Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.39.0-wmf.21 first-letter Média Spécial Discussion Utilisateur Discussion utilisateur Wikipedia Discussion Wikipedia Fichier Discussion fichier MediaWiki Discussion MediaWiki Modèle Discussion modèle Aide Discussion aide Catégorie Discussion catégorie TimedText TimedText talk Module Discussion module Gadget Discussion gadget Définition de gadget Discussion définition de gadget Diiwal Borno 0 4622 24286 24283 2022-07-22T20:00:49Z Ardibe Ardake 6855 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Diiwal Borno''' Gelle diwal Borno e heddi e woyla faro fuuna, hautugo [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Diwal Borno e wodi mangu leddi/lesdi jaaraidum kilomitaje 57,799km, den diwal ngal e wodi duduki yibbe/yimbe jaaraibe/jaaraibe adadu yimbe 5,925,668 e kirkiraki limgal yimbe leddi di dubi 2006. Gelle Leddi/lesdi Maude nder diwal Borno yo lamurde [[Maiduguri]]. [[Babagana Umara Zulum]] hanko woni Ardido diwal Borno farano subtol maako nder dungu 2019 waddinki Joni de mi windata 2022, ballitowo gwamnajo’on hanko woni [[Usman Mamman Durkwa]]. Diiwal Borno e wodi kerol e diweje tati, [[Adamawa|, Diiwal Adamawa]] e fombina [[Diiwal Gombe]] e hirna [[Diiwal Yobe]] bo diwal ghal e Wodi kerol e lesde [[Niger]], [[Kamerun|Kamaru]], e [[Caadi|Chadi]]. <ref>https://www.britannica.com/place/Bornu-historical-kingdom-and-emirate-Nigeria</ref> <ref>https://www.hurstpublishers.com/book/history-borno/</ref> == Hukumaji Pamaari == <ref>{{Cite book|edition=Millennium|publisher=Federal Ministry of Information|isbn=9780104089|volume=2, State Surveys|last=Nigeria|title=Nigeria: a people united, a future assured|location=Abuja, Nigeria|date=2000|page=106}}</ref> # [[Abadam]] # [[Askira/Uba]] # [[Baga]] # [[Bama]] # [[Bayo]] # [[Biu]] # [[Chibok]] # [[Damboa]] # [[Dikwa]] # [[Gubio]] # [[Guzamala]] # [[Gwoza]] # [[Hawul]] # [[Jere]] # [[Kaga]] # [[Kala/Balge]] # [[Kwaya kusar]] # [[Konduga]] # [[Kukawa]] # [[Mafa]] # [[Magumeri]] # [[Maiduguri]] # [[Marte]] # [[Mobbar]] # [[Monguno]] # [[Nganzai]] # [[Shani]] == Hiimobe == [[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal]] lljlidqe77ojyhu4rwyhem1v70etrhz Funakaye 0 4677 24288 23201 2022-07-22T20:24:15Z Ardibe Ardake 6855 wikitext text/x-wiki Ɗun hukuma pamarun e ɗer Gombe '''Funakaye''' hukuma pamarun e ɗer [[Diiwal Gombe]] hader [[Naajeeriya]]. Gelle mauɗe ɗen e de ɗer gelle [[Bajoga]]. Maudo mo jonii hanko wonii Alhaji Ibrahim Cheldu (eɗun Ibrahim Jimmy) mo sabtugo jamiyare All Progressive Congress (APC) jaɗor de lamɓe ɗe wore tan e hukuma pamarun e ɗun ley Mu’azu Muhammad Kwairanga (HRH). Funakaye e ɗun wadi kerol e funa a e dallol [[Gongola]] e weɗu Dadin Kowa, gaɗa non bo ɗi wadii kerol e [[Diiwal Yobe]] e [[Diiwal Borno]]. Eɗun wadii inaji ɗe 1,415km2 e ɗuɗirka yimɓe 236,087 e limgal 2006. Lamba wuro go ɗun figirantabe ɗen inare ɗen hanjun woni 762. g7p7wvzrv1rfbxp2uv6xulhjqsv5zgw Halima Atete 0 4775 24289 24191 2022-07-22T20:34:13Z Phartee 7647 /* Distinorde Margo e jonɗe */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Halima Yusuf