Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.39.0-wmf.21
first-letter
Média
Spécial
Discussion
Utilisateur
Discussion utilisateur
Wikipedia
Discussion Wikipedia
Fichier
Discussion fichier
MediaWiki
Discussion MediaWiki
Modèle
Discussion modèle
Aide
Discussion aide
Catégorie
Discussion catégorie
TimedText
TimedText talk
Module
Discussion module
Gadget
Discussion gadget
Définition de gadget
Discussion définition de gadget
Diiwal Jigawa
0
4593
24407
23893
2022-07-24T10:04:47Z
Musaddam Idriss
7477
Musaddam Idriss dirtinii hello [[Jigawa]] to [[Diiwal Jigawa]]
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Jigawa''' in diiwal der leysɗi [[Niiseriya]]. Jigawa i der larduji gondi woila bo hirna leysdi Naajeeriya. Diiwal Jigawa iwodi jajirka e darde lesdi ko yahri 23,154km yoda e lenyol yimɓe koyahri 2,829,928 e limgal 1991. Sare mauɗe lardu Jigawa hairene [[Dutse]]. <ref>https://www.ibusiness.com.ng/tribes-in-jigawa-state/|access-date=2021-03-14|website=iBusiness {{!}} Nigeria Business Directory & List of Companies|language=en-US}}</ref> [[Badaru Abubakar]] hankone arɗujo lamotodo diiwal Jigawa, ila subki 2015 ko waddi hande. Ballitotodo Badaru hankone [[Ibrahim Hassan]]. Diiwal Jigawa hauti kerol e larduje nayi hanjene, [[Bauchi]],[[Diiwal Yobe|Yobe]], [[Kano]], e [[Katsina]].
==Wolde/Lenyol==
Jigawa iwodi wolde, wolde dudde wolde [[Jigawa]] burɗe hairene Hausare yoda e [[fulɓe]] walama bo [[Hadejia]]. Demle koride hauti e [[Gudduranko]], en [[Karai-Karai]], [[Habe]]. <ref>https://www.jstor.org/stable/3886443|journal=The South African Archaeological Bulletin|volume=12|issue=45|pages=37–40|doi=10.2307/3886443|jstor=3886443|issn=0038-1969}}</ref><ref>{{Cite web|title=Saturday 7th September, 2013|url=https://issuu.com/pml01/docs/saturday_7th_september__2013/43|access-date=2021-03-14|website=Issuu|language=en}}</ref>
==Jama'aje Pamare==
Lardu Jigawa iwodi jama'aje pamare sappande ɗiɗi e jewe ɗiɗi 27. Hanjene:
* [[Auyo]]
* [[Babura]]
* [[Biriniwa]]
* [[Birnin Kudu]]
* [[Buji]]
* [[Dutse]]
* [[Gagarawa]]
* [[Garki]]
* [[Gumel]]
* [[Guri]]
* [[Gwaram]]
* [[Gwiwa]]
* [[Hadejia]]
* [[Jahun]]
* [[Kafin Hausa]]
* [[Kaugama]]
* [[Kazaure]]
* [[Kiri Kasama]]
* [[Kiyawa]]
* [[Maigatari]]
* [[Malam Madori]]
* [[Miga]]
* [[Ringim]]
* [[Roni]]
* [[Sule Tankarkar]]
* [[Taura]]
* [[Yankwashi]]
==Hiimobe==
{{Reflist}}
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
er34zda40p6ffuw8erdmly5151rmj9f
24409
24407
2022-07-24T10:07:04Z
Musaddam Idriss
7477
/* Jama'aje Pamare */ Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Jigawa''' in diiwal der leysɗi [[Niiseriya]]. Jigawa i der larduji gondi woila bo hirna leysdi Naajeeriya. Diiwal Jigawa iwodi jajirka e darde lesdi ko yahri 23,154km yoda e lenyol yimɓe koyahri 2,829,928 e limgal 1991. Sare mauɗe lardu Jigawa hairene [[Dutse]]. <ref>https://www.ibusiness.com.ng/tribes-in-jigawa-state/|access-date=2021-03-14|website=iBusiness {{!}} Nigeria Business Directory & List of Companies|language=en-US}}</ref> [[Badaru Abubakar]] hankone arɗujo lamotodo diiwal Jigawa, ila subki 2015 ko waddi hande. Ballitotodo Badaru hankone [[Ibrahim Hassan]]. Diiwal Jigawa hauti kerol e larduje nayi hanjene, [[Bauchi]],[[Diiwal Yobe|Yobe]], [[Kano]], e [[Katsina]].
==Wolde/Lenyol==
Jigawa iwodi wolde, wolde dudde wolde [[Jigawa]] burɗe hairene Hausare yoda e [[fulɓe]] walama bo [[Hadejia]]. Demle koride hauti e [[Gudduranko]], en [[Karai-Karai]], [[Habe]]. <ref>https://www.jstor.org/stable/3886443|journal=The South African Archaeological Bulletin|volume=12|issue=45|pages=37–40|doi=10.2307/3886443|jstor=3886443|issn=0038-1969}}</ref><ref>{{Cite web|title=Saturday 7th September, 2013|url=https://issuu.com/pml01/docs/saturday_7th_september__2013/43|access-date=2021-03-14|website=Issuu|language=en}}</ref>
==Hukuma Pamarun==
Lardu Jigawa iwodi hukuma pamare sappande ɗiɗi e jewe ɗiɗi 27. Hanjene:
* [[Auyo]]
* [[Babura]]
* [[Biriniwa]]
* [[Birnin Kudu]]
* [[Buji]]
* [[Dutse]]
* [[Gagarawa]]
* [[Garki]]
* [[Gumel]]
* [[Guri]]
* [[Gwaram]]
* [[Gwiwa]]
* [[Hadejia]]
* [[Jahun]]
* [[Kafin Hausa]]
* [[Kaugama]]
* [[Kazaure]]
* [[Kiri Kasama]]
* [[Kiyawa]]
* [[Maigatari]]
* [[Malam Madori]]
* [[Miga]]
* [[Ringim]]
* [[Roni]]
* [[Sule Tankarkar]]
* [[Taura]]
* [[Yankwashi]]
==Hiimobe==
{{Reflist}}
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
l19q359mkegkupt6tdyndr39s0mfi9q
24410
24409
2022-07-24T10:09:15Z
Musaddam Idriss
7477
/* Wolde/Lenyol */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Jigawa''' in diiwal der leysɗi [[Niiseriya]]. Jigawa i der larduji gondi woila bo hirna leysdi Naajeeriya. Diiwal Jigawa iwodi jajirka e darde lesdi ko yahri 23,154km yoda e lenyol yimɓe koyahri 2,829,928 e limgal 1991. Sare mauɗe lardu Jigawa hairene [[Dutse]]. <ref>https://www.ibusiness.com.ng/tribes-in-jigawa-state/|access-date=2021-03-14|website=iBusiness {{!}} Nigeria Business Directory & List of Companies|language=en-US}}</ref> [[Badaru Abubakar]] hankone arɗujo lamotodo diiwal Jigawa, ila subki 2015 ko waddi hande. Ballitotodo Badaru hankone [[Ibrahim Hassan]]. Diiwal Jigawa hauti kerol e larduje nayi hanjene, [[Bauchi]],[[Diiwal Yobe|Yobe]], [[Kano]], e [[Katsina]].
==Lenyol==
Jigawa iwodi wolde, wolde dudde wolde [[Jigawa]] burɗe hairene Hausare yoda e [[Fulɓe]] walama bo [[Hadejia]]. Demle koride hauti e [[Gudduranko'en]], [[Karai-Karai]], [[Habe]]. <ref>https://www.jstor.org/stable/3886443</ref><ref>https://issuu.com/pml01/docs/saturday_7th_september__2013/43</ref>
==Hukuma Pamarun==
Lardu Jigawa iwodi hukuma pamare sappande ɗiɗi e jewe ɗiɗi 27. Hanjene:
* [[Auyo]]
* [[Babura]]
* [[Biriniwa]]
* [[Birnin Kudu]]
* [[Buji]]
* [[Dutse]]
* [[Gagarawa]]
* [[Garki]]
* [[Gumel]]
* [[Guri]]
* [[Gwaram]]
* [[Gwiwa]]
* [[Hadejia]]
* [[Jahun]]
* [[Kafin Hausa]]
* [[Kaugama]]
* [[Kazaure]]
* [[Kiri Kasama]]
* [[Kiyawa]]
* [[Maigatari]]
* [[Malam Madori]]
* [[Miga]]
* [[Ringim]]
* [[Roni]]
* [[Sule Tankarkar]]
* [[Taura]]
* [[Yankwashi]]
==Hiimobe==
{{Reflist}}
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
bvmvgmc6m0ow74c9870g7k9d0mff2hx
24411
24410
2022-07-24T10:13:07Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo, Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Jigawa''' in diiwal der leysɗi [[Naajeeriya]]. Jigawa i der diiwe gondi woyla bo hirna leysdi Naajeeriya. Diiwal Jigawa iwodi jajirka e darde lesdi ko yahri 23,154km yoda e lenyol yimɓe koyahri 2,829,928 e limgal 1991. Sare mawɓe Diiwal Jigawa hairene [[Dutse]]. [[Badaru Abubakar]] hankone arɗujo lamotodo diiwal Jigawa, ila subki 2015 ko waddi hande. Ballitotodo Badaru hankone [[Ibrahim Hassan]]. Diiwal Jigawa hauti kerol e diiwe nayi hanjene, [[Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Kano]], e [[Diiwal Katsina]].
==Lenyol==
Jigawa iwodi wolde, wolde dudde wolde [[Jigawa]] burɗe hairene Hausare yoda e [[Fulɓe]] walama bo [[Hadejia]]. Demle koride hauti e [[Gudduranko'en]], [[Karai-Karai]], [[Habe]]. <ref>https://www.jstor.org/stable/3886443</ref><ref>https://issuu.com/pml01/docs/saturday_7th_september__2013/43</ref>
==Hukuma Pamarun==
Lardu Jigawa iwodi hukuma pamare sappande ɗiɗi e jewe ɗiɗi 27. Hanjene:
* [[Auyo]]
* [[Babura]]
* [[Biriniwa]]
* [[Birnin Kudu]]
* [[Buji]]
* [[Dutse]]
* [[Gagarawa]]
* [[Garki]]
* [[Gumel]]
* [[Guri]]
* [[Gwaram]]
* [[Gwiwa]]
* [[Hadejia]]
* [[Jahun]]
* [[Kafin Hausa]]
* [[Kaugama]]
* [[Kazaure]]
* [[Kiri Kasama]]
* [[Kiyawa]]
* [[Maigatari]]
* [[Malam Madori]]
* [[Miga]]
* [[Ringim]]
* [[Roni]]
* [[Sule Tankarkar]]
* [[Taura]]
* [[Yankwashi]]
==Hiimobe==
{{Reflist}}
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
h9x4az8kf8m72296muu920c2g3e2zd3
24412
24411
2022-07-24T10:13:32Z
Musaddam Idriss
7477
/* Lenyol */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Jigawa''' in diiwal der leysɗi [[Naajeeriya]]. Jigawa i der diiwe gondi woyla bo hirna leysdi Naajeeriya. Diiwal Jigawa iwodi jajirka e darde lesdi ko yahri 23,154km yoda e lenyol yimɓe koyahri 2,829,928 e limgal 1991. Sare mawɓe Diiwal Jigawa hairene [[Dutse]]. [[Badaru Abubakar]] hankone arɗujo lamotodo diiwal Jigawa, ila subki 2015 ko waddi hande. Ballitotodo Badaru hankone [[Ibrahim Hassan]]. Diiwal Jigawa hauti kerol e diiwe nayi hanjene, [[Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Kano]], e [[Diiwal Katsina]].
==Lenyol==
Jigawa iwodi wolde, wolde dudde wolde [[Jigawa]] burɗe hairene Hausare yoda e [[Fulɓe]] walama bo [[Hadejia]]. Demle koride hauti e [[Gudduranko'en]], [[Karai-Karai]], [[Habe]].<ref>https://www.ibusiness.com.ng/tribes-in-jigawa-state/</ref> <ref>https://www.jstor.org/stable/3886443</ref><ref>https://issuu.com/pml01/docs/saturday_7th_september__2013/43</ref>
==Hukuma Pamarun==
Lardu Jigawa iwodi hukuma pamare sappande ɗiɗi e jewe ɗiɗi 27. Hanjene:
* [[Auyo]]
* [[Babura]]
* [[Biriniwa]]
* [[Birnin Kudu]]
* [[Buji]]
* [[Dutse]]
* [[Gagarawa]]
* [[Garki]]
* [[Gumel]]
* [[Guri]]
* [[Gwaram]]
* [[Gwiwa]]
* [[Hadejia]]
* [[Jahun]]
* [[Kafin Hausa]]
* [[Kaugama]]
* [[Kazaure]]
* [[Kiri Kasama]]
* [[Kiyawa]]
* [[Maigatari]]
* [[Malam Madori]]
* [[Miga]]
* [[Ringim]]
* [[Roni]]
* [[Sule Tankarkar]]
* [[Taura]]
* [[Yankwashi]]
==Hiimobe==
{{Reflist}}
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
hvpj6q4z43meov2prdvhpg7q3i1606g
24413
24412
2022-07-24T10:14:03Z
Musaddam Idriss
7477
/* Lenyol */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Jigawa''' in diiwal der leysɗi [[Naajeeriya]]. Jigawa i der diiwe gondi woyla bo hirna leysdi Naajeeriya. Diiwal Jigawa iwodi jajirka e darde lesdi ko yahri 23,154km yoda e lenyol yimɓe koyahri 2,829,928 e limgal 1991. Sare mawɓe Diiwal Jigawa hairene [[Dutse]]. [[Badaru Abubakar]] hankone arɗujo lamotodo diiwal Jigawa, ila subki 2015 ko waddi hande. Ballitotodo Badaru hankone [[Ibrahim Hassan]]. Diiwal Jigawa hauti kerol e diiwe nayi hanjene, [[Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Kano]], e [[Diiwal Katsina]].
==Lenyol==
Jigawa iwodi wolde, wolde dudde wolde [[Jigawa]] burɗe hairene Hausare yoda e [[Fulɓe]] walama bo [[Hadejia]]. Demle koride hauti e [[Gudduranko'en]], [[Karai-Karai]], [[Habe]].<ref>https://www.ibusiness.com.ng/tribes-in-jigawa-state/</ref><ref>https://www.jstor.org/stable/3886443</ref><ref>https://issuu.com/pml01/docs/saturday_7th_september__2013/43</ref>
==Hukuma Pamarun==
Lardu Jigawa iwodi hukuma pamare sappande ɗiɗi e jewe ɗiɗi 27. Hanjene:
* [[Auyo]]
* [[Babura]]
* [[Biriniwa]]
* [[Birnin Kudu]]
* [[Buji]]
* [[Dutse]]
* [[Gagarawa]]
* [[Garki]]
* [[Gumel]]
* [[Guri]]
* [[Gwaram]]
* [[Gwiwa]]
* [[Hadejia]]
* [[Jahun]]
* [[Kafin Hausa]]
* [[Kaugama]]
* [[Kazaure]]
* [[Kiri Kasama]]
* [[Kiyawa]]
* [[Maigatari]]
* [[Malam Madori]]
* [[Miga]]
* [[Ringim]]
* [[Roni]]
* [[Sule Tankarkar]]
* [[Taura]]
* [[Yankwashi]]
==Hiimobe==
{{Reflist}}
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
9ar6uv9o0jod1hplk6u3scgohchv2rl
Diiwal Gombe
0
4595
24414
23086
2022-07-24T10:17:18Z
Musaddam Idriss
7477
/* Sufoore */ Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Gombe''' diiwal dow e leysɗi [[Niiseriya]].
==Sufoore==
Diiwal Gombe e hedi woila no fuhna leysdi Nigeria, jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe lardu Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. jama'are maude hautirde hairene Gombe.
== Wolde yimbe Lardudun==
Iwodi demle dudde sedda ider demle den. Fulfulde,Hausare,Karai Karai,Tangale Jakunawa,e ko lutti.
==Jama'aje pamare==
Lardu Gombe iwodi jama,aje pamare har sappo e go,o hanjene.
==Hiimobe==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
206wc76fp074ggamxz1w4rgxofzn7ov
24415
24414
2022-07-24T10:19:55Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo, Fixed grammar, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Gombe''' e hedi woyla no fuhna leysdi [[Naajeeriya]], jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe Diiwal Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. hukuma pamare mawɓe hautirde hairene [[Gombe]].
[[Mohammed Inuwa Yahaya]] hankone arɗujo Diiwal Gombe ila subki dubi 2015, kowaddi handed. Ballitotodo Arɗujo diiwal Gombe hankone [[Charles Iliya]]. Diiwal Gombe hauti keror e diiwe jowi gondi woyla no fuhna lesdi [[Naajeeriya]], kanjine [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Yobe]], [[Adamawa]] e [[Taraba]].
==Sufoore==
Diiwal Gombe e hedi woila no fuhna leysdi Nigeria, jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe lardu Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. jama'are maude hautirde hairene Gombe.
== Wolde yimbe Lardudun==
Iwodi demle dudde sedda ider demle den. Fulfulde,Hausare,Karai Karai,Tangale Jakunawa,e ko lutti.
==Jama'aje pamare==
Lardu Gombe iwodi jama,aje pamare har sappo e go,o hanjene.
==Hiimobe==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
kl3oyjgxd20ndbewn3d2l00itcyujq2
24416
24415
2022-07-24T10:20:26Z
Musaddam Idriss
7477
Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Gombe''' e hedi woyla no fuhna leysdi [[Naajeeriya]], jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe Diiwal Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. hukuma pamare mawɓe hautirde hairene [[Gombe]].
[[Mohammed Inuwa Yahaya]] hankone arɗujo Diiwal Gombe ila subki dubi 2015, kowaddi handed. Ballitotodo Arɗujo diiwal Gombe hankone [[Charles Iliya]]. Diiwal Gombe hauti keror e diiwe jowi gondi woyla no fuhna lesdi [[Naajeeriya]], kanjine [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Adamawa]] e [[Diiwal Taraba]].
==Sufoore==
Diiwal Gombe e hedi woila no fuhna leysdi Nigeria, jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe lardu Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. jama'are maude hautirde hairene Gombe.
== Wolde yimbe Lardudun==
Iwodi demle dudde sedda ider demle den. Fulfulde,Hausare,Karai Karai,Tangale Jakunawa,e ko lutti.
==Jama'aje pamare==
Lardu Gombe iwodi jama,aje pamare har sappo e go,o hanjene.
==Hiimobe==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
1ijpejxeprglrrwle3g3mqnety4w8tp
24417
24416
2022-07-24T10:22:15Z
Musaddam Idriss
7477
/* Jama'aje pamare */ Fixed typo, Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Gombe''' e hedi woyla no fuhna leysdi [[Naajeeriya]], jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe Diiwal Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. hukuma pamare mawɓe hautirde hairene [[Gombe]].
[[Mohammed Inuwa Yahaya]] hankone arɗujo Diiwal Gombe ila subki dubi 2015, kowaddi handed. Ballitotodo Arɗujo diiwal Gombe hankone [[Charles Iliya]]. Diiwal Gombe hauti keror e diiwe jowi gondi woyla no fuhna lesdi [[Naajeeriya]], kanjine [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Adamawa]] e [[Diiwal Taraba]].
==Sufoore==
Diiwal Gombe e hedi woila no fuhna leysdi Nigeria, jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe lardu Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. jama'are maude hautirde hairene Gombe.
== Wolde yimbe Lardudun==
Iwodi demle dudde sedda ider demle den. Fulfulde,Hausare,Karai Karai,Tangale Jakunawa,e ko lutti.
==Hukuma Pamarun==
Lardu Gombe iwodi jama,aje pamare har sappo e go,o hanjene.
==Hiimobe==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
saqc8x8qsdfxu33pxbmoytbt1b5u36c
24418
24417
2022-07-24T10:24:24Z
Musaddam Idriss
7477
/* Wolde yimbe Lardudun */ Fixed typo, Fixed grammar, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Gombe''' e hedi woyla no fuhna leysdi [[Naajeeriya]], jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe Diiwal Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. hukuma pamare mawɓe hautirde hairene [[Gombe]].
[[Mohammed Inuwa Yahaya]] hankone arɗujo Diiwal Gombe ila subki dubi 2015, kowaddi handed. Ballitotodo Arɗujo diiwal Gombe hankone [[Charles Iliya]]. Diiwal Gombe hauti keror e diiwe jowi gondi woyla no fuhna lesdi [[Naajeeriya]], kanjine [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Adamawa]] e [[Diiwal Taraba]].
==Sufoore==
Diiwal Gombe e hedi woila no fuhna leysdi Nigeria, jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe lardu Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. jama'are maude hautirde hairene Gombe.
== Lenyol==
Iwodi demle dudde sedda ider demle den<ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Akko || Fulani; Kanuri; Jukun; Tangale; Tera
|-
| [[Balanga, Nigeria|Balanga]]|| Bangwinji; Centúúm; Dadiya; Dera; Dikaka; Dza; Kyak; Longuda; Moo; Tangale; Tso; Waja
|-
| Billiri ||Tangale
|-
| Dukku || Fulani; Kanuri; Bolewa
|-
| Funakaye || Fulani; Kanuri; Tera
|-
| Kaltungo || Awak; Tangale; Tula; Kamo
|-
| Kwami || Fulani; Bolewa; Kanuri; Tera
|-
| Nafada || Fulani; Bolewa; Hausa
|-
| Shongom || Tangale; Kushi; Moo; Loo; Wurkun
|-
| Yamaltu-Deba || Tera; Fulani; Jara;
|}
==Hukuma Pamarun==
Lardu Gombe iwodi jama,aje pamare har sappo e go,o hanjene.
==Hiimobe==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
2p9tkf3xch7y42aqtu2sjn25158ic7s
24421
24418
2022-07-24T10:29:56Z
Musaddam Idriss
7477
/* Hukuma Pamarun */ Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Gombe''' e hedi woyla no fuhna leysdi [[Naajeeriya]], jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe Diiwal Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. hukuma pamare mawɓe hautirde hairene [[Gombe]].
[[Mohammed Inuwa Yahaya]] hankone arɗujo Diiwal Gombe ila subki dubi 2015, kowaddi handed. Ballitotodo Arɗujo diiwal Gombe hankone [[Charles Iliya]]. Diiwal Gombe hauti keror e diiwe jowi gondi woyla no fuhna lesdi [[Naajeeriya]], kanjine [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Adamawa]] e [[Diiwal Taraba]].
==Sufoore==
Diiwal Gombe e hedi woila no fuhna leysdi Nigeria, jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe lardu Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. jama'are maude hautirde hairene Gombe.
== Lenyol==
Iwodi demle dudde sedda ider demle den<ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Akko || Fulani; Kanuri; Jukun; Tangale; Tera
|-
| [[Balanga, Nigeria|Balanga]]|| Bangwinji; Centúúm; Dadiya; Dera; Dikaka; Dza; Kyak; Longuda; Moo; Tangale; Tso; Waja
|-
| Billiri ||Tangale
|-
| Dukku || Fulani; Kanuri; Bolewa
|-
| Funakaye || Fulani; Kanuri; Tera
|-
| Kaltungo || Awak; Tangale; Tula; Kamo
|-
| Kwami || Fulani; Bolewa; Kanuri; Tera
|-
| Nafada || Fulani; Bolewa; Hausa
|-
| Shongom || Tangale; Kushi; Moo; Loo; Wurkun
|-
| Yamaltu-Deba || Tera; Fulani; Jara;
|}
==Hukuma Pamarun==
Lardu Gombe iwodi jama,aje pamare har sappo e go,o hanjene:
{| class="sortable wikitable" "By A.U Sarki"
|-
! Hukuma Pamarun
! Manngu (km<sup>2</sup>)
! Himɓe ɗuunma (2006)
! Laamorde
|-
| [[Akko, Nigeria|Akko]]
| align="right"|2,627
| align="right"|337,853
| Kumo
|-
| [[Balanga, Nigeria|Balanga]]
| align="right"|1,626
| align="right"|212,549
| Tallase
|-
| [[Billiri]]
| align="right"|737
| align="right"|202,144
| Billiri
|-
| [[Dukku]]
| align="right"|3,815
| align="right"|207,190
| Dukku
|-
| [[Funakaye]]
| align="right"|1,415
| align="right"|236,087
| [[Bajoga]]
|-
| [[Gombe, Nigeria|Gombe]]
| align="right"|52
| align="right"|268,000
| [[Gombe, Nigeria|Gombe (city)]]
|-
| [[Kaltungo]]
| align="right"|881
| align="right"|149,805
| Kaltungo
|-
| [[Kwami]]
| align="right"|1,787
| align="right"|195,298
| Mallam Sidi
|-
| [[Nafada]]
| align="right"|1,586
| align="right"|138,185
| Nafada
|-
| [[Shongom]]
| align="right"|922
| align="right"|151,520
| Boh
|-
| [[Yamaltu/Deba]]
| align="right"|1,981
| align="right"|255,248
| Deba
|-
|}
==Hiimobe==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
crw6schh9pgrxstia390gtt3pja7pcx
24424
24421
2022-07-24T10:33:07Z
Musaddam Idriss
7477
Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Gombe''' e hedi woyla no fuhna leysdi [[Naajeeriya]], jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe Diiwal Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. hukuma pamare mawɓe hautirde hairene [[Gombe]].<ref>https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e</ref>
[[Mohammed Inuwa Yahaya]] hankone arɗujo Diiwal Gombe ila subki dubi 2015, kowaddi handed. Ballitotodo Arɗujo diiwal Gombe hankone [[Charles Iliya]]. Diiwal Gombe hauti keror e diiwe jowi gondi woyla no fuhna lesdi [[Naajeeriya]], kanjine [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Adamawa]] e [[Diiwal Taraba]].
==Sufoore==
Diiwal Gombe e hedi woila no fuhna leysdi Nigeria, jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe lardu Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. jama'are maude hautirde hairene Gombe.
== Lenyol==
Iwodi demle dudde sedda ider demle den<ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Akko || Fulani; Kanuri; Jukun; Tangale; Tera
|-
| [[Balanga, Nigeria|Balanga]]|| Bangwinji; Centúúm; Dadiya; Dera; Dikaka; Dza; Kyak; Longuda; Moo; Tangale; Tso; Waja
|-
| Billiri ||Tangale
|-
| Dukku || Fulani; Kanuri; Bolewa
|-
| Funakaye || Fulani; Kanuri; Tera
|-
| Kaltungo || Awak; Tangale; Tula; Kamo
|-
| Kwami || Fulani; Bolewa; Kanuri; Tera
|-
| Nafada || Fulani; Bolewa; Hausa
|-
| Shongom || Tangale; Kushi; Moo; Loo; Wurkun
|-
| Yamaltu-Deba || Tera; Fulani; Jara;
|}
==Hukuma Pamarun==
Lardu Gombe iwodi jama,aje pamare har sappo e go,o hanjene:
{| class="sortable wikitable" "By A.U Sarki"
|-
! Hukuma Pamarun
! Manngu (km<sup>2</sup>)
! Himɓe ɗuunma (2006)
! Laamorde
|-
| [[Akko, Nigeria|Akko]]
| align="right"|2,627
| align="right"|337,853
| Kumo
|-
| [[Balanga, Nigeria|Balanga]]
| align="right"|1,626
| align="right"|212,549
| Tallase
|-
| [[Billiri]]
| align="right"|737
| align="right"|202,144
| Billiri
|-
| [[Dukku]]
| align="right"|3,815
| align="right"|207,190
| Dukku
|-
| [[Funakaye]]
| align="right"|1,415
| align="right"|236,087
| [[Bajoga]]
|-
| [[Gombe, Nigeria|Gombe]]
| align="right"|52
| align="right"|268,000
| [[Gombe, Nigeria|Gombe (city)]]
|-
| [[Kaltungo]]
| align="right"|881
| align="right"|149,805
| Kaltungo
|-
| [[Kwami]]
| align="right"|1,787
| align="right"|195,298
| Mallam Sidi
|-
| [[Nafada]]
| align="right"|1,586
| align="right"|138,185
| Nafada
|-
| [[Shongom]]
| align="right"|922
| align="right"|151,520
| Boh
|-
| [[Yamaltu/Deba]]
| align="right"|1,981
| align="right"|255,248
| Deba
|-
|}
==Hiimobe==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
oomcvy43k3etiuq16jmhkytujj9tc3f
24425
24424
2022-07-24T10:35:36Z
Musaddam Idriss
7477
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Gombe''' e hedi woyla no fuhna leysdi [[Naajeeriya]], jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe Diiwal Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. hukuma pamare mawɓe hautirde hairene [[Gombe]].<ref>https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e</ref>
[[Mohammed Inuwa Yahaya]] hankone arɗujo Diiwal Gombe ila subki dubi 2015, kowaddi handed. Ballitotodo Arɗujo diiwal Gombe hankone [[Charles Iliya]]. Diiwal Gombe hauti keror e diiwe jowi gondi woyla no fuhna lesdi [[Naajeeriya]], kanjine [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Adamawa]] e [[Diiwal Taraba]].<ref>https://web.archive.org/web/20190314102820/</ref><ref>https://globaldatalab.org/shdi/shdi/</ref>
==Sufoore==
Diiwal Gombe e hedi woila no fuhna leysdi Nigeria, jajirka lesdi Gombe yahri 18,768km yimbe lardu Gombe yahri 2000,353,000 e limgal badgal dubi 2016. jama'are maude hautirde hairene Gombe.
== Lenyol==
Iwodi demle dudde sedda ider demle den<ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Akko || Fulani; Kanuri; Jukun; Tangale; Tera
|-
| [[Balanga, Nigeria|Balanga]]|| Bangwinji; Centúúm; Dadiya; Dera; Dikaka; Dza; Kyak; Longuda; Moo; Tangale; Tso; Waja
|-
| Billiri ||Tangale
|-
| Dukku || Fulani; Kanuri; Bolewa
|-
| Funakaye || Fulani; Kanuri; Tera
|-
| Kaltungo || Awak; Tangale; Tula; Kamo
|-
| Kwami || Fulani; Bolewa; Kanuri; Tera
|-
| Nafada || Fulani; Bolewa; Hausa
|-
| Shongom || Tangale; Kushi; Moo; Loo; Wurkun
|-
| Yamaltu-Deba || Tera; Fulani; Jara;
|}
==Hukuma Pamarun==
Lardu Gombe iwodi jama,aje pamare har sappo e go,o hanjene:
{| class="sortable wikitable" "By A.U Sarki"
|-
! Hukuma Pamarun
! Manngu (km<sup>2</sup>)
! Himɓe ɗuunma (2006)
! Laamorde
|-
| [[Akko, Nigeria|Akko]]
| align="right"|2,627
| align="right"|337,853
| Kumo
|-
| [[Balanga, Nigeria|Balanga]]
| align="right"|1,626
| align="right"|212,549
| Tallase
|-
| [[Billiri]]
| align="right"|737
| align="right"|202,144
| Billiri
|-
| [[Dukku]]
| align="right"|3,815
| align="right"|207,190
| Dukku
|-
| [[Funakaye]]
| align="right"|1,415
| align="right"|236,087
| [[Bajoga]]
|-
| [[Gombe, Nigeria|Gombe]]
| align="right"|52
| align="right"|268,000
| [[Gombe, Nigeria|Gombe (city)]]
|-
| [[Kaltungo]]
| align="right"|881
| align="right"|149,805
| Kaltungo
|-
| [[Kwami]]
| align="right"|1,787
| align="right"|195,298
| Mallam Sidi
|-
| [[Nafada]]
| align="right"|1,586
| align="right"|138,185
| Nafada
|-
| [[Shongom]]
| align="right"|922
| align="right"|151,520
| Boh
|-
| [[Yamaltu/Deba]]
| align="right"|1,981
| align="right"|255,248
| Deba
|-
|}
==Hiimobe==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
hzq7shsb3rv90pzmhs1btk4kx6hd7af
Diiwal Yobe
0
4619
24428
23894
2022-07-24T10:38:46Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[Fichier:Yobe_Station_07.jpg|vignette|Yobe state railway]]
{{databox}}
[[Fichier:Yobe_State_Government.png|vignette|Yobe state government]]
[[Fichier:Yobe_river_catchment_area.png|vignette|Yobe river]]
[[Fichier:Yobe_Oasis_photo.jpg|vignette|yobe village]]
[[Fichier:Yobe_Station_08.jpg|vignette|yobe station]]
[[Fichier:Nguru_River_bank_Yobe_State.jpg|vignette|Yobe river transportation]]
'''Yobe''' eder diiwal gondi woyla bo fuhna leysɗi [[Niiseriya]], Diiwal Yobe e wodi jajirka e dudogar koyahri 45,502km. E dukki yimbe bo ewodi lenyol yimbe 1,411,481 e limgal badgal denno dungu 1991. Gari maudi [[Diiwal Yobe]] hairine jamaare Damaturu. Mai Mala Buni hankone Lamido ardido Diiwal Yobe ila subki 2019 kowaddi joni.
Ballitotodo Ardugal Yobe hankone Alh. Idi Barde Gubana. Inde lardu Yobe hebama daga wedu [[Komadugu Yobe]].
Diiwal Yobe sendeke inaje inaje tati, Garije Fuhnaje, Garije Hombinaje yoda e Garije woilaje. Wokiltotobe dottien inajeden hambene. [[Ahmed Lawan|Ahmed Ibrahim Lawan]] wokiljo woilaen, [[Ibrahim Geidam]] wokiljo garije fuhna, [[Ibrahim Mohammed Bomai]] wokiljo garije hombina.
[[Diiwal Yobe]] hendi keror e larduje, [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Gombe]], e [[Jigawa|Diiwal Jigawa]]. Diiwal Yobe hendi keror e lesdi [[Niger]] or [[Niiser]].
==Habaru Hebaki Yobe==
[[Diiwal Yobe]] hebama jande 27 der leuru dubokkorde dungu 1991, Yobe henditama daga lardu Borno, Fire ardugal sojien fire Janar Badamasi Babangida dumhenditama gam tefki koidum ardugal e enajeden. Nyande 14 leuru ngangadi dungu 2013 Ardujo Lesdi [[Naajeeriya]] modenno [[Goodluck Ebele Jonathan]] wadi heta wurtaki e yilaki der larduje [[Diiwal Yobe|Yobe]],[[Diiwal Borno|Borno]], e [[Adamawa]] gam konu [[Boko Haram]].
==Jama’aje==
Diiwal Yobe ewodi jama,aje sappo e jewe didi:
*Damaturu
*Gujba
*Gulani
*Tarmowa
*Bursari
*Gaidam
*Fika
*Potiskum
*Nangere
*Bade
*Jakusko
*Yunusari
*Yusufari
*Karasuwa
*Nguru
*Machina
==Wolde/Lemgal==
Yimbe jama’aje Yobe e wolde mabbe<ref>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
!Kananan Hukumomi
!Harsuna
|-
|Bade
|Bade; Duwai
|-
|Bursari
|Bade
|-
|Damaturu
|Yerwa Kanuri; Karaikarai
|-
|Damagum
|Karaikarai
|-
|Fika
|Bolewa; Karaikarai; Ngamo
|-
|Fune
|Karaikarai
|-
|Geidam
|Yerwa Kanuri
|-
|Gujba
|Yerwa Kanuri
|-
|Gulani
|Maaka
|-
|Jakusko
|Bade
|-
|Nangere
|Karaikarai
|-
|Nguru
|Yerwa Kanuri; Hausa; Bade
|-
|Potiskum
|Karaikarai; Ngizim
|-
|Tarmuwa
|Fulani, kanuri
|-
|Yunusari /yusufari/ machina
|Kanuru
|}
== Yimbe Andabe E Yobe ==
*[[Ibrahim Geidam]] ardido lardu Yobe modenno jonibo hankone wokiljo dotti,en garije Yobe fuhnaje e lamorde lesdi Nigeria.
*[[Buba Galadima]] imoder sekobe bindowo hautugal yimbe CPC.
*[[Bukar Abba Ibrahim]] mo ardujo Yobe modenno harhandema motefi ardugal lesdi Nigeria dungi 2017 les hautugal NNPP.
*[[Khadija Bukar Abba Ibrahim]] kore Bukar Abba Ibrahim hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo batowo gite douko watta e der lesde yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari|Mohammed Buhari]], jonibo wakiljo jama,aje fuhnaje Yobe lesdi Nigeria.
*[[Ahmed Lawan]] wokiljo dotti,en gonde woila bo hirna Yobe ila 1991 kowaddi hande, hankone maudo wokiljo,en dotti,en lesdi Nigeria. Honkone jewenayejo .
*[[Ibrahim Talba]] imoder hautome hore yimbe lesdi Nigeria fire Olusegun Obasanjo,hankone Ardojo lamorde Tikau
*[[Adamu Waziri]] kautowo hore yimme les kautogal PDP,Mowadi wokiljo tadibe shurobe lesdi Nigeria yoda,e ardujo jam datal, motifi ardaki lesdi Yobe les kautorgal PDP.
*[[Jamila Babayo]] hankone bindowo debbo arano gondo woila bo fuhna lesdi Nigeria hanko nyami mauninki rewbe BBC Hausare.
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
tgbrc470hubctguk4wraz83igyxtvxr
24429
24428
2022-07-24T10:41:49Z
Musaddam Idriss
7477
/* Jama’aje */ Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[Fichier:Yobe_Station_07.jpg|vignette|Yobe state railway]]
{{databox}}
[[Fichier:Yobe_State_Government.png|vignette|Yobe state government]]
[[Fichier:Yobe_river_catchment_area.png|vignette|Yobe river]]
[[Fichier:Yobe_Oasis_photo.jpg|vignette|yobe village]]
[[Fichier:Yobe_Station_08.jpg|vignette|yobe station]]
[[Fichier:Nguru_River_bank_Yobe_State.jpg|vignette|Yobe river transportation]]
'''Yobe''' eder diiwal gondi woyla bo fuhna leysɗi [[Niiseriya]], Diiwal Yobe e wodi jajirka e dudogar koyahri 45,502km. E dukki yimbe bo ewodi lenyol yimbe 1,411,481 e limgal badgal denno dungu 1991. Gari maudi [[Diiwal Yobe]] hairine jamaare Damaturu. Mai Mala Buni hankone Lamido ardido Diiwal Yobe ila subki 2019 kowaddi joni.
Ballitotodo Ardugal Yobe hankone Alh. Idi Barde Gubana. Inde lardu Yobe hebama daga wedu [[Komadugu Yobe]].
Diiwal Yobe sendeke inaje inaje tati, Garije Fuhnaje, Garije Hombinaje yoda e Garije woilaje. Wokiltotobe dottien inajeden hambene. [[Ahmed Lawan|Ahmed Ibrahim Lawan]] wokiljo woilaen, [[Ibrahim Geidam]] wokiljo garije fuhna, [[Ibrahim Mohammed Bomai]] wokiljo garije hombina.
[[Diiwal Yobe]] hendi keror e larduje, [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Gombe]], e [[Jigawa|Diiwal Jigawa]]. Diiwal Yobe hendi keror e lesdi [[Niger]] or [[Niiser]].
==Habaru Hebaki Yobe==
[[Diiwal Yobe]] hebama jande 27 der leuru dubokkorde dungu 1991, Yobe henditama daga lardu Borno, Fire ardugal sojien fire Janar Badamasi Babangida dumhenditama gam tefki koidum ardugal e enajeden. Nyande 14 leuru ngangadi dungu 2013 Ardujo Lesdi [[Naajeeriya]] modenno [[Goodluck Ebele Jonathan]] wadi heta wurtaki e yilaki der larduje [[Diiwal Yobe|Yobe]],[[Diiwal Borno|Borno]], e [[Adamawa]] gam konu [[Boko Haram]].
==Hukuma Pamarun==
Diiwal Yobe ewodi jama,aje sappo e jewe ɗiɗi:
*[[Damaturu]]
*[[Gujba]]
*[[Gulani]]
*[[Tarmowa]]
*[[Bursari]]
*[[Gaidam]]
*[[Fika]]
*[[Potiskum]]
*[[Nangere]]
*[[Bade]]
*[[Jakusko]]
*[[Yunusari]]
*[[Yusufari]]
*[[Karasuwa]]
*[[Nguru]]
*[[Machina]]
==Wolde/Lemgal==
Yimbe jama’aje Yobe e wolde mabbe<ref>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
!Kananan Hukumomi
!Harsuna
|-
|Bade
|Bade; Duwai
|-
|Bursari
|Bade
|-
|Damaturu
|Yerwa Kanuri; Karaikarai
|-
|Damagum
|Karaikarai
|-
|Fika
|Bolewa; Karaikarai; Ngamo
|-
|Fune
|Karaikarai
|-
|Geidam
|Yerwa Kanuri
|-
|Gujba
|Yerwa Kanuri
|-
|Gulani
|Maaka
|-
|Jakusko
|Bade
|-
|Nangere
|Karaikarai
|-
|Nguru
|Yerwa Kanuri; Hausa; Bade
|-
|Potiskum
|Karaikarai; Ngizim
|-
|Tarmuwa
|Fulani, kanuri
|-
|Yunusari /yusufari/ machina
|Kanuru
|}
== Yimbe Andabe E Yobe ==
*[[Ibrahim Geidam]] ardido lardu Yobe modenno jonibo hankone wokiljo dotti,en garije Yobe fuhnaje e lamorde lesdi Nigeria.
*[[Buba Galadima]] imoder sekobe bindowo hautugal yimbe CPC.
*[[Bukar Abba Ibrahim]] mo ardujo Yobe modenno harhandema motefi ardugal lesdi Nigeria dungi 2017 les hautugal NNPP.
*[[Khadija Bukar Abba Ibrahim]] kore Bukar Abba Ibrahim hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo batowo gite douko watta e der lesde yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari|Mohammed Buhari]], jonibo wakiljo jama,aje fuhnaje Yobe lesdi Nigeria.
*[[Ahmed Lawan]] wokiljo dotti,en gonde woila bo hirna Yobe ila 1991 kowaddi hande, hankone maudo wokiljo,en dotti,en lesdi Nigeria. Honkone jewenayejo .
*[[Ibrahim Talba]] imoder hautome hore yimbe lesdi Nigeria fire Olusegun Obasanjo,hankone Ardojo lamorde Tikau
*[[Adamu Waziri]] kautowo hore yimme les kautogal PDP,Mowadi wokiljo tadibe shurobe lesdi Nigeria yoda,e ardujo jam datal, motifi ardaki lesdi Yobe les kautorgal PDP.
*[[Jamila Babayo]] hankone bindowo debbo arano gondo woila bo fuhna lesdi Nigeria hanko nyami mauninki rewbe BBC Hausare.
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
2jt365lyjoh7s6fjrjixrodmmbxhjaw
24430
24429
2022-07-24T10:43:26Z
Musaddam Idriss
7477
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Yobe''' eder diiwal gondi woyla bo fuhna leysɗi [[Niiseriya]], Diiwal Yobe e wodi jajirka e dudogar koyahri 45,502km. E dukki yimbe bo ewodi lenyol yimbe 1,411,481 e limgal badgal denno dungu 1991. Gari maudi [[Diiwal Yobe]] hairine jamaare Damaturu. Mai Mala Buni hankone Lamido ardido Diiwal Yobe ila subki 2019 kowaddi joni.
Ballitotodo Ardugal Yobe hankone Alh. Idi Barde Gubana. Inde lardu Yobe hebama daga wedu [[Komadugu Yobe]].
Diiwal Yobe sendeke inaje inaje tati, Garije Fuhnaje, Garije Hombinaje yoda e Garije woilaje. Wokiltotobe dottien inajeden hambene. [[Ahmed Lawan|Ahmed Ibrahim Lawan]] wokiljo woilaen, [[Ibrahim Geidam]] wokiljo garije fuhna, [[Ibrahim Mohammed Bomai]] wokiljo garije hombina.
[[Diiwal Yobe]] hendi keror e larduje, [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Gombe]], e [[Jigawa|Diiwal Jigawa]]. Diiwal Yobe hendi keror e lesdi [[Niger]] or [[Niiser]].
==Habaru Hebaki Yobe==
[[Diiwal Yobe]] hebama jande 27 der leuru dubokkorde dungu 1991, Yobe henditama daga lardu Borno, Fire ardugal sojien fire Janar Badamasi Babangida dumhenditama gam tefki koidum ardugal e enajeden. Nyande 14 leuru ngangadi dungu 2013 Ardujo Lesdi [[Naajeeriya]] modenno [[Goodluck Ebele Jonathan]] wadi heta wurtaki e yilaki der larduje [[Diiwal Yobe|Yobe]],[[Diiwal Borno|Borno]], e [[Adamawa]] gam konu [[Boko Haram]].
==Hukuma Pamarun==
Diiwal Yobe ewodi jama,aje sappo e jewe ɗiɗi:
*[[Damaturu]]
*[[Gujba]]
*[[Gulani]]
*[[Tarmowa]]
*[[Bursari]]
*[[Gaidam]]
*[[Fika]]
*[[Potiskum]]
*[[Nangere]]
*[[Bade]]
*[[Jakusko]]
*[[Yunusari]]
*[[Yusufari]]
*[[Karasuwa]]
*[[Nguru]]
*[[Machina]]
==Wolde/Lemgal==
Yimbe jama’aje Yobe e wolde mabbe<ref>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
!Kananan Hukumomi
!Harsuna
|-
|Bade
|Bade; Duwai
|-
|Bursari
|Bade
|-
|Damaturu
|Yerwa Kanuri; Karaikarai
|-
|Damagum
|Karaikarai
|-
|Fika
|Bolewa; Karaikarai; Ngamo
|-
|Fune
|Karaikarai
|-
|Geidam
|Yerwa Kanuri
|-
|Gujba
|Yerwa Kanuri
|-
|Gulani
|Maaka
|-
|Jakusko
|Bade
|-
|Nangere
|Karaikarai
|-
|Nguru
|Yerwa Kanuri; Hausa; Bade
|-
|Potiskum
|Karaikarai; Ngizim
|-
|Tarmuwa
|Fulani, kanuri
|-
|Yunusari /yusufari/ machina
|Kanuru
|}
== Yimbe Andabe E Yobe ==
*[[Ibrahim Geidam]] ardido lardu Yobe modenno jonibo hankone wokiljo dotti,en garije Yobe fuhnaje e lamorde lesdi Nigeria.
*[[Buba Galadima]] imoder sekobe bindowo hautugal yimbe CPC.
*[[Bukar Abba Ibrahim]] mo ardujo Yobe modenno harhandema motefi ardugal lesdi Nigeria dungi 2017 les hautugal NNPP.
*[[Khadija Bukar Abba Ibrahim]] kore Bukar Abba Ibrahim hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo batowo gite douko watta e der lesde yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari|Mohammed Buhari]], jonibo wakiljo jama,aje fuhnaje Yobe lesdi Nigeria.
*[[Ahmed Lawan]] wokiljo dotti,en gonde woila bo hirna Yobe ila 1991 kowaddi hande, hankone maudo wokiljo,en dotti,en lesdi Nigeria. Honkone jewenayejo .
*[[Ibrahim Talba]] imoder hautome hore yimbe lesdi Nigeria fire Olusegun Obasanjo,hankone Ardojo lamorde Tikau
*[[Adamu Waziri]] kautowo hore yimme les kautogal PDP,Mowadi wokiljo tadibe shurobe lesdi Nigeria yoda,e ardujo jam datal, motifi ardaki lesdi Yobe les kautorgal PDP.
*[[Jamila Babayo]] hankone bindowo debbo arano gondo woila bo fuhna lesdi Nigeria hanko nyami mauninki rewbe BBC Hausare.
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
1yl19u1yz79kmpfz1s2xd5cylurkx6j
24431
24430
2022-07-24T10:43:56Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Yobe''' eder diiwal gondi woyla bo fuhna leysɗi [[Naajeeriya]], Diiwal Yobe e wodi jajirka e dudogar koyahri 45,502km. E dukki yimbe bo ewodi lenyol yimbe 1,411,481 e limgal badgal denno dungu 1991. Gari maudi [[Diiwal Yobe]] hairine jamaare Damaturu. Mai Mala Buni hankone Lamido ardido Diiwal Yobe ila subki 2019 kowaddi joni.
Ballitotodo Ardugal Yobe hankone Alh. Idi Barde Gubana. Inde lardu Yobe hebama daga wedu [[Komadugu Yobe]].
Diiwal Yobe sendeke inaje inaje tati, Garije Fuhnaje, Garije Hombinaje yoda e Garije woilaje. Wokiltotobe dottien inajeden hambene. [[Ahmed Lawan|Ahmed Ibrahim Lawan]] wokiljo woilaen, [[Ibrahim Geidam]] wokiljo garije fuhna, [[Ibrahim Mohammed Bomai]] wokiljo garije hombina.
[[Diiwal Yobe]] hendi keror e larduje, [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Gombe]], e [[Jigawa|Diiwal Jigawa]]. Diiwal Yobe hendi keror e lesdi [[Niger]] or [[Niiser]].
==Habaru Hebaki Yobe==
[[Diiwal Yobe]] hebama jande 27 der leuru dubokkorde dungu 1991, Yobe henditama daga lardu Borno, Fire ardugal sojien fire Janar Badamasi Babangida dumhenditama gam tefki koidum ardugal e enajeden. Nyande 14 leuru ngangadi dungu 2013 Ardujo Lesdi [[Naajeeriya]] modenno [[Goodluck Ebele Jonathan]] wadi heta wurtaki e yilaki der larduje [[Diiwal Yobe|Yobe]],[[Diiwal Borno|Borno]], e [[Adamawa]] gam konu [[Boko Haram]].
