama taayaka demal e gollital. Ɗu’un ɗun dun wailitake e jangirɗe hautuɗe nɗe deemal, Abeokuta (fuuna B) ɗer 1988. Ɓe larawal tukkinowal feroyi jaigal hotelwal yiɓaaga ngal arɗiɗo leydi kiiɗo Olusegun Obasanjo president library (OOPL) un a haaɓo ejoɗi e ɗanɗal ɓe hautugo. Ngomnajo e joɗori e yibgal Oke-mosan e haabo yibgal anɗagal jangirɗe deemal hautuɗe ɗe Abeokuta e joɗari e laawol Alabata ɗer Abeokuta e gootal maugu jangirɗe e Naajeeriya. ==Yimɓe Anɗaaɓe== 67aahvde9rvc8ntmua0d7n2ct0iccdd