Atete''' (ɗuubi daigo; 20 Novemba 1989) mo ɗun ɓuri anɗirki Halima Atete anɗaɗo fijo filmi ɗenbo un koshowo tedduɗun siryaki filmiji latta e ko ɓuri ɗuɗuki filmiji maako e mo wurtogo e jonɗo kaurowo yimɓe ko ɗarango semɓingo. ==Distinorde Margo e jonɗe== Ɗun nanyi Halima Atete e gelle [[Maiduguri]] gonɗe [[Diiwal Borno]] e hautugo [[Naajeeriya]]. Mo waɗi janɗe firamarere maako e Maiduguri Primary School ɗenbo o dilli Janngirɗe ngomnati ɗe Yerwa Government secondary School fuu e gelle Maiduguri. Jarumijoen mo daraki e kerol ɗen be o salaake janngirɗe ɗe yeso sakandare inare e mo heɓogi kolejin diploma e ɗau Shari’a diini e ɗenbo zaman (Civil and Shari’ah Law). ==Fuɗɗugo filmi== Gimɗo on fuɗɗi nastugo kanfaniwal hautuki filmiji Hausare gonɗun [[Kano]] e ɗungu 2012 e ɗen mo fuɗɗi filmi maako artuɗun biaɗun asaalina. Ko waddi jonii mo wurtoiko e filmiji dau ko ɓum sappoje sappo e sappoje jewego’o (60) ===Filmi maako=== {| class="wikitable sortable" |- style="background:#b0c4de; text-align:center;" ! Title ! Year |- |Wata Hudu |ND |- | Yaudarar Zuciya |ND |- |Asalina ''(My Origin)'' |2012 |- |Kona Gari |2012 |- |Dakin Amarya |2013 |- |Matar Jami’a |2013 |- | Wata Rayuwa |2013 |- |Ashabu Kahfi |2014 |- |Ba’asi |2014 |- |Bikin Yar Gata |2014 |- |Maidalilin Aure |2014 |- |Soyayya Da Shakuwa |2014 |- |Alkalin Kauye |2015 |- |Bani Bake |2015 |- |Kurman Kallo |2015 |- |Uwar Gulma ''(Mother of Gossip)'' |2015 |- |Mu’amalat |2016 |- |Igiyar Zato |2016 |- |} ==Nasruji== {| class="wikitable sortable" !Year !Award !Category !Result |- !2013 |[[City People Entertainment Awards]] |Best New Actress |{{Won}} |- !2014 |[[City People Entertainment Awards]] |Best Supporting Actress<ref>{{cite web |last1=Lere |first1=Muhammad |title=Kannywood's finest, worst moments of 2014 - Premium Times Nigeria |url=https://www.premiumtimesng.com/entertainment/174090-kannywoods-finest-worst-moments-2014.html |website=Premium Times |publisher=Premium Times |accessdate=27 August 2019 |date=1 January 2015}}</ref> |{{Won}} |- !2017 |African Voice |Best Actress |{{Nom}} |- !2017 |[[City People Entertainment Awards]] |Best Actress<ref>{{cite web |last1=Emmanuel |first1=Daniji |title=Full List Of Winners At The 2017 City People Movie Awards |url=http://www.citypeopleonline.com/full-list-winners-2017-city-people-movie-awards/ |website=City People Magazine |accessdate=27 August 2019 |date=18 October 2017}}</ref> |{{Won}} |- !2018 |[[City People Entertainment Awards]] |Kannywood Face<ref>{{cite web |last1=People |first1=City |title=Winners Emerge @ 2018 City People Movie Awards |url=http://www.citypeopleonline.com/winners-emerge-2018-city-people-movie-awards/ |website=City People Magazine |accessdate=27 August 2019 |date=24 September 2018}}</ref> |{{Won}} |- |} ==Manaje== Atete mo heɓe lambaji manaje ɗuɗɗi e Kannywood latiɗun ɓurɗun ɗuɗuki manaje e ɗe gurtoyto gada City People Entertaiment hai ɗenbo gotol gol mo heɓI gada African Voice. ==Faɗɗitaa== {{reflist}} jb7blj04d97b91cfhbxyadkk6ntjre6 24290 24289 2022-07-22T20:36:30Z Phartee 7647 /* Distinorde Margo E jonɗe */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Halima Yusuf Atete''' (ɗuubi daigo; 20 Novemba 1989) mo ɗun ɓuri anɗirki Halima Atete anɗaɗo fijo filmi ɗenbo un koshowo tedduɗun siryaki filmiji latta e ko ɓuri ɗuɗuki filmiji maako e mo wurtogo e jonɗo kaurowo yimɓe ko ɗarango semɓingo. ==Distinorde Margo E jonɗe== Ɗun nanyi Halima Atete e gelle [[Maiduguri]] gonɗe [[Diiwal Borno]] e hautugo [[Naajeeriya]]. Mo waɗi janɗe firamarere maako e Maiduguri Primary School ɗenbo o dilli Janngirɗe ngomnati ɗe Yerwa Government secondary School fuu e gelle Maiduguri. Jarumijoen mo daraki e kerol ɗen be o salaake janngirɗe ɗe yeso sakandare inare e mo heɓogi kolejin diploma e ɗau Shari’a diini e ɗenbo zaman (Civil and Shari’ah Law). ==Fuɗɗugo filmi== Gimɗo on fuɗɗi nastugo kanfaniwal hautuki filmiji Hausare gonɗun [[Kano]] e ɗungu 2012 e ɗen mo fuɗɗi filmi maako artuɗun biaɗun asaalina. Ko waddi jonii mo wurtoiko e filmiji dau ko ɓum sappoje sappo e sappoje jewego’o (60) ===Filmi maako=== {| class="wikitable sortable" |- style="background:#b0c4de; text-align:center;" ! Title ! Year |- |Wata Hudu |ND |- | Yaudarar Zuciya |ND |- |Asalina ''(My Origin)'' |2012 |- |Kona Gari |2012 |- |Dakin Amarya |2013 |- |Matar Jami’a |2013 |- | Wata Rayuwa |2013 |- |Ashabu Kahfi |2014 |- |Ba’asi |2014 |- |Bikin Yar Gata |2014 |- |Maidalilin Aure |2014 |- |Soyayya Da Shakuwa |2014 |- |Alkalin Kauye |2015 |- |Bani Bake |2015 |- |Kurman Kallo |2015 |- |Uwar Gulma ''(Mother of Gossip)'' |2015 |- |Mu’amalat |2016 |- |Igiyar Zato |2016 |- |} ==Nasruji== {| class="wikitable sortable" !Year !Award !Category !Result |- !2013 |[[City People Entertainment Awards]] |Best New Actress |{{Won}} |- !2014 |[[City People Entertainment Awards]] |Best Supporting Actress<ref>{{cite web |last1=Lere |first1=Muhammad |title=Kannywood's finest, worst moments of 2014 - Premium Times Nigeria |url=https://www.premiumtimesng.com/entertainment/174090-kannywoods-finest-worst-moments-2014.html |website=Premium Times |publisher=Premium Times |accessdate=27 August 2019 |date=1 January 2015}}</ref> |{{Won}} |- !2017 |African Voice |Best Actress |{{Nom}} |- !2017 |[[City People Entertainment Awards]] |Best Actress<ref>{{cite web |last1=Emmanuel |first1=Daniji |title=Full List Of Winners At The 2017 City People Movie Awards |url=http://www.citypeopleonline.com/full-list-winners-2017-city-people-movie-awards/ |website=City People Magazine |accessdate=27 August 2019 |date=18 October 2017}}</ref> |{{Won}} |- !2018 |[[City People Entertainment Awards]] |Kannywood Face<ref>{{cite web |last1=People |first1=City |title=Winners Emerge @ 2018 City People Movie Awards |url=http://www.citypeopleonline.com/winners-emerge-2018-city-people-movie-awards/ |website=City People Magazine |accessdate=27 August 2019 |date=24 September 2018}}</ref> |{{Won}} |- |} ==Manaje== Atete mo heɓe lambaji manaje ɗuɗɗi e Kannywood latiɗun ɓurɗun ɗuɗuki manaje e ɗe gurtoyto gada City People Entertaiment hai ɗenbo gotol gol mo heɓI gada African Voice. ==Faɗɗitaa== {{reflist}} soqn0nn0nooa17t5i7h8vj3ayscvbc7 24291 24290 2022-07-22T20:37:11Z Phartee 7647 /* Distinorde Margo