==Hukuma Pamarun==
Diiwal Yobe ewodi jama,aje sappo e jewe ɗiɗi:
*[[Damaturu]]
*[[Gujba]]
*[[Gulani]]
*[[Tarmowa]]
*[[Bursari]]
*[[Gaidam]]
*[[Fika]]
*[[Potiskum]]
*[[Nangere]]
*[[Bade]]
*[[Jakusko]]
*[[Yunusari]]
*[[Yusufari]]
*[[Karasuwa]]
*[[Nguru]]
*[[Machina]]
==Wolde/Lemgal==
Yimbe jama’aje Yobe e wolde mabbe<ref>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
!Kananan Hukumomi
!Harsuna
|-
|Bade
|Bade; Duwai
|-
|Bursari
|Bade
|-
|Damaturu
|Yerwa Kanuri; Karaikarai
|-
|Damagum
|Karaikarai
|-
|Fika
|Bolewa; Karaikarai; Ngamo
|-
|Fune
|Karaikarai
|-
|Geidam
|Yerwa Kanuri
|-
|Gujba
|Yerwa Kanuri
|-
|Gulani
|Maaka
|-
|Jakusko
|Bade
|-
|Nangere
|Karaikarai
|-
|Nguru
|Yerwa Kanuri; Hausa; Bade
|-
|Potiskum
|Karaikarai; Ngizim
|-
|Tarmuwa
|Fulani, kanuri
|-
|Yunusari /yusufari/ machina
|Kanuru
|}
== Yimbe Andabe E Yobe ==
*[[Ibrahim Geidam]] ardido lardu Yobe modenno jonibo hankone wokiljo dotti,en garije Yobe fuhnaje e lamorde lesdi Nigeria.
*[[Buba Galadima]] imoder sekobe bindowo hautugal yimbe CPC.
*[[Bukar Abba Ibrahim]] mo ardujo Yobe modenno harhandema motefi ardugal lesdi Nigeria dungi 2017 les hautugal NNPP.
*[[Khadija Bukar Abba Ibrahim]] kore Bukar Abba Ibrahim hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo batowo gite douko watta e der lesde yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari|Mohammed Buhari]], jonibo wakiljo jama,aje fuhnaje Yobe lesdi Nigeria.
*[[Ahmed Lawan]] wokiljo dotti,en gonde woila bo hirna Yobe ila 1991 kowaddi hande, hankone maudo wokiljo,en dotti,en lesdi Nigeria. Honkone jewenayejo .
*[[Ibrahim Talba]] imoder hautome hore yimbe lesdi Nigeria fire Olusegun Obasanjo,hankone Ardojo lamorde Tikau
*[[Adamu Waziri]] kautowo hore yimme les kautogal PDP,Mowadi wokiljo tadibe shurobe lesdi Nigeria yoda,e ardujo jam datal, motifi ardaki lesdi Yobe les kautorgal PDP.
*[[Jamila Babayo]] hankone bindowo debbo arano gondo woila bo fuhna lesdi Nigeria hanko nyami mauninki rewbe BBC Hausare.
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
m1ud1oqblofx10ezemap31xjkl6g72v
24434
24431
2022-07-24T10:54:01Z
Musaddam Idriss
7477
/* Hukuma Pamarun */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Yobe''' eder diiwal gondi woyla bo fuhna leysɗi [[Naajeeriya]], Diiwal Yobe e wodi jajirka e dudogar koyahri 45,502km. E dukki yimbe bo ewodi lenyol yimbe 1,411,481 e limgal badgal denno dungu 1991. Gari maudi [[Diiwal Yobe]] hairine jamaare Damaturu. Mai Mala Buni hankone Lamido ardido Diiwal Yobe ila subki 2019 kowaddi joni.
Ballitotodo Ardugal Yobe hankone Alh. Idi Barde Gubana. Inde lardu Yobe hebama daga wedu [[Komadugu Yobe]].
Diiwal Yobe sendeke inaje inaje tati, Garije Fuhnaje, Garije Hombinaje yoda e Garije woilaje. Wokiltotobe dottien inajeden hambene. [[Ahmed Lawan|Ahmed Ibrahim Lawan]] wokiljo woilaen, [[Ibrahim Geidam]] wokiljo garije fuhna, [[Ibrahim Mohammed Bomai]] wokiljo garije hombina.
[[Diiwal Yobe]] hendi keror e larduje, [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Gombe]], e [[Jigawa|Diiwal Jigawa]]. Diiwal Yobe hendi keror e lesdi [[Niger]] or [[Niiser]].
==Habaru Hebaki Yobe==
[[Diiwal Yobe]] hebama jande 27 der leuru dubokkorde dungu 1991, Yobe henditama daga lardu Borno, Fire ardugal sojien fire Janar Badamasi Babangida dumhenditama gam tefki koidum ardugal e enajeden. Nyande 14 leuru ngangadi dungu 2013 Ardujo Lesdi [[Naajeeriya]] modenno [[Goodluck Ebele Jonathan]] wadi heta wurtaki e yilaki der larduje [[Diiwal Yobe|Yobe]],[[Diiwal Borno|Borno]], e [[Adamawa]] gam konu [[Boko Haram]].
==Hukuma Pamarun==
Diiwal Yobe ewodi hukuma pamarun sappo e jewe ɗiɗi:
*[[Damaturu]]
*[[Gujba]]
*[[Gulani]]
*[[Tarmowa]]
*[[Bursari]]
*[[Gaidam]]
*[[Fika]]
*[[Potiskum]]
*[[Nangere]]
*[[Bade]]
*[[Jakusko]]
*[[Yunusari]]
*[[Yusufari]]
*[[Karasuwa]]
*[[Nguru]]
*[[Machina]]
==Wolde/Lemgal==
Yimbe jama’aje Yobe e wolde mabbe<ref>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
!Kananan Hukumomi
!Harsuna
|-
|Bade
|Bade; Duwai
|-
|Bursari
|Bade
|-
|Damaturu
|Yerwa Kanuri; Karaikarai
|-
|Damagum
|Karaikarai
|-
|Fika
|Bolewa; Karaikarai; Ngamo
|-
|Fune
|Karaikarai
|-
|Geidam
|Yerwa Kanuri
|-
|Gujba
|Yerwa Kanuri
|-
|Gulani
|Maaka
|-
|Jakusko
|Bade
|-
|Nangere
|Karaikarai
|-
|Nguru
|Yerwa Kanuri; Hausa; Bade
|-
|Potiskum
|Karaikarai; Ngizim
|-
|Tarmuwa
|Fulani, kanuri
|-
|Yunusari /yusufari/ machina
|Kanuru
|}
== Yimbe Andabe E Yobe ==
*[[Ibrahim Geidam]] ardido lardu Yobe modenno jonibo hankone wokiljo dotti,en garije Yobe fuhnaje e lamorde lesdi Nigeria.
*[[Buba Galadima]] imoder sekobe bindowo hautugal yimbe CPC.
*[[Bukar Abba Ibrahim]] mo ardujo Yobe modenno harhandema motefi ardugal lesdi Nigeria dungi 2017 les hautugal NNPP.
*[[Khadija Bukar Abba Ibrahim]] kore Bukar Abba Ibrahim hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo batowo gite douko watta e der lesde yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari|Mohammed Buhari]], jonibo wakiljo jama,aje fuhnaje Yobe lesdi Nigeria.
*[[Ahmed Lawan]] wokiljo dotti,en gonde woila bo hirna Yobe ila 1991 kowaddi hande, hankone maudo wokiljo,en dotti,en lesdi Nigeria. Honkone jewenayejo .
*[[Ibrahim Talba]] imoder hautome hore yimbe lesdi Nigeria fire Olusegun Obasanjo,hankone Ardojo lamorde Tikau
*[[Adamu Waziri]] kautowo hore yimme les kautogal PDP,Mowadi wokiljo tadibe shurobe lesdi Nigeria yoda,e ardujo jam datal, motifi ardaki lesdi Yobe les kautorgal PDP.
*[[Jamila Babayo]] hankone bindowo debbo arano gondo woila bo fuhna lesdi Nigeria hanko nyami mauninki rewbe BBC Hausare.
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
162deyrag3i9y0z9grzx05p6ouokq9f
24435
24434
2022-07-24T10:54:28Z
Musaddam Idriss
7477
/* Wolde/Lemgal */ Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Yobe''' eder diiwal gondi woyla bo fuhna leysɗi [[Naajeeriya]], Diiwal Yobe e wodi jajirka e dudogar koyahri 45,502km. E dukki yimbe bo ewodi lenyol yimbe 1,411,481 e limgal badgal denno dungu 1991. Gari maudi [[Diiwal Yobe]] hairine jamaare Damaturu. Mai Mala Buni hankone Lamido ardido Diiwal Yobe ila subki 2019 kowaddi joni.
Ballitotodo Ardugal Yobe hankone Alh. Idi Barde Gubana. Inde lardu Yobe hebama daga wedu [[Komadugu Yobe]].
Diiwal Yobe sendeke inaje inaje tati, Garije Fuhnaje, Garije Hombinaje yoda e Garije woilaje. Wokiltotobe dottien inajeden hambene. [[Ahmed Lawan|Ahmed Ibrahim Lawan]] wokiljo woilaen, [[Ibrahim Geidam]] wokiljo garije fuhna, [[Ibrahim Mohammed Bomai]] wokiljo garije hombina.
[[Diiwal Yobe]] hendi keror e larduje, [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Gombe]], e [[Jigawa|Diiwal Jigawa]]. Diiwal Yobe hendi keror e lesdi [[Niger]] or [[Niiser]].
==Habaru Hebaki Yobe==
[[Diiwal Yobe]] hebama jande 27 der leuru dubokkorde dungu 1991, Yobe henditama daga lardu Borno, Fire ardugal sojien fire Janar Badamasi Babangida dumhenditama gam tefki koidum ardugal e enajeden. Nyande 14 leuru ngangadi dungu 2013 Ardujo Lesdi [[Naajeeriya]] modenno [[Goodluck Ebele Jonathan]] wadi heta wurtaki e yilaki der larduje [[Diiwal Yobe|Yobe]],[[Diiwal Borno|Borno]], e [[Adamawa]] gam konu [[Boko Haram]].
==Hukuma Pamarun==
Diiwal Yobe ewodi hukuma pamarun sappo e jewe ɗiɗi:
*[[Damaturu]]
*[[Gujba]]
*[[Gulani]]
*[[Tarmowa]]
*[[Bursari]]
*[[Gaidam]]
*[[Fika]]
*[[Potiskum]]
*[[Nangere]]
*[[Bade]]
*[[Jakusko]]
*[[Yunusari]]
*[[Yusufari]]
*[[Karasuwa]]
*[[Nguru]]
*[[Machina]]
==Lenyol==
Yimbe jama’aje Yobe e wolde mabbe<ref>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
!Kananan Hukumomi
!Harsuna
|-
|Bade
|Bade; Duwai
|-
|Bursari
|Bade
|-
|Damaturu
|Yerwa Kanuri; Karaikarai
|-
|Damagum
|Karaikarai
|-
|Fika
|Bolewa; Karaikarai; Ngamo
|-
|Fune
|Karaikarai
|-
|Geidam
|Yerwa Kanuri
|-
|Gujba
|Yerwa Kanuri
|-
|Gulani
|Maaka
|-
|Jakusko
|Bade
|-
|Nangere
|Karaikarai
|-
|Nguru
|Yerwa Kanuri; Hausa; Bade
|-
|Potiskum
|Karaikarai; Ngizim
|-
|Tarmuwa
|Fulani, kanuri
|-
|Yunusari /yusufari/ machina
|Kanuru
|}
== Yimbe Andabe E Yobe ==
*[[Ibrahim Geidam]] ardido lardu Yobe modenno jonibo hankone wokiljo dotti,en garije Yobe fuhnaje e lamorde lesdi Nigeria.
*[[Buba Galadima]] imoder sekobe bindowo hautugal yimbe CPC.
*[[Bukar Abba Ibrahim]] mo ardujo Yobe modenno harhandema motefi ardugal lesdi Nigeria dungi 2017 les hautugal NNPP.
*[[Khadija Bukar Abba Ibrahim]] kore Bukar Abba Ibrahim hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo batowo gite douko watta e der lesde yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari|Mohammed Buhari]], jonibo wakiljo jama,aje fuhnaje Yobe lesdi Nigeria.
*[[Ahmed Lawan]] wokiljo dotti,en gonde woila bo hirna Yobe ila 1991 kowaddi hande, hankone maudo wokiljo,en dotti,en lesdi Nigeria. Honkone jewenayejo .
*[[Ibrahim Talba]] imoder hautome hore yimbe lesdi Nigeria fire Olusegun Obasanjo,hankone Ardojo lamorde Tikau
*[[Adamu Waziri]] kautowo hore yimme les kautogal PDP,Mowadi wokiljo tadibe shurobe lesdi Nigeria yoda,e ardujo jam datal, motifi ardaki lesdi Yobe les kautorgal PDP.
*[[Jamila Babayo]] hankone bindowo debbo arano gondo woila bo fuhna lesdi Nigeria hanko nyami mauninki rewbe BBC Hausare.
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
5bpcjeb08e3wel946ez9mm1xh59rqoj
24437
24435
2022-07-24T10:55:42Z
Musaddam Idriss
7477
/* Lenyol */ Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Yobe''' eder diiwal gondi woyla bo fuhna leysɗi [[Naajeeriya]], Diiwal Yobe e wodi jajirka e dudogar koyahri 45,502km. E dukki yimbe bo ewodi lenyol yimbe 1,411,481 e limgal badgal denno dungu 1991. Gari maudi [[Diiwal Yobe]] hairine jamaare Damaturu. Mai Mala Buni hankone Lamido ardido Diiwal Yobe ila subki 2019 kowaddi joni.
Ballitotodo Ardugal Yobe hankone Alh. Idi Barde Gubana. Inde lardu Yobe hebama daga wedu [[Komadugu Yobe]].
Diiwal Yobe sendeke inaje inaje tati, Garije Fuhnaje, Garije Hombinaje yoda e Garije woilaje. Wokiltotobe dottien inajeden hambene. [[Ahmed Lawan|Ahmed Ibrahim Lawan]] wokiljo woilaen, [[Ibrahim Geidam]] wokiljo garije fuhna, [[Ibrahim Mohammed Bomai]] wokiljo garije hombina.
[[Diiwal Yobe]] hendi keror e larduje, [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Gombe]], e [[Jigawa|Diiwal Jigawa]]. Diiwal Yobe hendi keror e lesdi [[Niger]] or [[Niiser]].
==Habaru Hebaki Yobe==
[[Diiwal Yobe]] hebama jande 27 der leuru dubokkorde dungu 1991, Yobe henditama daga lardu Borno, Fire ardugal sojien fire Janar Badamasi Babangida dumhenditama gam tefki koidum ardugal e enajeden. Nyande 14 leuru ngangadi dungu 2013 Ardujo Lesdi [[Naajeeriya]] modenno [[Goodluck Ebele Jonathan]] wadi heta wurtaki e yilaki der larduje [[Diiwal Yobe|Yobe]],[[Diiwal Borno|Borno]], e [[Adamawa]] gam konu [[Boko Haram]].
==Hukuma Pamarun==
Diiwal Yobe ewodi hukuma pamarun sappo e jewe ɗiɗi:
*[[Damaturu]]
*[[Gujba]]
*[[Gulani]]
*[[Tarmowa]]
*[[Bursari]]
*[[Gaidam]]
*[[Fika]]
*[[Potiskum]]
*[[Nangere]]
*[[Bade]]
*[[Jakusko]]
*[[Yunusari]]
*[[Yusufari]]
*[[Karasuwa]]
*[[Nguru]]
*[[Machina]]
==Lenyol==
Yimɓe hukuma pamarun Yobe e lenyol maɓɓe<ref>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
!Kananan Hukumomi
!Harsuna
|-
|Bade
|Bade; Duwai
|-
|Bursari
|Bade
|-
|Damaturu
|Yerwa Kanuri; Karaikarai
|-
|Damagum
|Karaikarai
|-
|Fika
|Bolewa; Karaikarai; Ngamo
|-
|Fune
|Karaikarai
|-
|Geidam
|Yerwa Kanuri
|-
|Gujba
|Yerwa Kanuri
|-
|Gulani
|Maaka
|-
|Jakusko
|Bade
|-
|Nangere
|Karaikarai
|-
|Nguru
|Yerwa Kanuri; Hausa; Bade
|-
|Potiskum
|Karaikarai; Ngizim
|-
|Tarmuwa
|Fulani, kanuri
|-
|Yunusari /yusufari/ machina
|Kanuru
|}
== Yimbe Andabe E Yobe ==
*[[Ibrahim Geidam]] ardido lardu Yobe modenno jonibo hankone wokiljo dotti,en garije Yobe fuhnaje e lamorde lesdi Nigeria.
*[[Buba Galadima]] imoder sekobe bindowo hautugal yimbe CPC.
*[[Bukar Abba Ibrahim]] mo ardujo Yobe modenno harhandema motefi ardugal lesdi Nigeria dungi 2017 les hautugal NNPP.
*[[Khadija Bukar Abba Ibrahim]] kore Bukar Abba Ibrahim hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo batowo gite douko watta e der lesde yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari|Mohammed Buhari]], jonibo wakiljo jama,aje fuhnaje Yobe lesdi Nigeria.
*[[Ahmed Lawan]] wokiljo dotti,en gonde woila bo hirna Yobe ila 1991 kowaddi hande, hankone maudo wokiljo,en dotti,en lesdi Nigeria. Honkone jewenayejo .
*[[Ibrahim Talba]] imoder hautome hore yimbe lesdi Nigeria fire Olusegun Obasanjo,hankone Ardojo lamorde Tikau
*[[Adamu Waziri]] kautowo hore yimme les kautogal PDP,Mowadi wokiljo tadibe shurobe lesdi Nigeria yoda,e ardujo jam datal, motifi ardaki lesdi Yobe les kautorgal PDP.
*[[Jamila Babayo]] hankone bindowo debbo arano gondo woila bo fuhna lesdi Nigeria hanko nyami mauninki rewbe BBC Hausare.
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
8u9zvay3lxsijxfzvn4fsghnbg34i09
24439
24437
2022-07-24T10:58:13Z
Musaddam Idriss
7477
/* Habaru Hebaki Yobe */ Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Yobe''' eder diiwal gondi woyla bo fuhna leysɗi [[Naajeeriya]], Diiwal Yobe e wodi jajirka e dudogar koyahri 45,502km. E dukki yimbe bo ewodi lenyol yimbe 1,411,481 e limgal badgal denno dungu 1991. Gari maudi [[Diiwal Yobe]] hairine jamaare Damaturu. Mai Mala Buni hankone Lamido ardido Diiwal Yobe ila subki 2019 kowaddi joni.
Ballitotodo Ardugal Yobe hankone Alh. Idi Barde Gubana. Inde lardu Yobe hebama daga wedu [[Komadugu Yobe]].
Diiwal Yobe sendeke inaje inaje tati, Garije Fuhnaje, Garije Hombinaje yoda e Garije woilaje. Wokiltotobe dottien inajeden hambene. [[Ahmed Lawan|Ahmed Ibrahim Lawan]] wokiljo woilaen, [[Ibrahim Geidam]] wokiljo garije fuhna, [[Ibrahim Mohammed Bomai]] wokiljo garije hombina.
[[Diiwal Yobe]] hendi keror e larduje, [[Bauchi|Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Borno]], [[Diiwal Gombe]], e [[Jigawa|Diiwal Jigawa]]. Diiwal Yobe hendi keror e lesdi [[Niger]] or [[Niiser]].
==Habaru Hebaki Yobe==
[[Diiwal Yobe]] hebama jande 27 der leuru dubokkorde dungu 1991, Yobe henditama daga diiwal Borno, Fire ardugal sojien fire Janarjo [[Ibrahim Badamasi Babangida]] dum hendita ma gam tefki koidum ardugal e enajeden. Nyande 14 lewru ngangadi dungu 2013 arɗujo leysdi [[Naajeeriya]] modenno [[Goodluck Ebele Jonathan]] wadi heta wurtaki e yilaki der larduje [[Diiwal Yobe|Yobe]],[[Diiwal Borno|Borno]], e [[Adamawa]] gam konu [[Boko Haram]].
==Hukuma Pamarun==
Diiwal Yobe ewodi hukuma pamarun sappo e jewe ɗiɗi:
*[[Damaturu]]
*[[Gujba]]
*[[Gulani]]
*[[Tarmowa]]
*[[Bursari]]
*[[Gaidam]]
*[[Fika]]
*[[Potiskum]]
*[[Nangere]]
*[[Bade]]
*[[Jakusko]]
*[[Yunusari]]
*[[Yusufari]]
*[[Karasuwa]]
*[[Nguru]]
*[[Machina]]
==Lenyol==
Yimɓe hukuma pamarun Yobe e lenyol maɓɓe<ref>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
!Kananan Hukumomi
!Harsuna
|-
|Bade
|Bade; Duwai
|-
|Bursari
|Bade
|-
|Damaturu
|Yerwa Kanuri; Karaikarai
|-
|Damagum
|Karaikarai
|-
|Fika
|Bolewa; Karaikarai; Ngamo
|-
|Fune
|Karaikarai
|-
|Geidam
|Yerwa Kanuri
|-
|Gujba
|Yerwa Kanuri
|-
|Gulani
|Maaka
|-
|Jakusko
|Bade
|-
|Nangere
|Karaikarai
|-
|Nguru
|Yerwa Kanuri; Hausa; Bade
|-
|Potiskum
|Karaikarai; Ngizim
|-
|Tarmuwa
|Fulani, kanuri
|-
|Yunusari /yusufari/ machina
|Kanuru
|}
== Yimbe Andabe E Yobe ==
*[[Ibrahim Geidam]] ardido lardu Yobe modenno jonibo hankone wokiljo dotti,en garije Yobe fuhnaje e lamorde lesdi Nigeria.
*[[Buba Galadima]] imoder sekobe bindowo hautugal yimbe CPC.
*[[Bukar Abba Ibrahim]] mo ardujo Yobe modenno harhandema motefi ardugal lesdi Nigeria dungi 2017 les hautugal NNPP.
*[[Khadija Bukar Abba Ibrahim]] kore Bukar Abba Ibrahim hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo batowo gite douko watta e der lesde yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari|Mohammed Buhari]], jonibo wakiljo jama,aje fuhnaje Yobe lesdi Nigeria.
*[[Ahmed Lawan]] wokiljo dotti,en gonde woila bo hirna Yobe ila 1991 kowaddi hande, hankone maudo wokiljo,en dotti,en lesdi Nigeria. Honkone jewenayejo .
*[[Ibrahim Talba]] imoder hautome hore yimbe lesdi Nigeria fire Olusegun Obasanjo,hankone Ardojo lamorde Tikau
*[[Adamu Waziri]] kautowo hore yimme les kautogal PDP,Mowadi wokiljo tadibe shurobe lesdi Nigeria yoda,e ardujo jam datal, motifi ardaki lesdi Yobe les kautorgal PDP.
*[[Jamila Babayo]] hankone bindowo debbo arano gondo woila bo fuhna lesdi Nigeria hanko nyami mauninki rewbe BBC Hausare.
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
2v94hj1q3412jm5yjsjvj330plult52
Diiwal Borno
0
4622
24384
24286
2022-07-24T08:42:23Z
Musaddam Idriss
7477
/* Hukumaji Pamaari */ Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukumaji Pamaari ==
<ref>{{Cite book|edition=Millennium|publisher=Federal Ministry of Information|isbn=9780104089|volume=2, State Surveys|last=Nigeria|title=Nigeria: a people united, a future assured|location=Abuja, Nigeria|date=2000|page=106}}</ref>
# [[Abadam]]
# [[Askira/Uba]]
# [[Baga]]
# [[Bama]]
# [[Bayo]]
# [[Biu]]
# [[Chibok]]
# [[Damboa]]
# [[Dikwa]]
# [[Gubio]]
# [[Guzamala]]
# [[Gwoza]]
# [[Hawul]]
# [[Jere]]
# [[Kaga]]
# [[Kala/Balge]]
# [[Kwaya kusar]]
# [[Konduga]]
# [[Kukawa]]
# [[Mafa]]
# [[Magumeri]]
# [[Maiduguri]]
# [[Marte]]
# [[Mobbar]]
# [[Monguno]]
# [[Nganzai]]
# [[Shani]]
==Janngirɗe Mawɗe e Borno==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
3k4dd7ex8woyjcmpuwoff0nx67ikzz3
24385
24384
2022-07-24T08:43:03Z
Musaddam Idriss
7477
/* Hukumaji Pamaari */ Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukumaji Pamaari ==
# [[Abadam]]
# [[Askira/Uba]]
# [[Baga]]
# [[Bama]]
# [[Bayo]]
# [[Biu]]
# [[Chibok]]
# [[Damboa]]
# [[Dikwa]]
# [[Gubio]]
# [[Guzamala]]
# [[Gwoza]]
# [[Hawul]]
# [[Jere]]
# [[Kaga]]
# [[Kala/Balge]]
# [[Kwaya kusar]]
# [[Konduga]]
# [[Kukawa]]
# [[Mafa]]
# [[Magumeri]]
# [[Maiduguri]]
# [[Marte]]
# [[Mobbar]]
# [[Monguno]]
# [[Nganzai]]
# [[Shani]]
==Janngirɗe Mawɗe e Borno==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
flusfivlynxn0hbkq6kk8s3p58zehr1
24386
24385
2022-07-24T08:43:43Z
Musaddam Idriss
7477
/* Hukumaji Pamaari */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukumaji Pamaari ==
# [[Abadam]]
# [[Askira|Askira/Uba]]
# [[Baga]]
# [[Bama]]
# [[Bayo]]
# [[Biu]]
# [[Chibok]]
# [[Damboa]]
# [[Dikwa]]
# [[Gubio]]
# [[Guzamala]]
# [[Gwoza]]
# [[Hawul]]
# [[Jere]]
# [[Kaga]]
# [[Kala/Balge]]
# [[Kwaya kusar]]
# [[Konduga]]
# [[Kukawa]]
# [[Mafa]]
# [[Magumeri]]
# [[Maiduguri]]
# [[Marte]]
# [[Mobbar]]
# [[Monguno]]
# [[Nganzai]]
# [[Shani]]
==Janngirɗe Mawɗe e Borno==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
dphxzvc3rxks9hunsjeq2yukflbi2ad
24387
24386
2022-07-24T08:44:25Z
Musaddam Idriss
7477
/* Janngirɗe Mawɗe e Borno */ Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukumaji Pamaari ==
# [[Abadam]]
# [[Askira|Askira/Uba]]
# [[Baga]]
# [[Bama]]
# [[Bayo]]
# [[Biu]]
# [[Chibok]]
# [[Damboa]]
# [[Dikwa]]
# [[Gubio]]
# [[Guzamala]]
# [[Gwoza]]
# [[Hawul]]
# [[Jere]]
# [[Kaga]]
# [[Kala/Balge]]
# [[Kwaya kusar]]
# [[Konduga]]
# [[Kukawa]]
# [[Mafa]]
# [[Magumeri]]
# [[Maiduguri]]
# [[Marte]]
# [[Mobbar]]
# [[Monguno]]
# [[Nganzai]]
# [[Shani]]
==Janngirɗe Mawɗe==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
onct4we9n7j6bmxa2ew7yhsbcj9obyl
24388
24387
2022-07-24T08:45:05Z
Musaddam Idriss
7477
/* Janngirɗe Mawɗe */ Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukumaji Pamaari ==
# [[Abadam]]
# [[Askira|Askira/Uba]]
# [[Baga]]
# [[Bama]]
# [[Bayo]]
# [[Biu]]
# [[Chibok]]
# [[Damboa]]
# [[Dikwa]]
# [[Gubio]]
# [[Guzamala]]
# [[Gwoza]]
# [[Hawul]]
# [[Jere]]
# [[Kaga]]
# [[Kala/Balge]]
# [[Kwaya kusar]]
# [[Konduga]]
# [[Kukawa]]
# [[Mafa]]
# [[Magumeri]]
# [[Maiduguri]]
# [[Marte]]
# [[Mobbar]]
# [[Monguno]]
# [[Nganzai]]
# [[Shani]]
==Janngirɗe Mawɗe==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
*[[Janngirɗe Diiwal Borno]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
51plgzwcxx8zavinz51tsorhd4oe1ow
24389
24388
2022-07-24T08:46:37Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukumaji Pamaari ==
# [[Abadam]]
# [[Askira|Askira/Uba]]
# [[Baga]]
# [[Bama]]
# [[Bayo]]
# [[Biu]]
# [[Chibok]]
# [[Damboa]]
# [[Dikwa]]
# [[Gubio]]
# [[Guzamala]]
# [[Gwoza]]
# [[Hawul]]
# [[Jere]]
# [[Kaga]]
# [[Kala/Balge]]
# [[Kwaya kusar]]
# [[Konduga]]
# [[Kukawa]]
# [[Mafa]]
# [[Magumeri]]
# [[Maiduguri]]
# [[Marte]]
# [[Mobbar]]
# [[Monguno]]
# [[Nganzai]]
# [[Shani]]
==Janngirɗe Mawɗe==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
*[[Janngirɗe Diiwal Borno]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
ppkg13mzqcs27xyhazj3epvy1x0l81t
24390
24389
2022-07-24T08:49:54Z
Musaddam Idriss
7477
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
[[File: Borno state contingent.jpg|thumb|gamsaraꞌen e Diiwal Borno]]
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukumaji Pamaari ==
# [[Abadam]]
# [[Askira|Askira/Uba]]
# [[Baga]]
# [[Bama]]
# [[Bayo]]
# [[Biu]]
# [[Chibok]]
# [[Damboa]]
# [[Dikwa]]
# [[Gubio]]
# [[Guzamala]]
# [[Gwoza]]
# [[Hawul]]
# [[Jere]]
# [[Kaga]]
# [[Kala/Balge]]
# [[Kwaya kusar]]
# [[Konduga]]
# [[Kukawa]]
# [[Mafa]]
# [[Magumeri]]
# [[Maiduguri]]
# [[Marte]]
# [[Mobbar]]
# [[Monguno]]
# [[Nganzai]]
# [[Shani]]
==Janngirɗe Mawɗe==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
*[[Janngirɗe Diiwal Borno]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
a6927wd86ye3l0gwb0wpxqv9lrnnj5d
24391
24390
2022-07-24T09:03:27Z
Musaddam Idriss
7477
/* Hukumaji Pamaari */ Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
[[File: Borno state contingent.jpg|thumb|gamsaraꞌen e Diiwal Borno]]
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukuma Pamarun ==
{| class="wikitable"
! Hukuma<br>Pamarun!! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,666,541 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,245,962 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow <br> km<sup>2</sup> !! 1,238,390
|-
| [[Maiduguri]] ||align="right"| 137.36 ||align="right"| 540,016 || || [[Askira/Uba]] ||align="right"| 2,431.83 ||align="right"| 143,313 || || [[Abadam]] ||align="right"| 4,172.27 ||align="right"| 100,065
|-
| [[Ngala]] ||align="right"| 1,519.82 ||align="right"| 236,498 || || [[Bayo, Nigeria|Bayo]] ||align="right"| 985.78 ||align="right"| 79,078 || || [[Gubio]] ||align="right"| 2,575.09 ||align="right"| 151,286
|-
| [[Kala/Balge]] ||align="right"| 1,962.13 ||align="right"| 60,834 || || [[Biu, Nigeria|Biu]] ||align="right"| 3,423.86 ||align="right"| 175,760 || || [[Guzamala]] ||align="right"| 2,631.44||align="right"| 95,991
|-
| [[Mafa]] ||align="right"| 2,976.99 ||align="right"| 103,600 || || [[Chibok]] ||align="right"| 1,392.00 ||align="right"| 66,333 || || [[Kaga, Nigeria|Kaga]] ||align="right"| 2,802.46 ||align="right"| 89,996
|-
| [[Konduga]] ||align="right"| 6,065.89 ||align="right"| 157,322 || || [[Damboa]] ||align="right"| 6,426.18 ||align="right"| 233,200 || || [[Kukawa]] ||align="right"| 5,124.41 ||align="right"| 203,343
|-
| [[Bama, Nigeria|Bama]] ||align="right"| 5,158.87 ||align="right"| 270,119 || || [[Gwoza]] ||align="right"| 2,973.15 ||align="right"| 276,568 || || [[Magumeri]] ||align="right"| 5,057.61 ||align="right"| 140,257
|-
| [[Jere, Nigeria|Jere]] ||align="right"| 900.72 ||align="right"| 209,107 || || [[Hawul]] ||align="right"| 2,160.99 ||align="right"| 120,733 || || [[Marte, Nigeria|Marte]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 129,409
|-
| [[Dikwa]] ||align="right"| 1,836.89 ||align="right"| 105,042 || || [[Kwaya Kusar]] ||align="right"| 754.69 ||align="right"| 56,704 || || [[Mobbar]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 116,633
|-
| || || || || [[Shani, Nigeria|Shani]] ||align="right"| 1,238.93 ||align="right"| 100,989 || || [[Monguno]] ||align="right"| 1,993.20 ||align="right"| 109,834
|-
| || || || || || || || || [[Nganzai]] ||align="right"| 2,572.35 ||align="right"| 99,074
|}
==Janngirɗe Mawɗe==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
*[[Janngirɗe Diiwal Borno]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
i22pof2f5euwtdo0wtqvlyg1ib4em4j
24392
24391
2022-07-24T09:14:04Z
Musaddam Idriss
7477
/* Hukuma Pamarun */ Fixed typo, Fixed grammar, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
[[File: Borno state contingent.jpg|thumb|gamsaraꞌen e Diiwal Borno]]
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukuma Pamarun ==
{| class="wikitable"
! Hukuma<br>Pamarun!! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,666,541 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,245,962 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow <br> km<sup>2</sup> !! 1,238,390
|-
| [[Maiduguri]] ||align="right"| 137.36 ||align="right"| 540,016 || || [[Askira/Uba]] ||align="right"| 2,431.83 ||align="right"| 143,313 || || [[Abadam]] ||align="right"| 4,172.27 ||align="right"| 100,065
|-
| [[Ngala]] ||align="right"| 1,519.82 ||align="right"| 236,498 || || [[Bayo, Nigeria|Bayo]] ||align="right"| 985.78 ||align="right"| 79,078 || || [[Gubio]] ||align="right"| 2,575.09 ||align="right"| 151,286
|-
| [[Kala/Balge]] ||align="right"| 1,962.13 ||align="right"| 60,834 || || [[Biu, Nigeria|Biu]] ||align="right"| 3,423.86 ||align="right"| 175,760 || || [[Guzamala]] ||align="right"| 2,631.44||align="right"| 95,991
|-
| [[Mafa]] ||align="right"| 2,976.99 ||align="right"| 103,600 || || [[Chibok]] ||align="right"| 1,392.00 ||align="right"| 66,333 || || [[Kaga, Nigeria|Kaga]] ||align="right"| 2,802.46 ||align="right"| 89,996
|-
| [[Konduga]] ||align="right"| 6,065.89 ||align="right"| 157,322 || || [[Damboa]] ||align="right"| 6,426.18 ||align="right"| 233,200 || || [[Kukawa]] ||align="right"| 5,124.41 ||align="right"| 203,343
|-
| [[Bama, Nigeria|Bama]] ||align="right"| 5,158.87 ||align="right"| 270,119 || || [[Gwoza]] ||align="right"| 2,973.15 ||align="right"| 276,568 || || [[Magumeri]] ||align="right"| 5,057.61 ||align="right"| 140,257
|-
| [[Jere, Nigeria|Jere]] ||align="right"| 900.72 ||align="right"| 209,107 || || [[Hawul]] ||align="right"| 2,160.99 ||align="right"| 120,733 || || [[Marte, Nigeria|Marte]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 129,409
|-
| [[Dikwa]] ||align="right"| 1,836.89 ||align="right"| 105,042 || || [[Kwaya Kusar]] ||align="right"| 754.69 ||align="right"| 56,704 || || [[Mobbar]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 116,633
|-
| || || || || [[Shani, Nigeria|Shani]] ||align="right"| 1,238.93 ||align="right"| 100,989 || || [[Monguno]] ||align="right"| 1,993.20 ||align="right"| 109,834
|-
| || || || || || || || || [[Nganzai]] ||align="right"| 2,572.35 ||align="right"| 99,074
|}
==Lenyol==
Diiwal Borno e wodi lenyol poy
<ref>Gravina, R. (2014). ''[http://www.lotpublications.nl/Documents/375_fulltext.pdf The phonology of Proto-Central Chadic: the reconstruction of the phonology and lexicon of Proto-Central Chadic, and the linguistic history of the Central Chadic languages]'' (Doctoral dissertation, LOT: Utrecht).</ref> <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
[[File:Wamdeo Hill.JPG|300px|thumb|Wamdeo Hill, Borno State]]
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Askira-Uba || Putai; Bura-Pabir; Gude; Kibaku; Marghi Central; Marghi South; Nggwahyi; Nya Huba; Marghi
|-
| Bama || [[Chadian Arabic|Shuwa Arabic]]; Yerwa Kanuri; Wandala; Mafa; Marghi
|-
| Biu || Bura-Pabir; Dera; Ga'anda; Jara; Putai, Marghi
|-
| Chibok || Kibaku; Putai; Marghi
|-
| Damboa || Kibaku; Marghi Central; Putai; Mulgwai; Kanuri
|-
| Dikwa || Shuwa Arabic
|-
| Gwoza || Cineni; Dghwede; Glavda; Guduf-Gava; Gvoko; Hide; Yerwa Kanuri; Lamang; Mafa; Sukur; Waja; Wandala; Marghi
|-
| Hawul || Bura,Hwana, Putai mafa; Marghi
|-
| Jilbe town || Jilbe
|-
| Kaga || Yerwa Kanuri; Putai
|-
| Kala/Balge || Shuwa Arab; kanuri; Afade
|-
| Konduga || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri; Maffa; Putai; Wanda; Marghi
|-
| Kukawa || Yerwa Kanuri
|-
| Kwaya-Kusar || Bura, Putai, Marghi South
|-
| Maiduguri || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Monguno || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Ngala || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri
|}
Gaɗa lenyol huuɓa Lala-Roba, Tarjumo, Yedina, and Tedaga.<ref name=e22/>
==Janngirɗe Mawɗe==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
*[[Janngirɗe Diiwal Borno]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
nfrmwye5t59b2ggja50vsa6wc2bdjnw
24393
24392
2022-07-24T09:16:23Z
Musaddam Idriss
7477
/* Janngirɗe Mawɗe */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
[[File: Borno state contingent.jpg|thumb|gamsaraꞌen e Diiwal Borno]]
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukuma Pamarun ==
{| class="wikitable"
! Hukuma<br>Pamarun!! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,666,541 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,245,962 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow <br> km<sup>2</sup> !! 1,238,390
|-
| [[Maiduguri]] ||align="right"| 137.36 ||align="right"| 540,016 || || [[Askira/Uba]] ||align="right"| 2,431.83 ||align="right"| 143,313 || || [[Abadam]] ||align="right"| 4,172.27 ||align="right"| 100,065
|-
| [[Ngala]] ||align="right"| 1,519.82 ||align="right"| 236,498 || || [[Bayo, Nigeria|Bayo]] ||align="right"| 985.78 ||align="right"| 79,078 || || [[Gubio]] ||align="right"| 2,575.09 ||align="right"| 151,286
|-
| [[Kala/Balge]] ||align="right"| 1,962.13 ||align="right"| 60,834 || || [[Biu, Nigeria|Biu]] ||align="right"| 3,423.86 ||align="right"| 175,760 || || [[Guzamala]] ||align="right"| 2,631.44||align="right"| 95,991
|-
| [[Mafa]] ||align="right"| 2,976.99 ||align="right"| 103,600 || || [[Chibok]] ||align="right"| 1,392.00 ||align="right"| 66,333 || || [[Kaga, Nigeria|Kaga]] ||align="right"| 2,802.46 ||align="right"| 89,996
|-
| [[Konduga]] ||align="right"| 6,065.89 ||align="right"| 157,322 || || [[Damboa]] ||align="right"| 6,426.18 ||align="right"| 233,200 || || [[Kukawa]] ||align="right"| 5,124.41 ||align="right"| 203,343
|-
| [[Bama, Nigeria|Bama]] ||align="right"| 5,158.87 ||align="right"| 270,119 || || [[Gwoza]] ||align="right"| 2,973.15 ||align="right"| 276,568 || || [[Magumeri]] ||align="right"| 5,057.61 ||align="right"| 140,257
|-
| [[Jere, Nigeria|Jere]] ||align="right"| 900.72 ||align="right"| 209,107 || || [[Hawul]] ||align="right"| 2,160.99 ||align="right"| 120,733 || || [[Marte, Nigeria|Marte]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 129,409
|-
| [[Dikwa]] ||align="right"| 1,836.89 ||align="right"| 105,042 || || [[Kwaya Kusar]] ||align="right"| 754.69 ||align="right"| 56,704 || || [[Mobbar]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 116,633
|-
| || || || || [[Shani, Nigeria|Shani]] ||align="right"| 1,238.93 ||align="right"| 100,989 || || [[Monguno]] ||align="right"| 1,993.20 ||align="right"| 109,834
|-
| || || || || || || || || [[Nganzai]] ||align="right"| 2,572.35 ||align="right"| 99,074
|}
==Lenyol==
Diiwal Borno e wodi lenyol poy
<ref>Gravina, R. (2014). ''[http://www.lotpublications.nl/Documents/375_fulltext.pdf The phonology of Proto-Central Chadic: the reconstruction of the phonology and lexicon of Proto-Central Chadic, and the linguistic history of the Central Chadic languages]'' (Doctoral dissertation, LOT: Utrecht).</ref> <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
[[File:Wamdeo Hill.JPG|300px|thumb|Wamdeo Hill, Borno State]]
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Askira-Uba || Putai; Bura-Pabir; Gude; Kibaku; Marghi Central; Marghi South; Nggwahyi; Nya Huba; Marghi
|-
| Bama || [[Chadian Arabic|Shuwa Arabic]]; Yerwa Kanuri; Wandala; Mafa; Marghi
|-
| Biu || Bura-Pabir; Dera; Ga'anda; Jara; Putai, Marghi
|-
| Chibok || Kibaku; Putai; Marghi
|-
| Damboa || Kibaku; Marghi Central; Putai; Mulgwai; Kanuri
|-
| Dikwa || Shuwa Arabic
|-
| Gwoza || Cineni; Dghwede; Glavda; Guduf-Gava; Gvoko; Hide; Yerwa Kanuri; Lamang; Mafa; Sukur; Waja; Wandala; Marghi
|-
| Hawul || Bura,Hwana, Putai mafa; Marghi
|-
| Jilbe town || Jilbe
|-
| Kaga || Yerwa Kanuri; Putai
|-
| Kala/Balge || Shuwa Arab; kanuri; Afade
|-
| Konduga || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri; Maffa; Putai; Wanda; Marghi
|-
| Kukawa || Yerwa Kanuri
|-
| Kwaya-Kusar || Bura, Putai, Marghi South
|-
| Maiduguri || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Monguno || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Ngala || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri
|}
Gaɗa lenyol huuɓa Lala-Roba, Tarjumo, Yedina, and Tedaga.<ref name=e22/>
==Janngirɗe Mawɗe==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
*[[Janngirɗe Diiwal Borno]]
==Jannguɓe hiiɓe==
*
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
0k1p63c9v35rodj9gwhrn18wi9vap46
24394
24393
2022-07-24T09:19:49Z
Musaddam Idriss
7477
/* Jannguɓe hiiɓe */ Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
[[File: Borno state contingent.jpg|thumb|gamsaraꞌen e Diiwal Borno]]
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukuma Pamarun ==
{| class="wikitable"
! Hukuma<br>Pamarun!! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,666,541 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,245,962 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow <br> km<sup>2</sup> !! 1,238,390
|-
| [[Maiduguri]] ||align="right"| 137.36 ||align="right"| 540,016 || || [[Askira/Uba]] ||align="right"| 2,431.83 ||align="right"| 143,313 || || [[Abadam]] ||align="right"| 4,172.27 ||align="right"| 100,065
|-
| [[Ngala]] ||align="right"| 1,519.82 ||align="right"| 236,498 || || [[Bayo, Nigeria|Bayo]] ||align="right"| 985.78 ||align="right"| 79,078 || || [[Gubio]] ||align="right"| 2,575.09 ||align="right"| 151,286
|-
| [[Kala/Balge]] ||align="right"| 1,962.13 ||align="right"| 60,834 || || [[Biu, Nigeria|Biu]] ||align="right"| 3,423.86 ||align="right"| 175,760 || || [[Guzamala]] ||align="right"| 2,631.44||align="right"| 95,991
|-
| [[Mafa]] ||align="right"| 2,976.99 ||align="right"| 103,600 || || [[Chibok]] ||align="right"| 1,392.00 ||align="right"| 66,333 || || [[Kaga, Nigeria|Kaga]] ||align="right"| 2,802.46 ||align="right"| 89,996
|-
| [[Konduga]] ||align="right"| 6,065.89 ||align="right"| 157,322 || || [[Damboa]] ||align="right"| 6,426.18 ||align="right"| 233,200 || || [[Kukawa]] ||align="right"| 5,124.41 ||align="right"| 203,343
|-
| [[Bama, Nigeria|Bama]] ||align="right"| 5,158.87 ||align="right"| 270,119 || || [[Gwoza]] ||align="right"| 2,973.15 ||align="right"| 276,568 || || [[Magumeri]] ||align="right"| 5,057.61 ||align="right"| 140,257
|-
| [[Jere, Nigeria|Jere]] ||align="right"| 900.72 ||align="right"| 209,107 || || [[Hawul]] ||align="right"| 2,160.99 ||align="right"| 120,733 || || [[Marte, Nigeria|Marte]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 129,409
|-
| [[Dikwa]] ||align="right"| 1,836.89 ||align="right"| 105,042 || || [[Kwaya Kusar]] ||align="right"| 754.69 ||align="right"| 56,704 || || [[Mobbar]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 116,633
|-
| || || || || [[Shani, Nigeria|Shani]] ||align="right"| 1,238.93 ||align="right"| 100,989 || || [[Monguno]] ||align="right"| 1,993.20 ||align="right"| 109,834
|-
| || || || || || || || || [[Nganzai]] ||align="right"| 2,572.35 ||align="right"| 99,074
|}
==Lenyol==
Diiwal Borno e wodi lenyol poy
<ref>Gravina, R. (2014). ''[http://www.lotpublications.nl/Documents/375_fulltext.pdf The phonology of Proto-Central Chadic: the reconstruction of the phonology and lexicon of Proto-Central Chadic, and the linguistic history of the Central Chadic languages]'' (Doctoral dissertation, LOT: Utrecht).</ref> <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
[[File:Wamdeo Hill.JPG|300px|thumb|Wamdeo Hill, Borno State]]
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Askira-Uba || Putai; Bura-Pabir; Gude; Kibaku; Marghi Central; Marghi South; Nggwahyi; Nya Huba; Marghi
|-
| Bama || [[Chadian Arabic|Shuwa Arabic]]; Yerwa Kanuri; Wandala; Mafa; Marghi
|-
| Biu || Bura-Pabir; Dera; Ga'anda; Jara; Putai, Marghi
|-
| Chibok || Kibaku; Putai; Marghi
|-
| Damboa || Kibaku; Marghi Central; Putai; Mulgwai; Kanuri
|-
| Dikwa || Shuwa Arabic
|-
| Gwoza || Cineni; Dghwede; Glavda; Guduf-Gava; Gvoko; Hide; Yerwa Kanuri; Lamang; Mafa; Sukur; Waja; Wandala; Marghi
|-
| Hawul || Bura,Hwana, Putai mafa; Marghi
|-
| Jilbe town || Jilbe
|-
| Kaga || Yerwa Kanuri; Putai
|-
| Kala/Balge || Shuwa Arab; kanuri; Afade
|-
| Konduga || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri; Maffa; Putai; Wanda; Marghi
|-
| Kukawa || Yerwa Kanuri
|-
| Kwaya-Kusar || Bura, Putai, Marghi South
|-
| Maiduguri || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Monguno || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Ngala || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri
|}
Gaɗa lenyol huuɓa Lala-Roba, Tarjumo, Yedina, and Tedaga.<ref name=e22/>
==Janngirɗe Mawɗe==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
*[[Janngirɗe Diiwal Borno]]
==Jannguɓe hiiɓe==
* [[Zakariya Maimalari]]
* [[Mohammed Indimi]]
* [[Kyari Magumeri]]
* [[Fiona Lovatt]]
* Shaykh [[Ibrahim Ibn Saleh al-Hussaini|Sherif Ibrahim Ibn Saleh al-Hussaini]]
* [[Abba Kyari]]
* [[Abba Kyari (soojeꞌen)]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
lnlhejt4zws0rl1mi7f92usvaenqet2
24395
24394
2022-07-24T09:21:58Z
Musaddam Idriss
7477
/* Lenyol */ Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
[[File: Borno state contingent.jpg|thumb|gamsaraꞌen e Diiwal Borno]]
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukuma Pamarun ==
{| class="wikitable"
! Hukuma<br>Pamarun!! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,666,541 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,245,962 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow <br> km<sup>2</sup> !! 1,238,390
|-
| [[Maiduguri]] ||align="right"| 137.36 ||align="right"| 540,016 || || [[Askira/Uba]] ||align="right"| 2,431.83 ||align="right"| 143,313 || || [[Abadam]] ||align="right"| 4,172.27 ||align="right"| 100,065
|-
| [[Ngala]] ||align="right"| 1,519.82 ||align="right"| 236,498 || || [[Bayo, Nigeria|Bayo]] ||align="right"| 985.78 ||align="right"| 79,078 || || [[Gubio]] ||align="right"| 2,575.09 ||align="right"| 151,286
|-
| [[Kala/Balge]] ||align="right"| 1,962.13 ||align="right"| 60,834 || || [[Biu, Nigeria|Biu]] ||align="right"| 3,423.86 ||align="right"| 175,760 || || [[Guzamala]] ||align="right"| 2,631.44||align="right"| 95,991
|-
| [[Mafa]] ||align="right"| 2,976.99 ||align="right"| 103,600 || || [[Chibok]] ||align="right"| 1,392.00 ||align="right"| 66,333 || || [[Kaga, Nigeria|Kaga]] ||align="right"| 2,802.46 ||align="right"| 89,996
|-
| [[Konduga]] ||align="right"| 6,065.89 ||align="right"| 157,322 || || [[Damboa]] ||align="right"| 6,426.18 ||align="right"| 233,200 || || [[Kukawa]] ||align="right"| 5,124.41 ||align="right"| 203,343
|-
| [[Bama, Nigeria|Bama]] ||align="right"| 5,158.87 ||align="right"| 270,119 || || [[Gwoza]] ||align="right"| 2,973.15 ||align="right"| 276,568 || || [[Magumeri]] ||align="right"| 5,057.61 ||align="right"| 140,257
|-
| [[Jere, Nigeria|Jere]] ||align="right"| 900.72 ||align="right"| 209,107 || || [[Hawul]] ||align="right"| 2,160.99 ||align="right"| 120,733 || || [[Marte, Nigeria|Marte]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 129,409
|-
| [[Dikwa]] ||align="right"| 1,836.89 ||align="right"| 105,042 || || [[Kwaya Kusar]] ||align="right"| 754.69 ||align="right"| 56,704 || || [[Mobbar]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 116,633
|-
| || || || || [[Shani, Nigeria|Shani]] ||align="right"| 1,238.93 ||align="right"| 100,989 || || [[Monguno]] ||align="right"| 1,993.20 ||align="right"| 109,834
|-
| || || || || || || || || [[Nganzai]] ||align="right"| 2,572.35 ||align="right"| 99,074
|}
==Lenyol==
Diiwal Borno e wodi lenyol poy
<ref>Gravina, R. (2014). ''[http://www.lotpublications.nl/Documents/375_fulltext.pdf The phonology of Proto-Central Chadic: the reconstruction of the phonology and lexicon of Proto-Central Chadic, and the linguistic history of the Central Chadic languages]'' (Doctoral dissertation, LOT: Utrecht).</ref> <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
[[File:Wamdeo Hill.JPG|300px|thumb|Tilde Wamdeo, Diiwal Borno]]
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Askira-Uba || Putai; Bura-Pabir; Gude; Kibaku; Marghi Central; Marghi South; Nggwahyi; Nya Huba; Marghi
|-
| Bama || [[Chadian Arabic|Shuwa Arabic]]; Yerwa Kanuri; Wandala; Mafa; Marghi
|-
| Biu || Bura-Pabir; Dera; Ga'anda; Jara; Putai, Marghi
|-
| Chibok || Kibaku; Putai; Marghi
|-
| Damboa || Kibaku; Marghi Central; Putai; Mulgwai; Kanuri
|-
| Dikwa || Shuwa Arabic
|-
| Gwoza || Cineni; Dghwede; Glavda; Guduf-Gava; Gvoko; Hide; Yerwa Kanuri; Lamang; Mafa; Sukur; Waja; Wandala; Marghi
|-
| Hawul || Bura,Hwana, Putai mafa; Marghi
|-
| Jilbe town || Jilbe
|-
| Kaga || Yerwa Kanuri; Putai
|-
| Kala/Balge || Shuwa Arab; kanuri; Afade
|-
| Konduga || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri; Maffa; Putai; Wanda; Marghi
|-
| Kukawa || Yerwa Kanuri
|-
| Kwaya-Kusar || Bura, Putai, Marghi South
|-
| Maiduguri || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Monguno || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Ngala || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri
|}
Gaɗa lenyol huuɓa Lala-Roba, Tarjumo, Yedina, and Tedaga.<ref name=e22/>
==Janngirɗe Mawɗe==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
*[[Janngirɗe Diiwal Borno]]
==Jannguɓe hiiɓe==
* [[Zakariya Maimalari]]
* [[Mohammed Indimi]]
* [[Kyari Magumeri]]
* [[Fiona Lovatt]]
* Shaykh [[Ibrahim Ibn Saleh al-Hussaini|Sherif Ibrahim Ibn Saleh al-Hussaini]]
* [[Abba Kyari]]
* [[Abba Kyari (soojeꞌen)]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
kxhjmbjkcw3hucevbb09us9jzj5py0e
24396
24395
2022-07-24T09:23:53Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
[[File: Borno state contingent.jpg|thumb|gamsaraꞌen, Diiwal Borno]]
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukuma Pamarun ==
{| class="wikitable"
! Hukuma<br>Pamarun!! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,666,541 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,245,962 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow <br> km<sup>2</sup> !! 1,238,390
|-
| [[Maiduguri]] ||align="right"| 137.36 ||align="right"| 540,016 || || [[Askira/Uba]] ||align="right"| 2,431.83 ||align="right"| 143,313 || || [[Abadam]] ||align="right"| 4,172.27 ||align="right"| 100,065
|-
| [[Ngala]] ||align="right"| 1,519.82 ||align="right"| 236,498 || || [[Bayo, Nigeria|Bayo]] ||align="right"| 985.78 ||align="right"| 79,078 || || [[Gubio]] ||align="right"| 2,575.09 ||align="right"| 151,286
|-
| [[Kala/Balge]] ||align="right"| 1,962.13 ||align="right"| 60,834 || || [[Biu, Nigeria|Biu]] ||align="right"| 3,423.86 ||align="right"| 175,760 || || [[Guzamala]] ||align="right"| 2,631.44||align="right"| 95,991
|-
| [[Mafa]] ||align="right"| 2,976.99 ||align="right"| 103,600 || || [[Chibok]] ||align="right"| 1,392.00 ||align="right"| 66,333 || || [[Kaga, Nigeria|Kaga]] ||align="right"| 2,802.46 ||align="right"| 89,996
|-
| [[Konduga]] ||align="right"| 6,065.89 ||align="right"| 157,322 || || [[Damboa]] ||align="right"| 6,426.18 ||align="right"| 233,200 || || [[Kukawa]] ||align="right"| 5,124.41 ||align="right"| 203,343
|-
| [[Bama, Nigeria|Bama]] ||align="right"| 5,158.87 ||align="right"| 270,119 || || [[Gwoza]] ||align="right"| 2,973.15 ||align="right"| 276,568 || || [[Magumeri]] ||align="right"| 5,057.61 ||align="right"| 140,257
|-
| [[Jere, Nigeria|Jere]] ||align="right"| 900.72 ||align="right"| 209,107 || || [[Hawul]] ||align="right"| 2,160.99 ||align="right"| 120,733 || || [[Marte, Nigeria|Marte]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 129,409
|-
| [[Dikwa]] ||align="right"| 1,836.89 ||align="right"| 105,042 || || [[Kwaya Kusar]] ||align="right"| 754.69 ||align="right"| 56,704 || || [[Mobbar]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 116,633
|-
| || || || || [[Shani, Nigeria|Shani]] ||align="right"| 1,238.93 ||align="right"| 100,989 || || [[Monguno]] ||align="right"| 1,993.20 ||align="right"| 109,834
|-
| || || || || || || || || [[Nganzai]] ||align="right"| 2,572.35 ||align="right"| 99,074
|}
==Lenyol==
Diiwal Borno e wodi lenyol poy
<ref>Gravina, R. (2014). ''[http://www.lotpublications.nl/Documents/375_fulltext.pdf The phonology of Proto-Central Chadic: the reconstruction of the phonology and lexicon of Proto-Central Chadic, and the linguistic history of the Central Chadic languages]'' (Doctoral dissertation, LOT: Utrecht).</ref> <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
[[File:Wamdeo Hill.JPG|300px|thumb|Tilde Wamdeo, Diiwal Borno]]
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Askira-Uba || Putai; Bura-Pabir; Gude; Kibaku; Marghi Central; Marghi South; Nggwahyi; Nya Huba; Marghi
|-
| Bama || [[Chadian Arabic|Shuwa Arabic]]; Yerwa Kanuri; Wandala; Mafa; Marghi
|-
| Biu || Bura-Pabir; Dera; Ga'anda; Jara; Putai, Marghi
|-
| Chibok || Kibaku; Putai; Marghi
|-
| Damboa || Kibaku; Marghi Central; Putai; Mulgwai; Kanuri
|-
| Dikwa || Shuwa Arabic
|-
| Gwoza || Cineni; Dghwede; Glavda; Guduf-Gava; Gvoko; Hide; Yerwa Kanuri; Lamang; Mafa; Sukur; Waja; Wandala; Marghi
|-
| Hawul || Bura,Hwana, Putai mafa; Marghi
|-
| Jilbe town || Jilbe
|-
| Kaga || Yerwa Kanuri; Putai
|-
| Kala/Balge || Shuwa Arab; kanuri; Afade
|-
| Konduga || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri; Maffa; Putai; Wanda; Marghi
|-
| Kukawa || Yerwa Kanuri
|-
| Kwaya-Kusar || Bura, Putai, Marghi South
|-
| Maiduguri || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Monguno || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Ngala || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri
|}
Gaɗa lenyol huuɓa Lala-Roba, Tarjumo, Yedina, and Tedaga.<ref name=e22/>
==Janngirɗe Mawɗe==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
*[[Janngirɗe Diiwal Borno]]
==Jannguɓe hiiɓe==
* [[Zakariya Maimalari]]
* [[Mohammed Indimi]]
* [[Kyari Magumeri]]
* [[Fiona Lovatt]]
* Shaykh [[Ibrahim Ibn Saleh al-Hussaini|Sherif Ibrahim Ibn Saleh al-Hussaini]]
* [[Abba Kyari]]
* [[Abba Kyari (soojeꞌen)]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
sj33bqyihquk7gxwtcbs72e81xp4cuj
24397
24396
2022-07-24T09:24:42Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Borno''' gelle diiwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006.
Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]].
[[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]].
[[File: Borno state contingent.jpg|thumb|gamsaraꞌen, Diiwal Borno]]
Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref>
== Hukuma Pamarun ==
{| class="wikitable"
! Hukuma<br>Pamarun!! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,666,541 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow<br> km<sup>2</sup> !! 1,245,962 !! !! Hukuma<br>Pamarun !! Manngu dow <br> km<sup>2</sup> !! 1,238,390
|-
| [[Maiduguri]] ||align="right"| 137.36 ||align="right"| 540,016 || || [[Askira/Uba]] ||align="right"| 2,431.83 ||align="right"| 143,313 || || [[Abadam]] ||align="right"| 4,172.27 ||align="right"| 100,065
|-
| [[Ngala]] ||align="right"| 1,519.82 ||align="right"| 236,498 || || [[Bayo, Nigeria|Bayo]] ||align="right"| 985.78 ||align="right"| 79,078 || || [[Gubio]] ||align="right"| 2,575.09 ||align="right"| 151,286
|-
| [[Kala/Balge]] ||align="right"| 1,962.13 ||align="right"| 60,834 || || [[Biu, Nigeria|Biu]] ||align="right"| 3,423.86 ||align="right"| 175,760 || || [[Guzamala]] ||align="right"| 2,631.44||align="right"| 95,991
|-
| [[Mafa]] ||align="right"| 2,976.99 ||align="right"| 103,600 || || [[Chibok]] ||align="right"| 1,392.00 ||align="right"| 66,333 || || [[Kaga, Nigeria|Kaga]] ||align="right"| 2,802.46 ||align="right"| 89,996
|-
| [[Konduga]] ||align="right"| 6,065.89 ||align="right"| 157,322 || || [[Damboa]] ||align="right"| 6,426.18 ||align="right"| 233,200 || || [[Kukawa]] ||align="right"| 5,124.41 ||align="right"| 203,343
|-
| [[Bama, Nigeria|Bama]] ||align="right"| 5,158.87 ||align="right"| 270,119 || || [[Gwoza]] ||align="right"| 2,973.15 ||align="right"| 276,568 || || [[Magumeri]] ||align="right"| 5,057.61 ||align="right"| 140,257
|-
| [[Jere, Nigeria|Jere]] ||align="right"| 900.72 ||align="right"| 209,107 || || [[Hawul]] ||align="right"| 2,160.99 ||align="right"| 120,733 || || [[Marte, Nigeria|Marte]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 129,409
|-
| [[Dikwa]] ||align="right"| 1,836.89 ||align="right"| 105,042 || || [[Kwaya Kusar]] ||align="right"| 754.69 ||align="right"| 56,704 || || [[Mobbar]] ||align="right"| 3,280.02 ||align="right"| 116,633
|-
| || || || || [[Shani, Nigeria|Shani]] ||align="right"| 1,238.93 ||align="right"| 100,989 || || [[Monguno]] ||align="right"| 1,993.20 ||align="right"| 109,834
|-
| || || || || || || || || [[Nganzai]] ||align="right"| 2,572.35 ||align="right"| 99,074
|}
==Lenyol==
Diiwal Borno e wodi lenyol poy
<ref>Gravina, R. (2014). ''[http://www.lotpublications.nl/Documents/375_fulltext.pdf The phonology of Proto-Central Chadic: the reconstruction of the phonology and lexicon of Proto-Central Chadic, and the linguistic history of the Central Chadic languages]'' (Doctoral dissertation, LOT: Utrecht).</ref> <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
[[File:Wamdeo Hill.JPG|300px|thumb|Tilde Wamdeo, Diiwal Borno]]
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Askira-Uba || Putai; Bura-Pabir; Gude; Kibaku; Marghi Central; Marghi South; Nggwahyi; Nya Huba; Marghi
|-
| Bama || [[Chadian Arabic|Shuwa Arabic]]; Yerwa Kanuri; Wandala; Mafa; Marghi
|-
| Biu || Bura-Pabir; Dera; Ga'anda; Jara; Putai, Marghi
|-
| Chibok || Kibaku; Putai; Marghi
|-
| Damboa || Kibaku; Marghi Central; Putai; Mulgwai; Kanuri
|-
| Dikwa || Shuwa Arabic
|-
| Gwoza || Cineni; Dghwede; Glavda; Guduf-Gava; Gvoko; Hide; Yerwa Kanuri; Lamang; Mafa; Sukur; Waja; Wandala; Marghi
|-
| Hawul || Bura,Hwana, Putai mafa; Marghi
|-
| Jilbe town || Jilbe
|-
| Kaga || Yerwa Kanuri; Putai
|-
| Kala/Balge || Shuwa Arab; kanuri; Afade
|-
| Konduga || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri; Maffa; Putai; Wanda; Marghi
|-
| Kukawa || Yerwa Kanuri
|-
| Kwaya-Kusar || Bura, Putai, Marghi South
|-
| Maiduguri || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Monguno || Yerwa Kanuri; Mafa
|-
| Ngala || Shuwa Arabic; Yerwa Kanuri
|}
Gaɗa lenyol huuɓa Lala-Roba, Tarjumo, Yedina, and Tedaga.<ref name=e22/>
==Janngirɗe Mawɗe==
*[[Janngirɗe Maiduguri]]
*[[Janngirɗe Diiwal Borno]]
==Jannguɓe hiiɓe==
* [[Zakariya Maimalari]]
* [[Mohammed Indimi]]
* [[Kyari Magumeri]]
* [[Fiona Lovatt]]
* Shaykh [[Ibrahim Ibn Saleh al-Hussaini|Sherif Ibrahim Ibn Saleh al-Hussaini]]
* [[Abba Kyari]]
* [[Abba Kyari (soojeꞌen)]]
== Hiimobe ==
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]]
gila78ty6j4cc0f0vqhc4fdloryuseb
Diiwal Niger
0
4630
24398
23878
2022-07-24T09:35:36Z
Musaddam Idriss
7477
/* Wolde/Lenyol */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Niger''' e woila bo shaka leysɗi [[Naajeeriya]]. Diiwal Niger iwodi darde lesdi koyahri 76,363km yoda e lenyol kohayri 3,954,772 e limgal 2006. Sare [[Minna]] hairene sare maude der Diiwal Niger. [[Abubakar Sani Bello]] hankone Lamido ardido diiwal Niger daga subki 2015 ko waddi hande, Ballitotodo Abubakar hankone [[Ahmed Mohammed Getso]].
Diiwal Niger hauti keror e larduje jewe go,o hanjene sare maude hautirde [[Naajeeriya]], [[Abuja]], [[Diiwal Kwara]], [[Diiwal Kogi]], [[Kaduna]], [[Kebbi]] yoda e [[Zamfara]].
Diiwal Niger wadi ardibe lesdi [[Naajeeriya]] fire ardugal soji,en fire [[Ibrahim Badamasi Babangida]], IBB yoda e [[Abdulsalam Abubakar]]. Befu en yimbe Niger.
==Jama'aje Pamare==
Diiwal Niger iwodi jama'aje pamare jarude sappande didi e jowi 25, jama,aje maude hanjene [[Chachanga]], [[Bosso]], den jama,aje [[Bidda]], [[Suleja]], [[Kantagora]].
==Wolde/Lenyol==
Wolde demle maude der lardu Niger hanjene; Nupe, Hausare, Gbagi, Inaje Bidda, agaje, Lapai, yoda e mokwa, be buri lenyol Bolwirogol demgal Nupe.
Inaje kontogora, kagara,mariga, masheju,Rejau,Suleja hambene Bolwirobe demgal Hausare.
Pakoro, Chachanga,Bosso, Edati e jama,aje luttude hanje bolwirta demle luttude, hambe buri dudorgal.
== Janngirɗe mawɓe ==
Janngirɗe mawɗo dow e Diiwal Niger mooɓa:
<!---♦♦♦ Only add an institution to this list if it already has its own article on the English Wikipedia ♦♦♦--->
<!---♦♦♦ Please keep the list in alphabetical order ♦♦♦--->
* [[Janngirɗe Ekkitinoore, Bida]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-federal-polytechnic-bida-fed-poly-bida/</ref>
* [[Janngirɗe Minna]]<ref>http://o3schools.com/list-of-courses-offered-in-futminna/</ref>
* [[Janngirɗe Ibrahim Badamasi Babangida]], [[Lapai]]
* [[Janngirɗe Ekkitinoore Diiwal Niger]], [[Zungeru]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-poly-zungeru-niger-state-polytechnic-zungeru/</ref>
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]].
fyc2pksx2h7o0ehu277raelsfy79dud
24399
24398
2022-07-24T09:40:44Z
Musaddam Idriss
7477
/* Wolde/Lenyol */ Fixed grammar, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Niger''' e woila bo shaka leysɗi [[Naajeeriya]]. Diiwal Niger iwodi darde lesdi koyahri 76,363km yoda e lenyol kohayri 3,954,772 e limgal 2006. Sare [[Minna]] hairene sare maude der Diiwal Niger. [[Abubakar Sani Bello]] hankone Lamido ardido diiwal Niger daga subki 2015 ko waddi hande, Ballitotodo Abubakar hankone [[Ahmed Mohammed Getso]].
Diiwal Niger hauti keror e larduje jewe go,o hanjene sare maude hautirde [[Naajeeriya]], [[Abuja]], [[Diiwal Kwara]], [[Diiwal Kogi]], [[Kaduna]], [[Kebbi]] yoda e [[Zamfara]].
Diiwal Niger wadi ardibe lesdi [[Naajeeriya]] fire ardugal soji,en fire [[Ibrahim Badamasi Babangida]], IBB yoda e [[Abdulsalam Abubakar]]. Befu en yimbe Niger.
==Jama'aje Pamare==
Diiwal Niger iwodi jama'aje pamare jarude sappande didi e jowi 25, jama,aje maude hanjene [[Chachanga]], [[Bosso]], den jama,aje [[Bidda]], [[Suleja]], [[Kantagora]].
==Lenyol==
Wolde demle maude der lardu Niger hanjene; <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Agaie ||[[Nupe language|Nupe]]; [[Dibo language|Dibo]]; [[Kakanda language|Kakanda]];
|-
| Agwara ||[[Shingini language|Cishingini]]
|-
| Bida || Nupe; Hausa; BassaNge; [[Gwari language|Gbari]]
|-
| Borgu ||[[Busa language (Mande)|Busa]]; Bisã; [[Boko language|Boko]]; Cishingini; [[Laru language|Laru]]; [[Reshe language|Reshe]]
|-
| Chanchaga ||[[Basa-Gumna language|Basa-Gumna]]; Basa-Gurmana; Gbagyi; Gbari; Nupe; [[Kamuku languages|Kamuku]]; [[Jijili language|Tanjijili]]
|-
|Edati || Nupe; BassaNge
|-
| Gbako || Nupe
|-
| Gurara ||[[Gwandara language|Gwandara]]; Gbagyi
|-
| Katcha || Nupe; Dibo; [[Kupa language|Kupa]]
|-
| Kontagora ||Hausa; Acipa; Eastern; [[Asu language (Nigeria)|Asu]]; [[Shingini language|Tsishingini]]; [[Vadi language|Tsuvadi]]
|-
| Lapai || Nupe; Dibo; Gbagyi/Gbari; [[Gupa-Abawa language|Gupa-Abawa]]; Kakanda; Kami;
|-
| Magama ||[[Lopa language|Lopa]]; [[Kimba language|Tsikimba]]; Tsishingini; Tsuvadi
|-
| Mariga ||[[Baangi language|Baangi]]; [[Basa-Kontagora language|Bassa-Kontagora]]; [[Cipu language|Cicipu]]; [[Kamuku languages|Kamuku]]; Nupe; Rogo; [[Shama language|Shama-Sambuga]]; Tsikimba; Tsishingini; Tsuvadi
|-
| Mashegu || Asu; Tsikimba; Tsishingini; Nupe-Tako
|-
| Minna || Gbagyi; Gbari
|-
| Mokwa || Nupe; Hausa; Yoruba; Gbari
|-
| Munya || Adara
|-
| Paikoro || Gbagyi/Gbari; Kadara
|-
| Rafi || Basa-Gurmana; Bauchi; Cahungwarya; Fungwa; Gbagyi; Gbari; Kamuku; Pangu; Rogo; Shama-Sambuga
|-
| Rijau || Fulani; C'Lela; Tsishingini; Tsuvadi; ut-Hun
|-
| Shiroro || Gbagyi
|-
| Suleja || Gbagyi; Gbari
|-
| Tafa || Gbagyi
|-
| Wushishi || Gbagyi; Gbari
|-
|}
== Janngirɗe mawɓe ==
Janngirɗe mawɗo dow e Diiwal Niger mooɓa:
<!---♦♦♦ Only add an institution to this list if it already has its own article on the English Wikipedia ♦♦♦--->
<!---♦♦♦ Please keep the list in alphabetical order ♦♦♦--->
* [[Janngirɗe Ekkitinoore, Bida]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-federal-polytechnic-bida-fed-poly-bida/</ref>
* [[Janngirɗe Minna]]<ref>http://o3schools.com/list-of-courses-offered-in-futminna/</ref>
* [[Janngirɗe Ibrahim Badamasi Babangida]], [[Lapai]]
* [[Janngirɗe Ekkitinoore Diiwal Niger]], [[Zungeru]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-poly-zungeru-niger-state-polytechnic-zungeru/</ref>
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]].
fbj8winhf4oxr6bdngid71ha4k7vlgx
24400
24399
2022-07-24T09:41:25Z
Musaddam Idriss
7477
/* Lenyol */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Niger''' e woila bo shaka leysɗi [[Naajeeriya]]. Diiwal Niger iwodi darde lesdi koyahri 76,363km yoda e lenyol kohayri 3,954,772 e limgal 2006. Sare [[Minna]] hairene sare maude der Diiwal Niger. [[Abubakar Sani Bello]] hankone Lamido ardido diiwal Niger daga subki 2015 ko waddi hande, Ballitotodo Abubakar hankone [[Ahmed Mohammed Getso]].
Diiwal Niger hauti keror e larduje jewe go,o hanjene sare maude hautirde [[Naajeeriya]], [[Abuja]], [[Diiwal Kwara]], [[Diiwal Kogi]], [[Kaduna]], [[Kebbi]] yoda e [[Zamfara]].
Diiwal Niger wadi ardibe lesdi [[Naajeeriya]] fire ardugal soji,en fire [[Ibrahim Badamasi Babangida]], IBB yoda e [[Abdulsalam Abubakar]]. Befu en yimbe Niger.
==Jama'aje Pamare==
Diiwal Niger iwodi jama'aje pamare jarude sappande didi e jowi 25, jama,aje maude hanjene [[Chachanga]], [[Bosso]], den jama,aje [[Bidda]], [[Suleja]], [[Kantagora]].
==Lenyol==
Wolde demle mawɓe der Diiwal Niger hanjene; <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Agaie ||[[Nupe language|Nupe]]; [[Dibo language|Dibo]]; [[Kakanda language|Kakanda]];
|-
| Agwara ||[[Shingini language|Cishingini]]
|-
| Bida || Nupe; Hausa; BassaNge; [[Gwari language|Gbari]]
|-
| Borgu ||[[Busa language (Mande)|Busa]]; Bisã; [[Boko language|Boko]]; Cishingini; [[Laru language|Laru]]; [[Reshe language|Reshe]]
|-
| Chanchaga ||[[Basa-Gumna language|Basa-Gumna]]; Basa-Gurmana; Gbagyi; Gbari; Nupe; [[Kamuku languages|Kamuku]]; [[Jijili language|Tanjijili]]
|-
|Edati || Nupe; BassaNge
|-
| Gbako || Nupe
|-
| Gurara ||[[Gwandara language|Gwandara]]; Gbagyi
|-
| Katcha || Nupe; Dibo; [[Kupa language|Kupa]]
|-
| Kontagora ||Hausa; Acipa; Eastern; [[Asu language (Nigeria)|Asu]]; [[Shingini language|Tsishingini]]; [[Vadi language|Tsuvadi]]
|-
| Lapai || Nupe; Dibo; Gbagyi/Gbari; [[Gupa-Abawa language|Gupa-Abawa]]; Kakanda; Kami;
|-
| Magama ||[[Lopa language|Lopa]]; [[Kimba language|Tsikimba]]; Tsishingini; Tsuvadi
|-
| Mariga ||[[Baangi language|Baangi]]; [[Basa-Kontagora language|Bassa-Kontagora]]; [[Cipu language|Cicipu]]; [[Kamuku languages|Kamuku]]; Nupe; Rogo; [[Shama language|Shama-Sambuga]]; Tsikimba; Tsishingini; Tsuvadi
|-
| Mashegu || Asu; Tsikimba; Tsishingini; Nupe-Tako
|-
| Minna || Gbagyi; Gbari
|-
| Mokwa || Nupe; Hausa; Yoruba; Gbari
|-
| Munya || Adara
|-
| Paikoro || Gbagyi/Gbari; Kadara
|-
| Rafi || Basa-Gurmana; Bauchi; Cahungwarya; Fungwa; Gbagyi; Gbari; Kamuku; Pangu; Rogo; Shama-Sambuga
|-
| Rijau || Fulani; C'Lela; Tsishingini; Tsuvadi; ut-Hun
|-
| Shiroro || Gbagyi
|-
| Suleja || Gbagyi; Gbari
|-
| Tafa || Gbagyi
|-
| Wushishi || Gbagyi; Gbari
|-
|}
== Janngirɗe mawɓe ==
Janngirɗe mawɗo dow e Diiwal Niger mooɓa:
<!---♦♦♦ Only add an institution to this list if it already has its own article on the English Wikipedia ♦♦♦--->
<!---♦♦♦ Please keep the list in alphabetical order ♦♦♦--->
* [[Janngirɗe Ekkitinoore, Bida]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-federal-polytechnic-bida-fed-poly-bida/</ref>
* [[Janngirɗe Minna]]<ref>http://o3schools.com/list-of-courses-offered-in-futminna/</ref>
* [[Janngirɗe Ibrahim Badamasi Babangida]], [[Lapai]]
* [[Janngirɗe Ekkitinoore Diiwal Niger]], [[Zungeru]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-poly-zungeru-niger-state-polytechnic-zungeru/</ref>
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]].
j25u1apkiccvrasgtks63mv72etraz3
24401
24400
2022-07-24T09:45:17Z
Musaddam Idriss
7477
/* Jama'aje Pamare */ Fixed typo, Fixed grammar, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Niger''' e woila bo shaka leysɗi [[Naajeeriya]]. Diiwal Niger iwodi darde lesdi koyahri 76,363km yoda e lenyol kohayri 3,954,772 e limgal 2006. Sare [[Minna]] hairene sare maude der Diiwal Niger. [[Abubakar Sani Bello]] hankone Lamido ardido diiwal Niger daga subki 2015 ko waddi hande, Ballitotodo Abubakar hankone [[Ahmed Mohammed Getso]].
Diiwal Niger hauti keror e larduje jewe go,o hanjene sare maude hautirde [[Naajeeriya]], [[Abuja]], [[Diiwal Kwara]], [[Diiwal Kogi]], [[Kaduna]], [[Kebbi]] yoda e [[Zamfara]].
Diiwal Niger wadi ardibe lesdi [[Naajeeriya]] fire ardugal soji,en fire [[Ibrahim Badamasi Babangida]], IBB yoda e [[Abdulsalam Abubakar]]. Befu en yimbe Niger.
==Hukuma Pamarun==
Diiwal Niger iwodi hukuma pamare jarude sappande ɗiɗi e jowi (25), hukuma pamare mawɓe hanjene [[Chachanga]], [[Bosso]], den hukuma pamarun [[Bidda]], [[Suleja]], [[Kantagora]].
*[[Agaie]]
*[[Agwara]]
*[[Bida]]
*[[Borgu Local Government Area|Borgu]]
*[[Bosso, Nigeria|Bosso]]
*[[Chanchaga]]
*[[Edati]]
*[[Gbako]]
*[[Gurara, Nigeria|Gurara]]
*[[Katcha, Nigeria|Katcha]]
*[[Kontagora]]
*[[Lapai]]
*[[Lavun]]
*[[Magama, Nigeria|Magama]]
*[[Mariga, Nigeria|Mariga]]
*[[Mashegu]]
*[[Mokwa]]
*[[Munya, Nigeria|Munya]]
*[[Paikoro]]
*[[Rafi, Nigeria|Rafi]]
*[[Rijau]]
*[[Shiroro]]
*[[Suleja]]
*[[Tafa]]
*[[Wushishi]]
==Lenyol==
Wolde demle mawɓe der Diiwal Niger hanjene; <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Agaie ||[[Nupe language|Nupe]]; [[Dibo language|Dibo]]; [[Kakanda language|Kakanda]];
|-
| Agwara ||[[Shingini language|Cishingini]]
|-
| Bida || Nupe; Hausa; BassaNge; [[Gwari language|Gbari]]
|-
| Borgu ||[[Busa language (Mande)|Busa]]; Bisã; [[Boko language|Boko]]; Cishingini; [[Laru language|Laru]]; [[Reshe language|Reshe]]
|-
| Chanchaga ||[[Basa-Gumna language|Basa-Gumna]]; Basa-Gurmana; Gbagyi; Gbari; Nupe; [[Kamuku languages|Kamuku]]; [[Jijili language|Tanjijili]]
|-
|Edati || Nupe; BassaNge
|-
| Gbako || Nupe
|-
| Gurara ||[[Gwandara language|Gwandara]]; Gbagyi
|-
| Katcha || Nupe; Dibo; [[Kupa language|Kupa]]
|-
| Kontagora ||Hausa; Acipa; Eastern; [[Asu language (Nigeria)|Asu]]; [[Shingini language|Tsishingini]]; [[Vadi language|Tsuvadi]]
|-
| Lapai || Nupe; Dibo; Gbagyi/Gbari; [[Gupa-Abawa language|Gupa-Abawa]]; Kakanda; Kami;
|-
| Magama ||[[Lopa language|Lopa]]; [[Kimba language|Tsikimba]]; Tsishingini; Tsuvadi
|-
| Mariga ||[[Baangi language|Baangi]]; [[Basa-Kontagora language|Bassa-Kontagora]]; [[Cipu language|Cicipu]]; [[Kamuku languages|Kamuku]]; Nupe; Rogo; [[Shama language|Shama-Sambuga]]; Tsikimba; Tsishingini; Tsuvadi
|-
| Mashegu || Asu; Tsikimba; Tsishingini; Nupe-Tako
|-
| Minna || Gbagyi; Gbari
|-
| Mokwa || Nupe; Hausa; Yoruba; Gbari
|-
| Munya || Adara
|-
| Paikoro || Gbagyi/Gbari; Kadara
|-
| Rafi || Basa-Gurmana; Bauchi; Cahungwarya; Fungwa; Gbagyi; Gbari; Kamuku; Pangu; Rogo; Shama-Sambuga
|-
| Rijau || Fulani; C'Lela; Tsishingini; Tsuvadi; ut-Hun
|-
| Shiroro || Gbagyi
|-
| Suleja || Gbagyi; Gbari
|-
| Tafa || Gbagyi
|-
| Wushishi || Gbagyi; Gbari
|-
|}
== Janngirɗe mawɓe ==
Janngirɗe mawɗo dow e Diiwal Niger mooɓa:
<!---♦♦♦ Only add an institution to this list if it already has its own article on the English Wikipedia ♦♦♦--->
<!---♦♦♦ Please keep the list in alphabetical order ♦♦♦--->
* [[Janngirɗe Ekkitinoore, Bida]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-federal-polytechnic-bida-fed-poly-bida/</ref>
* [[Janngirɗe Minna]]<ref>http://o3schools.com/list-of-courses-offered-in-futminna/</ref>
* [[Janngirɗe Ibrahim Badamasi Babangida]], [[Lapai]]
* [[Janngirɗe Ekkitinoore Diiwal Niger]], [[Zungeru]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-poly-zungeru-niger-state-polytechnic-zungeru/</ref>
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]].
icnnnnjxq88psr02lpypinsu8gounzn
24402
24401
2022-07-24T09:51:19Z
Musaddam Idriss
7477
/* Janngirɗe mawɓe */ Fixed grammar, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Niger''' e woila bo shaka leysɗi [[Naajeeriya]]. Diiwal Niger iwodi darde lesdi koyahri 76,363km yoda e lenyol kohayri 3,954,772 e limgal 2006. Sare [[Minna]] hairene sare maude der Diiwal Niger. [[Abubakar Sani Bello]] hankone Lamido ardido diiwal Niger daga subki 2015 ko waddi hande, Ballitotodo Abubakar hankone [[Ahmed Mohammed Getso]].
Diiwal Niger hauti keror e larduje jewe go,o hanjene sare maude hautirde [[Naajeeriya]], [[Abuja]], [[Diiwal Kwara]], [[Diiwal Kogi]], [[Kaduna]], [[Kebbi]] yoda e [[Zamfara]].
Diiwal Niger wadi ardibe lesdi [[Naajeeriya]] fire ardugal soji,en fire [[Ibrahim Badamasi Babangida]], IBB yoda e [[Abdulsalam Abubakar]]. Befu en yimbe Niger.
==Hukuma Pamarun==
Diiwal Niger iwodi hukuma pamare jarude sappande ɗiɗi e jowi (25), hukuma pamare mawɓe hanjene [[Chachanga]], [[Bosso]], den hukuma pamarun [[Bidda]], [[Suleja]], [[Kantagora]].
*[[Agaie]]
*[[Agwara]]
*[[Bida]]
*[[Borgu Local Government Area|Borgu]]
*[[Bosso, Nigeria|Bosso]]
*[[Chanchaga]]
*[[Edati]]
*[[Gbako]]
*[[Gurara, Nigeria|Gurara]]
*[[Katcha, Nigeria|Katcha]]
*[[Kontagora]]
*[[Lapai]]
*[[Lavun]]
*[[Magama, Nigeria|Magama]]
*[[Mariga, Nigeria|Mariga]]
*[[Mashegu]]
*[[Mokwa]]
*[[Munya, Nigeria|Munya]]
*[[Paikoro]]
*[[Rafi, Nigeria|Rafi]]
*[[Rijau]]
*[[Shiroro]]
*[[Suleja]]
*[[Tafa]]
*[[Wushishi]]
==Lenyol==
Wolde demle mawɓe der Diiwal Niger hanjene; <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Agaie ||[[Nupe language|Nupe]]; [[Dibo language|Dibo]]; [[Kakanda language|Kakanda]];
|-
| Agwara ||[[Shingini language|Cishingini]]
|-
| Bida || Nupe; Hausa; BassaNge; [[Gwari language|Gbari]]
|-
| Borgu ||[[Busa language (Mande)|Busa]]; Bisã; [[Boko language|Boko]]; Cishingini; [[Laru language|Laru]]; [[Reshe language|Reshe]]
|-
| Chanchaga ||[[Basa-Gumna language|Basa-Gumna]]; Basa-Gurmana; Gbagyi; Gbari; Nupe; [[Kamuku languages|Kamuku]]; [[Jijili language|Tanjijili]]
|-
|Edati || Nupe; BassaNge
|-
| Gbako || Nupe
|-
| Gurara ||[[Gwandara language|Gwandara]]; Gbagyi
|-
| Katcha || Nupe; Dibo; [[Kupa language|Kupa]]
|-
| Kontagora ||Hausa; Acipa; Eastern; [[Asu language (Nigeria)|Asu]]; [[Shingini language|Tsishingini]]; [[Vadi language|Tsuvadi]]
|-
| Lapai || Nupe; Dibo; Gbagyi/Gbari; [[Gupa-Abawa language|Gupa-Abawa]]; Kakanda; Kami;
|-
| Magama ||[[Lopa language|Lopa]]; [[Kimba language|Tsikimba]]; Tsishingini; Tsuvadi
|-
| Mariga ||[[Baangi language|Baangi]]; [[Basa-Kontagora language|Bassa-Kontagora]]; [[Cipu language|Cicipu]]; [[Kamuku languages|Kamuku]]; Nupe; Rogo; [[Shama language|Shama-Sambuga]]; Tsikimba; Tsishingini; Tsuvadi
|-
| Mashegu || Asu; Tsikimba; Tsishingini; Nupe-Tako
|-
| Minna || Gbagyi; Gbari
|-
| Mokwa || Nupe; Hausa; Yoruba; Gbari
|-
| Munya || Adara
|-
| Paikoro || Gbagyi/Gbari; Kadara
|-
| Rafi || Basa-Gurmana; Bauchi; Cahungwarya; Fungwa; Gbagyi; Gbari; Kamuku; Pangu; Rogo; Shama-Sambuga
|-
| Rijau || Fulani; C'Lela; Tsishingini; Tsuvadi; ut-Hun
|-
| Shiroro || Gbagyi
|-
| Suleja || Gbagyi; Gbari
|-
| Tafa || Gbagyi
|-
| Wushishi || Gbagyi; Gbari
|-
|}
== Gallery ==
<gallery heights="100">
File:State secretariat Minna DJI 0957.jpg|Sakaterjo Diiwal Niger
File:Mobil Roundabout Minna.jpg|Hawritirde Mobil
File:Drone shot of Bahago roundabout Minna.jpg|Bannge Bahago
File:St. Michaels Catholic Church Minna.jpg|Rewitirde St. Michael Minna
File:City gate 6 Minna DJI 0944.jpg|Dammugal Minna
</gallery>
== Janngirɗe mawɓe ==
Janngirɗe mawɗo dow e Diiwal Niger mooɓa:
<!---♦♦♦ Only add an institution to this list if it already has its own article on the English Wikipedia ♦♦♦--->
<!---♦♦♦ Please keep the list in alphabetical order ♦♦♦--->
* [[Janngirɗe Ekkitinoore, Bida]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-federal-polytechnic-bida-fed-poly-bida/</ref>
* [[Janngirɗe Minna]]<ref>http://o3schools.com/list-of-courses-offered-in-futminna/</ref>
* [[Janngirɗe Ibrahim Badamasi Babangida]], [[Lapai]]
* [[Janngirɗe Ekkitinoore Diiwal Niger]], [[Zungeru]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-poly-zungeru-niger-state-polytechnic-zungeru/</ref>
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]].
dm498233f8rsfhyinmamc1p2872rcwh
24403
24402
2022-07-24T09:52:13Z
Musaddam Idriss
7477
/* Gallery */ Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Diiwal Niger''' e woila bo shaka leysɗi [[Naajeeriya]]. Diiwal Niger iwodi darde lesdi koyahri 76,363km yoda e lenyol kohayri 3,954,772 e limgal 2006. Sare [[Minna]] hairene sare maude der Diiwal Niger. [[Abubakar Sani Bello]] hankone Lamido ardido diiwal Niger daga subki 2015 ko waddi hande, Ballitotodo Abubakar hankone [[Ahmed Mohammed Getso]].
Diiwal Niger hauti keror e larduje jewe go,o hanjene sare maude hautirde [[Naajeeriya]], [[Abuja]], [[Diiwal Kwara]], [[Diiwal Kogi]], [[Kaduna]], [[Kebbi]] yoda e [[Zamfara]].
Diiwal Niger wadi ardibe lesdi [[Naajeeriya]] fire ardugal soji,en fire [[Ibrahim Badamasi Babangida]], IBB yoda e [[Abdulsalam Abubakar]]. Befu en yimbe Niger.
==Hukuma Pamarun==
Diiwal Niger iwodi hukuma pamare jarude sappande ɗiɗi e jowi (25), hukuma pamare mawɓe hanjene [[Chachanga]], [[Bosso]], den hukuma pamarun [[Bidda]], [[Suleja]], [[Kantagora]].
*[[Agaie]]
*[[Agwara]]
*[[Bida]]
*[[Borgu Local Government Area|Borgu]]
*[[Bosso, Nigeria|Bosso]]
*[[Chanchaga]]
*[[Edati]]
*[[Gbako]]
*[[Gurara, Nigeria|Gurara]]
*[[Katcha, Nigeria|Katcha]]
*[[Kontagora]]
*[[Lapai]]
*[[Lavun]]
*[[Magama, Nigeria|Magama]]
*[[Mariga, Nigeria|Mariga]]
*[[Mashegu]]
*[[Mokwa]]
*[[Munya, Nigeria|Munya]]
*[[Paikoro]]
*[[Rafi, Nigeria|Rafi]]
*[[Rijau]]
*[[Shiroro]]
*[[Suleja]]
*[[Tafa]]
*[[Wushishi]]
==Lenyol==
Wolde demle mawɓe der Diiwal Niger hanjene; <ref name=e22>https://www.ethnologue.com/country/NG</ref>
{| class="wikitable"
! Hukuma Pamarun !! Lenyol
|-
| Agaie ||[[Nupe language|Nupe]]; [[Dibo language|Dibo]]; [[Kakanda language|Kakanda]];
|-
| Agwara ||[[Shingini language|Cishingini]]
|-
| Bida || Nupe; Hausa; BassaNge; [[Gwari language|Gbari]]
|-
| Borgu ||[[Busa language (Mande)|Busa]]; Bisã; [[Boko language|Boko]]; Cishingini; [[Laru language|Laru]]; [[Reshe language|Reshe]]
|-
| Chanchaga ||[[Basa-Gumna language|Basa-Gumna]]; Basa-Gurmana; Gbagyi; Gbari; Nupe; [[Kamuku languages|Kamuku]]; [[Jijili language|Tanjijili]]
|-
|Edati || Nupe; BassaNge
|-
| Gbako || Nupe
|-
| Gurara ||[[Gwandara language|Gwandara]]; Gbagyi
|-
| Katcha || Nupe; Dibo; [[Kupa language|Kupa]]
|-
| Kontagora ||Hausa; Acipa; Eastern; [[Asu language (Nigeria)|Asu]]; [[Shingini language|Tsishingini]]; [[Vadi language|Tsuvadi]]
|-
| Lapai || Nupe; Dibo; Gbagyi/Gbari; [[Gupa-Abawa language|Gupa-Abawa]]; Kakanda; Kami;
|-
| Magama ||[[Lopa language|Lopa]]; [[Kimba language|Tsikimba]]; Tsishingini; Tsuvadi
|-
| Mariga ||[[Baangi language|Baangi]]; [[Basa-Kontagora language|Bassa-Kontagora]]; [[Cipu language|Cicipu]]; [[Kamuku languages|Kamuku]]; Nupe; Rogo; [[Shama language|Shama-Sambuga]]; Tsikimba; Tsishingini; Tsuvadi
|-
| Mashegu || Asu; Tsikimba; Tsishingini; Nupe-Tako
|-
| Minna || Gbagyi; Gbari
|-
| Mokwa || Nupe; Hausa; Yoruba; Gbari
|-
| Munya || Adara
|-
| Paikoro || Gbagyi/Gbari; Kadara
|-
| Rafi || Basa-Gurmana; Bauchi; Cahungwarya; Fungwa; Gbagyi; Gbari; Kamuku; Pangu; Rogo; Shama-Sambuga
|-
| Rijau || Fulani; C'Lela; Tsishingini; Tsuvadi; ut-Hun
|-
| Shiroro || Gbagyi
|-
| Suleja || Gbagyi; Gbari
|-
| Tafa || Gbagyi
|-
| Wushishi || Gbagyi; Gbari
|-
|}
== Footoo ==
<gallery heights="100">
File:State secretariat Minna DJI 0957.jpg|Sakaterjo Diiwal Niger
File:Mobil Roundabout Minna.jpg|Hawritirde Mobil
File:Drone shot of Bahago roundabout Minna.jpg|Bannge Bahago
File:St. Michaels Catholic Church Minna.jpg|Rewitirde St. Michael Minna
File:City gate 6 Minna DJI 0944.jpg|Dammugal Minna
</gallery>
== Janngirɗe mawɓe ==
Janngirɗe mawɗo dow e Diiwal Niger mooɓa:
<!---♦♦♦ Only add an institution to this list if it already has its own article on the English Wikipedia ♦♦♦--->
<!---♦♦♦ Please keep the list in alphabetical order ♦♦♦--->
* [[Janngirɗe Ekkitinoore, Bida]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-federal-polytechnic-bida-fed-poly-bida/</ref>
* [[Janngirɗe Minna]]<ref>http://o3schools.com/list-of-courses-offered-in-futminna/</ref>
* [[Janngirɗe Ibrahim Badamasi Babangida]], [[Lapai]]
* [[Janngirɗe Ekkitinoore Diiwal Niger]], [[Zungeru]]<ref>https://schoolings.org/list-of-accredited-courses-offered-in-poly-zungeru-niger-state-polytechnic-zungeru/</ref>
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
[[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
[[Catégorie:Diiwal]].
p4eq8bouz9qcryzrdzovavwtj9jfr63
Abubakar Mohammed
0
4772
24350
24146
2022-07-23T17:39:37Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
Ɗun subti '''Sa’ad Abubakar Mohammed''' sanajo wakiltiɗo subtirɗe Gombe shakare e [[Diiwal Gombe]] ɗun [[Naajeeriya]] e lewru Afrilu 2003 e les subtugal PDP. Mo jogake manguɗun gaɗa mayu 2003 haa yaari mayu 2007.<ref>http://www.dawodu.com/senator.html</ref> Ɗun ɓillimo membajo e komitiwal kuuɗe e deenal e yurna kiko suuɗi. Mo fuuitayi ɗaraki tefgo e lewru Afrilu 2007.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
85kk1u525neazvjfephh5jns8p7h0o8
Mariama Jalloh
0
4773
24298
24091
2022-07-23T14:28:49Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Mariama Jalloh''' ɓe ɗanyimo ha hitadee 1986 ha saliyon, kanko’on ufulla, yimowo’on woɗon binda gimol woɗon joɗi ha [[Paris]] liddi [[Faransi]].
==Tarihi Mako/Taariki Mako==
Ɓeɗanyimo Mariama Jalloh ha wuro Freetown ha liddi Saliyo duɓu maka gotel ɓe ekgi be daiɓe mako ɓe hotti liddi Jamus, ɗer wuro Bergiseh Gladbach, wuro dada mako. Yake owodi duɓi saffoi jego ofuɗɗi bindigo gimi mako be fiyugu jita. Bawo duɓi ɗiɗi owowi fiyugo je kuje bauɗi.
==Artigo Gimo==
Kuɗeji aranɗe dau mako Ade Bantu: Brothers keepers, Afrobeat Academy je Afropean Express. Daga hitadee 2008, ofuyi be Raffer Olorna hore mako do kugal “Diversidad Europ Urban Experience”. Ɓawo duɓu woɗon ɓaw Max Herre ha wancigo maɓɓu tugu gete ha album “Ein Geschenicter Tag”. Hitadee man’on ofuɗɗi filo solo, doɗɗon oburtini Ep aranɗe man kanjimmari inde listen to Mariama. Be suɓi Mariama hadeer yumoɓe hadeer yumɓe temere tati ha hakkuɗe yumɓe caffan etati ijenai be maɓɓe Gidauniyar Volks Wagen sound Foundation ɓe ɗau ballitaɓe ɗer hitadee 2009. Ɗer hitadee man 2010 owati jingo mako oɓili nuɓe inde cina 7/wagram be Faransa ofuɗɗi kugal mako hadau album aranɗe THE Easy Way Out. Oyehi Rak Studios, liddi London ha ohuyi be kautal heɓo ɓe Bacon and Quarmby mu’arti heɓugu Ziggy Marley be Finley Quaye, hakkunɗe marɓe andal.
==Gimi takkunɗirɗe==
Ep
1) Oɗon joɗi rena/onasti ɗer yidel (2008)
2) Berena Mariama (2009)
3) Walano waɗata (2013)
4) Wakkati banni (2015)
Lp
5) Lawul ɓuri hoyugo (2012)
6) Yi ɗanɗe be awanɗi be gulega (2019)
2vvu2mhb4u130vb15got7zoeuwnujuh
24449
24298
2022-07-24T11:22:50Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Mariama Jalloh''' ɓe ɗanyimo ha hitadee 1986 ha saliyon, kanko’on ufulla, yimowo’on woɗon binda gimol woɗon joɗi ha [[Paris]] liddi [[Faransi]].
==Tarihi Mako/Taariki Mako==
Ɓeɗanyimo Mariama Jalloh ha wuro Freetown ha liddi Saliyo duɓu maka gotel ɓe ekgi be daiɓe mako ɓe hotti liddi Jamus, ɗer wuro Bergiseh Gladbach, wuro dada mako. Yake owodi duɓi saffoi jego ofuɗɗi bindigo gimi mako be fiyugu jita. Bawo duɓi ɗiɗi owowi fiyugo je kuje bauɗi.
==Artigo Gimo==
Kuɗeji aranɗe dau mako Ade Bantu: Brothers keepers, Afrobeat Academy je Afropean Express. Daga hitadee 2008, ofuyi be Raffer Olorna hore mako do kugal “Diversidad Europ Urban Experience”. Ɓawo duɓu woɗon ɓaw Max Herre ha wancigo maɓɓu tugu gete ha album “Ein Geschenicter Tag”. Hitadee man’on ofuɗɗi filo solo, doɗɗon oburtini Ep aranɗe man kanjimmari inde listen to Mariama. Be suɓi Mariama hadeer yumoɓe hadeer yumɓe temere tati ha hakkuɗe yumɓe caffan etati ijenai be maɓɓe Gidauniyar Volks Wagen sound Foundation ɓe ɗau ballitaɓe ɗer hitadee 2009. Ɗer hitadee man 2010 owati jingo mako oɓili nuɓe inde cina 7/wagram be Faransa ofuɗɗi kugal mako hadau album aranɗe THE Easy Way Out. Oyehi Rak Studios, liddi London ha ohuyi be kautal heɓo ɓe Bacon and Quarmby mu’arti heɓugu Ziggy Marley be Finley Quaye, hakkunɗe marɓe andal.
