Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.39.0-wmf.21 first-letter Média Spécial Discussion Utilisateur Discussion utilisateur Wikipedia Discussion Wikipedia Fichier Discussion fichier MediaWiki Discussion MediaWiki Modèle Discussion modèle Aide Discussion aide Catégorie Discussion catégorie TimedText TimedText talk Module Discussion module Gadget Discussion gadget Définition de gadget Discussion définition de gadget Abubakar Tafawa Balewa 0 4615 24710 23867 2022-07-25T18:09:45Z Musaddam Idriss 7477 /* Hiimobe */ Added links, add categories wikitext text/x-wiki {{databox}} Ɓe danyi '''Abubakar Tafawa Balewa''' leuru Disamba hitande inudinere be caffan denai be duɓi saffo ɗiɗi 1912 waila waladufuna deer [[Naajeeriya|Niiseriya]] babel [[Bauchi]] inaani. Mudauyimo Ɓalewa, Yakubu ɗan zala asali mako [[Gerewa]] mudanyim, [[Pullo]] on denyiɗo mako hoɗunhuwa haales lamɗo lere, ɗon haales lamo [[Bauchi]]. Omayi [[Lagos]].<ref>https://www.britannica.com/biography/Abubakar-Tafawa-Balewa</ref> ==Jangugo/Andal== Ɓalewa ufudɗi jangugo jangirɗe [[Alqur'aana|Qur’ani]] ha liddi Bauchi yake nasara wari lamuɓe jaggiɓe wakkere fombina yumɓe be inari be ɗomma maɓita horee ɓe yumɓe liddi waila. Ɓalewa oɗondeer bukkwai je ɗiɗi be yarbi ha jangirɗe ''elementary'' inuro Tafawa Balewa. Ɓawo otimmini jangirɗe Qur’ani. Daga ɗon usali liddi Bauchi. Kanka’on bana komai zaman mako wajangi ha kwaleji barewa ɗo [[Zariya]] yakeman ɓeded yaana ɗom katsina kwaleji yakeman owarti deer fukaraɓe lemere caffan inai be joi 145.<ref>https://www.britannica.com/biography/Abubakar-Tafawa-Balewa</ref> Ahmadu Rabah, mauɓe andi ɓe indeman ɗo [[Ahmadu Bello]], fukarojo marɗo lamba caffan ide tati de ɗidɗ bewo ɗon wodi duɓi ɗiɗi yake [[Abubakar Imam]] ɗon yeso mako duɓu. Kwaleji mendayi dum be bauchi badayi hakkuke moɓe be babal jirgi yiligo yumɓe yake shutare, ɗon kanjim’on de ɗiɗi. Ɓalewa yakeferee oɗon yaha kilomita lemere nayi gamyahugo saree. Woɗonyaha kilomita caffan inai 40 yaloma bagga odoɗa ushuta kauyee wani haako kombi mako yake yadu mako ɗuhusama balɗe saffo 10. Kwaleji liddi [[Katsína|katsina]] woodi mallumin liddi [[Burtaniya]], deer momɓe ɓeburi ɗuɗugo be jangi ha jangirɗe Burtaniya mauɗe deen ɓeheyi jangirɗe fere jami’a ''Cambridge be Oxford''. Ɓe ɗe ikkitina be jangina ingilizi wakkere fere hundeman budɗo wakkere ikkitigo fukarabe man. Ɓawoko be andi ha ɗingal ingilizi jangirɗe mon inarti dee jangugo mallumin mauɓe lebe wawan yarbugo jangirɗe mon waila ha najeriya. Ɓalewa jangi duɓi doi duɓi inudinere be temere denai caffan etati-etati olori Bauchi wa’ikkitini ha jangirɗe ''middle school'' ha owarti mauɗo dangino.<ref>https://www.glimpse.ng/sir-abubakar-tafawa-balewa/|access-date=2021-05-26|website=Glimpse Nigeria|language=en-US}}</ref> == Siyasa/Farti == Ɗuɓu 1946 besuubi Balewa mauɓe yumɓe waila leuru hadeer muftata hitaade 1947. Jonde mako bi majalisa ododi wadeɗtafa jonde jam ha yumɓe waila Najeriya. Waɗon ɓawo nebigo kwai yumɓe waila nebi liddi funbina gotel. <ref>https://clearstoryusa.com/kathy-lette-ioi/is-tafawa-balewa-a-fulani-man-24c7f6|access-date=2021-05-26|website=clearstoryusa.com}}</ref> Be ɗon wondi Alhaji Sir Ahmadu Bello kanko’on jogilamo Sardaunan Sokoto, betikgi jam’iyya siyasa be NPC yake cuɓol ha hitaade 1951. Be subɓi Balewa konko’on balittu janlamo jam’iyya ɓawoma odiffi ɗokorawan lamo, odiffi dola mo mako de jangirɗe sakandire ha bauchi. NPC ɓi hibɓi kuri’a man ɓuri ɗuɗugo ha majalisa man wakkere men litaade 1951. == Kugal Lamo Man/Kugal Gubarnama == Onesti lamo man hitaade 1952 darde minista kuɗe ɓawaɗon owarti minista kuɗeji yake Najeriya ɗottefa heɓugo lamo fatilago mayo jirgi liddi ɓese wai litti ɗum kamfani yake ɓetaski mahugo moyo neja yak ɓejuɗi betaski mahugo mayo Ka’inji. == Firayin Minista == Ɓawo NPC bi heɓi kuri’a ɗudɗum majalisa dessare ha Najeriya hitaade 1957 ɓelammini Balewa owarti firayin minista. Deertiɗal mako ohauti hore himɓe Najeriya gamyahigo yeeso kautel hore yumɓe Najeriya hitaade 1960. Olittigi kwamittin kautel hore fa’in National Council of Najeriya and Kamaru (NCNC), les lamu Nnamdi Azikwe deebo ina youn yumɓe hales lamu Action Group (AG). Balewa ɗuddagi lamo firanyin minista Najeriya yake Najeriya hibɓi lamo horemo hitaade 1960, ɓelori be subɓimo hitaade 1964. Hoddee hebugo lamo Najeriya, muftare mobɓe ɓe ɗon lara labi lamo hitaade 1954 inojaɓi hala lamo beno siyasa inoni ha nukkere man ha liddi inajaɓi ohikki liddima muftare siyasa nukkere. Haajande mako donde mako ha firanyin minista Najeriya, odari darɗe ha siyasa nukkere Africa o’ardi jagwarɗo hunde tilimɗum ha hautugo hore yumɓe Africa fudɗogo ɓeso birar kautel hore yumɓe hakkuɗe Najeriya liddi Africa bulwoɓe be ɗinga faranse.<ref>https://ng.opera.news/ng/en/politics/da3477d068d314098cf528f35fd3bf86|access-date=2021-05-26|website=ng.opera.news}}</ref> Deenbo wo ɗon balitta yumɓe ha hibɓago narral hore moi se tsombe, be hukuma liddi congo yake fitina ha congo hitaade 1960 inar 1964. Wa;ardini fitinaje obarnami bargo sharpeville hitaade 1960 deen bo osobiri be minista commonwealth yimɓe yiɗi Africa funbina be occa commonwealth hitaade1961. Darde mako de firayin minista Najeriya daga hitaade 1960 inari 1961, Sir Abubakar Tafawa Balewa onnumi oburtini lamo minista oɗon hakkilana kowoni hayase woɗon kudindira be yimɓe commonwealth je ɓaido ɓeɗed yauna ɗum sungulla liddi yasi. == Wailigo Lamo == Ɓe wai litti lamo yake ɓebarimo yake soja inailitti lamo yande saffodoi 15 hitaade 1996 hautade ɓe lamɓe ɗubbe deer man be jadu mako Sir Ahmadu Bello. Nu’umayi man ha jotta be heftayi nu’umayiri. Ɓe heftayi gaware mako haserawul nastode legas balɗe jego ɓawo ɓemedimo ha lamo. Ɓe’iri gawore mako ha Bauchi. Habar bargumo mako ummini fitina ha waila najeriya ɓawora gare wailitti lamo wadɗi sanadi refugo e’yam leuru yuli hitaade 1966. == Ɓe Mauninmo == Gamlarugo tidal mako Balewa ɓe wati hoto mako ha cede naira je ceɗe Najeriya. Deen bo be watini jami’a inde Abubakar Tafawa Balewa gam mauningumo.<ref>https://www.blackpast.org/global-african-history/balewa-sir-abubakar-tafawa-1912-1966/|access-date=2021-05-26|language=en-US}}</ref> Hitaade 1934, Balewa bindi deftare inde Shehu Umar ɓawo ɗon darde fijirde fim hitaade 1970. Leuru Janairu hitaade 1960, Molami Ingila Elizabeth ɗiɗaɓo walammini Abubakar Tafawa Balewa ɗarde kwomanda daula sere lamo Burtaniya ɓemedi hukkugamo lamba manugo be mauningo daga jami’a Sheffield ha leuru mayu hitaade 1960. Ɓe hokkimo lamba mauningo daga jami’a New York ha leuro yuli hitaade 1961. Ha wuro Owerri ha liddi Imo woodi hoto mako jeɓi saɓi. == Teegal == Yumɓe ɗon bawo do mako biyya du maimo be woyi ɗa hore mako. Wade mako deerko o’acci besare ha Bauchi, sare fetelgesa ɗon dau lawul yango kauyee Tafawa Balewa, otta’i roɓe nayi ɓukkwai mako saffoi jenai. == Hiimobe == {{Reflist}} [[Catégorie :Yimɓe]] [[Catégorie : Naajeeriya]] [[Catégorie : Pelaajo Naajeeriya]] t7ljysahf1lnhnt4sknqu844eurvggo Diiwal Yobe 0 4619 24688 24587 2022-07-25T13:30:28Z Ardibe Ardake 6855 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Yobe''' yo diwal nokka ghol nder diwal Borno, lesdi Yobe, e nder diiwal gonde nder woyla bo fuhna leysɗi [[Naajeeriya]], Diiwal Yobe e wodi jajirka e dudogar koyahri 45,502km. E dukki yimbe bo ewodi lenyol yimbe 1,411,481 e limgal badgal denno dungu 1991. [[Diiwal Yobe]] yo lesdi maundi e hairine jamaare Damaturu. Mai Mala Buni hanko woni Lamido Ardido Diiwal Yobe ila subki 2019 kowaddi joni. Ballitotodo Ardugal Yobe hanko woni Alh. Idi Barde Gubana. Inde lardu Yobe hebama daga wedu [[Komadugu Yobe]].<ref>https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Yobe/</ref> Diiwal Yobe sendeke inaje inaje tati, Garije Fuhnaje, Garije Hombinaje yoda e Garije woilaje. Wokiltotobe dottien inajeden hambene. [[Ahmed Lawan|Ahmed Ibrahim Lawan]] wokiljo woilaen, [[Ibrahim Geidam]] wokiljo garije fuhna, [[Ibrahim Mohammed Bomai]] wokiljo garije hombina. [[Diiwal Yobe]] hendi keror e larduje, [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Gombe]], e [[Jigawa|Diiwal Jigawa]]. Diiwal Yobe hendi keror e lesdi [[Niger]] or [[Niiser]]. ==Habaru Hebaki Yobe== [[Diiwal Yobe]] hebama jande 27 der leuru dubokkorde dungu 1991, Yobe henditama daga diiwal Borno, Fire ardugal sojien fire Janarjo [[Ibrahim Badamasi Babangida]] dum hendita ma gam tefki koidum ardugal e enajeden. Nyande 14 lewru ngangadi dungu 2013 arɗujo leysdi [[Naajeeriya]] modenno [[Goodluck Ebele Jonathan]] wadi heta wurtaki e yilaki der larduje [[Diiwal Yobe|Yobe]],[[Diiwal Borno|Borno]], e [[Adamawa]] gam konu [[Boko Haram]]. ==Hukuma Pamarun== Diiwal Yobe ewodi hukuma pamarun sappo e jewe ɗiɗi: *[[Damaturu]] *[[Gujba]] *[[Gulani]] *[[Tarmowa]] *[[Bursari]] *[[Gaidam]] *[[Fika]] *[[Potiskum]] *[[Nangere]] *[[Bade]] *[[Jakusko]] *[[Yunusari]] *[[Yusufari]] *[[Karasuwa]] *[[Nguru]] *[[Machina]] ==Lenyol== Yimɓe hukuma pamarun Yobe e lenyol maɓɓe<ref>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref> {| class="wikitable" !Kananan Hukumomi !Harsuna |- |Bade |Bade; Duwai |- |Bursari |Bade |- |Damaturu |Yerwa Kanuri; Karaikarai |- |Damagum |Karaikarai |- |Fika |Bolewa; Karaikarai; Ngamo |- |Fune |Karaikarai |- |Geidam |Yerwa Kanuri |- |Gujba |Yerwa Kanuri |- |Gulani |Maaka |- |Jakusko |Bade |- |Nangere |Karaikarai |- |Nguru |Yerwa Kanuri; Hausa; Bade |- |Potiskum |Karaikarai; Ngizim |- |Tarmuwa |Fulani, kanuri |- |Yunusari /yusufari/ machina |Kanuru |} == Yimbe Andabe E Yobe == *[[Ibrahim Geidam]] ardido lardu Yobe modenno jonibo hankone wokiljo dotti,en garije Yobe fuhnaje e lamorde lesdi Nigeria. *[[Buba Galadima]]  imoder sekobe bindowo hautugal yimbe CPC. *[[Bukar Abba Ibrahim]] mo ardujo Yobe modenno harhandema motefi ardugal lesdi Nigeria dungi 2017 les hautugal NNPP. *[[Khadija Bukar Abba Ibrahim]] kore Bukar Abba Ibrahim hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo  batowo gite douko watta e  der lesde yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari|Mohammed Buhari]], jonibo wakiljo jama,aje fuhnaje Yobe lesdi Nigeria. *[[Ahmed Lawan]] wokiljo dotti,en gonde woila bo hirna Yobe ila 1991 kowaddi hande, hankone maudo wokiljo,en dotti,en lesdi Nigeria. Honkone jewenayejo . *[[Ibrahim Talba]] imoder hautome hore yimbe lesdi Nigeria fire Olusegun Obasanjo,hankone Ardojo lamorde Tikau *[[Adamu Waziri]] kautowo hore yimme les kautogal PDP,Mowadi wokiljo tadibe shurobe lesdi Nigeria yoda,e ardujo jam datal, motifi ardaki lesdi Yobe les kautorgal PDP. *[[Jamila Babayo]] hankone bindowo debbo arano gondo woila bo fuhna lesdi Nigeria hanko nyami mauninki rewbe BBC Hausare. == Hiimobe == [[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal]] tkjkr3zojqlzcshfs4xa7ce3bd037ue 24689 24688 2022-07-25T13:35:10Z Ardibe Ardake 6855 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Yobe''' yo diwal nokka ghol nder diwal Borno, lesdi Yobe, e nder diiwal gonde nder woyla bo fuhna leysɗi [[Naajeeriya]], Diiwal Yobe e wodi jajirka e dudogar koyahri 45,502km. E dukki yimbe bo ewodi lenyol yimbe 1,411,481 e limgal badgal denno dungu 1991. [[Diiwal Yobe]] yo lesdi maundi e hairine jamaare Damaturu. Mai Mala Buni hanko woni Lamido Ardido Diiwal Yobe ila subki 2019 kowaddi joni. Ballitotodo Ardugal Yobe hanko woni Alh. Idi Barde Gubana. Inde lardu Yobe hebama daga wedu [[Komadugu Yobe]].<ref>https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Yobe/</ref> Diiwal Yobe sendeke inaje inaje tati, lesdi Fuhnaje, lesdi Hombinaje yoda e lesdi woilaje. Wokiltotobe dottien inajeden hambene. [[Ahmed Lawan|Ahmed Ibrahim Lawan]] wokilijo woilaen, [[Ibrahim Geidam]] wokilijo fuhna, [[Ibrahim Mohammed Bomai]] wokilijo hombina. [[Diiwal Yobe]] e hendi e keror larduje, [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Gombe]], e [[Jigawa|Diiwal Jigawa]]. Diiwal Yobe e hendi e keror lesdi [[Niger]] or [[Niiser]]. ==Habaru Hebaki Yobe== [[Diiwal Yobe]] hebama jande 27 der leuru dubokkorde dungu 1991, Yobe henditama daga diiwal Borno, Fire ardugal sojien fire Janarjo [[Ibrahim Badamasi Babangida]] dum hendita ma gam tefki koidum ardugal e enajeden. Nyande 14 lewru ngangadi dungu 2013 arɗujo leysdi [[Naajeeriya]] modenno [[Goodluck Ebele Jonathan]] wadi heta wurtaki e yilaki der larduje [[Diiwal Yobe|Yobe]],[[Diiwal Borno|Borno]], e [[Adamawa]] gam konu [[Boko Haram]]. ==Hukuma Pamarun== Diiwal Yobe ewodi hukuma pamarun sappo e jewe ɗiɗi: *[[Damaturu]] *[[Gujba]] *[[Gulani]] *[[Tarmowa]] *[[Bursari]] *[[Gaidam]] *[[Fika]] *[[Potiskum]] *[[Nangere]] *[[Bade]] *[[Jakusko]] *[[Yunusari]] *[[Yusufari]] *[[Karasuwa]] *[[Nguru]] *[[Machina]] ==Lenyol== Yimɓe hukuma pamarun Yobe e lenyol maɓɓe<ref>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref> {| class="wikitable" !Kananan Hukumomi !Harsuna |- |Bade |Bade; Duwai |- |Bursari |Bade |- |Damaturu |Yerwa Kanuri; Karaikarai |- |Damagum |Karaikarai |- |Fika |Bolewa; Karaikarai; Ngamo |- |Fune |Karaikarai |- |Geidam |Yerwa Kanuri |- |Gujba |Yerwa Kanuri |- |Gulani |Maaka |- |Jakusko |Bade |- |Nangere |Karaikarai |- |Nguru |Yerwa Kanuri; Hausa; Bade |- |Potiskum |Karaikarai; Ngizim |- |Tarmuwa |Fulani, kanuri |- |Yunusari /yusufari/ machina |Kanuru |} == Yimbe Andabe E Yobe == *[[Ibrahim Geidam]] ardido lardu Yobe modenno jonibo hankone wokiljo dotti,en garije Yobe fuhnaje e lamorde lesdi Nigeria. *[[Buba Galadima]]  imoder sekobe bindowo hautugal yimbe CPC. *[[Bukar Abba Ibrahim]] mo ardujo Yobe modenno harhandema motefi ardugal lesdi Nigeria dungi 2017 les hautugal NNPP. *[[Khadija Bukar Abba Ibrahim]] kore Bukar Abba Ibrahim hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo  batowo gite douko watta e  der lesde yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari|Mohammed Buhari]], jonibo wakiljo jama,aje fuhnaje Yobe lesdi Nigeria. *[[Ahmed Lawan]] wokiljo dotti,en gonde woila bo hirna Yobe ila 1991 kowaddi hande, hankone maudo wokiljo,en dotti,en lesdi Nigeria. Honkone jewenayejo . *[[Ibrahim Talba]] imoder hautome hore yimbe lesdi Nigeria fire Olusegun Obasanjo,hankone Ardojo lamorde Tikau *[[Adamu Waziri]] kautowo hore yimme les kautogal PDP,Mowadi wokiljo tadibe shurobe lesdi Nigeria yoda,e ardujo jam datal, motifi ardaki lesdi Yobe les kautorgal PDP. *[[Jamila Babayo]] hankone bindowo debbo arano gondo woila bo fuhna lesdi Nigeria hanko nyami mauninki rewbe BBC Hausare. == Hiimobe == [[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal]] 7lqu7phsc4w7bcs2k0sdy6mv9o2m4hz 24690 24689 2022-07-25T13:36:59Z Ardibe Ardake 6855 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Yobe''' yo diwal nokka ghol nder diwal Borno, lesdi Yobe, e nder diiwal gonde nder woyla bo fuhna leysɗi [[Naajeeriya]], Diiwal Yobe e wodi jajirka e dudogar koyahri 45,502km. E dukki yimbe bo ewodi lenyol yimbe 1,411,481 e limgal badgal denno dungu 1991. [[Diiwal Yobe]] yo lesdi maundi e hairine jamaare Damaturu. Mai Mala Buni hanko woni Lamido Ardido Diiwal Yobe ila subki 2019 kowaddi joni. Ballitotodo Ardugal Yobe hanko woni Alh. Idi Barde Gubana. Inde lardu Yobe hebama daga wedu [[Komadugu Yobe]].<ref>https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Yobe/</ref> Diiwal Yobe sendeke inaje inaje tati, lesdi Fuhnaje, lesdi Hombinaje yoda e lesdi woilaje. Wokiltotobe dottien inajeden hambe woni. [[Ahmed Lawan|Ahmed Ibrahim Lawan]] wokilijo woilaen, [[Ibrahim Geidam]] wokilijo fuhna, [[Ibrahim Mohammed Bomai]] wokilijo hombina. [[Diiwal Yobe]] e hendi e keror larduje, [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Gombe]], e [[Jigawa|Diiwal Jigawa]]. Diiwal Yobe e hendi e keror lesdi [[Niger]] or [[Niiser]]. ==Habaru Hebaki Yobe== [[Diiwal Yobe]] hebama jande 27 der leuru dubokkorde dungu 1991, Yobe henditama daga diiwal Borno, Fire ardugal sojien fire Janarjo [[Ibrahim Badamasi Babangida]] dum hendita ma gam tefki koidum ardugal e enajeden. Nyande 14 lewru ngangadi dungu 2013 arɗujo leysdi [[Naajeeriya]] modenno [[Goodluck Ebele Jonathan]] wadi heta wurtaki e yilaki der larduje [[Diiwal Yobe|Yobe]],[[Diiwal Borno|Borno]], e [[Adamawa]] gam konu [[Boko Haram]]. ==Hukuma Pamarun== Diiwal Yobe ewodi hukuma pamarun sappo e jewe ɗiɗi: *[[Damaturu]] *[[Gujba]] *[[Gulani]] *[[Tarmowa]] *[[Bursari]] *[[Gaidam]] *[[Fika]] *[[Potiskum]] *[[Nangere]] *[[Bade]] *[[Jakusko]] *[[Yunusari]] *[[Yusufari]] *[[Karasuwa]] *[[Nguru]] *[[Machina]] ==Lenyol== Yimɓe hukuma pamarun Yobe e lenyol maɓɓe<ref>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref> {| class="wikitable" !Kananan Hukumomi !Harsuna |- |Bade |Bade; Duwai |- |Bursari |Bade |- |Damaturu |Yerwa Kanuri; Karaikarai |- |Damagum |Karaikarai |- |Fika |Bolewa; Karaikarai; Ngamo |- |Fune |Karaikarai |- |Geidam |Yerwa Kanuri |- |Gujba |Yerwa Kanuri |- |Gulani |Maaka |- |Jakusko |Bade |- |Nangere |Karaikarai |- |Nguru |Yerwa Kanuri; Hausa; Bade |- |Potiskum |Karaikarai; Ngizim |- |Tarmuwa |Fulani, kanuri |- |Yunusari /yusufari/ machina |Kanuru |} == Yimbe Andabe E Yobe == *[[Ibrahim Geidam]] ardido lardu Yobe modenno jonibo hankone wokiljo dotti,en garije Yobe fuhnaje e lamorde lesdi Nigeria. *[[Buba Galadima]]  imoder sekobe bindowo hautugal yimbe CPC. *[[Bukar Abba Ibrahim]] mo ardujo Yobe modenno harhandema motefi ardugal lesdi Nigeria dungi 2017 les hautugal NNPP. *[[Khadija Bukar Abba Ibrahim]] kore Bukar Abba Ibrahim hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo  batowo gite douko watta e  der lesde yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari|Mohammed Buhari]], jonibo wakiljo jama,aje fuhnaje Yobe lesdi Nigeria. *[[Ahmed Lawan]] wokiljo dotti,en gonde woila bo hirna Yobe ila 1991 kowaddi hande, hankone maudo wokiljo,en dotti,en lesdi Nigeria. Honkone jewenayejo . *[[Ibrahim Talba]] imoder hautome hore yimbe lesdi Nigeria fire Olusegun Obasanjo,hankone Ardojo lamorde Tikau *[[Adamu Waziri]] kautowo hore yimme les kautogal PDP,Mowadi wokiljo tadibe shurobe lesdi Nigeria yoda,e ardujo jam datal, motifi ardaki lesdi Yobe les kautorgal PDP. *[[Jamila Babayo]] hankone bindowo debbo arano gondo woila bo fuhna lesdi Nigeria hanko nyami mauninki rewbe BBC Hausare. == Hiimobe == [[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal]] 5d91utyhpma28w9xornonsxv4zglj8e Diiwal Borno 0 4622 24712 24397 2022-07-25T23:58:02Z Ardibe Ardake 6855 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Diiwal Borno''' gelle diiwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e wurtinki limgal yimbe leddi di dubi 2006. Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]]. [[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]]. [[File: Borno state contingent.jpg|thumb|gamsaraꞌen, Diiwal Borno]] Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref> == Hukuma Pamarun == {| class="wikitable" ! Hukuma<br>Pamarun!! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,666,541 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,245,962 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow <br> km<sup>2</sup> !! 1,238,390 |- | [[Maiduguri]] ||align="right"| 137.36 ||align="right"| 540,016 || || [[Askira/Uba]] ||align="right"| 2,431.83 ||align="right"| 143,313 || || [[Abadam]] ||align="right"| 4,172.27 ||align="right"| 100,065 |- | [[Ngala]] ||align="right"| 1,519.82 ||align="right"| 236,498 || || [[Bayo, Nigeria|Bayo]] ||align="right"| 985.78 ||align="right"| 79,078 || || [[Gubio]] ||align="right"| 2,575.09 ||align="right"| 151,286 |- | [[Kala/Balge]] ||align="right"| 1,962.13 ||align="right"| 60,834 || || [[Biu, Nigeria|Biu]] ||align="right"| 3,423.86 ||align="right"| 175,760 || || [[Guzamala]] ||align="right"| 2,631.44||align="right"| 95,991 |- | [[Mafa]] ||align="right"| 2,976.99 ||align="right"| 103,600 || || [[Chibok]] ||align="right"| 1,392.00 ||align="right"| 66,333 || || [[Kaga, Nigeria|Kaga]] ||align="right"| 2,802.46 ||align="right"| 89,996 |- | [[Konduga]] ||align="right"| 6,065.89 ||align="right"| 157,322 || || [[Damboa]] ||align="right"| 6,426.18 ||align="right"| 233,200 || || [[Kukawa]] ||align="right"| 5,124.41 ||align="right"| 203,343 |- | [[Bama, Nigeria|Bama]] ||align="right"| 5,158.87 ||align="right"| 270,119 || || [[Gwoza]] ||align="right"| 2,973.15 ||align="right"| 276,568 || || [[Magumeri]] ||align="right"| 5,057.61 ||align="right"| 140,257 |- | [[Jere, Nigeria|Jere]] ||align="right"| 900.72 ||align="right"| 209,107 || || [[Hawul]] ||align="right"| 2,160.99 ||align="right"| 120,733 || || [[Marte, Nigeria|Marte]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 129,409 |- | [[Dikwa]] ||align="right"| 1,836.89 ||align="right"| 105,042 || || [[Kwaya Kusar]] ||align="right"| 754.69 ||align="right"| 56,704 || || [[Mobbar]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 116,633 |- | || || || || [[Shani, Nigeria|Shani]] ||align="right"| 1,238.93 ||align="right"| 100,989 || || [[Monguno]] ||align="right"| 1,993.20 ||align="right"| 109,834 |- | || || || || || || || || [[Nganzai]] ||align="right"| 2,572.35 ||align="right"| 99,074 |} ==Lenyol== Diiwal Borno e wodi lenyol poy <ref>Gravina, R. (2014). ''[http://www.lotpublications.nl/Documents/375_fulltext.pdf The phonology of Proto-Central Chadic: the reconstruction of the phonology and lexicon of Proto-Central Chadic, and the linguistic history of the Central Chadic languages]'' (Doctoral dissertation, LOT: Utrecht).</ref> <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref> [[File:Wamdeo Hill.JPG|300px|thumb|Tilde Wamdeo, Diiwal Borno]] {| class="wikitable" ! Hukuma Pamarun !! Lenyol |- | Askira-Uba || Putai; Bura-Pabir; Gude; Kibaku; Marghi Central; Marghi South; Nggwahyi; Nya Huba; Marghi |- | Bama || [[Chadian Arabic|Shuwa Arabic]]; Yerwa Kanuri; Wandala; Mafa; Marghi |- | Biu || Bura-Pabir; Dera; Ga'anda; Jara; Putai, Marghi |- | Chibok || Kibaku; Putai; Marghi |- | Damboa || Kibaku; Marghi Central; Putai; Mulgwai; Kanuri |- | Dikwa || Shuwa Arabic |- | Gwoza || Cineni; Dghwede; Glavda; Guduf-Gava; Gvoko; Hide; Yerwa Kanuri; Lamang; Mafa; Sukur; Waja; Wandala; Marghi |- | Hawul || Bura,Hwana, Putai mafa; Marghi |- | Jilbe town || Jilbe |- | Kaga || Yerwa Kanuri; Putai |- | Kala/Balge || Shuwa Arab; kanuri; Afade |- | Konduga || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri; Maffa; Putai; Wanda; Marghi |- | Kukawa || Yerwa Kanuri |- | Kwaya-Kusar || Bura, Putai, Marghi South |- | Maiduguri || Yerwa Kanuri; Mafa |- | Monguno || Yerwa Kanuri; Mafa |- | Ngala || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri |} Gaɗa lenyol huuɓa Lala-Roba, Tarjumo, Yedina, and Tedaga.<ref name=e22/> ==Janngirɗe Mawɗe== *[[Janngirɗe Maiduguri]] *[[Janngirɗe Diiwal Borno]] ==Jannguɓe hiiɓe== * [[Zakariya Maimalari]] * [[Mohammed Indimi]] * [[Kyari Magumeri]] * [[Fiona Lovatt]] * Shaykh [[Ibrahim Ibn Saleh al-Hussaini|Sherif Ibrahim Ibn Saleh al-Hussaini]] * [[Abba Kyari]] * [[Abba Kyari (soojeꞌen)]] == Hiimobe == [[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal]] tjc554gb2316qzgk3ovsyyrja4tw1kz Shelleng 0 4666 24682 23456 2022-07-25T12:05:24Z Musaddam Idriss 7477 Added links wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Shelleng''' un hukuma pamarun (LGA) ɗen diiwal Adamawa waila faro fuuna [[Naajeeriya]]. Hukuma pamarun ɗun eɗun waadi kerol e hukuma pamarun Guyuk e Girel ɗen ɗun mari gelleji e sareji Baana kiri, Boɗwai, Gundo, Jambul, Shelleng limbu, ketembere, Dunge, Boburo, e Tallum. Hukuma pamarun shelleng eɗi woodi ɗuuɗirka yimɓe 190,671 hautie. Geɓere eɗe woodi ɓiyii leiyi fere-fere kama Fulɓe (Fulani) lala Kanakuri, Kiri, e Bura.<ref>https://www.manpower.com.ng/places/lga/71/shelleng</ref> Demgal Bura gal go’o eta ɗer ɗemle e ɗeɗun wolwirta e ɗunɓe hukuma pamarun ɗun shelleng enan bo ɗun ɓurii wowuuki hutirki e duna kirista’en e ɗun julɓe e inaje ɗen kumfe anɗaɗe ɗeɗun waɗii ɗer hukuma pamarun ɗun hauti e humturu mendamo enon e huɗeji ko waaɗa ɗer inaje ɗen ɗun hauti e dam kiri e jiyorde shelleng cottage. ==Habaru== Hukuma pamarun Shelleng eɗun woodi yajirke leydi keutuɗun kilomitaje 1,359 ɗenbo edi wodi e shakashake gulɗun ɓano ɗun 32`c. Eɗun waadi jiiki e weeɗuu shadii Basin ɗen eɗun wodi juggolkiri e Gongola eɗun yahaita eta ɗer inare ma. ==Hautude Jaudi== Nanguki liyyi e durgol marle un kuuɗe ɗe hautugo jaudi hauti emarle gure Bano (kamani) Naii, Beii Gelooɗi e Bamɗi e ɗiɗun Durata ɗun soraa e ɗuɗɗi ɗi ɗer inaje ɗen. Hairii ma hukuma pamardi ɗin ɗun wuuro e faanu luɓe ɗun alfanu gonɗun ɗun koshu ɗuun e luɓe ɗe damma inaje ɗe ɗun soda edun sora e areji fere-fere ko lutti hautugo jaudi ɗin bo e mare inaje hukuma pamarun shelleng ɗun ɓe gaɗii ɗun hauti ha e wanshuki, Geheji e luuɓeji.<ref>https://thegiantreport.com/ thegiantreport], news and all the latest happening from Shelleng Local government.</ref> Eɗun hutira e Damɗun kiri faro heɓuki diyam jaram (ɗun yarata) Gamma demol enareɗen. == Hiimoɓe == {{Reflist}} nu65kylbip61ewykqpxawsif3iwlhx1 24683 24682 2022-07-25T12:05:52Z Musaddam Idriss 7477 /* Hiimoɓe */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Shelleng''' un hukuma pamarun (LGA) ɗen diiwal Adamawa waila faro fuuna [[Naajeeriya]]. Hukuma pamarun ɗun eɗun waadi kerol e hukuma pamarun Guyuk e Girel ɗen ɗun mari gelleji e sareji Baana kiri, Boɗwai, Gundo, Jambul, Shelleng limbu, ketembere, Dunge, Boburo, e Tallum. Hukuma pamarun shelleng eɗi woodi ɗuuɗirka yimɓe 190,671 hautie. Geɓere eɗe woodi ɓiyii leiyi fere-fere kama Fulɓe (Fulani) lala Kanakuri, Kiri, e Bura.<ref>https://www.manpower.com.ng/places/lga/71/shelleng</ref> Demgal Bura gal go’o eta ɗer ɗemle e ɗeɗun wolwirta e ɗunɓe hukuma pamarun ɗun shelleng enan bo ɗun ɓurii wowuuki hutirki e duna kirista’en e ɗun julɓe e inaje ɗen kumfe anɗaɗe ɗeɗun waɗii ɗer hukuma pamarun ɗun hauti e humturu mendamo enon e huɗeji ko waaɗa ɗer inaje ɗen ɗun hauti e dam kiri e jiyorde shelleng cottage. ==Habaru== Hukuma pamarun Shelleng eɗun woodi yajirke leydi keutuɗun kilomitaje 1,359 ɗenbo edi wodi e shakashake gulɗun ɓano ɗun 32`c. Eɗun waadi jiiki e weeɗuu shadii Basin ɗen eɗun wodi juggolkiri e Gongola eɗun yahaita eta ɗer inare ma. ==Hautude Jaudi== Nanguki liyyi e durgol marle un kuuɗe ɗe hautugo jaudi hauti emarle gure Bano (kamani) Naii, Beii Gelooɗi e Bamɗi e ɗiɗun Durata ɗun soraa e ɗuɗɗi ɗi ɗer inaje ɗen. Hairii ma hukuma pamardi ɗin ɗun wuuro e faanu luɓe ɗun alfanu gonɗun ɗun koshu ɗuun e luɓe ɗe damma inaje ɗe ɗun soda edun sora e areji fere-fere ko lutti hautugo jaudi ɗin bo e mare inaje hukuma pamarun shelleng ɗun ɓe gaɗii ɗun hauti ha e wanshuki, Geheji e luuɓeji.<ref>https://thegiantreport.com/ thegiantreport], news and all the latest happening from Shelleng Local government.</ref> Eɗun hutira e Damɗun kiri faro heɓuki diyam jaram (ɗun yarata) Gamma demol enareɗen. == Hiimoɓe == {{Reflist}} [[Catégorie:Hukuma Pamarun Adamawa]] [[Catégorie:Naajeeriya]] p5nzkxg0qjgrkuk9504htankmzic8ae 24684 24683 2022-07-25T12:06:16Z Musaddam Idriss 7477 /* Hiimoɓe */ Fixed typo wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Shelleng''' un hukuma pamarun (LGA) ɗen diiwal Adamawa waila faro fuuna [[Naajeeriya]]. Hukuma pamarun ɗun eɗun waadi kerol e hukuma pamarun Guyuk e Girel ɗen ɗun mari gelleji e sareji Baana kiri, Boɗwai, Gundo, Jambul, Shelleng limbu, ketembere, Dunge, Boburo, e Tallum. Hukuma pamarun shelleng eɗi woodi ɗuuɗirka yimɓe 190,671 hautie. Geɓere eɗe woodi ɓiyii leiyi fere-fere kama Fulɓe (Fulani) lala Kanakuri, Kiri, e Bura.<ref>https://www.manpower.com.ng/places/lga/71/shelleng</ref> Demgal Bura gal go’o eta ɗer ɗemle e ɗeɗun wolwirta e ɗunɓe hukuma pamarun ɗun shelleng enan bo ɗun ɓurii wowuuki hutirki e duna kirista’en e ɗun julɓe e inaje ɗen kumfe anɗaɗe ɗeɗun waɗii ɗer hukuma pamarun ɗun hauti e humturu mendamo enon e huɗeji ko waaɗa ɗer inaje ɗen ɗun hauti e dam kiri e jiyorde shelleng cottage. ==Habaru== Hukuma pamarun Shelleng eɗun woodi yajirke leydi keutuɗun kilomitaje 1,359 ɗenbo edi wodi e shakashake gulɗun ɓano ɗun 32`c. Eɗun waadi jiiki e weeɗuu shadii Basin ɗen eɗun wodi juggolkiri e Gongola eɗun yahaita eta ɗer inare ma. ==Hautude Jaudi== Nanguki liyyi e durgol marle un kuuɗe ɗe hautugo jaudi hauti emarle gure Bano (kamani) Naii, Beii Gelooɗi e Bamɗi e ɗiɗun Durata ɗun soraa e ɗuɗɗi ɗi ɗer inaje ɗen. Hairii ma hukuma pamardi ɗin ɗun wuuro e faanu luɓe ɗun alfanu gonɗun ɗun koshu ɗuun e luɓe ɗe damma inaje ɗe ɗun soda edun sora e areji fere-fere ko lutti hautugo jaudi ɗin bo e mare inaje hukuma pamarun shelleng ɗun ɓe gaɗii ɗun hauti ha e wanshuki, Geheji e luuɓeji.<ref>https://thegiantreport.com/ thegiantreport], news and all the latest happening from Shelleng Local government.</ref> Eɗun hutira e Damɗun kiri faro heɓuki diyam jaram (ɗun yarata) Gamma demol enareɗen. == Faɗɗitaa == {{Reflist}} [[Catégorie:Hukuma Pamarun Adamawa]] [[Catégorie:Naajeeriya]] j25p9uaev95554m0pyxe1m8v05yl6uq Kukawa 0 4667 24685 23465 2022-07-25T12:08:56Z Musaddam Idriss 7477 Fixed typo, Added links wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Kukawa''' (e ɗenno kuka) uun gelle ɗenbo uun hukuma pamarun e diiwal Borno eta woila faro fuuna najeriya jiki e weeɗuu Chadi. Ɗun tiggi gelleɗen ɗer ɗungu 1814 gam hautirde daulaji kanem-Bornu e mauɗo Moddibo julɓe ɗenbo Ardiɗo konu Muhammad Al-Amin Al-kanemi Gaɗa dooaaki mauɗo gelle shaiiɗo Ngazargamu.<ref>https://books.google.com/books?id=xh-QcHRG3OwC&pg=PA16 |title=The Cambridge History of Africa, Volume 6 |publisher=Cambridge University Press |editor=J. D. Fage |year=1985 |page=16 |isbn=9780521228039 |accessdate=June 3, 2014}}</ref> Gelle eɗe goadi woɗugo himariji lataki maji go’o eta ɗer depporde fombinare ɗe lawii lumo hakkuɗe sahara yarii tripoli. Central square ɗun 1851 jamusankejo mo jiitowoo Heinrich Barth ɗen mo hoɗori gelleɗen eɗungu gu 1851 jottiɗo gada tripoli emo teta omtugo lumo e tuuranko’en e linyituki Afirika, <ref>https://books.google.com/books/title=Labyrinth of Kingdoms: 10,000 Miles Through Islamic Africa</ref>ɗen e ɗer 1892 goɗɗo ɓigi farancer jiitawo Parfait Louis Monteil, goonɗo bano ɗarawo keri gonɗi hakkuɗe geɓe hirna ɗun hokori Afirika Faransenkare e Inglankore lamiɗo konu Sudan Rabih Az-Zubayr mo teti gelleɗen hauti mo laggimo (Riwii) e ɗungu gu 1902.<ref>https://books.google.com/books?id=46u05imxvY0C&pg=PA170</ref> Distinare gelle ɗen ɗun ɓuri ɗun hande mangu sosai koɗun turanko’en ɗonoɓe lamuɓe yumii ɗuɗirka maɗɗe yari 50,000-60,000 eta gaɗa ƙarnu ɗun sappo e jewenayi. Gelleji gonɗi ɗer hukuma pamarun Kukawa ɗun hauti e cross kauwa e Baga amma wala wonɗe inare ɗe ɗun noddata Kukawa hai hukuma pamarun Kukawa. Eɗe ɗer eta hukumaji pamari sappo e jewego’o lattiɗi lamorɗe Borno diiwal gal ɗenno gongal diiwal Borno ɗun Najeriya.<ref>https://books.google.com/books| edition = Millennium | publisher = Federal Ministry of Information | isbn = 9780104089 | volume = 2, State Surveys | last = Nigeria | title = Nigeria: a people united, a future assured | location = Abuja, Nigeria | date = 2000 | page = 106 }}</ref> E yalɗe ɗun leuru Janairu 2015 Arɗiɗo jogiɗo tummuɗe hukuma pamarun Kukawa Musa Alhaji Bukar Kukawa e relluɓe yoppi norde muu’en yari Maiduguri kononi fuɗɗuki baki faɗɗuki ɗahi ki ɗun waɗi e Baga ɗin ɗungu 2015,<ref>Hamza Idris and Yahaya Ibrahim. ''[http://allafrica.com/stories/201501160576.html Nigeria: CBN, Nema Reach Out to Baga Attack Victims, Others]''. Daily Trust - allAfrica.com, January 16, 2015</ref> mo noddi ɓe lamu hautugo e ɗun ɓeddi kuɗe faro kuɗe soji’en gamma ɗun yi’a ɗun hebi jonɗi jam ɗe ɓe bawata ɓe kota gure maɓɓe ɗun waɗɗi gokki hissuki nauki e Kukawa e leuru Yuli 2015 shapponje yimɓe Kukawa ƙungire nangi gogi e geɓel hirna Afirika e leuru Augusta 2020 yimɓe miliyan ɗiiɗii ɗelli yoppinarde mu’en e Borno.<ref>https://www.aljazeera.com/news/2020/08/nigerian-army-full-control-town-hostages-200820132155915.html |website=www.aljazeera.com |accessdate=August 20, 2020}}</ref> == Hiimoɓe == {{Reflist}} c1pxs2ibgwlx920o2ig3nyqsoqbovi7 Madagali 0 4673 24680 24278 2022-07-25T12:02:48Z Musaddam Idriss 7477 Added links, add categories wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Madagali''' (e ko madagali) un galle e hukuma pamaran der Diiwal [[Adamawa]] ɗun [[Naajeeriya]] faro e ɗau kerol e leysdi [[Kamerun]] ɗun tiggi hukuma pamarun ɗun e ɗungu lagi wakkatire ɗe ɗun hebni [[Diiwal Taraba]] ɗer [[Diiwal Gangola]]. Eɗun waɗii kerol e [[Michika]] e ta woila [[Askira Uba]] ta hirna, hukuma pamarun awoza ta fembina e jamhiriyar Kamaru eta funaa. Ewoɗii leyyi ɗuɗɗi amma Fulɓe ([[Pullo]]) mabo ɗer margi hanɓe ke mauɓe ɗemle leyyi. Mauɗe sareje Madagali hanje Gulak e Chuwa. Madagali heɓi barka leyɗi ɗi barka gaɗori yimɓe yollo ɗer kuɗe ɗemal. E leuru satumba ZOR honoɓe ɓe lamu [[Naajeeriya]] ɓe paɗɗi gaɗɗo mauɗo ɓe Bokoharam ɗer Madagali ɗer ɗun nangi yimɓe e yodun fere ɗun operation sare samity" Boko Haram ɓe tetti' Galle ɗer e leuru Augusta 2014 leuru satumba 2014 joɗi ɓe galleji Madagali Gulak e [[Michika]] ɗe ɗaɗi hagarigoɗɗe gureɗe ɗau yole ɗerbo e galle muɓi. Gamma honoɓe saji en shaiɗorii ɓe fuiiti tetugo galle ɗer faro juɗe hanoɓe ɓen. ==Faɗɗitaa== {{reflist}} [[Catégorie:Hukuma Pamarun Adamawa]] [[Catégorie:Naajeeriya]] cpmsv5p3415ua8c8fqotlkd1duubjdw Funakaye 0 4677 24678 24288 2022-07-25T11:59:43Z Musaddam Idriss 7477 Fixed typo, Added links wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Funakaye''' hukuma pamarun e ɗer [[Diiwal Gombe]] hader [[Naajeeriya]]. Gelle mauɗe ɗen e de ɗer gelle [[Bajoga]]. Mawɗo mo jonii hanko wonii Alhaji Ibrahim Cheldu (eɗun Ibrahim Jimmy) mo sabtugo jam'iyare All Progressive Congress (APC) jaɗor de lamɓe ɗe wore tan e hukuma pamarun e ɗun ley [[Mu’azu Muhammad Kwairanga]] (HRH). Funakaye e ɗun wadi kerol e funa a e dallol [[Gongola]] e weɗu Dadin Kowa, gaɗa non bo ɗi wadii kerol e [[Diiwal Yobe]] e [[Diiwal Borno]]. Eɗun wadii inaji ɗe 1,415km2 e ɗuɗirka yimɓe 236,087 e limgal 2006. Lamba wuro go ɗun figirantabe ɗen inare ɗen hanjun woni 762. q2c0z44p24jpv60v47hhpb9ngqz4i22 24679 24678 2022-07-25T12:00:32Z Musaddam Idriss 7477 Added links, add categories wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Funakaye''' hukuma pamarun e ɗer [[Diiwal Gombe]] hader [[Naajeeriya]]. Gelle mauɗe ɗen e de ɗer gelle [[Bajoga]]. Mawɗo mo jonii hanko wonii Alhaji Ibrahim Cheldu (eɗun Ibrahim Jimmy) mo sabtugo jam'iyare All Progressive Congress (APC) jaɗor de lamɓe ɗe wore tan e hukuma pamarun e ɗun ley [[Mu’azu Muhammad Kwairanga]] (HRH). Funakaye e ɗun wadi kerol e funa a e dallol [[Gongola]] e weɗu Dadin Kowa, gaɗa non bo ɗi wadii kerol e [[Diiwal Yobe]] e [[Diiwal Borno]]. Eɗun wadii inaji ɗe 1,415km2 e ɗuɗirka yimɓe 236,087 e limgal 2006. Lamba wuro go ɗun figirantabe ɗen inare ɗen hanjun woni 762. ==Faɗɗitaa== {{reflist}} [[Catégorie:Hukuma Pamarun Gombe]] [[Catégorie:Naajeeriya]] 5z8onmjb6uj3lzifbjfvy3cg6pzu3zt Girei 0 4681 24681 23567 2022-07-25T12:03:54Z Musaddam Idriss 7477 /* Hiimobe */ wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Girei''' ɗun gelle [[Adamawa]] ɗer [[Naajeeriya]]. Gel ɓurduri e juggol Benue yimɓe ɓurɓe ɗuɗurki einare hamɓe goni Fulɓe ko Fulani, ha’e non goɗɗun madi ɗuɗɗun ɗun Greng, Ntabo e labondo e ɗer hukuma pamarun Girei den un wuro ngo padio gotal.