E Jonɗe */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Halima Yusuf Atete''' (ɗuubi daigo; 20 Novemba 1989) mo ɗun ɓuri anɗirki Halima Atete anɗaɗo fijo filmi ɗenbo un koshowo tedduɗun siryaki filmiji latta e ko ɓuri ɗuɗuki filmiji maako e mo wurtogo e jonɗo kaurowo yimɓe ko ɗarango semɓingo. ==Distinorde Margo E Jonɗe== Ɗun nanyi Halima Atete e gelle [[Maiduguri]] gonɗe [[Diiwal Borno]] e hautugo [[Naajeeriya]]. Mo waɗi janɗe firamarere maako e Maiduguri Primary School ɗenbo o dilli Janngirɗe ngomnati ɗe Yerwa Government secondary School fuu e gelle Maiduguri. Jarumijoen mo daraki e kerol ɗen be o salaake janngirɗe ɗe yeso sakandare inare e mo heɓogi kolejin diploma e ɗau Shari’a diini e ɗenbo zaman (Civil and Shari’ah Law). ==Fuɗɗugo filmi== Gimɗo on fuɗɗi nastugo kanfaniwal hautuki filmiji Hausare gonɗun [[Kano]] e ɗungu 2012 e ɗen mo fuɗɗi filmi maako artuɗun biaɗun asaalina. Ko waddi jonii mo wurtoiko e filmiji dau ko ɓum sappoje sappo e sappoje jewego’o (60) ===Filmi maako=== {| class="wikitable sortable" |- style="background:#b0c4de; text-align:center;" ! Title ! Year |- |Wata Hudu |ND |- | Yaudarar Zuciya |ND |- |Asalina ''(My Origin)'' |2012 |- |Kona Gari |2012 |- |Dakin Amarya |2013 |- |Matar Jami’a |2013 |- | Wata Rayuwa |2013 |- |Ashabu Kahfi |2014 |- |Ba’asi |2014 |- |Bikin Yar Gata |2014 |- |Maidalilin Aure |2014 |- |Soyayya Da Shakuwa |2014 |- |Alkalin Kauye |2015 |- |Bani Bake |2015 |- |Kurman Kallo |2015 |- |Uwar Gulma ''(Mother of Gossip)'' |2015 |- |Mu’amalat |2016 |- |Igiyar Zato |2016 |- |} ==Nasruji== {| class="wikitable sortable" !Year !Award !Category !Result |- !2013 |[[City People Entertainment Awards]] |Best New Actress |{{Won}} |- !2014 |[[City People Entertainment Awards]] |Best Supporting Actress<ref>{{cite web |last1=Lere |first1=Muhammad |title=Kannywood's finest, worst moments of 2014 - Premium Times Nigeria |url=https://www.premiumtimesng.com/entertainment/174090-kannywoods-finest-worst-moments-2014.html |website=Premium Times |publisher=Premium Times |accessdate=27 August 2019 |date=1 January 2015}}</ref> |{{Won}} |- !2017 |African Voice |Best Actress |{{Nom}} |- !2017 |[[City People Entertainment Awards]] |Best Actress<ref>{{cite web |last1=Emmanuel |first1=Daniji |title=Full List Of Winners At The 2017 City People Movie Awards |url=http://www.citypeopleonline.com/full-list-winners-2017-city-people-movie-awards/ |website=City People Magazine |accessdate=27 August 2019 |date=18 October 2017}}</ref> |{{Won}} |- !2018 |[[City People Entertainment Awards]] |Kannywood Face<ref>{{cite web |last1=People |first1=City |title=Winners Emerge @ 2018 City People Movie Awards |url=http://www.citypeopleonline.com/winners-emerge-2018-city-people-movie-awards/ |website=City People Magazine |accessdate=27 August 2019 |date=24 September 2018}}</ref> |{{Won}} |- |} ==Manaje== Atete mo heɓe lambaji manaje ɗuɗɗi e Kannywood latiɗun ɓurɗun ɗuɗuki manaje e ɗe gurtoyto gada City People Entertaiment hai ɗenbo gotol gol mo heɓI gada African Voice. ==Faɗɗitaa== {{reflist}} 4jsil50k5ncn95sgajswx5rr4kmwj30 Muhammadu Sa’ad Abubakar 0 4805 24287 24166 2022-07-22T20:19:50Z Phartee 7647 wikitext text/x-wiki Ɗun ɗanyi Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar e nyalɗe 24 ɗun leuru augusta 1956 ɗen un ɓiɗɗo mo lamiɗo julɓe mo 17 modibbo Abubakar mo tataɓo 111 gaɗɗo lamu jaraɗun njutirka duɓi 50.