==Gimi takkunɗirɗe==
Ep
1) Oɗon joɗi rena/onasti ɗer yidel (2008)
2) Berena Mariama (2009)
3) Walano waɗata (2013)
4) Wakkati banni (2015)
Lp
5) Lawul ɓuri hoyugo (2012)
6) Yi ɗanɗe be awanɗi be gulega (2019)
==Hiimoɓe==
odzl5a4rdvzs89n25ksjw9uxilosyfo
24450
24449
2022-07-24T11:23:56Z
Zarerh
7650
/* Hiimoɓe */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Mariama Jalloh''' ɓe ɗanyimo ha hitadee 1986 ha saliyon, kanko’on ufulla, yimowo’on woɗon binda gimol woɗon joɗi ha [[Paris]] liddi [[Faransi]].
==Tarihi Mako/Taariki Mako==
Ɓeɗanyimo Mariama Jalloh ha wuro Freetown ha liddi Saliyo duɓu maka gotel ɓe ekgi be daiɓe mako ɓe hotti liddi Jamus, ɗer wuro Bergiseh Gladbach, wuro dada mako. Yake owodi duɓi saffoi jego ofuɗɗi bindigo gimi mako be fiyugu jita. Bawo duɓi ɗiɗi owowi fiyugo je kuje bauɗi.
==Artigo Gimo==
Kuɗeji aranɗe dau mako Ade Bantu: Brothers keepers, Afrobeat Academy je Afropean Express. Daga hitadee 2008, ofuyi be Raffer Olorna hore mako do kugal “Diversidad Europ Urban Experience”. Ɓawo duɓu woɗon ɓaw Max Herre ha wancigo maɓɓu tugu gete ha album “Ein Geschenicter Tag”. Hitadee man’on ofuɗɗi filo solo, doɗɗon oburtini Ep aranɗe man kanjimmari inde listen to Mariama. Be suɓi Mariama hadeer yumoɓe hadeer yumɓe temere tati ha hakkuɗe yumɓe caffan etati ijenai be maɓɓe Gidauniyar Volks Wagen sound Foundation ɓe ɗau ballitaɓe ɗer hitadee 2009. Ɗer hitadee man 2010 owati jingo mako oɓili nuɓe inde cina 7/wagram be Faransa ofuɗɗi kugal mako hadau album aranɗe THE Easy Way Out. Oyehi Rak Studios, liddi London ha ohuyi be kautal heɓo ɓe Bacon and Quarmby mu’arti heɓugu Ziggy Marley be Finley Quaye, hakkunɗe marɓe andal.
==Gimi takkunɗirɗe==
Ep
1) Oɗon joɗi rena/onasti ɗer yidel (2008)
2) Berena Mariama (2009)
3) Walano waɗata (2013)
4) Wakkati banni (2015)
Lp
5) Lawul ɓuri hoyugo (2012)
6) Yi ɗanɗe be awanɗi be gulega (2019)
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
bmbktsjzet5fan1csgo1i56r71vva98
24451
24450
2022-07-24T11:27:15Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Mariama Jalloh''' ɓe ɗanyimo ha hitadee 1986 ha saliyon, kanko’on ufulla, yimowo’on woɗon binda gimol woɗon joɗi ha [[Paris]] liddi [[Faransi]].
==Tarihi Mako/Taariki Mako==
Ɓeɗanyimo Mariama Jalloh ha wuro Freetown ha liddi Saliyo duɓu maka gotel ɓe ekgi be daiɓe mako ɓe hotti liddi Jamus, ɗer wuro Bergiseh Gladbach, wuro dada mako. Yake owodi duɓi saffoi jego ofuɗɗi bindigo gimi mako be fiyugu jita. Bawo duɓi ɗiɗi owowi fiyugo je kuje bauɗi. <ref>http://www.funkhauseuropa.de/musik/global_pop_lexikon/mariama106.html]'', Funkhaus Europa, Global Pop Lexikon, Mariama</ref>
==Artigo Gimo==
Kuɗeji aranɗe dau mako Ade Bantu: Brothers keepers, Afrobeat Academy je Afropean Express. Daga hitadee 2008, ofuyi be Raffer Olorna hore mako do kugal “Diversidad Europ Urban Experience”. Ɓawo duɓu woɗon ɓaw Max Herre ha wancigo maɓɓu tugu gete ha album “Ein Geschenicter Tag”. Hitadee man’on ofuɗɗi filo solo, doɗɗon oburtini Ep aranɗe man kanjimmari inde listen to Mariama. Be suɓi Mariama hadeer yumoɓe hadeer yumɓe temere tati ha hakkuɗe yumɓe caffan etati ijenai be maɓɓe Gidauniyar Volks Wagen sound Foundation ɓe ɗau ballitaɓe ɗer hitadee 2009. Ɗer hitadee man 2010 owati jingo mako oɓili nuɓe inde cina 7/wagram be Faransa ofuɗɗi kugal mako hadau album aranɗe THE Easy Way Out. Oyehi Rak Studios, liddi London ha ohuyi be kautal heɓo ɓe Bacon and Quarmby mu’arti heɓugu Ziggy Marley be Finley Quaye, hakkunɗe marɓe andal.
==Gimi takkunɗirɗe==
Ep
1) Oɗon joɗi rena/onasti ɗer yidel (2008)
2) Berena Mariama (2009)
3) Walano waɗata (2013)
4) Wakkati banni (2015)
Lp
5) Lawul ɓuri hoyugo (2012)
6) Yi ɗanɗe be awanɗi be gulega (2019)
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
bxyz2om3dfkx95zo76pp4g0m3zbg1jb
24452
24451
2022-07-24T11:29:08Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Mariama Jalloh''' ɓe ɗanyimo ha hitadee 1986 ha saliyon, kanko’on ufulla, yimowo’on woɗon binda gimol woɗon joɗi ha [[Paris]] liddi [[Faransi]].
==Tarihi Mako/Taariki Mako==
Ɓeɗanyimo Mariama Jalloh ha wuro Freetown ha liddi Saliyo duɓu maka gotel ɓe ekgi be daiɓe mako ɓe hotti liddi Jamus, ɗer wuro Bergiseh Gladbach, wuro dada mako. Yake owodi duɓi saffoi jego ofuɗɗi bindigo gimi mako be fiyugu jita. Bawo duɓi ɗiɗi owowi fiyugo je kuje bauɗi. <ref>http://www.funkhauseuropa.de/musik/global_pop_lexikon/mariama106.html]'', Funkhaus Europa, Global Pop Lexikon, Mariama</ref>
==Artigo Gimo==
Kuɗeji aranɗe dau mako Ade Bantu: <ref>http://lebloc.de/modenschau/detail-modenschau/article/moderatorin-der-modenschau-mariama/]'' lebloc cologne, article 05/2014</ref> Brothers keepers, Afrobeat Academy je Afropean Express. Daga hitadee 2008, ofuyi be Raffer Olorna hore mako do kugal “Diversidad Europ Urban Experience”. Ɓawo duɓu woɗon ɓaw Max Herre ha wancigo maɓɓu tugu gete ha album “Ein Geschenicter Tag”. Hitadee man’on ofuɗɗi filo solo, doɗɗon oburtini Ep aranɗe man kanjimmari inde listen to Mariama. Be suɓi Mariama hadeer yumoɓe hadeer yumɓe temere tati ha hakkuɗe yumɓe caffan etati ijenai be maɓɓe Gidauniyar Volks Wagen sound Foundation ɓe ɗau ballitaɓe ɗer hitadee 2009. Ɗer hitadee man 2010 owati jingo mako oɓili nuɓe inde cina 7/wagram be Faransa ofuɗɗi kugal mako hadau album aranɗe THE Easy Way Out. Oyehi Rak Studios, liddi London ha ohuyi be kautal heɓo ɓe Bacon and Quarmby mu’arti heɓugu Ziggy Marley be Finley Quaye, hakkunɗe marɓe andal.
==Gimi takkunɗirɗe==
Ep
1) Oɗon joɗi rena/onasti ɗer yidel (2008)
2) Berena Mariama (2009)
3) Walano waɗata (2013)
4) Wakkati banni (2015)
Lp
5) Lawul ɓuri hoyugo (2012)
6) Yi ɗanɗe be awanɗi be gulega (2019)
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
m1ycfd71pgw9f6k7jl35fq3q5zqiult
24453
24452
2022-07-24T11:34:26Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Mariama Jalloh''' ɓe ɗanyimo ha hitadee 1986 ha saliyon, kanko’on ufulla, yimowo’on woɗon binda gimol woɗon joɗi ha [[Paris]] liddi [[Faransi]].
==Tarihi Mako/Taariki Mako==
Ɓeɗanyimo Mariama Jalloh ha wuro Freetown ha liddi Saliyo duɓu maka gotel ɓe ekgi be daiɓe mako ɓe hotti liddi Jamus, ɗer wuro Bergiseh Gladbach, wuro dada mako. Yake owodi duɓi saffoi jego ofuɗɗi bindigo gimi mako be fiyugu jita. Bawo duɓi ɗiɗi owowi fiyugo je kuje bauɗi. <ref>http://www.funkhauseuropa.de/musik/global_pop_lexikon/mariama106.html]'', Funkhaus Europa, Global Pop Lexikon, Mariama</ref>
==Artigo Gimo==
Kuɗeji aranɗe dau mako Ade Bantu: <ref>http://lebloc.de/modenschau/detail-modenschau/article/moderatorin-der-modenschau-mariama/]'' lebloc cologne, article 05/2014</ref> Brothers keepers, Afrobeat Academy je Afropean Express. Daga hitadee 2008, ofuyi be Raffer Olorna hore mako do kugal “Diversidad Europ Urban Experience”. Ɓawo duɓu woɗon ɓaw Max Herre ha wancigo maɓɓu tugu gete ha album “Ein Geschenicter Tag”. <ref>https://fr-fr.facebook.com/notes/mariama/mariama-officially-announced-as-a-talent-of-the-volkswagen-sound-foundation-vers/126835636367]'', Official Facebook Announcement 07/2009</ref> Hitadee man’on ofuɗɗi filo solo, doɗɗon oburtini Ep aranɗe man kanjimmari inde listen to Mariama. Be suɓi Mariama hadeer yumoɓe hadeer yumɓe temere tati ha hakkuɗe yumɓe caffan etati ijenai be maɓɓe Gidauniyar Volks Wagen sound Foundation ɓe ɗau ballitaɓe ɗer hitadee 2009. Ɗer hitadee man 2010 owati jingo mako oɓili nuɓe inde cina 7/wagram be Faransa ofuɗɗi kugal mako hadau album aranɗe THE Easy Way Out. Oyehi Rak Studios, liddi London ha ohuyi be kautal heɓo ɓe Bacon and Quarmby mu’arti heɓugu Ziggy Marley be Finley Quaye, hakkunɗe marɓe andal.
==Gimi takkunɗirɗe==
Ep
1) Oɗon joɗi rena/onasti ɗer yidel (2008)
2) Berena Mariama (2009)
3) Walano waɗata (2013)
4) Wakkati banni (2015)
Lp
5) Lawul ɓuri hoyugo (2012)
6) Yi ɗanɗe be awanɗi be gulega (2019)
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
9spntf0qt8isri8vvit0tgjp6udovjw
24454
24453
2022-07-24T11:36:07Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Mariama Jalloh''' ɓe ɗanyimo ha hitadee 1986 ha saliyon, kanko’on ufulla, yimowo’on woɗon binda gimol woɗon joɗi ha [[Paris]] liddi [[Faransi]].
==Tarihi Mako/Taariki Mako==
Ɓeɗanyimo Mariama Jalloh ha wuro Freetown ha liddi Saliyo duɓu maka gotel ɓe ekgi be daiɓe mako ɓe hotti liddi Jamus, ɗer wuro Bergiseh Gladbach, wuro dada mako. Yake owodi duɓi saffoi jego ofuɗɗi bindigo gimi mako be fiyugu jita. Bawo duɓi ɗiɗi owowi fiyugo je kuje bauɗi. <ref>http://www.funkhauseuropa.de/musik/global_pop_lexikon/mariama106.html]'', Funkhaus Europa, Global Pop Lexikon, Mariama</ref>
==Artigo Gimo==
Kuɗeji aranɗe dau mako Ade Bantu: <ref>http://lebloc.de/modenschau/detail-modenschau/article/moderatorin-der-modenschau-mariama/]'' lebloc cologne, article 05/2014</ref> Brothers keepers, Afrobeat Academy je Afropean Express. Daga hitadee 2008, ofuyi be Raffer Olorna hore mako do kugal “Diversidad Europ Urban Experience”. Ɓawo duɓu woɗon ɓaw Max Herre ha wancigo maɓɓu tugu gete ha album “Ein Geschenicter Tag”. <ref>https://fr-fr.facebook.com/notes/mariama/mariama-officially-announced-as-a-talent-of-the-volkswagen-sound-foundation-vers/126835636367]'', Official Facebook Announcement 07/2009</ref> Hitadee man’on ofuɗɗi filo solo, doɗɗon oburtini Ep aranɗe man kanjimmari inde listen to Mariama. Be suɓi Mariama hadeer yumoɓe hadeer yumɓe temere tati ha hakkuɗe yumɓe caffan etati ijenai be maɓɓe Gidauniyar Volks Wagen sound Foundation ɓe ɗau ballitaɓe ɗer hitadee 2009. Ɗer hitadee man 2010 owati jingo mako oɓili nuɓe inde cina 7/wagram be Faransa ofuɗɗi kugal mako hadau album aranɗe THE Easy Way Out. Oyehi Rak Studios, liddi London ha ohuyi be kautal heɓo ɓe Bacon and Quarmby mu’arti heɓugu Ziggy Marley be Finley Quaye, hakkunɗe marɓe andal. <ref>http://2014.nrw-kultur.de/3277/#0]'' NRW Kultursekreteriat Wuppertal, article 06/2014</ref>
==Gimi takkunɗirɗe==
Ep
1) Oɗon joɗi rena/onasti ɗer yidel (2008)
2) Berena Mariama (2009)
3) Walano waɗata (2013)
4) Wakkati banni (2015)
Lp
5) Lawul ɓuri hoyugo (2012)
6) Yi ɗanɗe be awanɗi be gulega (2019)
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
ljaxkp8z5n7kojwjx5dil66bppgx830
Maryam Yahaya
0
4774
24377
24185
2022-07-24T05:27:38Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Maryam Yahaya''' (ɗuubi daygo maako; 17 Julie, 1997) e mo go’o eɗer anɗaɓe jarumien filmiji e woyla Naajeeriya laatiɗo kode moka e kasko e ɗuɗɗun zaman.
==Distinorde Margo==
Dun ɗanyi jarumijo Maryam Yahaya e gelle Goron Dutse gonɗun Diiwal Kano geɓɓol woyla faro hirna hautugo Naajeeriya, jarumijo on o wurtake e yidde wortakaki e siryaki filmiji kannyawad laati niniɗun yarimo lattaki jarumijo eɗer lumurde ɗen.
==Fuɗɗuki Wadgo Fim==
Maryam Yahaya o fuɗɗi fijo Hausa e ɗungu 2016 inare e mo wurtogi e fimwol maako artugl indanago wuro nyamdu (Gidan Abinci) ɗenbo e goɗɗun filmɗun ɗun inɗe gujjo (Sarauniya) eɗen mo wangini hore maako semɓe eɗder filmiji.
Maryam mo heɓi anɗeki semɓe e goɗɗun film be aɗun Mansoor ɗun jarumijo [[Ali Nuhu]] hooki umurnago.
==Dokke==
Maryam Yahaya mo heɓɓi dokke ɗuɗɗe goɗɗe eɗer e kauti e.
==Hiimoɓe==
fuf2ixnrv5uz7fb6bx87yrq4pdbdxiv
24378
24377
2022-07-24T05:28:23Z
Zarerh
7650
/* Hiimoɓe */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Maryam Yahaya''' (ɗuubi daygo maako; 17 Julie, 1997) e mo go’o eɗer anɗaɓe jarumien filmiji e woyla Naajeeriya laatiɗo kode moka e kasko e ɗuɗɗun zaman.
==Distinorde Margo==
Dun ɗanyi jarumijo Maryam Yahaya e gelle Goron Dutse gonɗun Diiwal Kano geɓɓol woyla faro hirna hautugo Naajeeriya, jarumijo on o wurtake e yidde wortakaki e siryaki filmiji kannyawad laati niniɗun yarimo lattaki jarumijo eɗer lumurde ɗen.
==Fuɗɗuki Wadgo Fim==
Maryam Yahaya o fuɗɗi fijo Hausa e ɗungu 2016 inare e mo wurtogi e fimwol maako artugl indanago wuro nyamdu (Gidan Abinci) ɗenbo e goɗɗun filmɗun ɗun inɗe gujjo (Sarauniya) eɗen mo wangini hore maako semɓe eɗder filmiji.
Maryam mo heɓi anɗeki semɓe e goɗɗun film be aɗun Mansoor ɗun jarumijo [[Ali Nuhu]] hooki umurnago.
==Dokke==
Maryam Yahaya mo heɓɓi dokke ɗuɗɗe goɗɗe eɗer e kauti e.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
04plwuwopd1ucaefqlai3r1xrgg3f6v
24379
24378
2022-07-24T05:30:11Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Maryam Yahaya''' (ɗuubi daygo maako; 17 Julie, 1997) e mo go’o eɗer anɗaɓe jarumien filmiji e woyla Naajeeriya laatiɗo kode moka e kasko e ɗuɗɗun zaman. <ref>https://www.dailytrust.com.ng/young-artistes-making-waves-in-kannywood-261912.html |website=Daily Trust |accessdate=2 August 2019 |date=20 July 2018}}</ref>
==Distinorde Margo==
Dun ɗanyi jarumijo Maryam Yahaya e gelle Goron Dutse gonɗun Diiwal Kano geɓɓol woyla faro hirna hautugo Naajeeriya, jarumijo on o wurtake e yidde wortakaki e siryaki filmiji kannyawad laati niniɗun yarimo lattaki jarumijo eɗer lumurde ɗen.
==Fuɗɗuki Wadgo Fim==
Maryam Yahaya o fuɗɗi fijo Hausa e ɗungu 2016 inare e mo wurtogi e fimwol maako artugl indanago wuro nyamdu (Gidan Abinci) ɗenbo e goɗɗun filmɗun ɗun inɗe gujjo (Sarauniya) eɗen mo wangini hore maako semɓe eɗder filmiji.
Maryam mo heɓi anɗeki semɓe e goɗɗun film be aɗun Mansoor ɗun jarumijo [[Ali Nuhu]] hooki umurnago.
==Dokke==
Maryam Yahaya mo heɓɓi dokke ɗuɗɗe goɗɗe eɗer e kauti e.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
762v3njnahy2ai13dbc1vn16by1phjs
24380
24379
2022-07-24T05:32:06Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Maryam Yahaya''' (ɗuubi daygo maako; 17 Julie, 1997) e mo go’o eɗer anɗaɓe jarumien filmiji e woyla Naajeeriya laatiɗo kode moka e kasko e ɗuɗɗun zaman. <ref>https://www.dailytrust.com.ng/young-artistes-making-waves-in-kannywood-261912.html |website=Daily Trust |accessdate=2 August 2019 |date=20 July 2018}}</ref>
==Distinorde Margo==
Dun ɗanyi jarumijo Maryam Yahaya e gelle Goron Dutse gonɗun Diiwal Kano geɓɓol woyla faro hirna hautugo Naajeeriya, jarumijo on o wurtake e yidde wortakaki e siryaki filmiji kannyawad laati niniɗun yarimo lattaki jarumijo eɗer lumurde ɗen. <ref>https://www.premiumtimesng.com/entertainment/kannywood/245555-ali-nuhu-son-win-city-people-awards-2017.html |website=Premium Times |accessdate=2 August 2019 |date=9 October 2017}}</ref>
==Fuɗɗuki Wadgo Fim==
Maryam Yahaya o fuɗɗi fijo Hausa e ɗungu 2016 inare e mo wurtogi e fimwol maako artugl indanago wuro nyamdu (Gidan Abinci) ɗenbo e goɗɗun filmɗun ɗun inɗe gujjo (Sarauniya) eɗen mo wangini hore maako semɓe eɗder filmiji.
Maryam mo heɓi anɗeki semɓe e goɗɗun film be aɗun Mansoor ɗun jarumijo [[Ali Nuhu]] hooki umurnago.
==Dokke==
Maryam Yahaya mo heɓɓi dokke ɗuɗɗe goɗɗe eɗer e kauti e.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
p94el5p6zy4f2fa4ak55dssoj4khlhi
24381
24380
2022-07-24T05:33:32Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Maryam Yahaya''' (ɗuubi daygo maako; 17 Julie, 1997) e mo go’o eɗer anɗaɓe jarumien filmiji e woyla Naajeeriya laatiɗo kode moka e kasko e ɗuɗɗun zaman. <ref>https://www.dailytrust.com.ng/young-artistes-making-waves-in-kannywood-261912.html |website=Daily Trust |accessdate=2 August 2019 |date=20 July 2018}}</ref>
==Distinorde Margo==
Dun ɗanyi jarumijo Maryam Yahaya e gelle Goron Dutse gonɗun Diiwal Kano geɓɓol woyla faro hirna hautugo Naajeeriya, jarumijo on o wurtake e yidde wortakaki e siryaki filmiji kannyawad laati niniɗun yarimo lattaki jarumijo eɗer lumurde ɗen. <ref>https://www.premiumtimesng.com/entertainment/kannywood/245555-ali-nuhu-son-win-city-people-awards-2017.html |website=Premium Times |accessdate=2 August 2019 |date=9 October 2017}}</ref><ref>http://www.citypeopleonline.com/kano-kaduna-actors-to-storm-city-people-movie-awards/ |website=City People Magazine |accessdate=2 August 2019 |date=28 August 2018}}</ref>
==Fuɗɗuki Wadgo Fim==
Maryam Yahaya o fuɗɗi fijo Hausa e ɗungu 2016 inare e mo wurtogi e fimwol maako artugl indanago wuro nyamdu (Gidan Abinci) ɗenbo e goɗɗun filmɗun ɗun inɗe gujjo (Sarauniya) eɗen mo wangini hore maako semɓe eɗder filmiji.
Maryam mo heɓi anɗeki semɓe e goɗɗun film be aɗun Mansoor ɗun jarumijo [[Ali Nuhu]] hooki umurnago.
==Dokke==
Maryam Yahaya mo heɓɓi dokke ɗuɗɗe goɗɗe eɗer e kauti e.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
hfo0xh6yyl537jalfqeztgz4dzlzzlt
24382
24381
2022-07-24T05:35:06Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Maryam Yahaya''' (ɗuubi daygo maako; 17 Julie, 1997) e mo go’o eɗer anɗaɓe jarumien filmiji e woyla Naajeeriya laatiɗo kode moka e kasko e ɗuɗɗun zaman. <ref>https://www.dailytrust.com.ng/young-artistes-making-waves-in-kannywood-261912.html |website=Daily Trust |accessdate=2 August 2019 |date=20 July 2018}}</ref>
==Distinorde Margo==
Dun ɗanyi jarumijo Maryam Yahaya e gelle Goron Dutse gonɗun Diiwal Kano geɓɓol woyla faro hirna hautugo Naajeeriya, jarumijo on o wurtake e yidde wortakaki e siryaki filmiji kannyawad laati niniɗun yarimo lattaki jarumijo eɗer lumurde ɗen. <ref>https://www.premiumtimesng.com/entertainment/kannywood/245555-ali-nuhu-son-win-city-people-awards-2017.html |website=Premium Times |accessdate=2 August 2019 |date=9 October 2017}}</ref><ref>http://www.citypeopleonline.com/kano-kaduna-actors-to-storm-city-people-movie-awards/ |website=City People Magazine |accessdate=2 August 2019 |date=28 August 2018}}</ref>
==Fuɗɗuki Wadgo Fim==
Maryam Yahaya o fuɗɗi fijo Hausa e ɗungu 2016 inare e mo wurtogi e fimwol maako artugl indanago wuro nyamdu (Gidan Abinci) ɗenbo e goɗɗun filmɗun ɗun inɗe gujjo (Sarauniya) eɗen mo wangini hore maako semɓe eɗder filmiji. <ref>https://www.dailytrust.com.ng/kannywoods-7-youngest-stars.html |website=Daily Trust |accessdate=2 August 2019 |date=8 March 2019}}</ref>
Maryam mo heɓi anɗeki semɓe e goɗɗun film be aɗun Mansoor ɗun jarumijo [[Ali Nuhu]] hooki umurnago.
==Dokke==
Maryam Yahaya mo heɓɓi dokke ɗuɗɗe goɗɗe eɗer e kauti e.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
25c48ykmw41xyebn6a5ski1taszgr4h
Mohammed Sunusi Barkinɗo
0
4777
24330
23944
2022-07-23T16:52:42Z
Musaddam Idriss
7477
/* Margu artugo e janɗe */ Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
Mohammed Sunusi Barkinɗo (ɗun danyimo 20 ɗun Afrilie 1959) un gimɗo subtule [[Naajeeriya|Naajeeriya’en]]. Ha gada i ɗun Auguste 2016 mo lattake sakatarejo jaanar ɗun OPEC. Mo meɗi jogaki balitiɗo sakatare jaanar e hukumare hautugo jaudi go OPEC e hakkuɗe duɓi 1993-2008 mo dake luusin nebban feeturi ɗun Naajeriya e ɗungu 2009-2010 ɗenbo mo arɗake mauɓe ƙoriɓe Naajeeriya e ɗer sanjaki dauleysɗe kanoni gulɗun e faudun ɗun joɗerde hautugo dunugaram tun 1991.
==Margu artugo e janɗe==
Barkinɗo mo himmini digirle maako artuɗum ekononi kimiyya subtugo e [[Janngirɗe Ahmadu Bello]], Zariya, [[Naajeeriya]] e ɗun nduungu 1981 den mo waɗi digiri ɗiɗabun e kononi luɓe e janngirɗe washinto e leysɗi USA e 1991. Ko mo MBA e nduungu 1988 moheɓi digiri ɗiɗaɓun e ɗau hautugo jaudi hebban feetur e ta gun Janngirɗe Oxford. Ha e ɗe hanɗe ɗun hokkimo digiri mauninago gada janngirɗe kautare ɗe hautugo e Yola.
mx3b89gpsem4q4uw7i7bw1fxj50435i
24333
24330
2022-07-23T16:53:48Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Mohammed Sunusi Barkinɗo''' (ɗun danyimo 20 ɗun Afrilie 1959) un gimɗo subtule [[Naajeeriya|Naajeeriya’en]]. Ha gada i ɗun Auguste 2016 mo lattake sakatarejo jaanar ɗun OPEC.
Mo meɗi jogaki balitiɗo sakatare jaanar e hukumare hautugo jaudi go OPEC e hakkuɗe duɓi 1993-2008 mo dake luusin nebban feeturi ɗun Naajeriya e ɗungu 2009-2010 ɗenbo mo arɗake mauɓe ƙoriɓe Naajeeriya e ɗer sanjaki dauleysɗe kanoni gulɗun e faudun ɗun joɗerde hautugo dunugaram tun 1991.
==Margu artugo e janɗe==
Barkinɗo mo himmini digirle maako artuɗum ekononi kimiyya subtugo e [[Janngirɗe Ahmadu Bello]], Zariya, [[Naajeeriya]] e ɗun nduungu 1981 den mo waɗi digiri ɗiɗabun e kononi luɓe e janngirɗe washinto e leysɗi USA e 1991. Ko mo MBA e nduungu 1988 moheɓi digiri ɗiɗaɓun e ɗau hautugo jaudi hebban feetur e ta gun Janngirɗe Oxford. Ha e ɗe hanɗe ɗun hokkimo digiri mauninago gada janngirɗe kautare ɗe hautugo e Yola.
k2nwfwjn9ympylirmqxax3cg9tqz0xw
Tijjani Mohammed Bande
0
4778
24338
23947
2022-07-23T17:02:27Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo, Fixed grammar, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Tijjani Mohammed Bande, OFR''' (ɗun dayimo 7 ɗun lewru Decemba 1957) un gillotodo e Naajeeriya on, moddibbo ɗenbo anɗuɗo konomi margo siyasaje. Han ko lattiɗo mauɗo joɗerde hautugo duniyaru mo 17 gada lewru septemba 2019 yaari 15 gu septemba 2020 mo meɗi joɗaki ballitowo mauɗo majalisare nduungu 2016.
Han ko bo woni jagarɗo [[Naajeeriya]] e joɗarde hautugo duniyaru. Gada nduungu 2010 yaari 2016 mo lattake darektajo mauɗo ɗun wuudu himari siyasaje (politikki) e dabareji di leydi gonɗi kuru Naajeeriya ɗenbo mo lattake balletiwe ardiɗo [[Janngirɗe Usman Ɗanfodio]] gada 2004 yaari 2009. Der 2021 arɗiɗo leydi [[Muhammadu Buhari]] fuuiiti wo etukimo jagordo mo gaba go’o e joɗarɗe hautugo duniyaru New-York.
==Distinorɗe margo maako==
Un danyi Muhammad Bande ɗen bo mo jangi e gelle zagga e Diiwal Kebbi e hanɗe.
==Famgo==
Mo yaahii janngirɗe Ahmadu Bello University gonɗe Zariya, ɗun mo hebi digiri maako artuɗun eɗer andugo siyasaje e ɗungu 1979. Ko mo salo janngirɗe Boste ɗun mo himmini digiri maako ɗiɗaɓun eɗer anɗugo siyasaje e 1981. Muhammad Bande mo heɓi digirije. Digirije e ɗau siyasa, gada janga de Toranto, Canada e 1987.
==Kuɗe==
E ɗungu mo jangini e janngirɗe Usmanu Danfodio University gon ɗun [[Sokoto]] ɗun bo mo yaari jonde Farfesajo e ɗungo 1998. Hakkuɗe 2000 yaari 2004, banɗe mo huwii e jonɗe Darektajo Jaanar ɗun wuudu hollinki hiimani Afrik e ɗer yahirki e fago yeso e Tangier Maroko. E hakkuɗe ɗungu 2004 yaari 2009 mo lattake ballitowo mauɗo janngirɗe Usman Ɗanfodio University ko mo ɓile e jonɗe darakta jaanar e wuudu ɓe andugo hiimari e haute-hautugo Naajeeriya ɗun mo njogi gada nduungu 2010 yaari 2016.
==Margo yalji maako==
E mo woodi ɓangal e ɓiɓɓe nayo
27yl6na1tmb8i34xoef8odtm4gbak81
Momee Gombe
0
4780
24348
24193
2022-07-23T17:30:16Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Maimuna Abubakar''' (duuɓi daigo; 28 Korse, 1997) ɗun ɓuri anɗirki mo Momee Gombe e mo ɗer sirgitoɓe filmi e Kannywood latido mo kode muɗun ɗaari e nduungu 2020.<ref>https://www.northernwiki.com.ng/cikakken-tarihin-momee-gombe/</ref><ref>https://www.alummarhausa.com.ng/2020/10/momee-gombe.html</ref>
==Distinorde Margo==
Ɗun ɗanyi jarumijo Momee Gombe e gelle nder [[Diiwal Gombe]] gonɗe ɗer hautugo [[Naajeeriya]] mo jangi janngirɗe firamarere e sakandarere fuu e gelle Gombe.
==Nastuki maako kuugal filmi==
Mo ummoyke e yidde jonɗe go’o gada jarumi’en filmi Rouɓe to gada o pamaro hama mo ɗarata wala goɗun wurtaki ɗer siryago filmi shaidarowomo bonne.
Jarumijo mo heɓi nasru nastugo sanago siryago filmiji e ta jungo Usman Mu’azu goto e ɗer siryatoɓe filmi a nduundu 2017 ɗenbo ɗun fuɗɗi haskaki filmwol maako ɗen artuɗun biaɗun Ango.
==Gimi maako==
Momee Gombe mo yimi gimi e ɗuɗɗi ɗuɗirka maji yaaari 40 yaari 50 ɗenbo mo huuwi leg yimoɓe ƙoriɓe ɓe woyla Najeeriya bano be [[Adam A Zango]], [[Hamisu Breaker]], [[Garzali Miko]], [[Umar M Shareef]] ɗen e luttuɓe.
==Asaluu inde maako==
Momee Gombe mo holli nomo heɓiri inɗe maako e wiigo inɗe kakamaako ɗebbo un Maimuna ɗen enom danyoɓe maako e semtai inɗe maako gam un esirawo hai ɓe noddirta mo Momee.
==Faɗɗitaa==
{{reflist}}
hmojilhakfrsu3vpm9qfruyy89ily50
24383
24348
2022-07-24T05:45:58Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Maimuna Abubakar''' (duuɓi daigo; 28 Korse, 1997) ɗun ɓuri anɗirki mo Momee Gombe e mo ɗer sirgitoɓe filmi e Kannywood latido mo kode muɗun ɗaari e nduungu 2020.<ref>https://www.northernwiki.com.ng/cikakken-tarihin-momee-gombe/</ref><ref>https://www.alummarhausa.com.ng/2020/10/momee-gombe.html</ref>
==Distinorde Margo==
Ɗun ɗanyi jarumijo Momee Gombe e gelle nder [[Diiwal Gombe]] gonɗe ɗer hautugo [[Naajeeriya]] mo jangi janngirɗe firamarere e sakandarere fuu e gelle Gombe.
==Nastuki maako kuugal filmi==
Mo ummoyke e yidde jonɗe go’o gada jarumi’en filmi Rouɓe to gada o pamaro hama mo ɗarata wala goɗun wurtaki ɗer siryago filmi shaidarowomo bonne.
Jarumijo mo heɓi nasru nastugo sanago siryago filmiji e ta jungo Usman Mu’azu goto e ɗer siryatoɓe filmi a nduundu 2017 ɗenbo ɗun fuɗɗi haskaki filmwol maako ɗen artuɗun biaɗun Ango. <ref>https://www.haskenews.com.ng/2021/06/wacece-momee-gombemaimunah-abubakar.html|access-date=2021-09-07|website=Haskenews-All About Arewa}}</ref><ref>https://saharanewswatch.org.ng/upcoming-kannywood-actress-maimuna-abubakar-biography-career-pictures-and-more/|access-date=2021-09-07|website=Sahara News Watch|language=en-US}}</ref>
==Gimi maako==
Momee Gombe mo yimi gimi e ɗuɗɗi ɗuɗirka maji yaaari 40 yaari 50 ɗenbo mo huuwi leg yimoɓe ƙoriɓe ɓe woyla Najeeriya bano be [[Adam A Zango]], [[Hamisu Breaker]], [[Garzali Miko]], [[Umar M Shareef]] ɗen e luttuɓe.
==Asaluu inde maako==
Momee Gombe mo holli nomo heɓiri inɗe maako e wiigo inɗe kakamaako ɗebbo un Maimuna ɗen enom danyoɓe maako e semtai inɗe maako gam un esirawo hai ɓe noddirta mo Momee.
==Faɗɗitaa==
{{reflist}}
6r20e18z2bnx1idirrae8d1wh7kmlpw
Aisatu N’jie-Saidy
0
4781
24299
23976
2022-07-23T14:31:56Z
Musaddam Idriss
7477
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aisatu N’jie-saidy''' (ɓe ɗon binda inde mako be Aisatu N’jie-said) (ɓe ɗanyimo yinde jebire leuru maris hitadee 1964) ɓi siyasa liddi Gambia. Omeɗi joɗugo ballitigo jamu lamu ha liddi Gambia daga yanɗe Logas leuru maris hitadee 1997 yahugo saffoi jetati leuru janairu, hitadee 2017. Kanko’on debbo aranɗe ɓi Gambia omeɗi jaggugo lamu ballitowo jomu lamu oɗon dau aranɗe roɓe haa siyasa hirna Afrika kanɓe’on meɗi yahugo haa ɗer ɗe ɓe dari manga.
==Tarihi Mako be Andal==
Beɗanyi Njie-saidy ha kuntaya, ha leuru maris saffoi jai, hitadee 1952 North Bank Division. Dagaɗon hitadee 1959 yehugo hitadee 1964, oyehi jangirɗe primary je Brikama, ɗenbo hitadee 1964 be hitadee 1970, oyehi jangirɗe secondary be Armitage, George town. Hitadee 1971 oyehi jangirɗe kwaleji ekkitan gwaɓe mallam’in je yunɗum, oheɓi, kugal jangine hitadee 1974. Daga leuru yuli 1979 be leuru Disamba hitadee 1979, ojangi ha jaburu numugo anɗigo ko yahata jaamaje be fasaha je Delft, Netherland, haɓe hokkimo ɗerewal mangol je difloma wakkere andigo filu manga.
Daga leuru Satumba yahugo Nuwamba hitadee 1981, ojangi ha jami’a je Philiphines, hato oheɓi ɗere wul man do larugo fillel filu fetel be halaji. Ɗer leuru Satumba hitadee 1988, otimmini Msc yahugo yesu ɓe heɓa noɓe moɓan jauji je jami’a Swansea.
==Sungulla Siyasa==
Daga leuru Satumba hitadee 1983 yahugo leuru Disamba hitadee 1989. Njie-saidy olati ballawo sakatariya olati bollowowo fada roɓe, hukuma je bulwata do roɓe je liddi. Duɓi ɗiɗi ɓawo ɓe wai litti lamu Gambia je 1994 hayake Yahaya Jamme jafti lamu ha leuru Yuli hitadee 1996 N’jie-saidy ɓelanminimo ɗer ɗe minista jamo benonugo belɗum jamaje be sungulla roɓe.Yanɗe logas leuru maris be hitadee 1997 libbi saali ɓawo cuɓol lamɗo maɓɓe je hitadee 1996 Yahaya Jamme yamii suɓol manɓe lammini N’jie-saidy ɗer ɗe mako ballito lamɗo ha liddi Gambia olati ballowo sakatariya sungullaji larugo jamu be nanugo ɓel ɗum jamaje be sungullaji roɓe.
Obolwi be obindi boi do hala koyali roɓe ha liddi Gambia. Ha leuru Disamba hitadee 2015, ɓe heɓi haɓor ɓe ɗon bonda hakkuɗe N’jie-saidy be Jamme ɓeddi biligo. Bigo jarida ha Freedom, ɓadiɗo be jamme oyarɓiti hala ɓeyaɗa larugo Aisatu N’jie-saidy. Obangini Aisatu “wala gonga” kanko’on balliti wakkere lamo mangakkiti Jamme tabitini yumɓe mako Omaran Fillel Aisatu N’jie-saidy. Naage saffoi jetai leuru janairu, hitadee 2017, Njie-saidy udiffi do lamo maɓɓe hitadee 2016-2017, hautaɗe be yimɓe fere/ministas lamu ɗudɓe.
==Tegal==
N’jie-saidy owodi tegal owodi bukkwa nayi. Woɗon nana ɗingal dudɗum, kadibo: manɗinka, fulɓe, wolof, English, Francais.
f3cy901vkg37ui941whd3wvsginn117
24300
24299
2022-07-23T14:33:07Z
Musaddam Idriss
7477
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aisatu N’jie-saidy''' (ɓe ɗon binda inde mako be Aisatu N’jie-said) (ɓe ɗanyimo yinde jebire leuru maris hitadee 1964) ɓi siyasa liddi Gambia. Omeɗi joɗugo ballitigo jamu lamu ha liddi [[Gambia]] daga yanɗe Logas lewru Maris hitadee 1997 yahugo saffoi jetati lewru Janairu, hitadee 2017.
Kanko’on debbo aranɗe ɓi Gambia omeɗi jaggugo lamu ballitowo jomu lamu oɗon dau aranɗe roɓe haa siyasa hirna Afrika kanɓe’on meɗi yahugo haa ɗer ɗe ɓe dari manga.
==Tarihi Mako be Andal==
Beɗanyi Njie-saidy ha kuntaya, ha leuru maris saffoi jai, hitadee 1952 North Bank Division. Dagaɗon hitadee 1959 yehugo hitadee 1964, oyehi jangirɗe primary je Brikama, ɗenbo hitadee 1964 be hitadee 1970, oyehi jangirɗe secondary be Armitage, George town. Hitadee 1971 oyehi jangirɗe kwaleji ekkitan gwaɓe mallam’in je yunɗum, oheɓi, kugal jangine hitadee 1974. Daga leuru yuli 1979 be leuru Disamba hitadee 1979, ojangi ha jaburu numugo anɗigo ko yahata jaamaje be fasaha je Delft, Netherland, haɓe hokkimo ɗerewal mangol je difloma wakkere andigo filu manga.
Daga leuru Satumba yahugo Nuwamba hitadee 1981, ojangi ha jami’a je Philiphines, hato oheɓi ɗere wul man do larugo fillel filu fetel be halaji. Ɗer leuru Satumba hitadee 1988, otimmini Msc yahugo yesu ɓe heɓa noɓe moɓan jauji je jami’a Swansea.
==Sungulla Siyasa==
Daga leuru Satumba hitadee 1983 yahugo leuru Disamba hitadee 1989. Njie-saidy olati ballawo sakatariya olati bollowowo fada roɓe, hukuma je bulwata do roɓe je liddi. Duɓi ɗiɗi ɓawo ɓe wai litti lamu Gambia je 1994 hayake Yahaya Jamme jafti lamu ha leuru Yuli hitadee 1996 N’jie-saidy ɓelanminimo ɗer ɗe minista jamo benonugo belɗum jamaje be sungulla roɓe.Yanɗe logas leuru maris be hitadee 1997 libbi saali ɓawo cuɓol lamɗo maɓɓe je hitadee 1996 Yahaya Jamme yamii suɓol manɓe lammini N’jie-saidy ɗer ɗe mako ballito lamɗo ha liddi Gambia olati ballowo sakatariya sungullaji larugo jamu be nanugo ɓel ɗum jamaje be sungullaji roɓe.
Obolwi be obindi boi do hala koyali roɓe ha liddi Gambia. Ha leuru Disamba hitadee 2015, ɓe heɓi haɓor ɓe ɗon bonda hakkuɗe N’jie-saidy be Jamme ɓeddi biligo. Bigo jarida ha Freedom, ɓadiɗo be jamme oyarɓiti hala ɓeyaɗa larugo Aisatu N’jie-saidy. Obangini Aisatu “wala gonga” kanko’on balliti wakkere lamo mangakkiti Jamme tabitini yumɓe mako Omaran Fillel Aisatu N’jie-saidy. Naage saffoi jetai leuru janairu, hitadee 2017, Njie-saidy udiffi do lamo maɓɓe hitadee 2016-2017, hautaɗe be yimɓe fere/ministas lamu ɗudɓe.
==Tegal==
N’jie-saidy owodi tegal owodi bukkwa nayi. Woɗon nana ɗingal dudɗum, kadibo: manɗinka, fulɓe, wolof, English, Francais.
334me84h4hpv1vszo6m4t6oxrhjmk4d
24301
24300
2022-07-23T14:33:52Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aisatu N’jie-saidy''' (ɓe ɗon binda inde mako be Aisatu N’jie-said) (ɓe ɗanyimo yinde jebire lewru maris hitadee 1964) ɓi siyasa liddi Gammbi. Omeɗi joɗugo ballitigo jamu lamu ha liddi [[Gammbi]] daga yanɗe Logas lewru Maris hitadee 1997 yahugo saffoi jetati lewru Janairu, hitadee 2017.
Kanko’on debbo aranɗe ɓi Gambia omeɗi jaggugo lamu ballitowo jomu lamu oɗon dau aranɗe roɓe haa siyasa hirna Afrika kanɓe’on meɗi yahugo haa ɗer ɗe ɓe dari manga.
==Tarihi Mako be Andal==
Beɗanyi Njie-saidy ha kuntaya, ha leuru maris saffoi jai, hitadee 1952 North Bank Division. Dagaɗon hitadee 1959 yehugo hitadee 1964, oyehi jangirɗe primary je Brikama, ɗenbo hitadee 1964 be hitadee 1970, oyehi jangirɗe secondary be Armitage, George town. Hitadee 1971 oyehi jangirɗe kwaleji ekkitan gwaɓe mallam’in je yunɗum, oheɓi, kugal jangine hitadee 1974. Daga leuru yuli 1979 be leuru Disamba hitadee 1979, ojangi ha jaburu numugo anɗigo ko yahata jaamaje be fasaha je Delft, Netherland, haɓe hokkimo ɗerewal mangol je difloma wakkere andigo filu manga.
Daga leuru Satumba yahugo Nuwamba hitadee 1981, ojangi ha jami’a je Philiphines, hato oheɓi ɗere wul man do larugo fillel filu fetel be halaji. Ɗer leuru Satumba hitadee 1988, otimmini Msc yahugo yesu ɓe heɓa noɓe moɓan jauji je jami’a Swansea.
==Sungulla Siyasa==
Daga leuru Satumba hitadee 1983 yahugo leuru Disamba hitadee 1989. Njie-saidy olati ballawo sakatariya olati bollowowo fada roɓe, hukuma je bulwata do roɓe je liddi. Duɓi ɗiɗi ɓawo ɓe wai litti lamu Gambia je 1994 hayake Yahaya Jamme jafti lamu ha leuru Yuli hitadee 1996 N’jie-saidy ɓelanminimo ɗer ɗe minista jamo benonugo belɗum jamaje be sungulla roɓe.Yanɗe logas leuru maris be hitadee 1997 libbi saali ɓawo cuɓol lamɗo maɓɓe je hitadee 1996 Yahaya Jamme yamii suɓol manɓe lammini N’jie-saidy ɗer ɗe mako ballito lamɗo ha liddi Gambia olati ballowo sakatariya sungullaji larugo jamu be nanugo ɓel ɗum jamaje be sungullaji roɓe.
Obolwi be obindi boi do hala koyali roɓe ha liddi Gambia. Ha leuru Disamba hitadee 2015, ɓe heɓi haɓor ɓe ɗon bonda hakkuɗe N’jie-saidy be Jamme ɓeddi biligo. Bigo jarida ha Freedom, ɓadiɗo be jamme oyarɓiti hala ɓeyaɗa larugo Aisatu N’jie-saidy. Obangini Aisatu “wala gonga” kanko’on balliti wakkere lamo mangakkiti Jamme tabitini yumɓe mako Omaran Fillel Aisatu N’jie-saidy. Naage saffoi jetai leuru janairu, hitadee 2017, Njie-saidy udiffi do lamo maɓɓe hitadee 2016-2017, hautaɗe be yimɓe fere/ministas lamu ɗudɓe.
==Tegal==
N’jie-saidy owodi tegal owodi bukkwa nayi. Woɗon nana ɗingal dudɗum, kadibo: manɗinka, fulɓe, wolof, English, Francais.
l03m19aeiaj9tecfce9ehs2iryn68w3
Halima Buba
0
4782
24341
23959
2022-07-23T17:08:33Z
Musaddam Idriss
7477
Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Halima Buba''' mo pullo ɓiyi [[Naajeeriya]] un godowo lumo ɗen kumowo e banki lattiɗo gurtoyiɗo gada [[Diiwal Adamawa]] e kononi jonii e mo huwa e ɗau mawɗo bankiwal Sun Trust Bank Plc.
==Distinorɗe Jande==
Halima mo himmini digiri maako artuɗun e ɗiɗaɓun eɗau kononi luɓe fuu e janngirɗe University of Maiduguri. Jonguɗo kiido e janngirɗe Legas ɗen un membajo e wuudu kutirka Banki ɗun leydi ɗen bo kuwowo e wuudu jahiroru hokkoɓe shaawaraji. Ɗun ɓilimo e ɗau mawɗo bankiwol Sun Trust Bank e lewru haraamji (January) 2021 gada mo huwii e ɗu ɓallitowo mawɗo e Ecobank.
am53712w2uostes51tfzmtto05skqhk
24342
24341
2022-07-23T17:11:21Z
Musaddam Idriss
7477
/* Distinorɗe Jande */ Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Halima Buba''' mo pullo ɓiyi [[Naajeeriya]] un godowo lumo ɗen kumowo e banki lattiɗo gurtoyiɗo gada [[Diiwal Adamawa]] e kononi jonii e mo huwa e ɗau mawɗo bankiwal Sun Trust Bank Plc.
==Distinorɗe Jande==
Halima mo himmini digiri maako artuɗun e ɗiɗaɓun eɗau kononi luɓe fuu e [[Janngirɗe Maiduguri]]. Jonguɗo kiido e [[Janngirɗe Laagos]] ɗen un membajo e wuudu kutirka Banki ɗun leydi ɗen bo kuwowo e wuudu jahiroru hokkoɓe shaawaraji. Ɗun ɓilimo e ɗau mawɗo bankiwol Sun Trust Bank e lewru haraamji (January) 2021 gada mo huwii e ɗu ɓallitowo mawɗo e Ecobank.
6vfngm52ev3meti4nhko1uo1ryqaoaj
Aishatu Dahiru Ahmed
0
4783
24344
23962
2022-07-23T17:19:12Z
Musaddam Idriss
7477
Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aishatu Dahiru Ahmed''' (ɗun dagimo 11 gu Jawjawngel 1971) mo ɗun ɓun anɗirki Binani o pullo ɓiyi [[Naajeeriya]] ɗan bo un mo siyasajo e les shubtugal All Progressive Congress (APC). Honko woni sanatajo yamowo e jonii latiɗi wakiltiɗo subtirɗe Adamawa shakajo e joɗerde hautuɗo. E gada mo latake wakiilijo joɗerɗe e hautujo mo wakiltake shubturɗe Yola woylajun/Yola fombinajun/Girei e les shubgugo People Democratic Party (PDP) e zaman joɗerɗe de 7 (2011-2015).