<ref>https://www.accuweather.com/en/ng/girei/251715/weather-forecast/251715</ref><ref>https://www.manpower.com.ng/places/lga/58/girei</ref> ==Hiimobe== {{Reflist}} [[Catégorie:Hukuma Pamarun Adamawa]] [[Catégorie:Naajeeriya]] 7h6tiv5y646wfojtv61u0goym1hqml4 Mohammed Indimi 0 4682 24709 24585 2022-07-25T18:07:28Z Musaddam Idriss 7477 /* Himoɓe */ Added links, add categories wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mohammed Indimi OFR''' (ɗun danyimo 12 gu Augusta 1947) un ɓiyi ɓe luɓe Najeriya ɗembo un ɓiyii walloɓe. Hanko woni tigguɗo ardugal Oriental Energy Resources (OER) un goɗɗun kampani joɗoriɗun haremun ɗun kampani irtojun nebbam ɗun Najeriya.<ref>https://www.vanguardngr.com/2018/05/business-emerging-africa-indimi-shares-lessons-harvard/ |website=Vanguard News |accessdate=27 September 2020 |date=6 May 2018}}</ref> Tungadu leuru Nuwamba 2015 ɗun kimantake jaudimako edau dalaji Amurka miliyanje 500. ==Dayago Artugo== Dun dayi Indimi ɗer yalɗe 12 dun Augusta 1947 e Maiduguri gelle mauɗe diiwal Borno woila faro fuuna Najeriya. Dayawo mako kinnaɗo Alhaji Mamman Kurundu hanko ma ɗun gimɗo lumo gilotoɗo laral e laral. Indimi mo hoɗorake jangirde Tebtere (Qur’anawal) ɗun ɗenno gama un neesi ummatore julɓe ɗun woila Najeriya.<ref>https://dailytrust.com/reminiscences-with-muhammad-indimi |website=Daily Trust |accessdate=28 September 2020 |language=en |date=8 September 2019}}</ref> Mo rakkata yago janɗe zaman ɗun gamma dayowomako rakkata hosha tedduɗun janɗe makoɗen ɗe Alasara amma fu’enan e mon moheɓi mowawi ikkitaki bolle (wolde) e janɗee e windu ga. ==Lumo== Indimi emo wodi duɓi 10 mo tokki dayoowoo mako yaduu luɓee ɗer wuro eden ko howii Borno gam waɗugo shoggu laare dabbaji (marle).<ref>http://www.nigerianmonitor.com/mohammed-indimi-says-he-never-went-to-school-nigerian-monitor/ |website=Nigerian Monitor |accessdate=27 September 2020 |date=23 October 2017}}</ref> A dungu 1963 mo hepti hore mako mofuɗɗi lumo mako gaɗa mo heɓi ramshago (yamaɗe) fam 100 feno gun subajo mako (higirawo) Alhaji Umaru Tela ɗun mo wodii e manju ega fuɗɗugo gaɗaɗon mo tayi shawara yajjinki soruki e Bornugal ɗe ɗun nattirota e maje gada Chadi e Kamaru. E dungu 1990, Indimi mo heɓi lasisiwol tefugo neɓɓan egun ardiɗo Ibrahim Badamasi Babangida.<ref>https://www.vanguardngr.com/2018/04/dr-indimi-businessman-tenacity-perseverance/ |website=Vanguard News |accessdate=28 September 2020 |date=14 April 2018}}</ref> Mo tiggi huwirde nebban e henɗu gas ɗun unnɗe Oriental Energy Resources (OER). Indimi huwii ejonɗe mouɗo denbo membajo e huwirde ɗen e ɗuɗɗum ha e bankiwal Jai’z.<ref>https://www.vanguardngr.com/2018/01/dr-indimi-businessman-knack-social-investments/ |website=Vanguard News |accessdate=27 September 2020 |date=1 January 2018}}</ref> == Himoɓe == {{Reflist}} [[Catégorie :Yimɓe]] [[Catégorie : Naajeeriya]] [[Catégorie : Pelaajo Borno]] ttirilar5lns80ywtglolx7pciutp4q Biu 0 4684 24686 23723 2022-07-25T12:11:23Z Musaddam Idriss 7477 Added links wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Biu''' ɗun gelle ɗen un hukuma pamarun ɗen (LGA) ta fombina diiwal Borno Najeriya. Gelle ɗen dai hanjeke wudu yaduki lamu e hakuma pamarun ɗenbo ɗun meɗi ɗun latto joɗaki gello mauɗe lamorde Biu. ɗen ejonii ɗun lattake hautirɗe lamorɗe Biu. Biu e dau Plateau ɗun Biu e pottiɗiɗun yutugo mita 626 inare ɗen ɗe wala peuri.<ref>http://population.mongabay.com/population/nigeria/2346995/biu |title = Population of Biu, Nigeria |publisher = Monga Bay |accessdate = 2009-10-05 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110717215858/http://population.mongabay.com/population/nigeria/2346995/biu |archive-date = 2011-07-17 |url-status = dead }}</ref> Gada artuɗun eɗun noddira inɗe Biu ɗunɗun e wolde Babur e Bura eɓe kolla dau mauɗun. Lamorde Biu ɗun tiggama e ɗungugu 1670 e zaman Mari Watila tumba lamiɗo Mari Watirwa (1793-1838) lati gelle mako mauɗe goni e hade Biu hade kogu mo riwii Fulbe honoɓe gada lamorde Gombe yari hirna e 1878 mari biyu molatake lamoɗo Babur’en artuɗo gaddo lamo fare Biu joni dai joɗarde lamu ɗun eɗun der gelle ɗen. E laamu Britaniya ɗun tiggi lamu Biu e ɗungu 1918 dun lammini mai ari jutuɗo ejonde lamiɗo Biu artuɗo e ɗungu 1920 ɗun bo wanni inare witinarde e hautirde Biu gaɗa 1957 wakkatire ɗe ɗun ɓeidi geɓɓe Shani e Askira.<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/67284/Biu |publisher=Encyclopædia Britannica |title=Biu (Nigeria) |accessdate=2009-10-05}}</ref> E lamorde ɗen Maidalla-Mustafa Ɓiy Muhammad mo lati mai Biu hanko ma mo salo kuthli e 1959.<ref>http://www.worldstatesmen.org/Nigeria_native.html |title=Traditional States of Nigeria |publisher=World Statesmen.org |accessdate=2009-10-05}}</ref> ==Yimbu/Leyyi== Jodiɓe inare ɗen ɓe ɓuri pabir (ɓe ɗun noddirta Babur ko Bura) Tera, Bura, Margi, Mina e Fulɓe ɗemle. Biu mandara ɓe ɗun hautugo wolde Chadi.<ref>http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=263-16 |title=Afro-Asiatic, Chadic, Biu–Mandara |publisher=Ethnologue |accessdate=2009-10-05}}</ref> ==Njodirde E Hautugo Jaudi== Ɗuɗirka egal ɗer geɓol woila Guinea Savannah (NGA) agroecological zone hauti e gongun yebun pamarun tawoila faro fuuna gebal kimba e walii egebal Savannah ɗun Sudan. Hautugo jaudi go hauti e demal ɗenbo e duurgol Naii, Beii, Balli puchchi e bamɗi e ɓayeri emurii masardi nagge e hottolo demal gali hauti ɓurɗun gesse pamare ɗun lawol kutirgal e lawii ɗenno. Ewoodi inare ɗeɗun heɓirda lumo ɗeɗun irtirta kowoni ɗer leydi e Biu eɗun irta tama, gabbe, magnesite, uranium, feldspar, topaz, mica, granite, aquamarine, nephelite e lamɗam. Tun e dungu 2010 lawal Gombe yari Biu Mubi gal woɗaa.<ref>http://www.newsdiaryonline.com/road_neglected.htm | archive-url = https://web.archive.org/web/20121021171601/http://newsdiaryonline.com/road_neglected.htm | archive-date = 2012-10-21 | url-status = dead }}</ref> A fuɗɗigo 2022 ɗun henɗiti gebbal gamma jaɓugo shede poɗɗe areji motaki yonki eta labi walloɓe ɗun leyɗe e legde ɗuɗɗun gam woinki lawii yadu ko yegeti. ==Leyyi== Hukuma pamarun Biu e ɗun woni leyyi ɗi ɗaɗɗi ɗi sarreji banɗa e Biu hanje kautuɗe e. == Hiimoɓe == {{Reflist}} 4q7gz13770o30luqooh7kye53xild46 24687 24686 2022-07-25T12:12:22Z Musaddam Idriss 7477 /* Hiimoɓe */ Added links, add categories wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Biu''' ɗun gelle ɗen un hukuma pamarun ɗen (LGA) ta fombina diiwal Borno Najeriya. Gelle ɗen dai hanjeke wudu yaduki lamu e hakuma pamarun ɗenbo ɗun meɗi ɗun latto joɗaki gello mauɗe lamorde Biu. ɗen ejonii ɗun lattake hautirɗe lamorɗe Biu. Biu e dau Plateau ɗun Biu e pottiɗiɗun yutugo mita 626 inare ɗen ɗe wala peuri.<ref>http://population.mongabay.com/population/nigeria/2346995/biu |title = Population of Biu, Nigeria |publisher = Monga Bay |accessdate = 2009-10-05 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110717215858/http://population.mongabay.com/population/nigeria/2346995/biu |archive-date = 2011-07-17 |url-status = dead }}</ref> Gada artuɗun eɗun noddira inɗe Biu ɗunɗun e wolde Babur e Bura eɓe kolla dau mauɗun. Lamorde Biu ɗun tiggama e ɗungugu 1670 e zaman Mari Watila tumba lamiɗo Mari Watirwa (1793-1838) lati gelle mako mauɗe goni e hade Biu hade kogu mo riwii Fulbe honoɓe gada lamorde Gombe yari hirna e 1878 mari biyu molatake lamoɗo Babur’en artuɗo gaddo lamo fare Biu joni dai joɗarde lamu ɗun eɗun der gelle ɗen. E laamu Britaniya ɗun tiggi lamu Biu e ɗungu 1918 dun lammini mai ari jutuɗo ejonde lamiɗo Biu artuɗo e ɗungu 1920 ɗun bo wanni inare witinarde e hautirde Biu gaɗa 1957 wakkatire ɗe ɗun ɓeidi geɓɓe Shani e Askira.<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/67284/Biu |publisher=Encyclopædia Britannica |title=Biu (Nigeria) |accessdate=2009-10-05}}</ref> E lamorde ɗen Maidalla-Mustafa Ɓiy Muhammad mo lati mai Biu hanko ma mo salo kuthli e 1959.<ref>http://www.worldstatesmen.org/Nigeria_native.html |title=Traditional States of Nigeria |publisher=World Statesmen.org |accessdate=2009-10-05}}</ref> ==Yimbu/Leyyi== Jodiɓe inare ɗen ɓe ɓuri pabir (ɓe ɗun noddirta Babur ko Bura) Tera, Bura, Margi, Mina e Fulɓe ɗemle. Biu mandara ɓe ɗun hautugo wolde Chadi.<ref>http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=263-16 |title=Afro-Asiatic, Chadic, Biu–Mandara |publisher=Ethnologue |accessdate=2009-10-05}}</ref> ==Njodirde E Hautugo Jaudi== Ɗuɗirka egal ɗer geɓol woila Guinea Savannah (NGA) agroecological zone hauti e gongun yebun pamarun tawoila faro fuuna gebal kimba e walii egebal Savannah ɗun Sudan. Hautugo jaudi go hauti e demal ɗenbo e duurgol Naii, Beii, Balli puchchi e bamɗi e ɓayeri emurii masardi nagge e hottolo demal gali hauti ɓurɗun gesse pamare ɗun lawol kutirgal e lawii ɗenno. Ewoodi inare ɗeɗun heɓirda lumo ɗeɗun irtirta kowoni ɗer leydi e Biu eɗun irta tama, gabbe, magnesite, uranium, feldspar, topaz, mica, granite, aquamarine, nephelite e lamɗam. Tun e dungu 2010 lawal Gombe yari Biu Mubi gal woɗaa.<ref>http://www.newsdiaryonline.com/road_neglected.htm | archive-url = https://web.archive.org/web/20121021171601/http://newsdiaryonline.com/road_neglected.htm | archive-date = 2012-10-21 | url-status = dead }}</ref> A fuɗɗigo 2022 ɗun henɗiti gebbal gamma jaɓugo shede poɗɗe areji motaki yonki eta labi walloɓe ɗun leyɗe e legde ɗuɗɗun gam woinki lawii yadu ko yegeti. ==Leyyi== Hukuma pamarun Biu e ɗun woni leyyi ɗi ɗaɗɗi ɗi sarreji banɗa e Biu hanje kautuɗe e. == Faɗɗitaa == {{Reflist}} [[Catégorie:Hukuma Pamarun Borno]] [[Catégorie:Naajeeriya]] k7hemjdzxk0uyee7ziqsg5xd8awpq3m Aishatu Musa Dalil 0 4769 24706 24182 2022-07-25T18:04:26Z Musaddam Idriss 7477 /* Faɗɗitaa */ Added links, add categories wikitext text/x-wiki '''Aishatu Musa Dalil''' mo pullo usil ɓiɗɗo [[Diiwal Adamawa]] gonɗun geɓɓol woyla faro fuuna e hautugo Naajeeriya amma ɗun danyimo ɗenbo o mauni e gelle Kaduna.<ref>https://theeagleonline.com.ng/tag/aishatu-musa-dalil/</ref> Mo lattake binɗowo habaruji ƙirƙira ɗi ɗenbo ɗun jangowo e Janngirɗe. Ɗen kanko nyami fijo Hikaya ngo 2021 e jonɗe artuɗo e habaru maako ɗun inɗe haƙiƙana.<ref>https://pmnewsnigeria.com/2021/11/27/aishatu-dalil-wins-2021-bbc-hausa-story-competition/</ref><ref>https://www.bbc.com/hausa/labarai-59422583</ref> ==Distinore Mangu maako e Janɗe maako== Aishatu Dalil binɗowo mo ɗubi 18 e duniyaru lati e joni e mo ɗungu maako artugu e fannun ekkitaki Inngilis e Faransankore e Janngirɗe Umaru Musa Yar’adua University ɗun [[Diiwal Katsina]].<ref>https://dailytrust.com/aishatu-musa-dalil-wins-bbc-hausas-womens-short-story-competition</ref> ==Andirago== Ɗun ɓuri anɗirki Aisha Dalil e inɗe Ayshkhair e hakkuɗe bandiraɓe maako winɗiroɓe Hausare.<ref>https://dailytrust.com/how-i-received-news-of-my-win-aisha-dalil</ref> Mo fuɗɗi anɗeki gaɗa hepki nasru nyamgo fiijo BBC Hausa e hikaya ɗun mo waɗi.<ref>https://guardian.ng/news/18-year-old-dalil-wins-bbc-hausas-women-short-story-writing-competition/</ref> ==Binɗi== Mo fuɗɗi binɗi e ɗungu 2018 ɗenbo e mo yiɗi janguki habaruji lamorde e wiigomaako.<ref>https://katsinacitynews.com/dalibar-jamiar-umaru-musa-aisha-musa-dalil-itace-gwarzuwar-labarin-hikayata-na-bbc-hausa/</ref> Tun e mi famaro e mi wodi anɗugo ƙirƙiraki habaruji mi winɗaɗi ko mi hokka yimɓe kanjum waɗi mi laati giɗɗo winɗuki habaruuji.<ref>https://www.pressreader.com/nigeria/daily-trust-sunday/20211128/281921661319277</ref> ==Lattaki Maako Bindowo== Aisha Dalil mo holli kowaɗi lattaki maako binɗowo e wiigo maako. Mastsalaji ɗi banɗirabe maako rouɓe ɗaranta e ɗuun ƙarnu ɗun e gonɗen ɗer e ɗun ɗer daliliji mamuɗi gaɗɗi mi semɓiɗini binɗi am no Aishatu yi 1st.<ref>https://fimmagazine.com/aishatu-musa-dalil-yar-shekara-18-ta-lashe-gasar-rubutu-ta-hikayata-ta-2021/</ref> ==Faɗɗitaa== {{reflist}} [[Catégorie: Binndoowo]] [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Naajeeriya]] gq2hh7t42aj3d62agpb1dp42llseut8 Abubakar Mohammed 0 4772 24719 24350 2022-07-26T08:47:37Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Ɗun subti '''Sa’ad Abubakar Mohammed''' sanajo wakiltiɗo subtirɗe Gombe shakare e [[Diiwal Gombe]] ɗun [[Naajeeriya]] e lewru Afrilu 2003 e les subtugal PDP. Mo jogake manguɗun gaɗa mayu 2003 haa yaari mayu 2007.<ref>http://www.dawodu.com/senator.html</ref> Ɗun ɓillimo membajo e komitiwal kuuɗe e deenal e yurna kiko suuɗi. <ref>http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1_2003.htm |title=THE COMMITTEES OF THE SENATE |work=The Nigeria Congress |accessdate=2010-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111032512/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1_2003.htm |archive-date=2010-01-11 |url-status=dead }} </ref> Mo fuuitayi ɗaraki tefgo e lewru Afrilu 2007. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} iwna6f0hst3pkr413y2efx9n855dsdd 24720 24719 2022-07-26T08:49:00Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Ɗun subti '''Sa’ad Abubakar Mohammed''' sanajo wakiltiɗo subtirɗe Gombe shakare e [[Diiwal Gombe]] ɗun [[Naajeeriya]] e lewru Afrilu 2003 e les subtugal PDP. Mo jogake manguɗun gaɗa mayu 2003 haa yaari mayu 2007.<ref>http://www.dawodu.com/senator.html</ref> Ɗun ɓillimo membajo e komitiwal kuuɗe e deenal e yurna kiko suuɗi. <ref>http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1_2003.htm |title=THE COMMITTEES OF THE SENATE |work=The Nigeria Congress |accessdate=2010-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111032512/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1_2003.htm |archive-date=2010-01-11 |url-status=dead }} </ref> Mo fuuitayi ɗaraki tefgo e lewru Afrilu 2007. <ref>https://groups.yahoo.com/group/Naija-news/message/4305 |work=The Punch |title=Primaries: 32 senators out - Protest trails Ali’s wife’s victory, Nzeribe others reject results |author1=Semiu Okanlawon |author2=Niyi Odebode |author3=Fidelis Soriwei John Alechenu |author4=Josiah Oluwole |author5=Akin Oyedele |author6=Musikilu Mojeed |date=5 Dec 2006 |accessdate=2010-04-13}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} m1bw7zusyacffpvt4p8qrbrmfpiib9i Mariama Jalloh 0 4773 24696 24454 2022-07-25T16:31:38Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mariama Jalloh''' ɓe ɗanyimo ha hitadee 1986 ha saliyon, kanko’on ufulla, yimowo’on woɗon binda gimol woɗon joɗi ha [[Paris]] liddi [[Faransi]]. ==Tarihi Mako/Taariki Mako== Ɓeɗanyimo Mariama Jalloh ha wuro Freetown ha liddi Saliyo duɓu maka gotel ɓe ekgi be daiɓe mako ɓe hotti liddi Jamus, ɗer wuro Bergiseh Gladbach, wuro dada mako. Yake owodi duɓi saffoi jego ofuɗɗi bindigo gimi mako be fiyugu jita. Bawo duɓi ɗiɗi owowi fiyugo je kuje bauɗi. <ref>http://www.funkhauseuropa.de/musik/global_pop_lexikon/mariama106.html]'', Funkhaus Europa, Global Pop Lexikon, Mariama</ref> ==Artigo Gimo== Kuɗeji aranɗe dau mako Ade Bantu: <ref>http://lebloc.de/modenschau/detail-modenschau/article/moderatorin-der-modenschau-mariama/]'' lebloc cologne, article 05/2014</ref> Brothers keepers, Afrobeat Academy je Afropean Express. <ref>https://afromagazin.wordpress.com/2009/04/29/mariama-support-act-fur-cursefreiheit-tour-2009-03052009-krefeld/ |title=Archived copy |accessdate=6 November 2014 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141220184536/https://afromagazin.wordpress.com/2009/04/29/mariama-support-act-fur-cursefreiheit-tour-2009-03052009-krefeld/ |archivedate=20 December 2014 }}'' afromagazin blog article 04/2009</ref><ref>''[http://www.kinocast.net/2009/05/10/curse-freiheit-tour-2009-09052009-im-comma-gera/]'' kinocast.net Curse tour review, 05/2009</ref> Daga hitadee 2008, ofuyi be Raffer Olorna hore mako do kugal “Diversidad Europ Urban Experience”. Ɓawo duɓu woɗon ɓaw Max Herre ha wancigo maɓɓu tugu gete ha album “Ein Geschenicter Tag”. <ref>https://fr-fr.facebook.com/notes/mariama/mariama-officially-announced-as-a-talent-of-the-volkswagen-sound-foundation-vers/126835636367]'', Official Facebook Announcement 07/2009</ref> Hitadee man’on ofuɗɗi filo solo, doɗɗon oburtini Ep aranɗe man kanjimmari inde listen to Mariama. Be suɓi Mariama hadeer yumoɓe hadeer yumɓe