<ref>https://web.archive.org/web/20140625122539/http://themuslim500.com/profile/saadu-abubakar--sultan-sokoto |date=June 25, 2014 }} retrieved May 15, 2014</ref> ==Marga Mako== Sa’ad Abubakar hanko ma mo nlattake gaɗa eɗer Sultan mo 17 Saddiq Abubakar Usmanu lattiɗo fooɗugo duɓi koɓuri sappoje joyi edau joɗargal lamu. Sultan Sa’ad mo nasti kuugal sojien eɗungu 1975 ɗenbo gaɗa mo himmini foraki sojien mo latti lattanana biaɗo mo aniniel gotel gaɗa ɗun’un ɗun ɓo lamiɗo julɓe waadi jange-jange eɗer eyasi Naajeeriya e lesɗe kamano Indiya e Kanada gaɗa wartuki mako wuro o latti kemanɗaje sojien tankawa sojien hokkoɓe renoɓe ɓe ardiɗo lamu janaire Ibrahim Badamasi Babangida e nɗungu 1980.<ref>{{cite book|last=Ibrahim|first=Muhammad|title=The Hausa-Fulani Arabs: A Case Study of the Genealogy of Usman Danfodio|year=1987|publisher=Kadawa Press}}</ref> Gaɗa ɗen maho mo lattake komondajo dakaje balliroje ɗun joɗo jam ɗun mabgan OAU e Chadie. Ha e hanɗe lamiɗo julɓe mo lattake wakilijo soji ɗun Naajeeriya e mobga ECOWAS gaɗa lattake wakilijo hautugo sojien Afrika hirnajun go ɗojun kuugal jonɗe jam e Saliiyo. Koɗun ɓilamo lamiɗo julɓe ɗun 20 Sa’ad Abubakar lattake wakilijo sojien Naajeeriya e ofisjun jipporde Naajeeriya e Pakistan ɗen e jonimabo emo woodi ɗebbo tegal ebacci (ɓiyakol). ==Elenyol== Sultan Sa’ad Abubakar hanko wooni ɓiɗor pamaro mo jeweɗiɗi (7) biaɗo Sultan Abubakar Sadiq ɓigel Usman gaɗɗo lamiɗo julɓe ha ko yuutiri duɓi 50. Abubakar dan Usman hanko ke ɓiyi Usman Shehu Usman ɗen taanu Mu’az gada lasgo Shehu Usman ɓiyi Fodio latiɗo umminɗo ɗe e daulare ɗe Usmannniya eko ɓuri duɓi 200 shalli ɗi. Eko waddi kinnaɗa lamiɗo julɓe mo 19 shoitu ɗo Sa’ad hanko ke mo 5 donuɗo leso lamu ngon.<ref>{{Cite web |url=http://www.dawodu.com/paden1.htm |title=The Sokoto Caliphate and its legacies |website=dawodu.com |access-date=January 2, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304173251/http://dawodu.com/paden1.htm |archive-date=March 4, 2016 |url-status=live }}</ref> ==Janɗe== Bello njunaidu ɗun wuudu kautoru ɗistinorɗe daulare Usmaniyya e Sokoto mo wiii lamiɗo heeɓi ilmu diina eka zaman tun e faro ummirajo mako. Mo waɗi janɗe allowal e jangirɗe gonɗe julirɗe Shehu haade e wuuro lamiɗo julɓe mo waɗi janɗe e jangirɗe Doma e Sokoto komo dilla jangirɗe Barewa gonɗe Kaduna e Zariya gaɗaɗun bo mo salake jangirɗe kuugal sojien gal Naajeeriya biagal Naajeeriyan Defence Academy ɗer ɗungu 1975. Mo jange e hebgo foreki e Indiya e kan e jonɗe sojijo emoɗer dilluɓe hautugo mango go hautugo duniyaru e ballitogal jonɗe jam e ɗustugo nastinoiki areji haure ɗunɗun waaɗi e gellel Accra ɗun leydi Ghana. ==Manguji Dimo Jogi== Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar III mo he maugu second lieutanant e ɗungu 1977, emo gaɗa ɗo mo latti komandajo mo musamman e renoɓe mauɗo leydi mo lamu sojien