==Distinore margo/janɗe==
Binani mo jangi janɗe maako e janngirɗe mawɗe e Birtaniya inare e mo heɓi shaidago diploma e ɗau woiinki hite karaabati (lantarkie) e janngirɗe Southamthom University. E jondde jonii han ko woni mawɗo komiti’en joɗarɗe ɗottien ɗau kononi farugo yeso tabbitowo (SDGs) ɗun henlim mo eɗau yamuɗo subtugo wurtinki gonien e subtugo gwamnaen [[Diiwal Adamawa]] e les subtirgo APC gaɗa mo heɓi kunaji 430 ɗun mo doii sobojo tetgo maako mo haɗe [[Nuhu Ribaɗo]], ardiɗo hukuma konojun e yamgo kiine e wonnugo dun Naajeeriya kanko heɓi kuri’aji 288.
jxtnotfdililffpw9kxzbf2ihpg15mk
24345
24344
2022-07-23T17:20:58Z
Musaddam Idriss
7477
Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aishatu Dahiru Ahmed''' (ɗun dagimo 11 gu Jawjawngel 1971) mo ɗun ɓun anɗirki Binani o pullo ɓiyi [[Naajeeriya]] ɗan bo un mo siyasajo e les shubtugal All Progressive Congress (APC). Honko woni sanatajo yamowo e jonii latiɗi wakiltiɗo subtirɗe [[Diiwal Adamawa]] shakajo e joɗerde hautuɗo. E gada mo latake wakiilijo joɗerɗe e hautujo mo wakiltake shubturɗe Yola woylajun/Yola fombinajun/[[Girei]] e les shubgugo People Democratic Party (PDP) e zaman joɗerɗe de 7 (2011-2015).
==Distinore margo/janɗe==
Binani mo jangi janɗe maako e janngirɗe mawɗe e Birtaniya inare e mo heɓi shaidago diploma e ɗau woiinki hite karaabati (lantarkie) e janngirɗe Southamthom University. E jondde jonii han ko woni mawɗo komiti’en joɗarɗe ɗottien ɗau kononi farugo yeso tabbitowo (SDGs) ɗun henlim mo eɗau yamuɗo subtugo wurtinki gonien e subtugo gwamnaen [[Diiwal Adamawa]] e les subtirgo APC gaɗa mo heɓi kunaji 430 ɗun mo doii sobojo tetgo maako mo haɗe [[Nuhu Ribaɗo]], ardiɗo hukuma konojun e yamgo kiine e wonnugo dun Naajeeriya kanko heɓi kuri’aji 288.
3hkqd8xqaanf9qnufgiyls5unybesng
Buba Yero
0
4784
24343
23967
2022-07-23T17:15:03Z
Musaddam Idriss
7477
Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Abubakar ɓiyi Usmanu Subanɗe''' (b.c 1762-1841) mo ɗun ɓuri anɗirki Buba Yero han ko tiggi lamorɗe [[Gombe]]. Mo lattake lamiɗo Gombe artuɗo inɗe lamorde maako haire wonii moddibo Gombe. E ɗungu gu 1804 Buba Yero tiggi lamorɗe Gombe gaɗa mo jaɓi tutawal eɗau arɗujo konu Shehu [[Usman Ɗanfodio]].
juax1zetlqi4pqpzdhl9ozxh1yz3rl5
24346
24343
2022-07-23T17:24:12Z
Salihu Aliyu
6869
Fixed lnk
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Abubakar ɓiyi Usmanu Subanɗe''' (b.c 1762-1841) mo ɗun ɓuri anɗirki Buba Yero han ko tiggi lamorɗe [[Gombe]]. Mo lattake lamiɗo Gombe artuɗo inɗe lamorde maako haire wonii moddibo Gombe. E ɗungu gu 1804 Buba Yero tiggi lamorɗe Gombe gaɗa mo jaɓi tutawal eɗau arɗujo konu Shehu [[Sayku Usmaan Ɓii Fooduye|Usman Ɗanfodio]].
ti3mwyte046fys93pfheyibsvpmbsvc
Muhammad Banaru Abubakar
0
4786
24367
24180
2022-07-24T05:03:33Z
Mujerheed
7636
wikitext
text/x-wiki
Kiiɗo kuuwoɗo hukumaji e hautugo Naajeeriya
{{databox}}
'''Muhammad Banaru Abubakar''' (October 1939 – Nuwamba 2015) un kiiɗo jahirowo ɗen bo kiido kuuwowo e hautugo Naajeeriya mo soitii e alasarer yade asawe 21 ɗun lewru Nuwamba 2015.
Mo lattake ɓiyi hukuma pamarun [[Akko]] gon ɗun [[Diiwal Gombe]] mo filake kotoye e kuutirde e jonɗe mawɗe sakatarejo e hukumawal [[Diiwal Bauchi]].
==Distinorde maako==
Ɗun danyi mo e ɗungu 1939 e kumo gon ɗu hukuma pamarun Akko dun njoni Abubakar mo halartake janngirɗe firamarere ɗe [[Kumo]] e mawɗe janngirɗe ɗe Gombe hakkuɗe 1948 yaari 1955, gada ɗer mo saali janngirɗe lardiji Bauchi inare ɗe mo sakandare e 1960.
Himmatore maako faro tefgo ilmi yaari mo janngirɗe Obafemi Awolow University gon ɗun Ile-Ife Diiwal Osun inare e mo heɓi saidago himmimki jande e ɗer fannu harkaji ngomnatiji e ɗungu 1977. Tun e ɗungu 1961 yaari 1962 mo jangi janngirɗe ekkitaki larabankore e joonni dun noddirta Abdullahi Bayero College for Arabic Studies Kano.
Mo hartake kosji ɗuɗɗi e kautuɗi ɗereji shaidago go certificate in modern management e Ahmadu Bello University Zaria (1977), certificate of service, repartorion corps, federated press, Kano (1964), citizenship and leadership certificate, sea Lagos (1979) ee ko lutti.
==Kuugal==
Banaru mo fuɗɗi kuugal edau kokkowol habaruji (juranalist) gilotoɗo e kano e ɗungu 1964 e mo haute habaruji e kotuji pamari.
E ɗungu 1964 mo nasti sarkitago ngomnatiwo woyla Naajeeriya e jonde mawɗo biowo nodi waɗata mo huwi e kuutiɗe fere-fere. Gada ɓawo e ɗungu 1968 ɗun turakemo gonajo woyla faaro fuuna e mo huuda e kuuɗe fere-fere ɗer ha e ofisji soja ɗun huwoɓe.
Banaru ɗun ɓilimo sole manager ɗun hukuma pamarun [[Ningi]] gada ɓawo ɗen bo [[Katagum]] hakkuɗe 1985 yaari 1986. Mo yaaari jonɗe sakatarejo mawɗo e 1988 e kigal [[Diiwal Bauchi]].
Bana mo jogake jogade goɗe jodarle e jonɗe siyasaje matakire diiwal e hautugo kautu e komishinajo hautugo hukumare ɗa’a ɗun hautugo.
==Laamu==
Joɗarde lamorde Gombe ɗe hokkorimo laamu cuuɗi finaatawaaji ɗun Barayajo Gombe e ɗun 1990.
==Maide maako==
Muhammad Banaru mo soiti e alasarare yalde asawe 21 ɗun lewru Novembae mo soiti e mo woodi ɗuubi 76 e duniyaru.
==Hiimoɓe==
9m092ybd1ly8rnppspspg1k7danl7rh
24368
24367
2022-07-24T05:04:24Z
Mujerheed
7636
/* Hiimoɓe */
wikitext
text/x-wiki
Kiiɗo kuuwoɗo hukumaji e hautugo Naajeeriya
{{databox}}
'''Muhammad Banaru Abubakar''' (October 1939 – Nuwamba 2015) un kiiɗo jahirowo ɗen bo kiido kuuwowo e hautugo Naajeeriya mo soitii e alasarer yade asawe 21 ɗun lewru Nuwamba 2015.
Mo lattake ɓiyi hukuma pamarun [[Akko]] gon ɗun [[Diiwal Gombe]] mo filake kotoye e kuutirde e jonɗe mawɗe sakatarejo e hukumawal [[Diiwal Bauchi]].
==Distinorde maako==
Ɗun danyi mo e ɗungu 1939 e kumo gon ɗu hukuma pamarun Akko dun njoni Abubakar mo halartake janngirɗe firamarere ɗe [[Kumo]] e mawɗe janngirɗe ɗe Gombe hakkuɗe 1948 yaari 1955, gada ɗer mo saali janngirɗe lardiji Bauchi inare ɗe mo sakandare e 1960.
Himmatore maako faro tefgo ilmi yaari mo janngirɗe Obafemi Awolow University gon ɗun Ile-Ife Diiwal Osun inare e mo heɓi saidago himmimki jande e ɗer fannu harkaji ngomnatiji e ɗungu 1977. Tun e ɗungu 1961 yaari 1962 mo jangi janngirɗe ekkitaki larabankore e joonni dun noddirta Abdullahi Bayero College for Arabic Studies Kano.
Mo hartake kosji ɗuɗɗi e kautuɗi ɗereji shaidago go certificate in modern management e Ahmadu Bello University Zaria (1977), certificate of service, repartorion corps, federated press, Kano (1964), citizenship and leadership certificate, sea Lagos (1979) ee ko lutti.
==Kuugal==
Banaru mo fuɗɗi kuugal edau kokkowol habaruji (juranalist) gilotoɗo e kano e ɗungu 1964 e mo haute habaruji e kotuji pamari.
E ɗungu 1964 mo nasti sarkitago ngomnatiwo woyla Naajeeriya e jonde mawɗo biowo nodi waɗata mo huwi e kuutiɗe fere-fere. Gada ɓawo e ɗungu 1968 ɗun turakemo gonajo woyla faaro fuuna e mo huuda e kuuɗe fere-fere ɗer ha e ofisji soja ɗun huwoɓe.
Banaru ɗun ɓilimo sole manager ɗun hukuma pamarun [[Ningi]] gada ɓawo ɗen bo [[Katagum]] hakkuɗe 1985 yaari 1986. Mo yaaari jonɗe sakatarejo mawɗo e 1988 e kigal [[Diiwal Bauchi]].
Bana mo jogake jogade goɗe jodarle e jonɗe siyasaje matakire diiwal e hautugo kautu e komishinajo hautugo hukumare ɗa’a ɗun hautugo.
==Laamu==
Joɗarde lamorde Gombe ɗe hokkorimo laamu cuuɗi finaatawaaji ɗun Barayajo Gombe e ɗun 1990.
==Maide maako==
Muhammad Banaru mo soiti e alasarare yalde asawe 21 ɗun lewru Novembae mo soiti e mo woodi ɗuubi 76 e duniyaru.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
e5xonnpt0g08ak12tbi82w2b9vt88zc
24369
24368
2022-07-24T05:06:31Z
Mujerheed
7636
wikitext
text/x-wiki
Kiiɗo kuuwoɗo hukumaji e hautugo Naajeeriya
{{databox}}
'''Muhammad Banaru Abubakar''' (October 1939 – Nuwamba 2015) un kiiɗo jahirowo ɗen bo kiido kuuwowo e hautugo Naajeeriya mo soitii e alasarer yade asawe 21 ɗun lewru Nuwamba 2015. <ref>http://leadership.ng/news/476876/alhaji-muhammad-banaru-barayan-gombe-is-dead|title = Leadership News Paper|date = |accessdate = |website = |publisher = |last = |first = }}</ref>)
Mo lattake ɓiyi hukuma pamarun [[Akko]] gon ɗun [[Diiwal Gombe]] mo filake kotoye e kuutirde e jonɗe mawɗe sakatarejo e hukumawal [[Diiwal Bauchi]].
==Distinorde maako==
Ɗun danyi mo e ɗungu 1939 e kumo gon ɗu hukuma pamarun Akko dun njoni Abubakar mo halartake janngirɗe firamarere ɗe [[Kumo]] e mawɗe janngirɗe ɗe Gombe hakkuɗe 1948 yaari 1955, gada ɗer mo saali janngirɗe lardiji Bauchi inare ɗe mo sakandare e 1960.
Himmatore maako faro tefgo ilmi yaari mo janngirɗe Obafemi Awolow University gon ɗun Ile-Ife Diiwal Osun inare e mo heɓi saidago himmimki jande e ɗer fannu harkaji ngomnatiji e ɗungu 1977. Tun e ɗungu 1961 yaari 1962 mo jangi janngirɗe ekkitaki larabankore e joonni dun noddirta Abdullahi Bayero College for Arabic Studies Kano.
Mo hartake kosji ɗuɗɗi e kautuɗi ɗereji shaidago go certificate in modern management e Ahmadu Bello University Zaria (1977), certificate of service, repartorion corps, federated press, Kano (1964), citizenship and leadership certificate, sea Lagos (1979) ee ko lutti.
==Kuugal==
Banaru mo fuɗɗi kuugal edau kokkowol habaruji (juranalist) gilotoɗo e kano e ɗungu 1964 e mo haute habaruji e kotuji pamari.
E ɗungu 1964 mo nasti sarkitago ngomnatiwo woyla Naajeeriya e jonde mawɗo biowo nodi waɗata mo huwi e kuutiɗe fere-fere. Gada ɓawo e ɗungu 1968 ɗun turakemo gonajo woyla faaro fuuna e mo huuda e kuuɗe fere-fere ɗer ha e ofisji soja ɗun huwoɓe.
Banaru ɗun ɓilimo sole manager ɗun hukuma pamarun [[Ningi]] gada ɓawo ɗen bo [[Katagum]] hakkuɗe 1985 yaari 1986. Mo yaaari jonɗe sakatarejo mawɗo e 1988 e kigal [[Diiwal Bauchi]].
Bana mo jogake jogade goɗe jodarle e jonɗe siyasaje matakire diiwal e hautugo kautu e komishinajo hautugo hukumare ɗa’a ɗun hautugo.
==Laamu==
Joɗarde lamorde Gombe ɗe hokkorimo laamu cuuɗi finaatawaaji ɗun Barayajo Gombe e ɗun 1990.
==Maide maako==
Muhammad Banaru mo soiti e alasarare yalde asawe 21 ɗun lewru Novembae mo soiti e mo woodi ɗuubi 76 e duniyaru.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
avftsrrwhsn4i0wthp73tuie3a9pui5
24370
24369
2022-07-24T05:11:00Z
Mujerheed
7636
wikitext
text/x-wiki
Kiiɗo kuuwoɗo hukumaji e hautugo Naajeeriya
{{databox}}
'''Muhammad Banaru Abubakar''' (October 1939 – Nuwamba 2015) un kiiɗo jahirowo ɗen bo kiido kuuwowo e hautugo Naajeeriya mo soitii e alasarer yade asawe 21 ɗun lewru Nuwamba 2015. <ref>http://leadership.ng/news/476876/alhaji-muhammad-banaru-barayan-gombe-is-dead|title = Leadership News Paper|date = |accessdate = |website = |publisher = |last = |first = }}</ref>)
Mo lattake ɓiyi hukuma pamarun [[Akko]] gon ɗun [[Diiwal Gombe]] mo filake kotoye e kuutirde e jonɗe mawɗe sakatarejo e hukumawal [[Diiwal Bauchi]]. <ref>https://www.google.com/search?q=muhammad+banaru+abubakar&tbm=isch&imgil=31sfbYDwoBrh3M%253A%253BJCk1NbKTDn6s8M%253Bhttp%25253A%25252F%25252Fpulse.ng%25252Fnews%25252Fnews-photos-gov-muhammed-abubakar-of-bauchi-state-and-other-dignitaries-during-the-burial-of-barayan-gombe-alhaji-banaru-abubakar-and-other-photos-id4384176.html&source=iu&pf=m&fir=31sfbYDwoBrh3M%253A%252CJCk1NbKTDn6s8M%252C_&biw=1366&bih=632&usg=__u2jkPeLeIYFKLsy4cvD5qFDSJZs%3D&ved=0ahUKEwjihpz0nMnJAhUFFQ8KHeBLAMgQyjcILw&ei=KjVlVuLJO4WqPOCXgcAM#imgrc=31sfbYDwoBrh3M%3A&usg=__u2jkPeLeIYFKLsy4cvD5qFDSJZs%3D|title = Pulse Nigeria PhotoNews|date = |accessdate = |website = |publisher = |last = |first = }}</ref>
==Distinorde maako==
Ɗun danyi mo e ɗungu 1939 e kumo gon ɗu hukuma pamarun Akko dun njoni Abubakar mo halartake janngirɗe firamarere ɗe [[Kumo]] e mawɗe janngirɗe ɗe Gombe hakkuɗe 1948 yaari 1955, gada ɗer mo saali janngirɗe lardiji Bauchi inare ɗe mo sakandare e 1960.
Himmatore maako faro tefgo ilmi yaari mo janngirɗe Obafemi Awolow University gon ɗun Ile-Ife Diiwal Osun inare e mo heɓi saidago himmimki jande e ɗer fannu harkaji ngomnatiji e ɗungu 1977. Tun e ɗungu 1961 yaari 1962 mo jangi janngirɗe ekkitaki larabankore e joonni dun noddirta Abdullahi Bayero College for Arabic Studies Kano.
Mo hartake kosji ɗuɗɗi e kautuɗi ɗereji shaidago go certificate in modern management e Ahmadu Bello University Zaria (1977), certificate of service, repartorion corps, federated press, Kano (1964), citizenship and leadership certificate, sea Lagos (1979) ee ko lutti.
==Kuugal==
Banaru mo fuɗɗi kuugal edau kokkowol habaruji (juranalist) gilotoɗo e kano e ɗungu 1964 e mo haute habaruji e kotuji pamari.
E ɗungu 1964 mo nasti sarkitago ngomnatiwo woyla Naajeeriya e jonde mawɗo biowo nodi waɗata mo huwi e kuutiɗe fere-fere. Gada ɓawo e ɗungu 1968 ɗun turakemo gonajo woyla faaro fuuna e mo huuda e kuuɗe fere-fere ɗer ha e ofisji soja ɗun huwoɓe.
Banaru ɗun ɓilimo sole manager ɗun hukuma pamarun [[Ningi]] gada ɓawo ɗen bo [[Katagum]] hakkuɗe 1985 yaari 1986. Mo yaaari jonɗe sakatarejo mawɗo e 1988 e kigal [[Diiwal Bauchi]].
Bana mo jogake jogade goɗe jodarle e jonɗe siyasaje matakire diiwal e hautugo kautu e komishinajo hautugo hukumare ɗa’a ɗun hautugo.
==Laamu==
Joɗarde lamorde Gombe ɗe hokkorimo laamu cuuɗi finaatawaaji ɗun Barayajo Gombe e ɗun 1990.
==Maide maako==
Muhammad Banaru mo soiti e alasarare yalde asawe 21 ɗun lewru Novembae mo soiti e mo woodi ɗuubi 76 e duniyaru.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
4hdyjjcagntlrzq539xcx4cse99q50y
Abubakar Shehu Abubakar
0
4787
24363
23977
2022-07-24T04:47:54Z
Bello A Umar
7635
wikitext
text/x-wiki
Un lamiɗo cuuɗi finaatawaaji ɗun Naajeeriya
{{databox}}
'''Abubakar Shehu Abubakar''' (ɗun danyi mo ne e yalɗe 17 ɗun lewru Disemba, 1977) e gelle Gombe e hautugo Naajeeriya. Ɗun lamiɗo cuuɗi finaatoen e ɗer Naajeeriya mo ɗun lammini lamiɗo Gombe mo sappo e go’o 11 e lewru Julie 2014. O lattake lamiɗo sawo mayde daiɗa mo, Shehu Abubakar lamiɗo sappo 10 jo maiɗo e yalɗe 27 ɗun lewru Mayue 2014. Abubakar Shehu Abubakar. Han ko woni ɓiɗɗo ɗiɗaɓo mo kinnaɗo Shehu Abubakar.
==Distinorde margo maako e jannde maako==
Ɗun danyi Abubakar Shehu Abubakar e gelle Gombe gonɗe Naajeeriya. Mo halartake janngirɗe Gombe Children Primary School e ndunngu 1982 yaari 1988 ɗen e bo Government Science Secondary School Gombe gader 1989 yaari 1995. Shehu Abubakar mo jangi digiriwal maako artugal e fannu annɗal tayaka siyasaje (political science) e Janngirɗe University of Maiduguri inare e mo jangi gader ɗungu 2001 yaari haa wakkatire ɗe mo himmim janɗe maako 2005.
==Kuugal maako==
Abubakar o meɗɗi lattaki Kansilajo kakkilero wo e hukuma pamarun Gombe gada nduungu 2006 yaari 2007. Gada 2007 yaari 2009 mo huuti e jonɗe ballitowo mo sakkooma mo daraktawal jahirgal e huutirde taadugal Naajeeriya gal hautude Abuja. Gada ɓawo mo lattake mawɗo kamfaniwal kliptoun lagoon Naajeeriya led ɗenbo e jonɗe daraktajo mo Horizon Interlinks Global Reesources.
==Laamu==
Daiɗo Abubakar Shehu Abubakr lamiɗo Gombe mo sappojo 10 mo maayi sanaɗu Nyawu ladde e gelle London yalɗe 27 ɗun lewru Mayie 2014 ɗun lamini mo dau donuɗu Shehu Abubakar e fuɗɗu go’o lewru Julie 2014, sakatarejo hukuma Diiwal Gombe (SSG) Abubakar Bage han ko hokki Abubakar Shehu Abubakar ɗerewol lamu muɗun e julirde mauɗde ɗe gelle Gombe e yalɗe 6 ɗun lewru Julie 2014. Inare e ɗun waɗii fiijo lammiki lamu maako.
==Hiimoɓe==
m6djygjpipcuwq60mfienze8i0otkyn
24364
24363
2022-07-24T04:50:14Z
Bello A Umar
7635
/* Hiimoɓe */
wikitext
text/x-wiki
Un lamiɗo cuuɗi finaatawaaji ɗun Naajeeriya
{{databox}}
'''Abubakar Shehu Abubakar''' (ɗun danyi mo ne e yalɗe 17 ɗun lewru Disemba, 1977) e gelle Gombe e hautugo Naajeeriya. Ɗun lamiɗo cuuɗi finaatoen e ɗer Naajeeriya mo ɗun lammini lamiɗo Gombe mo sappo e go’o 11 e lewru Julie 2014. O lattake lamiɗo sawo mayde daiɗa mo, Shehu Abubakar lamiɗo sappo 10 jo maiɗo e yalɗe 27 ɗun lewru Mayue 2014. Abubakar Shehu Abubakar. Han ko woni ɓiɗɗo ɗiɗaɓo mo kinnaɗo Shehu Abubakar.
==Distinorde margo maako e jannde maako==
Ɗun danyi Abubakar Shehu Abubakar e gelle Gombe gonɗe Naajeeriya. Mo halartake janngirɗe Gombe Children Primary School e ndunngu 1982 yaari 1988 ɗen e bo Government Science Secondary School Gombe gader 1989 yaari 1995. Shehu Abubakar mo jangi digiriwal maako artugal e fannu annɗal tayaka siyasaje (political science) e Janngirɗe University of Maiduguri inare e mo jangi gader ɗungu 2001 yaari haa wakkatire ɗe mo himmim janɗe maako 2005.
==Kuugal maako==
Abubakar o meɗɗi lattaki Kansilajo kakkilero wo e hukuma pamarun Gombe gada nduungu 2006 yaari 2007. Gada 2007 yaari 2009 mo huuti e jonɗe ballitowo mo sakkooma mo daraktawal jahirgal e huutirde taadugal Naajeeriya gal hautude Abuja. Gada ɓawo mo lattake mawɗo kamfaniwal kliptoun lagoon Naajeeriya led ɗenbo e jonɗe daraktajo mo Horizon Interlinks Global Reesources.
==Laamu==
Daiɗo Abubakar Shehu Abubakr lamiɗo Gombe mo sappojo 10 mo maayi sanaɗu Nyawu ladde e gelle London yalɗe 27 ɗun lewru Mayie 2014 ɗun lamini mo dau donuɗu Shehu Abubakar e fuɗɗu go’o lewru Julie 2014, sakatarejo hukuma Diiwal Gombe (SSG) Abubakar Bage han ko hokki Abubakar Shehu Abubakar ɗerewol lamu muɗun e julirde mauɗde ɗe gelle Gombe e yalɗe 6 ɗun lewru Julie 2014. Inare e ɗun waɗii fiijo lammiki lamu maako.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
4dlpcja9wd6ldewm2jjv3r4i5dnglcs
24365
24364
2022-07-24T04:56:16Z
Bello A Umar
7635
wikitext
text/x-wiki
Un lamiɗo cuuɗi finaatawaaji ɗun Naajeeriya
{{databox}}
'''Abubakar Shehu Abubakar''' (ɗun danyi mo ne e yalɗe 17 ɗun lewru Disemba, 1977) e gelle Gombe e hautugo Naajeeriya. Ɗun lamiɗo cuuɗi finaatoen e ɗer Naajeeriya mo ɗun lammini lamiɗo Gombe mo sappo e go’o 11 e lewru Julie 2014. <ref>http://www.ngrguardiannews.com/news/national-news/164757-govt-appoints-new-emir-of-gombe |archive-url=https://archive.today/20140624023912/http://www.ngrguardiannews.com/news/national-news/164757-govt-appoints-new-emir-of-gombe |url-status=dead |archive-date=2014-06-24 |work=[[The Guardian (Nigeria)]] |date=2014-06-06 |access-date=2014-06-23 }}</ref> O lattake lamiɗo sawo mayde daiɗa mo, Shehu Abubakar lamiɗo sappo 10 jo maiɗo e yalɗe 27 ɗun lewru Mayue 2014. Abubakar Shehu Abubakar. Han ko woni ɓiɗɗo ɗiɗaɓo mo kinnaɗo Shehu Abubakar.
==Distinorde margo maako e jannde maako==
Ɗun danyi Abubakar Shehu Abubakar e gelle Gombe gonɗe Naajeeriya. Mo halartake janngirɗe Gombe Children Primary School e ndunngu 1982 yaari 1988 ɗen e bo Government Science Secondary School Gombe gader 1989 yaari 1995. Shehu Abubakar mo jangi digiriwal maako artugal e fannu annɗal tayaka siyasaje (political science) e Janngirɗe University of Maiduguri inare e mo jangi gader ɗungu 2001 yaari haa wakkatire ɗe mo himmim janɗe maako 2005.
==Kuugal maako==
Abubakar o meɗɗi lattaki Kansilajo kakkilero wo e hukuma pamarun Gombe gada nduungu 2006 yaari 2007. Gada 2007 yaari 2009 mo huuti e jonɗe ballitowo mo sakkooma mo daraktawal jahirgal e huutirde taadugal Naajeeriya gal hautude Abuja. Gada ɓawo mo lattake mawɗo kamfaniwal kliptoun lagoon Naajeeriya led ɗenbo e jonɗe daraktajo mo Horizon Interlinks Global Reesources.
==Laamu==
Daiɗo Abubakar Shehu Abubakr lamiɗo Gombe mo sappojo 10 mo maayi sanaɗu Nyawu ladde e gelle London yalɗe 27 ɗun lewru Mayie 2014 ɗun lamini mo dau donuɗu Shehu Abubakar e fuɗɗu go’o lewru Julie 2014, sakatarejo hukuma Diiwal Gombe (SSG) Abubakar Bage han ko hokki Abubakar Shehu Abubakar ɗerewol lamu muɗun e julirde mauɗde ɗe gelle Gombe e yalɗe 6 ɗun lewru Julie 2014. Inare e ɗun waɗii fiijo lammiki lamu maako.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
gzlm1p5zo3f36qtw7m8gx8lgfnnyoni
24366
24365
2022-07-24T05:00:10Z
Bello A Umar
7635
wikitext
text/x-wiki
Un lamiɗo cuuɗi finaatawaaji ɗun Naajeeriya
{{databox}}
'''Abubakar Shehu Abubakar''' (ɗun danyi mo ne e yalɗe 17 ɗun lewru Disemba, 1977) e gelle Gombe e hautugo Naajeeriya. Ɗun lamiɗo cuuɗi finaatoen e ɗer Naajeeriya mo ɗun lammini lamiɗo Gombe mo sappo e go’o 11 e lewru Julie 2014. <ref>http://www.ngrguardiannews.com/news/national-news/164757-govt-appoints-new-emir-of-gombe |archive-url=https://archive.today/20140624023912/http://www.ngrguardiannews.com/news/national-news/164757-govt-appoints-new-emir-of-gombe |url-status=dead |archive-date=2014-06-24 |work=[[The Guardian (Nigeria)]] |date=2014-06-06 |access-date=2014-06-23 }}</ref> O lattake lamiɗo sawo mayde daiɗa mo, Shehu Abubakar lamiɗo sappo 10 jo maiɗo e yalɗe 27 ɗun lewru Mayue 2014. <ref>http://www.pmnewsnigeria.com/2014/05/27/emir-of-gombe-dies-at-76/ |work=[[P.M. News]] |date=2014-05-27 |access-date=2014-06-23}}</ref> Abubakar Shehu Abubakar. Han ko woni ɓiɗɗo ɗiɗaɓo mo kinnaɗo Shehu Abubakar.
==Distinorde margo maako e jannde maako==
Ɗun danyi Abubakar Shehu Abubakar e gelle Gombe gonɗe Naajeeriya. Mo halartake janngirɗe Gombe Children Primary School e ndunngu 1982 yaari 1988 ɗen e bo Government Science Secondary School Gombe gader 1989 yaari 1995. Shehu Abubakar mo jangi digiriwal maako artugal e fannu annɗal tayaka siyasaje (political science) e Janngirɗe University of Maiduguri inare e mo jangi gader ɗungu 2001 yaari haa wakkatire ɗe mo himmim janɗe maako 2005.
==Kuugal maako==
Abubakar o meɗɗi lattaki Kansilajo kakkilero wo e hukuma pamarun Gombe gada nduungu 2006 yaari 2007. Gada 2007 yaari 2009 mo huuti e jonɗe ballitowo mo sakkooma mo daraktawal jahirgal e huutirde taadugal Naajeeriya gal hautude Abuja. Gada ɓawo mo lattake mawɗo kamfaniwal kliptoun lagoon Naajeeriya led ɗenbo e jonɗe daraktajo mo Horizon Interlinks Global Reesources.
==Laamu==
Daiɗo Abubakar Shehu Abubakr lamiɗo Gombe mo sappojo 10 mo maayi sanaɗu Nyawu ladde e gelle London yalɗe 27 ɗun lewru Mayie 2014 ɗun lamini mo dau donuɗu Shehu Abubakar e fuɗɗu go’o lewru Julie 2014, sakatarejo hukuma Diiwal Gombe (SSG) Abubakar Bage han ko hokki Abubakar Shehu Abubakar ɗerewol lamu muɗun e julirde mauɗde ɗe gelle Gombe e yalɗe 6 ɗun lewru Julie 2014. Inare e ɗun waɗii fiijo lammiki lamu maako.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
knxqcigk70f4khr190b9hzp9255rkq1
Shehu Abubakar
0
4788
24357
23978
2022-07-23T18:39:16Z
Musaddam Idriss
7477
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Shehu Usman Abubakar''' (c. 1938 – May 27, 2014) un lamɗo cuuɗi finaatawaaji gal Naajeeriya lattaɗo jogiɗo lamu lamorde [[Gombe]] ɗun 10 gadu Januarie 1984 yaari haa maide maako lewru Mayie 2014. Abubakar mo ardake tigguki [[Diiwal Gombe]] go tun e ɗer diiwe [[Naajeeriya]] 36 ɗe Naajeeriya e 1996. Mo bo lattake mawɗo lamɓe tun 1984.
Martibinaɗo lamiɗo Gombe
==Distinorde maargu maako e Janɗe maako==
Ɗun danyi Abubakar e gure doma e ɗer gelle Gombe e ɗungu 1938 han ko woni ɓiɗɗo jowaɓo e ɗer ɓiɓɓe lamiɗo Gombe jewenajo 9 modibbo Abubakar Umar mo jangi e janngirɗe Elementary e Bauchi Middle School. Abubakar himmini jande Sakandarere e ɗun Barewa College gon ɗun Zariya e ɗungu 1966.
==Kuugal==
Abubakar mo fuɗɗi kuugal maako gal e ngomnatijo kiiɗuwan diiwal Gombe e jonde ballitiwo injiniyajo ɗenbe mo huuwi e wuudu ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗe ɗun Kaduna ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗi ɗun Kaduna Institute of Administration. Abubakar ɗen bo mo nasti ɗer huutirde hiiɓe ngomnatien woyla Naajeriya kautuɗun ɗiɗurkii ɗun ngomnatiji diiwal woyla faaro fuuna ngomnatire sarkitaɗe [[Diiwal Bauchi]] e jonnii e ɗen mo latti sakatarejo duumo ɗun Parastatals hukumaji pamari animal forest and establishment.
Mo ɗen bo meɗ go lattaki mawɗo sakatarejo e lattaki membajo mo hukumaji hakkilanowo e janngirɗe mawɗe ɗe leydi (NUC) ha ɗe ɗiɗi.
==Maide maako==
Lamiɗo Shehu Abubakar mo soitii e Asibiti Royal marsden gon ɗun ɗau lawok Fulham e gelle London inare e mo jiyoto nga ladde e yalɗe 27 ɗun lewru Mayie 2014 e mo woodi duɓi 76 e duniyaru ɗun waɗi Jana’iza maako e danmugal lamorde Gombe.
Ɗun ɓili (lammini) ɓiɗɗo kinnaɗo Shehu Abubakar biaɗo Abubakar Shehu Abubakar e jonɗe lamiɗo keeso mo Gombe e fuuɗɗano lewru Julie 2014.
oyt1t76qj8kin64fff9z0o8qdj0p4nc
24358
24357
2022-07-24T04:31:18Z
Apdoull
7630
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Shehu Usman Abubakar''' (c. 1938 – May 27, 2014) un lamɗo cuuɗi finaatawaaji gal Naajeeriya lattaɗo jogiɗo lamu lamorde [[Gombe]] ɗun 10 gadu Januarie 1984 yaari haa maide maako lewru Mayie 2014. Abubakar mo ardake tigguki [[Diiwal Gombe]] go tun e ɗer diiwe [[Naajeeriya]] 36 ɗe Naajeeriya e 1996. Mo bo lattake mawɗo lamɓe tun 1984.
Martibinaɗo lamiɗo Gombe
==Distinorde maargu maako e Janɗe maako==
Ɗun danyi Abubakar e gure doma e ɗer gelle Gombe e ɗungu 1938 han ko woni ɓiɗɗo jowaɓo e ɗer ɓiɓɓe lamiɗo Gombe jewenajo 9 modibbo Abubakar Umar mo jangi e janngirɗe Elementary e Bauchi Middle School. Abubakar himmini jande Sakandarere e ɗun Barewa College gon ɗun Zariya e ɗungu 1966.
==Kuugal==
Abubakar mo fuɗɗi kuugal maako gal e ngomnatijo kiiɗuwan diiwal Gombe e jonde ballitiwo injiniyajo ɗenbe mo huuwi e wuudu ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗe ɗun Kaduna ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗi ɗun Kaduna Institute of Administration. Abubakar ɗen bo mo nasti ɗer huutirde hiiɓe ngomnatien woyla Naajeriya kautuɗun ɗiɗurkii ɗun ngomnatiji diiwal woyla faaro fuuna ngomnatire sarkitaɗe [[Diiwal Bauchi]] e jonnii e ɗen mo latti sakatarejo duumo ɗun Parastatals hukumaji pamari animal forest and establishment.
Mo ɗen bo meɗ go lattaki mawɗo sakatarejo e lattaki membajo mo hukumaji hakkilanowo e janngirɗe mawɗe ɗe leydi (NUC) ha ɗe ɗiɗi.
==Maide maako==
Lamiɗo Shehu Abubakar mo soitii e Asibiti Royal marsden gon ɗun ɗau lawok Fulham e gelle London inare e mo jiyoto nga ladde e yalɗe 27 ɗun lewru Mayie 2014 e mo woodi duɓi 76 e duniyaru ɗun waɗi Jana’iza maako e danmugal lamorde Gombe.
Ɗun ɓili (lammini) ɓiɗɗo kinnaɗo Shehu Abubakar biaɗo Abubakar Shehu Abubakar e jonɗe lamiɗo keeso mo Gombe e fuuɗɗano lewru Julie 2014.
==Hiimoɓe==
awjpikdyadfmpt600xewax4n36pk19l
24359
24358
2022-07-24T04:32:12Z
Apdoull
7630
/* Hiimoɓe */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Shehu Usman Abubakar''' (c. 1938 – May 27, 2014) un lamɗo cuuɗi finaatawaaji gal Naajeeriya lattaɗo jogiɗo lamu lamorde [[Gombe]] ɗun 10 gadu Januarie 1984 yaari haa maide maako lewru Mayie 2014. Abubakar mo ardake tigguki [[Diiwal Gombe]] go tun e ɗer diiwe [[Naajeeriya]] 36 ɗe Naajeeriya e 1996. Mo bo lattake mawɗo lamɓe tun 1984.
Martibinaɗo lamiɗo Gombe
==Distinorde maargu maako e Janɗe maako==
Ɗun danyi Abubakar e gure doma e ɗer gelle Gombe e ɗungu 1938 han ko woni ɓiɗɗo jowaɓo e ɗer ɓiɓɓe lamiɗo Gombe jewenajo 9 modibbo Abubakar Umar mo jangi e janngirɗe Elementary e Bauchi Middle School. Abubakar himmini jande Sakandarere e ɗun Barewa College gon ɗun Zariya e ɗungu 1966.
==Kuugal==
Abubakar mo fuɗɗi kuugal maako gal e ngomnatijo kiiɗuwan diiwal Gombe e jonde ballitiwo injiniyajo ɗenbe mo huuwi e wuudu ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗe ɗun Kaduna ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗi ɗun Kaduna Institute of Administration. Abubakar ɗen bo mo nasti ɗer huutirde hiiɓe ngomnatien woyla Naajeriya kautuɗun ɗiɗurkii ɗun ngomnatiji diiwal woyla faaro fuuna ngomnatire sarkitaɗe [[Diiwal Bauchi]] e jonnii e ɗen mo latti sakatarejo duumo ɗun Parastatals hukumaji pamari animal forest and establishment.
Mo ɗen bo meɗ go lattaki mawɗo sakatarejo e lattaki membajo mo hukumaji hakkilanowo e janngirɗe mawɗe ɗe leydi (NUC) ha ɗe ɗiɗi.
==Maide maako==
Lamiɗo Shehu Abubakar mo soitii e Asibiti Royal marsden gon ɗun ɗau lawok Fulham e gelle London inare e mo jiyoto nga ladde e yalɗe 27 ɗun lewru Mayie 2014 e mo woodi duɓi 76 e duniyaru ɗun waɗi Jana’iza maako e danmugal lamorde Gombe.
Ɗun ɓili (lammini) ɓiɗɗo kinnaɗo Shehu Abubakar biaɗo Abubakar Shehu Abubakar e jonɗe lamiɗo keeso mo Gombe e fuuɗɗano lewru Julie 2014.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
gebwm33uvljky5l788uuugbq7zok7b6
24360
24359
2022-07-24T04:35:33Z
Apdoull
7630
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Shehu Usman Abubakar''' (c. 1938 – May 27, 2014) un lamɗo cuuɗi finaatawaaji gal Naajeeriya lattaɗo jogiɗo lamu lamorde [[Gombe]] ɗun 10 gadu Januarie 1984 yaari haa maide maako lewru Mayie 2014. <ref>http://www.channelstv.com/2014/05/27/emir-of-gombe-dies-at-76/ |work=[[Channels TV]] |date=2014-05-27 |access-date=2014-06-23}}</ref> Abubakar mo ardake tigguki [[Diiwal Gombe]] go tun e ɗer diiwe [[Naajeeriya]] 36 ɗe Naajeeriya e 1996. Mo bo lattake mawɗo lamɓe tun 1984.
Martibinaɗo lamiɗo Gombe
==Distinorde maargu maako e Janɗe maako==
Ɗun danyi Abubakar e gure doma e ɗer gelle Gombe e ɗungu 1938 han ko woni ɓiɗɗo jowaɓo e ɗer ɓiɓɓe lamiɗo Gombe jewenajo 9 modibbo Abubakar Umar mo jangi e janngirɗe Elementary e Bauchi Middle School. Abubakar himmini jande Sakandarere e ɗun Barewa College gon ɗun Zariya e ɗungu 1966.
==Kuugal==
Abubakar mo fuɗɗi kuugal maako gal e ngomnatijo kiiɗuwan diiwal Gombe e jonde ballitiwo injiniyajo ɗenbe mo huuwi e wuudu ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗe ɗun Kaduna ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗi ɗun Kaduna Institute of Administration. Abubakar ɗen bo mo nasti ɗer huutirde hiiɓe ngomnatien woyla Naajeriya kautuɗun ɗiɗurkii ɗun ngomnatiji diiwal woyla faaro fuuna ngomnatire sarkitaɗe [[Diiwal Bauchi]] e jonnii e ɗen mo latti sakatarejo duumo ɗun Parastatals hukumaji pamari animal forest and establishment.
Mo ɗen bo meɗ go lattaki mawɗo sakatarejo e lattaki membajo mo hukumaji hakkilanowo e janngirɗe mawɗe ɗe leydi (NUC) ha ɗe ɗiɗi.
==Maide maako==
Lamiɗo Shehu Abubakar mo soitii e Asibiti Royal marsden gon ɗun ɗau lawok Fulham e gelle London inare e mo jiyoto nga ladde e yalɗe 27 ɗun lewru Mayie 2014 e mo woodi duɓi 76 e duniyaru ɗun waɗi Jana’iza maako e danmugal lamorde Gombe.
Ɗun ɓili (lammini) ɓiɗɗo kinnaɗo Shehu Abubakar biaɗo Abubakar Shehu Abubakar e jonɗe lamiɗo keeso mo Gombe e fuuɗɗano lewru Julie 2014.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
8eck9fmpnhtmd74lf8oc4bjb2n7xn7s
24361
24360
2022-07-24T04:37:23Z
Apdoull
7630
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Shehu Usman Abubakar''' (c. 1938 – May 27, 2014) un lamɗo cuuɗi finaatawaaji gal Naajeeriya lattaɗo jogiɗo lamu lamorde [[Gombe]] ɗun 10 gadu Januarie 1984 yaari haa maide maako lewru Mayie 2014. <ref>http://www.channelstv.com/2014/05/27/emir-of-gombe-dies-at-76/ |work=[[Channels TV]] |date=2014-05-27 |access-date=2014-06-23}}</ref> <ref>http://www.premiumtimesng.com/news/161549-emir-gombe-shehu-abubakar-dead.html |work=[[Premium Times]] |date=2014-05-27 |access-date=2014-06-23}}</ref> Abubakar mo ardake tigguki [[Diiwal Gombe]] go tun e ɗer diiwe [[Naajeeriya]] 36 ɗe Naajeeriya e 1996. Mo bo lattake mawɗo lamɓe tun 1984.
Martibinaɗo lamiɗo Gombe
==Distinorde maargu maako e Janɗe maako==
Ɗun danyi Abubakar e gure doma e ɗer gelle Gombe e ɗungu 1938 han ko woni ɓiɗɗo jowaɓo e ɗer ɓiɓɓe lamiɗo Gombe jewenajo 9 modibbo Abubakar Umar mo jangi e janngirɗe Elementary e Bauchi Middle School. Abubakar himmini jande Sakandarere e ɗun Barewa College gon ɗun Zariya e ɗungu 1966.
==Kuugal==
Abubakar mo fuɗɗi kuugal maako gal e ngomnatijo kiiɗuwan diiwal Gombe e jonde ballitiwo injiniyajo ɗenbe mo huuwi e wuudu ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗe ɗun Kaduna ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗi ɗun Kaduna Institute of Administration. Abubakar ɗen bo mo nasti ɗer huutirde hiiɓe ngomnatien woyla Naajeriya kautuɗun ɗiɗurkii ɗun ngomnatiji diiwal woyla faaro fuuna ngomnatire sarkitaɗe [[Diiwal Bauchi]] e jonnii e ɗen mo latti sakatarejo duumo ɗun Parastatals hukumaji pamari animal forest and establishment.
Mo ɗen bo meɗ go lattaki mawɗo sakatarejo e lattaki membajo mo hukumaji hakkilanowo e janngirɗe mawɗe ɗe leydi (NUC) ha ɗe ɗiɗi.
==Maide maako==
Lamiɗo Shehu Abubakar mo soitii e Asibiti Royal marsden gon ɗun ɗau lawok Fulham e gelle London inare e mo jiyoto nga ladde e yalɗe 27 ɗun lewru Mayie 2014 e mo woodi duɓi 76 e duniyaru ɗun waɗi Jana’iza maako e danmugal lamorde Gombe.
Ɗun ɓili (lammini) ɓiɗɗo kinnaɗo Shehu Abubakar biaɗo Abubakar Shehu Abubakar e jonɗe lamiɗo keeso mo Gombe e fuuɗɗano lewru Julie 2014.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
0on1t6n0f5n7u09ar9aefdxuscjz4pz
24362
24361
2022-07-24T04:39:14Z
Apdoull
7630
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Shehu Usman Abubakar''' (c. 1938 – May 27, 2014) un lamɗo cuuɗi finaatawaaji gal Naajeeriya lattaɗo jogiɗo lamu lamorde [[Gombe]] ɗun 10 gadu Januarie 1984 yaari haa maide maako lewru Mayie 2014. <ref>http://www.channelstv.com/2014/05/27/emir-of-gombe-dies-at-76/ |work=[[Channels TV]] |date=2014-05-27 |access-date=2014-06-23}}</ref> <ref>http://www.premiumtimesng.com/news/161549-emir-gombe-shehu-abubakar-dead.html |work=[[Premium Times]] |date=2014-05-27 |access-date=2014-06-23}}</ref> Abubakar mo ardake tigguki [[Diiwal Gombe]] go tun e ɗer diiwe [[Naajeeriya]] 36 ɗe Naajeeriya e 1996. Mo bo lattake mawɗo lamɓe tun 1984.
Martibinaɗo lamiɗo Gombe
==Distinorde maargu maako e Janɗe maako==
Ɗun danyi Abubakar e gure doma e ɗer gelle Gombe e ɗungu 1938 han ko woni ɓiɗɗo jowaɓo e ɗer ɓiɓɓe lamiɗo Gombe jewenajo 9 modibbo Abubakar Umar mo jangi e janngirɗe Elementary e Bauchi Middle School. <ref> http://allafrica.com/stories/201405280466.html |work=[[Leadership (Nigeria)]] |publisher=[[AllAfrica.com]] |date=2014-05-28 |access-date=2014-06-23}}</ref> Abubakar himmini jande Sakandarere e ɗun Barewa College gon ɗun Zariya e ɗungu 1966.
==Kuugal==
Abubakar mo fuɗɗi kuugal maako gal e ngomnatijo kiiɗuwan diiwal Gombe e jonde ballitiwo injiniyajo ɗenbe mo huuwi e wuudu ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗe ɗun Kaduna ekkitingi e haɓɓondin e gollitirɗi ɗun Kaduna Institute of Administration. Abubakar ɗen bo mo nasti ɗer huutirde hiiɓe ngomnatien woyla Naajeriya kautuɗun ɗiɗurkii ɗun ngomnatiji diiwal woyla faaro fuuna ngomnatire sarkitaɗe [[Diiwal Bauchi]] e jonnii e ɗen mo latti sakatarejo duumo ɗun Parastatals hukumaji pamari animal forest and establishment.
Mo ɗen bo meɗ go lattaki mawɗo sakatarejo e lattaki membajo mo hukumaji hakkilanowo e janngirɗe mawɗe ɗe leydi (NUC) ha ɗe ɗiɗi.
==Maide maako==
Lamiɗo Shehu Abubakar mo soitii e Asibiti Royal marsden gon ɗun ɗau lawok Fulham e gelle London inare e mo jiyoto nga ladde e yalɗe 27 ɗun lewru Mayie 2014 e mo woodi duɓi 76 e duniyaru ɗun waɗi Jana’iza maako e danmugal lamorde Gombe.
Ɗun ɓili (lammini) ɓiɗɗo kinnaɗo Shehu Abubakar biaɗo Abubakar Shehu Abubakar e jonɗe lamiɗo keeso mo Gombe e fuuɗɗano lewru Julie 2014.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
2ws3m4678okxvjsweg9emhofs2kma2b
Sa’idu Kumo
0
4789
24351
24143
2022-07-23T18:09:02Z
Musaddam Idriss
7477
Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
Sa’idu Kumo (5 Nuwamba 1959-27 Disamba 2020) un gimɗo shubtal Naajeeriya moɗun subti e sanatajo wakitiɗo Gombe shakajun e [[Diiwal Gombe]] e [[Naajeeriya]] e artuɗun publisher e ta naya ɗun e ta Naajeeriya moɗarake tefgo e shuuɓal All Peoples Party (APP) hanjun gaɗaɗon latti All Nigerian Peoples Party (ANPP) mo fuɗɗi kuugal e yalde 29 ɗun mayu 1999. <ref>http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt
|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999
|work=Psephos
|accessdate=25 June 2010}}</ref>
==Siyasaji (shubtule)==
Gaɗa mo nyegi joɗorgal majalisa dotti’en e leuru junie 1999 Kumo ɗun ɓilimo e jonɗe komiti’en e konononii ko yiloto firoje dau, hautirɗe hiite lantarki e jamɗe cede e hanɗiɗirki cede yilaru umtuki gite e neesuji e faruki jonɗe yeso e fiijoji.
Mo lattake ballitowo arɗɗiɗo komitijo kuuɗe mo majalisa dotti’en. E leuru Afrilu 2002 Kumo mo waɗi bolɗale e arɗiɗo diiwal Borno Mala Kashalla battuɗe yaadu gaɗa subtal giagal PDP inare e mo wiii hanko un gimɗo subtal mo pirowal shubtule moɗodoto e maako.
==Usul (Furtuu)==
Ɗun ɓilii Kumo e jenɗe sakatarejo shubtal All Nigerian Peoples Party (ANPP). E ɗungu 2007 mo jaaɓi jonɗe dokkowo arɗiɗo leydi Umaru Musa Yar’adu’a shawari ɗun musamman moɗun subti e shubtugal PDP e leuru Fabrairu 2009 ɗun riiwiimo gaɗa wuuro maako ngo Kumo gonɗun hukuma pamarun Akko ngo diiwal Gombe gamma sekuukimo e waɗuki kiifoje nyanuuki kiine e jaɓuki goɗɗun e juuɗe yimɓe e sekukumo hautuki konɗuɗe e shubtugo PDP jogigo laamu.