temere tati ha hakkuɗe yumɓe caffan etati ijenai be maɓɓe Gidauniyar Volks Wagen sound Foundation ɓe ɗau ballitaɓe ɗer hitadee 2009. Ɗer hitadee man 2010 owati jingo mako oɓili nuɓe inde cina 7/wagram be Faransa ofuɗɗi kugal mako hadau album aranɗe THE Easy Way Out. Oyehi Rak Studios, liddi London ha ohuyi be kautal heɓo ɓe Bacon and Quarmby mu’arti heɓugu Ziggy Marley be Finley Quaye, hakkunɗe marɓe andal. <ref>http://2014.nrw-kultur.de/3277/#0]'' NRW Kultursekreteriat Wuppertal, article 06/2014</ref> ==Gimi takkunɗirɗe== Ep 1) Oɗon joɗi rena/onasti ɗer yidel (2008) 2) Berena Mariama (2009) 3) Walano waɗata (2013) 4) Wakkati banni (2015) Lp 5) Lawul ɓuri hoyugo (2012) 6) Yi ɗanɗe be awanɗi be gulega (2019) ==Hiimoɓe== {{Reflist}} jdlvipw5nylpwyvwvj0brbuiwhplofs 24697 24696 2022-07-25T16:34:49Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mariama Jalloh''' ɓe ɗanyimo ha hitadee 1986 ha saliyon, kanko’on ufulla, yimowo’on woɗon binda gimol woɗon joɗi ha [[Paris]] liddi [[Faransi]]. ==Tarihi Mako/Taariki Mako== Ɓeɗanyimo Mariama Jalloh ha wuro Freetown ha liddi Saliyo duɓu maka gotel ɓe ekgi be daiɓe mako ɓe hotti liddi Jamus, ɗer wuro Bergiseh Gladbach, wuro dada mako. Yake owodi duɓi saffoi jego ofuɗɗi bindigo gimi mako be fiyugu jita. Bawo duɓi ɗiɗi owowi fiyugo je kuje bauɗi. <ref>http://www.funkhauseuropa.de/musik/global_pop_lexikon/mariama106.html]'', Funkhaus Europa, Global Pop Lexikon, Mariama</ref> ==Artigo Gimo== Kuɗeji aranɗe dau mako Ade Bantu: <ref>http://lebloc.de/modenschau/detail-modenschau/article/moderatorin-der-modenschau-mariama/]'' lebloc cologne, article 05/2014</ref> Brothers keepers, Afrobeat Academy je Afropean Express. <ref>https://afromagazin.wordpress.com/2009/04/29/mariama-support-act-fur-cursefreiheit-tour-2009-03052009-krefeld/ |title=Archived copy |accessdate=6 November 2014 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141220184536/https://afromagazin.wordpress.com/2009/04/29/mariama-support-act-fur-cursefreiheit-tour-2009-03052009-krefeld/ |archivedate=20 December 2014 }}'' afromagazin blog article 04/2009</ref><ref>''[http://www.kinocast.net/2009/05/10/curse-freiheit-tour-2009-09052009-im-comma-gera/]'' kinocast.net Curse tour review, 05/2009</ref> Daga hitadee 2008, ofuyi be Raffer Olorna hore mako do kugal “Diversidad Europ Urban Experience”. Ɓawo duɓu woɗon ɓaw Max Herre ha wancigo maɓɓu tugu gete ha album “Ein Geschenicter Tag”. <ref>https://fr-fr.facebook.com/notes/mariama/mariama-officially-announced-as-a-talent-of-the-volkswagen-sound-foundation-vers/126835636367]'', Official Facebook Announcement 07/2009</ref> Hitadee man’on ofuɗɗi filo solo, doɗɗon oburtini Ep aranɗe man kanjimmari inde listen to Mariama. <ref>http://www.curse-forum.de/viewtopic.php?f%3D21%26t%3D159 |title=Archived copy |accessdate=6 November 2014 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141113064236/http://www.curse-forum.de/viewtopic.php?f=21&t=159 |archivedate=13 November 2014 }}'' Curse-Forum, post from 11/2009</ref> Be suɓi Mariama hadeer yumoɓe hadeer yumɓe temere tati ha hakkuɗe yumɓe caffan etati ijenai be maɓɓe Gidauniyar Volks Wagen sound Foundation ɓe ɗau ballitaɓe ɗer hitadee 2009. Ɗer hitadee man 2010 owati jingo mako oɓili nuɓe inde cina 7/wagram be Faransa ofuɗɗi kugal mako hadau album aranɗe THE Easy Way Out. Oyehi Rak Studios, liddi London ha ohuyi be kautal heɓo ɓe Bacon and Quarmby mu’arti heɓugu Ziggy Marley be Finley Quaye, hakkunɗe marɓe andal. <ref>http://2014.nrw-kultur.de/3277/#0]'' NRW Kultursekreteriat Wuppertal, article 06/2014</ref> ==Gimi takkunɗirɗe== Ep 1) Oɗon joɗi rena/onasti ɗer yidel (2008) 2) Berena Mariama (2009) 3) Walano waɗata (2013) 4) Wakkati banni (2015) Lp 5) Lawul ɓuri hoyugo (2012) 6) Yi ɗanɗe be awanɗi be gulega (2019) ==Hiimoɓe== {{Reflist}} a2upmw8vxd76e1ol75odxabmaazhepz 24711 24697 2022-07-25T18:13:56Z Musaddam Idriss 7477 /* Tarihi Mako/Taariki Mako */ Fixed typo wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mariama Jalloh''' ɓe ɗanyimo ha hitadee 1986 ha saliyon, kanko’on ufulla, yimowo’on woɗon binda gimol woɗon joɗi ha [[Paris]] liddi [[Faransi]]. ==Taariki maako== Ɓe ɗanyimo Mariama Jalloh ha wuro Freetown ha liddi Saliyo duɓu maka gotel ɓe ekgi be daiɓe mako ɓe hotti liddi Jamus, ɗer wuro Bergiseh Gladbach, wuro dada mako. Yake owodi duɓi saffoi jego ofuɗɗi bindigo gimi mako be fiyugu jita. Bawo duɓi ɗiɗi owowi fiyugo je kuje bauɗi. <ref>http://www.funkhauseuropa.de/musik/global_pop_lexikon/mariama106.html]'', Funkhaus Europa, Global Pop Lexikon, Mariama</ref> ==Artigo Gimo== Kuɗeji aranɗe dau mako Ade Bantu: <ref>http://lebloc.de/modenschau/detail-modenschau/article/moderatorin-der-modenschau-mariama/]'' lebloc cologne, article 05/2014</ref> Brothers keepers, Afrobeat Academy je Afropean Express. <ref>https://afromagazin.wordpress.com/2009/04/29/mariama-support-act-fur-cursefreiheit-tour-2009-03052009-krefeld/ |title=Archived copy |accessdate=6 November 2014 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141220184536/https://afromagazin.wordpress.com/2009/04/29/mariama-support-act-fur-cursefreiheit-tour-2009-03052009-krefeld/ |archivedate=20 December 2014 }}'' afromagazin blog article 04/2009</ref><ref>''[http://www.kinocast.net/2009/05/10/curse-freiheit-tour-2009-09052009-im-comma-gera/]'' kinocast.net Curse tour review, 05/2009</ref> Daga hitadee 2008, ofuyi be Raffer Olorna hore mako do kugal “Diversidad Europ Urban Experience”. Ɓawo duɓu woɗon ɓaw Max Herre ha wancigo maɓɓu tugu gete ha album “Ein Geschenicter Tag”. <ref>https://fr-fr.facebook.com/notes/mariama/mariama-officially-announced-as-a-talent-of-the-volkswagen-sound-foundation-vers/126835636367]'', Official Facebook Announcement 07/2009</ref> Hitadee man’on ofuɗɗi filo solo, doɗɗon oburtini Ep aranɗe man kanjimmari inde listen to Mariama. <ref>http://www.curse-forum.de/viewtopic.php?f%3D21%26t%3D159 |title=Archived copy |accessdate=6 November 2014 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141113064236/http://www.curse-forum.de/viewtopic.php?f=21&t=159 |archivedate=13 November 2014 }}'' Curse-Forum, post from 11/2009</ref> Be suɓi Mariama hadeer yumoɓe hadeer yumɓe temere tati ha hakkuɗe yumɓe caffan etati ijenai be maɓɓe Gidauniyar Volks Wagen sound Foundation ɓe ɗau ballitaɓe ɗer hitadee 2009. Ɗer hitadee man 2010 owati jingo mako oɓili nuɓe inde cina 7/wagram be Faransa ofuɗɗi kugal mako hadau album aranɗe THE Easy Way Out. Oyehi Rak Studios, liddi London ha ohuyi be kautal heɓo ɓe Bacon and Quarmby mu’arti heɓugu Ziggy Marley be Finley Quaye, hakkunɗe marɓe andal. <ref>http://2014.nrw-kultur.de/3277/#0]'' NRW Kultursekreteriat Wuppertal, article 06/2014</ref> ==Gimi takkunɗirɗe== Ep 1) Oɗon joɗi rena/onasti ɗer yidel (2008) 2) Berena Mariama (2009) 3) Walano waɗata (2013) 4) Wakkati banni (2015) Lp 5) Lawul ɓuri hoyugo (2012) 6) Yi ɗanɗe be awanɗi be gulega (2019) ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 13gbtx5emfa7h7a1kjdazac6p3145u5 Maryam Yahaya 0 4774 24708 24382 2022-07-25T18:06:28Z Musaddam Idriss 7477 /* Hiimoɓe */ Added links, add categories wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Maryam Yahaya''' (ɗuubi daygo maako; 17 Julie, 1997) e mo go’o eɗer anɗaɓe jarumien filmiji e woyla Naajeeriya laatiɗo kode moka e kasko e ɗuɗɗun zaman. <ref>https://www.dailytrust.com.ng/young-artistes-making-waves-in-kannywood-261912.html |website=Daily Trust |accessdate=2 August 2019 |date=20 July 2018}}</ref> ==Distinorde Margo== Dun ɗanyi jarumijo Maryam Yahaya e gelle Goron Dutse gonɗun Diiwal Kano geɓɓol woyla faro hirna hautugo Naajeeriya, jarumijo on o wurtake e yidde wortakaki e siryaki filmiji kannyawad laati niniɗun yarimo lattaki jarumijo eɗer lumurde ɗen. <ref>https://www.premiumtimesng.com/entertainment/kannywood/245555-ali-nuhu-son-win-city-people-awards-2017.html |website=Premium Times |accessdate=2 August 2019 |date=9 October 2017}}</ref><ref>http://www.citypeopleonline.com/kano-kaduna-actors-to-storm-city-people-movie-awards/ |website=City People Magazine |accessdate=2 August 2019 |date=28 August 2018}}</ref> ==Fuɗɗuki Wadgo Fim== Maryam Yahaya o fuɗɗi fijo Hausa e ɗungu 2016 inare e mo wurtogi e fimwol maako artugl indanago wuro nyamdu (Gidan Abinci) ɗenbo e goɗɗun filmɗun ɗun inɗe gujjo (Sarauniya) eɗen mo wangini hore maako semɓe eɗder filmiji. <ref>https://www.dailytrust.com.ng/kannywoods-7-youngest-stars.html |website=Daily Trust |accessdate=2 August 2019 |date=8 March 2019}}</ref> Maryam mo heɓi anɗeki semɓe e goɗɗun film be aɗun Mansoor ɗun jarumijo [[Ali Nuhu]] hooki umurnago. ==Dokke== Maryam Yahaya mo heɓɓi dokke ɗuɗɗe goɗɗe eɗer e kauti e. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie :Yimɓe]] [[Catégorie : Naajeeriya]] [[Catégorie : Filmi Hawsare]] j4uwpdnm8fsspgw893ruen7kudrsth0 Halima Atete 0 4775 24704 24291 2022-07-25T17:59:18Z Musaddam Idriss 7477 /* Nasruji */ Fixed typo wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Halima Yusuf Atete''' (ɗuubi daigo; 20 Novemba 1989) mo ɗun ɓuri anɗirki Halima Atete anɗaɗo fijo filmi ɗenbo un koshowo tedduɗun siryaki filmiji latta e ko ɓuri ɗuɗuki filmiji maako e mo wurtogo e jonɗo kaurowo yimɓe ko ɗarango semɓingo. ==Distinorde Margo E Jonɗe== Ɗun nanyi Halima Atete e gelle [[Maiduguri]] gonɗe [[Diiwal Borno]] e hautugo [[Naajeeriya]]. Mo waɗi janɗe firamarere maako e Maiduguri Primary School ɗenbo o dilli Janngirɗe ngomnati ɗe Yerwa Government secondary School fuu e gelle Maiduguri. Jarumijoen mo daraki e kerol ɗen be o salaake janngirɗe ɗe yeso sakandare inare e mo heɓogi kolejin diploma e ɗau Shari’a diini e ɗenbo zaman (Civil and Shari’ah Law). ==Fuɗɗugo filmi== Gimɗo on fuɗɗi nastugo kanfaniwal hautuki filmiji Hausare gonɗun [[Kano]] e ɗungu 2012 e ɗen mo fuɗɗi filmi maako artuɗun biaɗun asaalina. Ko waddi jonii mo wurtoiko e filmiji dau ko ɓum sappoje sappo e sappoje jewego’o (60) ===Filmi maako=== {| class="wikitable sortable" |- style="background:#b0c4de; text-align:center;" ! Title ! Year |- |Wata Hudu |ND |- | Yaudarar Zuciya |ND |- |Asalina ''(My Origin)'' |2012 |- |Kona Gari |2012 |- |Dakin Amarya |2013 |- |Matar Jami’a |2013 |- | Wata Rayuwa |2013 |- |Ashabu Kahfi |2014 |- |Ba’asi |2014 |- |Bikin Yar Gata |2014 |- |Maidalilin Aure |2014 |- |Soyayya Da Shakuwa |2014 |- |Alkalin Kauye |2015 |- |Bani Bake |2015 |- |Kurman Kallo |2015 |- |Uwar Gulma ''(Mother of Gossip)'' |2015 |- |Mu’amalat |2016 |- |Igiyar Zato |2016 |- |} ==Nasruji== {| class="wikitable sortable" !Year !Award !Category !Result |- !2013 |[[City People Entertainment Awards]] |Best New Actress |{{Won}} |- !2014 |[[City People Entertainment Awards]] |Best Supporting Actress<ref>https://www.premiumtimesng.com/entertainment/174090-kannywoods-finest-worst-moments-2014.html</ref> |{{Won}} |- !2017 |African Voice |Best Actress |{{Nom}} |- !2017 |[[City People Entertainment Awards]] |Best Actress<ref>http://www.citypeopleonline.com/full-list-winners-2017-city-people-movie-awards/</ref> |{{Won}} |- !2018 |[[City People Entertainment Awards]] |Kannywood Face<ref>http://www.citypeopleonline.com/winners-emerge-2018-city-people-movie-awards/</ref> |{{Won}} |- |} ==Manaje== Atete mo heɓe lambaji manaje ɗuɗɗi e Kannywood latiɗun ɓurɗun ɗuɗuki manaje e ɗe gurtoyto gada City People Entertaiment hai ɗenbo gotol gol mo heɓI gada African Voice. ==Faɗɗitaa== {{reflist}} t7jl5eke2xwz0ripffyim1ennocukqr 24705 24704 2022-07-25T18:01:10Z Musaddam Idriss 7477 /* Faɗɗitaa */ Added links, add categories wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Halima Yusuf Atete''' (ɗuubi daigo; 20 Novemba 1989) mo ɗun ɓuri anɗirki Halima Atete anɗaɗo fijo filmi ɗenbo un koshowo tedduɗun siryaki filmiji latta e ko ɓuri ɗuɗuki filmiji maako e mo wurtogo e jonɗo kaurowo yimɓe ko ɗarango semɓingo. ==Distinorde Margo E Jonɗe== Ɗun nanyi Halima Atete e gelle [[Maiduguri]] gonɗe [[Diiwal Borno]] e hautugo [[Naajeeriya]]. Mo waɗi janɗe firamarere maako e Maiduguri Primary School ɗenbo o dilli Janngirɗe ngomnati ɗe Yerwa Government secondary School fuu e gelle Maiduguri. Jarumijoen mo daraki e kerol ɗen be o salaake janngirɗe ɗe yeso sakandare inare e mo heɓogi kolejin diploma e ɗau Shari’a diini e ɗenbo zaman (Civil and Shari’ah Law). ==Fuɗɗugo filmi== Gimɗo on fuɗɗi nastugo kanfaniwal hautuki filmiji Hausare gonɗun [[Kano]] e ɗungu 2012 e ɗen mo fuɗɗi filmi maako artuɗun biaɗun asaalina. Ko waddi jonii mo wurtoiko e filmiji dau ko ɓum sappoje sappo e sappoje jewego’o (60) ===Filmi maako=== {| class="wikitable sortable" |- style="background:#b0c4de; text-align:center;" ! Title ! Year |- |Wata Hudu |ND |- | Yaudarar Zuciya |ND |- |Asalina ''(My Origin)'' |2012 |- |Kona Gari |2012 |- |Dakin Amarya |2013 |- |Matar Jami’a |2013 |- | Wata Rayuwa |2013 |- |Ashabu Kahfi |2014 |- |Ba’asi |2014 |- |Bikin Yar Gata |2014 |- |Maidalilin Aure |2014 |- |Soyayya Da Shakuwa |2014 |- |Alkalin Kauye |2015 |- |Bani Bake |2015 |- |Kurman Kallo |2015 |- |Uwar Gulma ''(Mother of Gossip)'' |2015 |- |Mu’amalat |2016 |- |Igiyar Zato |2016 |- |} ==Nasruji== {| class="wikitable sortable" !Year !Award !Category !Result |- !2013 |[[City People Entertainment Awards]] |Best New Actress |{{Won}} |- !2014 |[[City People Entertainment Awards]] |Best Supporting Actress<ref>https://www.premiumtimesng.com/entertainment/174090-kannywoods-finest-worst-moments-2014.html</ref> |{{Won}} |- !2017 |African Voice |Best Actress |{{Nom}} |- !2017 |[[City People Entertainment Awards]] |Best Actress<ref>http://www.citypeopleonline.com/full-list-winners-2017-city-people-movie-awards/</ref> |{{Won}} |- !2018 |[[City People Entertainment Awards]] |Kannywood Face<ref>http://www.citypeopleonline.com/winners-emerge-2018-city-people-movie-awards/</ref> |{{Won}} |- |} ==Manaje== Atete mo heɓe lambaji manaje ɗuɗɗi e Kannywood latiɗun ɓurɗun ɗuɗuki manaje e ɗe gurtoyto gada City People Entertaiment hai ɗenbo gotol gol mo heɓI gada African Voice. ==Faɗɗitaa== {{reflist}} [[Catégorie:Filmi Hawsare]] [[Catégorie:Yimɓe]] [[Catégorie:Naajeeriya]] blsazkgo6z3zsd7yfaohu1gxtvs1ngk Safiyyah Jibril 0 4776 24707 23942 2022-07-25T18:05:25Z Musaddam Idriss 7477 /* Yamgo fiijop BBC */ Added links, add categories wikitext text/x-wiki Safiyyah Jibril Abubakar mo ɗun ɓuri anɗirki Ummu Abdoul un janginowo e sakandare ɗenbo un binɗowo yamuɗo fiijo Hikayata nge BBC Hausare 2018. Ɗun ɗanyi Ummu Abdoul on e gelle Zariya, Diiwal Kaduna e hautugo Najeeriyaa. ==Distinorɗe margo maako e jande maako== Ɗun ɗanyi Ummu Abdoul on e gelle Zariya, diiwal Kaduna e hautugo Najeeriyaa. Mo jangi janɗe firamarere e gelle Zariya ɗen ɗenbo mojangi yeso e firamare e gelle [[Gwandu]] ɗe [[Diiwal Kebbi]] e jonii ɗo’o un jangowo e fanuu anɗugo leysdi deemal e Janngirɗe Ahmadu Bello University ɗun Zariya inare e mo jangataa digiri ɗiɗɗaɓun gieteɗun masters. ==Yamgo fiijop BBC== E ɗungu 2018 Ummu Abdoul o nasti fiijo BBC Hausa e habaru maako gieteɗun ‘Ya Mace ɗenmo mo waari artuɗo ɗun ɗun wanni inɗe Hikayata 2018. ==Faɗɗitaa== {{reflist}} [[Catégorie: Binndoowo]] [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Naajeeriya]] 8rxjbovsjwgwdc8gczyqi9nlaz25t5r Aisatu N’jie-Saidy 0 4781 24698 24461 2022-07-25T16:40:15Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Aisatu N’jie-saidy''' (ɓe ɗon binda inde mako be Aisatu N’jie-said) (ɓe ɗanyimo yinde jebire lewru maris hitadee 1964) ɓi siyasa liddi Gammbi. Omeɗi joɗugo ballitigo jamu lamu ha liddi [[Gammbi]] daga yanɗe Logas lewru Maris hitadee 1997 yahugo saffoi jetati lewru Janairu, hitadee 2017. Kanko’on debbo aranɗe ɓi Gambia omeɗi jaggugo lamu ballitowo jomu lamu oɗon dau aranɗe roɓe haa siyasa hirna Afrika kanɓe’on meɗi yahugo haa ɗer ɗe ɓe dari manga. ==Tarihi Mako be Andal== Beɗanyi Njie-saidy ha kuntaya, ha leuru maris saffoi jai, hitadee 1952 North Bank Division. Dagaɗon hitadee 1959 yehugo hitadee 1964, oyehi jangirɗe primary je Brikama, ɗenbo hitadee 1964 be hitadee 1970, oyehi jangirɗe secondary be Armitage, George town. Hitadee 1971 oyehi jangirɗe kwaleji ekkitan gwaɓe mallam’in je yunɗum, oheɓi, kugal jangine hitadee 1974. Daga leuru yuli 1979 be leuru Disamba hitadee 1979, ojangi ha jaburu numugo anɗigo ko yahata jaamaje be fasaha je Delft, Netherland, haɓe hokkimo ɗerewal mangol je difloma wakkere andigo filu manga. <ref>http://www.accessgambia.com/information/vice-president.html|website=Access Gambia|accessdate=19 June 2016}}</ref> Daga leuru Satumba yahugo Nuwamba hitadee 1981, ojangi ha jami’a je Philiphines, hato oheɓi ɗere wul man do larugo fillel filu fetel be halaji. Ɗer leuru Satumba hitadee 1988, otimmini Msc yahugo yesu ɓe heɓa noɓe moɓan jauji je jami’a Swansea. ==Sungulla Siyasa== Daga leuru Satumba hitadee 1983 yahugo leuru Disamba hitadee 1989. Njie-saidy olati ballawo sakatariya olati bollowowo fada roɓe, hukuma je bulwata do roɓe je liddi. <ref>http://www.statehouse.gm/vice.html|title=Office of the President: Gambia: State House<!