e wakkatire ɗe lamu Ibrahim Badamasi Babangida kazalika mojogake mangu gu nastoɓe hakkuɗe gaɗa wuttudi maroɓe hautugo jaudi Afirika biago ECOWAS gaɗa ndungu 1995 yaari 1999. ==Kuugal== Lamiɗo waɗi kuuɗe ɗuɗɗe edau ballital jonɗe jam e Naajeeriya e Afirika ko lutti lesde duniyaru. Lamiɗo Sa’ad mo ardake hautaɗe hautaɗe sojien Afirika e les hautuɗe lesde Afirika ɗe ɗunjoini gan hebanke lesdi Chadi jonɗe jam e duɓi 198. Hanko woni komandajo arɗiɗo bataliyawal 231 go sojien ECOMAG e koonu Saliyo gaɗa 1999 yaari 2000. ==Wakiltago== Gaɗa ɗungu 2003 yaari 2006 Sultan Muhammadu Sa’ad Abubakar mo lataki wakilijo Naajeeriya dokkowo shawari eda renuugo e lesdi Pakistan. Denbo saboe holluku wawuki kuugal e nasrɗun ɓeidi mangu kuugal maako gaɗa Pakistan yaari Iraki e Iran e Afganistan e Saudiyya e jonɗe dokkowo shaworiji ekononi renugo e zaman lamu Obasanjo. ==Algo Kuugal (Ritaya)== Mo yaari jonɗe Burgediya janarjo ko mo latto lamiɗo julɓe. Mo waɗii ritaya e yalɗe boɗu leuru December 2006 goɗa gogguɗo duuɓi 31 e kuugal sojien. ==Laamu== E nyalɗe 2 ɗun leuru Nuwamba 2006 mo jaɓi lamu lamiɗo julɓe Naajeeriya gaɗa maide mauniko (maunirawo) Sultan Muhammadu Maccuɗo e do’oyaki firowal (jirgiwal AD) ɗalgal Abuja yahaii Sokoto e yalɗe 29 ɗun leuru octoba 2006. Gaɗa lattakimako lamiɗo julɓe Muhammadu Sa’adu III mo ɗenbo heeɓi jonɗe mauɗo haugo julɓe ɗun Jama’atul Nasril Islam (JNI) ɗenbo mauɗo joɗerɗe ɗefuu ɗe diinah Islama ɗun Naajeeriya (NSCIA). Nonbo e 2015 mo nasti jeriwol yimɓe anɗaɗe heɓɓe mauninago Global Seal of Integrity (GSI) dau gamol gol mo wamii faro hautuki koe ummatore Naajeeriya eɓe wuttuɗu. ==Diiwal Sokoto== Denbo e zaman mako ɗun fasarake ɗereji jaddadiɗo ɗun Usman Danfodio e Abdullahi Fodio e Muhammadu Bello e Nana Asma’u gamma ummatore. Jonii mo hautiɗiri kuuɗe fassirgo e kinnaɗo Abubakar Imam waɗi e kuuɗe gaɗaɗe zaman lamiɗo julɓe Dasuki no anɗudo daulare Usmaniyya Bello Njunaidu. Enon bo gada ɗer kuuɗe mako maroje ilmu e fago yeso yimɓe lamiɗo ƙirƙirake wonɗe joɗarɗe fau galɗe Almahisa ɗun ɓaiɗanki bandiraɓe anɗuki dau matsalaji hande e koɗega ɗon ɗun noɗɗoita moɗiɓe gara ɓia goɗɗun eduu ɗereji goɗɗun mauɗui. Lamiɗo ɓeiɗi maruki famgo e lummatore Sokoto ɗe arɗiɗo leydi kiɗo Shehu Shagari ardi biaɗe Sokoto Development Trust. Fuu wakkatire habbirɗe (Sallah) lamiɗo e ɗen hauta lamɓe e arɗiɗe e ɓe jaudi ɓe ɓolwa dau masala janɗe e magukiɗun ɗenbo ɗun hautana resarde ɗen shede. Bello Njunaidu mo wii eɗun wada antani e shede dese ɗen faro ekkutuki yimɓe kuugal jungo gal ɓe jogarto koe maɓɓe kamani ekkitaki komfita nyotol eko lutti kuuɗe juuɗe fure. Nyiɓol julirɗe-anɗuɗo ɗistinore daulawal Usmaniyya mo hollin wigo lamiɗo julɓe nyiɓi julirɗe e inaje ɗuɗɗe e komo holli ɗun anɗa kerol majema. Mo nyiɓi julirɗe e Nasarawa e Kogi ɗenbo ɗun anɗa kerol majebo nomo wii. Wo inki hubbare-wooinki hubbuje artuɓe maiɓe eɗun ɗer ballital lamiɗo Sa’adu. Lamorde hautirɗe ɗe ɗe wii lamiɗo Sa’adu mo moini inare hubbare Muhammadu Fodio danyawo Usman Dan Fodio moɗun uwii e geɓal gwadabawa. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 4uqj4xa6folgnrzhdf79mdaw3hjf59o