Mo daraake tefgo laamu diiwal Gombe eɗer Gommanjo e yalɗe 26 ɗun Afrilu 2011 amma Ibrahim Hassan Dankwambo mo shubtal PDP doiimo. Gaɗa timminki shuɓal mo wiii PDP e diiwal Gombe soba’en maagu-INEC soji’en ɓetaɗugal ɓalewal (Police) ɓe NYSC ɓe kauti konɗuuɗe faaro waɗgo gonga ediiwal Gombe e jikii shubtuule 2,218 e wakkatire suɓal shaaligal.
==Maiɗe==
Kumo mo maayi e yalɗe 27 ɗun Disamba 2020 gaɗa Covid-19.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
nc1gn8y3yo01dbs5g1i4dwf5o5pho1p
Muhammad Inuwa Yahaya
0
4790
24371
24181
2022-07-24T05:14:30Z
Hawwerh
7649
wikitext
text/x-wiki
Un gimɗo siyasajo e Naajeeriya
{{databox}}
'''Muhammad Inuwa Yahaya''' (ɗun duniyaru e yalde 9 ɗun lewru October 1961) un gimɗo luumo e Naajeeriya ɗen un gimɗo siyasajo. Han ko woni arɗujo [[Diiwal Gombe]] e jonde ngomnajo mo ɗun subti e yalɗe 9 ɗun lewru Marchie 2019 e les subtugo APC.
==Distinorde maako==
Ɗun danyimo e yalɗe a ɗu lewru Oktoba 1961 e Jekadafare, Diiwal Gombe gu hautago Naajeeriya. Danyowo maako Alhaji Umar un taggu luumo.
==Jande==
Yahaya mo halartake janngirɗe Central Primary School ɗenbo e janngirɗe Government Secondary School gonɗun Gombe. Gada a mo jangi e janngirɗe Ahmadu Bello University gonɗun Zariya, inare e mo heeɓi digiriwal maako artugal e fannu limgal ceede (Accounting) e ɗungu 1983.
==Kuugal==
Yahaya mo huwwi e ko nooni ngomnatiwal e kanfaniji mo fuɗɗi kuugal e kamfaniwol rufu jariwal e resirde ɗun [[Diiwal Bauchi]] inare e mo latti Accountierjo mawɗo gada ɗungu 1984 yaari 1985. Mo lattake jagorɗo mawɗo mo kamfaniwal A.Y.U Civil Engineering Company Ltd gada 1993 yaari 1999.
E ɗungu 2003 arɗiɗo Diiwal Gombe, [[Mohammed Danjuma Goje |Danjuma Goje]] ɓilimo komishinajo ceede e hautuki jaudi.
==Hauteji Sanaa’aji==
Yahaya mo membajo e ɗer ɗir hauteji ƙoridi Association of Nation Accountants of Nigeria (ANAN), Nigeria Innstitute of Management (NIM), Chartered Institute of Taxation of Nigeria (ACITN).
==shubtuje/Siyasaje==
Yahaya mo nasti shubte e dungu 2003 e shuɓal ngomnajo e ɗungu 2015 mo lattake tefowo joɗorga ngomna e subtugo APC e Diiwal Gombe e yalɗe gp’o ɗun lewru Octoba 2018. Mo nyami subtal wurtinki ardotoɗo ɗun diiwal Gombe ɗun suɓal All Progressive Congress (APC) e kuri’aji ɓurdi ɗuɗuki e kuri’aji 859 inare e mo doy sobajo tefuki maako Muhammad Jibrin Barde keɓuɗo kuri;aji 463.
E yalɗe 9 gu lewru Maries 2019 ɗun anɗini yimɓe Yahaya kanko ke shubtago e jodargal arɗiɗo diiwal Gombe ɗun 2019. Mo heeɓi kuri’aji 364,179 inare e mo doy subtago tetgo maako mo subtal PDP Sen Usman Bayero Nafaɗa kebɗo kuri’aji 223,868.
==Bangal e yalji==
Yahaya mo ɓaagi rouɓe ɗiɗo ɗen bo e mo wodi bacci jewe ɗiɗi ɓe fu maɓɓe e ɓe jodi ɗer gelle [[Gombe]].
==Faɗɗitaa==
==Hiimoɓe==
88ima8iy4ifo83sfntwerjc1qi68llg
24372
24371
2022-07-24T05:17:12Z
Hawwerh
7649
wikitext
text/x-wiki
Un gimɗo siyasajo e Naajeeriya
{{databox}}
'''Muhammad Inuwa Yahaya''' (ɗun duniyaru e yalde 9 ɗun lewru October 1961) un gimɗo luumo e Naajeeriya ɗen un gimɗo siyasajo. <ref>https://editor.guardian.ng/news/governor-yahaya-of-gombe-signs-n154-9bn-2022-budget-into-law/|access-date=2022-02-22|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-US}}</ref> Han ko woni arɗujo [[Diiwal Gombe]] e jonde ngomnajo mo ɗun subti e yalɗe 9 ɗun lewru Marchie 2019 e les subtugo APC.
==Distinorde maako==
Ɗun danyimo e yalɗe a ɗu lewru Oktoba 1961 e Jekadafare, Diiwal Gombe gu hautago Naajeeriya. Danyowo maako Alhaji Umar un taggu luumo.
==Jande==
Yahaya mo halartake janngirɗe Central Primary School ɗenbo e janngirɗe Government Secondary School gonɗun Gombe. Gada a mo jangi e janngirɗe Ahmadu Bello University gonɗun Zariya, inare e mo heeɓi digiriwal maako artugal e fannu limgal ceede (Accounting) e ɗungu 1983.
==Kuugal==
Yahaya mo huwwi e ko nooni ngomnatiwal e kanfaniji mo fuɗɗi kuugal e kamfaniwol rufu jariwal e resirde ɗun [[Diiwal Bauchi]] inare e mo latti Accountierjo mawɗo gada ɗungu 1984 yaari 1985. Mo lattake jagorɗo mawɗo mo kamfaniwal A.Y.U Civil Engineering Company Ltd gada 1993 yaari 1999.
E ɗungu 2003 arɗiɗo Diiwal Gombe, [[Mohammed Danjuma Goje |Danjuma Goje]] ɓilimo komishinajo ceede e hautuki jaudi.
==Hauteji Sanaa’aji==
Yahaya mo membajo e ɗer ɗir hauteji ƙoridi Association of Nation Accountants of Nigeria (ANAN), Nigeria Innstitute of Management (NIM), Chartered Institute of Taxation of Nigeria (ACITN).
==shubtuje/Siyasaje==
Yahaya mo nasti shubte e dungu 2003 e shuɓal ngomnajo e ɗungu 2015 mo lattake tefowo joɗorga ngomna e subtugo APC e Diiwal Gombe e yalɗe gp’o ɗun lewru Octoba 2018. Mo nyami subtal wurtinki ardotoɗo ɗun diiwal Gombe ɗun suɓal All Progressive Congress (APC) e kuri’aji ɓurdi ɗuɗuki e kuri’aji 859 inare e mo doy sobajo tefuki maako Muhammad Jibrin Barde keɓuɗo kuri;aji 463.
E yalɗe 9 gu lewru Maries 2019 ɗun anɗini yimɓe Yahaya kanko ke shubtago e jodargal arɗiɗo diiwal Gombe ɗun 2019. Mo heeɓi kuri’aji 364,179 inare e mo doy subtago tetgo maako mo subtal PDP Sen Usman Bayero Nafaɗa kebɗo kuri’aji 223,868.
==Bangal e yalji==
Yahaya mo ɓaagi rouɓe ɗiɗo ɗen bo e mo wodi bacci jewe ɗiɗi ɓe fu maɓɓe e ɓe jodi ɗer gelle [[Gombe]].
==Faɗɗitaa==
==Hiimoɓe==
g0goq54ldm0uzvp3bwwrnmkunu0xzen
24373
24372
2022-07-24T05:18:41Z
Hawwerh
7649
wikitext
text/x-wiki
Un gimɗo siyasajo e Naajeeriya
{{databox}}
'''Muhammad Inuwa Yahaya''' (ɗun duniyaru e yalde 9 ɗun lewru October 1961) un gimɗo luumo e Naajeeriya ɗen un gimɗo siyasajo. <ref>https://editor.guardian.ng/news/governor-yahaya-of-gombe-signs-n154-9bn-2022-budget-into-law/|access-date=2022-02-22|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-US}}</ref> Han ko woni arɗujo [[Diiwal Gombe]] e jonde ngomnajo mo ɗun subti e yalɗe 9 ɗun lewru Marchie 2019 e les subtugo APC. <ref>https://thenationonlineng.net/gombe-2023-inuwas-journey-of-no-return/amp/ |access-date=2022-03-01 |website=thenationonlineng.net}}</ref>
==Distinorde maako==
Ɗun danyimo e yalɗe a ɗu lewru Oktoba 1961 e Jekadafare, Diiwal Gombe gu hautago Naajeeriya. Danyowo maako Alhaji Umar un taggu luumo.
==Jande==
Yahaya mo halartake janngirɗe Central Primary School ɗenbo e janngirɗe Government Secondary School gonɗun Gombe. Gada a mo jangi e janngirɗe Ahmadu Bello University gonɗun Zariya, inare e mo heeɓi digiriwal maako artugal e fannu limgal ceede (Accounting) e ɗungu 1983.
==Kuugal==
Yahaya mo huwwi e ko nooni ngomnatiwal e kanfaniji mo fuɗɗi kuugal e kamfaniwol rufu jariwal e resirde ɗun [[Diiwal Bauchi]] inare e mo latti Accountierjo mawɗo gada ɗungu 1984 yaari 1985. Mo lattake jagorɗo mawɗo mo kamfaniwal A.Y.U Civil Engineering Company Ltd gada 1993 yaari 1999.
E ɗungu 2003 arɗiɗo Diiwal Gombe, [[Mohammed Danjuma Goje |Danjuma Goje]] ɓilimo komishinajo ceede e hautuki jaudi.
==Hauteji Sanaa’aji==
Yahaya mo membajo e ɗer ɗir hauteji ƙoridi Association of Nation Accountants of Nigeria (ANAN), Nigeria Innstitute of Management (NIM), Chartered Institute of Taxation of Nigeria (ACITN).
==shubtuje/Siyasaje==
Yahaya mo nasti shubte e dungu 2003 e shuɓal ngomnajo e ɗungu 2015 mo lattake tefowo joɗorga ngomna e subtugo APC e Diiwal Gombe e yalɗe gp’o ɗun lewru Octoba 2018. Mo nyami subtal wurtinki ardotoɗo ɗun diiwal Gombe ɗun suɓal All Progressive Congress (APC) e kuri’aji ɓurdi ɗuɗuki e kuri’aji 859 inare e mo doy sobajo tefuki maako Muhammad Jibrin Barde keɓuɗo kuri;aji 463.
E yalɗe 9 gu lewru Maries 2019 ɗun anɗini yimɓe Yahaya kanko ke shubtago e jodargal arɗiɗo diiwal Gombe ɗun 2019. Mo heeɓi kuri’aji 364,179 inare e mo doy subtago tetgo maako mo subtal PDP Sen Usman Bayero Nafaɗa kebɗo kuri’aji 223,868.
==Bangal e yalji==
Yahaya mo ɓaagi rouɓe ɗiɗo ɗen bo e mo wodi bacci jewe ɗiɗi ɓe fu maɓɓe e ɓe jodi ɗer gelle [[Gombe]].
==Faɗɗitaa==
==Hiimoɓe==
qato2t2x2ae4equrnltygqolrts31pb
24374
24373
2022-07-24T05:19:57Z
Hawwerh
7649
wikitext
text/x-wiki
Un gimɗo siyasajo e Naajeeriya
{{databox}}
'''Muhammad Inuwa Yahaya''' (ɗun duniyaru e yalde 9 ɗun lewru October 1961) un gimɗo luumo e Naajeeriya ɗen un gimɗo siyasajo. <ref>https://editor.guardian.ng/news/governor-yahaya-of-gombe-signs-n154-9bn-2022-budget-into-law/|access-date=2022-02-22|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-US}}</ref> Han ko woni arɗujo [[Diiwal Gombe]] e jonde ngomnajo mo ɗun subti e yalɗe 9 ɗun lewru Marchie 2019 e les subtugo APC. <ref>https://thenationonlineng.net/gombe-2023-inuwas-journey-of-no-return/amp/ |access-date=2022-03-01 |website=thenationonlineng.net}}</ref><ref>https://punchng.com/breaking-inec-declares-apcs-inuwa-yahaya-gombe-gov-elect/|title=INEC declares APC’s Inuwa Yahaya Gombe Gov-elect|website=Punch Newspapers|language=en-US|access-date=2019-03-20}}</ref>
==Distinorde maako==
Ɗun danyimo e yalɗe a ɗu lewru Oktoba 1961 e Jekadafare, Diiwal Gombe gu hautago Naajeeriya. Danyowo maako Alhaji Umar un taggu luumo.
==Jande==
Yahaya mo halartake janngirɗe Central Primary School ɗenbo e janngirɗe Government Secondary School gonɗun Gombe. Gada a mo jangi e janngirɗe Ahmadu Bello University gonɗun Zariya, inare e mo heeɓi digiriwal maako artugal e fannu limgal ceede (Accounting) e ɗungu 1983.
==Kuugal==
Yahaya mo huwwi e ko nooni ngomnatiwal e kanfaniji mo fuɗɗi kuugal e kamfaniwol rufu jariwal e resirde ɗun [[Diiwal Bauchi]] inare e mo latti Accountierjo mawɗo gada ɗungu 1984 yaari 1985. Mo lattake jagorɗo mawɗo mo kamfaniwal A.Y.U Civil Engineering Company Ltd gada 1993 yaari 1999.
E ɗungu 2003 arɗiɗo Diiwal Gombe, [[Mohammed Danjuma Goje |Danjuma Goje]] ɓilimo komishinajo ceede e hautuki jaudi.
==Hauteji Sanaa’aji==
Yahaya mo membajo e ɗer ɗir hauteji ƙoridi Association of Nation Accountants of Nigeria (ANAN), Nigeria Innstitute of Management (NIM), Chartered Institute of Taxation of Nigeria (ACITN).
==shubtuje/Siyasaje==
Yahaya mo nasti shubte e dungu 2003 e shuɓal ngomnajo e ɗungu 2015 mo lattake tefowo joɗorga ngomna e subtugo APC e Diiwal Gombe e yalɗe gp’o ɗun lewru Octoba 2018. Mo nyami subtal wurtinki ardotoɗo ɗun diiwal Gombe ɗun suɓal All Progressive Congress (APC) e kuri’aji ɓurdi ɗuɗuki e kuri’aji 859 inare e mo doy sobajo tefuki maako Muhammad Jibrin Barde keɓuɗo kuri;aji 463.
E yalɗe 9 gu lewru Maries 2019 ɗun anɗini yimɓe Yahaya kanko ke shubtago e jodargal arɗiɗo diiwal Gombe ɗun 2019. Mo heeɓi kuri’aji 364,179 inare e mo doy subtago tetgo maako mo subtal PDP Sen Usman Bayero Nafaɗa kebɗo kuri’aji 223,868.
==Bangal e yalji==
Yahaya mo ɓaagi rouɓe ɗiɗo ɗen bo e mo wodi bacci jewe ɗiɗi ɓe fu maɓɓe e ɓe jodi ɗer gelle [[Gombe]].
==Faɗɗitaa==
==Hiimoɓe==
7hri4ly0llwu981bumy2mi0y4go9vy0
24375
24374
2022-07-24T05:22:07Z
Hawwerh
7649
wikitext
text/x-wiki
Un gimɗo siyasajo e Naajeeriya
{{databox}}
'''Muhammad Inuwa Yahaya''' (ɗun duniyaru e yalde 9 ɗun lewru October 1961) un gimɗo luumo e Naajeeriya ɗen un gimɗo siyasajo. <ref>https://editor.guardian.ng/news/governor-yahaya-of-gombe-signs-n154-9bn-2022-budget-into-law/|access-date=2022-02-22|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-US}}</ref> Han ko woni arɗujo [[Diiwal Gombe]] e jonde ngomnajo mo ɗun subti e yalɗe 9 ɗun lewru Marchie 2019 e les subtugo APC. <ref>https://thenationonlineng.net/gombe-2023-inuwas-journey-of-no-return/amp/ |access-date=2022-03-01 |website=thenationonlineng.net}}</ref><ref>https://punchng.com/breaking-inec-declares-apcs-inuwa-yahaya-gombe-gov-elect/|title=INEC declares APC’s Inuwa Yahaya Gombe Gov-elect|website=Punch Newspapers|language=en-US|access-date=2019-03-20}}</ref>
==Distinorde maako==
Ɗun danyimo e yalɗe a ɗu lewru Oktoba 1961 e Jekadafare, Diiwal Gombe gu hautago Naajeeriya. Danyowo maako Alhaji Umar un taggu luumo.
==Jande==
Yahaya mo halartake janngirɗe Central Primary School ɗenbo e janngirɗe Government Secondary School gonɗun Gombe. Gada a mo jangi e janngirɗe Ahmadu Bello University gonɗun Zariya, inare e mo heeɓi digiriwal maako artugal e fannu limgal ceede (Accounting) e ɗungu 1983. <ref>https://www.dailytrust.com.ng/brief-biography-of-gombe-state-governor-elect.html|title=Brief biography of Gombe State Governor-Elect|date=2019-03-19|website=Daily Trust|language=en-GB|access-date=2019-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190320220737/https://www.dailytrust.com.ng/brief-biography-of-gombe-state-governor-elect.html |archive-date=20 March 2019}}</ref>
==Kuugal==
Yahaya mo huwwi e ko nooni ngomnatiwal e kanfaniji mo fuɗɗi kuugal e kamfaniwol rufu jariwal e resirde ɗun [[Diiwal Bauchi]] inare e mo latti Accountierjo mawɗo gada ɗungu 1984 yaari 1985. Mo lattake jagorɗo mawɗo mo kamfaniwal A.Y.U Civil Engineering Company Ltd gada 1993 yaari 1999.
E ɗungu 2003 arɗiɗo Diiwal Gombe, [[Mohammed Danjuma Goje |Danjuma Goje]] ɓilimo komishinajo ceede e hautuki jaudi.
==Hauteji Sanaa’aji==
Yahaya mo membajo e ɗer ɗir hauteji ƙoridi Association of Nation Accountants of Nigeria (ANAN), Nigeria Innstitute of Management (NIM), Chartered Institute of Taxation of Nigeria (ACITN).
==shubtuje/Siyasaje==
Yahaya mo nasti shubte e dungu 2003 e shuɓal ngomnajo e ɗungu 2015 mo lattake tefowo joɗorga ngomna e subtugo APC e Diiwal Gombe e yalɗe gp’o ɗun lewru Octoba 2018. Mo nyami subtal wurtinki ardotoɗo ɗun diiwal Gombe ɗun suɓal All Progressive Congress (APC) e kuri’aji ɓurdi ɗuɗuki e kuri’aji 859 inare e mo doy sobajo tefuki maako Muhammad Jibrin Barde keɓuɗo kuri;aji 463.
E yalɗe 9 gu lewru Maries 2019 ɗun anɗini yimɓe Yahaya kanko ke shubtago e jodargal arɗiɗo diiwal Gombe ɗun 2019. Mo heeɓi kuri’aji 364,179 inare e mo doy subtago tetgo maako mo subtal PDP Sen Usman Bayero Nafaɗa kebɗo kuri’aji 223,868.
==Bangal e yalji==
Yahaya mo ɓaagi rouɓe ɗiɗo ɗen bo e mo wodi bacci jewe ɗiɗi ɓe fu maɓɓe e ɓe jodi ɗer gelle [[Gombe]].
==Faɗɗitaa==
==Hiimoɓe==
p8b5hi8cwff9c8h5bg42sy6b2o7x0r9
24376
24375
2022-07-24T05:23:19Z
Hawwerh
7649
wikitext
text/x-wiki
Un gimɗo siyasajo e Naajeeriya
{{databox}}
'''Muhammad Inuwa Yahaya''' (ɗun duniyaru e yalde 9 ɗun lewru October 1961) un gimɗo luumo e Naajeeriya ɗen un gimɗo siyasajo. <ref>https://editor.guardian.ng/news/governor-yahaya-of-gombe-signs-n154-9bn-2022-budget-into-law/|access-date=2022-02-22|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-US}}</ref> Han ko woni arɗujo [[Diiwal Gombe]] e jonde ngomnajo mo ɗun subti e yalɗe 9 ɗun lewru Marchie 2019 e les subtugo APC. <ref>https://thenationonlineng.net/gombe-2023-inuwas-journey-of-no-return/amp/ |access-date=2022-03-01 |website=thenationonlineng.net}}</ref><ref>https://punchng.com/breaking-inec-declares-apcs-inuwa-yahaya-gombe-gov-elect/|title=INEC declares APC’s Inuwa Yahaya Gombe Gov-elect|website=Punch Newspapers|language=en-US|access-date=2019-03-20}}</ref>
==Distinorde maako==
Ɗun danyimo e yalɗe a ɗu lewru Oktoba 1961 e Jekadafare, Diiwal Gombe gu hautago Naajeeriya. Danyowo maako Alhaji Umar un taggu luumo.
==Jande==
Yahaya mo halartake janngirɗe Central Primary School ɗenbo e janngirɗe Government Secondary School gonɗun Gombe. Gada a mo jangi e janngirɗe Ahmadu Bello University gonɗun Zariya, inare e mo heeɓi digiriwal maako artugal e fannu limgal ceede (Accounting) e ɗungu 1983. <ref>https://www.dailytrust.com.ng/brief-biography-of-gombe-state-governor-elect.html|title=Brief biography of Gombe State Governor-Elect|date=2019-03-19|website=Daily Trust|language=en-GB|access-date=2019-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190320220737/https://www.dailytrust.com.ng/brief-biography-of-gombe-state-governor-elect.html |archive-date=20 March 2019}}</ref><ref>https://www.nggovernorsforum.org/index.php/the-ngf/governors/557-gombe-state-governor |access-date=2022-03-26 |website=www.nggovernorsforum.org}}</ref>
==Kuugal==
Yahaya mo huwwi e ko nooni ngomnatiwal e kanfaniji mo fuɗɗi kuugal e kamfaniwol rufu jariwal e resirde ɗun [[Diiwal Bauchi]] inare e mo latti Accountierjo mawɗo gada ɗungu 1984 yaari 1985. Mo lattake jagorɗo mawɗo mo kamfaniwal A.Y.U Civil Engineering Company Ltd gada 1993 yaari 1999.
E ɗungu 2003 arɗiɗo Diiwal Gombe, [[Mohammed Danjuma Goje |Danjuma Goje]] ɓilimo komishinajo ceede e hautuki jaudi.
==Hauteji Sanaa’aji==
Yahaya mo membajo e ɗer ɗir hauteji ƙoridi Association of Nation Accountants of Nigeria (ANAN), Nigeria Innstitute of Management (NIM), Chartered Institute of Taxation of Nigeria (ACITN).
==shubtuje/Siyasaje==
Yahaya mo nasti shubte e dungu 2003 e shuɓal ngomnajo e ɗungu 2015 mo lattake tefowo joɗorga ngomna e subtugo APC e Diiwal Gombe e yalɗe gp’o ɗun lewru Octoba 2018. Mo nyami subtal wurtinki ardotoɗo ɗun diiwal Gombe ɗun suɓal All Progressive Congress (APC) e kuri’aji ɓurdi ɗuɗuki e kuri’aji 859 inare e mo doy sobajo tefuki maako Muhammad Jibrin Barde keɓuɗo kuri;aji 463.
E yalɗe 9 gu lewru Maries 2019 ɗun anɗini yimɓe Yahaya kanko ke shubtago e jodargal arɗiɗo diiwal Gombe ɗun 2019. Mo heeɓi kuri’aji 364,179 inare e mo doy subtago tetgo maako mo subtal PDP Sen Usman Bayero Nafaɗa kebɗo kuri’aji 223,868.
==Bangal e yalji==
Yahaya mo ɓaagi rouɓe ɗiɗo ɗen bo e mo wodi bacci jewe ɗiɗi ɓe fu maɓɓe e ɓe jodi ɗer gelle [[Gombe]].
==Faɗɗitaa==
==Hiimoɓe==
0ayhbfrkfyfkuen24afgcrebw009ftx
Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo
0
4792
24354
23990
2022-07-23T18:32:09Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
Dun danyi '''Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo''' (e yalɗe 4 Aprilie 1962) mo gimɗo siyasaje e Naajeeriya me medgo lattaki ngomnajo [[Diiwal Gombe]] e hautugo [[Naajeriya]].
==Distinorde maako e kuugal==
Dun danyi Dankwambo ɗer yalɗe 4 ɗun lewru Aprilie 1962 e Herwagana, Gombe. Mo timmini gonɗe maako e janngirɗe Ahmadu Bello University e ɗungu 1985 inare e mo waɗi digiriwal e fannu limgu (Accounting). Mo heɓi digiri ɗiɗaɓun e fannu hautugo jaudi e janngirɗe University of Lagos e 1992 ɗenbo mo waɗi digiri tataɓun e fannu limgal gada janngirɗe Igbinedion University. Mo fuɗɗi kuugal e Cooper & Lybrand e dungu 1985, ɗun mo huwwi e Banki mawɗun ɗun Naajeriya gada 1993 yaari 1999. Gada ɗen ɗun ɓilimo akkantajo janar ɗun Diiwal Gombe, e mo joogi ɗu un mangu ha yaari 2005 ɗun ɓilimo akkantajo janar mo hautugo 20 Aprilie 2005 mo ɗenbo huwwi e Bankiwal mangal gal Naajeriya. Mo jogake ɗu un mangu ha sai ɗe mo waɗi jippaki (resign) mo fuɗɗi kuuɗe tetgal subtugo maako ɗun arɗujo Diiwal Gombe e lewru Januarie 2011.
==Subtuugo==
E shubtal gaɗagal e yalɗe 26 ɗun lewru Aprilie 2011 Dankwambo mo heeɓi kuri’aji 596,481, e mo heeɓi nasru eɗau sobaen tetgo maako Alhaji Abubakar Aliyu mo subtugo CPC heɓi 841,959 ɗenbo e sanatajo Sa’idu Umar Kumo mo subtogo ANPP e kuri’aaji 84,959.
==Ngomnajo (arɗiɗo)==
E jonde maako ɗun arɗiɗo, Dankwambo mo relli ballitowo maako David Mayims Albashi mo njomirawo jaɓi balɗe muɗun e yalɗe 4 ɗun lewru Novemba 2011 e goɗɗun Asibiti ɗun leydi Jamus sababu naunaki kimo nauni e do’eere motawa e yalɗe 28 lewru Augustie 2011. E yalɗe 17 ɗun lewru Disemba 2011, Dankwambo mo ɓiili Tha’anda Rubani e jonɗe ballita ngomnajo gaɗa (ɓawo) fuutuka subtaki maako e ɗungu 2015, Charles Ya’u Iliya mo lattake ballitowo mo a jonɗe maako ɗe ngomnajo Diiwal Gombe ha yaari keral wa’aaduwal maako ɗiɗaɓal e 2014.
==Ungiiyaaji==
Mo membajo:
*Institue of Chartered Accountans of Nigeria (ICAN)
*Chartered Institute of Taxation of Nigeria (CITN)
*Chartered Institute of Bankers (CIB)
*Nigeria Institute of Marketers (NIM)
==Faɗɗitaa==
8h2ed4el6ssnr7ibg0ognsz2w8oxdxp
Mohammed Danjuma Goje
0
4794
24355
23998
2022-07-23T18:34:33Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Mohammed Danjuma Goje''' (ɗun danyimo e gal longu lewru Octoba 1952) un arɗujo [[Diiwal Gombe]] kiiɗo go hautugo [[Naajeriya]] e les ɗoudi subtugo PDP inare e mo jaɓi laamu e yalɗe e 29 nga lewru Mayie 2001 e wakkatire subtugo Diiwal Gombe ɗun 2003. E jonni bo ɗun gimɗo subtal All Progressive Congress (APC) ɗun.
==Distinore maako e Kuugal==
Ɗun danyi Goje e gelle Pindiga gonɗun Akko e Diiwal Gombe mo jangi tayaka Siyasajo e janngirɗe Ahmadu Bello University (A.B.U) Zaria. Mo medgo lattaki majaliisaajo dokaji [[Diiwal Bauchi]] gada ɗungu 1979 yaari 1983. Goje mo lattake Sakatarejo wuudu linyitojun njamu gonɗun yabi [[Diiwal Lagos]] e ɗungu 1984, e mo jogidun ha yaari 1989. E yalɗe 25 dun Aprilie 1998 mo darake tetgo ɗen bo mo heeɓi yamgo joɗargal ngomnajo Diiwal Gombe. Sanatajo wakiltiɗo Gombe e les subtugo United Nigeria Congress Party e hukuma subtugo ɗun leydi (NECON) ɗun, ɗun wattini e subtuki gonijo gurtinaɗo e laamu Janar Sani Abatcha 1999 ɗun waɗani kamfani ɗun inde danyawo maako Hajja Zainab. Goje darake tefuki sanatajo e majaliisaa dokaji [[Naajeeriya]] e ɗungu 1998 ɗenbo mo lefti ministajo pamaro mo hiite e jamɗe gada 1999 yaari 2001 les arɗugal [[Olusegun Obasanjo]]. E subtal Aprilie 2011 dun subta sanatajo wakiltiɗo Gombe shakajun e ɗau tikitiwal PDP.
==Teefuuki maugu majalisu Dottien==
Sanatajo Goje mo darake tefgo maungo majalisa dottien ɗun Naajeeriya amma gada ɓawo mo ɗacci gada tafki kin mo ɗalani sanatajo [[Ahmad Lawan]] gaɗa mo joddake e arɗiɗo leydi [[Muhammadu Buhari]] e yalde Almahisab ɗun lewru Julie 2019.
8h50rukyhu16hib09q5o8pla7aoki42
Bola Tinubu
0
4796
24352
24034
2022-07-23T18:10:53Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
Bola Ahmed Adekumle Tinubu (ɗun ɗanyimo e yalɗe 29 maris 1952) un accountajo ɗenbo un gimɗo siyasajo ɗun Naajeeriya. Mo lattake laatiɗo jagarɗo shubtal gal All Progressive Congress (APC) gal lego tun wakkatire figgukigal e 2013. Mo meɗii waɗgo Gomnajo diiwal Lagos gaɗa 1999 yaari 2007, e Sanatajo Laagos hirna e wakkatire ramminaɗe jamhurigam tataure. E leuru Janairu 2022 mo hollini aniyawal maako e ɗaraki tefgo arɗaaki Naajeeriya e shubtugal APC e shuɓal mauɗo leydi ɗun 2023. Mauɗo hafsajo soji’en diiwal laagos mo 12 Tinubu mo waɗi janɗe maako e fombina faaro hirna Naajeeriya, mo jangi lamgal cede e America komo huwane lesde yaasi ɗun ɗuuɓi ɗuɗɗi mo wartii Naajeeriya e shaaka duuɓi 1980 ɗenbo waaɗi ko kuugal wailutuuki cede komo nasta siyasaje e jonɗe tefowo sanatajo hirnajun e ɗungu 1992 e les tutawal shubtu Social Democratic Party gaɗa laamotoɗo mo laamu soja’en Sani Abacha ko maaya majalisa dotti’en e ɗungu 1993.
Tinubu mo lattake gaɗowo gurtinawo e gurtotoɗo gam yiiki ɗun wuitinoyi laamu Democracy e jonɗe goɗɗun kautal sangarewal ɗun ungiyaji National Democratic Collition Movement. Fuu e wiikii ɗun tilastake ɗogguɗu gaɗa e wooni e ɗungu 1994, Tinubu mo warti gaɗa maiɗe Abacha e 1998 mo wurtinoyi faaruki saakiitaki saɓɓo yaari jamhuriwal nayaɓal. E subtal goiina diiwal Lagos artuɗo gaɗa sakiitaki saɓɓo, Tinubu waɗi nasru e ɗaɗuugo ɗuɗgo e jonɗe ɓiiyi subtal Alliance for Democracy e dau Dapo Sarumi mo subtal Peoples Democratic Party e ɗenbon nosirudeen kekere. Ekun mo suɓal All Peoples Party. Gaɗa ɗuuɓi naayi masaakitake yamgo laamu yaarimo wa’adu ɗiɗaɗun e dau Funsho Williams e subtal PDP e lattuɓe.
Du’un wa’adu ɗiɗaɗun ɗun Tinubu dau ɗun hollini woinininki gelle gal Lagos ebo haure maako e gomnatiwal hautugo leydi les subtal PDP. Tun ɗalukimako laamu e 2007 Tinubu waɗi ko jogaaki manguuma ɗun go’o e ɗer mauɓe-mauɓe ɓe siyasajo e Naajeeriya gommna soɓiraɓe maako eɓe kebbina mauɗe mukamiji e yajirka goɓal fombinawal faaro hirna ɗenbo mo hollini gammol ngol ɗun darata faaro tigguki subtal All Progressive Congress e 2013.
Ɗun neeɓi eɗun waɗa wiu-mi-wiiaa anɗinki Tinubu ɗun neeɓi eɗun waaɗa wiu-mi-wii’aa mo fuskantake sheeke-sheeke yamgo kinne e tetugo e demɓo nyame ngonga edau ɗestinore maako. Margu artuɗun ɗun ɗanyi Tinubu e yalɗe leuru maris 1952 e diiwal Osun, Naajeeriya. Daiɗomo Abibatu Mogaji un gimɗo luumo lattiɗo gaɗa ɓaawo mo latti Iyaloja eta diiwal Lagos.
==Ilmu==
Mo halartake jangirɗe firamare ɗe St. John gonɗun Aroloya e Lagos e demɓo jangirɗe hollutuki e bacci gonɗun Ibadan e fombina faaro hirna Naajeeriya. Gaɗa ɗen hai Tinubu midilli America e 1975 inare emo fuɗɗi jonɗe e kolleji Richard J. Daley gonɗun Chicago, Illinois ɗenbo mowaaɗi janɗe e jangirɗe diiwal Chicago. Mo jippini janɗe e ɗungu 1979 hauti e hebgo digiri artuɗun e fannu limgal accounting.
==Kuugal Artugal==
Tinubu mo waaɗi kuugal e kamfaniwal America Arthur Andersen, Delatte haskins Sells e GTE Services Corporation. Gaɗa mo warti Naajeeriya e 1983, Bola Tinubu mo nasti Mobil Oil Nigeria, ɗembo mo lattake mauɗo kamfanuji.
==Ɓangal E Yalji==
Tinubu mo julɗo emo ɓaga Oluremi Tinubu sanatajo wakiltiɗo Lagos shaaka ejooni minyiraɓe maako Adewale Tinubu hanko woo mauɗo kamfaniwal Oando. Daiɗo Tinubu, Abibatu mogaji mo soiti e yalɗe 15 ɗun leuru julie 2014 emo woodi duubi 96. Yalɗe 31 ɗun octoba 2017 ɓiyiiko jiɗe Tinubu mo nangaake nawool ɓerdee e wakkatire nɗe mo wooni London ɗen gaɗaɗon ɗun taɓɓitini maiɗee maako.
==Mangu Laamorɗe==
Tinubu emo jogi e laamuji Asiwaju Lagos e lamorɗe fooɗuyeesu ɗun borgo e diiwal neeja Naajeeriya.
7bya29lq7xv1xu2co7lf6wk3p1t5ng5
24353
24352
2022-07-23T18:18:06Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo, Fixed grammar, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Bola Ahmed Adekumle Tinubu''' (ɗun ɗanyimo e yalɗe 29 maris 1952) un accountajo ɗenbo un gimɗo siyasajo ɗun [[Naajeeriya]]. Mo lattake laatiɗo jagarɗo shubtal gal All Progressive Congress (APC) gal lego tun wakkatire figgukigal e 2013. Mo meɗii waɗgo Gomnajo [[Diiwal Laagos]] gaɗa 1999 yaari 2007, e Sanatajo Laagos hirna e wakkatire ramminaɗe jamhurigam tataure. E lewru Janairu 2022 mo hollini aniyawal maako e ɗaraki tefgo arɗaaki Naajeeriya e shubtugal APC e shuɓal mawɗo leydi ɗun 2023. Mauɗo hafsajo soji’en Diiwal Laagos mo 12 Tinubu mo waɗi janɗe maako e fombina faaro hirna Naajeeriya, mo jangi lamgal cede e [[Aamerik]] komo huwane liddi yaasi ɗun ɗuuɓi ɗuɗɗi mo wartii Naajeeriya e shaaka duuɓi 1980 ɗenbo waaɗi ko kuugal wailutuuki cede komo nasta siyasaje e jonɗe tefowo sanatajo hirnajun e ɗungu 1992 e les tutawal shubtu Social Democratic Party gaɗa laamotoɗo mo laamu soja’en [[Sani Abatcha]] ko maaya majalisa dotti’en e ɗungu 1993.
Tinubu mo lattake gaɗowo gurtinawo e gurtotoɗo gam yiiki ɗun wuitinoyi laamu Democracy e jonɗe goɗɗun kautal sangarewal ɗun ungiyaji National Democratic Collition Movement. Fuu e wiikii ɗun tilastake ɗogguɗu gaɗa e wooni e ɗungu 1994, Tinubu mo warti gaɗa maiɗe Abacha e 1998 mo wurtinoyi faaruki saakiitaki saɓɓo yaari jamhuriwal nayaɓal. E subtal goiina diiwal Lagos artuɗo gaɗa sakiitaki saɓɓo, Tinubu waɗi nasru e ɗaɗuugo ɗuɗgo e jonɗe ɓiiyi subtal Alliance for Democracy e dau Dapo Sarumi mo subtal Peoples Democratic Party e ɗenbon nosirudeen kekere. Ekun mo suɓal All Peoples Party. Gaɗa ɗuuɓi naayi masaakitake yamgo laamu yaarimo wa’adu ɗiɗaɗun e dau Funsho Williams e subtal PDP e lattuɓe.
Du’un wa’adu ɗiɗaɗun ɗun Tinubu dau ɗun hollini woinininki gelle gal Lagos ebo haure maako e gomnatiwal hautugo leydi les subtal PDP. Tun ɗalukimako laamu e 2007 Tinubu waɗi ko jogaaki manguuma ɗun go’o e ɗer mauɓe-mauɓe ɓe siyasajo e Naajeeriya gommna soɓiraɓe maako eɓe kebbina mauɗe mukamiji e yajirka goɓal fombinawal faaro hirna ɗenbo mo hollini gammol ngol ɗun darata faaro tigguki subtal All Progressive Congress e 2013.
Ɗun neeɓi eɗun waɗa wiu-mi-wiiaa anɗinki Tinubu ɗun neeɓi eɗun waaɗa wiu-mi-wii’aa mo fuskantake sheeke-sheeke yamgo kinne e tetugo e demɓo nyame ngonga edau ɗestinore maako. Margu artuɗun ɗun ɗanyi Tinubu e yalɗe leuru maris 1952 e diiwal Osun, Naajeeriya. Daiɗomo Abibatu Mogaji un gimɗo luumo lattiɗo gaɗa ɓaawo mo latti Iyaloja eta diiwal Lagos.
==Ilmu==
Mo halartake jangirɗe firamare ɗe St. John gonɗun Aroloya e Lagos e demɓo jangirɗe hollutuki e bacci gonɗun Ibadan e fombina faaro hirna Naajeeriya. Gaɗa ɗen hai Tinubu midilli America e 1975 inare emo fuɗɗi jonɗe e kolleji Richard J. Daley gonɗun Chicago, Illinois ɗenbo mowaaɗi janɗe e jangirɗe diiwal Chicago. Mo jippini janɗe e ɗungu 1979 hauti e hebgo digiri artuɗun e fannu limgal accounting.
==Kuugal Artugal==
Tinubu mo waaɗi kuugal e kamfaniwal America Arthur Andersen, Delatte haskins Sells e GTE Services Corporation. Gaɗa mo warti Naajeeriya e 1983, Bola Tinubu mo nasti Mobil Oil Nigeria, ɗembo mo lattake mauɗo kamfanuji.
==Ɓangal E Yalji==
Tinubu mo julɗo emo ɓaga Oluremi Tinubu sanatajo wakiltiɗo Lagos shaaka ejooni minyiraɓe maako Adewale Tinubu hanko woo mauɗo kamfaniwal Oando. Daiɗo Tinubu, Abibatu mogaji mo soiti e yalɗe 15 ɗun leuru julie 2014 emo woodi duubi 96. Yalɗe 31 ɗun octoba 2017 ɓiyiiko jiɗe Tinubu mo nangaake nawool ɓerdee e wakkatire nɗe mo wooni London ɗen gaɗaɗon ɗun taɓɓitini maiɗee maako.
==Mangu Laamorɗe==
Tinubu emo jogi e laamuji Asiwaju Lagos e lamorɗe fooɗuyeesu ɗun borgo e diiwal neeja Naajeeriya.
e2ukt1pw8xn4qyt3sbz53vsy06y6hp4
Bilkisu Muhammad Abubakar
0
4797
24356
24023
2022-07-23T18:36:39Z
Musaddam Idriss
7477
wikitext
text/x-wiki
'''Bilkisu Muhammad Abubakar''' un binɗowo e woyla Najeeriya mo laati inɗema anɗa gaɗa mo waari tata e baɗal Hikayata 2018 ɗun BBC wadata.
==Distinorde margo==
Ɗun ɗanyi Bilkisu on e gelle Kano gonɗun shiyajun woyla faaro hirna hautugo Naajeriya joni ɗo’o non un jangowo e Janngirɗe Bayero Universy ɗun Kano inare e mo jangata Shari’ah bi a ɗun Law.
==Nasru maako e BBC==
Habaru maako dun mo windi ɗun inɗe Zama hanjun yaari mo jonɗe lattaki maako tataɓo e fiijo Hikayata ngo BBC Hausa ngo ɗun waaɗi e ndungu 2018.
pv26h47h2dscawa7j3ea2eakcz4dxrx
Yacine Diallo
0
4801
24302
24150
2022-07-23T14:35:21Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Yacine Diallo''' (hitadee ɗanyigoy: lewru oktoba 18-1897 hitadee mayugu lewru Aprilie 14, 1954) goɗɗor siyasa ha leydi [[Gine]] goɗɗa mahuyi ha majaalisa je [[Faransi]] daga hitadee 1946 yahugo hitadee 1954.
==Taariki Maako==
Yacine Diallo ɓe ɗanyimo hawuro laɓe, ha leydi Gine hitadee 1897 umayi yande saffoi naayi ha lewru hitadee 1954 ha wuro Conakry.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
kxbhdfar8cpefxq15oqmqcb5cs01737
Hindou Oumarou Ibrahim
0
4802
24303
24154
2022-07-23T14:36:22Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Hindou Oumarou Ibrahim''' ɓi leydi [[Caadi]] fullo’on woɗontefa faɗɗugo fellel anɗiɗo numugo leddi kanko’on ɗon laara koyaal. Rouɓe je Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT) ohuyi kugal mangal woɗon yacceɓe ko ɓe huwata je pavillion of th world indegeneous people’s initiative ɓe pavillion je COP21, COP22 ɓe COP23.<ref>https://blog.nationalgeographic.org/2017/05/29/national-geographic-emerging-explorer-hindou-oumarou-ibrahim-raising-the-voice-of-indigenous-climate-knowledge/|title=National Geographic Emerging Explorer Hindou Oumarou Ibrahim Raising the Voice of Indigenous Climate Knowledge – National Geographic Blog|website=blog.nationalgeographic.org|language=en-US|access-date=2018-10-08}}</ref>
==Waɗon Hafda Anɗirgoɓe==
Hindou owondi woɗon fadda fellel kanko’on woɗon huwa doo yimɓe maako asli je mbororo ha leddi Caadi ojangi ha Ndjamena birniwal mangal ha leydi Caadi shutare maako manfat ɗer linyol maako ɗer asli mbororo en oshutataman moɓuri anɗigo ɓe asli maɓɓe ɗuraɓe, ɗuraɓe na’i ɓe bali. Yaake janngirɗe maako yake ofamti be ɗau follomo jananku fuuɓe anɗigo woɗon fellel man ɗer ɗe maako asli ɗer leddi man noɓe hauti ɓe sanɗiti linyol maako asli maako mbororo’en ɗer maɓɓe wooɗi ɓi heɓi lawul janngirɗe man banano oheɓi. Gamman ɗer 1999, otiggi kautal Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT), kanko’on kautal ummatore owartire hakkilo maako gikku bukkwai roɓe ɓe asli mbororo’en ɗer jama’aje mbororo’en ɓe hautigo teddingo arɗigal be daurongo yimɓe faɗɗugo fellel. Kautal man heɓi laawul waɗugo kugal maako hitadee man 2005 daga yakeman woɗon nasta daurango leydi be leydi wailittigo wakkati yakugo yeesu juɗɗun bee tagali fer-fere bee faɗɗugo felle.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
it8v3k8zg3g83g0irre3ht6ew5aa1hn
24314
24303
2022-07-23T16:18:09Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Hindou Oumarou Ibrahim''' ɓi leydi [[Caadi]] fullo'on woɗontefa faɗɗugo fellel anɗiɗo numugo leddi kanko'on ɗon laara koyaal. Rouɓe je Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT) ohuyi kugal mangal woɗon yacceɓe ko ɓe huwata je pavillion of th world indegeneous people’s initiative ɓe pavillion je COP21, COP22 ɓe COP23.<ref>https://blog.nationalgeographic.org/2017/05/29/national-geographic-emerging-explorer-hindou-oumarou-ibrahim-raising-the-voice-of-indigenous-climate-knowledge/|title=National Geographic Emerging Explorer Hindou Oumarou Ibrahim Raising the Voice of Indigenous Climate Knowledge – National Geographic Blog|website=blog.nationalgeographic.org|language=en-US|access-date=2018-10-08}}</ref>
==Waɗon Hafda Anɗirgoɓe==
Hindou owondi woɗon fadda fellel kanko’on woɗon huwa doo yimɓe maako asli je mbororo ha leddi Caadi ojangi ha Ndjamena birniwal mangal ha leydi Caadi shutare maako manfat ɗer linyol maako ɗer asli mbororo en oshutataman moɓuri anɗigo ɓe asli maɓɓe ɗuraɓe, ɗuraɓe na’i ɓe bali. Yaake janngirɗe maako yake ofamti be ɗau follomo jananku fuuɓe anɗigo woɗon fellel man ɗer ɗe maako asli ɗer leddi man noɓe hauti ɓe sanɗiti linyol maako asli maako mbororo’en ɗer maɓɓe wooɗi ɓi heɓi lawul janngirɗe man banano oheɓi. Gamman ɗer 1999, otiggi kautal Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT), kanko’on kautal ummatore owartire hakkilo maako gikku bukkwai roɓe ɓe asli mbororo’en ɗer jama’aje mbororo’en ɓe hautigo teddingo arɗigal be daurongo yimɓe faɗɗugo fellel. Kautal man heɓi laawul waɗugo kugal maako hitadee man 2005 daga yakeman woɗon nasta daurango leydi be leydi wailittigo wakkati yakugo yeesu juɗɗun bee tagali fer-fere bee faɗɗugo felle.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
jz6zddc43gq0pcw6ot9pvys8ahwunec
24315
24314
2022-07-23T16:19:39Z
Salihu Aliyu
6869
/* Waɗon Hafda Anɗirgoɓe */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Hindou Oumarou Ibrahim''' ɓi leydi [[Caadi]] fullo'on woɗontefa faɗɗugo fellel anɗiɗo numugo leddi kanko'on ɗon laara koyaal. Rouɓe je Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT) ohuyi kugal mangal woɗon yacceɓe ko ɓe huwata je pavillion of th world indegeneous people’s initiative ɓe pavillion je COP21, COP22 ɓe COP23.<ref>https://blog.nationalgeographic.org/2017/05/29/national-geographic-emerging-explorer-hindou-oumarou-ibrahim-raising-the-voice-of-indigenous-climate-knowledge/|title=National Geographic Emerging Explorer Hindou Oumarou Ibrahim Raising the Voice of Indigenous Climate Knowledge – National Geographic Blog|website=blog.nationalgeographic.org|language=en-US|access-date=2018-10-08}}</ref>
==Waɗon Hafda Anɗirgoɓe==
Hindou owondi woɗon fadda fellel kanko’on woɗon huwa doo yimɓe maako asli je mbororoji ha leddi/leysɗi Caadi ojangi ha Ndjamena birniwal mangal ha leydi Caadi shutare maako manfat ɗer linyol maako ɗer asli mbororo en oshutataman moɓuri anɗigo ɓe asli maɓɓe ɗuraɓe, ɗuraɓe na’i ɓe bali. Yaake janngirɗe maako yake ofamti be ɗau follomo jananku fuuɓe anɗigo woɗon fellel man ɗer ɗe maako asli ɗer leddi man noɓe hauti ɓe sanɗiti linyol maako asli maako mbororo’en ɗer maɓɓe wooɗi ɓi heɓi lawul janngirɗe man banano oheɓi. Gamman ɗer 1999, otiggi kautal Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT), kanko’on kautal ummatore owartire hakkilo maako gikku bukkwai roɓe ɓe asli mbororo’en ɗer jama’aje mbororo’en ɓe hautigo teddingo arɗigal be daurongo yimɓe faɗɗugo fellel. Kautal man heɓi laawul waɗugo kugal maako hitadee man 2005 daga yakeman woɗon nasta daurango leydi be leydi wailittigo wakkati yakugo yeesu juɗɗun bee tagali fer-fere bee faɗɗugo felle.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
o05tg8vxzykvwde4j6mzqdge12eur3b
24316
24315
2022-07-23T16:20:29Z
Salihu Aliyu
6869
/* Waɗon Hafda Anɗirgoɓe */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Hindou Oumarou Ibrahim''' ɓi leydi [[Caadi]] fullo'on woɗontefa faɗɗugo fellel anɗiɗo numugo leddi kanko'on ɗon laara koyaal. Rouɓe je Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT) ohuyi kugal mangal woɗon yacceɓe ko ɓe huwata je pavillion of th world indegeneous people’s initiative ɓe pavillion je COP21, COP22 ɓe COP23.<ref>https://blog.nationalgeographic.org/2017/05/29/national-geographic-emerging-explorer-hindou-oumarou-ibrahim-raising-the-voice-of-indigenous-climate-knowledge/|title=National Geographic Emerging Explorer Hindou Oumarou Ibrahim Raising the Voice of Indigenous Climate Knowledge – National Geographic Blog|website=blog.nationalgeographic.org|language=en-US|access-date=2018-10-08}}</ref>
==Waɗon Hafda Anɗirgoɓe==
Hindou owondi woɗon fadda fellel kanko’on woɗon huwa doo yimɓe maako asli je mbororoji ha leddi/leysɗi Caadi ojangi ha Ndjamena birniwol mangal ha leydi Caadi shutare maako manfat ɗer linyol maako ɗer asli mbororo en oshutataman moɓuri anɗigo ɓe asli maɓɓe ɗuraɓe, ɗuraɓe na’i ɓe bali. Yaake janngirɗe maako yake ofamti be ɗau follomo jananku fuuɓe anɗigo woɗon fellel man ɗer ɗe maako asli ɗer leddi man noɓe hauti ɓe sanɗiti linyol maako asli maako mbororo’en ɗer maɓɓe wooɗi ɓi heɓi lawul janngirɗe man banano oheɓi. Gamman ɗer 1999, otiggi kautal Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT), kanko’on kautal ummatore owartire hakkilo maako gikku bukkwai roɓe ɓe asli mbororo’en ɗer jama’aje mbororo’en ɓe hautigo teddingo arɗigal be daurongo yimɓe faɗɗugo fellel. Kautal man heɓi laawul waɗugo kugal maako hitadee man 2005 daga yakeman woɗon nasta daurango leydi be leydi wailittigo wakkati yakugo yeesu juɗɗun bee tagali fer-fere bee faɗɗugo felle.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
ii2zecr2oyxqi7i55i4938us6h7069f
24317
24316
2022-07-23T16:23:32Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Hindou Oumarou Ibrahim''' ɓi leydi [[Caadi]] fullo'on woɗontefa faɗɗugo fellel anɗiɗo numugo leddi kanko'on ɗon laara koyaal. Rouɓe je ''Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT)'' ohuyi kugal mangal woɗon yacceɓe ko ɓe huwata je ''pavillion of the world indegeneous people’s initiative ɓe pavillion je COP21, COP22 ɓe COP23''.<ref>https://blog.nationalgeographic.org/2017/05/29/national-geographic-emerging-explorer-hindou-oumarou-ibrahim-raising-the-voice-of-indigenous-climate-knowledge/|title=National Geographic Emerging Explorer Hindou Oumarou Ibrahim Raising the Voice of Indigenous Climate Knowledge – National Geographic Blog|website=blog.nationalgeographic.org|language=en-US|access-date=2018-10-08}}</ref>
==Waɗon Hafda Anɗirgoɓe==
Hindou owondi woɗon fadda fellel kanko’on woɗon huwa doo yimɓe maako asli je mbororoji ha leddi/leysɗi Caadi ojangi ha Ndjamena birniwol mangal ha leydi Caadi shutare maako manfat ɗer linyol maako ɗer asli mbororo en oshutataman moɓuri anɗigo ɓe asli maɓɓe ɗuraɓe, ɗuraɓe na’i ɓe bali. Yaake janngirɗe maako yake ofamti be ɗau follomo jananku fuuɓe anɗigo woɗon fellel man ɗer ɗe maako asli ɗer leddi man noɓe hauti ɓe sanɗiti linyol maako asli maako mbororo’en ɗer maɓɓe wooɗi ɓi heɓi lawul janngirɗe man banano oheɓi. Gamman ɗer 1999, otiggi kautal Association of Peul Women and Autochthonous People of Chad (AFPAT), kanko’on kautal ummatore owartire hakkilo maako gikku bukkwai roɓe ɓe asli mbororo’en ɗer jama’aje mbororo’en ɓe hautigo teddingo arɗigal be daurongo yimɓe faɗɗugo fellel. Kautal man heɓi laawul waɗugo kugal maako hitadee man 2005 daga yakeman woɗon nasta daurango leydi be leydi wailittigo wakkati yakugo yeesu juɗɗun bee tagali fer-fere bee faɗɗugo felle.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
6nvdc3guvnsa8a4hepgbubybpcwf8ak
Khady Diallo
0
4803
24304
24157
2022-07-23T14:38:21Z
Musaddam Idriss
7477
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Khadi Diallo''' (ɓe ɗanyimo ha hitadee 1955) ɓi leddi [[Kodduwaar]] owodi andal al’adaji Faransa.