-- Bot generated title -->|publisher=|accessdate=28 December 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20080205200111/http://www.statehouse.gm/vice.html|archive-date=5 February 2008|url-status=dead}}</ref> Duɓi ɗiɗi ɓawo ɓe wai litti lamu Gambia je 1994 hayake Yahaya Jamme jafti lamu ha leuru Yuli hitadee 1996 N’jie-saidy ɓelanminimo ɗer ɗe minista jamo benonugo belɗum jamaje be sungulla roɓe.Yanɗe logas leuru maris be hitadee 1997 libbi saali ɓawo cuɓol lamɗo maɓɓe je hitadee 1996 Yahaya Jamme yamii suɓol manɓe lammini N’jie-saidy ɗer ɗe mako ballito lamɗo ha liddi Gambia olati ballowo sakatariya sungullaji larugo jamu be nanugo ɓel ɗum jamaje be sungullaji roɓe. <ref>http://www.statehouse.gm/vp-speeches/advancementofgambian-women.htm|title=H.E. Isatou Njie Saidy launches National Policy for Advancement of Gambian Women<!-- Bot generated title -->|publisher=|accessdate=9 July 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20070302174148/http://www.statehouse.gm/vp-speeches/advancementofgambian-women.htm|archive-date=2 March 2007|url-status=dead}}</ref> Obolwi be obindi boi do hala koyali roɓe ha liddi Gambia. Ha leuru Disamba hitadee 2015, ɓe heɓi haɓor ɓe ɗon bonda hakkuɗe N’jie-saidy be Jamme ɓeddi biligo. Bigo jarida ha Freedom, ɓadiɗo be jamme oyarɓiti hala ɓeyaɗa larugo Aisatu N’jie-saidy. Obangini Aisatu “wala gonga” kanko’on balliti wakkere lamo mangakkiti Jamme tabitini yumɓe mako Omaran Fillel Aisatu N’jie-saidy. <ref>http://www.africanews.com/2017/01/18/gambia-s-vice-president-resigns-a-day-before-contested-inauguration/|title=Gambia's Vice President resigns hours before Jammeh's mandate ends|last=AfricaNews|date=18 January 2017|website=Africanews|accessdate=9 July 2017}}</ref> Naage saffoi jetai leuru janairu, hitadee 2017, Njie-saidy udiffi do lamo maɓɓe hitadee 2016-2017, hautaɗe be yimɓe fere/ministas lamu ɗudɓe. <ref>http://www.freedomnewspaper.com/5951-2/|accessdate=19 June 2016|work=Freedom Newspaper|date=9 December 2015}}</ref> ==Tegal== N’jie-saidy owodi tegal owodi bukkwa nayi. Woɗon nana ɗingal dudɗum, kadibo: manɗinka, fulɓe, wolof, English, Francais. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 7viz8cdmnux6kjcx0j3lf0a1xg6cp2f Halima Buba 0 4782 24703 24586 2022-07-25T17:14:37Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Halima Buba''' mo pullo ɓiyi [[Naajeeriya]] un godowo lumo ɗen kumowo e banki lattiɗo gurtoyiɗo gada [[Diiwal Adamawa]] e kononi jonii e mo huwa e ɗau mawɗo bankiwal Sun Trust Bank Plc. <ref>https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/01/21/buba-now-suntrust-bank-ceo/|access-date=2021-11-18|website=THISDAYLIVE|language=en-US}}</ref><ref>https://leadership.ng/sun-trust-bank-appoints-halima-buba-as-md-ceo/|access-date=2021-11-18|website=Leadership News - Nigeria News, Breaking News, Politics and more|language=en-GB}}</ref> ==Distinorɗe Jande== Halima mo himmini digiri maako artuɗun e ɗiɗaɓun eɗau kononi luɓe fuu e [[Janngirɗe Maiduguri]]. <ref>https://www.channelstv.com/2021/07/18/women-on-the-rise-seven-female-mds-leading-nigerian-banks/|access-date=2021-11-18|website=Channels Television}}</ref><ref>https://www.thecable.ng/nneka-onyeali-ikpe-miriam-olusanya-female-bank-mds-shattering-the-ceiling|access-date=2021-11-18|website=TheCable|language=en-US}}</ref> Jonguɗo kiido e [[Janngirɗe Laagos]] ɗen un membajo e wuudu kutirka Banki ɗun leydi ɗen bo kuwowo e wuudu jahiroru hokkoɓe shaawaraji. Ɗun ɓilimo e ɗau mawɗo bankiwol Sun Trust Bank e lewru haraamji (January) 2021 gada mo huwii e ɗu ɓallitowo mawɗo e Ecobank.<ref>https://independent.ng/sun-trust-bank-appoints-halima-buba-as-md-ceo/|access-date=2021-11-18|website=Independent Newspaper Nigeria|language=en-GB}}</ref><ref>https://thenationonlineng.net/halima-bubas-uncommon-aura/|access-date=2021-11-18|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} mi43wee7okvo1ay0zpas0ptnqsuuwms Shehu Abubakar 0 4788 24692 24362 2022-07-25T16:06:18Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Shehu Usman Abubakar''' (c. 1938 – May 27, 2014) un lamɗo cuuɗi finaatawaaji gal Naajeeriya lattaɗo jogiɗo lamu lamorde [[Gombe]] ɗun 10 gadu Januarie 1984 yaari haa maide maako lewru Mayie 2014. <ref>http://www.channelstv.com/2014/05/27/emir-of-gombe-dies-at-76/ |work=[[Channels TV]] |date=2014-05-27 |access-date=2014-06-23}}</ref> <ref>http://www.premiumtimesng.com/news/161549-emir-gombe-shehu-abubakar-dead.html |work=[[Premium Times]] |date=2014-05-27 |access-date=2014-06-23}}</ref> Abubakar mo ardake tigguki [[Diiwal Gombe]] go tun e ɗer diiwe [[Naajeeriya]] 36 ɗe Naajeeriya e 1996. Mo bo lattake mawɗo lamɓe tun 1984. Martibinaɗo lamiɗo Gombe ==Distinorde maargu maako e Janɗe maako== Ɗun danyi Abubakar e gure doma e ɗer gelle Gombe e ɗungu 1938 han ko woni ɓiɗɗo jowaɓo e ɗer ɓiɓɓe lamiɗo Gombe jewenajo 9 modibbo Abubakar Umar mo jangi e janngirɗe Elementary e Bauchi Middle School. <ref> http://allafrica.com/stories/201405280466.html |work=[[Leadership (Nigeria)]] |publisher=[[AllAfrica.com]] |date=2014-05-28 |access-date=2014-06-23}}</ref> Abubakar himmini jande Sakandarere e ɗun Barewa College gon ɗun Zariya e ɗungu 1966. ==Kuugal== Abubakar mo fuɗɗi kuugal maako gal e ngomnatijo kiiɗuwan diiwal Gombe e jonde ballitiwo injiniyajo ɗenbe mo huuwi e wuudu ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗe ɗun Kaduna ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗi ɗun Kaduna Institute of Administration. Abubakar ɗen bo mo nasti ɗer huutirde hiiɓe ngomnatien woyla Naajeriya kautuɗun ɗiɗurkii ɗun ngomnatiji diiwal woyla faaro fuuna ngomnatire sarkitaɗe [[Diiwal Bauchi]] e jonnii e ɗen mo latti sakatarejo duumo ɗun Parastatals hukumaji pamari animal forest and establishment. Mo ɗen bo meɗ go lattaki mawɗo sakatarejo e lattaki membajo mo hukumaji hakkilanowo e janngirɗe mawɗe ɗe leydi (NUC) ha ɗe ɗiɗi. ==Maide maako== Lamiɗo Shehu Abubakar mo soitii e Asibiti Royal marsden gon ɗun ɗau lawok Fulham e gelle London inare e mo jiyoto nga ladde e yalɗe 27 ɗun lewru Mayie 2014 e mo woodi duɓi 76 e duniyaru ɗun waɗi Jana’iza maako e danmugal lamorde Gombe. Ɗun ɓili (lammini) ɓiɗɗo kinnaɗo Shehu Abubakar biaɗo Abubakar Shehu Abubakar e jonɗe lamiɗo keeso mo Gombe e fuuɗɗano lewru Julie 2014. <ref>https://web.archive.org/web/20150220084222/http://barasolutions.com/mainGuardian/news/national-news/164757-govt-appoints-new-emir-of-gombe |work=[[The Guardian (Nigeria)]] |date=2014-05-27 |access-date=2014-06-23|archive-date=2015-02-20|url=http://barasolutions.com/mainGuardian/news/national-news/164757-govt-appoints-new-emir-of-gombe}} [http://www.ngrguardiannews.com/news/national-news/164757-govt-appoints-new-emir-of-gombe Alt URL]</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} qmb91jlz7bckm3rsg9qhjod35ea2zbl Sa’idu Kumo 0 4789 24721 24351 2022-07-26T08:54:32Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Sa’idu Kumo (5 Nuwamba 1959-27 Disamba 2020) un gimɗo shubtal Naajeeriya moɗun subti e sanatajo wakitiɗo Gombe shakajun e [[Diiwal Gombe]] e [[Naajeeriya]] e artuɗun publisher e ta naya ɗun e ta Naajeeriya moɗarake tefgo e shuuɓal All Peoples Party (APP) hanjun gaɗaɗon latti All Nigerian Peoples Party (ANPP) mo fuɗɗi kuugal e yalde 29 ɗun mayu 1999. <ref>http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt |title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999 |work=Psephos |accessdate=25 June 2010}}</ref> ==Siyasaji (shubtule)== Gaɗa mo nyegi joɗorgal majalisa dotti’en e leuru junie 1999 Kumo ɗun ɓilimo e jonɗe komiti’en e konononii ko yiloto firoje dau, hautirɗe hiite lantarki e jamɗe cede e hanɗiɗirki cede yilaru umtuki gite e neesuji e faruki jonɗe yeso e fiijoji. <ref>http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm |title = Congressional Committees |publisher = Nigeria Congress |accessdate = 25 June 2010 |url-status = dead |archiveurl = https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm |archivedate = 18 November 2009 }}</ref> Mo lattake ballitowo arɗɗiɗo komitijo kuuɗe mo majalisa dotti’en. E leuru Afrilu 2002 Kumo mo waɗi bolɗale e arɗiɗo diiwal Borno Mala Kashalla battuɗe yaadu gaɗa subtal giagal PDP inare e mo wiii hanko un gimɗo subtal mo pirowal shubtule moɗodoto e maako. ==Usul (Furtuu)== Ɗun ɓilii Kumo e jenɗe sakatarejo shubtal All Nigerian Peoples Party (ANPP). E ɗungu 2007 mo jaaɓi jonɗe dokkowo arɗiɗo leydi Umaru Musa Yar’adu’a shawari ɗun musamman moɗun subti e shubtugal PDP e leuru Fabrairu 2009 ɗun riiwiimo gaɗa wuuro maako ngo Kumo gonɗun hukuma pamarun Akko ngo diiwal Gombe gamma sekuukimo e waɗuki kiifoje nyanuuki kiine e jaɓuki goɗɗun e juuɗe yimɓe e sekukumo hautuki konɗuɗe e shubtugo PDP jogigo laamu. Mo daraake tefgo laamu diiwal Gombe eɗer Gommanjo e yalɗe 26 ɗun Afrilu 2011 amma Ibrahim Hassan Dankwambo mo shubtal PDP doiimo. Gaɗa timminki shuɓal mo wiii PDP e diiwal Gombe soba’en maagu-INEC soji’en ɓetaɗugal ɓalewal (Police) ɓe NYSC ɓe kauti konɗuuɗe faaro waɗgo gonga ediiwal Gombe e jikii shubtuule 2,218 e wakkatire suɓal shaaligal. ==Maiɗe== Kumo mo maayi e yalɗe 27 ɗun Disamba 2020 gaɗa Covid-19. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} be3acjye72u05ae51rmzo67pmsy5oyn 24722 24721 2022-07-26T08:56:02Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Sa’idu Kumo (5 Nuwamba 1959-27 Disamba 2020) un gimɗo shubtal Naajeeriya moɗun subti e sanatajo wakitiɗo Gombe shakajun e [[Diiwal Gombe]] e [[Naajeeriya]] e artuɗun publisher e ta naya ɗun e ta Naajeeriya moɗarake tefgo e shuuɓal All Peoples Party (APP) hanjun gaɗaɗon latti All Nigerian Peoples Party (ANPP) mo fuɗɗi kuugal e yalde 29 ɗun mayu 1999. <ref>http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt |title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999 |work=Psephos |accessdate=25 June 2010}}</ref> ==Siyasaji (shubtule)== Gaɗa mo nyegi joɗorgal majalisa dotti’en e leuru junie 1999 Kumo ɗun ɓilimo e jonɗe komiti’en e konononii ko yiloto firoje dau, hautirɗe hiite lantarki e jamɗe cede e hanɗiɗirki cede yilaru umtuki gite e neesuji e faruki jonɗe yeso e fiijoji. <ref>http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm |title = Congressional Committees |publisher = Nigeria Congress |accessdate = 25 June 2010 |url-status = dead |archiveurl = https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm |archivedate = 18 November 2009 }}</ref> Mo lattake ballitowo arɗɗiɗo komitijo kuuɗe mo majalisa dotti’en. E leuru Afrilu 2002 Kumo mo waɗi bolɗale e arɗiɗo diiwal Borno Mala Kashalla battuɗe yaadu gaɗa subtal giagal PDP inare e mo wiii hanko un gimɗo subtal mo pirowal shubtule moɗodoto e maako. <ref>http://allafrica.com/stories/200204050101.html |title=Ota Visit: Kachallah, Audu Are Sinking Politicians – APP Chieftain |work=[[ThisDay]] |author=Bature Umar |date=5 April 2002|accessdate=21 July 2011}}</ref> ==Usul (Furtuu)== Ɗun ɓilii Kumo e jenɗe sakatarejo shubtal All Nigerian Peoples Party (ANPP). E ɗungu 2007 mo jaaɓi jonɗe dokkowo arɗiɗo leydi Umaru Musa Yar’adu’a shawari ɗun musamman moɗun subti e shubtugal PDP e leuru Fabrairu 2009 ɗun riiwiimo gaɗa wuuro maako ngo Kumo gonɗun hukuma pamarun Akko ngo diiwal Gombe gamma sekuukimo e waɗuki kiifoje nyanuuki kiine e jaɓuki goɗɗun e juuɗe yimɓe e sekukumo hautuki konɗuɗe e shubtugo PDP jogigo laamu. Mo daraake tefgo laamu diiwal Gombe eɗer Gommanjo e yalɗe 26 ɗun Afrilu 2011 amma Ibrahim Hassan Dankwambo mo shubtal PDP doiimo. Gaɗa timminki shuɓal mo wiii PDP e diiwal Gombe soba’en maagu-INEC soji’en ɓetaɗugal ɓalewal (Police) ɓe NYSC ɓe kauti konɗuuɗe faaro waɗgo gonga ediiwal Gombe e jikii shubtuule 2,218 e wakkatire suɓal shaaligal. ==Maiɗe== Kumo mo maayi e yalɗe 27 ɗun Disamba 2020 gaɗa Covid-19. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} ehspfybh7ssf007enqfhq2cvn9vl3un 24723 24722 2022-07-26T08:57:56Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Sa’idu Kumo (5 Nuwamba 1959-27 Disamba 2020) un gimɗo shubtal Naajeeriya moɗun subti e sanatajo wakitiɗo Gombe shakajun e [[Diiwal Gombe]] e [[Naajeeriya]] e artuɗun publisher e ta naya ɗun e ta Naajeeriya moɗarake tefgo e shuuɓal All Peoples Party (APP) hanjun gaɗaɗon latti All Nigerian Peoples Party (ANPP) mo fuɗɗi kuugal e yalde 29 ɗun mayu 1999. <ref>http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt |title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999 |work=Psephos |accessdate=25 June 2010}}</ref> ==Siyasaji (shubtule)== Gaɗa mo nyegi joɗorgal majalisa dotti’en e leuru junie 1999 Kumo ɗun ɓilimo e jonɗe komiti’en e konononii ko yiloto firoje dau, hautirɗe hiite lantarki e jamɗe cede e hanɗiɗirki cede yilaru umtuki gite e neesuji e faruki jonɗe yeso e fiijoji. <ref>http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm |title = Congressional Committees |publisher = Nigeria Congress |accessdate = 25 June 2010 |url-status = dead |archiveurl = https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm |archivedate = 18 November 2009 }}</ref> Mo lattake ballitowo arɗɗiɗo komitijo kuuɗe mo majalisa dotti’en. E leuru Afrilu 2002 Kumo mo waɗi bolɗale e arɗiɗo diiwal Borno Mala Kashalla battuɗe yaadu gaɗa subtal giagal PDP inare e mo wiii hanko un gimɗo subtal mo pirowal shubtule moɗodoto e maako. <ref>http://allafrica.com/stories/200204050101.html |title=Ota Visit: Kachallah, Audu Are Sinking Politicians – APP Chieftain |work=[[ThisDay]] |author=Bature Umar |date=5 April 2002|accessdate=21 July 2011}}</ref> ==Usul (Furtuu)== Ɗun ɓilii Kumo e jenɗe sakatarejo shubtal All Nigerian Peoples Party (ANPP). E ɗungu 2007 mo jaaɓi jonɗe dokkowo arɗiɗo leydi Umaru Musa Yar’adu’a shawari ɗun musamman moɗun subti e shubtugal PDP e leuru Fabrairu 2009 ɗun riiwiimo gaɗa wuuro maako ngo Kumo gonɗun hukuma pamarun Akko ngo diiwal Gombe gamma sekuukimo e waɗuki kiifoje nyanuuki kiine e jaɓuki goɗɗun e juuɗe yimɓe e sekukumo hautuki konɗuɗe e shubtugo PDP jogigo laamu. <ref>http://nigeriannewspapersworld.com/plus/view.php?aid=2266 |title=1999–2011: How ANPP fell to PDP's "collaborative govt" |date=2 June 2011 |work=[[Media Trust]] |accessdate=21 July 2011}}</ref> Mo daraake tefgo laamu diiwal Gombe eɗer Gommanjo e yalɗe 26 ɗun Afrilu 2011 amma Ibrahim Hassan Dankwambo mo shubtal PDP doiimo. Gaɗa timminki shuɓal mo wiii PDP e diiwal Gombe soba’en maagu-INEC soji’en ɓetaɗugal ɓalewal (Police) ɓe NYSC ɓe kauti konɗuuɗe faaro waɗgo gonga ediiwal Gombe e jikii shubtuule 2,218 e wakkatire suɓal shaaligal. ==Maiɗe== Kumo mo maayi e yalɗe 27 ɗun Disamba 2020 gaɗa Covid-19. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} gncyuz1k375p419q55we44dhau8mgur 24724 24723 2022-07-26T09:00:00Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Sa’idu Kumo (5 Nuwamba 1959-27 Disamba 2020) un gimɗo shubtal Naajeeriya moɗun subti e sanatajo wakitiɗo Gombe shakajun e [[Diiwal Gombe]] e [[Naajeeriya]] e artuɗun publisher e ta naya ɗun e ta Naajeeriya moɗarake tefgo e shuuɓal All Peoples Party (APP) hanjun gaɗaɗon latti All Nigerian Peoples Party (ANPP) mo fuɗɗi kuugal e yalde 29 ɗun mayu 1999. <ref>http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt |title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999 |work=Psephos |accessdate=25 June 2010}}</ref> ==Siyasaji (shubtule)== Gaɗa mo nyegi joɗorgal majalisa dotti’en e leuru junie 1999 Kumo ɗun ɓilimo e jonɗe komiti’en e konononii ko yiloto firoje dau, hautirɗe hiite lantarki e jamɗe cede e hanɗiɗirki cede yilaru umtuki gite e neesuji e faruki jonɗe yeso e fiijoji. <ref>http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm |title = Congressional Committees |publisher = Nigeria Congress |accessdate = 25 June 2010 |url-status = dead |archiveurl = https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm |archivedate = 18 November 2009 }}</ref> Mo lattake ballitowo arɗɗiɗo komitijo kuuɗe mo majalisa dotti’en. E leuru Afrilu 2002 Kumo mo waɗi bolɗale e arɗiɗo diiwal Borno Mala Kashalla battuɗe yaadu gaɗa subtal giagal PDP inare e mo wiii hanko un gimɗo subtal mo pirowal shubtule moɗodoto e maako. <ref>http://allafrica.com/stories/200204050101.html |title=Ota Visit: Kachallah, Audu Are Sinking Politicians – APP Chieftain |work=[[ThisDay]] |author=Bature Umar |date=5 April 2002|accessdate=21 July 2011}}</ref> ==Usul (Furtuu)== Ɗun ɓilii Kumo e jenɗe sakatarejo shubtal All Nigerian Peoples Party (ANPP). E ɗungu 2007 mo jaaɓi jonɗe dokkowo arɗiɗo leydi Umaru Musa Yar’adu’a shawari ɗun musamman moɗun subti e shubtugal PDP e leuru Fabrairu 2009 ɗun riiwiimo gaɗa wuuro maako ngo Kumo gonɗun hukuma pamarun Akko ngo diiwal Gombe gamma sekuukimo e waɗuki kiifoje nyanuuki kiine e jaɓuki goɗɗun e juuɗe yimɓe e sekukumo hautuki konɗuɗe e shubtugo PDP jogigo laamu. <ref>http://nigeriannewspapersworld.com/plus/view.php?aid=2266 |title=1999–2011: How ANPP fell to PDP's "collaborative govt" |date=2 June 2011 |work=[[Media Trust]] |accessdate=21 July 2011}}</ref> Mo daraake tefgo laamu diiwal Gombe eɗer Gommanjo e yalɗe 26 ɗun Afrilu 2011 amma Ibrahim Hassan Dankwambo mo shubtal PDP doiimo. Gaɗa timminki shuɓal mo wiii PDP e diiwal Gombe soba’en maagu-INEC soji’en ɓetaɗugal ɓalewal (Police) ɓe NYSC ɓe kauti konɗuuɗe faaro waɗgo gonga ediiwal Gombe e jikii shubtuule 2,218 e wakkatire suɓal shaaligal. <ref>http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=165988 |title = ANPP: Buhari's Exit, Good Riddance, Says Kumo |author = Segun Awofadeji |date = 2 July 2010 |work = ThisDay |accessdate = 25 June 2010 }}{{dead link|date=May 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==Maiɗe== Kumo mo maayi e yalɗe 27 ɗun Disamba 2020 gaɗa Covid-19. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 2c5ct87kzoj6z8dxyp4nrtzgoc2hs38 24725 24724 2022-07-26T09:02:39Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Sa’idu Kumo (5 Nuwamba 1959-27 Disamba 2020) un gimɗo shubtal Naajeeriya moɗun subti e sanatajo wakitiɗo Gombe shakajun e [[Diiwal Gombe]] e [[Naajeeriya]] e artuɗun publisher e ta naya ɗun e ta Naajeeriya moɗarake tefgo e shuuɓal All Peoples Party (APP) hanjun gaɗaɗon latti All Nigerian Peoples Party (ANPP) mo fuɗɗi kuugal e yalde 29 ɗun mayu 1999. <ref>http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt |title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999 |work=Psephos |accessdate=25 June 2010}}</ref> ==Siyasaji (shubtule)== Gaɗa mo nyegi joɗorgal majalisa dotti’en e leuru junie 1999 Kumo ɗun ɓilimo e jonɗe komiti’en e konononii ko yiloto firoje dau, hautirɗe hiite lantarki e jamɗe cede e hanɗiɗirki cede yilaru umtuki gite e neesuji e faruki jonɗe yeso e fiijoji. <ref>http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm |title = Congressional Committees |publisher = Nigeria Congress |accessdate = 25 June 2010 |url-status = dead |archiveurl = https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm |archivedate = 18 November 2009 }}</ref> Mo lattake ballitowo arɗɗiɗo komitijo kuuɗe mo majalisa dotti’en. E leuru Afrilu 2002 Kumo mo waɗi bolɗale e arɗiɗo diiwal Borno Mala Kashalla battuɗe yaadu gaɗa subtal giagal PDP inare e mo wiii hanko un gimɗo subtal mo pirowal shubtule moɗodoto e maako. <ref>http://allafrica.com/stories/200204050101.html |title=Ota Visit: Kachallah, Audu Are Sinking Politicians – APP Chieftain |work=[[ThisDay]] |author=Bature Umar |date=5 April 2002|accessdate=21 July 2011}}</ref> ==Usul (Furtuu)== Ɗun ɓilii Kumo e jenɗe sakatarejo shubtal All Nigerian Peoples Party (ANPP). E ɗungu 2007 mo jaaɓi jonɗe dokkowo arɗiɗo leydi Umaru Musa Yar’adu’a shawari ɗun musamman moɗun subti e shubtugal PDP e leuru Fabrairu 2009 ɗun riiwiimo gaɗa wuuro maako ngo Kumo gonɗun hukuma pamarun Akko ngo diiwal Gombe gamma sekuukimo e waɗuki kiifoje nyanuuki kiine e jaɓuki goɗɗun e juuɗe yimɓe e sekukumo hautuki konɗuɗe e shubtugo PDP jogigo laamu. <ref>http://nigeriannewspapersworld.com/plus/view.php?aid=2266 |title=1999–2011: How ANPP fell to PDP's "collaborative govt" |date=2 June 2011 |work=[[Media Trust]] |accessdate=21 July 2011}}</ref> Mo daraake tefgo laamu diiwal Gombe eɗer Gommanjo e yalɗe 26 ɗun Afrilu 2011 amma Ibrahim Hassan Dankwambo mo shubtal PDP doiimo. Gaɗa timminki shuɓal mo wiii PDP e diiwal Gombe soba’en maagu-INEC soji’en ɓetaɗugal ɓalewal (Police) ɓe NYSC ɓe kauti konɗuuɗe faaro waɗgo gonga ediiwal Gombe e jikii shubtuule 2,218 e wakkatire suɓal shaaligal. <ref>http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=165988 |title = ANPP: Buhari's Exit, Good Riddance, Says Kumo |author = Segun Awofadeji |date = 2 July 2010 |work = ThisDay |accessdate = 25 June 2010 }}{{dead link|date=May 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==Maiɗe== Kumo mo maayi e yalɗe 27 ɗun Disamba 2020 gaɗa Covid-19. <ref>https://www.premiumtimesng.com/regional/nwest/433433-ex-senator-saidu-kumo-dies-at-71.html|access-date=2020-12-27|language=en-GB}}</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/433572-ex-nigerian-lawmaker-dies-from-covid-19.html Ex-Nigerian lawmaker dies from COVID-19 | Premium Times Nigeria<!-- Bot generated title -->]</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} ajafep79wzhdfdmakj87502kc1coasb Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo 0 4792 24726 24354 2022-07-26T09:04:55Z Ibrahim442 7641 /* Hiimoɓe */ wikitext text/x-wiki {{databox}} Dun danyi '''Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo''' (e yalɗe 4 Aprilie 1962) mo gimɗo siyasaje e Naajeeriya me medgo lattaki ngomnajo [[Diiwal Gombe]] e hautugo [[Naajeriya]]. ==Distinorde maako e kuugal== Dun danyi Dankwambo ɗer yalɗe 4 ɗun lewru Aprilie 1962 e Herwagana, Gombe. Mo timmini gonɗe maako e janngirɗe Ahmadu Bello University e ɗungu 1985 inare e mo waɗi digiriwal e fannu limgu (Accounting). Mo heɓi digiri ɗiɗaɓun e fannu hautugo jaudi e janngirɗe University of Lagos e 1992 ɗenbo mo waɗi digiri tataɓun e fannu limgal gada janngirɗe Igbinedion University. Mo fuɗɗi kuugal e Cooper & Lybrand e dungu 1985, ɗun mo huwwi e Banki mawɗun ɗun Naajeriya gada 1993 yaari 1999. Gada ɗen ɗun ɓilimo akkantajo janar ɗun Diiwal Gombe, e mo joogi ɗu un mangu ha yaari 2005 ɗun ɓilimo akkantajo janar mo hautugo 20 Aprilie 2005 mo ɗenbo huwwi e Bankiwal mangal gal Naajeriya. Mo jogake ɗu un mangu ha sai ɗe mo waɗi jippaki (resign) mo fuɗɗi kuuɗe tetgal subtugo maako ɗun arɗujo Diiwal Gombe e lewru Januarie 2011. ==Subtuugo== E shubtal gaɗagal e yalɗe 26 ɗun lewru Aprilie 2011 Dankwambo mo heeɓi kuri’aji 596,481, e mo heeɓi nasru eɗau sobaen tetgo maako Alhaji Abubakar Aliyu mo subtugo CPC heɓi 841,959 ɗenbo e sanatajo Sa’idu Umar Kumo mo subtogo ANPP e kuri’aaji 84,959. ==Ngomnajo (arɗiɗo)== E jonde maako ɗun arɗiɗo, Dankwambo mo relli ballitowo maako David Mayims Albashi mo njomirawo jaɓi balɗe muɗun e yalɗe 4 ɗun lewru Novemba 2011 e goɗɗun Asibiti ɗun leydi Jamus sababu naunaki kimo nauni e do’eere motawa e yalɗe 28 lewru Augustie 2011. E yalɗe 17 ɗun lewru Disemba 2011, Dankwambo mo ɓiili Tha’anda Rubani e jonɗe ballita ngomnajo gaɗa (ɓawo) fuutuka subtaki maako e ɗungu 2015, Charles Ya’u Iliya mo lattake ballitowo mo a jonɗe maako ɗe ngomnajo Diiwal Gombe ha yaari keral wa’aaduwal maako ɗiɗaɓal e 2014. ==Ungiiyaaji== Mo membajo: *Institue of Chartered Accountans of Nigeria (ICAN) *Chartered Institute of Taxation of Nigeria (CITN) *Chartered Institute of Bankers (CIB) *Nigeria Institute of Marketers (NIM) ==Hiimoɓe== i4tbxi38ha2xb78lt5b2n6ldi0hk724 24727 24726 2022-07-26T09:05:44Z Ibrahim442 7641 /* Hiimoɓe */ wikitext text/x-wiki {{databox}} Dun danyi '''Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo''' (e yalɗe 4 Aprilie 1962) mo gimɗo siyasaje e Naajeeriya me medgo lattaki ngomnajo [[Diiwal Gombe]] e hautugo [[Naajeriya]]. ==Distinorde maako e kuugal== Dun danyi Dankwambo ɗer yalɗe 4 ɗun lewru Aprilie 1962 e Herwagana, Gombe. Mo timmini gonɗe maako e janngirɗe Ahmadu Bello University e ɗungu 1985 inare e mo waɗi digiriwal e fannu limgu (Accounting). Mo heɓi digiri ɗiɗaɓun e fannu hautugo jaudi e janngirɗe University of Lagos e 1992 ɗenbo mo waɗi digiri tataɓun e fannu limgal gada janngirɗe Igbinedion University. Mo fuɗɗi kuugal e Cooper & Lybrand e dungu 1985, ɗun mo huwwi e Banki mawɗun ɗun Naajeriya gada 1993 yaari 1999. Gada ɗen ɗun ɓilimo akkantajo janar ɗun Diiwal Gombe, e mo joogi ɗu un mangu ha yaari 2005 ɗun ɓilimo akkantajo janar mo hautugo 20 Aprilie 2005 mo ɗenbo huwwi e Bankiwal mangal gal Naajeriya. Mo jogake ɗu un mangu ha sai ɗe mo waɗi jippaki (resign) mo fuɗɗi kuuɗe tetgal subtugo maako ɗun arɗujo Diiwal Gombe e lewru Januarie 2011. ==Subtuugo== E shubtal gaɗagal e yalɗe 26 ɗun lewru Aprilie 2011 Dankwambo mo heeɓi kuri’aji 596,481, e mo heeɓi nasru eɗau sobaen tetgo maako Alhaji Abubakar Aliyu mo subtugo CPC heɓi 841,959 ɗenbo e sanatajo Sa’idu Umar Kumo mo subtogo ANPP e kuri’aaji 84,959. ==Ngomnajo (arɗiɗo)== E jonde maako ɗun arɗiɗo, Dankwambo mo relli ballitowo maako David Mayims Albashi mo njomirawo jaɓi balɗe muɗun e yalɗe 4 ɗun lewru Novemba 2011 e goɗɗun Asibiti ɗun leydi Jamus sababu naunaki kimo nauni e do’eere motawa e yalɗe 28 lewru Augustie 2011. E yalɗe 17 ɗun lewru Disemba 2011, Dankwambo mo ɓiili Tha’anda Rubani e jonɗe ballita ngomnajo gaɗa (ɓawo) fuutuka subtaki maako e ɗungu 2015, Charles Ya’u Iliya mo lattake ballitowo mo a jonɗe maako ɗe ngomnajo Diiwal Gombe ha yaari keral wa’aaduwal maako ɗiɗaɓal e 2014. ==Ungiiyaaji== Mo membajo: *Institue of Chartered Accountans of Nigeria (ICAN) *Chartered Institute of Taxation of Nigeria (CITN) *Chartered Institute of Bankers (CIB) *Nigeria Institute of Marketers (NIM) ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 8zup21zv9vv92su880u2ml7kiomjlcc 24728 24727 2022-07-26T09:07:36Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Dun danyi '''Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo''' (e yalɗe 4 Aprilie 1962) mo gimɗo siyasaje e Naajeeriya me medgo lattaki ngomnajo [[Diiwal Gombe]] e hautugo [[Naajeriya]]. <ref>https://www.africa-confidential.com/profile/id/3938/Ibrahim_Dankwambo|title=Ibrahim Profile}}</ref> ==Distinorde maako e kuugal== Dun danyi Dankwambo ɗer yalɗe 4 ɗun lewru Aprilie 1962 e Herwagana, Gombe. Mo timmini gonɗe maako e janngirɗe Ahmadu Bello University e ɗungu 1985 inare e mo waɗi digiriwal e fannu limgu (Accounting). Mo heɓi digiri ɗiɗaɓun e fannu hautugo jaudi e janngirɗe University of Lagos e 1992 ɗenbo mo waɗi digiri tataɓun e fannu limgal gada janngirɗe Igbinedion University. Mo fuɗɗi kuugal e Cooper & Lybrand e dungu 1985, ɗun mo huwwi e Banki mawɗun ɗun Naajeriya gada 1993 yaari 1999. Gada ɗen ɗun ɓilimo akkantajo janar ɗun Diiwal Gombe, e mo joogi ɗu un mangu ha yaari 2005 ɗun ɓilimo akkantajo janar mo hautugo 20 Aprilie 2005 mo ɗenbo huwwi e Bankiwal mangal gal Naajeriya. Mo jogake ɗu un mangu ha sai ɗe mo waɗi jippaki (resign) mo fuɗɗi kuuɗe tetgal subtugo maako ɗun arɗujo Diiwal Gombe e lewru Januarie 2011. ==Subtuugo== E shubtal gaɗagal e yalɗe 26 ɗun lewru Aprilie 2011 Dankwambo mo heeɓi kuri’aji 596,481, e mo heeɓi nasru eɗau sobaen tetgo maako Alhaji Abubakar Aliyu mo subtugo CPC heɓi 841,959 ɗenbo e sanatajo Sa’idu Umar Kumo mo subtogo ANPP e kuri’aaji 84,959. ==Ngomnajo (arɗiɗo)== E jonde maako ɗun arɗiɗo, Dankwambo mo relli ballitowo maako David Mayims Albashi mo njomirawo jaɓi balɗe muɗun e yalɗe 4 ɗun lewru Novemba 2011 e goɗɗun Asibiti ɗun leydi Jamus sababu naunaki kimo nauni e do’eere motawa e yalɗe 28 lewru Augustie 2011. E yalɗe 17 ɗun lewru Disemba 2011, Dankwambo mo ɓiili Tha’anda Rubani e jonɗe ballita ngomnajo gaɗa (ɓawo) fuutuka subtaki maako e ɗungu 2015, Charles Ya’u Iliya mo lattake ballitowo mo a jonɗe maako ɗe ngomnajo Diiwal Gombe ha yaari keral wa’aaduwal maako ɗiɗaɓal e 2014. ==Ungiiyaaji== Mo membajo: *Institue of Chartered Accountans of Nigeria (ICAN) *Chartered Institute of Taxation of Nigeria (CITN) *Chartered Institute of Bankers (CIB) *Nigeria Institute of Marketers (NIM) ==Hiimoɓe== {{Reflist}} bareeab7kbrbdafkys0d5t8qlsb6kdy 24729 24728 2022-07-26T09:09:26Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Dun danyi '''Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo''' (e yalɗe 4 Aprilie 1962) mo gimɗo siyasaje e Naajeeriya me medgo lattaki ngomnajo [[Diiwal Gombe]] e hautugo [[Naajeriya]]. <ref>https://www.africa-confidential.com/profile/id/3938/Ibrahim_Dankwambo|title=Ibrahim Profile}}</ref> ==Distinorde maako e kuugal== Dun danyi Dankwambo ɗer yalɗe 4 ɗun lewru Aprilie 1962 e Herwagana, Gombe. Mo timmini gonɗe maako e janngirɗe Ahmadu Bello University e ɗungu 1985 inare e mo waɗi digiriwal e fannu limgu (Accounting). Mo heɓi digiri ɗiɗaɓun e fannu hautugo jaudi e janngirɗe University of Lagos e 1992 ɗenbo mo waɗi digiri tataɓun e fannu limgal gada janngirɗe Igbinedion University. <ref>http://thenationonlineng.net/gov-dankwambo-bags-phd-igbinedion-varsity/|title=Gov Dankwambo bags PhD at Igbinedion Varsity - The Nation Nigeria|date=24 November 2013|work=The Nation Nigeria|access-date=20 December 2017|language=en-US}}</ref> Mo fuɗɗi kuugal e Cooper & Lybrand e dungu 1985, ɗun mo huwwi e Banki mawɗun ɗun Naajeriya gada 1993 yaari 1999. Gada ɗen ɗun ɓilimo akkantajo janar ɗun Diiwal Gombe, e mo joogi ɗu un mangu ha yaari 2005 ɗun ɓilimo akkantajo janar mo hautugo 20 Aprilie 2005 mo ɗenbo huwwi e Bankiwal mangal gal Naajeriya. Mo jogake ɗu un mangu ha sai ɗe mo waɗi jippaki (resign) mo fuɗɗi kuuɗe tetgal subtugo maako ɗun arɗujo Diiwal Gombe e lewru Januarie 2011. ==Subtuugo== E shubtal gaɗagal e yalɗe 26 ɗun lewru Aprilie 2011 Dankwambo mo heeɓi kuri’aji 596,481, e mo heeɓi nasru eɗau sobaen tetgo maako Alhaji Abubakar Aliyu mo subtugo CPC heɓi 841,959 ɗenbo e sanatajo Sa’idu Umar Kumo mo subtogo ANPP e kuri’aaji 84,959. ==Ngomnajo (arɗiɗo)== E jonde maako ɗun arɗiɗo, Dankwambo mo relli ballitowo maako David Mayims Albashi mo njomirawo jaɓi balɗe muɗun e yalɗe 4 ɗun lewru Novemba 2011 e goɗɗun Asibiti ɗun leydi Jamus sababu naunaki kimo nauni e do’eere motawa e yalɗe 28 lewru Augustie 2011. E yalɗe 17 ɗun lewru Disemba 2011, Dankwambo mo ɓiili Tha’anda Rubani e jonɗe ballita ngomnajo gaɗa (ɓawo) fuutuka subtaki maako e ɗungu 2015, Charles Ya’u Iliya mo lattake ballitowo mo a jonɗe maako ɗe ngomnajo Diiwal Gombe ha yaari keral wa’aaduwal maako ɗiɗaɓal e 2014. ==Ungiiyaaji== Mo membajo: *Institue of Chartered Accountans of Nigeria (ICAN) *Chartered Institute of Taxation of Nigeria (CITN) *Chartered Institute of Bankers (CIB) *Nigeria Institute of Marketers (NIM) ==Hiimoɓe== {{Reflist}} snd5hr8xh5m99tj84sjnb4o6d7sxjhc 24730 24729 2022-07-26T09:13:58Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Dun danyi '''Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo''' (e yalɗe 4 Aprilie 1962) mo gimɗo siyasaje e Naajeeriya me medgo lattaki ngomnajo [[Diiwal Gombe]] e hautugo [[Naajeriya]]. <ref>https://www.africa-confidential.com/profile/id/3938/Ibrahim_Dankwambo|title=Ibrahim Profile}}</ref> ==Distinorde maako e kuugal== Dun danyi Dankwambo ɗer yalɗe 4 ɗun lewru Aprilie 1962 e Herwagana, Gombe. Mo timmini gonɗe maako e janngirɗe Ahmadu Bello University e ɗungu 1985 inare e mo waɗi digiriwal e fannu limgu (Accounting). Mo heɓi digiri ɗiɗaɓun e fannu hautugo jaudi e janngirɗe University of Lagos e 1992 ɗenbo mo waɗi digiri tataɓun e fannu limgal gada janngirɗe Igbinedion University. <ref>http://thenationonlineng.net/gov-dankwambo-bags-phd-igbinedion-varsity/|title=Gov Dankwambo bags PhD at Igbinedion Varsity - The Nation Nigeria|date=24 November 2013|work=The Nation Nigeria|access-date=20 December 2017|language=en-US}}</ref> Mo fuɗɗi kuugal e Cooper & Lybrand e dungu 1985, ɗun mo huwwi e Banki mawɗun ɗun Naajeriya gada 1993 yaari 1999. Gada ɗen ɗun ɓilimo akkantajo janar ɗun Diiwal Gombe, e mo joogi ɗu un mangu ha yaari 2005 ɗun ɓilimo akkantajo janar mo hautugo 20 Aprilie 2005 mo ɗenbo huwwi e Bankiwal mangal gal Naajeriya. Mo jogake ɗu un mangu ha sai ɗe mo waɗi jippaki (resign) mo fuɗɗi kuuɗe tetgal subtugo maako ɗun arɗujo Diiwal Gombe e lewru Januarie 2011. <ref>https://www.vanguardngr.com/2011/11/gombe-state-deputy-governor-passes-on/ |access-date=2022-03-25 |website=Vanguard News |language=en-US}}</ref> ==Subtuugo== E shubtal gaɗagal e yalɗe 26 ɗun lewru Aprilie 2011 Dankwambo mo heeɓi kuri’aji 596,481, e mo heeɓi nasru eɗau sobaen tetgo maako Alhaji Abubakar Aliyu mo subtugo CPC heɓi 841,959 ɗenbo e sanatajo Sa’idu Umar Kumo mo subtogo ANPP e kuri’aaji 84,959. ==Ngomnajo (arɗiɗo)== E jonde maako ɗun arɗiɗo, Dankwambo mo relli ballitowo maako David Mayims Albashi mo njomirawo jaɓi balɗe muɗun e yalɗe 4 ɗun lewru Novemba 2011 e goɗɗun Asibiti ɗun leydi Jamus sababu naunaki kimo nauni e do’eere motawa e yalɗe 28 lewru Augustie 2011. E yalɗe 17 ɗun lewru Disemba 2011, Dankwambo mo ɓiili Tha’anda Rubani e jonɗe ballita ngomnajo gaɗa (ɓawo) fuutuka subtaki maako e ɗungu 2015, Charles Ya’u Iliya mo lattake ballitowo mo a jonɗe maako ɗe ngomnajo Diiwal Gombe ha yaari keral wa’aaduwal maako ɗiɗaɓal e 2014. ==Ungiiyaaji== Mo membajo: *Institue of Chartered Accountans of Nigeria (ICAN) *Chartered Institute of Taxation of Nigeria (CITN) *Chartered Institute of Bankers (CIB) *Nigeria Institute of Marketers (NIM) ==Hiimoɓe== {{Reflist}} mmouvorzvan66sadv4v6dmlmljyl3o8 Hindou Oumarou Ibrahim 0 4802 24699 24496 2022-07-25T16:47:04Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Hindou Oumarou Ibrahim''' ɓi leydi [[Caadi]] fullo'on woɗontefa faɗɗugo fellel anɗiɗo numugo leddi kanko'on ɗon laara koyaal. Rouɓe je ''Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT)'' ohuyi kugal mangal woɗon yacceɓe ko ɓe huwata je ''pavillion of the world indegeneous people’s initiative ɓe pavillion je COP21, COP22 ɓe COP23''.