Ɓe takkimo ɗe taffugo aranɗe ɓe “legrand dictionnaire encyclopedique de la Cote Divoire”. Kanko’on ɗon aina al’adaji (biiruki) maɓɓe Kodduwaar ha birniwal leydi Faransa ɓe lammini mo ɗer ɗe je sakatare janar ha hatidee 2014.
==Taariki Maako==
Ɓeɗanyimo Khady Diallo ha wuro mangoman leddi Ivory Coast; Abidjan hitadee je 1955. Otimmini janngirɗe maako hitadee 1973 owarti anɗaɗo wawoɗo be wakkere waɗugo sauti ɓe larugo je Societe de Production hitadee 1977. Ha hitadee 1979 owurti ɗer tasha “I LOVE TV” ngam rufugo taskara maɓɓe ha leddi Ivory Coast. Mawɗo yattingo ɗun kanko’on Roger Fulgence Kassy.<ref>http://www.abidjan.net/qui/profil.asp?id=1031 Khady Diallo Secretary General of the National Commission of the Francophonie in Cote d`Ivoire], Adibjan.net, Retrieved 24 February 2016</ref> Hitadee 1983 onnumi fuɗɗugo dictionary be encyclopedia ha leddi Cote Divoire kanko’on Raymond Borremans onnumi daftare man. Ɓesendi kugal man ɓetaffi daftare jonɗe jego ɗer hitadee 1986 ɓawoɗon je New African Editions gwandal fulu loggere andal ɓe balliti ɓe be ceede taffugo ɗereji. Ɓeheyi yesu taffugo ha encyclopedia gam yahugo yesu man. Der hitadee 1996 golnasti ɗer haaɓe ɓolwundiri haaɓe taskata bolugo dohala AIDS hasare television leddi Ivory Coast. Hadeer hitadee 2010 kanko’on heɓi nuɓe kuje faune haa world Festival of Black Arts bernuwal Dakar. Kanko’on ɗon lara al’adaji maɓɓe Ivory Coast ha bernuwal Paris hitadee je 2007 ɓe lamminimo de mawɗo sakatare annaji Francophone je leddi Cote Divoire ha hitadee 2014. Khady Diallo hawowo’on je Ivorian I’ Odre cultural merit.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
c666o4aqxx4zwss1dvr9x52udd430r4
24305
24304
2022-07-23T14:39:20Z
Musaddam Idriss
7477
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Khadi Diallo''' (ɓe ɗanyimo ha hitadee 1955) ɓi leddi [[Kodduwaar]] o wodi andal al’adaji [[Faransi]].
Ɓe takkimo ɗe taffugo aranɗe ɓe “legrand dictionnaire encyclopedique de la Cote Divoire”. Kanko’on ɗon aina al’adaji (biiruki) maɓɓe Kodduwaar ha birniwal leydi Faransa ɓe lammini mo ɗer ɗe je sakatare janar ha hatidee 2014.
==Taariki Maako==
Ɓeɗanyimo Khady Diallo ha wuro mangoman leddi Ivory Coast; Abidjan hitadee je 1955. Otimmini janngirɗe maako hitadee 1973 owarti anɗaɗo wawoɗo be wakkere waɗugo sauti ɓe larugo je Societe de Production hitadee 1977. Ha hitadee 1979 owurti ɗer tasha “I LOVE TV” ngam rufugo taskara maɓɓe ha leddi Ivory Coast. Mawɗo yattingo ɗun kanko’on Roger Fulgence Kassy.<ref>http://www.abidjan.net/qui/profil.asp?id=1031 Khady Diallo Secretary General of the National Commission of the Francophonie in Cote d`Ivoire], Adibjan.net, Retrieved 24 February 2016</ref> Hitadee 1983 onnumi fuɗɗugo dictionary be encyclopedia ha leddi Cote Divoire kanko’on Raymond Borremans onnumi daftare man. Ɓesendi kugal man ɓetaffi daftare jonɗe jego ɗer hitadee 1986 ɓawoɗon je New African Editions gwandal fulu loggere andal ɓe balliti ɓe be ceede taffugo ɗereji. Ɓeheyi yesu taffugo ha encyclopedia gam yahugo yesu man. Der hitadee 1996 golnasti ɗer haaɓe ɓolwundiri haaɓe taskata bolugo dohala AIDS hasare television leddi Ivory Coast. Hadeer hitadee 2010 kanko’on heɓi nuɓe kuje faune haa world Festival of Black Arts bernuwal Dakar. Kanko’on ɗon lara al’adaji maɓɓe Ivory Coast ha bernuwal Paris hitadee je 2007 ɓe lamminimo de mawɗo sakatare annaji Francophone je leddi Cote Divoire ha hitadee 2014. Khady Diallo hawowo’on je Ivorian I’ Odre cultural merit.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
pi2nl1zldunccmf4tgq41uuepmt96da
Fatumata Djau Balde
0
4804
24297
24061
2022-07-23T14:25:07Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Fatumata Djau Balde''' kanko’on minister sungullaji yaci je leddi [[Gine-Bisaawo]] saida ɓe wai litima ha lewru satumba hitadee 2003. O jaggi ɗar ɗe ɗuɗɗum ha gurbarnama leydi Gine-Bisaawo.
O meɗi wartigo sakatare je hautugo hore yimɓe be kuugal o meɗi wartigo minista wancigo maɓɓe tugogite o meɗi waɗigo minista sungulla yasi. O waɗi minista sungulla yusi ha gubarnama arɗiɗo kumba yala mauɓe suɓi.
Shartumar kugal man neɓai soja’en wailittigo lamu ha lewru satumba hitadee 2003.
m56c8ba3hrkoa5uqvc8aghs0flj8u6f
24441
24297
2022-07-24T11:04:51Z
Hawwerh
7649
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Fatumata Djau Balde''' kanko’on minister sungullaji yaci je leddi [[Gine-Bisaawo]] saida ɓe wai litima ha lewru satumba hitadee 2003. O jaggi ɗar ɗe ɗuɗɗum ha gurbarnama leydi Gine-Bisaawo.
O meɗi wartigo sakatare je hautugo hore yimɓe be kuugal o meɗi wartigo minista wancigo maɓɓe tugogite o meɗi waɗigo minista sungulla yasi. O waɗi minista sungulla yusi ha gubarnama arɗiɗo kumba yala mauɓe suɓi.
Shartumar kugal man neɓai soja’en wailittigo lamu ha lewru satumba hitadee 2003.
==Hiimoɓe==
1zbdxl4bgswhkj40djjgadz635pswet
24442
24441
2022-07-24T11:06:37Z
Hawwerh
7649
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Fatumata Djau Balde''' kanko’on minister sungullaji yaci je leddi [[Gine-Bisaawo]] saida ɓe wai litima ha lewru satumba hitadee 2003. O jaggi ɗar ɗe ɗuɗɗum ha gurbarnama leydi Gine-Bisaawo. <ref>http://www.guide2womenleaders.com/foreign_ministers.htm female ministers of foreign affairs], Guide2womenleaders, Retrieved 13 February 2016</ref>
O meɗi wartigo sakatare je hautugo hore yimɓe be kuugal o meɗi wartigo minista wancigo maɓɓe tugogite o meɗi waɗigo minista sungulla yasi. O waɗi minista sungulla yusi ha gubarnama arɗiɗo kumba yala mauɓe suɓi.
Shartumar kugal man neɓai soja’en wailittigo lamu ha lewru satumba hitadee 2003.
==Hiimoɓe==
5g3xpcvygpncc65k0h16uw8jcqrpryb
24443
24442
2022-07-24T11:08:30Z
Hawwerh
7649
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Fatumata Djau Balde''' kanko’on minister sungullaji yaci je leddi [[Gine-Bisaawo]] saida ɓe wai litima ha lewru satumba hitadee 2003. O jaggi ɗar ɗe ɗuɗɗum ha gurbarnama leydi Gine-Bisaawo. <ref>http://www.guide2womenleaders.com/foreign_ministers.htm female ministers of foreign affairs], Guide2womenleaders, Retrieved 13 February 2016</ref>
O meɗi wartigo sakatare je hautugo hore yimɓe be kuugal o meɗi wartigo minista wancigo maɓɓe tugogite o meɗi waɗigo minista sungulla yasi. O waɗi minista sungulla yusi ha gubarnama arɗiɗo kumba yala mauɓe suɓi. <ref>https://books.google.com/books?id=jj4J-AXGDaQC&pg=PA543|year=2003|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-85743-183-4|page=543}}</ref>
Shartumar kugal man neɓai soja’en wailittigo lamu ha lewru satumba hitadee 2003.
==Hiimoɓe==
exdzlkf7yf7g634xseg7h7kkjo5ghde
Muhammadu Sa’ad Abubakar
0
4805
24292
24287
2022-07-23T13:58:26Z
Maydala
7644
wikitext
text/x-wiki
Ɗun ɗanyi Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar e nyalɗe 24 ɗun leuru augusta 1956 ɗen un ɓiɗɗo mo lamiɗo julɓe mo 17 modibbo Abubakar mo tataɓo 111 gaɗɗo lamu jaraɗun njutirka duɓi 50.<ref>https://web.archive.org/web/20140625122539/http://themuslim500.com/profile/saadu-abubakar--sultan-sokoto |date=June 25, 2014 }} retrieved May 15, 2014</ref>
==Marga Mako==
Sa’ad Abubakar hanko ma mo nlattake gaɗa eɗer Sultan mo 17 Saddiq Abubakar Usmanu lattiɗo fooɗugo duɓi koɓuri sappoje joyi edau joɗargal lamu. Sultan Sa’ad mo nasti kuugal sojien eɗungu 1975 ɗenbo gaɗa mo himmini foraki sojien mo latti lattanana biaɗo mo aniniel gotel gaɗa ɗun’un ɗun ɓo lamiɗo julɓe waadi jange-jange eɗer eyasi Naajeeriya e lesɗe kamano Indiya e Kanada gaɗa wartuki mako wuro o latti kemanɗaje sojien tankawa sojien hokkoɓe renoɓe ɓe ardiɗo lamu janaire Ibrahim Badamasi Babangida e nɗungu 1980.<ref>{{cite book|last=Ibrahim|first=Muhammad|title=The Hausa-Fulani Arabs: A Case Study of the Genealogy of Usman Danfodio|year=1987|publisher=Kadawa Press}}</ref>
Gaɗa ɗen maho mo lattake komondajo dakaje balliroje ɗun joɗo jam ɗun mabgan OAU e Chadie. Ha e hanɗe lamiɗo julɓe mo lattake wakilijo soji ɗun Naajeeriya e mobga ECOWAS gaɗa lattake wakilijo hautugo sojien Afrika hirnajun go ɗojun kuugal jonɗe jam e Saliiyo.
Koɗun ɓilamo lamiɗo julɓe ɗun 20 Sa’ad Abubakar lattake wakilijo sojien Naajeeriya e ofisjun jipporde Naajeeriya e Pakistan ɗen e jonimabo emo woodi ɗebbo tegal ebacci (ɓiyakol).
==Elenyol==
Sultan Sa’ad Abubakar hanko wooni ɓiɗor pamaro mo jeweɗiɗi (7) biaɗo Sultan Abubakar Sadiq ɓigel Usman gaɗɗo lamiɗo julɓe ha ko yuutiri duɓi 50. Abubakar dan Usman hanko ke ɓiyi Usman Shehu Usman ɗen taanu Mu’az gada lasgo Shehu Usman ɓiyi Fodio latiɗo umminɗo ɗe e daulare ɗe Usmannniya eko ɓuri duɓi 200 shalli ɗi. Eko waddi kinnaɗa lamiɗo julɓe mo 19 shoitu ɗo Sa’ad hanko ke mo 5 donuɗo leso lamu ngon.<ref>{{Cite web |url=http://www.dawodu.com/paden1.htm |title=The Sokoto Caliphate and its legacies |website=dawodu.com |access-date=January 2, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304173251/http://dawodu.com/paden1.htm |archive-date=March 4, 2016 |url-status=live }}</ref>
==Janɗe==
Bello njunaidu ɗun wuudu kautoru ɗistinorɗe daulare Usmaniyya e Sokoto mo wiii lamiɗo heeɓi ilmu diina eka zaman tun e faro ummirajo mako. Mo waɗi janɗe allowal e jangirɗe gonɗe julirɗe Shehu haade e wuuro lamiɗo julɓe mo waɗi janɗe e jangirɗe Doma e Sokoto komo dilla jangirɗe Barewa gonɗe Kaduna e Zariya gaɗaɗun bo mo salake jangirɗe kuugal sojien gal Naajeeriya biagal Naajeeriyan Defence Academy ɗer ɗungu 1975. Mo jange e hebgo foreki e Indiya e kan e jonɗe sojijo emoɗer dilluɓe hautugo mango go hautugo duniyaru e ballitogal jonɗe jam e ɗustugo nastinoiki areji haure ɗunɗun waaɗi e gellel Accra ɗun leydi Ghana.
==Manguji Dimo Jogi==
Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar III mo he maugu second lieutanant e ɗungu 1977, emo gaɗa ɗo mo latti komandajo mo musamman e renoɓe mauɗo leydi mo lamu sojien e wakkatire ɗe lamu Ibrahim Badamasi Babangida kazalika mojogake mangu gu nastoɓe hakkuɗe gaɗa wuttudi maroɓe hautugo jaudi Afirika biago ECOWAS gaɗa ndungu 1995 yaari 1999. <ref>http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6110800.stm |title=From Nigerian soldier to Sultan of Sokoto |date=November 2, 2006 |access-date=January 2, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140513172525/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6110800.stm |archive-date=May 13, 2014 |url-status=live }}</ref>
==Kuugal==
Lamiɗo waɗi kuuɗe ɗuɗɗe edau ballital jonɗe jam e Naajeeriya e Afirika ko lutti lesde duniyaru. Lamiɗo Sa’ad mo ardake hautaɗe hautaɗe sojien Afirika e les hautuɗe lesde Afirika ɗe ɗunjoini gan hebanke lesdi Chadi jonɗe jam e duɓi 198. Hanko woni komandajo arɗiɗo bataliyawal 231 go sojien ECOMAG e koonu Saliyo gaɗa 1999 yaari 2000.
==Wakiltago==
Gaɗa ɗungu 2003 yaari 2006 Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar mo lataki wakilijo Naajeeriya dokkowo shawari eda renuugo e lesdi Pakistan. Denbo saboe holluku wawuki kuugal e nasrɗun ɓeidi mangu kuugal maako gaɗa Pakistan yaari Iraki e Iran e Afganistan e Saudiyya e jonɗe dokkowo shaworiji ekononi renugo e zaman lamu Obasanjo.
==Algo Kuugal (Ritaya)==
Mo yaari jonɗe Burgediya janarjo ko mo latto lamiɗo julɓe. Mo waɗii ritaya e yalɗe boɗu leuru December 2006 goɗa gogguɗo duuɓi 31 e kuugal sojien.
==Laamu==
E nyalɗe 2 ɗun leuru Nuwamba 2006 mo jaɓi lamu lamiɗo julɓe Naajeeriya gaɗa maide mauniko (maunirawo) Sultan Muhammadu Maccuɗo e do’oyaki firowal (jirgiwal AD) ɗalgal Abuja yahaii Sokoto e yalɗe 29 ɗun leuru octoba 2006.
Gaɗa lattakimako lamiɗo julɓe Muhammadu Sa’adu III mo ɗenbo heeɓi jonɗe mauɗo haugo julɓe ɗun Jama’atul Nasril Islam (JNI) ɗenbo mauɗo joɗerɗe ɗefuu ɗe diinah Islama ɗun Naajeeriya (NSCIA).
Nonbo e 2015 mo nasti jeriwol yimɓe anɗaɗe heɓɓe mauninago Global Seal of Integrity (GSI) dau gamol gol mo wamii faro hautuki koe ummatore Naajeeriya eɓe wuttuɗu.
==Diiwal Sokoto==
Denbo e zaman mako ɗun fasarake ɗereji jaddadiɗo ɗun Usman Danfodio e Abdullahi Fodio e Muhammadu Bello e Nana Asma’u gamma ummatore. Jonii mo hautiɗiri kuuɗe fassirgo e kinnaɗo Abubakar Imam waɗi e kuuɗe gaɗaɗe zaman lamiɗo julɓe Dasuki no anɗudo daulare Usmaniyya Bello Njunaidu.
Enon bo gada ɗer kuuɗe mako maroje ilmu e fago yeso yimɓe lamiɗo ƙirƙirake wonɗe joɗarɗe fau galɗe Almahisa ɗun ɓaiɗanki bandiraɓe anɗuki dau matsalaji hande e koɗega ɗon ɗun noɗɗoita moɗiɓe gara ɓia goɗɗun eduu ɗereji goɗɗun mauɗui.
Lamiɗo ɓeiɗi maruki famgo e lummatore Sokoto ɗe arɗiɗo leydi kiɗo Shehu Shagari ardi biaɗe Sokoto Development Trust. Fuu wakkatire habbirɗe (Sallah) lamiɗo e ɗen hauta lamɓe e arɗiɗe e ɓe jaudi ɓe ɓolwa dau masala janɗe e magukiɗun ɗenbo ɗun hautana resarde ɗen shede.
Bello Njunaidu mo wii eɗun wada antani e shede dese ɗen faro ekkutuki yimɓe kuugal jungo gal ɓe jogarto koe maɓɓe kamani ekkitaki komfita nyotol eko lutti kuuɗe juuɗe fure. Nyiɓol julirɗe-anɗuɗo ɗistinore daulawal Usmaniyya mo hollin wigo lamiɗo julɓe nyiɓi julirɗe e inaje ɗuɗɗe e komo holli ɗun anɗa kerol majema. Mo nyiɓi julirɗe e Nasarawa e Kogi ɗenbo ɗun anɗa kerol majebo nomo wii. Wo inki hubbare-wooinki hubbuje artuɓe maiɓe eɗun ɗer ballital lamiɗo Sa’adu.
Lamorde hautirɗe ɗe ɗe wii lamiɗo Sa’adu mo moini inare hubbare Muhammadu Fodio danyawo Usman Dan Fodio moɗun uwii e geɓal gwadabawa.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
515xe4alg7w9ujaof704zieeromqrrx
24293
24292
2022-07-23T14:00:25Z
Maydala
7644
wikitext
text/x-wiki
Ɗun ɗanyi Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar e nyalɗe 24 ɗun leuru Augusta 1956 ɗen un ɓiɗɗo mo lamiɗo julɓe mo 17 modibbo Abubakar mo tataɓo 111 gaɗɗo lamu jaraɗun njutirka duɓi 50.<ref>https://web.archive.org/web/20140625122539/http://themuslim500.com/profile/saadu-abubakar--sultan-sokoto |date=June 25, 2014 }} retrieved May 15, 2014</ref>
==Marga Mako==
Sa’ad Abubakar hanko ma mo nlattake gaɗa eɗer Sultan mo 17 Saddiq Abubakar Usmanu lattiɗo fooɗugo duɓi koɓuri sappoje joyi edau joɗargal lamu. Sultan Sa’ad mo nasti kuugal sojien eɗungu 1975 ɗenbo gaɗa mo himmini foraki sojien mo latti lattanana biaɗo mo aniniel gotel gaɗa ɗun’un ɗun ɓo lamiɗo julɓe waadi jange-jange eɗer eyasi Naajeeriya e lesɗe kamano Indiya e Kanada gaɗa wartuki mako wuro o latti kemanɗaje sojien tankawa sojien hokkoɓe renoɓe ɓe ardiɗo lamu janaire Ibrahim Badamasi Babangida e nɗungu 1980.<ref>{{cite book|last=Ibrahim|first=Muhammad|title=The Hausa-Fulani Arabs: A Case Study of the Genealogy of Usman Danfodio|year=1987|publisher=Kadawa Press}}</ref>
Gaɗa ɗen maho mo lattake komondajo dakaje balliroje ɗun joɗo jam ɗun mabgan OAU e Chadie. Ha e hanɗe lamiɗo julɓe mo lattake wakilijo soji ɗun Naajeeriya e mobga ECOWAS gaɗa lattake wakilijo hautugo sojien Afrika hirnajun go ɗojun kuugal jonɗe jam e Saliiyo.
Koɗun ɓilamo lamiɗo julɓe ɗun 20 Sa’ad Abubakar lattake wakilijo sojien Naajeeriya e ofisjun jipporde Naajeeriya e Pakistan ɗen e jonimabo emo woodi ɗebbo tegal ebacci (ɓiyakol).
==Elenyol==
Sultan Sa’ad Abubakar hanko wooni ɓiɗor pamaro mo jeweɗiɗi (7) biaɗo Sultan Abubakar Sadiq ɓigel Usman gaɗɗo lamiɗo julɓe ha ko yuutiri duɓi 50. Abubakar dan Usman hanko ke ɓiyi Usman Shehu Usman ɗen taanu Mu’az gada lasgo Shehu Usman ɓiyi Fodio latiɗo umminɗo ɗe e daulare ɗe Usmannniya eko ɓuri duɓi 200 shalli ɗi. Eko waddi kinnaɗa lamiɗo julɓe mo 19 shoitu ɗo Sa’ad hanko ke mo 5 donuɗo leso lamu ngon.<ref>{{Cite web |url=http://www.dawodu.com/paden1.htm |title=The Sokoto Caliphate and its legacies |website=dawodu.com |access-date=January 2, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304173251/http://dawodu.com/paden1.htm |archive-date=March 4, 2016 |url-status=live }}</ref>
==Janɗe==
Bello njunaidu ɗun wuudu kautoru ɗistinorɗe daulare Usmaniyya e Sokoto mo wiii lamiɗo heeɓi ilmu diina eka zaman tun e faro ummirajo mako. Mo waɗi janɗe allowal e jangirɗe gonɗe julirɗe Shehu haade e wuuro lamiɗo julɓe mo waɗi janɗe e jangirɗe Doma e Sokoto komo dilla jangirɗe Barewa gonɗe Kaduna e Zariya gaɗaɗun bo mo salake jangirɗe kuugal sojien gal Naajeeriya biagal Naajeeriyan Defence Academy ɗer ɗungu 1975. Mo jange e hebgo foreki e Indiya e kan e jonɗe sojijo emoɗer dilluɓe hautugo mango go hautugo duniyaru e ballitogal jonɗe jam e ɗustugo nastinoiki areji haure ɗunɗun waaɗi e gellel Accra ɗun leydi Ghana.
==Manguji Dimo Jogi==
Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar III mo he maugu second lieutanant e ɗungu 1977, emo gaɗa ɗo mo latti komandajo mo musamman e renoɓe mauɗo leydi mo lamu sojien e wakkatire ɗe lamu Ibrahim Badamasi Babangida kazalika mojogake mangu gu nastoɓe hakkuɗe gaɗa wuttudi maroɓe hautugo jaudi Afirika biago ECOWAS gaɗa ndungu 1995 yaari 1999. <ref>http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6110800.stm |title=From Nigerian soldier to Sultan of Sokoto |date=November 2, 2006 |access-date=January 2, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140513172525/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6110800.stm |archive-date=May 13, 2014 |url-status=live }}</ref>
==Kuugal==
Lamiɗo waɗi kuuɗe ɗuɗɗe edau ballital jonɗe jam e Naajeeriya e Afirika ko lutti lesde duniyaru. Lamiɗo Sa’ad mo ardake hautaɗe hautaɗe sojien Afirika e les hautuɗe lesde Afirika ɗe ɗunjoini gan hebanke lesdi Chadi jonɗe jam e duɓi 198. Hanko woni komandajo arɗiɗo bataliyawal 231 go sojien ECOMAG e koonu Saliyo gaɗa 1999 yaari 2000.
==Wakiltago==
Gaɗa ɗungu 2003 yaari 2006 Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar mo lataki wakilijo Naajeeriya dokkowo shawari eda renuugo e lesdi Pakistan. Denbo saboe holluku wawuki kuugal e nasrɗun ɓeidi mangu kuugal maako gaɗa Pakistan yaari Iraki e Iran e Afganistan e Saudiyya e jonɗe dokkowo shaworiji ekononi renugo e zaman lamu Obasanjo.
==Algo Kuugal (Ritaya)==
Mo yaari jonɗe Burgediya janarjo ko mo latto lamiɗo julɓe. Mo waɗii ritaya e yalɗe boɗu leuru December 2006 goɗa gogguɗo duuɓi 31 e kuugal sojien.
==Laamu==
E nyalɗe 2 ɗun leuru Nuwamba 2006 mo jaɓi lamu lamiɗo julɓe Naajeeriya gaɗa maide mauniko (maunirawo) Sultan Muhammadu Maccuɗo e do’oyaki firowal (jirgiwal AD) ɗalgal Abuja yahaii Sokoto e yalɗe 29 ɗun leuru octoba 2006.
Gaɗa lattakimako lamiɗo julɓe Muhammadu Sa’adu III mo ɗenbo heeɓi jonɗe mauɗo haugo julɓe ɗun Jama’atul Nasril Islam (JNI) ɗenbo mauɗo joɗerɗe ɗefuu ɗe diinah Islama ɗun Naajeeriya (NSCIA).
Nonbo e 2015 mo nasti jeriwol yimɓe anɗaɗe heɓɓe mauninago Global Seal of Integrity (GSI) dau gamol gol mo wamii faro hautuki koe ummatore Naajeeriya eɓe wuttuɗu.
==Diiwal Sokoto==
Denbo e zaman mako ɗun fasarake ɗereji jaddadiɗo ɗun Usman Danfodio e Abdullahi Fodio e Muhammadu Bello e Nana Asma’u gamma ummatore. Jonii mo hautiɗiri kuuɗe fassirgo e kinnaɗo Abubakar Imam waɗi e kuuɗe gaɗaɗe zaman lamiɗo julɓe Dasuki no anɗudo daulare Usmaniyya Bello Njunaidu.
Enon bo gada ɗer kuuɗe mako maroje ilmu e fago yeso yimɓe lamiɗo ƙirƙirake wonɗe joɗarɗe fau galɗe Almahisa ɗun ɓaiɗanki bandiraɓe anɗuki dau matsalaji hande e koɗega ɗon ɗun noɗɗoita moɗiɓe gara ɓia goɗɗun eduu ɗereji goɗɗun mauɗui.
Lamiɗo ɓeiɗi maruki famgo e lummatore Sokoto ɗe arɗiɗo leydi kiɗo Shehu Shagari ardi biaɗe Sokoto Development Trust. Fuu wakkatire habbirɗe (Sallah) lamiɗo e ɗen hauta lamɓe e arɗiɗe e ɓe jaudi ɓe ɓolwa dau masala janɗe e magukiɗun ɗenbo ɗun hautana resarde ɗen shede.
Bello Njunaidu mo wii eɗun wada antani e shede dese ɗen faro ekkutuki yimɓe kuugal jungo gal ɓe jogarto koe maɓɓe kamani ekkitaki komfita nyotol eko lutti kuuɗe juuɗe fure. Nyiɓol julirɗe-anɗuɗo ɗistinore daulawal Usmaniyya mo hollin wigo lamiɗo julɓe nyiɓi julirɗe e inaje ɗuɗɗe e komo holli ɗun anɗa kerol majema. Mo nyiɓi julirɗe e Nasarawa e Kogi ɗenbo ɗun anɗa kerol majebo nomo wii. Wo inki hubbare-wooinki hubbuje artuɓe maiɓe eɗun ɗer ballital lamiɗo Sa’adu.
Lamorde hautirɗe ɗe ɗe wii lamiɗo Sa’adu mo moini inare hubbare Muhammadu Fodio danyawo Usman Dan Fodio moɗun uwii e geɓal gwadabawa.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
g809ykc6le9zaw52ge3tdv26f1pz035
24294
24293
2022-07-23T14:01:09Z
Maydala
7644
wikitext
text/x-wiki
Ɗun ɗanyi Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar e nyalɗe 24 ɗun leuru Augusta 1956 ɗen un ɓiɗɗo mo lamiɗo julɓe mo 17 Modibbo Abubakar mo tataɓo 111 gaɗɗo lamu jaraɗun njutirka duɓi 50.<ref>https://web.archive.org/web/20140625122539/http://themuslim500.com/profile/saadu-abubakar--sultan-sokoto |date=June 25, 2014 }} retrieved May 15, 2014</ref>
==Marga Mako==
Sa’ad Abubakar hanko ma mo nlattake gaɗa eɗer Sultan mo 17 Saddiq Abubakar Usmanu lattiɗo fooɗugo duɓi koɓuri sappoje joyi edau joɗargal lamu. Sultan Sa’ad mo nasti kuugal sojien eɗungu 1975 ɗenbo gaɗa mo himmini foraki sojien mo latti lattanana biaɗo mo aniniel gotel gaɗa ɗun’un ɗun ɓo lamiɗo julɓe waadi jange-jange eɗer eyasi Naajeeriya e lesɗe kamano Indiya e Kanada gaɗa wartuki mako wuro o latti kemanɗaje sojien tankawa sojien hokkoɓe renoɓe ɓe ardiɗo lamu janaire Ibrahim Badamasi Babangida e nɗungu 1980.<ref>{{cite book|last=Ibrahim|first=Muhammad|title=The Hausa-Fulani Arabs: A Case Study of the Genealogy of Usman Danfodio|year=1987|publisher=Kadawa Press}}</ref>
Gaɗa ɗen maho mo lattake komondajo dakaje balliroje ɗun joɗo jam ɗun mabgan OAU e Chadie. Ha e hanɗe lamiɗo julɓe mo lattake wakilijo soji ɗun Naajeeriya e mobga ECOWAS gaɗa lattake wakilijo hautugo sojien Afrika hirnajun go ɗojun kuugal jonɗe jam e Saliiyo.
Koɗun ɓilamo lamiɗo julɓe ɗun 20 Sa’ad Abubakar lattake wakilijo sojien Naajeeriya e ofisjun jipporde Naajeeriya e Pakistan ɗen e jonimabo emo woodi ɗebbo tegal ebacci (ɓiyakol).
==Elenyol==
Sultan Sa’ad Abubakar hanko wooni ɓiɗor pamaro mo jeweɗiɗi (7) biaɗo Sultan Abubakar Sadiq ɓigel Usman gaɗɗo lamiɗo julɓe ha ko yuutiri duɓi 50. Abubakar dan Usman hanko ke ɓiyi Usman Shehu Usman ɗen taanu Mu’az gada lasgo Shehu Usman ɓiyi Fodio latiɗo umminɗo ɗe e daulare ɗe Usmannniya eko ɓuri duɓi 200 shalli ɗi. Eko waddi kinnaɗa lamiɗo julɓe mo 19 shoitu ɗo Sa’ad hanko ke mo 5 donuɗo leso lamu ngon.<ref>{{Cite web |url=http://www.dawodu.com/paden1.htm |title=The Sokoto Caliphate and its legacies |website=dawodu.com |access-date=January 2, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304173251/http://dawodu.com/paden1.htm |archive-date=March 4, 2016 |url-status=live }}</ref>
==Janɗe==
Bello njunaidu ɗun wuudu kautoru ɗistinorɗe daulare Usmaniyya e Sokoto mo wiii lamiɗo heeɓi ilmu diina eka zaman tun e faro ummirajo mako. Mo waɗi janɗe allowal e jangirɗe gonɗe julirɗe Shehu haade e wuuro lamiɗo julɓe mo waɗi janɗe e jangirɗe Doma e Sokoto komo dilla jangirɗe Barewa gonɗe Kaduna e Zariya gaɗaɗun bo mo salake jangirɗe kuugal sojien gal Naajeeriya biagal Naajeeriyan Defence Academy ɗer ɗungu 1975. Mo jange e hebgo foreki e Indiya e kan e jonɗe sojijo emoɗer dilluɓe hautugo mango go hautugo duniyaru e ballitogal jonɗe jam e ɗustugo nastinoiki areji haure ɗunɗun waaɗi e gellel Accra ɗun leydi Ghana.
==Manguji Dimo Jogi==
Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar III mo he maugu second lieutanant e ɗungu 1977, emo gaɗa ɗo mo latti komandajo mo musamman e renoɓe mauɗo leydi mo lamu sojien e wakkatire ɗe lamu Ibrahim Badamasi Babangida kazalika mojogake mangu gu nastoɓe hakkuɗe gaɗa wuttudi maroɓe hautugo jaudi Afirika biago ECOWAS gaɗa ndungu 1995 yaari 1999. <ref>http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6110800.stm |title=From Nigerian soldier to Sultan of Sokoto |date=November 2, 2006 |access-date=January 2, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140513172525/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6110800.stm |archive-date=May 13, 2014 |url-status=live }}</ref>
==Kuugal==
Lamiɗo waɗi kuuɗe ɗuɗɗe edau ballital jonɗe jam e Naajeeriya e Afirika ko lutti lesde duniyaru. Lamiɗo Sa’ad mo ardake hautaɗe hautaɗe sojien Afirika e les hautuɗe lesde Afirika ɗe ɗunjoini gan hebanke lesdi Chadi jonɗe jam e duɓi 198. Hanko woni komandajo arɗiɗo bataliyawal 231 go sojien ECOMAG e koonu Saliyo gaɗa 1999 yaari 2000.
==Wakiltago==
Gaɗa ɗungu 2003 yaari 2006 Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar mo lataki wakilijo Naajeeriya dokkowo shawari eda renuugo e lesdi Pakistan. Denbo saboe holluku wawuki kuugal e nasrɗun ɓeidi mangu kuugal maako gaɗa Pakistan yaari Iraki e Iran e Afganistan e Saudiyya e jonɗe dokkowo shaworiji ekononi renugo e zaman lamu Obasanjo.
==Algo Kuugal (Ritaya)==
Mo yaari jonɗe Burgediya janarjo ko mo latto lamiɗo julɓe. Mo waɗii ritaya e yalɗe boɗu leuru December 2006 goɗa gogguɗo duuɓi 31 e kuugal sojien.
==Laamu==
E nyalɗe 2 ɗun leuru Nuwamba 2006 mo jaɓi lamu lamiɗo julɓe Naajeeriya gaɗa maide mauniko (maunirawo) Sultan Muhammadu Maccuɗo e do’oyaki firowal (jirgiwal AD) ɗalgal Abuja yahaii Sokoto e yalɗe 29 ɗun leuru octoba 2006.
Gaɗa lattakimako lamiɗo julɓe Muhammadu Sa’adu III mo ɗenbo heeɓi jonɗe mauɗo haugo julɓe ɗun Jama’atul Nasril Islam (JNI) ɗenbo mauɗo joɗerɗe ɗefuu ɗe diinah Islama ɗun Naajeeriya (NSCIA).
Nonbo e 2015 mo nasti jeriwol yimɓe anɗaɗe heɓɓe mauninago Global Seal of Integrity (GSI) dau gamol gol mo wamii faro hautuki koe ummatore Naajeeriya eɓe wuttuɗu.
==Diiwal Sokoto==
Denbo e zaman mako ɗun fasarake ɗereji jaddadiɗo ɗun Usman Danfodio e Abdullahi Fodio e Muhammadu Bello e Nana Asma’u gamma ummatore. Jonii mo hautiɗiri kuuɗe fassirgo e kinnaɗo Abubakar Imam waɗi e kuuɗe gaɗaɗe zaman lamiɗo julɓe Dasuki no anɗudo daulare Usmaniyya Bello Njunaidu.
Enon bo gada ɗer kuuɗe mako maroje ilmu e fago yeso yimɓe lamiɗo ƙirƙirake wonɗe joɗarɗe fau galɗe Almahisa ɗun ɓaiɗanki bandiraɓe anɗuki dau matsalaji hande e koɗega ɗon ɗun noɗɗoita moɗiɓe gara ɓia goɗɗun eduu ɗereji goɗɗun mauɗui.
Lamiɗo ɓeiɗi maruki famgo e lummatore Sokoto ɗe arɗiɗo leydi kiɗo Shehu Shagari ardi biaɗe Sokoto Development Trust. Fuu wakkatire habbirɗe (Sallah) lamiɗo e ɗen hauta lamɓe e arɗiɗe e ɓe jaudi ɓe ɓolwa dau masala janɗe e magukiɗun ɗenbo ɗun hautana resarde ɗen shede.
Bello Njunaidu mo wii eɗun wada antani e shede dese ɗen faro ekkutuki yimɓe kuugal jungo gal ɓe jogarto koe maɓɓe kamani ekkitaki komfita nyotol eko lutti kuuɗe juuɗe fure. Nyiɓol julirɗe-anɗuɗo ɗistinore daulawal Usmaniyya mo hollin wigo lamiɗo julɓe nyiɓi julirɗe e inaje ɗuɗɗe e komo holli ɗun anɗa kerol majema. Mo nyiɓi julirɗe e Nasarawa e Kogi ɗenbo ɗun anɗa kerol majebo nomo wii. Wo inki hubbare-wooinki hubbuje artuɓe maiɓe eɗun ɗer ballital lamiɗo Sa’adu.
Lamorde hautirɗe ɗe ɗe wii lamiɗo Sa’adu mo moini inare hubbare Muhammadu Fodio danyawo Usman Dan Fodio moɗun uwii e geɓal gwadabawa.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
3p6fkninxso2shy63bxois0v3afbh8t
Alfa Umar Barry
0
4806
24306
24065
2022-07-23T14:41:14Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Alpha Oumar Barry''' (1925-1977) ɓi siyasa ha leydi [[Gine]] ɓi majalisa minista jagwarɗo Ahmed Sekou Toure jamhuriya Gine je arande ɓawo nungugamo o mayii je camp boyro.
==Taariki maako==
Ɓe ɗanyimo Alpha Oumar ha hitadee be 1925, oheɓi ekkitigo kugal doktor ha Bardeaux ɓe Faransa. Ɓe lamminimo mawɗo molarata jaamu ha kindia ɓe lammini Alpha Oumar minista fetel ɓe canjindiri ha majalisa minista’en deeɓe yaccika yonɗe 19 je lewru yuni hitadee 1972. Otawama ɓi siyasa je jam’iya (parti) Democratic Party of Gine (DPG). Ha fere mufturɗe daɗɓi toɓe habaruji yanɗe ɗi dafre lewru ha Augusta hitadee 1976, Sekou Toure ohokki yenigo nannugugo conakry wiiɓe fere hauti be telli Diallo, Alpha Oumar Barry, lamine kouyate be Alioune Drame. Ɓe fat maɓɓe Alpha Oumar be Alioune Drame.
Ɓe ɗon wonɗi sobi raɓe Telli Diallo daga ɓe famarɓe. Ɓawo nongugomo kwamanda babal yumɓe Sekou Toure, oyarɓi lilal koɗuɗi ɓe yarana Alpha Oumar daga arɗiɗo Toure oyiɗino obawono obiiya kanko hauti tifule man kanko’on wailika lari wailitika. Ragere man wojaɓiɓe Alpha Oumar ɗen omani. Yanɗe saffoi ɗiɗi hitadee fabairu 1977, Alpha Oumar be luttuɓe ɓe hautiɓe doɓe leɓe ɓe numi be haɗiɓe yamdu be diyam. Omayi yende nogas ejego ha lewru fabairu hitadee 1977.
sjgg42vgx8shogl22yxnm3zfcjlyxeq
24307
24306
2022-07-23T14:42:22Z
Musaddam Idriss
7477
wikitext
text/x-wiki
Ɓi siyasa ha leydi Gine
{{databox}}
'''Alpha Oumar Barry''' (1925-1977) ɓi siyasa ha leydi [[Gine]] ɓi majalisa minista jagwarɗo Ahmed Sekou Toure jamhuriya Gine je arande ɓawo nungugamo o mayii je camp boyro.
==Taariki maako==
Ɓe ɗanyimo Alpha Oumar ha hitadee be 1925, oheɓi ekkitigo kugal doktor ha Bardeaux ɓe Faransa. Ɓe lamminimo mawɗo molarata jaamu ha kindia ɓe lammini Alpha Oumar minista fetel ɓe canjindiri ha majalisa minista’en deeɓe yaccika yonɗe 19 je lewru yuni hitadee 1972. Otawama ɓi siyasa je jam’iya (parti) Democratic Party of Gine (DPG). Ha fere mufturɗe daɗɓi toɓe habaruji yanɗe ɗi dafre lewru ha Augusta hitadee 1976, Sekou Toure ohokki yenigo nannugugo conakry wiiɓe fere hauti be telli Diallo, Alpha Oumar Barry, lamine kouyate be Alioune Drame. Ɓe fat maɓɓe Alpha Oumar be Alioune Drame.
Ɓe ɗon wonɗi sobi raɓe Telli Diallo daga ɓe famarɓe. Ɓawo nongugomo kwamanda babal yumɓe Sekou Toure, oyarɓi lilal koɗuɗi ɓe yarana Alpha Oumar daga arɗiɗo Toure oyiɗino obawono obiiya kanko hauti tifule man kanko’on wailika lari wailitika. Ragere man wojaɓiɓe Alpha Oumar ɗen omani. Yanɗe saffoi ɗiɗi hitadee fabairu 1977, Alpha Oumar be luttuɓe ɓe hautiɓe doɓe leɓe ɓe numi be haɗiɓe yamdu be diyam. Omayi yende nogas ejego ha lewru fabairu hitadee 1977.
3tl5e83he4zt445anb5pwphjs1hw91p
Ousmane Balde
0
4807
24308
24160
2022-07-23T14:45:31Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Ousmane Balde''' (omayi hitadee 1971) anɗuɗo horerisku ha leydi [[Gine]] ɓi siyasa. Kanko’on jaagorɗo mawɗo banki je leydi Gine hitadee 1963-1964, o waɗi minista horerisku be ceede.<ref>https://books.google.com/books?id=kIiHwg3Y5u4C&q=Ousmane+Balde&pg=PA3
|title=Historical Dictionary of Guinea|publisher=Volume 94 of African historical dictionaries, [[Scarecrow Press]]|year=2005|page=17|isbn=0-8108-4634-9}}</ref> Ɓe sargimo be wonugo ɓiyumgu yari yake [[Portokeesi]] taari ha leydi Gine, ɓe nangi mo denɓo ɓe ɓilimo ɓekitayimo je 1971 je [[Ibrahim Barry]], magassouba mariba kaita karaɗe sofiane be luttuɓe.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
4dk01zarrd4xbhlwagofeeekdgodkc3
Amsatou Sow Sidibe
0
4808
24309
24070
2022-07-23T14:48:27Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Amsatou Sow Sidibe''' (ɓe ɗanyimo hitadee 1953) Mallum jo’on bo lauya’on ɓi siyasa ɓi’on ha leydi [[Senegaal]]. Hitadee 2012 kanko’on debbo arnɗe woɗon deer yimɓe wurti beesuɓaɓe cubol mu’ar dantaɓe ha leddi. Amsatou farfesa wakkare kiita ha jami’ah Cheikh Anta Diop (jami’a je Dakar) woɗon huwa kanko’on darekta je jaburu yeɓugo hore ɓiɓe adama be Donde jam. O tiggi ɗenbo o huyi ɗer ɗe maako ha arɗiɗo be kautal yahugo yeesu roɓe [[Afirik]] (RAFET), woni ha wuro [[Dakar]]. Derkuɗe maako fere-fere Amsatou dauriniɓe diflomasiyya gam jaamu roɓe andal fundigo taagale, ballitirgo noɗun waɗata sardiman gam yamugo neɗɗaku roɓe be taskugo sardi’on fanɗigo tagali Senegaal hitadee 2010, moyiɗi jam’iyya siyasa cuɓol ɗer saare je leydi gam ƴeɓugo roɓe wakkati gotel. Ko famɗi areta kanɓe’on deriniɓe.
Amsatou o bii “roɓe ɗon boliwa gam fotiggo ha toifu ho ɗer laddi”. denbo o bii ɓe yiɗi be daara ha ɗer de manga gam ta’ugo dourugo hundeman tilim ɗum. Amsatou Sidibe o heyi janngirɗe University of Paris II, o heɓi digiri tataɓo wakkare kiitabe kimiyya siyasa.
07jtsewayatu4nv9yj95y72pr5lei3h
24312
24309
2022-07-23T16:16:08Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Amsatou Sow Sidibe''' (ɓe ɗanyimo hitadee 1953) Mallum jo’on bo lauya’on ɓi siyasa ɓi’on ha leydi [[Senegaal]]. Hitande 2012 kanko’on debbo arnɗe woɗon deer yimɓe wurti beesuɓaɓe cubol mu’ar dantaɓe ha leddi. Amsatou farfesa wakkare kiita ha jami’ah Cheikh Anta Diop (jami’a je Dakar) woɗon huwa kanko’on darekta je jaburu yeɓugo hore ɓiɓe adama be Donde jam. O tiggi ɗenbo o huyi ɗer ɗe maako ha arɗiɗo be kautal yahugo yeesu roɓe [[Afirik]] (RAFET), woni ha wuro [[Dakar]]. Derkuɗe maako fere-fere Amsatou dauriniɓe diflomasiyya gam jaamu roɓe andal fundigo taagale, ballitirgo noɗun waɗata sardiman gam yamugo neɗɗaku roɓe be taskugo sardi’on fanɗigo tagali Senegaal hitadee 2010, moyiɗi jam’iyya siyasa cuɓol ɗer saare je leydi gam ƴeɓugo roɓe wakkati gotel. Ko famɗi areta kanɓe’on deriniɓe.
Amsatou o bii “roɓe ɗon boliwa gam fotiggo ha toifu ho ɗer laddi”. denbo o bii ɓe yiɗi be daara ha ɗer de manga gam ta’ugo dourugo hundeman tilim ɗum. Amsatou Sidibe o heyi janngirɗe University of Paris II, o heɓi digiri tataɓo wakkare kiitabe kimiyya siyasa.
80h3h5tflkklazvwmm0s3pei7qswzst
24313
24312
2022-07-23T16:16:40Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Amsatou Sow Sidibe''' (ɓe ɗanyimo hitadee 1953) Mallum jo’on bo lauya’on ɓi siyasa ɓi’on ha leydi [[Senegaal]]. Hitande 2012 kanko’on debbo arnɗe woɗon deer yimɓe wurti beesuɓaɓe cubol mu’ar dantaɓe ha leddi. Amsatou farfesa wakkare kiita ha jami’ah Cheikh Anta Diop (jami’a je Dakar) woɗon huwa kanko’on darekta je jaburu yeɓugo hore ɓiɓe adama be Donde jam. O tiggi ɗenbo o huyi ɗer ɗe maako ha arɗiɗo be kautal yahugo yeesu roɓe [[Afirik]] (RAFET), woni ha wuro [[Dakar]]. Derkuɗe maako fere-fere Amsatou dauriniɓe diflomasiyya gam jaamu roɓe andal fundigo taagale, ballitirgo noɗun waɗata sardiman gam yamugo neɗɗaku roɓe be taskugo sardi’on fanɗigo tagali Senegaal hitadee 2010, moyiɗi jam’iyya siyasa cuɓol ɗer saare je leydi gam ƴeɓugo roɓe wakkati gotel. Ko famɗi areta kanɓe’on deriniɓe.
Amsatou o bii “roɓe ɗon boliwa gam fotiggo ha toifu ho ɗer laddi”. denbo o bii ɓe yiɗi be daara ha ɗer de manga gam ta’ugo dourugo hundeman tilim ɗum. Amsatou Sidibe o heyi janngirɗe University of Paris II, o heɓi digiri tataɓo wakkare kiitabe kimiyya siyasa.
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
69j34zfwfo1sf94psayssggt8c90et8
Ousmane Sow
0
4809
24320
24079
2022-07-23T16:29:34Z
Salihu Aliyu
6869
/* Tariha maako */Peetel wootita
wikitext
text/x-wiki
Seefowo haa Senegaal
Ousmane Sow (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa birniwur Dakar leyde Senegaal yanɗe saffo (10) lewru octoba hitadee 1935 ɓawo mayugo Baba maako hitadee 1956 o’ acci leyde Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitadee 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba 2016 o wodi duɓi 81 haa duniyaro.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] daga hitadee 1984 o fuddi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi Aamerik.
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999.
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
0g3rkpril53m66m5k79bjjd1ih8hmof
24321
24320
2022-07-23T16:32:16Z
Salihu Aliyu
6869
/* Tariha maako */Fixed typo and grammar
wikitext
text/x-wiki
Seefowo haa Senegaal
Ousmane Sow (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935 ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] daga hitadee 1984 o fuddi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi Aamerik.
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999.
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
oqiv5i9cnyvc9z7xzfntrllptd65ha6
24322
24321
2022-07-23T16:35:21Z
Salihu Aliyu
6869
/* Kuugal */
wikitext
text/x-wiki
Seefowo haa Senegaal
Ousmane Sow (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935 ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] bee hitande 1984 o fuɗɗi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi [[Amerik]].
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999.
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
rbxdvtcxppdw2c08y2x81kd3rdosjql
24323
24322
2022-07-23T16:42:00Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
Ousmane Sow (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935 ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] bee hitande 1984 o fuɗɗi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi [[Amerik]].
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999.
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
5d1x5e1o65npa6h9u2hu39iyagzdfha
24324
24323
2022-07-23T16:42:29Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
'''Ousmane Sow''' Cehoowo haq Senegal (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935 ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] bee hitande 1984 o fuɗɗi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi [[Amerik]].
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999.
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
hra21p2zdbx59li35ixx2w56t8bnfcu
24325
24324
2022-07-23T16:42:50Z
Salihu Aliyu
6869
+dtbx
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Ousmane Sow''' Cehoowo haq Senegal (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935 ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] bee hitande 1984 o fuɗɗi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi [[Amerik]].
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999.
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
5i7t8q5x326vcujp6ojmgqjibhkt4ls
24326
24325
2022-07-23T16:43:28Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Ousmane Sow''' Cehoowo haa Senegal (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935 ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] bee hitande 1984 o fuɗɗi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi [[Amerik]].
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999.
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
7y2ry7ms53yiwstymkk90fbngm13hqx
24419
24326
2022-07-24T10:26:40Z
Apdoull
7630
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Ousmane Sow''' Cehoowo haa Senegal (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935 ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] bee hitande 1984 o fuɗɗi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi [[Amerik]].
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999.
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
==Hiimoɓe==
ea4xobjn7h7yv0juhz6uylugcgal63j
24420
24419
2022-07-24T10:27:36Z
Apdoull
7630
/* Hiimoɓe */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Ousmane Sow''' Cehoowo haa Senegal (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935 ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] bee hitande 1984 o fuɗɗi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi [[Amerik]].
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999.
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
cujqkyg96bptjzvbhe4nuu6jcs8gces
24422
24420
2022-07-24T10:30:51Z
Apdoull
7630
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Ousmane Sow''' Cehoowo haa Senegal (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935 ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. <ref>http://www.academie-des-beaux-arts.fr/membres/ae/sow/fiche.htm Ousmane Sow: associé etranger] (in French). Académie des Beaux-Arts. Accessed October 2015.</ref> O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] bee hitande 1984 o fuɗɗi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi [[Amerik]].
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999.
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
ddnmtiep51si5sozmgr55rwylxbi3k9
24423
24422
2022-07-24T10:33:06Z
Apdoull
7630
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Ousmane Sow''' Cehoowo haa Senegal (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935. <ref>http://www.ousmanesow.com/mac/en/art/biog/biog.htm Autobiography]</ref> ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. <ref>http://www.academie-des-beaux-arts.fr/membres/ae/sow/fiche.htm Ousmane Sow: associé etranger] (in French). Académie des Beaux-Arts. Accessed October 2015.</ref> O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] bee hitande 1984 o fuɗɗi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi [[Amerik]].
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999.
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
mf0y1oo3kdoosgaf8sro062bskk4mrv
24426
24423
2022-07-24T10:35:41Z
Apdoull
7630
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Ousmane Sow''' Cehoowo haa Senegal (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935. <ref>http://www.ousmanesow.com/mac/en/art/biog/biog.htm Autobiography]</ref> ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. <ref>http://www.academie-des-beaux-arts.fr/membres/ae/sow/fiche.htm Ousmane Sow: associé etranger] (in French). Académie des Beaux-Arts. Accessed October 2015.</ref> O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] bee hitande 1984 o fuɗɗi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi [[Amerik]].
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999. <ref>http://www.lefigaro.fr/culture/encheres/2014/11/19/03016-20141119ARTFIG00166-ousmane-sow-ses-geants-aux-encheres.php 528.695 euros: Ousmane Sow pulvérise son record mondial] (in French). ''Le Figaro''. Accessed October 2015.</ref>
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
d6pqezaclyktuyiqhjcminnvzn94ecg
24427
24426
2022-07-24T10:37:35Z
Apdoull
7630
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Ousmane Sow''' Cehoowo haa Senegal (10 Octoba – 1 Decemba 2016) goɗɗo leydi Senegaal woɗon safa yimɓe dudɓe.
==Tariha maako==
Be danyimo haa Birniwol Dakar leydi [[Senegaal]] yanɗe saffo (10) lewru octoba hitande 1935. <ref>http://www.ousmanesow.com/mac/en/art/biog/biog.htm Autobiography]</ref> ɓawo mayugo Baba maako hitande 1956 o’ acci leysɗi Dakar wudilli jangugo leydi [[Faransi]] haaton o heɓi digiri ɗiɗi wakkere andal dimɓogo ɓandu. <ref>http://www.academie-des-beaux-arts.fr/membres/ae/sow/fiche.htm Ousmane Sow: associé etranger] (in French). Académie des Beaux-Arts. Accessed October 2015.</ref> O hoti Senagaal ɓawo ɓehefti laamu mamɓe hitadee 1960 o foɗɗi kuugal doktore ɓandu.
Ɓawo ɗon olori Faransi wodinɓi ɓandu maako olori olorti senegal hitande 1978. Umayi haa Dakar yinde go’o lewru Decemba hitande 2016 o woɗi duɓi (81) haa duniyaru.
==Kuugal==
Ousmane Sow o heɓɓi saatal koffi hiɓugo hotoji leni riefenstalil jee yimɓe nuba wonoɓe funbin a [[Sudan]] bee hitande 1984 o fuɗɗi seɓigo derkujeji tokkindiri kujekayafi der yimɓe maslaɓe dimbobe ɓandu haa nuba. Gammamɓe o fuɗɗi taskare kesum kuje hugo kesum.
Seɓe ɓe ohollata be Centre Culturel froucaisde dakar haa hitadee 1987. Sow ɓawo ɗon oseɓi yimɓe maasai, haa zulu, [[Fulfulde]] ya huga yagere hitadee 1990s be yimɓe leydi [[Amerik]].
==Nasaru maako==
O mafti yimɓe luumo andal leydi be leydi duɓɓe der momɓe be Documenta IX be kassel der hitadee 1992 be Palazzo Grassi be venice yakeman be hitadee 1995. Ɓe wondi man Pont des Art ha Paris der duɓi hitadee 1999. <ref>http://www.lefigaro.fr/culture/encheres/2014/11/19/03016-20141119ARTFIG00166-ousmane-sow-ses-geants-aux-encheres.php 528.695 euros: Ousmane Sow pulvérise son record mondial] (in French). ''Le Figaro''. Accessed October 2015.</ref>
Ɓe hokkimo lamba mauugo wakkere Prince Clouse duɓi hitadee 2008, manugo al’aada ɓandu goɗɗo wo ɗon der yimɓe saffo go’o heɓigo nasru. Yinde 11 lewru Aprilie hitadee 2012 ɓe suɓɓi mo Sow haa derɗe Membre Associe Etranger (moɓɓe hauti koffi maɓɓe hayase) je Academie des Beaux-arts jee Institute de France, mu wari mari Fillel Andrew Inyeth kanko’on goɗɗo ɓalejo muɓe arti suɓugo gom memba. <ref>https://www.nytimes.com/2016/12/01/arts/ousmane-sow-dead-senegal-sculptor.html Ousmane Sow, Sculptor of Larger-Than-Life Figures, Dies at 81]. ''The New York Times''.</ref>
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
bibhlkz29k1yhgeg82w7ratyhcwr6d6
Aminata Diallo Glez
0
4810
24329
24081
2022-07-23T16:52:28Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
'''Aminata Diallo Glez''' filmi ha Burkina Faso be purodusa
Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde Kadi Jolie.
==Taariki maako==
Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi.
Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik.
O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”.
O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique.
O wurti jahagal seɗɗa fofugo der ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa omayi hitadee 2019.
==Filmi maako==
1a3ht61ichgvuo7sxac97cqohjm0kes
24331
24329
2022-07-23T16:53:19Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
'''Aminata Diallo Glez''' Neddo filmi ha Burkina Faso ɓe purodusa
Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde Kadi Jolie.
==Taariki maako==
Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi.
Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik.
O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”.
O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique.
O wurti jahagal seɗɗa fofugo der ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa omayi hitadee 2019.
==Filmi maako==
mc3qm7zv14e8g32snonz6ysktec0ze5
24332
24331
2022-07-23T16:53:37Z
Salihu Aliyu
6869
Linking
wikitext
text/x-wiki
'''Aminata Diallo Glez''' Neddo filmi ha [[Burkina Faso]] ɓe purodusa
Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde Kadi Jolie.
==Taariki maako==
Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi.
Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik.
O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”.
O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique.
O wurti jahagal seɗɗa fofugo der ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa omayi hitadee 2019.
==Filmi maako==
lr9fjyjws8jzbm4lv5w8f404y52a0af
24334
24332
2022-07-23T16:56:02Z
Salihu Aliyu
6869
+dtbx
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aminata Diallo Glez''' Neddo filmi ha [[Burkina Faso]] ɓe purodusa
Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde Kadi Jolie.
==Taariki maako==
Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi.
Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik.
O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”.
O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique.
O wurti jahagal seɗɗa fofugo der ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa omayi hitadee 2019.
==Filmi maako==
phgr8obq1k4y15pwsukbgz9j05oke2p
24335
24334
2022-07-23T16:59:37Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aminata Diallo Glez''' Neddo filmi ha [[Burkina Faso]] ɓe purodusa
Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde '''Kadi Jolie'''.
==Taariki maako==
Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi.
Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik.
O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”.
O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique.
O wurti jahagal seɗɗa fofugo der ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa omayi hitadee 2019.
==Filmi maako==
b7q8ws3yk9s0u58dtc7bghtynlcimyl
24336
24335
2022-07-23T17:00:48Z
Salihu Aliyu
6869
/* Filmi maako */Tayto peetel
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aminata Diallo Glez''' Neddo filmi ha [[Burkina Faso]] ɓe purodusa
Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde '''Kadi Jolie'''.
==Taariki maako==
Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi.
Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik.
O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”.
O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique.
O wurti jahagal seɗɗa fofugo der ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa omayi hitadee 2019.
==Filmi maako==
* ''Puk Nini de Fanta Régina Nacro'' (1996) as Ada
* ''Conseils d'une tante d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
* ''Kadi Jolie d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
2llufdkfcaa6p53dsivvvm6hnokrzee
24337
24336
2022-07-23T17:01:42Z
Salihu Aliyu
6869
/* Taariki maako */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aminata Diallo Glez''' Neddo filmi ha [[Burkina Faso]] ɓe purodusa
Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde '''Kadi Jolie'''.
==Taariki maako==
Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi.
Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik.
O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”.
O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique.
O wurti jahagal seɗɗa fofugo nder ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa o mayi hitadee 2019.
==Filmi maako==
* ''Puk Nini de Fanta Régina Nacro'' (1996) as Ada
* ''Conseils d'une tante d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
* ''Kadi Jolie d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
d1q781kzipj3xy2o58sakd94hcqoolp
24339
24337
2022-07-23T17:02:31Z
Salihu Aliyu
6869
/* Filmi maako */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aminata Diallo Glez''' Neddo filmi ha [[Burkina Faso]] ɓe purodusa
Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde '''Kadi Jolie'''.
==Taariki maako==
Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi.
Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik.
O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”.
O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique.
O wurti jahagal seɗɗa fofugo nder ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa o mayi hitadee 2019.
==Filmi maako==
* ''Puk Nini de Fanta Régina Nacro'' (1996) as Ada
* ''Conseils d'une tante d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
* ''Kadi Jolie d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
==Hiimoɓe==
[[Category:Fulfulde]]
qtpgv85ikaxcegpsvetdrm6xgp9xuai
24340
24339
2022-07-23T17:03:58Z
Salihu Aliyu
6869
+Hiimoɓe
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aminata Diallo Glez''' Neddo filmi ha [[Burkina Faso]] ɓe purodusa
Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde '''Kadi Jolie'''.<ref>https://lefaso.net/spip.php?article34726</ref>
==Taariki maako==
Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi.
Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik.
O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”.
O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique.
O wurti jahagal seɗɗa fofugo nder ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa o mayi hitadee 2019.
==Filmi maako==
* ''Puk Nini de Fanta Régina Nacro'' (1996) as Ada
* ''Conseils d'une tante d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
* ''Kadi Jolie d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
==Hiimoɓe==
[[Category:Fulfulde]]
31ibrxs9wjd16yoamq6mzg11rgvitl0
24432
24340
2022-07-24T10:47:06Z
Bello A Umar
7635
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aminata Diallo Glez''' Neddo filmi ha [[Burkina Faso]] ɓe purodusa
Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde '''Kadi Jolie'''.<ref>https://lefaso.net/spip.php?article34726</ref>
==Taariki maako==
Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi.
Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. <ref>https://www.pressafrik.com/Qui-est-Damien-Glez-le-caricaturiste-de-Jeune-Afrique_a145856.html Qui est Damien Glez, le caricaturiste de Jeune Afrique?], ''Press Afrik'', 29 January 2016. Accessed 30 July 2020.</ref> Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik.
O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”. <ref>http://www.fasozine.com/index.php/portrait/2020-aminata-diallo-glez-itineraire-dune-comedienne-sans-fard|title=Hôpital Yalgado : 9 cartons de médicaments saisis par la police|last=Kaboré|first=Dimitri|date=11 July 2017|website=FASOZINE:Quotidien Burkinabè de linformation|language=fr-fr|access-date=2 March 2019}}</ref>
O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique.
O wurti jahagal seɗɗa fofugo nder ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa o mayi hitadee 2019.
==Filmi maako==
* ''Puk Nini de Fanta Régina Nacro'' (1996) as Ada
* ''Conseils d'une tante d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
* ''Kadi Jolie d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
==Hiimoɓe==
[[Category:Fulfulde]]
bsz7odp9ii0n8t8fu7n5uek4kw6zrkx
24433
24432
2022-07-24T10:49:10Z
Bello A Umar
7635
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aminata Diallo Glez''' Neddo filmi ha [[Burkina Faso]] ɓe purodusa
Aminata Diallo Glez (hitadee danyigo 1972) ɓe danyimo haa dori Burkina Faso, Bingel filmi be purodusa moɓeɓuri andigo inde '''Kadi Jolie'''.<ref>https://lefaso.net/spip.php?article34726</ref>
==Taariki maako==
Aminata Diallo go to maɓɓe dirɓilawai je nai je Hassan Diallo, doktor dabbaji hautigo be mandy Togoyeni kuɓe danyi.
Daga o yeɗi o warta doktor ammon Baba mayi hitadee haa 1983. Yake man wa ɗon janngirɗe sakandirere o yehi yesu be janngirɗe maako ha wemtenga, wakkare ouagadougou. Ɓawo hautigo be Theatre de la Fraternite o fotti be fujoɓe filmi je Jean-Pierre Guingane ɓawo o timmini janngirɗe onesti der ummatore. <ref>https://www.pressafrik.com/Qui-est-Damien-Glez-le-caricaturiste-de-Jeune-Afrique_a145856.html Qui est Damien Glez, le caricaturiste de Jeune Afrique?], ''Press Afrik'', 29 January 2016. Accessed 30 July 2020.</ref> Do’o yahaye so do janngirɗe mawɗo do’o heɓi fillel janngirɗe haa wakkere andal dinga ha janngirɗe Ouagadougou University, o warti mawɗo fijirje filmi kanko be Theater de la Fraternite. Hitadee arande 1990 Fanta Regina nacro o accimo uwarta ha der filmi inde Puk-Nini. Haa ɗon on ɓe andimo ubangi tulimɗo. Kanka’on mawɗo tulimdo filmi je Kadi Jolie, o heɓi sobi raɓe wakkere Afirik.
O tiggi kamfaniwal maako inde man Jovial Productions, kamfaniwal maako o heɓi filmi juɗɗe duddum hautibe Trois Hommes, Un Village (mubari heɓugo sahu filmi boɗugo (Best Series) ha fillel FESPACO 2005), Trosi Femmes, un village be super flicks (konanun marc be malika). Hitadee 2006 o tiggi fillel ɓangal al’aadaji be “Fest Arts”. <ref>http://www.fasozine.com/index.php/portrait/2020-aminata-diallo-glez-itineraire-dune-comedienne-sans-fard|title=Hôpital Yalgado : 9 cartons de médicaments saisis par la police|last=Kaboré|first=Dimitri|date=11 July 2017|website=FASOZINE:Quotidien Burkinabè de linformation|language=fr-fr|access-date=2 March 2019}}</ref>
O bangi Damien Glez bindowo kuje janliɗeje Jeune Afrique.
O wurti jahagal seɗɗa fofugo nder ummatore gam oyaha osikula dada maako yaunan gimo kansa o mayi hitadee 2019. <ref>https://www.wakatsera.com/necrologie-inhumation-de-la-mere-de-kadi-jolie-au-cimetiere-de-gounghin-ce-mardi/ Nécrologie: inhumation de la mère de Kadi jolie au cimetière de Gounghin ce mardi], ''Wakat Séra'', 15 October 2019. Accessed 30 July 2020.</ref>
==Filmi maako==
* ''Puk Nini de Fanta Régina Nacro'' (1996) as Ada
* ''Conseils d'une tante d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
* ''Kadi Jolie d'Idrissa Ouedraogo'' (2001) as Kadi Jolie
==Hiimoɓe==
[[Category:Fulfulde]]
0yjv8o0140znupftrkk7xx2ivfai64d
Khadidiatou Diallo
0
4811
24295
24085
2022-07-23T14:09:01Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Khadidiatou Diallo''' danyaɗo leydi [[Senegaal]] bindiwo un [[Pulaar]] kanko’on tiggi kautal man Groupe de Femmes Pour l’Abolition de mutilations Sexuelles (GAMS) ha liddi [[Beljik]].
==Taariki maako==
Ɓe meɗi sekugo Khadidiatou Diallo daga woɗon mari duɓi be ɗiɗi woɗon mari duɓi saffo ɗiɗi ɓe ɓangimo o anda goɗɗo marɗo duɓi caffouetati-etati ko ɓe danyimo.
O yetti leydi Beljik der ɗuɓi hitadee 1980s. Marɗo ɗubi logas inayi, jangugo bindigo o fuɗɗi bindigo taariki maako.
Bindirde maako ballitimo hataskuko o nati hader kusali.
Hasre be satal hore haddigo roɓe Khadidiatou o tiggi kkautal man inde man Groupe de Femmes Pour l’Abolition des Mutilations Sexualles (GAMS) hitadee 1996.
Saahugo/Ɓesahimo
Der hitadee 2005, ɓe hokkimo lamba manugo Prix Femme de l’anne marie Popelin daga ɗon Conseil des Femme Francophones de Belgique.
Dereji maako
Khadidiatou Diallo, mon destin entre les mains les mains de mon pere, Bruxels, ed. Alpha Alpha 2016.
qt0y70bg4w7xllomdelt9r39qe7i0yw
24327
24295
2022-07-23T16:44:33Z
Salihu Aliyu
6869
/* Taariha maako */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Khadidiatou Diallo''' danyaɗo leydi [[Senegaal]] bindiwo un [[Pulaar]] kanko’on tiggi kautal man Groupe de Femmes Pour l’Abolition de mutilations Sexuelles (GAMS) ha liddi [[Beljik]].
==Taariha maako==
Ɓe meɗi sekugo Khadidiatou Diallo daga woɗon mari duɓi be ɗiɗi woɗon mari duɓi saffo ɗiɗi ɓe ɓangimo o anda goɗɗo marɗo duɓi caffouetati-etati ko ɓe danyimo.
O yetti leydi Beljik der ɗuɓi hitande 1980s. Marɗo ɗubi logas inayi, jangugo bindigo o fuɗɗi bindigo taariki maako.
Bindirde maako ballitimo hataskuko o nati hader kusali.
Hasre be satal hore haddigo roɓe Khadidiatou o tiggi kkautal man inde man Groupe de Femmes Pour l’Abolition des Mutilations Sexualles (GAMS) hitadee 1996.
Saahugo/Ɓesahimo
Der hitadee 2005, ɓe hokkimo lamba manugo Prix Femme de l’anne marie Popelin daga ɗon Conseil des Femme Francophones de Belgique.
Dereji maako
Khadidiatou Diallo, mon destin entre les mains les mains de mon pere, Bruxels, ed. Alpha Alpha 2016.
d1gves7gkdtjc08nnrn16wg835wchs4
24328
24327
2022-07-23T16:45:19Z
Salihu Aliyu
6869
/* Taariha maako */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Khadidiatou Diallo''' danyaɗo leydi [[Senegaal]] bindiwo un [[Pulaar]] kanko’on tiggi kautal man Groupe de Femmes Pour l’Abolition de mutilations Sexuelles (GAMS) ha liddi [[Beljik]].
==Taariha maako==
Ɓe meɗi sekugo Khadidiatou Diallo daga woɗon mari duɓi be ɗiɗi woɗon mari duɓi saffo ɗiɗi ɓe ɓangimo o anda goɗɗo marɗo duɓi caffouetati-etati ko ɓe danyimo.
O yetti leydi Beljik der ɗuɓi hitande 1980s. Marɗo ɗubi logas inayi, jangugo bindigo o fuɗɗi bindigo taariki maako.
Bindirde maako ballitimo hataskuko o nati hader kusali.
Hasre be satal hore haddigo roɓe Khadidiatou o tiggi kkautal man inde man Groupe de Femmes Pour l’Abolition des Mutilations Sexualles (GAMS) hitadee 1996.
Saahugo/Ɓesahimo
Der hitadee 2005, ɓe hokkimo lamba manugo Prix Femme de l’anne marie Popelin daga ɗon Conseil des Femme Francophones de Belgique.
Dereji maako
Khadidiatou Diallo, mon destin entre les mains les mains de mon pere, Bruxels, ed. Alpha Alpha 2016.
==Hiimoɓe==
[[Category:Fulfulde]]
9i55dsatsonlk573oair3g4lhgikbqo
24436
24328
2022-07-24T10:55:27Z
Mujerheed
7636
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Khadidiatou Diallo''' danyaɗo leydi [[Senegaal]] bindiwo un [[Pulaar]] kanko’on tiggi kautal man Groupe de Femmes Pour l’Abolition de mutilations Sexuelles (GAMS) ha liddi [[Beljik]].
==Taariha maako==
Ɓe meɗi sekugo Khadidiatou Diallo daga woɗon mari duɓi be ɗiɗi woɗon mari duɓi saffo ɗiɗi ɓe ɓangimo o anda goɗɗo marɗo duɓi caffouetati-etati ko ɓe danyimo. <ref>http://www.lalibre.be/light/societe/le-combat-d-une-femme-contre-les-mutilations-sexuelles-51b8e754e4b0de6db9c5d5d3|title=Le combat d'une femme contre les mutilations sexuelles|last=Libre.be|first=La|access-date=2017-11-12|language=fr}}</ref>
O yetti leydi Beljik der ɗuɓi hitande 1980s. Marɗo ɗubi logas inayi, jangugo bindigo o fuɗɗi bindigo taariki maako.
Bindirde maako ballitimo hataskuko o nati hader kusali.
Hasre be satal hore haddigo roɓe Khadidiatou o tiggi kkautal man inde man Groupe de Femmes Pour l’Abolition des Mutilations Sexualles (GAMS) hitadee 1996.
Saahugo/Ɓesahimo
Der hitadee 2005, ɓe hokkimo lamba manugo Prix Femme de l’anne marie Popelin daga ɗon Conseil des Femme Francophones de Belgique.
Dereji maako
Khadidiatou Diallo, mon destin entre les mains les mains de mon pere, Bruxels, ed. Alpha Alpha 2016.
==Hiimoɓe==
[[Category:Fulfulde]]
83lcj9tctcxe7ewxdzg2pkhfic36ip6
24438
24436
2022-07-24T10:57:26Z
Mujerheed
7636
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Khadidiatou Diallo''' danyaɗo leydi [[Senegaal]] bindiwo un [[Pulaar]] kanko’on tiggi kautal man Groupe de Femmes Pour l’Abolition de mutilations Sexuelles (GAMS) ha liddi [[Beljik]].
==Taariha maako==
Ɓe meɗi sekugo Khadidiatou Diallo daga woɗon mari duɓi be ɗiɗi woɗon mari duɓi saffo ɗiɗi ɓe ɓangimo o anda goɗɗo marɗo duɓi caffouetati-etati ko ɓe danyimo. <ref>http://www.lalibre.be/light/societe/le-combat-d-une-femme-contre-les-mutilations-sexuelles-51b8e754e4b0de6db9c5d5d3|title=Le combat d'une femme contre les mutilations sexuelles|last=Libre.be|first=La|access-date=2017-11-12|language=fr}}</ref>
O yetti leydi Beljik der ɗuɓi hitande 1980s. Marɗo ɗubi logas inayi, jangugo bindigo o fuɗɗi bindigo taariki maako.
Bindirde maako ballitimo hataskuko o nati hader kusali.
Hasre be satal hore haddigo roɓe Khadidiatou o tiggi kkautal man inde man Groupe de Femmes Pour l’Abolition des Mutilations Sexualles (GAMS) hitadee 1996. <ref>http://www.strategiesconcertees-mgf.be/tool/mon-destin-est-entre-les-mains-de-mon-pere-tome-1/|title=Mon destin est entre les mains de mon père (tome 1) {{!}} Stratégies concertées de lutte contre les mutilations génitales féminines|website=www.strategiesconcertees-mgf.be|language=fr-FR|access-date=2017-11-12}}</ref>
Saahugo/Ɓesahimo
Der hitadee 2005, ɓe hokkimo lamba manugo Prix Femme de l’anne marie Popelin daga ɗon Conseil des Femme Francophones de Belgique.
Dereji maako
Khadidiatou Diallo, mon destin entre les mains les mains de mon pere, Bruxels, ed. Alpha Alpha 2016.
==Hiimoɓe==
[[Category:Fulfulde]]
cgrvzfiors52bs0lyke4vzfhizsgheu
24440
24438
2022-07-24T10:59:29Z
Mujerheed
7636
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Khadidiatou Diallo''' danyaɗo leydi [[Senegaal]] bindiwo un [[Pulaar]] kanko’on tiggi kautal man Groupe de Femmes Pour l’Abolition de mutilations Sexuelles (GAMS) ha liddi [[Beljik]].
==Taariha maako==
Ɓe meɗi sekugo Khadidiatou Diallo daga woɗon mari duɓi be ɗiɗi woɗon mari duɓi saffo ɗiɗi ɓe ɓangimo o anda goɗɗo marɗo duɓi caffouetati-etati ko ɓe danyimo. <ref>http://www.lalibre.be/light/societe/le-combat-d-une-femme-contre-les-mutilations-sexuelles-51b8e754e4b0de6db9c5d5d3|title=Le combat d'une femme contre les mutilations sexuelles|last=Libre.be|first=La|access-date=2017-11-12|language=fr}}</ref>
O yetti leydi Beljik der ɗuɓi hitande 1980s. Marɗo ɗubi logas inayi, jangugo bindigo o fuɗɗi bindigo taariki maako.
Bindirde maako ballitimo hataskuko o nati hader kusali.
Hasre be satal hore haddigo roɓe Khadidiatou o tiggi kkautal man inde man Groupe de Femmes Pour l’Abolition des Mutilations Sexualles (GAMS) hitadee 1996. <ref>http://www.strategiesconcertees-mgf.be/tool/mon-destin-est-entre-les-mains-de-mon-pere-tome-1/|title=Mon destin est entre les mains de mon père (tome 1) {{!}} Stratégies concertées de lutte contre les mutilations génitales féminines|website=www.strategiesconcertees-mgf.be|language=fr-FR|access-date=2017-11-12}}</ref>
Saahugo/Ɓesahimo
Der hitadee 2005, ɓe hokkimo lamba manugo Prix Femme de l’anne marie Popelin daga ɗon Conseil des Femme Francophones de Belgique.<ref>http://www.lalibre.be/actu/belgique/des-mutilations-inacceptables-51b88da2e4b0de6db9ad8dca|title=Des mutilations inacceptables|last=Libre.be|first=La|access-date=2017-11-12|language=fr}}</ref>
Dereji maako
Khadidiatou Diallo, mon destin entre les mains les mains de mon pere, Bruxels, ed. Alpha Alpha 2016.
==Hiimoɓe==
[[Category:Fulfulde]]
smltocjh5mo9c8idpawvh1uivq7v4qz
Djaili Amadou Amal
0
4812
24296
24088
2022-07-23T14:22:04Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo, Fixed grammar
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Dajaili Amadou Amal''' bindowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulbe woweɗtefa faddigo hakke roɓe.
==Taariki maako==
Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi be Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulbe be numugo jonde Fulbe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go robe ko ɓori gotel.
Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel.
Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi.
==Manurɗe/Omanaɗo==
Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel.
7nden8pstim58da7biopaq1jcctc98l
24318
24296
2022-07-23T16:24:35Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Dajaili Amadou Amal''' bindowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulɓe woweɗtefa faddigo hakke roɓe.
==Taariki maako==
Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi be Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulbe be numugo jonde Fulbe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go robe ko ɓori gotel.
Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel.
Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi.
==Manurɗe/Omanaɗo==
Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel.
t6eg1x5uf5wbhrwgrd04iipp2k975d5
24319
24318
2022-07-23T16:28:36Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Dajaili Amadou Amal''' bindowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulɓe woweɗtefa faddigo hakke roɓe.
==Taariki maako==
Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi ɓe Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulɓe ɓe numugo jonde Fulɓe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go roɓe ko ɓori gotel.
Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel.
Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi.
==Manurɗe/Omanaɗo==
Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel.
2g3g1uzo27aytdbti4md1fmjtd189r7
24444
24319
2022-07-24T11:12:16Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Dajaili Amadou Amal''' bindowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulɓe woweɗtefa faddigo hakke roɓe.
==Taariki maako==
Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi ɓe Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulɓe ɓe numugo jonde Fulɓe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go roɓe ko ɓori gotel.
Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel.
Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi.
==Manurɗe/Omanaɗo==
Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel.
==Hiimoɓe==
6hcxvhi60ubu6reapibuxpu11apvrtz
24445
24444
2022-07-24T11:12:56Z
Zarerh
7650
/* Hiimoɓe */
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Dajaili Amadou Amal''' bindowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulɓe woweɗtefa faddigo hakke roɓe.
==Taariki maako==
Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi ɓe Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulɓe ɓe numugo jonde Fulɓe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go roɓe ko ɓori gotel.
Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel.
Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi.
==Manurɗe/Omanaɗo==
Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
19u3vmvkomvdtfzd4qk3jsrv1s8lfvc
24446
24445
2022-07-24T11:15:34Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Dajaili Amadou Amal''' bindowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulɓe woweɗtefa faddigo hakke roɓe.
==Taariki maako==
Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi ɓe Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulɓe ɓe numugo jonde Fulɓe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go roɓe ko ɓori gotel. <ref>http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|publisher=Le Septentrion|accessdate=27 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140201190431/http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|archive-date=1 February 2014|url-status=dead}}</ref>
Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel.
Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi.
==Manurɗe/Omanaɗo==
Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
l78vsndz91p3x23fqwu5rlg0o1bi49x
24447
24446
2022-07-24T11:17:09Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Dajaili Amadou Amal''' bindowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulɓe woweɗtefa faddigo hakke roɓe.
==Taariki maako==
Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi ɓe Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulɓe ɓe numugo jonde Fulɓe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go roɓe ko ɓori gotel. <ref>http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|publisher=Le Septentrion|accessdate=27 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140201190431/http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|archive-date=1 February 2014|url-status=dead}}</ref><ref>http://www.africultures.com/php/?nav=article&no=10867|publisher=Africultures|accessdate=27 January 2014}}</ref>
Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel.
Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi.
==Manurɗe/Omanaɗo==
Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel.
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
5vnlrph4koi6552bq00m633hqx8o4n5
24448
24447
2022-07-24T11:19:32Z
Zarerh
7650
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Dajaili Amadou Amal''' bindowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulɓe woweɗtefa faddigo hakke roɓe.
==Taariki maako==
Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi ɓe Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulɓe ɓe numugo jonde Fulɓe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go roɓe ko ɓori gotel. <ref>http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|publisher=Le Septentrion|accessdate=27 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140201190431/http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|archive-date=1 February 2014|url-status=dead}}</ref><ref>http://www.africultures.com/php/?nav=article&no=10867|publisher=Africultures|accessdate=27 January 2014}}</ref>
Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel.
Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi.
==Manurɗe/Omanaɗo==
Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel. <ref> https://www.lemonde.fr/culture/article/2020/12/02/le-prix-goncourt-des-lyceens-recompense-djaili-amadou-amal-pour-les-impatientes_6061932_3246.html}}</ref>
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
7dfjexkn2nh42zbeg44mefy16b2xa0y
Mohammed Inuwa Bawa
0
4813
24347
24097
2022-07-23T17:29:57Z
Musaddam Idriss
7477
Fixed typo, Fixed grammar, Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Kanal Mohammed Inuwa Bawa''' rtd (6 Aprilie 1954 – 26 Mayie 2017) ɗun ɓiliimo e jahiro e [[Diiwal Ekiti]], [[Naajeeriya]] e wakkatire laamu solja ɗun janarjo [[Sani Abatcha]] Gada ɗen hai ɗun ɓilimo e dau jahirowo e [[Diiwal Gombe]] gada lewru Augustare 1998 yaari Mayie 1999 inare e mo likaani shiɓa mo humnere ranere e artuɗun jamhun nayaɓun ɗun Naajeeriya.
==Distinore==
Ɗun danyi Bawa e yalɗe 6 ɗun lewru Aprilie 1954 e yaari Diiwal Kebbi mo janjanɗe e janngirɗe Koleji ngomnatiwal gonɗun Keffi e biɗɗa ɗen bo mo fari janngirɗe Ahmadu Bello University gonɗe Zariya. Gaɗa mo jangi e janngirɗe Madras ɗe Inndiya. Nastuki solja ɗun hokkimo jonɗe laftanarjo ɗiɗaɗo e 1976 kebbuduɗo latti e 1980 kaftinjo e 1985 e mawɗo e 1990.
==Kuugal==
Dun ɓili e jonɗe jahirawo ɗun diiwal Ekiti gaɗa dun tiggigal e lewru Octoba 1996 e ta gonyal geɓal gal diiwal Ondo. Gaɗa maide janarjo Sani Abatcha, donuɗomo janar Abdulsalami Abubakar mo soitimo diiwal Gombe e wakkatire hokkutuku laamu e laamu democracio dun ɗun himmini e lewru Mayie 1999. E jonde maako ɗe kakkilanowo diiwal Gombe, mo fuɗɗi hakkilanki e Niijeer gonɗuɗe keerol e Naajeeriya gam ɗustuki hultuki keeri ɗi konoɓe yimɓe.
==Siyasaji==
Mo heɓayi nasru e jonɗe lattado tefowo joɗorgal diiwal Kebbi e danɗal Action Congress (A.C) e shubtal Aprilie 2007. Bawa mo soitii Asibitiwal Jos, Naajeeriya e yalɗe 26 ɗun lewru Mayie 2017 sababu nyawu kemgu mo sababu tiyata ɗun ɗun wannimo mo soiti e mo wodi ɗuubi 63.
lrs89ctnk8l44l2m9i6mmz6k9dkf5v3
Audu Idriss Umar
0
4817
24349
24117
2022-07-23T17:33:59Z
Musaddam Idriss
7477
Added links
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Audu Idriss Umar''' (ɗun danyimo e yalde 28 gal lewru Decemba 1959) ɗun subtimo sanajo wakiltiido [[Gombe]] shakajun e [[Naajeeriya]]. Inare e mo jaɓi laamu e yalɗe 29 ɗun lewru Mayie 2007 ɓiyi subta All Progressive Congress (APC) ɗun.
==Distinore maako e jande==
Dun danyi Abdullahi e yalɗe 28 ɗun lewru Decemba 1959 mo heeɓi digiri digirgir (LLB Hon). Mo arti mo jangi janɗe Shari’ah ɗun Naajeeriya gonɗun Victoria Island, Laagos. Inare e mo latta keɓɓidinɗo lauyajo.
Siyasawal/Shubtule
Dun subtimo e jonɗe majalisajo waakiilie’en e ɗungu 1999, ɗenbo ɗun fuiti subtukimo e 2003, ɓawo mo nyegi joɗergal maako e majalisa’en ɗun ndotti’en e 2007 – 2011. Mo lattake mawɗo kwamitiji e dau hautirde solji’en dau gelle mawɗe huwirde shede e shari’aa e enshiwal ɓiyi taagu e shari’aa. E nder tantanshaki henyugu e sanata’en ngadi e lewru Mayie 2009. Thisday wi i mo wala goɗɗun ƙuduri kamati ɗun e gaɗa ammo ɓe koshi tedduɗu yahirki ƙuduraji ɗin.
E jonɗe maako de mawɗo kwamitiwal shahintegal renugo ɗun majalisu dotti’en dau konooni nyamdu, mo hoɗorake nyairi dam ɗun Kafin Zaki ɗun ɗun holirta holo dau majun ɗer lewru Aprilie 2009 hauti e jaɓuuki nyibgo helirgo ndiyam. Hai den [[Ahmad Ibrahim Lawan]] mo Yobe e ta woyla mo noddi ɗun hoɗero kuutiro ɓe e juggol ngol jama’are ko mo hosha mangaɗun. E lewru Augustie 2009 Sanatajo Lawan mo wolwii e dau sirgago Dam ɗun. Mo hollimi wiigo ndiyam kelaɗam ɗan tig e Shallawa gonɗun dallal Haɗejia ɓe arti ɓe ɗusti dogginirdi ndiyam e leddi sembe dembo dallol Jama’are hanjum ke furtu mawɗu ɗu ndiyam e dallol Yobe. Mo wi’i kelirdi ndiyam ɗi ɗimiri e shiya mawɗun e ɓeidago laddel ɓagol e haure hakkuɗe remoɓe e duuroɓe.
Gada ɗon hai arɗiɗo leydi [[Goodluck Ebele Jonathan]] mo ɓi limo ministajo ko yilorte w ɗungu 2011 gaɗa maidee arɗiɗo [[Umaru Musa Yar’adua]].
bdi9sn0l1zno5kny10yzkusqzxr9c66
Janngirɗe Joseph Ayo Babalola
0
4826
24310
24281
2022-07-23T16:10:43Z
Salihu Aliyu
6869
Linking
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Jangirde Joseph Ayo Babalola ''' un jangirde joɗoriɗe hoore muɗun gonɗe [[Naajeeriya]] ngonɗe ikeji-Arekeji [[Diiwal Osun]], Naajeeriya ɗe ɓe mallakiwal churwal [Apostolic Christ] (CAC) Tiggi e ɗunmgu 2004 e jonɗe magal e Duuniiyaru. Inɗe jangirde ɗen un inɗe mauɗo churwal ''Apostolic Christ'' Joseph Ayo Babalola (1904-1959); Eɗe ɗon e inare njomirawo e noddi lilaɗo mo faɗɗa ogobungo ogre e 1928. Jangirde Joseph Ayo Babalola un huwiirde heuɗe. Jangirde ɗen ede jangina coursji ɗuɗɗi e jangirde ɗen bani: Taayaka deemal, Taayaka jiɗorde yinɓe, laamu,Taayaka yahirgo,Taayaka ɗimgu e Taayaka no ɗun joodorto Taayaka njaamu. Saboe furtu maagal un ngal kiristaen ɗun waii umuniwal Rouɓe e worɓe ɓe taaro ɓalli e jonɗe maɓɓe e inare wakkatire ɗe ɓe ngoini e dammugal jangirde ɗen. kaire ke jangirde luumo artuuɗe e Naajeeriya mauɗo jangirde ɗen Artuɗo kanko Woonii martibinaɗo lamiɗo Kano kiiɗo Oba (Dr) Oladele Olashare (CON)
Jangirde Joseph Ayo Babalola nɗe ɗun noddirta (JABU) Noddirde gan ilmu e ibadaji
huuɗeji ɗi cuuɗiɗi.
Ɗun tiggi jangirde ɗen e 2004
Chancellor Jo on oluwaeemimo Odunaiya
Ballitowo mauɗo jangirde KIT Enoila mo kuugal
Jangoɓe 4000+
Inare-Ikeji-Arekeji Diiwal Osun Naajeeriya 7°24'58"N 4°58'08"E
launuuji
Ɓaleji,koreeji e nƴibbuɗi,koɓe teefertee www.jabu.edu.ng.
h390678rvun41syqnuwnv81e83t9hh5
24311
24310
2022-07-23T16:12:31Z
Salihu Aliyu
6869
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Jangirde Joseph Ayo Babalola ''' un jangirde joɗoriɗe hoore muɗun gonɗe [[Naajeeriya]] ngonɗe ikeji-Arekeji [[Diiwal Osun]], Naajeeriya ɗe ɓe mallakiwal churwal [Apostolic Christ] (CAC) Tiggi e ɗunmgu 2004 e jonɗe magal e Duuniiyaru. Inɗe jangirde ɗen un inɗe mauɗo churwal ''Apostolic Christ'' Joseph Ayo Babalola (1904-1959); Eɗe ɗon e inare njomirawo e noddi lilaɗo mo faɗɗa ogobungo ogre e 1928. Jangirde Joseph Ayo Babalola un huwiirde heuɗe. Jangirde ɗen ede jangina coursji ɗuɗɗi e jangirde ɗen bani: Taayaka deemal, Taayaka jiɗorde yinɓe, laamu,Taayaka yahirgo,Taayaka ɗimgu e Taayaka no ɗun joodorto Taayaka njaamu. Saboe furtu maagal un ngal kiristaen ɗun waii umuniwal Rouɓe e worɓe ɓe taaro ɓalli e jonɗe maɓɓe e inare wakkatire ɗe ɓe ngoini e dammugal jangirde ɗen. kaire ke jangirde luumo artuuɗe e Naajeeriya mauɗo jangirde ɗen Artuɗo kanko Woonii martibinaɗo lamiɗo Kano kiiɗo Oba (Dr) Oladele Olashare (CON)
Jangirde Joseph Ayo Babalola nɗe ɗun noddirta (JABU) Noddirde gan ilmu e ibadaji
huuɗeji ɗi cuuɗiɗi.
Ɗun tiggi jangirde ɗen e 2004
Chancellor Jo on oluwaeemimo Odunaiya
Ballitowo mauɗo jangirde KIT Enoila mo kuugal
Jangoɓe 4000+
Inare-Ikeji-Arekeji Diiwal Osun Naajeeriya 7°24'58"N 4°58'08"E
launuuji
Ɓaleji,koreeji e nƴibbuɗi,koɓe teefertee www.jabu.edu.ng.
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
jqwb6agxgfmcok0pfq78ht0xnvlk1xz
24404
24311
2022-07-24T09:56:45Z
Musaddam Idriss
7477
Musaddam Idriss dirtinii hello [[Joseph Ayo Babalola University]] to [[Janngirɗe Joseph Ayo Babalola]]
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Jangirde Joseph Ayo Babalola ''' un jangirde joɗoriɗe hoore muɗun gonɗe [[Naajeeriya]] ngonɗe ikeji-Arekeji [[Diiwal Osun]], Naajeeriya ɗe ɓe mallakiwal churwal [Apostolic Christ] (CAC) Tiggi e ɗunmgu 2004 e jonɗe magal e Duuniiyaru. Inɗe jangirde ɗen un inɗe mauɗo churwal ''Apostolic Christ'' Joseph Ayo Babalola (1904-1959); Eɗe ɗon e inare njomirawo e noddi lilaɗo mo faɗɗa ogobungo ogre e 1928. Jangirde Joseph Ayo Babalola un huwiirde heuɗe. Jangirde ɗen ede jangina coursji ɗuɗɗi e jangirde ɗen bani: Taayaka deemal, Taayaka jiɗorde yinɓe, laamu,Taayaka yahirgo,Taayaka ɗimgu e Taayaka no ɗun joodorto Taayaka njaamu. Saboe furtu maagal un ngal kiristaen ɗun waii umuniwal Rouɓe e worɓe ɓe taaro ɓalli e jonɗe maɓɓe e inare wakkatire ɗe ɓe ngoini e dammugal jangirde ɗen. kaire ke jangirde luumo artuuɗe e Naajeeriya mauɗo jangirde ɗen Artuɗo kanko Woonii martibinaɗo lamiɗo Kano kiiɗo Oba (Dr) Oladele Olashare (CON)
Jangirde Joseph Ayo Babalola nɗe ɗun noddirta (JABU) Noddirde gan ilmu e ibadaji
huuɗeji ɗi cuuɗiɗi.
Ɗun tiggi jangirde ɗen e 2004
Chancellor Jo on oluwaeemimo Odunaiya
Ballitowo mauɗo jangirde KIT Enoila mo kuugal
Jangoɓe 4000+
Inare-Ikeji-Arekeji Diiwal Osun Naajeeriya 7°24'58"N 4°58'08"E
launuuji
Ɓaleji,koreeji e nƴibbuɗi,koɓe teefertee www.jabu.edu.ng.
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
jqwb6agxgfmcok0pfq78ht0xnvlk1xz
24406
24404
2022-07-24T09:58:18Z
Musaddam Idriss
7477
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Jangirde Joseph Ayo Babalola ''' un jangirde joɗoriɗe hoore muɗun gonɗe [[Naajeeriya]] ngonɗe ikeji-Arekeji [[Diiwal Osun]], Naajeeriya ɗe ɓe mallakiwal churwal [Apostolic Christ] (CAC) Tiggi e ɗunmgu 2004 e jonɗe magal e Duuniiyaru. Inɗe jangirde ɗen un inɗe mauɗo churwal ''Apostolic Christ'' Joseph Ayo Babalola (1904-1959); Eɗe ɗon e inare njomirawo e noddi lilaɗo mo faɗɗa ogobungo ogre e 1928. Jangirde Joseph Ayo Babalola un huwiirde heuɗe. Jangirde ɗen ede jangina coursji ɗuɗɗi e jangirde ɗen bani: Taayaka deemal, Taayaka jiɗorde yinɓe, laamu,Taayaka yahirgo,Taayaka ɗimgu e Taayaka no ɗun joodorto Taayaka njaamu. Saboe furtu maagal un ngal kiristaen ɗun waii umuniwal Rouɓe e worɓe ɓe taaro ɓalli e jonɗe maɓɓe e inare wakkatire ɗe ɓe ngoini e dammugal jangirde ɗen. kaire ke jangirde luumo artuuɗe e Naajeeriya mauɗo jangirde ɗen Artuɗo kanko Woonii martibinaɗo lamiɗo Kano kiiɗo Oba (Dr) Oladele Olashare (CON)
Jangirde Joseph Ayo Babalola nɗe ɗun noddirta (JABU) Noddirde gan ilmu e ibadaji
huuɗeji ɗi cuuɗiɗi.
Ɗun tiggi jangirde ɗen e 2004
Chancellor Jo on oluwaeemimo Odunaiya
Ballitowo mauɗo jangirde KIT Enoila mo kuugal
Jangoɓe 4000+
Inare-Ikeji-Arekeji Diiwal Osun Naajeeriya 7°24'58"N 4°58'08"E
launuuji
Ɓaleji,koreeji e nƴibbuɗi,koɓe teefertee www.jabu.edu.ng.
==Hiimobe==
[[Category:Fulfulde]]
rzaxzagubool8mw7s9qjwx21m5ltr1s
Joseph Ayo Babalola University
0
4827
24405
2022-07-24T09:56:45Z
Musaddam Idriss
7477
Musaddam Idriss dirtinii hello [[Joseph Ayo Babalola University]] to [[Janngirɗe Joseph Ayo Babalola]]
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECTION [[Janngirɗe Joseph Ayo Babalola]]
01kkkbjjyd551uc2dpxm2ff4jium8dl
Jigawa
0
4828
24408
2022-07-24T10:04:47Z
Musaddam Idriss
7477
Musaddam Idriss dirtinii hello [[Jigawa]] to [[Diiwal Jigawa]]
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECTION [[Diiwal Jigawa]]
i5nid9lfobyihpu72dupz1jpk3b3rip