<ref>https://blog.nationalgeographic.org/2017/05/29/national-geographic-emerging-explorer-hindou-oumarou-ibrahim-raising-the-voice-of-indigenous-climate-knowledge/|title=National Geographic Emerging Explorer Hindou Oumarou Ibrahim Raising the Voice of Indigenous Climate Knowledge – National Geographic Blog|website=blog.nationalgeographic.org|language=en-US|access-date=2018-10-08}}</ref> ==Waɗon Hafda Anɗirgoɓe== Hindou owondi woɗon fadda fellel kanko’on woɗon huwa doo yimɓe maako asli je mbororoji ha leddi/leysɗi Caadi ojangi ha Ndjamena birniwol mangal ha leydi Caadi shutare maako manfat ɗer linyol maako ɗer asli mbororo en oshutataman moɓuri anɗigo ɓe asli maɓɓe ɗuraɓe, ɗuraɓe na’i ɓe bali. <ref>http://www.afpat.net/nos-membres/|title=Nos membres – AFPAT|website=www.afpat.net|language=en|access-date=2018-10-08}}</ref><ref>https://news.globallandscapesforum.org/28833/hindou-oumarou-ibrahim-bridging-worlds-through-environmental-activism/|title=Hindou Oumarou Ibrahim: Bridging worlds through environmental activism - Landscape News|date=2018-08-13|work=Landscape News|access-date=2018-10-08|language=en-US}}</ref> Yaake janngirɗe maako yake ofamti be ɗau follomo jananku fuuɓe anɗigo woɗon fellel man ɗer ɗe maako asli ɗer leddi man noɓe hauti ɓe sanɗiti linyol maako asli maako mbororo’en ɗer maɓɓe wooɗi ɓi heɓi lawul janngirɗe man banano oheɓi. <ref>https://www.bbc.com/news/av/36100566/why-is-one-of-the-world-s-largest-lakes-disappearing|title=Why is one of the world's largest lakes disappearing?|website=BBC News|language=en-GB|access-date=2018-10-08}}</ref> Gamman ɗer 1999, otiggi kautal Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT), kanko’on kautal ummatore owartire hakkilo maako gikku bukkwai roɓe ɓe asli mbororo’en ɗer jama’aje mbororo’en ɓe hautigo teddingo arɗigal be daurongo yimɓe faɗɗugo fellel. <ref>https://news.globallandscapesforum.org/25828/hindou-oumarou-ibrahim-urges-more-rights-for-indigenous-people-to-benefit-landscapes/|title=Hindou Oumarou Ibrahim urges more rights for indigenous people to benefit landscapes - Landscape News|date=2018-01-13|work=Landscape News|access-date=2018-10-08|language=en-US}}</ref> Kautal man heɓi laawul waɗugo kugal maako hitadee man 2005 daga yakeman woɗon nasta daurango leydi be leydi wailittigo wakkati yakugo yeesu juɗɗun bee tagali fer-fere bee faɗɗugo felle. <ref>http://climatdeveloppement.org/lercd/afpat-tchad/|title=AFPAT Tchad {{!}} Réseau climat et developpement|website=climatdeveloppement.org|language=fr-FR|access-date=2018-10-08}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} fspr3ajyh7geio6br8oqzr8k7f2f4k1 24700 24699 2022-07-25T16:49:51Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Hindou Oumarou Ibrahim''' ɓi leydi [[Caadi]] fullo'on woɗontefa faɗɗugo fellel anɗiɗo numugo leddi kanko'on ɗon laara koyaal. Rouɓe je ''Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT)'' ohuyi kugal mangal woɗon yacceɓe ko ɓe huwata je ''pavillion of the world indegeneous people’s initiative ɓe pavillion je COP21, COP22 ɓe COP23''.<ref>https://blog.nationalgeographic.org/2017/05/29/national-geographic-emerging-explorer-hindou-oumarou-ibrahim-raising-the-voice-of-indigenous-climate-knowledge/|title=National Geographic Emerging Explorer Hindou Oumarou Ibrahim Raising the Voice of Indigenous Climate Knowledge – National Geographic Blog|website=blog.nationalgeographic.org|language=en-US|access-date=2018-10-08}}</ref> ==Waɗon Hafda Anɗirgoɓe== Hindou owondi woɗon fadda fellel kanko’on woɗon huwa doo yimɓe maako asli je mbororoji ha leddi/leysɗi Caadi ojangi ha Ndjamena birniwol mangal ha leydi Caadi shutare maako manfat ɗer linyol maako ɗer asli mbororo en oshutataman moɓuri anɗigo ɓe asli maɓɓe ɗuraɓe, ɗuraɓe na’i ɓe bali. <ref>http://www.afpat.net/nos-membres/|title=Nos membres – AFPAT|website=www.afpat.net|language=en|access-date=2018-10-08}}</ref><ref>https://news.globallandscapesforum.org/28833/hindou-oumarou-ibrahim-bridging-worlds-through-environmental-activism/|title=Hindou Oumarou Ibrahim: Bridging worlds through environmental activism - Landscape News|date=2018-08-13|work=Landscape News|access-date=2018-10-08|language=en-US}}</ref> Yaake janngirɗe maako yake ofamti be ɗau follomo jananku fuuɓe anɗigo woɗon fellel man ɗer ɗe maako asli ɗer leddi man noɓe hauti ɓe sanɗiti linyol maako asli maako mbororo’en ɗer maɓɓe wooɗi ɓi heɓi lawul janngirɗe man banano oheɓi. <ref>https://www.bbc.com/news/av/36100566/why-is-one-of-the-world-s-largest-lakes-disappearing|title=Why is one of the world's largest lakes disappearing?|website=BBC News|language=en-GB|access-date=2018-10-08}}</ref> Gamman ɗer 1999, otiggi kautal Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT), kanko’on kautal ummatore owartire hakkilo maako gikku bukkwai roɓe ɓe asli mbororo’en ɗer jama’aje mbororo’en ɓe hautigo teddingo arɗigal be daurongo yimɓe faɗɗugo fellel. <ref>https://news.globallandscapesforum.org/25828/hindou-oumarou-ibrahim-urges-more-rights-for-indigenous-people-to-benefit-landscapes/|title=Hindou Oumarou Ibrahim urges more rights for indigenous people to benefit landscapes - Landscape News|date=2018-01-13|work=Landscape News|access-date=2018-10-08|language=en-US}}</ref> Kautal man heɓi laawul waɗugo kugal maako hitadee man 2005 daga yakeman woɗon nasta daurango leydi be leydi wailittigo wakkati yakugo yeesu juɗɗun bee tagali fer-fere bee faɗɗugo felle. <ref>http://climatdeveloppement.org/lercd/afpat-tchad/|title=AFPAT Tchad {{!}} Réseau climat et developpement|website=climatdeveloppement.org|language=fr-FR|access-date=2018-10-08}}</ref><ref>https://www.iom.int/jahia/webdav/shared/shared/mainsite/microsites/IDM/workshops/climate-change-2011/Report-EN.pdf|title=International Dialogue on Migration: Climate Change, Environmental Degradation, and Migration|author=Ibrahim|first=Hindu Oumarou|date=2012|publisher=International Organization for Migration|volume=18|pages=51–53|access-date=October 8, 2018}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 7e69ufqphgiv7zd84ydjgoszzwye727 Amsatou Sow Sidibe 0 4808 24701 24473 2022-07-25T16:56:31Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Amsatou Sow Sidibe''' (ɓe ɗanyimo hitadee 1953) Mallum jo’on bo lauya’on ɓi siyasa ɓi’on ha leydi [[Senegaal]]. Hitande 2012 kanko’on debbo arnɗe woɗon deer yimɓe wurti beesuɓaɓe cubol mu’ar dantaɓe ha leddi. <ref>https://www.voanews.com/a/senegals-female-presidential-candidate-has-equality-agenda-138803909/159562.html</ref> Amsatou farfesa wakkare kiita ha jami’ah Cheikh Anta Diop (jami’a je Dakar) woɗon huwa kanko’on darekta je jaburu yeɓugo hore ɓiɓe adama be Donde jam. <ref>https://womensenews.org/2010/02/peacemaking-senegal-has-just-the-woman-2/</ref><ref>http://articles.latimes.com/2004/jun/06/news/adfg-wives6 |title=On Thursday, It's Wife No. 3 in Polygamous West Africa |last=Diouf |first=Nafi |date=2004-06-06 |website=Los Angeles Times |language=en-US |access-date=2018-07-20}}</ref> O tiggi ɗenbo o huyi ɗer ɗe maako ha arɗiɗo be kautal yahugo yeesu roɓe [[Afirik]] (RAFET), woni ha wuro [[Dakar]]. <ref>http://iknowpolitics.org/en/knowledge-library/interview/amsatou-sow-sidib%C3%A9</ref> Derkuɗe maako fere-fere Amsatou dauriniɓe diflomasiyya gam jaamu roɓe andal fundigo taagale, ballitirgo noɗun waɗata sardiman gam yamugo neɗɗaku roɓe be taskugo sardi’on fanɗigo tagali Senegaal hitadee 2010, moyiɗi jam’iyya siyasa cuɓol ɗer saare je leydi gam ƴeɓugo roɓe wakkati gotel. Ko famɗi areta kanɓe’on deriniɓe. Amsatou o bii “roɓe ɗon boliwa gam fotiggo ha toifu ho ɗer laddi”. denbo o bii ɓe yiɗi be daara ha ɗer de manga gam ta’ugo dourugo hundeman tilim ɗum. Amsatou Sidibe o heyi janngirɗe University of Paris II, o heɓi digiri tataɓo wakkare kiitabe kimiyya siyasa. <ref>https://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2016/03/senegalese-women-message-world-160317105753105.html </ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} huzbk3s55s4sf2p1grb98tpffj5zbox 24702 24701 2022-07-25T17:09:47Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Amsatou Sow Sidibe''' (ɓe ɗanyimo hitadee 1953) Mallum jo’on bo lauya’on ɓi siyasa ɓi’on ha leydi [[Senegaal]]. Hitande 2012 kanko’on debbo arnɗe woɗon deer yimɓe wurti beesuɓaɓe cubol mu’ar dantaɓe ha leddi. <ref>https://www.voanews.com/a/senegals-female-presidential-candidate-has-equality-agenda-138803909/159562.html</ref> Amsatou farfesa wakkare kiita ha jami’ah Cheikh Anta Diop (jami’a je Dakar) woɗon huwa kanko’on darekta je jaburu yeɓugo hore ɓiɓe adama be Donde jam. <ref>https://womensenews.org/2010/02/peacemaking-senegal-has-just-the-woman-2/</ref><ref>http://articles.latimes.com/2004/jun/06/news/adfg-wives6 |title=On Thursday, It's Wife No. 3 in Polygamous West Africa |last=Diouf |first=Nafi |date=2004-06-06 |website=Los Angeles Times |language=en-US |access-date=2018-07-20}}</ref> O tiggi ɗenbo o huyi ɗer ɗe maako ha arɗiɗo be kautal yahugo yeesu roɓe [[Afirik]] (RAFET), woni ha wuro [[Dakar]]. <ref>http://iknowpolitics.org/en/knowledge-library/interview/amsatou-sow-sidib%C3%A9</ref> Derkuɗe maako fere-fere Amsatou dauriniɓe diflomasiyya gam jaamu roɓe andal fundigo taagale, ballitirgo noɗun waɗata sardiman gam yamugo neɗɗaku roɓe be taskugo sardi’on fanɗigo tagali Senegaal hitadee 2010, moyiɗi jam’iyya siyasa cuɓol ɗer saare je leydi gam ƴeɓugo roɓe wakkati gotel. Ko famɗi areta kanɓe’on deriniɓe. Amsatou o bii “roɓe ɗon boliwa gam fotiggo ha toifu ho ɗer laddi”. denbo o bii ɓe yiɗi be daara ha ɗer de manga gam ta’ugo dourugo hundeman tilim ɗum. Amsatou Sidibe o heyi janngirɗe University of Paris II, o heɓi digiri tataɓo wakkare kiitabe kimiyya siyasa.<ref>http://wikipeacewomen.org/wpworg/en/?page_id=2819 |title=AMSATOU SOW SIDIBÉ (Senegal) |website=wikipeacewomen.org |language=en-GB |access-date=2018-07-20}}</ref><ref>https://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2016/03/senegalese-women-message-world-160317105753105.html </ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} mfah715629t6zwvn3ckheml0dmql50n Aminata Diallo Glez 0 4810 24693 24433 2022-07-25T16:14:34Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Aminata Diallo Glez''' Neddo filmi ha [[Burkina Faso]] ɓe purodusa Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde '''Kadi Jolie'''.<ref>https://lefaso.net/spip.php?article34726</ref> ==Taariki maako== Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi. Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. <ref>https://www.pressafrik.com/Qui-est-Damien-Glez-le-caricaturiste-de-Jeune-Afrique_a145856.html Qui est Damien Glez, le caricaturiste de Jeune Afrique?], ''Press Afrik'', 29 January 2016. Accessed 30 July 2020.</ref> Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik. O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”. <ref>http://www.fasozine.com/index.php/portrait/2020-aminata-diallo-glez-itineraire-dune-comedienne-sans-fard|title=Hôpital Yalgado : 9 cartons de médicaments saisis par la police|last=Kaboré|first=Dimitri|date=11 July 2017|website=FASOZINE:Quotidien Burkinabè de linformation|language=fr-fr|access-date=2 March 2019}}</ref> O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique. O wurti jahagal seɗɗa fofugo nder ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa o mayi hitadee 2019. <ref>https://l-frii.com/burkina-faso-la-triste-histoire-de-kadi-jolie-aminata-diallo-glez/ Burkina Faso: la triste histoire de Kadi Joli (Aminata Diallo Glez)], ''L-DRII'', 2 September 2019. Accessed 30 July 2020.</ref> <ref>https://www.wakatsera.com/necrologie-inhumation-de-la-mere-de-kadi-jolie-au-cimetiere-de-gounghin-ce-mardi/ Nécrologie: inhumation de la mère de Kadi jolie au cimetière de Gounghin ce mardi], ''Wakat Séra'', 15 October 2019. Accessed 30 July 2020.</ref> ==Filmi maako== * ''Puk Nini de Fanta Régina Nacro'' (1996) as Ada * ''Conseils d'une tante d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie * ''Kadi Jolie d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie ==Hiimoɓe== [[Category:Fulfulde]] np03yj5pb5qz460ni9hjzd4j3bol515 Djaili Amadou Amal 0 4812 24694 24448 2022-07-25T16:22:46Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Dajaili Amadou Amal''' bindowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulɓe woweɗtefa faddigo hakke roɓe. ==Taariki maako== Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi ɓe Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulɓe ɓe numugo jonde Fulɓe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go roɓe ko ɓori gotel. <ref>http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|publisher=Le Septentrion|accessdate=27 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140201190431/http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|archive-date=1 February 2014|url-status=dead}}</ref><ref>http://www.africultures.com/php/?nav=article&no=10867|publisher=Africultures|accessdate=27 January 2014}}</ref> Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel. Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi. ==Manurɗe/Omanaɗo== Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. <ref>https://www.africanews.com/2020/12/02/cameroon-s-djaili-amadou-amal-wins-prestigious-french-literary-award/|title=Cameroon’s Djaïli Amadou Amal Wins Prestigious French Literary Award|date=February 12, 2020|website=Africanews}}</ref> Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel. <ref> https://www.lemonde.fr/culture/article/2020/12/02/le-prix-goncourt-des-lyceens-recompense-djaili-amadou-amal-pour-les-impatientes_6061932_3246.html}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} jjb72s0stjxqdupdnnfaz0mf7zn96av 24695 24694 2022-07-25T16:25:39Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Dajaili Amadou Amal''' bindowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulɓe woweɗtefa faddigo hakke roɓe. ==Taariki maako== Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi ɓe Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulɓe ɓe numugo jonde Fulɓe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go roɓe ko ɓori gotel. <ref>http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|publisher=Le Septentrion|accessdate=27 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140201190431/http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|archive-date=1 February 2014|url-status=dead}}</ref><ref>http://www.africultures.com/php/?nav=article&no=10867|publisher=Africultures|accessdate=27 January 2014}}</ref> Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel. Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi. ==Manurɗe/Omanaɗo== Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. <ref>https://www.africanews.com/2020/12/02/cameroon-s-djaili-amadou-amal-wins-prestigious-french-literary-award/|title=Cameroon’s Djaïli Amadou Amal Wins Prestigious French Literary Award|date=February 12, 2020|website=Africanews}}</ref> Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel. <ref>https://london.frenchmorning.com/2021/03/19/lauteure-camerounaise-djaili-amadou-amal-remporte-le-choix-goncourt-uk/|title=L'auteure camerounaise Djaïli Amadou Amal remporte le Choix Goncourt UK|first=Leila|last=Lamnaouer|date=March 19, 2021}}</ref><ref> https://www.lemonde.fr/culture/article/2020/12/02/le-prix-goncourt-des-lyceens-recompense-djaili-amadou-amal-pour-les-impatientes_6061932_3246.html}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} kfop3uv7ikt7alu9lktns531vnz7w8t Audu Idriss Umar 0 4817 24713 24349 2022-07-26T05:19:18Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Audu Idriss Umar''' (ɗun danyimo e yalde 28 gal lewru Decemba 1959) ɗun subtimo sanajo wakiltiido [[Gombe]] shakajun e [[Naajeeriya]]. Inare e mo jaɓi laamu e yalɗe 29 ɗun lewru Mayie 2007 ɓiyi subta All Progressive Congress (APC) ɗun. ==Distinore maako e jande== Dun danyi Abdullahi e yalɗe 28 ɗun lewru Decemba 1959 mo heeɓi digiri digirgir (LLB Hon). Mo arti mo jangi janɗe Shari’ah ɗun Naajeeriya gonɗun Victoria Island, Laagos. Inare e mo latta keɓɓidinɗo lauyajo. Siyasawal/Shubtule Dun subtimo e jonɗe majalisajo waakiilie’en e ɗungu 1999, ɗenbo ɗun fuiti subtukimo e 2003, ɓawo mo nyegi joɗergal maako e majalisa’en ɗun ndotti’en e 2007 – 2011. Mo lattake mawɗo kwamitiji e dau hautirde solji’en dau gelle mawɗe huwirde shede e shari’aa e enshiwal ɓiyi taagu e shari’aa. E nder tantanshaki henyugu e sanata’en ngadi e lewru Mayie 2009. Thisday wi i mo wala goɗɗun ƙuduri kamati ɗun e gaɗa ammo ɓe koshi tedduɗu yahirki ƙuduraji ɗin. E jonɗe maako de mawɗo kwamitiwal shahintegal renugo ɗun majalisu dotti’en dau konooni nyamdu, mo hoɗorake nyairi dam ɗun Kafin Zaki ɗun ɗun holirta holo dau majun ɗer lewru Aprilie 2009 hauti e jaɓuuki nyibgo helirgo ndiyam. Hai den [[Ahmad Ibrahim Lawan]] mo Yobe e ta woyla mo noddi ɗun hoɗero kuutiro ɓe e juggol ngol jama’are ko mo hosha mangaɗun. E lewru Augustie 2009 Sanatajo Lawan mo wolwii e dau sirgago Dam ɗun. Mo hollimi wiigo ndiyam kelaɗam ɗan tig e Shallawa gonɗun dallal Haɗejia ɓe arti ɓe ɗusti dogginirdi ndiyam e leddi sembe dembo dallol Jama’are hanjum ke furtu mawɗu ɗu ndiyam e dallol Yobe. Mo wi’i kelirdi ndiyam ɗi ɗimiri e shiya mawɗun e ɓeidago laddel ɓagol e haure hakkuɗe remoɓe e duuroɓe. Gada ɗon hai arɗiɗo leydi [[Goodluck Ebele Jonathan]] mo ɓi limo ministajo ko yilorte w ɗungu 2011 gaɗa maidee arɗiɗo [[Umaru Musa Yar’adua]]. ==Hiimoɓe== 7m940al4hmyt0c0ga0s08gqauu56elt 24714 24713 2022-07-26T05:26:50Z Ibrahim442 7641 /* Hiimoɓe */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Audu Idriss Umar''' (ɗun danyimo e yalde 28 gal lewru Decemba 1959) ɗun subtimo sanajo wakiltiido [[Gombe]] shakajun e [[Naajeeriya]]. Inare e mo jaɓi laamu e yalɗe 29 ɗun lewru Mayie 2007 ɓiyi subta All Progressive Congress (APC) ɗun. ==Distinore maako e jande== Dun danyi Abdullahi e yalɗe 28 ɗun lewru Decemba 1959 mo heeɓi digiri digirgir (LLB Hon). Mo arti mo jangi janɗe Shari’ah ɗun Naajeeriya gonɗun Victoria Island, Laagos. Inare e mo latta keɓɓidinɗo lauyajo. Siyasawal/Shubtule Dun subtimo e jonɗe majalisajo waakiilie’en e ɗungu 1999, ɗenbo ɗun fuiti subtukimo e 2003, ɓawo mo nyegi joɗergal maako e majalisa’en ɗun ndotti’en e 2007 – 2011. Mo lattake mawɗo kwamitiji e dau hautirde solji’en dau gelle mawɗe huwirde shede e shari’aa e enshiwal ɓiyi taagu e shari’aa. E nder tantanshaki henyugu e sanata’en ngadi e lewru Mayie 2009. Thisday wi i mo wala goɗɗun ƙuduri kamati ɗun e gaɗa ammo ɓe koshi tedduɗu yahirki ƙuduraji ɗin. E jonɗe maako de mawɗo kwamitiwal shahintegal renugo ɗun majalisu dotti’en dau konooni nyamdu, mo hoɗorake nyairi dam ɗun Kafin Zaki ɗun ɗun holirta holo dau majun ɗer lewru Aprilie 2009 hauti e jaɓuuki nyibgo helirgo ndiyam. Hai den [[Ahmad Ibrahim Lawan]] mo Yobe e ta woyla mo noddi ɗun hoɗero kuutiro ɓe e juggol ngol jama’are ko mo hosha mangaɗun. E lewru Augustie 2009 Sanatajo Lawan mo wolwii e dau sirgago Dam ɗun. Mo hollimi wiigo ndiyam kelaɗam ɗan tig e Shallawa gonɗun dallal Haɗejia ɓe arti ɓe ɗusti dogginirdi ndiyam e leddi sembe dembo dallol Jama’are hanjum ke furtu mawɗu ɗu ndiyam e dallol Yobe. Mo wi’i kelirdi ndiyam ɗi ɗimiri e shiya mawɗun e ɓeidago laddel ɓagol e haure hakkuɗe remoɓe e duuroɓe. Gada ɗon hai arɗiɗo leydi [[Goodluck Ebele Jonathan]] mo ɓi limo ministajo ko yilorte w ɗungu 2011 gaɗa maidee arɗiɗo [[Umaru Musa Yar’adua]]. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} j4ephyak15nz5h3or2uufkx5qvf7ie2 24715 24714 2022-07-26T08:32:34Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Audu Idriss Umar''' (ɗun danyimo e yalde 28 gal lewru Decemba 1959) ɗun subtimo sanajo wakiltiido [[Gombe]] shakajun e [[Naajeeriya]]. Inare e mo jaɓi laamu e yalɗe 29 ɗun lewru Mayie 2007 ɓiyi subta All Progressive Congress (APC) ɗun. <ref>http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=130&page=1&state=38 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303192101/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=130&page=1&state=38 |url-status=dead |archive-date=2016-03-03 |publisher=National Assembly of Nigeria |title=Sen. Audu Idris Umar |access-date=2010-06-12}}</ref> ==Distinore maako e jande== Dun danyi Abdullahi e yalɗe 28 ɗun lewru Decemba 1959 mo heeɓi digiri digirgir (LLB Hon). Mo arti mo jangi janɗe Shari’ah ɗun Naajeeriya gonɗun Victoria Island, Laagos. Inare e mo latta keɓɓidinɗo lauyajo. Siyasawal/Shubtule Dun subtimo e jonɗe majalisajo waakiilie’en e ɗungu 1999, ɗenbo ɗun fuiti subtukimo e 2003, ɓawo mo nyegi joɗergal maako e majalisa’en ɗun ndotti’en e 2007 – 2011. Mo lattake mawɗo kwamitiji e dau hautirde solji’en dau gelle mawɗe huwirde shede e shari’aa e enshiwal ɓiyi taagu e shari’aa. E nder tantanshaki henyugu e sanata’en ngadi e lewru Mayie 2009. Thisday wi i mo wala goɗɗun ƙuduri kamati ɗun e gaɗa ammo ɓe koshi tedduɗu yahirki ƙuduraji ɗin. E jonɗe maako de mawɗo kwamitiwal shahintegal renugo ɗun majalisu dotti’en dau konooni nyamdu, mo hoɗorake nyairi dam ɗun Kafin Zaki ɗun ɗun holirta holo dau majun ɗer lewru Aprilie 2009 hauti e jaɓuuki nyibgo helirgo ndiyam. Hai den [[Ahmad Ibrahim Lawan]] mo Yobe e ta woyla mo noddi ɗun hoɗero kuutiro ɓe e juggol ngol jama’are ko mo hosha mangaɗun. E lewru Augustie 2009 Sanatajo Lawan mo wolwii e dau sirgago Dam ɗun. Mo hollimi wiigo ndiyam kelaɗam ɗan tig e Shallawa gonɗun dallal Haɗejia ɓe arti ɓe ɗusti dogginirdi ndiyam e leddi sembe dembo dallol Jama’are hanjum ke furtu mawɗu ɗu ndiyam e dallol Yobe. Mo wi’i kelirdi ndiyam ɗi ɗimiri e shiya mawɗun e ɓeidago laddel ɓagol e haure hakkuɗe remoɓe e duuroɓe. Gada ɗon hai arɗiɗo leydi [[Goodluck Ebele Jonathan]] mo ɓi limo ministajo ko yilorte w ɗungu 2011 gaɗa maidee arɗiɗo [[Umaru Musa Yar’adua]]. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} fnp4jre39tivc2tjzhvj3b8vi7xpwl0 24716 24715 2022-07-26T08:39:19Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Audu Idriss Umar''' (ɗun danyimo e yalde 28 gal lewru Decemba 1959) ɗun subtimo sanajo wakiltiido [[Gombe]] shakajun e [[Naajeeriya]]. Inare e mo jaɓi laamu e yalɗe 29 ɗun lewru Mayie 2007 ɓiyi subta All Progressive Congress (APC) ɗun. <ref>http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=130&page=1&state=38 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303192101/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=130&page=1&state=38 |url-status=dead |archive-date=2016-03-03 |publisher=National Assembly of Nigeria |title=Sen. Audu Idris Umar |access-date=2010-06-12}}</ref> ==Distinore maako e jande== Dun danyi Abdullahi e yalɗe 28 ɗun lewru Decemba 1959 mo heeɓi digiri digirgir (LLB Hon). Mo arti mo jangi janɗe Shari’ah ɗun Naajeeriya gonɗun Victoria Island, Laagos. Inare e mo latta keɓɓidinɗo lauyajo. Siyasawal/Shubtule Dun subtimo e jonɗe majalisajo waakiilie’en e ɗungu 1999, ɗenbo ɗun fuiti subtukimo e 2003, ɓawo mo nyegi joɗergal maako e majalisa’en ɗun ndotti’en e 2007 – 2011. Mo lattake mawɗo kwamitiji e dau hautirde solji’en dau gelle mawɗe huwirde shede e shari’aa e enshiwal ɓiyi taagu e shari’aa. E nder tantanshaki henyugu e sanata’en ngadi e lewru Mayie 2009. <ref>http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1 |title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators... |work=ThisDay |date=24 May 2009 |access-date=2010-06-12}}</ref> Thisday wi i mo wala goɗɗun ƙuduri kamati ɗun e gaɗa ammo ɓe koshi tedduɗu yahirki ƙuduraji ɗin. E jonɗe maako de mawɗo kwamitiwal shahintegal renugo ɗun majalisu dotti’en dau konooni nyamdu, mo hoɗorake nyairi dam ɗun Kafin Zaki ɗun ɗun holirta holo dau majun ɗer lewru Aprilie 2009 hauti e jaɓuuki nyibgo helirgo ndiyam. Hai den [[Ahmad Ibrahim Lawan]] mo Yobe e ta woyla mo noddi ɗun hoɗero kuutiro ɓe e juggol ngol jama’are ko mo hosha mangaɗun. E lewru Augustie 2009 Sanatajo Lawan mo wolwii e dau sirgago Dam ɗun. Mo hollimi wiigo ndiyam kelaɗam ɗan tig e Shallawa gonɗun dallal Haɗejia ɓe arti ɓe ɗusti dogginirdi ndiyam e leddi sembe dembo dallol Jama’are hanjum ke furtu mawɗu ɗu ndiyam e dallol Yobe. Mo wi’i kelirdi ndiyam ɗi ɗimiri e shiya mawɗun e ɓeidago laddel ɓagol e haure hakkuɗe remoɓe e duuroɓe. Gada ɗon hai arɗiɗo leydi [[Goodluck Ebele Jonathan]] mo ɓi limo ministajo ko yilorte w ɗungu 2011 gaɗa maidee arɗiɗo [[Umaru Musa Yar’adua]]. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} ff0dtohixky4s486b2a67g3479en3ff 24717 24716 2022-07-26T08:41:09Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Audu Idriss Umar''' (ɗun danyimo e yalde 28 gal lewru Decemba 1959) ɗun subtimo sanajo wakiltiido [[Gombe]] shakajun e [[Naajeeriya]]. Inare e mo jaɓi laamu e yalɗe 29 ɗun lewru Mayie 2007 ɓiyi subta All Progressive Congress (APC) ɗun. <ref>http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=130&page=1&state=38 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303192101/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=130&page=1&state=38 |url-status=dead |archive-date=2016-03-03 |publisher=National Assembly of Nigeria |title=Sen. Audu Idris Umar |access-date=2010-06-12}}</ref> ==Distinore maako e jande== Dun danyi Abdullahi e yalɗe 28 ɗun lewru Decemba 1959 mo heeɓi digiri digirgir (LLB Hon). Mo arti mo jangi janɗe Shari’ah ɗun Naajeeriya gonɗun Victoria Island, Laagos. Inare e mo latta keɓɓidinɗo lauyajo. Siyasawal/Shubtule Dun subtimo e jonɗe majalisajo waakiilie’en e ɗungu 1999, ɗenbo ɗun fuiti subtukimo e 2003, ɓawo mo nyegi joɗergal maako e majalisa’en ɗun ndotti’en e 2007 – 2011. Mo lattake mawɗo kwamitiji e dau hautirde solji’en dau gelle mawɗe huwirde shede e shari’aa e enshiwal ɓiyi taagu e shari’aa. E nder tantanshaki henyugu e sanata’en ngadi e lewru Mayie 2009. <ref>http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1 |title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators... |work=ThisDay |date=24 May 2009 |access-date=2010-06-12}}</ref> Thisday wi i mo wala goɗɗun ƙuduri kamati ɗun e gaɗa ammo ɓe koshi tedduɗu yahirki ƙuduraji ɗin. E jonɗe maako de mawɗo kwamitiwal shahintegal renugo ɗun majalisu dotti’en dau konooni nyamdu, mo hoɗorake nyairi dam ɗun Kafin Zaki ɗun ɗun holirta holo dau majun ɗer lewru Aprilie 2009 hauti e jaɓuuki nyibgo helirgo ndiyam. Hai den [[Ahmad Ibrahim Lawan]] mo Yobe e ta woyla mo noddi ɗun hoɗero kuutiro ɓe e juggol ngol jama’are ko mo hosha mangaɗun. E lewru Augustie 2009 Sanatajo Lawan mo wolwii e dau sirgago Dam ɗun. <ref>http://allafrica.com/stories/200904230067.html |title=Senator Tasks Panel on Kafin Zaki Dam |work=Daily Trust |author=Abdul-Rahman Abubakar |date=23 April 2009 |access-date=2010-06-12}}</ref> Mo hollimi wiigo ndiyam kelaɗam ɗan tig e Shallawa gonɗun dallal Haɗejia ɓe arti ɓe ɗusti dogginirdi ndiyam e leddi sembe dembo dallol Jama’are hanjum ke furtu mawɗu ɗu ndiyam e dallol Yobe. Mo wi’i kelirdi ndiyam ɗi ɗimiri e shiya mawɗun e ɓeidago laddel ɓagol e haure hakkuɗe remoɓe e duuroɓe. Gada ɗon hai arɗiɗo leydi [[Goodluck Ebele Jonathan]] mo ɓi limo ministajo ko yilorte w ɗungu 2011 gaɗa maidee arɗiɗo [[Umaru Musa Yar’adua]]. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} ep5vgblmfp42x2eqwmr5o8go14nvc6j 24718 24717 2022-07-26T08:43:19Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Audu Idriss Umar''' (ɗun danyimo e yalde 28 gal lewru Decemba 1959) ɗun subtimo sanajo wakiltiido [[Gombe]] shakajun e [[Naajeeriya]]. Inare e mo jaɓi laamu e yalɗe 29 ɗun lewru Mayie 2007 ɓiyi subta All Progressive Congress (APC) ɗun. <ref>http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=130&page=1&state=38 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303192101/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=130&page=1&state=38 |url-status=dead |archive-date=2016-03-03 |publisher=National Assembly of Nigeria |title=Sen. Audu Idris Umar |access-date=2010-06-12}}</ref> ==Distinore maako e jande== Dun danyi Abdullahi e yalɗe 28 ɗun lewru Decemba 1959 mo heeɓi digiri digirgir (LLB Hon). Mo arti mo jangi janɗe Shari’ah ɗun Naajeeriya gonɗun Victoria Island, Laagos. Inare e mo latta keɓɓidinɗo lauyajo. Siyasawal/Shubtule Dun subtimo e jonɗe majalisajo waakiilie’en e ɗungu 1999, ɗenbo ɗun fuiti subtukimo e 2003, ɓawo mo nyegi joɗergal maako e majalisa’en ɗun ndotti’en e 2007 – 2011. Mo lattake mawɗo kwamitiji e dau hautirde solji’en dau gelle mawɗe huwirde shede e shari’aa e enshiwal ɓiyi taagu e shari’aa. E nder tantanshaki henyugu e sanata’en ngadi e lewru Mayie 2009. <ref>http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1 |title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators... |work=ThisDay |date=24 May 2009 |access-date=2010-06-12}}</ref> Thisday wi i mo wala goɗɗun ƙuduri kamati ɗun e gaɗa ammo ɓe koshi tedduɗu yahirki ƙuduraji ɗin. E jonɗe maako de mawɗo kwamitiwal shahintegal renugo ɗun majalisu dotti’en dau konooni nyamdu, mo hoɗorake nyairi dam ɗun Kafin Zaki ɗun ɗun holirta holo dau majun ɗer lewru Aprilie 2009 hauti e jaɓuuki nyibgo helirgo ndiyam. Hai den [[Ahmad Ibrahim Lawan]] mo Yobe e ta woyla mo noddi ɗun hoɗero kuutiro ɓe e juggol ngol jama’are ko mo hosha mangaɗun. E lewru Augustie 2009 Sanatajo Lawan mo wolwii e dau sirgago Dam ɗun. <ref>http://allafrica.com/stories/200904230067.html |title=Senator Tasks Panel on Kafin Zaki Dam |work=Daily Trust |author=Abdul-Rahman Abubakar |date=23 April 2009 |access-date=2010-06-12}}</ref> Mo hollimi wiigo ndiyam kelaɗam ɗan tig e Shallawa gonɗun dallal Haɗejia ɓe arti ɓe ɗusti dogginirdi ndiyam e leddi sembe dembo dallol Jama’are hanjum ke furtu mawɗu ɗu ndiyam e dallol Yobe. Mo wi’i kelirdi ndiyam ɗi ɗimiri e shiya mawɗun e ɓeidago laddel ɓagol e haure hakkuɗe remoɓe e duuroɓe. <ref>http://allafrica.com/stories/200908040019.html |title=A Senator's Worries Over Kafin-Zaki Dam |author=Sufuyan Ojeifo |date=3 August 2009 |publisher=This Day |access-date=2009-10-01}}</ref> Gada ɗon hai arɗiɗo leydi [[Goodluck Ebele Jonathan]] mo ɓi limo ministajo ko yilorte w ɗungu 2011 gaɗa maidee arɗiɗo [[Umaru Musa Yar’adua]]. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} eqvyz1rvvsjvcq2xbjjjvr15qmpema4 Rabiu Musa Kwankwaso 0 4825 24691 24266 2022-07-25T13:56:42Z Ardibe Ardake 6855 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Rabiu Musa Kwankwaso''' Rimande Kano nder dungu/duuɓi abli e jowe nain e sappande jowi e jowe go'o (1956) nder lewru sappo (October). O neddo rimande [[Naajeeriya]], e mo nder maube maube be siyasen lesdi Naajeeriya. O ardake diwal Kano dou Ardido jogido gwamnati diwal ngal, ko sa'i 1999-2003 e kadin yaki 2011 - 2015. O warti ministajo larnuki jonde jam nder lesdi Naajeeriya. Ardido lesdi Naajeeriya mo denno biyetedo [[Olusegun Obasanjo]] hokki mo ardare ministajo ko lutti sa'i 2003-2007.<ref>https://dailytrust.com/amp/47-days-without-ministers</ref> ==Habaru Maako== ==Ilmu== ==Hiimobe== [[Category:Fulfulde]] 0ofaqn4v9knzc3nt0eyjls9u0jf5kad Stefania Turkewich 0 4829 24733 24531 2022-07-26T10:21:29Z Salihu Aliyu 6869 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Stefania Turkewich-Lukianovych''' yo debbo dimado nyande sappande didi e jowinder lewru afrilu dungu abli jowe tati e sappande jowe nain e jowe tati bo o mayi jowetati nder lewru afrilu dungu afli jowe nain e sappande jowe didi e jowe didi no Holli do ninnan. (25 Sedto, 1898 - 8 Sedto, 1977) Stefania yo debbo gimowo e fini wurdugi. Kanko woni debbo burdo wawuki fiki wurdugol e gime. Hanko woni debbo arandejo nder lesdi Ukraine burdo wawuki fiki wurdugol ghol e gimol nder jaman maabbe. Ranmo e mo buri ko moi wawuki fiki wurdugol jaman maabbe Amman lesdi maako de soviyet hadi moo yimuki e fiki wurdugol ghol nder lesdidin.<ref>https://web.archive.org/web/20160322103631/http://www.ukrainianartsong.ca/new-page-1/</ref> ==Tariha Maako== Holli o danyaama nder lesdi biyetedi Lviv gondi nder auztriya (Austria) nder lesdi Hongiri (Hungary) Da'nyudomo e noddire Ivan Turkevich bo da' nyudo dan'domo (kaka maako) woni don e noddire Lev Turkevich. Be modibbe maube nder cociya maabbe. Madujo maako kadin e noddire Sophia Kormoshiv bawudo fiki wurdugol. Tariha Holli ahali maako fuu ebe bawi fiki wurdugol e be kadin wawi gimi Amman ke keuta moo gham o ɓuri be fuu. ==Njangirde Maako== Stefania fuddi njangirde maako de gimol to neddo biyetedo Vasyl Barvinky ko fuddi nder dungu abli jowe nain e sappo e nain (1914) yahinki abli jowe nain e sappo e jowe go'o (1916). O njangi wojjeji gimol e fiki wurdugol to lesdi biyetedi Vienna. Nder dungu abli jowe nain e sappo e jowe nain o fuddi bindi maako arandeji dou gimol e fiki wurdugol ghol. Ha Joni nder dungu abli jowe nain e sappande didi e jowi o howa maa to Robert Lisovkyi moo o dillidi e maako yaki lesdi Balin (Berlin) to be joddi ton nder abli jowe nain e sappande didi e jowe didi (1927) yahinki abli jowe nain e sappande tati, (1930). Stefania Mayi/ wati nyalande de jowe tati e lewru afrilu nder dungu abli jowe nain e sappande jowe didi e jowe didi nder lesdi biyetedi kanbrij to ingila (Cambridge England) ==Hiimoɓe== {{reflist}} [[Catégorie:Yuroopu]] stshaolxrcsw4x0c6wg5f8uhy9ytyiq Morawyia 0 4846 24731 2022-07-26T10:00:40Z KankoPull 7889 Page créée avec « '''Morawiya''' (cek. Morava), (de. Mähren), (en. Moravia), ko leydi e [[Yuroopu]], e () Ndenndaandi Cek ([[Cekiya|Repibliiki Cek]]).  Laamorde (kapital) leydi Morawiya yo Brno. Mbertudi leydi ndin ko 22.866 km2, jamaa hoɗuɗo e mayri no hewtaynoo fewndo hitaande 2019 yimɓe 3.160.045. » wikitext text/x-wiki '''Morawiya''' (cek. Morava), (de. Mähren), (en. Moravia), ko leydi e [[Yuroopu]], e () Ndenndaandi Cek ([[Cekiya|Repibliiki Cek]]).  Laamorde (kapital) leydi Morawiya yo Brno. Mbertudi leydi ndin ko 22.866 km2, jamaa hoɗuɗo e mayri no hewtaynoo fewndo hitaande 2019 yimɓe 3.160.045. 808ohet9p000tm3ovhckhjjrnd997lb 24732 24731 2022-07-26T10:14:44Z 89.176.165.126 Galluure wikitext text/x-wiki '''Morawiya''' (cek. Morava), (de. Mähren), (en. Moravia), ko leydi e [[Yuroopu]], e () Ndenndaandi Cek ([[Cekiya|Repibliiki Cek]]).  Laamorde (kapital) leydi Morawiya yo Brno. Mbertudi leydi ndin ko 22.866 km2, jamaa hoɗuɗo e mayri no hewtaynoo fewndo hitaande 2019 yimɓe 3.160.045. == Galluure == * [[Brno]] 377.028 * [[Ostrava]] 292.681 * [[Olomouc]] 100.001 == Gallery == <gallery> Ez-map.png|Cekiya Brno View from Spilberk 131.JPG||Brno Katedrála Božského Spasitele.jpg||Ostrava Olomouc-Horní náměstí.JPG||Olomouc </gallery> {{Commons|Czech Republic}} {{Yuroopu}} [[Category:Yuroopu]] [[Category:Leydi]] [[Category:Cekiya]] [[Category:Morawyia]] bulf4ruua719vp8cpq02902kueit5p6 Utilisateur:KankoPull 2 4847 24734 2022-07-26T10:30:12Z 89.176.165.126 Page créée avec « Yuroopu » wikitext text/x-wiki Yuroopu 8h87wh1rq40ckvrgxrzy1thwvf8vf9g